1

Sveuilite u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i raunarstva (u daljnjem tekstu: Fakultet) na temelju lanka 23. Statuta Fakulteta na izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijea dana 10. sijenja 2007. godine usvaja

PRAVILNIK O SVEUILINOM PREDDIPLOMSKOM I DIPLOMSKOM STUDIJU NA

SVEUILITU U ZAGREBU FAKULTETU ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

Predmet normiranja lanak 1.

Ovaj Pravilnik ureuje ostvarivanje statusa studenta, prava i obveze studenta, pravila studija, uvjete upisa, trajanje studija, kao i druga pitanja znaajna za nesmetano odvijanje nastave, odnosno studija.

Ostvarivanje statusa studenta lanak 2.

(1) Status studenta Fakulteta ostvaruje se upisom na jedan od studijskih programa na Fakultetu. (2) Status studenta dokazuje se studentskom ispravom. Studentska isprava je indeks ili e-indeks, koji sadri podatke propisane Pravilnikom o sadraju studentske isprave (Narodne novine br. 9/05).

Status studenta lanak 3.

(1) Na preddiplomskim i diplomskim studijskim programima studiraju redoviti studenti i gostujui studenti. (2) Redoviti je student onaj student koji studira prema izvedbenom planu, s punim nastavnim optereenjem. (3) Gostujui student je student drugog visokog uilita koji upisuje dijelove studijskog programa na Fakultetu. Status gostujueg studenta traje najdulje jednu akademsku godinu. (4) Pohaanje nastave i poloeni ispiti gostujueg studenta iz stavka 1. ovoga lanka evidentiraju se u ispravi iz lanka 2. stavak 2. (5) Status redovitog studenta zadrava se za vrijeme propisanog trajanja studija, a najdulje za vrijeme koje je dvostruko dulje od propisanog trajanja studija. U vrijeme trajanja studija iz ovoga stavka ne uraunava se vrijeme mirovanja obveza studenta.

Mirovanje prava i obveza studenta lanak 4.

(1) Student ima pravo na mirovanje obveza: 1. za vrijeme sluenja vojnog roka, 2. za vrijeme trudnoe, 3. za studenta-oca ili studenticu-majku do godine dana starosti djeteta, 4. za vrijeme dulje bolesti te 5. u drugim opravdanim sluajevima na temelju odluke Fakulteta.

(2) Pravo na mirovanje obveza student stjee rjeenjem Fakulteta na temelju podnesenog pisanog zahtjeva s obrazloenjem te pripadajuom dokumentacijom. (3) Studentu se moe odobriti mirovanje prava i obveza u trajanju od jedne akademske godine. Pravo na mirovanje prava i obveza student stjee rjeenjem Fakulteta na temelju podnesenog pisanog zahtjeva s obrazloenjem. Taj zahtjev moe se uputiti samo prije upisa predmeta u zimskom semestru. (4) Studentu koji uputi zahtjev iz stavka 3. ovog lanka nakon to je upisao predmete, ne moe se odobriti mirovanje prava i obveza tijekom akademske godine u kojoj je upisao te predmete.

Prijelazi s drugih visokih uilita lanak 5.

(1) Tijekom preddiplomskog studija student moe samo jednom prijei s jednog na drugo visoko uilite. Prijelaz na preddiplomski studij na Fakultetu mogu je iskljuivo sa srodnog visokog uilita (u daljnjem tekstu: matino uilite), prije poetka nastave u zimskom semestru. Broj prijelaznika ogranien je kapacitetom Fakulteta. Studenti koji prelaze na preddiplomski studij na Fakultetu upisuju se pod jednakim uvjetima kao i redoviti studenti koji sami plaaju svoj studij na Fakultetu.

2

(2) Student koji eli prijei na preddiplomski odnosno diplomski studij na Fakultetu upuuje Fakultetu zamolbu za prijelaz putem pisarnice najkasnije do 31. kolovoza tekue kalendarske godine. (3) Zamolba iz stavka 2. ovog lanka, uz osobne podatke o podnositelju, obvezno sadri i temeljne podatke o dosadanjem studiranju. Zamolbi se obvezno prilae:

1. dokaz o dravljanstvu, 2. ovjereni popis poloenih ispita s dobivenim ocjenama i steenim pripadajuim ECTS bodovima, 3. nastavni plan i program matinog uilita.

(4) Studentu se moe odobriti prijelaz na preddiplomski studij na Fakultetu samo ako je na matinom uilitu stekao barem 16 ECTS bodova i ako je poloio ispit iz predmeta koji je ekvivalentan predmetu "Matematika 1" na Fakultetu. (5) Ispiti poloeni na matinom uilitu bit e prijelazniku uvedeni u evidenciju s izvornim ocjenama i izvornim steenim ECTS bodovima. Fakultet odluuje koji e se od tih ECTS bodova ubrajati u ukupni zbroj bodova potreban za stjecanje akademskog naziva na Fakultetu. (6) Na temelju ispita iz stavka 5. ovog lanka prijelaznik e odlukom Fakulteta biti osloboen obveze polaganja slinih predmeta iz studijskog programa Fakulteta. (7) Ukoliko matino uilite nema ECTS bodovni sustav, o priznatim ECTS bodovima odluuje Fakultet. (8) Studentu se moe odobriti prijelaz s diplomskog studija drugog visokog uilita na diplomski studij na Fakultetu, ali bez priznavanja ECTS bodova.

Upis predmeta lanak 6.

(1) Nastavne obveze u akademskoj godini student upisuje semestralno. Upis se provodi nakon okonanja zavrnih ispita iz predmeta, osim na poetku studija. (2) Student moe upisati samo one predmete za koje je polaganjem ispita stekao preduvjete po studijskom programu i izvedbenom planu studija. (3) U pojedinom semestru student moe upisati predmete iz stavka 2. ovog lanka u ukupnom optereenju do najvie 35 ECTS bodova, osim ako se radi o posebno uspjenom studentu. (4) U pojedinom semestru student upisuje predmete iz stavka 2. ovog lanka u ukupnom optereenju od najmanje 25 ECTS bodova. (5) Iznimno od odredbe iz stavka 4. ovog lanka, student moe upisati predmete u ukupnom optereenju i manjem od 25 ECTS bodova, samo ako nije stekao preduvjete za upis dovoljnog broja predmeta kojima se ostvaruje ukupno optereenje od najmanje 25 ECTS bodova.

