Pravilnik Pravnog Fakulteta UNSA

7/15/2019 Pravilnik Pravnog Fakulteta UNSA

http://slidepdf.com/reader/full/pravilnik-pravnog-fakulteta-unsa-56327fd5e3562 1/22

Na osnovu odredbe člana 217. stav 3. Pravila Pravnog fakulteta u Sarajevu, Upravniodbor Pravnog fakulteta u Sarajevu na prijedlog Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta,donio je dana 13.10.2005. godine

PRAVILNIK O DODIPLOMSKOM STUDIJU NAPRAVNOM FAKULTETU U SARAJEVU

S a d r ž a j

I - OPĆE ODREDBE

II - STATUS STUDENTA

III - UPISI3.1. Upis u prvu godinu studija3.2. Upis u drugu i više godine studija3.3. Upis izbornih predmeta3.4. Ovjera semestra/godine studija3.5. Mirovanje statusa studenta3.6. Nastavak prekinutog studija

IV - ZAHTJEVI I ŽALBE STUDENATA

V - NASTAVA5.1. Trajanje nastave5.2. Izvedbeni nastavni plan5.3. Oblici nastave i rada sa studentima

5.3.1. Predavanja5.3.2. Seminari5.3.3. Vježbe5.3.4. Konsultacije5.3.5. Praćenje redovitosti pohađanja nastave5.3.6. Stručna praksa i ekskurzije5.3.6. Praćenje uspješnosti izvođenja nastave

VI - ISPITI I PROVJERE ZNANJA STUDENATA

6.1. Ispiti i ispitni rokovi6. 2. Prijava ispita, raspored ispita i evidentiranje ispitnih rezultata

VII - ZAVRŠETAK DODIPLOMSKOG STUDIJA

VIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE



2

I - OP Ć E ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom se uređuje organizacija i izvođenje dodiplomskog studija iz naučneoblasti prava, a prema utvr đenom nastavnom planu i programu na Pravnom fakultetuu Sarajevu (u daljem tekstu: Fakultet).

Član 2.

Dodiplomski studij (u daljem tekstu: studij) se na Fakultetu organizuje i izvodi kaoredovni ili vanredni.

Član 3.

Dodiplomski redovni i vanredni studij traju neprekidno osam semestara odnosnočetiri školske godine.

Član 4.

Polaganjem svih upisanih ispita nastavnog plana i ispunjenjem drugih obavezapropisanih Pravilima Fakulteta i ovim Pravilnikom student stiče visoku stručnuspremu i stručni naziv „diplomirani pravnik“, odnosno 240 ECTS bodova (ECTS:European Credit Transfer System – Evropski sistem prijenosa bodova).

II - STATUS STUDENTA

Član 5.

Status studenta se stječe upisom na studij kojeg organizira i izvodi Fakultet.

Status studenta može biti redovan i vanredan.

Oznaka redovan ili vanredan student stavlja se na svaku stranicu indeksa saupisanim predmetima.

Redovni studij finansira nadležno ministarstvo ili student sam plaća studij, u kom seslučaju na svakoj stranici indeksa sa upisanim predmetima stavlja oznaka„samofinansirajući“.

Status redovnog studenta se vremenski odnosi na upisanu školsku godinu.

Nakon ovjere osmog semestra redovni studenti imaju apsolventski staž u trajanju od jedne školske godine (dva semestra) u kom vremenu zadržavaju status redovnogstudenta.

Status redovnog studenta traje najduže sedam, a vanrednog najviše 12 školskihgodina u kojima je student imao status studenta.

Član 6.

Studij može upisati u svojstvu redovnog studenta osoba koja je započela pravni studijna drugom univerzitetu u BiH ili inostranstvu.



3

Član 7.

Uz uvjete propisane odredbom ovog člana redovnom studentu može se odobritinastavak studija na drugoj, trećoj ili četvrtoj godini na Fakultetu.

Zahtjev za prijelaz na Fakultet predaje se u pisanom obliku studentskoj službiFakulteta sa slijedećim prilozima: uvjerenje o državljanstvu, a ako se radi o stranim

studentima original pasoša na uvid i kopiju pasoša, ispisnica sa fakulteta na kojem jedo tada studirao, indeks ili drugu relevantnu ispravu, potvrdu o položenim ispitima iocjenama te stečeni ECTS bodovima, ovjereni nastavni plan i program studijskogprograma fakulteta sa kojeg se ispisuje, uvjerenje o poznavanju jednog od jezika uslužbenoj upotrebi u BiH.

Ako je podnosilac zahtjeva bio student prava na inostranom univerzitetu, uz zahtjevprilaže i originale i ovjerene prevode isprava navedenih u prethodnom stavu.

Fakultet može zahtijevati od podnositelja zahtjeva prilaganje i drugih isprava.

Član 8.

Zahtjevi s navedenim prilozima predaju se u studentsku službu najkasnije do 30.septembra.

Odluku u formi rješenja o prelazu sa drugog fakulteta i upisu na Fakultet donosiDekan odnosno Prodekan za nastavu po ovlaštenju Dekana.

U rješenju iz prethodnog stava ovog člana utvr đuju se priznati ispiti s ocjenama,dopunski ispiti i razlika ispita, seminarski radovi i druge obaveze koje je studentdužan ispuniti prema nastavnom planu i programu fakulteta, kao i rokovi do kojih senavedene obaveze moraju ispuniti.

Priznati se mogu ispiti položeni prema istom odnosno približno istom nastavnomplanu i programu.

