If you can't read please download the document
Upload
dragan-tadic
View
172
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Pravilnik AKZ
Citation preview
I. OPTE ODREDBE
lan 1.Odredbama ovog pravilnika propisuju se tehnike mere i
uslovi za zatitu od korozije stalnih i privremenih noseih elinih
konstrukcija i elinih delova drugih noseih konstrukcija, koji se
nalaze u normalnim uslovima eksploatacije (u daljem tekstu: eline
konstrukcije).lan 2.Pri izvoenju radova na zatiti elinih
konstrukcija od korozije primenjuju se i drugi odgovarajui tehniki
propisi i jugoslovenski standardi, kao i propisi o zatiti na radu,
ako ovim pravilnikom nije drukije odreeno.lan 3.Pod elinim
konstrukcijama, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se eline
konstrukcije u graevinarstvu, kao to su eline konstrukcije:
mostova, dizalica, prenosnica, okretnica, transportera; stambenih,
administrativnih i drugih javnih zgrada; industrijskih,
poljoprivrednih i drugih privrednih objekata; industrijskih i
rudarskih ureaja; kao i stubovi, tornjevi i jarboli, hidromehanika
oprema, cevovodi, rezervoari i drugi elini objekti i elini delovi
objekata.lan 4.Za specijalne eline konstrukcije i za eline
konstrukcije koje se nalaze u posebnim uslovima eksploatacije mogu
se odrediti posebne tehnike mere i posebni tehniki uslovi za zatitu
od korozije u stepenu veem od zatite odreene ovim pravilnikom.lan
5.eline konstrukcije koje su u dodiru sa vazduhom, vodom, zemljom i
drugim materijama koje prouzrokuju koroziju (sredina u kojoj se
nalaze) zatiuju se od korozije odgovarajuim sistemom zatite.
Zavisno od sredine u kojoj se eline konstrukcije nalaze, korozija
moe biti:
1) atmosferska korozija (u slobodnom i zatvorenom prostoru);
2) korozija u vodi;
3) korozija u zemlji;
4) korozija koja nastaje u dodiru s drugim materijama.lan 6.Pri
izboru sistema zatite od korozije uzimaju se u obzir: vrsta elika,
stanje povrine konstrukcije, vrsta i nain oblikovanja konstrukcije,
vrsta optereenja konstrukcije, poloaj i stepen izloenosti
konstrukcije spoljnim uticajima, spoljna sredina i klimatski uslovi
(temperaturne promene, stepen vlanosti, vetrovi i dr.).
Pri odreivanju sistema zatite od atmosferske korozije vodi se rauna
da li se radi o normalnoj atmosferi, industrijskoj atmosferi,
ekstremno agresivnoj atmosferi ili primorskoj atmosferi.lan 7.Radi
utvrivanja merila za izbor sistema zatite od korozije, eline
konstrukcije se razvrstavaju u tri klase, i to:
1) u 1. klasu - znaajne eline konstrukcije u otvorenom prostoru
(mostovi i druge konstrukcije koje slue javnom saobraaju, tornjevi
i jarboli za transmisiju i sl.);
2) u 2. klasu - ostale eline konstrukcije u otvorenom prostoru
(zgrade, ureaji, stubovi, cevovodi, rezervoari i sl.);
3) u 3. klasu - eline konstrukcije u zatvorenom prostoru (krovne
konstrukcije, nosee konstrukcije zgrada i sl.).II. IZGRADNJA ELINIH
KONSTRUKCIJA
lan 8.Radi zatite elinih konstrukcija od korozije i radi smanjenja korozije, mora se izvriti izbor odgovarajue vrste elika i moraju se racionalno primenjivati odgovarajue mere pri izgradnji (projektovanju, izradi i montai) elinih konstrukcija.lan 9.Za izradu elinih konstrukcija upotrebljava se, po pravilu, ona vrsta elika ije osobine i hemijski sastav utiu na poveanje otpornosti prema koroziji, s tim to se pri tome vodi rauna o tehnikim i ekonomskim uslovima.
lan 10.Za izradu elinih konstrukcija kraeg veka trajanja, u
normalnim atmosferskim uslovima i bez jaih korozionih agenasa, moe
se, bez zatite od korozije, upotrebiti niskolegirani elik poveane
otpornosti prema koroziji.lan 11.Konstrukcioni elici sa visokim
procentom legirajuih elemenata poveane otpornosti prema koroziji
mogu se, bez zatite od korozije, upotrebiti za eline konstrukcije u
normalnim atmosferskim uslovima.lan 12.eline konstrukcije moraju se
oblikovati tako da budu to otpornije prema koroziji.lan 13.eline
konstrukcije se, po pravilu, izgrauju tako da na njima ne bude
udubljenja i mrtvih uglova u kojima se mogu zadravati neistoa i
voda.lan 14.Svi delovi elinih konstrukcija moraju biti lako
pristupani.
Na velikim elinim konstrukcijama (mostovima i sl.) postavljaju se,
po pravilu, posebni ureaji koji slue za pregled i odravanje takvih
konstrukcija.lan 15.Na delove elinih konstrukcija na kojima je
naroito poveana opasnost od korozije i na kojima bi dejstvo
korozije moglo biti opasno za ljude ili imovinu (dilatacioni
spojevi i sl.), primenjuje se specijalna lokalna zatite od
korozije, i to zatitnim premazom ili metalizacijom.lan 16.Elementi
elinih konstrukcija sa zatvorenim neprohodnim presecima hermetiki
se zatvaraju zavarivanjem i zatiuju od korozije samo na spoljnim
povrinama.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, elementi elinih
konstrukcija 3. klase (lan 7. taka 3) ne moraju se hermetiki
zatvarati zavarivanjem, ako se njihove unutranje povrine zatiuju od
korozije i ako im je obezbeeno dobro provetravanje i
odvodnjavanje.
Elementi elinih konstrukcija sa zatvorenim prohodnim presecima
zatiuju se od korozije na spoljnim i unutranjim povrinama.lan 17.Za
vreme toplog cinkovanja elemenata elinih konstrukcija sa zatvorenim
presecima, mora se ostaviti najmanje jedan otvor za odvoenje
vazduha iz unutranjeg prostora.
Posle zavrenog toplog cinkovanja, otvor iz stava 1. ovog lana, mora
se potpuno zatvoriti.lan 18.eline konstrukcije se, po pravilu,
izgrauju tako da vazduh u njima moe slobodno da cirkulie.
Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na elemente elinih
konstrukcija sa zatvorenim presecima i na sline zatvorene prostore
koji su pogodni za hermetiko zatvaranje.lan 19.eline konstrukcije
se izgrauju tako da sa svih njihovih delova voda moe brzo da otie
(povrine u nagibu, otvori i cevi za odvodnjavanje i sl.).
eline konstrukcije ne smeju, po pravilu imati povrine i prostore na
kojima se moe nagomilavati atmosferski talog ili neistoa.lan
20.eline konstrukcije i konstrukcije od elika i betona projektuju
se i izvode sa pogodnim izolacijama, okapnicama i sistemima za
odvodnjavanje.lan 21.Betonski temelji u koje se ugrauju eline
konstrukcije ili delovi elinih konstrukcija, moraju biti najmanje
10 cm iznad terena od tucanika ili ljunka, odnosno najmanje 20 cm
iznad ma kog drugog terena.
Oblik temelja mora omoguavati brzo oticanje vode sa mesta dodira
elika i betona.lan 22.Hemijsko i elektrolitiko dejstvo izmeu elika
i drugih materijala u elinoj konstrukciji, mora se izbei.