Plaanje kolarine lanak 7.

(1) kolarinu za studij plaaju studenti koji ne studiraju u okviru potpore nadlenog Ministarstva, ako Sveuilite ne utvrdi drugaije. (2) Student je duan uplatiti kolarinu odmah prilikom upisa predmeta. Upis je u cijelosti zavren tek nakon to student uplati kolarinu. (3) Visina kolarine za upis pojedinog predmeta odreuje se na temelju ECTS bodova tog predmeta. (4) Visinu kolarine za optereenje od 1 ECTS boda odreuje Fakultetsko vijee jednom godinje.

Prestanak statusa studenta lanak 8.

Status studenta prestaje: 1. zavretkom studija, 2. ispisom s Fakulteta, 3. ako ne upie sljedei semestar, 4. ako u dvije uzastopne akademske godine ne ostvari ukupno barem 35 ECTS bodova, 5. iskljuenjem na osnovi stegovne odluke nadlenog tijela, 6. ako ne poloi ispit iz predmeta, upisanog po trei puta, 7. ako ne obrani zavrni rad, upisan po trei puta, 8. ako ne obrani diplomski rad, upisan po trei puta, 9. u drugim sluajevima na temelju odluke Fakultetskog vijea.

3

Ispis s Fakulteta lanak 9.

(1) Student ima pravo ispisati se s Fakulteta. (2) Student podnosi zamolbu za ispis putem Studentske slube Fakulteta. (3) Prije podnoenja zamolbe iz stavka 2. ovog lanka student je duan podmiriti sve financijske obveze prema Fakultetu te vratiti sve zaduene knjige i opremu. (4) Ako se zamolba studenta prihvati, Fakultet studentu izdaje ispisnicu koja sadri:

1. Ime i prezime studenta kojemu se ispisnica izdaje, 2. Naziv Fakultetskog studija i/ili profila na koji je student bio upisan, 3. Popis poloenih ispita iz predmeta, steene pripadajue ECTS bodove po predmetima te ocjene na

ispitima, 4. Broj ukupno steenih ECTS bodova.

(5) Pored podataka iz stavka 4. ovog lanka ispisnica moe sadravati i druge podatke. (6) Ako je student, do prihvaanja zamolbe za ispis, Fakultetu uplatio vei iznos kolarine od potrebnog, Fakultet e mu preplaeni iznos vratiti nakon izdavanja ispisnice.

Stegovna odgovornost studenta lanak 10.

(1) U sluaju povrede Kodeksa ponaanja, Statuta Sveuilita, Statuta Fakulteta ili ovog Pravilnika, protiv studenta pokree se stegovni postupak. (2) Stegovni postupak vodi se prema odredbama Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata.

Studiji na Fakultetu lanak 11.

(1) Fakultet ustrojava i izvodi samostalno ili u suradnji s drugim ustanovama sveuiline studije iz polja elektrotehnike i polja raunarstva. (2) Fakultet ustrojava i izvodi sljedee preddiplomske sveuiline studije:

elektrotehnika i informacijska tehnologija s modulima: automatika, elektroenergetika, elektroniko i raunalno inenjerstvo, elektronika i radiokomunikacije;

raunarstvo s modulima: obradba informacija i multimedijske tehnologije, programsko inenjerstvo, raunalno inenjerstvo, raunarska znanost i telekomunikacije i informatika.

(3) Preddiplomski studiji na Fakultetu traju tri godine, a njima se stjee najmanje 180 ECTS bodova. (4) Fakultet ustrojava i izvodi sljedee diplomske sveuiline studije:

elektrotehnika i informacijska tehnologija s profilima: automatika, elektroenergetika, elektroniko i raunalno inenjerstvo, elektronika i elektrotehniki sustavi i tehnologija;

informacijska i komunikacijska tehnologija s profilima: obradba informacija, radiokomunikacijske tehnologije i telekomunikacije i informatika;

raunarstvo s profilima: programsko inenjerstvo i informacijski sustavi, raunalno inenjerstvo i raunarska znanost.

(5) Diplomski studiji na Fakultetu traju dvije godine, a njima se stjee najmanje 120 ECTS bodova.

4

Osposobljavanje studenata lanak 12.

(1) U okviru preddiplomskih studija Fakultet osposobljava studente za struni rad u obavljanju odreenog zanimanja te za nastavak studiranja na diplomskim studijima. (2) U okviru diplomskih studija Fakultet osposobljava studente za visokostruni rad u obavljanju odreenog zanimanja te za nastavak studiranja na poslijediplomskim studijima.

Uvjeti upisa na studije lanak 13.

(1) Preddiplomski studij na Fakultetu moe upisati osoba koja je zavrila srednju kolu u trajanju od najmanje etiri godine. (2) Diplomski studij na Fakultetu moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui preddiplomski studij kojim je stekla najmanje 180 ECTS bodova. (3) Odgovarajui preddiplomski studiji su:

elektrotehnika i informacijska tehnologija, raunarstvo ili preddiplomski programi u podruju tehnikih znanosti, prirodoslovlja i ostalih srodnih podruja.

(4) Fakultetsko vijee donosi odluku o posebnim uvjetima za upis pojedinog profila na diplomskim studijima na Fakultetu.

Upisi na preddiplomski i diplomski studij lanak 14.