Prijedlog za priznavanje ispita položenih na pravnim fakultetima u BiH daju nastavnicikoji predaju isti ili srodan predmet na Fakultetu, a odluku donosi Uprava fakulteta.

Prijedlog za priznavanje ispita položenih na pravnim fakultetima u inostranstvupriprema komisija za nostrifikaciju, po prethodno pribavljenjom mišljenju nastavnikaistog ili srodnog predmeta, a odluku donosi Nastavno-naučno vijeće Fakulteta (udaljem tekstu: Vijeće).

Student kojem je odobren prelaz na Fakultet upisuje se u rokovima za upis studenatapredviđenim ovim Pravilnikom, odnosno u roku naznačenom u rješenju.

Rješenje se uručuje studentu, a kopija zadržava u dosijeu. Rok za žalbu iznosi osamdana od dana uručenja rješenja studentu.

U drugostepenom postupku odluku donosi Upravni odbor Fakulteta.



4

Redovni student ne može istovremeno biti upisan kao redovni student na drugomfakultetu, osim u slučajevima predviđenim zakonom ili Statutom Univerziteta uSarajevu.

Član 9.

Vanrednom studentu drugih pravnih fakulteta odobrava se prelaz u drugu, treću ili

četvrtu godinu studija, ako na prvoupisanom fakultetu ispuni uvjete za upisodgovarajuće godine studija.

Član 10.

Status redovnog i vanrednog studneta prestaje:

1. kad student završi studij,

2. kad se student ispiše sa studija,

3. kada je student u disciplinkom postupku isključen s Fakulteta,

4. ako student ne upiše višu ili istu godinu studija,

5. po isteku apsolventskog staža,

6. danom stupanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci,

7. u drugim slučajevima utvr đenim zakonom.

Osobi koja završi studij izdaje se diploma o stečenom stručnom stupnju, a za razlogenavedene u tačkama 2. do 5. studentska služba izdaje odgovarajuću ispravu.

Član 11.

Zahtjevi koji se odnose na reguliranje statusa studenta predaju se studentskoj službifakulteta u pisanom obliku. Uz zahtjev student prilaže indeks.

Osoba kojoj je status studenta prestao na osnovu odluke donesene u disciplinskompostupku može podnijeti zahtjev iz stava 1. ovog člana, ukoliko joj je u vremenupodnošenja zahtjeva prestala vrijediti izrečena disciplinska mjera.

Član 12.

Redovnim i vanrednim studentima koji sami plaćaju studij može se odobriti promjenastatusa ukoliko se radi o studentima koji su u prethodnoj godini stekli 60 ECTSbodova.

Prednost pri promjeni statusa imaju studenti koji imaju veći prosjek ocjena, a nisuponavljali prethodnu školsku godinu.

Zahtjevi za reguliranje promjene statusa predaju se najkasnije do 30. septembratekuće godine.



5

Rješenje o promjeni statusa donosi Dekan ili Prodekan za nastavu na osnovuovlaštenja Dekana.

Rok za žalbu na rješenje iz stava 4. ovog člana je osam dana od uručenja rješenjastudentu.

U drugostepenom postupku odluku donosi Upravni odbor.

Član 13.

Status studenta dokazuje se indeksom. Indeks je službena isprava, čiji je oblikpropisan propisima Univerziteta. Uručuje se studentu pri upisu na Fakultet ili poodobrenju nastavka studija na Fakultetu. Indeks je važeći samo ako upis školskegodine potpisom ovjerila ovlaštena osoba studenske službe.

Član 14.

U indeks se upisuju podaci o nastavnim predmetima prema nastavnom planu. U

indeks nastavnik potpisom potvr đuje prisutnost predavanjima, seminarima ivježbama i upisuje završne ocjene iz položenih ispita.

Član 15.

Studentima nije dozvoljena promjena ili upis podataka u indeks, osim onih kojeodredi studentska služba.

Promjenu podataka u indeksu unosi ovlaštena osoba studentske službe.

Student koji prekrši odredbu prvog stava ovog članka podliježe disciplinskojodgovornosti.

Član 16.

Ako student izgubi indeks ili ga ošteti, dužan je zatražiti izdavanje novog indeksa.Zahtjev se predaje u studensku službu uz potvrdu službenog glasila iz koje jevidljivo da je izgubljeni ili oštećeni indeks proglašen nevažećim.

Ovlaštene osobe studenske službe upisuju u duplikat indeksa sve potrebne podatkeiz nastavnog plana, te postignute ocjene s datumom ispita i imenom i prezimenomispitivača. Podaci o nastavnom planu se preuzimaju iz upisnog lista, a ocjene premaprijavama u dosijeu studenta.

Na novoizdanom indeksu obvezno se naznačuje da je riječ o duplikatu.

Rješenje o duplikatu indeksa i indeks uručuje se studentu, a kopija rješenja odlaže seu dosije studenta.

Duplikat indeksa je važeći ako upis školske godine potpisom ovjeri ovlaštena osobastudenske službe.



6

III - UPISI

3.1.Upis u prvu godinu studija

Član 17.

Prvu godinu studija može upisati osoba koja je završila četverogodišnju srednju školuu BiH ili odgovarajuću u inostranstvu i zadovoljila kriterije propisane u postupkuprijema.

Član 18.

Upis na studij obavlja se na osnovu javnog konkursa i prijemnog postupka u skladusa odlukama Univerziteta.

Način i vrijeme provođenja prijemnog postupka određuje Dekan u skladu saodlukama Univerziteta i nadležnog ministarstva.

Odluka iz prethodnog stava donosi se i objavljuje istovremeno sa objavljivanjemkonkursa za upis na prvu godinu studija.