Neposredan dodir elika u elinoj konstrukciji s drugim metalom,
drvetom ili korozionim graevinskim materijalom, mora se onemoguiti
odgovarajuom izolacijom.III. PRIPREMA POVRINA ELINIH KONSTRUKCIJA
ZA ZATITU OD KOROZIJE1. Zajednike odredbe
lan 23.Sa povrina elinih konstrukcija (u daljem tekstu: eline
povrine) moraju se ukloniti masnoa, neistoa, kovarina od valjanja
ili arenja, ra i strane materije (oteeni delovi postojeeg premaza
odnosno prevlake i dr.).lan 24.Postoje tri stepena ienja elinih
povrina, i to:
1) prvi stepen - koji obuhvata potpuno uklanjanje neistoa i
uklanjanje slabo vezanih delova kovarine, re i stranih
materija;
2) drugi stepen - koji obuhvata potpuno uklanjanje neistoa i skoro
potpuno uklanjanje kovarine, re i stranih materija do te mere da na
elinoj povrini smeju ostati samo tamne pore odnosno tragovi
osnovnog premaza;
3) trei stepen - koji obuhvata potpuno uklanjanje neistoa,
kovarine, re i stranih materija - sve od istog metala.
Primena pojedinih stepena ienja elinih povrina zavisi od vrste
eline konstrukcije, stanja elinih povrina, uslova sredine i sistema
zatite od korozije.2. Priprema elinih povrina novih elinih
konstrukcija
lan 25.Za pripremu elinih povrina novih elinih konstrukcija,
radi primenjivanja postupka zatite od korozije, sprovode se sledee
tehnoloke operacije:
1) odmaivanje;
2) ienje;
3) otpraivanje;
4) prethodna zatita.
Tehnoloke operacije sprovode se po redosledu utvrenom u stavu 1.
ovog lana.lan 26.Pre odmaivanja mora se sa elinih povrina suvim
istim krpama skinuti viak masnih materija (ulja, masti i drugih
masnoa).
eline povrine odmauju se brisanjem istim krpama ili etkama
natopljenim propisanim organskim rastvaraima ili vodenim rastvorom
tenzida (sredstava koja sniavaju povrinski napon).
Posle odmaivanja sve eline povrine moraju se obrisati suvim istim
krpama.
eline konstrukcije mogu se odmaivati i u ureajima za odmaivanje uz
upotrebu organskih rastvaraa ili tenzida.lan 27.Za ienje elinih
povrina primenjuju se sledei postupci:
1) ienje mlazom abraziva;
2) ienje plamenom;
3) ienje hemijskim sredstvima;
4) mainsko ienje;
5) runo ienje.lan 28.ienjem mlazom abraziva ostvaruje se drugi i
trei stepen ienja i pri najveem stepenu zaralosti eline
povrine.
Posle ienja mlazom abraziva, na elinoj povrini ne sme biti tragova
re i kovarine. elina povrina oiena abrazivom mora biti ravnomerno i
ne suvie grubo hrapava, tako da omoguuje da osnovni premaz odnosno
metalna prevlaka potpuno pokrije sve vrhove eline povrine.
Za ienje mlazom abraziva upotrebljavaju se:
1) otroivini abrazivi (elina zrnca, aluminijum-oksid) veliine 0,4
do 0,8 mm - za zatitne premaze;
2) otroivini abrazivi (elina zrnca, aluminijum-oksid) veliine 0,5
do 1,2 mm - za metalne prevlake;
3) zaobljena elina zrnca veliine 0,5 do 1,5 mm - za zatitne
premaze;
4) kvarcni pesak veliine zrnca 0,5 do 2,5 mm opran i osuen, ili
granulirana ljaka iz visokih pei krupnoe 0,5 do 2,0 mm osloboena
svih neistoa, praine i vlage i bez primesa sumpora i sumpornih
jedinjenja - za zatitne premaze i metalne prevlake.
ienje mlazom abraziva moe se vriti u radionici ili na gradilitu.lan
29.ienje plamenom je postupak ienja eline povrine oksiacetilenskim
plamenom i pogodnim gorionikom.
Zagrevanje eline povrine pri ienju plamenom ne sme prelaziti 150oC.
eline povrine se, zavisno od stanja povrina, prelaze plamenom jedan
do tri puta.
Posle svakog prelaza plamenom treba saekati da se elina povrina
ohladi. Zatim se postupkom mainskog ili runog ienja oisti
odgovarajui deo eline povrine.
ienjem plamenom ostvaruje se drugi stepen ienja.
ienje plamenom moe se obavljati u otvorenom prostoru ili u
radionici sa dobrom ventilacijom.
elini materijal debljine do 6 mm, ne sme se istiti plamenom.lan
30.ienje hemijskim sredstvima je postupak kojim se kovarina i ra se
eline povrine uklanjaju potapanjem u rastvore neorganskih ili
organskih kiselina.
Kiseline i soli gvoa koje ostanu posle ienja, uklanjaju se sa eline
povrine ispiranjem vodom.lan 31.Mainsko ienje je postupak kojim se
eline povrine iste pomou specijalnog mainskog alata i ureaja
(ekii-obijai, ekii-strugai, rotacione eline etke, brusilice i dr.).
Alati koji mogu otetiti elini materijal konstrukcije ne smeju se
koristiti u postupku mainskog ienja.
Delovi elinih konstrukcija koji se zbog nepristupanosti ne mogu
istiti mainskim postupkom (uglovi, udubljenja i sl.), iste se
runo.lan 32.Runo ienje je postupak kojim se eline povrine iste
pomou ekia, ekia-udaraa, strugalice, lopatice i eline etke. Za runo
ienje ne sme se upotrebiti dleto.
Glave zakivaka i zavrtnjeva i udubljenja elinih konstrukcija iste
se, po pravilu, malim etkama od ice.lan 33.Izbor postupka ienja
zavisi od stanja i pristupanosti elinih povrina, vrste i optereenja
eline konstrukcije, uslova sredine i izabranog sistema zatite od
korozije.lan 34.Postupak ienja mlazom abraziva primenjuje se na
sledee eline konstrukcije:
1) 1. klase (lan 7. taka 1);
2) teko pristupane (zbog lokacije ili funkcije);
3) u visoko korozionoj atmosferi i u sredini u kojoj su nagle
promene temperature;
4) izloene naizmeninim naprezanjima i stalnim vibracijama;
5) sa visokim stepenom zaralosti povrina i jakom kovarinom;
6) koje se zatiuju metalizacijom.
Postupak ienja mlazom abraziva primenjuje se pri ienju velikih
elinih povrina koje se moraju ohrapaviti tako da budu podobne za
dobro prianjanje zatitnih sredstava.lan 35.Postupak ienja plamenom
moe se primeniti naroito ako je vlano i hladno vreme i ako je
potrebno da se prvi zatitni premaz eline povrine brzo osui.lan
36.Postupak ienja hemijskim sredstvima primenjuje se, po pravilu,
za ienje onih delova elinih konstrukcija koji se, s obzirom na
oblik i mere, mogu istiti potapanjem u rastvore organskih ili
neorganskih kiselina.
Postupak iz stava 1. ovog lana mora se primeniti ako se eline
povrine zatiuju od korozije toplim cinkovanjem.lan 37.Postupak
mainskog ienja moe se primeniti ako na elinoj povrini nema jake re
ili vrste kovarine.
Postupak mainskog ienja odnosno postupak runog ienja moe se
primeniti radi uklanjanja tankih slojeva re nastalih u vremenu
izmeu izvrene pripreme eline povrine i nanoenja zatitnog
premaza.
Postupak runog ienja moe se primeniti i na manje povrine, ako se
one ne mogu oistiti ma kojim postupcima predvienim ovim
pravilnikom.lan 38.Odmah posle ienja elinih povrina, mora se
izvriti njihovo otpraivanje.
eline povrine otprauju se, po pravilu, usisavanjem ili oduvavanjem
praine mlazom suvog komprimovanog vazduha.lan 39.Prethodna zatita
elinih povrina izvodi se pomou:
1) vo-prajmera (wash-primer);
2) sredstva za ispiranje povrina;
3) i-prajmera (etch-primer).