(1) Upis na preddiplomski i diplomski studij na Fakultetu obavlja se na osnovi javnog natjeaja. Sadraj natjeaja odreuje Fakultetsko vijee. (2) Natjeaj za preddiplomske i diplomske studije raspisuje Senat Sveuilita. Sveuilite objavljuje natjeaj za upis na preddiplomski studij. Natjeaj se objavljuje najmanje 6 mjeseci prije poetka nastave. Natjeaj za diplomske studije raspisuje se najmanje mjesec dana prije poetka nastave. (3) Natjeaji iz stavka 2. ovog lanka posebno sadravaju:

1. uvjete upisa, 2. broj raspoloivih mjesta po vrstama studija, 3. broj mjesta koji se u cijelosti ili djelomice subvencioniraju iz dravnog prorauna, 4. podatke o razredbenom postupku i podnoenju prijave, 5. kriterije selekcije (vrsta zavrene srednje kole odnosno preddiplomskog studija i uspjeh u

prethodnom kolovanju, uspjeh na razredbenom ispitu, posebna znanja, vjetine i sposobnosti i drugo),

6. prava i rokove albe, 7. rokove za upis te 8. druge podatke.

(4) Upis na preddiplomski i diplomski studij na Fakultetu provodi se nakon zavretka natjeajnog postupka.

Izvedbeni plan nastave lanak 15.

(1) Studij se izvodi prema izvedbenom planu nastave kao redoviti studij. Izvedbeni plan nastave donosi Fakultetsko vijee. (2) Izvedbenim planom nastave utvruju se:

1. nastavnici i suradnici koji e izvoditi nastavu prema studijskom programu, 2. mjesta izvoenja nastave, 3. poetak i zavretak te satnica izvoenja nastave, 4. oblici nastave (predavanja, seminari, projekti, laboratorijske vjebe, konzultacije, terenski rad,

provjera znanja i ostali), 5. nain polaganja ispita i mjerila ispitivanja, 6. popis literature za studij i polaganje ispita, 7. mogunost izvoenja nastave na stranom jeziku, 8. mogunost izvoenja nastave na daljinu, te 9. ostale vane injenice za uredno izvoenje nastave.

(3) Kalendar nastave za svaku narednu akademsku godinu donosi Fakultetsko vijee prije zavretka tekue akademske godine. Kalendar nastave obvezno se objavljuje na intranetu Fakulteta.

5

(4) Izvedbeni plan nastave objavljuje se prije poetka nastave u odnosnoj akademskoj godini i dostupan je javnosti. Izvedbeni plan nastave obvezno se objavljuje na web-stranicama Fakulteta. (5) U opravdanim se razlozima promjena izvedbenog plana nastave moe obaviti i tijekom akademske godine. Promjena se objavljuje na nain propisan u stavku 4. ovog lanka.

Vrste predmeta lanak 16.

(1) Nastavni predmeti na preddiplomskom studiju dijele se na obvezatne i izborne. (2) Nastavni predmeti na diplomskom studiju dijele se na: teorijske predmete, predmete specijalizacije profila, izborne predmete, predmete matematike, fizike i prirodoslovlja te humanistike ili drutvene predmete. (3) Izborni predmet postaje obvezatnim za studenta koji ga upie. (4) Za sve upisane predmete student je duan ispuniti obveze utvrene izvedbenim planom i studijskim programom, te poloiti ispite, ime ostvaruje ECTS bodove u skladu s izvedbenim planom. (5) Studijski program sadri i predmete vjetina ili predmete laboratorija. Aktivnosti studenta unutar tih predmeta predstavljaju samostalni rad studenta. Predmeti vjetina ocjenjuju se samo ocjenom zadovoljio.

Odabir studija, modula, profila lanak 17.

(1) Student odabire jedan od preddiplomskih studija iz lanka 11. stavak 2. upisom predmeta koji se predaje samo na jednom od tih studija. (2) Student odabire jedan od modula preddiplomskog studija iz lanka 11. stavak 2. prilikom upisa semestra u kojem student upisuje jedan od obveznih predmeta modula. Upisom modula student se obvezuje upisati i poloiti sve obvezne predmete modula prema studijskom programu. Nastava na modulu odrava se samo ako modul odabere najmanje dvadeset studenata. (3) Student odabire jedan od diplomskih studija i odgovarajui profil iz lanka 11. stavak 4. u okviru prijave na natjeaj iz lanka 14. Nastava na profilu odrava se samo ako profil odabere najmanje dvadeset studenata.

Odabir predmeta na diplomskom studiju lanak 18.

(1) Tijekom cjelokupnog diplomskog studija student upisuje i stjee ECTS bodove prema vrstama predmeta iz lanka 16. stavak 2. kako slijedi:

Vrsta predmeta Najmanji potrebni broj ECTS bodova Teorijski predmeti 25 Predmeti specijalizacije profila 20 Izborni predmeti 12 Predmeti matematike, fizike i prirodoslovlja 8 Humanistiki ili drutveni predmeti 6

(2) Student diplomskog studija u dogovoru s mentorom odabire predmete koje e upisati do najmanjeg potrebnog broja ECTS bodova po skupinama iz stavka 1. ovog lanka, osim predmeta iz skupine Humanistiki i drutveni predmeti, koje student odabire samostalno. (3) Osim predmeta iz stavka 1. ovog lanka student upisuje dva laboratorija profila, seminar, projekt te diplomski rad.

Nain odabira i upisa izbornih predmeta lanak 19.

(1) Student odabire izborne predmete koje e upisati u dogovoru s mentorom. (2) Student uz pristanak mentora moe upisati i neki predmet koji nije na popisu izbornih predmeta njegovog studija odnosno modula ili profila. Student moe upisati samo predmete za koje je stekao preduvjete. (3) Izborni predmet predaje se samo ako ga odabere najmanje deset studenata.

6

Izvoditelji nastave lanak 20.

(1) Nastavnici koji izvode nastavu pojedinih predmeta upisuju se u izvedbeni plan nastave prema hijerarhiji zvanja, a unutar pojedinog zvanja prema redoslijedu izbora u to zvanje. (2) Deklariranje nastavnika, izvoditelja nastave, treba odgovarati stvarnoj izvedbi. (3) Odredbe stavka 1. i stavka 2. ovog lanka primjenjuju se i na unoenje odgovarajuih podataka u izvedbeno-nastavnu dokumentaciju te na odreivanje osobe nadlene za ovjeru podataka iz te dokumentacije. (4) U dokumentaciji studenta navode se samo oni nastavnici koji su stvarno izvodili nastavu odgovarajuoj grupi studenata. (5) Studenti sudjeluju u vrednovanju kvalitete nastave i nastavnika putem ankete. Anketiranje se provodi za svaki predmet tri puta tijekom semestra.