Član 19.

Upis na Fakultet se obavlja lično/osobno.

Postoje li opravdani razlozi, upis može obaviti opunomoćena osoba.

Član 20.

Za upis u prvu godinu studija student je na sopstveni trošak dužan pribaviti: indeks,

dvije nove fotografije veličine 4x6 cm, upisni list, statistički list, rodni list, originalnesvjedodžbe o završenim razredima srednje škole i o završenom ispitu, uvjerenje održavljanstvu i eventualno druge obrasce po zahtjevu studentske službe.

Redovni studenti koji sami finansiraju studij kao i vanredni studenti moraju predočitidokaz o uplati propisanog novčanog iznosa.

Član 21.

Upis u prvu godinu studija provode ovlaštene osobe studentske službe po rasporedukoji se objavljuje na oglasnoj ploči Fakulteta.

Upis se provodi u prostorijama studentske službe ili salama Fakulteta.

Upute studentima za popunjavanje indeksa i upisnih formulara priopćava osobljestudentske službe usmeno ili na drugi prikladan način.

Postupak upisa smatra se okončanim kada ovlaštena osoba potpisom u indeksuovjeri upis prve školske godine.



7

Član 22.

Kandidati u prijemnom postupku mogu biti i strani državljani.

Steknu li strani državljani pravo upisa na prvu godinu studija dužni su uz dokumentapropisane odredbom člana 20. st. 1. ovog Pravilnika i potvrdu o poznavanju jednog jezika u službenoj upotrebi u BiH.

Umjesto uvjerenja o državljanstvu strani studenti predočavaju pasoš na uvid i prilažunjegovu kopiju, potvrdu da imaju odobren boravak u BiH, dokaz o uplati školarine tedruge dokumente prema zahtjevu studentske službe.

Postupak upisa smatra se konačnim kada ovlaštena osoba potpisom u indeksuovjeri upis prve školske godine.

3.2.Upis u drugu i više godine studija

Član 23.

Student stječe pravo upisa u višu godina sudija ako do kraja školske godine ostvari54 ECTS bodova.

Sastavni dio ovog Pravilnika je spisak predmeta po godinama studija sa pripadajućimECTS bodovima (Prilog 1).

Ovom Pravilniku se prilaže nastavni plan koji je sastavni dio Pravila Fakulteta.

Član 24.

Student koji ne ispuni uvjete za upis u narednu godinu studija obnavlja upis u istu

godinu studija i upisuje nepoložene obavezne predmete i iste ili druge izbornepredmete odnosno nastavne grupe (u daljem tekstu: izborni sadržaji) uz reguliranjetroškova studiranja.

Redovni student može ponavljati istu godinu samo jedanput.

Četvrta godina se ne može ponavljati u svojstvu redovnog studenta.

Studentu koji ponavlja godinu studija upisuje se u indeks „ponovac“ na stranicuindeksa gdje su upisani predmeti godine koju ponavlja.

Ukoliko student izgubi status redovnog studenta može nastaviti studij u svojstvu

vanrednog studenta.

Član 25.

Upis u drugu i više godine redovnog studija obavlja se u pravilu u vremenu od 01. do10. oktobra.

U istom vremenu moraju se okončati i upisi po osnovu odobrenja nastavka studija iprelaza sa drugih fakulteta.



8

Pri upisu u drugu i više godine studija student je dužan na propisan način popunitiindeks, semestralni list, upisni list i druge dokumente i obrasce koje odredistudentska služba.

Redovni student koji sam finansira studij kao i vanredni student prilaže dokaz o uplatipropisanog novčanog iznosa.

Upisni materijali predaju se ovlaštenim osobama studentske službe. Upis u višugodinu studija smatra se okončanim kada to potpisom ovjeri ovlaštena osobastudentske službe.

Član 26.

Vanredni studenti upisuju drugu i više godine studija ako postignu 54 ECTS bodovado 1. decembra tekuće godine.

Vanredni studenti mogu jednu godinu studija upisati tri puta.

3.3. Upis izbornih predmeta

Član 27.

U skladu sa nastavnim planom dodiplomskog studija student je dužan upisati ipropisani broj izbornih sadržaja.

Upisani izborni sadržaji činom upisa postaju obavezni.

Vijeće prije početka svake školske godine u mjesecu septembru donosi odluku onajmanje pet izbornih predmeta sa otvorene liste i najmanje tri nastavne grupe na

kojima će se izvoditi nastava za tekuću školsku godinu vodeći računa o brojustudenata, prostornim i kadrovskim mogućnostima.

Upis izbornih sadržaja obavlja se u vrijeme upisa školske godine.

Broj studenta u pojedinim izbornim grupama je količnik koji se dobije dijeljenjem brojaupisanih studenta na određenoj godini sa brojem izbornih grupa na toj godini.

3.4. Ovjera godine/semestra studija

Član 28.

Ovjera semestra je obavezna za redovne studente i njome se potvr đuje da je studentispunio propisane obaveze u nastavi. Redovni studenti koji obnavljaju godinuovjeravaju godinu.

Uvjeti za ovjeru semestara školske godine za redovne studente su: potpisiodgovornih nastavnika na predmetima semestra, žig biblioteke kojim se potvr đuje dasu posuđene knjige vraćene i za redovne studente koji finansiraju studij potvrda oplaćenoj školarini.



9

Na zahtjev studenske službe student je dužan predočiti i druge dokumente koji seodnose na status studenta.

Vanrednom studentu se školska godina ovjerava pri upisu u višu godinu studija uzpredočenje potvrde o plaćenoj školarini.