Sredstva za prethodnu zatitu elinih povrina iz stava 1. ovog lana
nanose se na elinu povrinu sa koje je prethodno uklonjena kovarina
postupkom iz lana 27. ovog pravilnika, osim postupkom ienja
hemijskim sredstvima na bazi fosforne kiseline i na taj nain
obezbeuje zatita od korozije do nanoenja zatitnih premaza, a najdue
za vreme od 15 dana.lan 40.Teko pristupani uglovi, ivice i uski
meuprostori na elinim konstrukcijama, na kojima se moe skupljati
voda, kao i glave zakivaka, glave zavrtnjeva i eline povrine u
blizini zavarenih avova, moraju se naroito paljivo oistiti.lan
41.eline povrine na kojima se pod dejstvom industrijske ili
primorske atmosfere mogu nakupiti soli i praina, moraju se,
neposredno pre nanoenja zatitnih sredstava, paljivo oistiti i
osuiti.lan 42.Kovarina se, po pravilu, uklanja sa eline povrine
mlazom abraziva.
Pre ienja mlazom abraziva, veoma tvrda kovarina i ra se, po
potrebi, razbijaju udarcima ekia.lan 43.Ako se pri ienju elinih
povrina mlazom abraziva, bilo u radionici ili na gradilitu, ne
koristi poseban izolovan prostor, okolne od korozije zatiene
povrine eline konstrukcije i oprema moraju se izolovati
odgovarajuim zatitnim ureajima.lan 44.Na eline povrine mogu se
nanositi sredstva za zatitu od korozije samo ako je struna radna
organizacija, registrovana za delatnost u koju spada izvoenje i
kontrola radova na zatiti od korozije, pismeno potvrdila da su te
povrine pripremljene i oiene na nain propisan ovim pravilnikom.lan
45.Oiene eline povrine moraju biti pokrivene osnovnim premazom
odnosno drugim sredstvom zatite od korozije, u roku od osam asova
od zavrene pripreme tih povrina.lan 46.Ako se u roku iz lana 45.
ovog pravilnika ne moe zapoeti izvoenje zatite od korozije, suva
oiena povrina moe se privremeno zatititi sredstvima zatite iz lana
39. ovog pravilnika.
Ako se u roku od 8 asova ne izvri zatita po stavu 1. ovog lana,
elina povrina se mora pregledati i oksidirana mesta ponovo
oistiti.lan 47.Nanoenje metalnih prevlaka mora zapoeti najdocnije u
roku od etiri asa od zavretka pripreme eline povrine.
Pre nanoenja metalne prevlake, elina povrina mora biti potpuno suva
i ista.
3. Priprema elinih povrina postojeih elinih konstrukcija
lan 48.Na postojeim elinim konstrukcijama na kojima treba
izvriti popravke i obnoviti sistem zatite od korozije prema l. 117.
i 118. ovog pravilnika, mora se sprovesti odgovarajua priprema
elinih povrina.lan 49.Priprema elinih povrina mora biti izvedena
tako da se potpuno otklone masnoa, neistoa, kovarina i ra, kao i
ona ranija naneta zatitna sredstva koja su oteena i
dotrajala.
eline povrine na kojima postojea zatitna sredstva nisu oteena,
treba lako ostrugati i elinom etkom oistiti tako da se odstrane
delovi postojeih premaza odnosno prevlaka koji se lako skidaju, s
tim da se pri tome ne otete vrsto vezani delovi premaza odnosno
prevlaka.lan 50.eline povrine postojeih elinih konstrukcija iste se
na nain propisan u l. 27. do 37. ovog pravilnika, zavisno od stanja
postojeeg sistema zatite eline povrine i obima i vrste njegove
popravke.
eline povrine postojeih elinih konstrukcija iste se:
1) mlazom abraziva - ako sa velikih elinih povrina treba ukloniti
dotrajalu zatitu od korozije;
2) plamenom - ako sa elinih povrina treba ukloniti jake naslage re,
pri emu je potrebno da se pre toga izvri ienje ekiem ili ureajima
na mainski pogon.
eline povrine ne iste se, po pravilu, plamenom ako je zaralo manje
od 20% povrine na koju treba naneti nov premaz ili ako nema jae
zaralosti;
3) mainskim postupkom ili runim postupkom - ako sa elinih povrina
treba ukloniti tanke slojeve re, a sa manjih delova tih povrina i
oteene premaze.IV. VRSTE ZATITE OD KOROZIJE
lan 51.Zatita od korozije ostvaruje se:
1) premaznim sredstvima;
2) toplim cinkovanjem;
3) metalizacijom;
4) katodnom zatitom.1. Premazna sredstva
lan 52.Premazna sredstva koja se primenjuju za zatitu elinih
konstrukcija od korozije su materije koje posle suenja na vazduhu
ostavljaju suvi film (sloj) kao zatitnu prevlaku.
Premazna sredstva su osnovna i pokrivna.
Osnovna premazna sredstva se nanose u jednom sloju ili u dva sloja,
a pokrivna premazna sredstva se nanose u dva ili tri sloja.lan
53.Radovi na premazivanju ne smeju se izvoditi, ako je:
1) elina povrina vlana;
2) relativna vlanost vazduha iznad 80%;
3) pesak ili praina naneta na svee premazanu povrinu;
4) temperatura vazduha ispod +5oC ili iznad +40oC, osim ako se
osnovno premazno sredstvo nanosi na elinu povrinu oienu plamenom
ija temperatura ne sme prelaziti +70oC.lan 54.Prvi osnovni premaz
se, po pravilu, nanosi u radionici proizvoaa elinih konstrukcija, a
ostali premazi na gradilitu posle zavrene montae eline
konstrukcije.
Kompletni sistem zatite od korozije moe se izvriti i u radionici
pre otpreme eline konstrukcije na gradilite ili na gradilitu posle
zavrene montae eline konstrukcije.
lan 55.Premaz se nanosi runim postupkom (etkom, pitoljem,
valjkom) ili mainskim postupkom, a moe se nanositi i automatskim
postupkom, zavisno od dimenzija i oblika eline konstrukcije odnosno
delova konstrukcije koje treba zatiti premazom.
Prvi premaz osnovnim premaznim sredstvom na bazi uljanog minijuma
nanosi se, po pravilu, etkama neposredno posle zavrene pripreme
eline povrine.lan 56.Na elinim konstrukcijama u slobodnom prostoru
i sa ekstremno agresivnim uslovima, dodirne (preklopne) povrine u
spojevima sa zakivcima i zavrtnjevima treba pre spajanja dobro
oistiti i zatititi prvim osnovnim premazom. Spajanje treba izvriti
dok je premaz jo vlaan. Dodirne povrine na rezervoarima treba
ostaviti bez premaza. Dodirne povrine u spojevima sa
prednapregnutim zavrtnjevima ostavljaju se, po pravilu, bez
zatitnih premaza ili se primenjuje specijalna zatita od korozije
koja ne smanjuje koeficijent trenja u spoju.lan 57.Posle zavrenog
spajanja moraju se naroito paljivo premazati ivice i uglovi u
spoju, kao i glave, navrtke i podlone ploice zavrtnjeva i glave
zakivaka.
U zavarenim elinim konstrukcijama ne premazuju se dodirne povrine
koje se potpuno zatvaraju. Ako se dodirne povrine ne zatvaraju
potpuno, osnovni premaz nanosi se na rastojanju od 50 mm od ivice
koja se zavaruje.
Umesto primene postupka iz stava 2. ovog lana moe se premazati cela
povrina, ali se pre zavarivanja na irini 50 mm od ava premazno
sredstvo mora skinuti.lan 58.Na pripremljenu elinu povrinu nanosi
se prvi osnovni premaz u zaklonu i na temperaturi odreenoj u lanu
53. taka 4. ovog pravilnika.