Oblici nastave lanak 21.

(1) Izravnu nastavu predstavljaju sljedei oblici nastave: predavanja, pokusi na predavanjima, demonstracijske vjebe i slino. (2) Samostalni rad studenta predstavljaju sljedei oblici nastave: laboratorijske vjebe, seminari, konstrukcijske vjebe, stjecanje vjetina, programske vjebe, projekti i ostali oblici skupnog ili samostalnog uvjebavanja nastavnog gradiva, konzultacije, rad s voditeljem i slino. (3) Dodatni oblici nastave studenta mogu biti: struna praksa, struni posjeti i slino.

Izvoenje nastave u grupama lanak 22.

(1) Izravna nastava nastavnih predmeta izvodi se prema utvrenom izvedbenom planu, u grupama iju veliinu na osnovi raspoloivih kapaciteta Fakulteta odreuje Fakultetsko vijee. Ako je mogue, veliina grupe nee biti vea od 75 studenata. (2) Samostalni rad studenata izvodi se u grupama ili pojedinano, na Fakultetu i izvan Fakulteta. (3) Laboratorijske vjebe obavljaju studenti uz pomo i pod nadzorom nastavnog osoblja i unaprijed utvrenog rasporeda, vodei rauna da student moe obaviti aktivnosti predviene izvedbenim planom.

Organizacija nastave i optereenje studenta lanak 23.

(1) Izvedbeni plan nastave redovitih studenata zasniva se na radnom optereenju studenata od 40 sati tjedno u to se uraunavaju svi oblici nastave kao i vrijeme potrebno za pripremu studenta. Optereenje studenta tijekom cijelog studija treba biti ravnomjerno. (2) Nastava se ustrojava po semestrima u skladu s odredbama izvedbenog plana nastave. (3) Akademska godina ima 44 radna tjedna, od ega 30 tjedana izravne nastave, te 14 tjedana u kojima nema izravne nastave, a koji se koriste za samostalan rad studenata, laboratorijske vjebe, konzultacije, stjecanje vjetina, pripremu meuispita, zavrnih ispita i ponovljenih zavrnih ispita. Meuispiti se smatraju dijelom izravne nastave. (4) Ukupne tjedne obveze studenta u izravnoj nastavi mogu iznositi najvie 21 sat tjedno na preddiplomskom odnosno 16 sati tjedno na diplomskom studiju. (5) Nastava pojedinog nastavnog predmeta izvodi se unutar jednog semestra. (6) Nastava pojedinih predmeta moe se organizirati i u kraem vremenu kao nastava u turnusima ili blok nastava. Odluku o tome donosi Fakultetsko vijee. Ako je nastava organizirana u kraem vremenu, tjedne obveze studenta mogu iznimno biti vie od onih utvrenih stavkom 4. ovog lanka, ali tako da prosjek u semestru ne iznosi vie od onog iz stavka 4. ovog lanka. (7) Posebno uspjenom studentu dekan moe odobriti studiranje dva studijska programa na Fakultetu. Posebno uspjenim studentom smatra se student koji nije trebao, niti ne treba, ponovno upisati neki predmet te koji je iz svih poloenih predmeta dobio ocjenu 5. (8) Posebno uspjenom studentu dekan moe odobriti upis predmeta koji zajedno donose vie od 35 ECTS bodova s ciljem breg zavravanja studija ili ireg obrazovanja, ali ne vie od 60 ECTS bodova semestralno. (9) Nastava i izvannastavne aktivnosti studenata iz tjelesne i zdravstvene kulture izvode se izvan satnice utvrene stavkom 4. ovog lanka, kao obvezatne u prvoj i drugoj godini preddiplomskog studija, te kao neobvezatne u ostalim godinama studija. Ta nastava ne donosi studentu ECTS bodove.

7

Demonstratori lanak 24.

Demonstratori su studenti koji pomau nastavnicima u obavljanju praktikih vjebi. Demonstratori se biraju iz redova vrlo dobrih i izvrsnih studenata koji pokazuju sklonost za pedagoki, struni odnosno znanstveni rad.

Nain izvoenja nastave i provjere znanja lanak 25.

(1) Nastava na Fakultetu obavlja se u tri ciklusa prema izvedbenom planu nastave. Iza svakog ciklusa izravne nastave obavlja se, u trajanju od tjedan dana, predvieni samostalni rad u laboratorijima i/ili stjecanje odreene vjetine u trajanju od tjedan dana. Ukupno trajanje svih triju ciklusa iznosi 18 tjedana. (2) Nakon zavretka svih triju ciklusa iz stavka 1. ovog lanka provode se zavrni ispiti u trajanju od tjedan dana te ponovljeni zavrni ispiti u trajanju od narednih tjedan dana. (3) U preostala 4 tjedna godinje student stjee vjetine po svom izboru. (4) Unutar predmeta student obvezno izrauje barem tri domaa zadatka i polae dva meuispita. (5) Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje tijekom semestra. Vrednuje se nazonost i sudjelovanje u nastavi, domae zadae, laboratorijske vjebe, meuispiti i drugo. (6) Svaka se aktivnost iz stavka 5. ovog lanka boduje tako da zbroj svih moguih bodova postignutih na temelju izvedbenim planom predvienih aktivnosti za pojedini predmet, ukljuujui i meuispite te zavrni ispit iz predmeta, iznosi 100 bodova. Utvruje se da sudjelovanje u nastavi donosi najvie 10 bodova, domae zadae najvie 20 bodova, oba meuispita ukupno najvie 50 bodova, laboratorijske aktivnosti najvie 15 bodova, a zavrni ispit najvie 40 bodova. (7) Za svaki pojedini predmet utvruje se najvei ostvarivi broj bodova za svaku pojedinu aktivnost na predmetu: sudjelovanje u nastavi, domae zadae, meuispiti, laboratorijske aktivnosti te zavrni ispit. Za svaki pojedini predmet utvruje se najmanji ukupni broj bodova koje student treba stei na temelju aktivnosti is stavka 5. ovog lanka, da bi mogao pristupiti zavrnom ispitu iz predmeta. Detaljni opis naina stjecanja bodova za svaku pojedinu aktivnost na pojedinom predmetu objavljuje se na web-stranicama predmeta.