Ovjera semestra se vrši u periodu od dvije sedmice po završetku 16 sedmice u

semestru.

Član 29.

Ako student bez opravdanih razloga u propisanom roku ne ovjeri semestar gubipravo na redovni studij.

Student koji ne ispunjava uvjete za ovjeru semestra može podnijeti zahtjev za prijelazu vanredni studij.

3.5. Mirovanje statusa studenta

Član 30.

Prava i obaveze redovnih studenata mogu mirovati.

Postoje li razlozi za mirovanje, redovni student može ponoviti upis iste godine studija.

Takvo ponavljanje ne smatra se kao iskorišteno pravo ponavljanja u smislu odredbečlana 24.ovog Pravilnika.

Član 31.

Prava i obaveze redovnih studenata miruju: (a) za vrijeme trudnoće studentice kao i

do jedne godine starosti djeteta, (b) zbog neprekidnog bolovanja u toku nastave odnajmanje jednog semestra, (c) ako se upiše na istovrsni strani univerzitet, što sedokazuje indeksom i prevodom dokumenata o upisu i (d) ako je upućen na studijskiboravak u inozemstvo.

Zahtjev za mirovanje prava i obaveza redovnog studija, student podnosi najkasnijeosam dana od saznanja o stjecanju uvjeta na osnovu kojih se ostvaruje pravo namirovanje.

Član 32.

Rješenje po zahtjevu studenata za mirovanjem prava i obaveza donosi Dekan.

Rok za žalbu je 8 dana.

Odluku u drugostepenom postupku donosi Upravni odbor.

3.6. Nastavak prekinutog studijaČlan 33.

Student kojem miruju prava i obaveze u skladu sa odredbom člana 31.ovogPravilnika mogu nastaviti redovni studij, odnosno prekinutu studijsku godinu.



10

Član 34.

Nastavak studija u statusu vanrednog studenta odobrava se i studentima Fakultetakoji su prekinuli redovni ili vanredni studij.

U rješenju o nastavku studija navode se priznati ispiti s ocjenama, te dopunski ispitiu skladu sa nastavnim planom kojeg student upisuje.

Student može nastaviti prekiniti studij po upisanom nastavnom planu i programusamo ako od zadnjeg položenog ispita nije proteklo više od dvije godine.

Ako je od zadnjeg položenog ispita proteklo više od dvije godine, student moženastaviti studij po važećem nastavnom planu i programu.

Student ne može nastaviti prekinuti studij ako prije prekida studija nije položio niti jedan ispit.

Član 35.

Postupak odobravanja nastavka prekinutog četvorogodišnjeg studija, koji je započetna drugim pravnim fakultetima u BiH jednak je postupku za studente Fakulteta.

Član 36.

Rješenje o nastavku prekinutog studija donosi dekan na prijedlog rukovodiocastudenske službe. Rješenje o drugostepenom postupku donosi Upravni odbor.

IV - ZAHTJEVI I ŽALBE STUDENATA

Član 37.

Osoblje studentske službe u toku označenog vremena prima studente radi savjeta upogledu njihovih prava i obaveza, podnošenja zahtjeva, žalbi i pribavljanja drugihinformacija.

Studente primaju dekan, prodekani i sekretar u za to određeno vrijeme, apredsjednici katedri i nastavnici u vrijeme konsultacija.

Član 38.

Zahtjevi, žalbe i predstavke studenata u vezi sa njihovim statusom i drugih prava iobaveza predaju se u pisanom obliku u studensku službu, koja o tome vodievidenciju.

Zahtjeve i žalbe studenata čije bi pozitivno rješenje bilo suprotno odredbama zakonai Statuta Univerziteta ili Pravila Fakulteta odbijaju se, o čemu student mora bitiobavješten, u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku.



11

V - NASTAVA

5.1.Trajanje nastave

Član 39.

Nastava na dodiplomskom studiju izvodi se tokom dva semestra (zimski i ljetni ) uškolskoj godini.

Semestar traje 16 sedmica, od toga je 15 sedmica kontinuiranih aktivnosti u okvirukojih predavanja traju obavezno 12 sedmica.

Ukupne obaveze redovnih studenata ne mogu biti manje od 20 niti više od 30 satisedmično.

Član 40.

Trajanje nastave za vanredne studente dodiplomskog studija iznosi trideset posto

(30%) vremenskog fonda redovnih studenata.

Član 41.

Nastava za redovne studente se organizira i izvodi po semestrima a za vanredne poškolskim godinama.

Početak i završetak nastave u godini/semestru utvr đuje Vijeće u skladu sa zakonomi odlukama Senata Univerziteta.

5.2. Izvedbeni nastavni plan

Član 42.

Nastava za svaki nastavni predmet se izvodi na osnovu plana rada (u daljem tekstu:izvedbeni nastavni plan) u skladu sa važećim nastavnim planom i pogramom.

Izvedbenim nastavnim planom se za svaku školsku godinu utvr đuje:

1. nastavnici i saradnici koji će prema nastavnom programu izvoditi nastavu napojedinim obaveznim predmetima i izbornim sadržajima

2. definira način provjere znanja u skladu sa nastavnim programom, metodnastave i savlađivanje gradiva

3. način polaganja i trajanja ispita

4. raspored izvođenja nastave5. ispitni rokove.

Odluku o izvedbenom planu donosi Vijeće najkasnije do 15. septembra za slijedećuškolsku godinu, a za svaki predmet predmetni nastavnik utvr đuje plan rada i dužanga je dostaviti prodekanu za nastavu najkasnije 15 dana prije početka predavanja, astudentima najkasnije do kraja prve sedmice nastave.