Na pripremljenu elinu povrinu se prvi osnovni premaz, po pravilu,
nanosi odmah, a najdocnije u roku od osam asova od zavretka
pripreme povrine.
Ako se rok iz stava 2. ovog lana prekorai, smatra se da elina
povrina nije pripremljena.
Pri ienju eline povrine plamenom, prvi osnovni premaz mora se na
odnosnu povrinu naneti dok njena temperatura iznosi 30o(manje ili
jednako)t(manje ili jednako) 70oC.lan 59.Pre nanoenja na elinu
povrinu sledeeg sloja premaznog sredstva, oteeni delovi povrine
moraju se prethodno oistiti i ponovo premazati istim slojem
premaznog sredstva.
Ako se oteti jedan od sistema zatite na bazi metala i metalnih
pigmenata (cinka), oteenje se popravlja upotrebom osnovnog
premaznog sredstva sa cinkom u prahu.lan 60.Naredni sloj premaznog
sredstva ne sme se nanositi pre nego to prethodni sloj bude potpuno
suv.
Vreme suenja je, po pravilu, sledee:
1) najmanje 15 asova - za premazna sredstva na bazi alkidnih
smola;
2) najmanje 48 asova - za premazna sredstva na bazi ulja;
3) najmanje 72 asa - za osnovno premazno sredstvo sa cinkom u
prahu;
4) najmanje 168 asova - za osnovno premazno sredstvo na bazi tera
kamenog uglja;
5) najmanje 3 nedelje - za osnovno premazno sredstvo na bazi
uljanog minijuma.lan 61.Za vreme nanoenja premaznih sredstava i
kontrole njihovog stanja moraju se registrovati i unositi u dnevnik
radova podaci o vlanosti vazduha, temperaturi, vetru i atmosferskim
padavinama.lan 62.eline konstrukcije ne mogu se transportovati, ako
film premaznog sredstva nije potpuno suv.2. Toplo cinkovanje
lan 63.Pod toplim cinkovanjem podrazumeva se vrsta zatite od
korozije elinih konstrukcija koja se ostvaruje nanoenjem prevlake
cinka po toplom postupku.
U sredinama sa normalnim atmosferskim uslovima mase i debljine
prevlake cinka odreene su u tablici 1:
Tablica 1 - Mase i debljine prevlake
cinka--------------------------------------------------------------------------------------------
Elementi Prosena masa Odgovarajua Najmanja masa
Odgovarajuakonstrukcije prevlake iz debljina prevlake na debljina
svih ugovore- prevlake svakom poje- prevlake nih uzoraka oko
dinanom ugo- oko najmanje vorenom
uzorku--------------------------------------------------------------------------------------------
g/m2 (mikrometra) g/m2
(mikrometra)--------------------------------------------------------------------------------------------Elementi
od elika debljine (delta) (vee od) 5mm 500 71 450 64Elementi od
elika debljine 5 mm(vee ili jednako) (delta) (vee ili jednako) 1 mm
Regulie se ugovorom zakljuenim izmeu naruioca i isporuiocaElementi
od elika debljine (delta) (manje od) 1mm 350 50 300 43Zavrtnjevi i
epovi sa navojnicom prenika (fi) (vee od) 9 mm 375 54 300
43Elementi od livenog elika i livenog gvoa 500 71 450
64--------------------------------------------------------------------------------------------Vrednosti
iz tablice 1 navedene u stavu 2. ovog lana ne odnose se na
pocinkovani lim, opcinkovane trake, pocinkovane cevi, pocinkovanu
icu i sline proizvode.lan 64.Priprema elinih povrina za toplo
cinkovanje sastoji se iz:
1) odmaivanja prema odredbi lana 26. ovog pravilnika;
2) ienja razblaenim rastvorom hlorovodonine kiseline neposredno pre
cinkovanja;
3) ispiranja hladnom vodom;
4) nanoenja topitelja (flusa) na elinu povrinu po mokrom ili suvom
postupku.lan 65.Neposredno pre cinkovanja elina konstrukcija se
umae u rastop ili rastvor za flusovanje. Posle flusovanja po mokrom
postupku, elina konstrukcija se sui na povienoj temperaturi.lan
66.Toplo cinkovanje se izvodi umakanjem eline konstrukcije u
rastopljeni cink.
Cink mora biti kvaliteta Zn 97,5 do Zn 99,5 prema jugoslovenskom
standardu JUS C.E1.020.
lan 67.Na debljinu prevlake cinka utiu:
1) temperatura rastopa;
2) vreme trajanja cinkovanja;
3) sastav elika;
4) primese iz rastvora cinka.lan 68.Viak cinka sa eline povrine
uklanja se strujanjem vodene pare i toplog vazduha.lan
69.Pocinkovane eline povrine se pasiviziraju i zatiuju premazima
prema odredbama l. 95. i 96. ovog pravilnika.lan 70.Prevlaka cinka
dobijena toplim postupkom mora biti homogena i mora potpuno
pokrivati osnovu.
Prevlaka cinka mora biti ista, glatka i bez neravnina.lan
71.Debljina prevlake cinka odreuje se metodama bez razaranja
prevlaka ili metodama sa razaranjem prevlaka a prema jugoslovenskom
standardu JUS C.A1.558 odnosno JUS C.A6.021.lan 72.Prevlaka cinka
mora vrsto prianjati za elinu povrinu i ne sme se ljutiti niti
pucati pri uobiajenoj upotrebi.lan 73.Masa prevlake cinka odreuje
se prema jugoslovenskom standardu JUS C.A6.021.3. Metalizacija
lan 74.Pod metalizacijom (nanoenjem metalne prevlake)
podrazumeva se vrsta zatite eline konstrukcije od korozije
ostvarene prskanjem rastopljenog metala pitoljem.
Za metalizaciju se upotrebljavaju rastopljeni metali: cink,
aluminijum i olovo.
Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na one prevlake koje se
dobijaju metalizacijom, a slue za obnavljanje istroenih delova
(remonta metalizacija).lan 75.Prevlake cinka, aluminijuma i olova,
klasifikovane prema najmanjoj debljini, odreene su u tablici
2:
Tablica 2 - Najmanje debljine prevlake cinka, aluminijuma i
olova----------------------------------------------Metal koji
Oznaka Najmanja debljinase nanosi
(mikron)----------------------------------------------Cink Zn M 40
40 Zn M 80 80 Zn M 120 120 Zn M 200 200Aluminijum Al M 120 120 Al M
200 200 Al M 300 300Olovo Pb M 300 300 Pb M 500 500 Pb M 1000
1000----------------------------------------------Kao najmanja
debljina smatra se najmanja izmerena debljina prevlake.lan 76.eline
povrine predviene za metalizaciju moraju biti oiene do treeg
stepena ienja mlazom abraziva, prema odredbama lana 28. ovog
pravilnika.lan 77.istoa metala koji se nanosi na elinu povrinu mora
biti, i to:
1) prema jugoslovenskom standardu JUS C.E1.020 - za cink Zn
99,99;
2) prema jugoslovenskom standardu JUS C.C1.100 - za aluminijum Al
99,6 M;
3) ispod 0,5% sadraja gvoa i ispod 1% sadraja antimona - za
olovo.
Metal koji se nanosi mora biti u obliku ice ili praha.
Prenik ice odnosno granulacija praha koji se nanosi mora odgovarati
ureaju za prskanje rastopljenog metala (metalizeru). ica mora biti
ujednaenog krunog preseka i ne sme biti deformisana.lan 78.Metalna
prevlaka mora se naneti neposredno posle ienja eline povrine mlazom
abraziva, pre nego to se uoljivo promeni izgled povrine. Ako se pri
uporeivanju sa izgledom svee oiene povrine uoi promena, povrina se
mora ponovo pripremiti za metalizaciju na propisani nain. Prevlaka
se nanosi najdocnije u roku od etiri asa od izvrene pripreme
povrine.