Provoenje ispita lanak 26.

(1) Meuispiti i zavrni ispit iz predmeta mogu biti teorijski i praktini, a polau se samo u pisanom obliku, ili u pisanom i usmenom obliku. Dio ispita moe biti i prezentacija praktinog rada. (2) Zavrni ispiti iz obveznih predmeta modula na preddiplomskom studiju i predmeta specijalizacije profila na diplomskom studiju polau se obvezno u pisanom i usmenom obliku. (3) Detaljni opis naina i provoenja ispita iz pojedinih predmeta, kao i opis naina ocjenjivanja, objavljuje se na web-stranicama predmeta. (4) Student polae zavrni ispit u 19. tjednu semestra. Student moe pristupiti zavrnom ispitu samo iz predmeta za koje je stekao potreban broj bodova iz lanka 25. stavak 7. (5) Studentima, koji na zavrnom ispitu nisu ostvarili dovoljan broj bodova kojima bi uz bodove iz lanka 25. stavak 6. stekli pozitivnu ocjenu, Fakultet e omoguiti jo jednu provjeru znanja na ponovljenom zavrnom ispitu u 20. tjednu semestra. (6) Ponovljenom zavrnom ispitu iz stavka 5. ovog lanka moe pristupiti i student koji je stekao pozitivnu ocjenu na prvom zavrnom ispitu. Svakom studentu koji pristupi ponovljenom zavrnom ispitu briu se bodovi koje je ostvario na prvom zavrnom ispitu. (7) Ocjena na ispitu iz predmeta, za sve studente, utvruje se po rangu ukupno postignutih bodova, nakon ponovljenog zavrnog ispita. Ocjenu izvrstan (5) dobiva 15% najbolje rangiranih studenata, vrlo dobar (4) dobiva narednih 35% studenta po rangu, dobar (3) dobiva narednih 35% studenata po rangu te dovoljan (2) dobiva 15% najloije rangiranih studenata od onih koji su ostvarili vie od najmanje potrebnog broja bodova. Odstupanje od navedenih postotaka mogue je uz pribavljenu suglasnost Fakultetskog vijea. (8) Fakultet je duan voditi evidenciju o provedenim ispitima. U evidenciju i druge isprave studenta unose se prolazne ocjene: 5, 4, 3, i 2. Ocjena nedovoljan (1) neprolazna je i upisuje se samo u evidenciju. (9) Brojani sustav ocjena usporeuje se s ECTS sustavom ocjena kako slijedi:

5 => A A => 5 4 => B B => 4 3 => C C => 3 2 => D D, E => 2 1 => F FX, F => 1

(10) Izvedbenim planom moe se utvrditi da se neki oblici nastave provode bez ocjenjivanja, ili da se ocjenjuju opisno.

8

(11) Student koji nije stekao potreban broj propisanih bodova temeljem aktivnosti iz lanka 25. stavak 5. ili nije poloio ispit iz predmeta prema stavku 4. ili stavku 5. ovog lanka duan je isti predmet ponovo upisati. (12) Student ima pravo albe na ocjenu iz meuispita ili zavrnog ispita. Student moe pravo na albu iskoristiti u vremenu od dva radna dana od objave rezultata. Student podnosi albu na ispit prodekanu za nastavu putem pisarnice Fakulteta. U sluaju albe na pisani dio ispita, povjerenstvo, koje je imenovao prodekan za nastavu, duno je pred studentom ponovno ocijeniti njegov pisani ispit. U sluaju albe na usmeni dio ispita, povjerenstvo, koje je imenovao prodekan za nastavu, duno je ponovno ispitati studenta. (13) Ukoliko student ne poloi ispit iz predmeta nakon to je predmet upisao po drugi put, upis predmeta po trei puta moe odobriti Odbor za preddiplomske i diplomske studije temeljem pisanog i obrazloenog zahtjeva studenta. (14) Student koji ne poloi ispit iz predmeta, upisanog po trei puta, gubi pravo studija na Fakultetu.

Predmet Seminar lanak 27.

(1) U predmetu Seminar studenti individualno pripremaju i prezentiraju aktualne teme iz struke odnosno znanosti. (2) Prilikom upisa predmeta Seminar na preddiplomskom studiju, studentu se odreuje voditelj seminara. Voditelj seminara na preddiplomskom studiju moe biti osoba u znanstveno-nastavnom ili suradnikom zvanju. Popis voditelja za svaku akademsku godinu odreuje Fakultetsko vijee. Svi voditelji seminara vode priblino jednaki broj studenata. (3) Na diplomskom studiju voditelj seminara je mentor studenta. (4) U 1. tjednu semestra u kojem je upisan predmet Seminar, voditelj zadaje studentu seminarski zadatak u pisanom ili elektronikom obliku, te mu daje naputke za izradu prezentacije seminarskog rada i upuuje na pripadajuu literaturu. Student potvruje prijam seminarskog zadatka. (5) Seminarski rad izrauje se u razdoblju od 2. do 13. tjedna semestra. Student je duan, u dogovoru s voditeljem, kontinuirano raditi na podruju seminarskog zadatka. Izraeni prijedlog prezentacije seminarskog rada student je duan dati na uvid voditelju u roku kojeg odreuje voditelj. Seminarski rad moe se prezentirati ako ga je odobrio voditelj. (6) Raspored prezentacija seminarskih radova objavljuje Studentska sluba Fakulteta u 12. tjednu semestra. Izraeni seminarski radovi prezentiraju se u skupini od priblino 30 studenata. (7) Seminarski radovi prezentiraju se voditeljima i ostalim studentima iz skupine u razdoblju od 14. do 17. tjedna semestra. Prezentacija pojedinog seminarskog rada traje 30 minuta. Nakon svake prezentacije obvezno se provodi rasprava u trajanju od 15 minuta. (8) Na predmetu Seminar vrednuje se:

1. nazonost na prezentacijama seminarskih radova i sudjelovanje u ocjenjivanju svih studenata u skupini,

2. sadraj i kakvoa prezentacije, pobuivanje interesa za obraenu temu i vjetine komuniciranja. (9) Svaka aktivnost iz stavka 8. ovog lanka boduje se tako da zbroj svih aktivnosti iznosi najvie 100 bodova. Utvruje se da za aktivnost iz stavka 8. toka 1. ovog lanka voditelj dodjeljuje do 20 bodova. Za aktivnosti iz stavka 8. toka 2. ovog lanka prezentaciji nazoni voditelji dodjeljuju do 40 bodova, kao i nazoni studenti koji dodjeljuju takoer do 40 bodova. (10) Ocjena na ispitu iz predmeta Seminar, za sve studente, utvruje se prema rangu ukupno postignutih bodova, nakon ocijenjenih prezentacija seminarskih radova svih studenata. Ocjene na ispitu studentima dodjeljuju se prema lanku 26. stavci 7., 8. i 9.

Predmet Projekt lanak 28.

(1) U predmetu Projekt studenti u grupama od 6 do 8 studenata uvruju znanja iz timskog rada i upravljanja projektima na konkretnom problemu, razvoju softvera i sl. (2) Predmet Projekt vodi i ocjenjuje mentor studenta. (3) U okviru predmeta Projekt mentor moe uputiti studenta na teaj programskog jezika, posjet nekoj tvrtki i drugo, to pomae svladavanju programa predmeta Projekt. (4) Mentor ocjenjuje Projekt na temelju pisanog rada i eventualnoga praktinog rjeenja zadanog problema do kraja semestra u kojem je upisan predmet Projekt. (5) Svaka aktivnost na izradi Projekta boduje se tako da zbroj svih predvienih aktivnosti za predmet iznosi najvie 100 bodova. (6) Ocjena na ispitu iz predmeta Projekt, za sve studente modula odnosno profila, utvruje se po rangu ukupno postignutih bodova, nakon to su ocijenjeni svi studenti modula odnosno profila. Ocjene na ispitu studentima dodjeljuju se prema lanku 26. stavci 7., 8. i 9.

9

Mentori na preddiplomskom studiju lanak 29.

(1) Mentor je u pravilu nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju. Mentorom moe biti imenovana i osoba izvan Fakulteta izabrana u znanstveno-nastavno ili znanstveno zvanje. (2) U sluajevima kada je mentor nastavnik sveuilita izvan Republike Hrvatske uz mentora se imenuje komentor koji je nastavnik Fakulteta. (3) Jedan nastavnik u jednoj akademskoj godini moe biti mentorom najvie desetorici studenata preddiplomskog studija. (4) Student preddiplomskog studija obvezan je Studentskoj slubi dati zahtjev za dodjelu mentora pri upisu semestra u kojem student upisuje predmet Projekt. (5) Odluku o imenovanju mentora donosi studentu odgovarajui Odbor za zavrni rad modula. (6) U sluaju veeg broja prijavljenih studenata jednom nastavniku, nastavnik meu njima odabire najvie deset studenata kojima eli biti mentorom, a Odbor za zavrni rad modula duan je neodabranim kandidatima imenovati nekog drugog nastavnika za mentora. (7) Studentska sluba objavljuje ime dodijeljenog mentora pojedinom studentu na intranetu Fakulteta u 2. tjednu semestra u kojem student upisuje predmet Projekt.

Zavretak preddiplomskih studija lanak 30.

(1) Fakultet ima Odbore za zavrni rad modula koji su organizirani po modulima iz lanka 11. stavak 2. Odbori prate postupak izrade i obrane zavrnog rada. (2) Odbor za zavrni rad modula ine predsjednik, dopredsjednik, dva lana i djelovoa. Predsjednik je nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog ili izvanrednog profesora. Ostali lanovi Odbora su nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju. (3) Preddiplomski studij zavrava izradom zavrnog rada i njegovom uspjenom javnom obranom te stjecanjem barem 180 ECTS bodova predvienih studijskim programom. (4) Zavrnim radom student treba dokazati sposobnost inenjerskog rada pri rjeavanju srednje sloenih zadataka. (5) Zavrni rad zadaje se iz podruja djelatnosti mentora u polju elektrotehnike i/ili raunarstva. (6) Zavrni rad upisuje se na poetku semestra u kojem se, zajedno s ostalim upisanim predmetima i ve ranije poloenim predmetima na preddiplomskom studiju, moe stei ukupno 180 ECTS bodova. Zavrni rad moe se upisati i u ljetnom i u zimskom semestru. (7) Tema zavrnog rada zadaje se, a izraeni zavrni rad predaje se i brani u rokovima koje propisuje Fakultetsko vijee unaprijed za svaku akademsku godinu. (8) Naslov zadatka za zavrni rad s kratkim opisom oekivanih rezultata zadaje mentor, vodei rauna o izraenoj elji studenta. Zadatak supotpisuju predsjednik ili dopredsjednik i djelovoa. (9) Zavrni rad na Fakultetu zadaje se, pie i brani na hrvatskom jeziku. (10) Odbor za preddiplomske i diplomske studije moe, na temelju zahtjeva kandidata i uz suglasnost mentora, odobriti pisanje i obranu zavrnog rada na jednom od svjetskih jezika. Tim jezikom trebaju vladati i mentor i svi lanovi ispitnog povjerenstva. (11) Zavrni radovi iz stavka 10. ovog lanka zadaju se, piu i brane na odobrenom jeziku. (12) O tijeku izrade zavrnog rada student redovito izvjetava mentora ili suradnika kojeg odredi mentor. (13) Zavrni rad se predaje i brani u predvienom roku u semestru u kojem je upisan. Student koji u roku ne preda ili ne obrani zavrni rad ponovo upisuje zavrni rad. (14) Student ima pravo pristupiti obrani zavrnog rada nakon to je poloio sve obvezatne predmete studija i modula, kao i sve ostale upisane predmete. (15) Nakon predaje zavrnog rada Odbor za zavrni rad modula odreuje svakom studentu ispitno povjerenstvo za obranu zavrnog rada. (16) Ispitno povjerenstvo ima tri lana. Ispitnim povjerenstvom u pravilu predsjedava mentor. (17) lanovi ispitnog povjerenstva mogu biti nastavnici i suradnici. Najmanje jedan lan ispitnog povjerenstva je nastavnik. (18) Studentu, iji je zavrni rad ocijenjen negativnom ocjenom, ne odobrava se obrana i taj student ponovo upisuje zavrni rad. (19) Obrana zavrnog rada je javna. Obrana zavrnog rada sastoji se od usmenog prikaza rezultata zavrnog rada i provjere znanja iz podruja zavrnog rada u trajanju od ukupno 30 minuta. Pod provjeravanjem znanja smatraju se odgovori na pitanja u vezi sa zavrnim radom koja kandidatu postavljaju lanovi povjerenstva. (20) Ocjenu studenta na obrani donosi ispitno povjerenstvo odmah nakon odrane obrane i to na temelju ocjene zavrnog rada, koju daje mentor, i ocjena odgovora tijekom obrane. Ocjena, uz uvjet da je veina ocjena usmenog ispita pozitivna, utvruje se tako da se ocjeni rada pomnoenoj s etiri pribroje pojedinane ocjene lanova povjerenstva pomnoene s dva i ukupni rezultat podijeli s deset. Ocjena se zaokruuje na najblii cijeli broj.