12

Član 43.

Nastava dodiplomskog redovnog i vanrednog studija odvija se na osnovu izvedbenognastavnog plana prema rasporedu po radnim danima.

Vrijeme kontinuiranih aktivnosti na Fakultetu je od 8.00 do 22.00 sata svakog radnogdana, a subotom od 8.00 do 14 sati.

Raspored nastave sadrži podatke o vrsti studiranja, godini studija, predmetu,odgovornom nastavniku i saradniku, vremenu i mjestu nastave i druge upute onastavi.

Član 44.

Nastavne obaveze redovnih studenata prema rasporedu (predavanja, seminari,vježbe) su načelno najviše osam školskih sati dnevno.

Rasporedom se utvr đuje da studenti dnevno mogu imati najviše četiri školska satapredavanja, a četiri školska sata seminara ili vježbi dnevno.

Rasporedom se nastavniku utvr đuje nastava za istu skupinu studenata, svremenskim fondom od najviše četiri školska sata dnevno.

Član 45.

Promjena rasporeda u pravilu nije dopuštena.

Ako se zbog objekivnih razloga ukaže potreba promjene rasporeda (bolestinastavnika, učešća na seminarima i skupovima i dr.), prodekan za nastavu uzsaglasnost šefa katedre u čijoj je nadležnost izvođenje nastave, odrediti će zamjenuili novi termin za održavanje nastave.

Promjenu rasporeda odobrava dekan, a o izmjeni se na adekvatan načinobavještavaju studenti.

Član 46.

Raspored konsultacija određuju nastavnici i saradnici najmanje osam dana prijepočetka nastave u pojedinom semestru.

Raspored konsultacija objavljuje se na oglasnim pločama pojedinih studijskih godinai oglasnim pločama nastavnika i saradnika.

Najmanje tri termina za konsultacije u toku semestra moraju biti u poslijepodnevnimsatima.Član 47.

Ako ciljna grupa studenata broji do 10 studenata, nastava (predavanja, seminari,vježbe) se mogu uz saglasnost prodekana za nastavu održavati u obliku grupnihkonsultacija u kabinetu nastavnika/saradnika ili drugom prostoru Fakulteta.

Konsultativna nastava organizira se u vremenu dogovorenom između nastavnika istudenata.



13

5.3. Oblici nastave i rada sa studentima

Član 48.

Nastava na Fakultetu se izvodi u obliku predavanja, seminara, vježbi te pojedinačnihi grupnih konsultacija.

Nastava se organizira i provodi tako da se osigura što aktivnije sudjelovanjestudenata u njenom izvođenju.

Redovni studenti dužni su pohađati predviđene oblike nastave.

Nastava za vanredne studente izvodi se u obliku predavanja i konsultacija u pravilu uposlijepodnevnim satima.

5.3.1. Predavanja

Član 49.

Predavanja su osnovni nastavni oblik putem kojeg nastavnik objašnjava dijelovegradiva sadržanog u nastavnom programu.

Predmet predavanja mogu biti i sadržaji izvan nastavnog programa, koji se odnosena nove naučne i stručne rezultate u okviru nastavne discipline, analizu aktuelnihpitanja i tome slično.

Na početku predavanja, nastavnik u pisanom i/ili usmenom sažetom oblikuobjašnjava studentima nastavni program datog predmeta sa naznakom ciljevaizučavanja predmeta, dinamike njegovog ostvarenja, metode nastave i savladavanjasadržaja predmeta, način provjere znanja i ocjenjivanja, osnovnu i dopunsku

literaturu, te druge informacije.

Predavanja izvode nastavnici u zvanju docent, vanredni profesor i redovini profesor odgovorni za pojedini predmet.

Vijeće može odobriti da predavanja djelomično izvode viši asistenti.

U izuzetnim slučajevima, Vijeće na priijedlog Katedre može odobriti da predavanja izodređenog predmeta samostalno izvodi viši asistent.

Predavanja se mogu djelomično ili u cijelosti povjeriti gostujućim nastavnicima,istaknutim naučnicima i stručnjacima iz BiH i inostranstva.

Odobrenje za predavanja iz predhodnog stava daje dekan ako je riječ o ukupnomfondu od osam školskih sati.

Odobrenje za predavanja s fondom većim od osam školskih sati daje Vijeće.



14

5.3.2.Seminari

Član 50.Seminari su oblik nastave u kojem se saglasno nastavnom planu i programustudenti produbljeno upoznaju sa materijom nastavnih predmeta datog semestraodnosno pojedinim pitanjima iz nastavne materije i uvode u istraživački rad.

Seminarsku nastavu izvode nastavnici i saradnici, a po odobrenju dekana ili Vijeća igostujući nastavnici, naučnici i stručnjaci iz BiH i inostranstva.

Na početku svake školske godine, kolegij nastavnika i saradnika prve i druge godinestudija donose odluku o: vrsti seminara (temama), odgovornim nastavnicima isaradnicima vodeći računa posebno o standardima u pogledu opterećenjanastavnika i saradnika odgovarajućim fondom sati nastave i broju seminarskih grupa,s obzirom na broj studenata.

Studenti su obavezni prijaviti se za seminar u skladu sa nastavnim planom iprogramom dodiplomskog studija do 1.novembra tekuće školske godine.

Ako se organizira izvođenje više seminara najveći broj studenta u seminarskoj grupi je količnik koji se dobije djeljenjem broja upisanih studenta sa brojem seminarskihgrupa.