Pri radu na gradilitu metalna prevlaka se ne sme nanositi pri kinom
ili maglovitom vremenu niti ako je relativna vlanost iznad
80%.
Prevlaka se nanosi pomou ureaja koji omoguava potpuno topljenje
metala u oksiacetilenskom odnosno oksibutanskom plamenu ili u
elektrinom luku i njegovo nabrizgavanje na elinu povrinu strujom
vazduha pod pritiskom.lan 79.Metalne prevlake dobijene
metalizacijom mogu se, po potrebi, popunjavati ili zatititi
premazima.lan 80.Metalne prevlake cinka i aluminijuma popunjavaju
se odgovarajuim vodenim rastvorom neorganskih jedinjenja, posle ega
se ispiraju vodom i sue na vazduhu.lan 81.Metalne prevlake cinka i
aluminijuma mogu se zatititi premazima na taj nain to se na
metalizovanu podlogu nanosi wash-primer prema jugoslovenskom
standardu JUS C.T7.311 i odgovarajui sistem premaza.
Za premaz iz stava 1. ovog lana ne smeju se upotrebiti osnovne boje
koje sadre olovne pigmente.lan 82.Prevlaka olova zatiuje se na taj
nain to se premazuje krpom natopljenom u rastvor ozokerita u
rafiniranom mineralnom ulju.lan 83.Metalna prevlaka mora biti ista
i jednoobrazne strukture, i ne sme imati neravnina, hrapavih mesta,
nedovoljno vezane estice ili proputena mesta, niti nedostatke
prouzrokovane nepaljivim radom.lan 84.Izmerena debljina metalne
prevlake ne sme biti manja od najmanje debljine odreene u tablici 2
iz lana 75. ovog pravilnika.
Debljina metalnih prevlaka dobijenih metalizacijom odreuje se
metodama bez razaranja ili metodama sa razaranjem prevlake prema
jugoslovenskom standardu JUS C.A1.558 odnosno JUS C.A6.021.lan
85.Metalna prevlaka mora potpuno i vrsto prianjati uz podlogu i ne
sme se ljutiti.
Prianjanje prevlake uz podlogu ispituje se prema jugoslovenskom
standardu JUS H.C8.050, zarezivanjem kvadrata ije su
dimenzije:
1) 3 mm duine strane za debljine (manje od) 200 (mikrona);
2) 5 mm duine strane za debljine od 200 (mikrona) do 500
(mikrona);
3) 10 mm duine strane za debljine (vee od) 500 (mikrona).lan
86.Relativna specifina teina metalnih prevlaka iznosi, po pravilu,
najmanje:
1) 2,2 - za aluminijum;
2) 6,2 - za cink;
3) 10,0 - za olovo.
Relativna specifina teina metalnih prevlaka odreuje se istovremeno
sa odreivanjem njihove debljine metodama sa razaranjem prevlake
prema jugoslovenskom standardu JUS C.A6.021.
4. Katodna zatita
lan 87.Pod katodnom zatitom podrazumeva se vrsta zatite od
korozije elinih konstrukcija u vodi ili zemlji, koja se zasniva na
katodnoj polarizaciji elinih konstrukcija u prisustvu
elektrolita.lan 88.Katodna zatita ostvaruje se pomou spoljnjeg
izvora jednosmerne struje ili vezivanjem eline konstrukcije za
metal (anoda - protektor) iji je elektrohemijski potencijal
negativniji od potencijala eline konstrukcije koja se zatiuje.lan
89.Potencijal katodno polarizovane eline konstrukcije pri potpunoj
zatiti jednak je ravnotenom potencijalu eleza.lan 90.Katodna zatita
elinih konstrukcija ostvaruje se pri elektrohemijskom potencijalu -
0,85 V prema bakarnoj elektrodi u zasienom rastvoru
kuprisulfata.
U prisustvu anaerobnih bakterija katodna zatita elinih konstrukcija
ostvaruje se pri potencijalu - 0,95 V.lan 91.Kao anode pri katodnoj
zatiti sa spoljnim izvorom jednosmerne struje koriste se, po
pravilu, elektrode od inertnog materijala.
Kao anode - protektori primenjuju se cink, magnezijum, aluminijum i
njihove legure.lan 92.Pri proraunu katodne zatite sa spoljnim
izvorom jednosmerne struje izraunava se snaga spoljnog izvora
jednosmerne struje za zatitu eline konstrukcije.
Proraun katodne zatite sa anodom - protektorom svodi se na
odreivanje radijusa zatitnog dejstva anode.V. SISTEMI ZATITE OD
KOROZIJE
lan 93.Zavisno od uslova kojima se izlau eline konstrukcije,
postoje sledei sistemi zatite za:
1) sredine sa normalnim atmosferskim uslovima;
2) sredine sa industrijskim atmosferskim uslovima;
3) sredine sa primorskim atmosferskim uslovima;
4) sredine sa ekstremno agresivnim atmosferskim uslovima;
5) konstrukcije koje lee u vodi;
6) konstrukcije ukopane u zemlju;
7) konstrukcije i delove od elika koji su u dodiru sa drugim
graevinskim materijalom.lan 94.Pod sredinama sa normalnim
atmosferskim uslovima podrazumevaju se podruja udaljena od gradova
industrijskih objekata i morske obale.
Podaci o sistemima zatite za sredine iz stava 1. ovog lana odreeni
su u tablicama 3, 4 i 5.Tablica 3 - Sistemi zatite za sredine sa
normalnim atmosferskim uslovimaKao brzo suea premazna sredstva
koriste se:
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Grupa
Klasa 1. sloj 2. sloj Primedba kons-
--------------------------------------------------------------------------------------------
truk- Standard Najmanja Standard Najmanja cije
------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina Naziv Oznaka suvog
Naziv Oznaka suvog filma filma (mikro)
(mikro)------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
za osnovno premazno sredstvo jedna od sledeih
grupa:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------O-I
1,2,3 Osnovno premazno sredstvo sa olovnim minijumom JUS C.T7.326
30 Osnovno premazno sredstvo sa olovnim minijumom JUS C.T7.327 30
Za konstrukcije 3. klaseO-II 1,2 Osnovno premazno sredstvo dovoljan
je samo jedan za cink-hromatom JUS C.T7.322 30 Osnovno premazno
sloj osnovnih premaznih sredstvo sa cink- sredstava i preko njega
hromatom (tonirano) JUS C.T7.322 30 pokrivni premazO-VI 3 Osnovno
premazno sredstvo sa cinkom u prahu JUS C.T7.325 40 Osnovno
premazno sredstvo sa cinkom u prahu JUS C.T7.325 40 Ne zahteva se
pokrivni
premaz------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
za pokrivno premazno sredstvo jedna od sledeih
grupa:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------P-I
1,2 Premazno sredstvo sa titandioksidom JUS C.T7.342 25 Premazno
sredstvo sa titan-dioksidom JUS C.T7.371 30P-II 1,2 Premazno
sredstvo sa oksidom gvoa JUS C.T7.343 30 Premazno sredstvo sa
oksidom gvoa JUS C.T7.372 40 Umesto JUS C.T7.372 mo- e se uzeti JUS
C.T7.373-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Tablica
4 - Kao sporo suea sredstva koriste
se:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Grupa
Klasa 1. sloj 2. sloj Primedba kons-
--------------------------------------------------------------------------------------------
truk- Standard Najmanja Standard Najmanja cije
------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina Naziv Oznaka suvog
Naziv Oznaka suvog filma filma (mikro)
(mikro)------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
za osnovno premazno sredstvo jedna od sledeih
grupa:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------O-III
2,3 Osnovno premazno sredstvo uljano, sa olovnim minijumom JUS
C.T7.328 30 Osnovno premazno sredstvo uljano, sa olovnim minijumom
JUS C.T7.329 30 Za konstrukcije 3. klaseO-IV 2,3 Premazno sredstvo
na dovoljan je samo jedan bazi kalcijum-plumbata JUS C.T7.320 30
Premazno sredstvo sloj osnovnog premaznog na bazi kalcijum-
sredstva i preko njega plumbata (tonirano) JUS C.T7.320 30 pokrivni
premaz------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
za pokrivno premazno sredstvo jedna od sledeih
grupa:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------P-I
2 Premazno sredstvo sa titan-dioksidom JUS C.T7.342 25 Premazno
sredstvo sa titan-dioksidom JUS C.T7.371 30P-II 2 Premazno sredstvo
sa oksidom gvoa JUS C.T7.343 30 Premazno sredstvo sa oksidom gvoa
JUS C.T7.372 Umesto JUS C.T7.372 mo- e se uzeti JUS C.T7.373P-III 3
Premazno sredstvo uljano, sa oksidom gvoa JUS C.T7.344 40 Premazno
sredstvo uljano, sa oksidom gvoa JUS C.T7.374
40-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Tablica
5 - Za zatitu metalnim prevlakama koristi se jedna od sledeih
grupa:-------------------------------------------------------------------------------------------------------------Grupa
Klasa 1. sloj PRIMEDBA konstrukcije
------------------------------------------------ Standard Najmanja
-------------------------------------- debljina Naziv Oznaka
prevlake
(mikro)-------------------------------------------------------------------------------------------------------------M-I
1,2,3 Toplo cinkovanje prema l. 63. Ne zahteva se pokrivni
premazM-II 1,2,3 Metalizacija cinkom 120 Ne zahteva se pokrivni
premazM-III 1,2,3 Metalizacija aluminijumom 200 Ne zahteva se
pokrivni
premaz-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
lan 95.Pod sredinama sa industrijskim atmosferskim uslovima
podrazumevaju se podruja u neposrednoj blizini elezara,
termoelektrana, plinara i sl.