10

(21) Ukoliko je veina ocjena lanova povjerenstva na obrani zavrnog rada negativna, student ponovo upisuje zavrni rad. (22) Upis zavrnog rada po trei puta moe odobriti Fakultetsko vijee na temelju pisanog i obrazloenog zahtjeva studenta i pribavljenog miljenja mentora. (23) Student koji ne obrani zavrni rad, upisan po trei puta, gubi pravo studija na Fakultetu.

Mentori na diplomskom studiju lanak 31.

(1) Studentu diplomskog studija imenuje se mentor nakon dovrenog natjeajnog postupka za upis na diplomski studij Fakulteta. (2) Mentor je u pravilu nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju. Mentorom moe biti imenovana i osoba izvan Fakulteta izabrana u znanstveno-nastavno ili znanstveno zvanje. (3) U sluajevima kada je mentor nastavnik sveuilita izvan Republike Hrvatske uz mentora se imenuje komentor koji je nastavnik Fakulteta. (4) Jedan nastavnik u jednoj akademskoj godini moe biti mentorom najvie desetorici studenata diplomskog studija. (5) Prijava studenta na natjeaj za upis diplomskog studija obvezno ukljuuje i prijedlog podruja rada, prijedlog mentora, te obrazloenje izbora znanstvenog polja. (6) Mentora studentu imenuje Odbor za diplomski rad profila vodei rauna o izraenoj elji kandidata. (7) U sluaju veeg broja prijavljenih studenata jednom nastavniku, nastavnik meu njima odabire studente kojima eli biti mentorom, a Odbor za diplomski rad profila duan je neodabranim kandidatima imenovati nekog drugog nastavnika za mentora, vodei rauna o predloenom podruju rada studenta. (8) Studentska sluba objavljuje ime dodijeljenog mentora pojedinom studentu na Intranetu Fakulteta.

Zavretak diplomskih studija lanak 32.

(1) Fakultet ima Odbore za diplomski rad profila koji se organiziraju po profilima iz lanka 11. stavak 4. Odbori prate postupak izrade i obrane diplomskog rada. (2) Odbor za diplomski rad profila ine predsjednik, dopredsjednik, dva lana i djelovoa. Predsjednik je nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog ili izvanrednog profesora. Ostali lanovi Odbora su nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju. (3) Diplomski studij zavrava izradom diplomskog rada i njegovom uspjenom javnom obranom te stjecanjem barem 120 ECTS bodova predvienih studijskim programom. (4) Diplomskim radom student treba dokazati sposobnost inenjerskog rada pri rjeavanju sloenih zadataka. (5) Diplomski rad zadaje se iz podruja djelatnosti mentora u polju elektrotehnike i/ili raunarstva. (6) Diplomski rad upisuje se na poetku semestra u kojem se, zajedno s ostalim upisanim predmetima i ve ranije poloenim predmetima na diplomskom studiju, moe stei ukupno 120 ECTS bodova. Diplomski rad moe se upisati i u ljetnom i u zimskom semestru. (7) Tema diplomskog rada zadaje se, a izraeni diplomski rad predaje se i brani u rokovima koje propisuje Fakultetsko vijee unaprijed za svaku akademsku godinu. (8) Naslov diplomskog zadatka s kratkim opisom oekivanih rezultata zadaje mentor, vodei rauna o izraenoj elji studenta. Diplomski zadatak supotpisuju predsjednik ili dopredsjednik i djelovoa Odbora za diplomski rad profila nakon pribavljenog miljenja Odbora za preddiplomske i diplomske studije. (9) Naslov diplomskog zadatka s kratkim opisom oekivanih rezultata i ime mentora objavljuju se na intranetu Fakulteta. (10) Diplomski rad na Fakultetu zadaje se, pie i brani na hrvatskom jeziku. (11) Odbor za preddiplomske i diplomske studije moe, na temelju zahtjeva kandidata i uz suglasnost mentora, odobriti pisanje i obranu diplomskog rada na jednom od svjetskih jezika. Tim jezikom trebaju vladati i mentor i svi lanovi ispitnog povjerenstva. (12) Diplomski radovi iz stavka 11. ovog lanka zadaju se, piu i brane na odobrenom jeziku. (13) O tijeku izrade diplomskog rada student redovito izvjetava mentora ili suradnika kojega odredi mentor. (14) Diplomski rad predaje se i brani u predvienom roku u semestru u kojem je upisan. Student koji u roku ne preda diplomski rad ponovo upisuje diplomski rad. (15) Student ima pravo pristupiti obrani diplomskog rada nakon to je, zadovoljivi uvjete iz lanka 18. stavak 1., poloio sve upisane predmete. (16) Nakon predaje diplomskog rada Odbor za diplomski rad profila odreuje svakom studentu ispitno povjerenstvo za obranu diplomskog rada. (17) Ispitno povjerenstvo ima tri lana. Ispitnim povjerenstvom u pravilu predsjedava mentor. (18) lanovi ispitnog povjerenstva su osobe u znanstveno-nastavnom ili znanstvenom zvanju. Najmanje jedan lan ispitnog povjerenstva je redoviti profesor.