U sklopu seminarske nastave studenti samostalno usmeno i/ili pismeno izlažuseminarskoj skupini odabrane probleme iz nastavnog programa konkretnogpredmeta.

5.3.3. Vježbe Član 51.

Vježbe su oblik nastave u okviru kojeg se obrađuju slučajevi iz prakse, razrađujepostupak za rješavanje zadataka iz konkretnog nastavnog predmeta, gdje studenti uokviru samostalne obrade zadataka vezanih za naučnu disciplinu ovladavajupravničkim vještinama.

Vodeći računa o naučno nastavnoj disciplini u okviru nastavnog plana pojedinevježbe kao metod rada mogu uvesti seminarske oblike nastave.

Vježbe vode nastavnici i saradnici Fakulteta ili stručnjaci izvan Fakulteta poodobrenju dekana, odnosno Vijeća.

Vježbe se mogu održavati i izvan Fakulteta u skladu s ugovorima koje Fakultet sklopi

sa drugim institucijama.

5.3.4. Konsultacije

Član 52.

Konsultacije su oblik rada sa studentima koji održavaju nastavnici i saradniciFakulteta, kao i gostujući nastavnici koji borave na Fakultetu u sklopu domaće imeđunarodne saradnje.



15

Na konsultacijama se studentima omogućava razjašnjenje pojedinih dijelovanastavnog gradiva, objašnjavaju nejasni pojmovi, pomaže pri izradi seminarskih idrugih studentskih radova i pripremanju ispita i sl.Fond sati za konsultacije iznosi 50% (pedeset posto) fonda sati nastavnog planapredmeta

5.3.5. Praćenje redovnosti pohađanja nastave

Član 53.

Redovni studenti dužni su pohađati predavanja, seminare i vježbe prema utvr đenomrasporedu.

Redovno pohađanje predavanja potvr đuje nastavnik potpisom u indeks krajemsemestra u kojem završava izvođenje predmeta.

Provjera redovnosti pohađanja nastave za veće skupine studenata provodi se naprikladan način (npr. upisom u popis prisutnih i sl.).

Član 54.

Studentu koji neopravdano nije prisustvovao nastavi u iznosu preko 30% ukupnognastavnog fonda pojedinog predmeta uskratiće se potpis, a student ne može ovjeritisemestar.

5.3.6. Stručna praksa i ekskurzije

Član 55.

Stručna praksa je oblik rada studenata koja se odvija na sudovima, advokatskim

kancelarijama, državnim službama i sl.

Stručna praksa obavlja se u okviru kliničkog obrazovanja studenata prava ili na nekidrugi prikladan način.

Sručne ekskurzije se organiziraju sa ciljem da se studenti upoznaju s radom državnihustanova, poslovnih i drugih udruženja u BiH i inostranstvu, kao i radom drugihuniverziteta odnosno fakulteta.

Planove i programe stručnih ekskurzija odobrava Vijeće načelno do 30. septembraza sljedeću školsku godinu.

Stručne ekskurzije vode nastavnici koje imenuje Vijeće.

5.3.7. Praćenje uspješnosti izvođenja nastave

Član 56.

Dekan i prodekan za nastavu redovno prate realizaciju i uspješnost izvođenjapredavanja, seminara i vježbi, te ostalih organiziranih oblika nastave koju izvodenastavnici i saradnici.



16

Član 57.

Praćenje uspješnosti nastave provodi se i anketiranjem studenata. Upitnik za svrhuanketiranja studenta o uspješnostii i ocjeni nastave mora biti propisanog sadržaja ioblika, u skladu sa odlukama Univerziteta.

Član 58.

Anketa je anonimna.

Upitnik popunjava student.

Anketiranje se provodi krajem zimskog ili ljetnog semestra.

Anketni materijali u zatvorenoj omotnici predaju se dekanu/prodekanu za nastavu ito neposredno nakon anketiranja.

Obradu anketnih materijala i rezultata provode komisija koju odredi dekan i čijičlanovi daju pismenu izjavu o

čuvanju tajne anketnih podataka.

Po obradi svi se anketni materijali i rezultati ankete vraćaju dekanu.

Član 59.

Anketni rezultati nisu javni.

Uvid u sve anketne materijale i rezultate obrade ima samo dekan, prodekan zanastavu, šefovi odgovarajućih katedri ili osobe koje za to ovlasti dekan, odnosnoUniverzitet.

Podaci o ocjeni za svaki predmet unose se u personalni dosije nastavnika.

Svaki nastavnik i saradnik ima pravo uvida u rezultate ankete koji se odnose samona njegovu nastavu.

Dekan, odnosno šef katedre dužan je da nastavnike/saradnike čije su ocjene dvaputa uzastopno ispod prosjeka, pozove na razgovor, ukaže na nedostatke i donesepreporuke za otklanjanje uočenih nedostataka.

VI - ISPITI I PROVJERA ZNANJA STUDENATA

6.1. Ispiti

Član 60.

Rad i znanje studenata prati se i kontinuirano ocjenjuje tokom nastave u semestru, akonačna se ocjena utvr đuje na završnom ispitu.

Odgovorni nastavnik je obavezan na prvom času nastave da upozna studente saoblicima praćenja rada, terminima provjere znanja, karakterom i sadržajem ispita,kao i strukturom ukupnog broja poena i načinom formiranja ocjene.



17

Studentu se dodjeljuju poeni za svaki izdvojeni oblik rada i ocjenjivanja (testovi, eseji,vježbe, izrada zadataka, završni ispit), s tim da u strukturi broja poena za redovnestudente, najmanje 50% mora biti predviđeno za provjere u toku semestra tj.predispitne aktivnosti.