Podaci o sistemima zatite za sredine iz stava 1. ovog lana odreeni
su u tablicama 6. i 7.lan 96.Pod sredinama sa primorskim
atmosferskim uslovima podrazumevaju se podruja priobalnog pojasa i
kontinentalnog dela izloenog uticaju primorske klime.
Podaci o sistemima zatite za sredine iz stava 1. ovog lana odreeni
su u tablicama 8. i 9.SISTEMI ZATITE ZA SREDINE SA INDUSTRIJSKIM
ATMOSFERSKIM USLOVIMATablica 6 - Kao brzo suea premazna sredstva
koriste
se:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Grupa
Klasa 1. sloj 2. sloj 3. sloj Primedba kons-
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
truk- Standard Najmanja Standard Najmanja Standard Najmanja cije
------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina Naziv Oznaka suvog
Naziv Oznaka suvog Naziv Oznaka suvog filma filma filma (mikro)
(mikro)
(mikro)------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
za osnovno premazno sredstvo jedna od sledeih
grupa:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------O-I
1,2,3 Osnovno premazno sredstvo sa olovnim minijumom JUS C.T7.326
30 Osnovno premazno sredstvo sa olovnim minijumom JUS C.T7.327 30
Za konstrukcije 3. klaseO-II 1,2,3 Osnovno premazno sredstvo
dovoljan je samo jedan sa cink-hromatom JUS C.T7.322 30 Osnovno
premazno sloj osnovnog premaznog sredstvo sa cink- sredstva i preko
njega hromatom (tonirano) JUS C.T7.322 30 pokrivni
premaz------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
za pokrivno premazno sredstvo jedna od sledeih
grupa:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------P-I
1,2,3 Premazno sredstvo sa titan-dioksidom JUS C.T7.342 25 Premazno
sredstvo sa titan-dioksidom JUS C.T7.371 30P-II 1,2 Premazno
sredstvo sa oksidom gvoa JUS C.T7.343 30 Premazno sredstvo sa
oksidom gvoa JUS C.T7.372 40 Umesto JUS C.T7. 372 mo- e se uzeti
JUS C.T7.373P-IV 1,2,3 Premazno sredstvo sa bitumenom JUS C.T7.361
100 Premazno sredstvo sa bitumenom JUS C.T7.375 100 Premazno
sredstvo sa bitumenom i alumini- jumom u prahu - tip B JUS C.T7.364
20-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Tablica
7 - Za zatitu metalnim prevlakama koriste
se:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Grupa
Klasa 1. sloj 2. sloj 3. sloj Primedba kons-
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
truk- Standard Najmanja Standard Najmanja Standard Najmanja cije
------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina Naziv Oznaka
prevlake, Naziv Oznaka prevlake, Naziv Oznaka prevlake, odnosno
odnosno odnosno suvog suvog suvog filma filma filma (mikro) (mikro)
(mikro)------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
kao osnovno premazno sredstvo jedna od sledeih
grupa:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------M-IV
1,2 Toplo cinkovanje 30 Wash-primer JUS C.T7.311 5 do 10 Obavezan
pokrivni premazM-V 1,2 Metalizacija cinkom 80 Wash-primer JUS
C.T7.311 5 do 10 Obavezan pokrivni premazM-VI 1,2 Metalizacija
aluminijumom 120 Wash-primer JUS C.T7.311 5 do 10 Obavezan pokrivni
premaz------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
kao pokrivno premazno sredstvo jedna od sledeih
grupa-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------P-I
1,2 Premazno sredstvo sa titan-dioksidom JUS C.T7.342 25 Premazno
sredstvo sa titan-dioksidom JUS C.T7.371 30P-II 1,2 Premazno
sredstvo sa oksidom gvoa JUS C.T7.343 30 Premazno sredstvo sa
oksidom gvoa JUS C.T7.372 40 Umesto JUS C.T7.372 mo- e se uzeti JUS
C.T7.373P-IV 1,2 Premazno sredstvo sa bitumenom JUS C.T7.361 100
Premazno sredstvo sa bitumenom JUS C.T7.375 100 Premazno sredstvo
sa bitumenom i alumini- jumom u prahu-tip B JUS C.T7.364 20 Umesto
JUS C.T7.361 mo- e se uzeti JUS
C.T7.375-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------SISTEMI
ZATITE ZA SREDINE SA PRIMORSKIM ATMOSFERSKIM USLOVIMATablica 8 - Za
zatitu premaznim sredstvima koristi
se:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Grupa
Klasa 1. sloj 2. sloj 3. sloj Primedba kons-
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
truk- Standard Najmanja Standard Najmanja Standard Najmanja cije
------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina Naziv Oznaka suvog
Naziv Oznaka suvog Naziv Oznaka suvog filma filma filma (mikro)
(mikro)
(mikro)------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
kao osnovno premazno sredstvo jedna od sledeih
grupa:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------O-I
2,3 Osnovno premazno sredstvo sa olovnim minijumom JUS C.T7.326 30
Osnovno premazno sredstvo sa olovnim minijumom JUS C.T7.327 30O-II
1,2 Osnovno premazno sredstvo sa cink-hromatom JUS C.T7.322 30
Osnovno premazno sredstvo sa cink- hromatom (tonirano) JUS C.T7.322
30O-V 1,2 Osnovno premazno sredstvo sa cinkom u prahu JUS C.T7.325
40 Osnovno premazno sredstvo sa cinkom u prahu JUS C.T7.325
40------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
kao pokrivno premazno sredstvo jedna od sledeih
grupa:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------P-I
2,3 Premazno sredstvo sa titan-dioksidom JUS C.T7.342 25 Premazno
sredstvo sa titan-dioksidom JUS C.T7.371 30P-II 1,2 Premazno
sredstvo sa oksidom gvoa JUS C.T7.343 30 Premazno sredstvo sa
oksidom gvoa JUS C.T7.372 40 Umesto JUS C.T7.372 mo- e se uzeti JUS
C.T7.373P-IV 1 Premazno sredstvo sa bitumenom JUS C.T7.361 100
Premazno sredstvo sa bitumenom JUS C.T7.375 100 Umesto JUS C.T7.361
mo- e se uzeti JUS C.T7.375P-V 1 Premazno sredstvo na bazi tera sa
puniocem JUS C.T7.365 1000 Emulzija na bazi tera sa puniocem JUS
C.T7.366 1000 Premazno sredstvo sa bitumenom i alumini- jumom u
prahu - tip B JUS C.T7.364 20 Primenjuje se za konstruk- cije
izloene povremenom uticaju morske
vode-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Tablica
9 - Za zatitu metalnim prevlakama koriste
se:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Grupa
Klasa 1. sloj 2. sloj 3. sloj Primedba kons-
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
truk- Standard Najmanja Standard Najmanja Standard Najmanja cije
------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina
------------------------------------ debljina Naziv Oznaka
prevlake, Naziv Oznaka suvog Naziv Oznaka suvog odnosno filma filma
suvog (mikro) (mikro) filma