11

(19) Studentu, iji je diplomski rad ocijenjen negativnom ocjenom, ne odobrava se obrana i taj student ponovo upisuje diplomski rad. (20) Obrana diplomskog rada je javna. Obrana diplomskog rada sastoji se od usmenog prikaza rezultata diplomskog rada i provjere znanja iz podruja diplomskog rada u trajanju od ukupno 45 minuta. Pod provjeravanjem znanja smatraju se odgovori na pitanja u vezi s diplomskim radom koja kandidatu postavljaju lanovi povjerenstva. (21) Ocjenu studenta na obrani donosi ispitno povjerenstvo odmah nakon odrane obrane i to na temelju ocjene diplomskog rada, koju daje mentor, i ocjena odgovora tijekom obrane. Ocjena, uz uvjet da je veina ocjena usmenog ispita pozitivna, utvruje se tako da se ocjeni rada pomnoenoj s etiri pribroje pojedinane ocjene lanova povjerenstva pomnoene s dva i ukupni rezultat podijeli s deset. Ocjena se zaokruuje na najblii cijeli broj. (22) Ukoliko je veina ocjena lanova povjerenstva na obrani diplomskog rada negativna, student ponovo upisuje diplomski rad. (23) Upis diplomskog rada po trei puta moe odobriti Fakultetsko vijee na temelju pisanog i obrazloenog zahtjeva studenta i pribavljenog miljenja mentora. (24) Student koji ne obrani diplomski rad, upisan po trei puta, gubi pravo studija na Fakultetu.

Ukupna ocjena uspjeha na studiju lanak 33.

(1) Ukupna ocjena uspjeha na studiju ovisi o ocjenama ispita svih predmeta, ukljuivo ocjenu zavrnog odnosno diplomskog rada, i njima pripadajuih ECTS bodova. (2) Predmeti koji se ocjenjuju samo s ocjenom zadovoljio ne uzimaju se u obzir prilikom izrauna ukupne ocjene uspjeha na studiju. (3) Ukupna ocjena uspjeha na studiju utvruje se tako da se zbroje pojedinane ocjene ispita svih predmeta iz stavka 1. ovog lanka pomnoene s njima pripadajuim brojem ECTS bodova te se rezultat podijeli sa zbrojem ECTS bodova svih predmeta iz stavka 1. ovog lanka. (4) Ocjena se u ispravama iskazuje zaokruivanjem na dva decimalna mjesta.

Dopunska isprava o zavrenom studiju lanak 34.

Nakon zavretka studija, uz svjedodbu ili diplomu, studentu se izdaje i dopunska isprava (supplement diplome) o zavrenom studiju kojom se potvruje koje je ispite poloio, s kojom ocjenom te koliko je ostvario ECTS bodova. Studentu se na osobni zahtjev moe izdati preliminarna dopunska isprava i prije zavretka studija.

Studentska savjetnika sluba lanak 35.

(1) Za pruanje pomoi studentima tijekom studija, olakavanja komunikacije i informiranja izmeu studenata i studentske slube, na Fakultetu postoji Studentska savjetnika sluba. (2) Studentska savjetnika sluba organizira se po studijskim programima. (3) lanove Studentske savjetnike slube imenuje Fakultetsko vijee. (4) Studentsku savjetniku slubu organizira i nadzire prodekan za nastavu. On povremeno saziva sve savjetnike zbog ujednaavanja naina odvijanja posla.

Prijelazne i zavrne odredbe lanak 36.

(1) Studenti dodiplomskih studija koji studiraju po programu FER-1 nastavljaju studirati po istom programu, uz uvjet da ne ponavljaju godinu. Po istom se programu studij moe zavriti do kraja akademske godine 2008./2009. (2) Studenti koji ne ostvaruju pravo u skladu sa stavkom 1. ovog lanka mogu obaviti prijelaz na studijski program FER-2 uz priznavanje steenih ECTS bodova. Za te studente primjenjuje se ovaj Pravilnik. (3) Pravo polaganja ispita, zavretak studija te ostala prava i obveze studija za studente sukladno stavku 1. ovog lanka, utvreni su u Pravilniku o sveuilinom dodiplomskom studiju na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva usvojenom na sjednici Fakultetskog vijea 25. svibnja 1999. godine, te njegovom nadopunom od 20. listopada 2004. godine. Taj Pravilnik primjenjuje se na studente iz stavka 1. ovog lanka do 30. rujna 2009. godine.

12

Prestanak vaenja dosadanjih propisa lanak 37.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavlja se izvan snage Pravilnik o sveuilinom dodiplomskom studiju na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva usvojen na sjednici Fakultetskog vijea 25. svibnja 1999. godine, te njegovom nadopunom od 20. listopada 2004. godine, osim u dijelu koji odreuje lanak 36. stavci 1. i 3. ovog Pravilnika.

Stupanje na snagu lanak 38.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 8 dana od njegova usvajanja i objavljuje se na intranetu Fakulteta. Broj: 01-45/1-2007. U Zagrebu, 10. sijenja 2007. godine

Dekan

Prof.dr.sc. Vedran Mornar