Član 61.

Ispiti se polažu iz svakog predmeta posebno u skladu sa nastavnim planomFakulteta koje je student upisao, a prema sadržaju utvr đenom nastavnimprogramom.

Student može polagati ispite iz predmeta određene godine studija tek kada položisve ispite iz predmeta predhodne godine studija.

Ispiti se polažu pismeno, usmeno ili pismeno i usmeno u skladu sa nastavnimprogramom.

Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom terminu.

Završni zimski i ljetni ispiti u redovnom terminu obavljaju se tokom posljednje četirisedmice nastave u semestrima.

Studenti koji ne polože ispit u redovnom ispitnom roku mogu nepoložene ispitepolagati u popravnom ispitnom roku.

Član 62.

Ispiti su javni.

Ispitima osim studenta i ispitivača mora prisustvovati još najmanje jedna osoba.

Pravo uvida u ispitnu dokumentaciju osim studenta ima i osoba koja za to dokažepravni interes.

Ukoliko se ispit polaže pismeno predmetni nastavnik je dužan objaviti spisakstudenata koji su pristupili pismenom ispitu sa naznakom broja ostvarenih bodova,ocjenom, te sa naznakom u kom vremenu student može ostvariti uvid u pismeni rad.

Član 63.

Vrijeme i mjesto polaganja ispita određuje nastavnik pred kojim se polaže ispit.

Ispit se u pravilu polaže pred nastavnikom koji na Fakultetu predaje predmet iz kojeg

se ispit polaže.

Ako se ispit polaže pismeno i usmeno, a pismeni je dio ispita uvjet za pristupanjeusmenom dijelu, usmeni dio ispita se mora obaviti najkasnije u roku od sedam danaod dana održavanja pismenog dijela ispita.

Član 64.

Rezultate rada i ocjenjivanja znanja studenata u toku nastave odgovorni nastavnikunosi u evidencijski karton studenta na datom predmetu (Prilog br.2), a nakon



18

završene nastave i završnog ispita utvr đuje konačnu ocjenu za svakog studentakoju unosi i u potvrdu o završenoj nastavi i ispitu (Prilog br.3).

Uspjeh studenta na ispitu i drugim provjerama znanja izražava se ocjenom od 5 (nijepoložio) do 10 (odličan), a brojčani sistem ocjena uspoređuje se s ECTS sistemomocjena u skladu sa Pravilima studiranja utvr đenim od strane Univerziteta.

Ocjena nije položio (5) upisuje se samo u potvrdu o završetku nastave i završnomispitu.

Studentu koji odustane od već započetog usmenog ispita, ispitivač u potvrdu upisujeocjenu "nije položio (5)".

Ako student ne pristupi usmenom ispitu iz predmeta koji se polaže pismeno iusmeno, smatrat će se da je odustao od započetog ispita. U takvom se slučaju uprijavu se upisuje ocjena "nije položio (5)".

Uspjeh studenata na seminaru izražava se ocjenom «položio» i «nije položio».

Član 65.

Student koji nije zadovoljan s postignutom ocjenom na završnom ispitu može u rokuod 24 sata nakon saopćavanja ocjene, na osnovu obrazloženog zahtjeva, tražiti dase ispit ponovi pred komisijom.

Dekan Fakulteta u roku od 24 sata od prijema zahtjeva, ukoliko ocijeni da je zahtjevosnovan, imenuje komisiju od tri člana za ponovno polaganje ispita. Odgovorninastavnik koji je obavio završni ispit ne može biti predsjednik komisije.

U rješenju o imenovanju komisije navodi se i vrijeme održavanja ispita.

Ponavljanje ispita obavlja se u roku od najviše tri dana od dana podnošenja zahtjevastudenta.

Pismeni ispit ili pismeni dio ispita neće se ponoviti pred komisijom, već će komisijaponovo ocijeniti studenski rad.

Komisija donosi odluku većinom glasova.

Član 66.

Ispit iz istog predmeta može se polagati pred predmetnim nastavnikom najviše tri

puta.

Čevrti put ispit se polaže pred komisijom, koja se sastoji od predsjednika i dva člana.

Predsjednik komisije u pravilu je i odgovorni nastavnik koji izvodi dati predmet, ačlanovi nastavnici i saradnici katedre kojoj pripada konkretni predmet.

Ispit koji se održava pred komisijom je javan.



19

Komisiju imenuje dekan/prodekan za nastavu, a istom odlukom se određuje vrijeme imjesto polaganja ispita.

U slučaju spriječenosti člana, predsjednik komisije će odrediti njegovog zamjenika.O vremenu održavanja ispita pred komisijom student će biti obavješten najkasnije 7dana prije održavanja ispita, na uobičajen način.

Prijava za četvrto polaganje ispita posebnog je i propisanog oblika i sadržaja.Student može odgoditi četvrto polaganje ispita, ako za to postoje opravdani razlozi.Četvrto polaganje ispita održava se izvan redovnih ispitnih termina unutar ispitnogroka u kojem je polaganje prijavljeno.

Član 67.

Ako se ispit polaže pismeno i usmeno, pismeni dio se polaže istodobno sa drugimstudentima bez obzira što se ispit polaže pored Komisijom.

Pismeni rad ocjenjuje komisija.

Pred komisijom se polaže samo usmeni dio ispita.

Student ima pravo pristupa usmenom dijelu ispita, bez obzira na ocjenu pismenogdijela.Odluka o ocjeni donosi se većinom glasova članova komisije.