(mikro)------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
kao osnovno premazno sredstvo jedna od sledeih
grupa:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------M-I
3 Toplo cinkovanje Prema l. 63 Ne zahteva se pokrivni premazM-II 3
Metalizacija cinkom 200 Ne zahteva se pokrovni premazM-III 3
Metalizacija aluminijumom 300 Ne zahteva se pokrivni premazM-IV 1,2
Toplo cinkovanje 30 Wash-primer JUS C.T7.311 5 do 10 Obavezan
pokrivni premazM-V 1,2 Metalizacija cinkom 120 Wash-primer JUS
C.T7.311 5 do 10 Obavezan pokrivni premazM-VI 1,2 Metalizacija
aluminijumom 200 Wash-primer JUS C.T7.311 5 do 10 Obavezan pokrivni
premaz------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
kao pokrivno premazno sredstvo jedna od sledeih
grupa:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------P-I
1,2 Premazno sredstvo sa titan-dioksidom JUS C.T7.342 25 Premazno
sredstvo sa titan-dioksidom JUS C.T7.371 30P-II 1,2 Premazno
sredstvo sa oksidom gvoa JUS C.T7.342 30 Premazno sredstvo sa
oksidom gvoa JUS C.T7.372 40 Umesto JUS C.T7.372 mo- e se uzeti JUS
C.T7.373P-IV 1 Premazno sredstvo sa bitumenom JUS C.T7.361 100
Premazno sredstvo sa bitumenom JUS C.T7.375 100 Premazno sredstvo
sa bi- tumenom i aluminijumom JUS C.T7.364 20 Umesto JUS C.T7.361
mo- e se uzeti JUS C.T7.375 Nanosi se samo preko grupa M-IV ili
M-VP-V 1 Premazna sredstva na bazi tera sa puniocem JUS C.T7.365
10000 Emulzija na bazi tera sa puniocem JUS C.T7.366 10000
Primenjuje se za konstrukcije povremeno izloene uticaju morske
vode. Nanosi se samo preko grupa M-IV ili
M-V---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------lan
97.U tablicama 3, 4, i 5. iz lana 94. ovog pravilnika, tablicama 6.
i 7. iz lana 95. ovog pravilnika i u tablicama 8. i 9. iz lana 96.
ovog pravilnika, zatitna sredstva razvrstana su u sledee grupe, i
to:
1) osnovna premazna sredstva - u grupe 0-I do 0-VI;
2) pokrivna premazna sredstva - u grupe P-I do P-V;
3) metalne prevlake - u grupe M-I do M-VI.
Sistem zatite od korozije ostvaruje se upotrebom bilo koje grupe
osnovnog premaznog sredstva sa bilo kojom grupom pokrivnog
premaznog sredstva u granicama jedne iste tablice.lan 98.Pod
sredinama sa ekstremno agresivnim atmosferskim uslovima
podrazumevaju se sredine sa visokim sadrajem agresivnih korozionih
agensa odnosno sa izuzetno agresivnim korozionim agensima (u
neposrednoj blizini industrijskih objekata, kao to su: fabrike
hemijskih sredstava, koksare, fabrike koe, fabrike hartije, fabrike
celuloze i sl.).
Za zatitu od korozije elinih konstrukcija iz stava 1. ovog lana
moraju se primeniti tehnike mere i uslovi kojima se obezbeuju
zatita od korozije u stepenu veem od zatite propisane ovim
pravilnikom.
Zatita od korozije predviena u stavu 2. ovog lana primenjuje se i
na eline konstrukcije koje su u stalnom dodiru sa vodom, kao to su:
rezervoari, vodotornjevi, cevovodi i sl. kao i na eline
konstrukcije odnosno njihove delove koji su izloeni posebnim
mehanikim ili termikim uslovima.lan 99.Sistemi zatite elinih
konstrukcija koje lee u vodi zavise od terenskih uslova.
Za zatitu od korozije elinih konstrukcija koje lee u vodi
upotrebljavaju se, po pravilu, deblji slojevi bitumena ili tera
kamenog uglja koji se nanose u toplom stanju.
Podaci o sistemima zatite elinih konstrukcija koje potpuno ili
delimino lee u vodi, odreeni su u tablici 10:Tablica 10 - Sistem
zatite od korozije elinih konstrukcija koje potpuno ili delimino
lee u
vodi-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Sa katodnom zatitom Bez katodne
zatite-----------------------------------------------------------------------------------------------------Priprema
eline ienje mlazom abraziva - ienje mlazom abraziva
povrine-----------------------------------------------------------------------------------------------------Metalna
prevlaka - - - - Toplo Metalizacija cinkovanje cinkom ili
aluminijumom-----------------------------------------------------------------------------------------------------Premazi
Topli Epoksi Epoksi Epoksi Wash-primer Wash-primer Epoksi bitumen
premazna premazna bitumenska + + bitumenska sredstva sredstva
premazna topli topli premazna sredstva bitumen bitumen
sredstva-----------------------------------------------------------------------------------------------------Najmanja
debljina (mikro) 500 125 do 250 250 500 500 500
500-----------------------------------------------------------------------------------------------------
lan 100.eline konstrukcije odnosno delovi elinih konstrukcija
koji se postavljaju direktno u zemlju, moraju se zatititi bitumenom
ili terom kamenog uglja koji se nanose u toplom stanju.
Zatitna sredstva iz stava 1. ovog lana moraju pokriti povrinu eline
konstrukcije odnosno njenih delova koja se uzemljuje i povrinu
delova konstrukcije iznad zemlje u visini od najmanje 20 cm.
Zatitna sredstva nanose se najmanje u dva sloja, s tim da debljina
slojeva posle suenja iznosi najmanje 500 mikrona.
Za zatitu od korozije elinih konstrukcija ili delova elinih
konstrukcija koji se postavljaju direktno u zemlju mogu se
upotrebljavati i antikorozione trake ili sloj betona debljine 100
do 150 mm.
Za zatitu delova elinih konstrukcija koji se postavljaju direktno u
zemlju, ne upotrebljavaju se, po pravilu, emulziona premazna
sredstva.
Za vanije eline konstrukcije u zemlji, istovremeno sa sredstvima
zatite iz stava 1. ovog lana, upotrebljava se i katodna zatita.lan
101.Za zatitu ukopanih u zemlju elinih rezervoara i cevovoda
sprovodi se, po pravilu, sledei postupak:
1) ienje od drugog stepena ienja;
2) nanoenje tankog bitumenskog premaza u hladnom stanju;
3) nanoenje bitumenskog premaza u toplom stanju;
4) spiralno namotavanje staklene vune ili drugog podobnog
tekstilnog materijala natopljenog bitumenom;
5) nanoenje drugog bitumenskog sloja u toplom stanju;
6) spiralno namotavanje staklene vune ili drugog podobnog
tekstilnog materijala;
7) nanoenje treeg bitumenskog sloja u toplom stanju;
8) nanoenje krenog mleka.lan 102.Delovi elinih konstrukcija koji su
delimino ubetonirani moraju se zatititi od korozije premazom na
duini koja ne sme iznositi manje od 10 cm ispod gornje povrine
betona. Delovi eline konstrukcije koji su u celini ugraeni u beton
ne zatiuju se, ali se pre ugraivanja moraju paljivo osloboditi
kovarine, re i neistoe.
Cementno mleko moe se koristiti kao privremena zatita elinih delova
pre nego to se oni ubetoniraju.
Za toplo cinkovane eline delove ugraene u beton, nije potrebna
nikakva druga zatita od korozije.lan 103.Ankeri i zavrtnjevi za
vezu elinih delova sa betonskim temeljom moraju se zatititi
podesnim premazom na bazi bitumena ili tera kamenog uglja.
Leine ploe od elika moraju biti postavljene na betonski temelj
preko sloja cementnog maltera, epoksi-smole ili bitumena tako da u
potpunosti bude ispunjen meuprostor izmeu eline ploe i betona.lan
104.Gornja povrina betonskih temelja mora biti zatiena najmanje
jednim zatitnim premazom na bazi bitumena ili tera kamenog
uglja.
Premaz iz stava 1. ovog lana nanosi se do visine od najmanje 10 cm
i na delove eline konstrukcije koji izlaze iz temelja.
Premaz iz stava 1. odnosno stava 2. ovog lana po pravilu, redovno
se obnavlja.
Meuprostore na mestima spoja elinih delova sa betonskim temeljom
treba ispuniti tenim bitumenom ili drugim podesnim materijalom za
zaptivanje.lan 105.U spojevima elika i drvene grae, dodirne povrine
oba materijala treba pre spajanja premazati vruim terom ili slojem
bitumena.
Ispod glava i navrtki zavrtnjeva treba postaviti iroke podlone
ploice. Podlone ploice i zavrtnjeve treba premazati na nain iz
stava 1. ovog lana.lan 106.Vrsta i sistem zatite od korozije u
celini i u pojedinim fazama (priprema povrina, sistem premaza,
metalne prevlake) biraju se tako da se obezbedi odgovarajui stepen
zatite od korozije u onim uslovima u kojima e se elina konstrukcija
nai za vreme eksploatacije.lan 107.Na izbor vrste i sistema zatite
od korozije utiu:
1) znaaj, veliina i poloaj objekta;
2) korozioni uslovi sredine u kojoj se objekt nalazi;
3) uslovi eksploatacije objekta;
4) mogunost pregleda i odravanja eline konstrukcije;
5) nain spajanja eline konstrukcije;
6) tehniki i ekonomski uslovi za izgradnju objekta.lan 108.Sistem
zatite od korozije iz l. 94. do 105. ovog pravilnika obezbeuje
minimalni stepen zatite od korozije.
Za zatitu od korozije elinih konstrukcija mogu se primeniti i
sistemi zatite koji nisu navedeni u ovom pravilniku, ako se
teoretski i eksperimentalno dokae da se njihovom primenom obezbeuje
zatita od korozije najmanje u stepenu propisanom ovim
pravilnikom.VI. KONTROLA IZVOENJA I PRIJEM RADOVA NA ZATITI OD
KOROZIJE
lan 109.Za izvoenje radova na zatiti od korozije mogu se
upotrebljavati samo materijali za koje je atestom (potvrdom o
kvalitetu), izdatim od strane strune radne organizacije
registrovane za delatnost u koju spada ispitivanje kvaliteta tih
materijala potvreno da ti materijali u pogledu kvaliteta
ispunjavaju uslove propisane ovim pravilnikom.
U toku izvoenja radova na zatiti od korozije mora se kontrolisati
svaka radna operacija i rad u celini.lan 110.Pre nanoenja premaznog
sredstva na elinu povrinu mora se kontrolisati:
1) podobnost pripremljene eline povrine;
2) stanje prethodnog sloja premaza, pri emu se utvruje da li je
premaz potpuno suv i bez nedostataka (oteenja izazvanih kiom,
poroznosti, loeg prianjanja, mrekanja, pojava pokoice i sl.).
Pre nanoenja metalnih prevlaka, dobijenih toplim cinkovanjem ili
metalizacijom, mora se kontrolisati podobnost pripremljene eline
povrine.lan 111.Debljina jednog premaza odnosno metalne prevlake
ili celog sistema zatite od korozije kontrolie se metodom odreenom
jugoslovenskim standardom JUS C.A.558.lan 112.Za vreme izvoenja
radova na zatiti od korozije povremeno se uzimaju uzorci materijala
koji se upotrebljava za zatitu od korozije i njihov kvalitet
utvruje, i to:
1) za premazna sredstva - prema jugoslovenskom standardu JUS
H.C8.050;
2) za cink, aluminijum i olovo - prema odredbama lana 77. ovog
pravilnika.lan 113.Kvalitet metalnih prevlaka, dobijenih toplim
cinkovanjem ili metalizacijom, utvruje se na samoj elinoj
konstrukciji ili na epruvetama.lan 114.eline konstrukcije i delovi
elinih konstrukcija ne mogu se staviti u upotrebu pre nego to se
utvrdi da su zatieni od korozije na nain propisan ovim
pravilnikom.VII. ODRAVANJE ZATITE OD KOROZIJE
lan 115.Zatita od korozije elinih konstrukcija i njihovih delova
mora se odravati u ispravnom stanju. U tom cilju se povremenim
pregledima utvruju stanje zatite od korozije, kao i obim i priroda
nedostataka takve zatite (naprslina, mehuria, re, odvajanja premaza
od podloge, raspadanja premaza i prevlake i sl.).lan 116.Stepen
zaralosti elinih povrina zatienih premazima procenjuje se, po
pravilu, pomou evropske skale zaralosti.lan 117.Utvreni nedostaci
sistema zatite od korozije moraju se u najkraem roku
otkloniti.
Nedostaci iz stava 1. ovog lana, zavisno od stanja zatite od
korozije, mogu se otkloniti:
1) deliminim popravkama;
2) obnavljanjem premaza;
3) izvoenjem novog kompletnog sistema zatite od korozije.lan
118.Nedostaci utvreni na pojedinim mestima inae dobro ouvanog
sistema zatite od korozije, uz odgovarajuu pripremu eline povrine,
otklanjaju se deliminim popravkama samo tih mesta.
Ako je dotrajao samo pokrivni premaz, a nema pojava re, premaz se
obnavlja preko prethodno pripremljene eline povrine.
U sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana, zatitna sredstva koja se
naknadno nanose na elinu povrinu moraju u svemu odgovarati zatitnim
sredstvima upotrebljenim u postojeem sistemu zatite od
korozije.
Ako je postojea zatita od korozije na veem delu eline povrine
otpala odnosno dotrajala ili ako je stepen zaralosti takve povrine
visok, postojea zatita od korozije se potpuno uklanja i elina
povrina isti do drugog stepena ienja, a zatim se izvodi nov
kompletan sistem zatite.
lan 119.eline povrine, naroito horizontalne, moraju se odravati
u istom stanju.
eline povrine moraju se na pogodan nain zatititi od mehanikih
oteenja i dejstava agresivnih para (od lokomotive i sl.).VIII.
PRELAZNA I ZAVRNA ODREDBA
lan 120.Odredbe ovog pravilnika primenjivae se na eline
konstrukcije i delove elinih konstrukcija objekata ija e izgradnja
otpoeti posle 31. jula 1970. godine osim odredaba glave VII. ovog
pravilnika koje e se primenjivati od dana stupanja na snagu ovog
pravilnika.lan 121.Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom listu SFRJ".
Br. 8217/1 23. juna 1970. godine Beograd
Zamenik saveznog sekretara za privredu, Vlado Jurii, s.r.