Član 68.

Ispitni rokovi su redovni i popravni.

Redovni ispitni rokovi su zimski, ljetni i jesenski.

Redovni zimski ispitni rok odvija se tokom posljednjih sedmica zimskog semestra, uskladu sa utvr đenim izvedbenim nastavnim planom.

Redovni ljetni ispitni rok odvija se tokom mjeseca juna i jula, u skladu sa utvr đenimizvedbenim nastavnim planom.

Redovni jesenjski ispitni rok traje od 01. do 30. septembra.

Popravni zimski i ljetni ispitni rok traje u periodu od dvije sedmice po završetkuzimskih i ljetnih rokova, a popravni jesenji ispitni rok traje od 01. do 10. oktobra.

Vrijeme između izlaska na ispit u redovnom i popravnom ispitnom roku iznosinajmanje dvije sedmice.

Nastavnici svake studijske godine dužni su međusobno uskladiti ispitne rokove zasvaku školsku godinu.

Član 69.

Za vanredne studente organizira se dodatni jesenji rok u vremenu od 1. do 30.novembra.



20

Apsolventi, pored ispitnih rokova iz člana 72. ovog Pravilnika imaju pravo polaganjaispita i u mjesecima: novembar, decembar, mart, april i maj.

Član 70.

U jednom danu studentu se može odrediti ispit iz samo jednog predmeta.

Ako student polaže pismeni ispit iz jednog predmeta, a u istom mu je danu određenusmeni ispit iz drugog predmeta, ispitivač će promjeniti raspored usmenog dijela.

Član 71.

Pismeni ispit iz pojedinog predmeta nastavnog plana jedinstven je za sve studente.Pismeni ispiti se održavaju u salama Fakulteta, a iznimno u kabinetu nastavnikakada je riječ o malom broju studenata.

Usmeni ispiti se održavaju u salama Fakulteta ili iznimno u kabinetima nastavnika.Raspored usmenih ispita objavljuje se načelno po satima.

Raspored ispita po salama i vrijeme polaganja oglašavaju se na oglasnim pločamaFakulteta, najkasnije 15 dana prije zakazanog ispita.

Oglašavanje ispita se vrši i na web stranici Fakulteta.

6.2. Prijava ispita, raspored ispita i evidentiranje ispitnih rezultata.

Član 72.

Ispiti se prijavljuju na posebnim prijavama.

Mjesto, vrijeme i druge upute prijavljivanja ispita određuje studentska služba.

Prijave za polaganje ispita primaju se do 10. tekućeg mjeseca za ispitni rok uslijedećem mjesecu.

Član 73.

Način evidencije i kontrole prijavljivanja određuju se u skladu sa upustvimaUniverziteta.

Član 74.

Zakazani i oglašeni ispiti ne mogu se odgađati, osim u izuzetnim slučajevima. Ako se dogodi odgoda odgovorni nastavnik/ispitivač je dužan o tome bez odlaganjaobavijestiti prodekana za nastavu.

Ako se odgađanje ispita ponovi dva puta bez opravdanog razloga pokreće sedisciplinski postupak protiv odgovornog nastavnika.



21

VIII - ZAVRŠETAK DODIPLOMSKOG STUDIJA

Član 75.

Student koji položi sve ispite upisanog nastavnog plana, odnosno stekne 240 ECTSbodova, te ispuni druge uvjete propisane Pravilima Fakulteta i ovim Pravilnikom, stičestručni naziv "diplomirani pravnik", odnosno visoku stručnu spremu.

Kratica stručnog naziva je "dipl. iur." i stavlja se iza imena i prezimena osobe koja jediplomirala.

Član 76.

Studentu koji je ispunio uvjete iz člana 79. izdaje se diploma i na njegov zahtjevdopunska isprava o studiju (supplement).

Član 77.

Diploma i dopunske isprave o studiju uručuju se studentu na svečan način.

Činom svečane promocije studentu se dodjeluje stručni naziv.

Promocija se obavlja prema pravilima (protokolu) koje određuje dekan u saglasnostisa odlukama Univerziteta.

Studentska služba vodi propisanu evidenciju diplomiranih studenata.

IX - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 78.

Svi studenti koji su dodiplomski studij na Fakultetu upisali prije 2005/06. školskegodine imaju pravo da završe studij po programu i na način po kojem su studijupisali.

Studenti navedeni u predhodnom stavu ovog člana dužni su studij završiti najduže uroku od 2 godine nakon predviđenog roka za završetak tog studija.

Član 79.

Ispiti u školskoj 2005/06. za studente koji su prvi put upisali studij prava, obavit će seu četiri ispitna roka sa po dva termina:

- januarski: od 16.01. do 18.02.2006.g.;- aprilski: od 01.04. do 30.04.2006.g.;- junski: od 05.06 do 15.07.2006.g.;- septembarski: od 01.09. do 01.10.2006.g.



Član 80.

Za tumačenje odredaba ovog Pravilnika nadležan je Upravni odbor Fakulteta.

Član 81.

Izmjene i dopune ovog Pravilnika provode se na isti način kao i za njegovodonošenje.

Član 82.

Odredbe ovog Pravilnika stupaju na snagu danom objavljivanja na oglasnoj ploči.

P R E D S J E D N I K Upravnog odbora

Prof. dr Mustafa Imamovi ć

Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploč i i stupio je na snagu dana _______________ 2005. godine.

S E K R E T A R

Aida Gotovuša, dipl.iur.

Documents

Pravilnik Pravnog Fakulteta UNSA