11

Click here to load reader

Pravna Medicina Zeljka

Embed Size (px)

DESCRIPTION

medicina

Citation preview

Page 1: Pravna Medicina Zeljka

UNIVERZITET U BANJOJ LUCI

PRAVNI FAKULTET

BANJA LUKA

MJERE BEZBJEDNOSTI MEDICINSKOG KARAKTERA

SEMINARSKI RAD IZ PRAVNE MEDICINE

MENTOR: STUDENT:

Prof.dr sci. med. Milan Stojakovid Željka Momid 152/12

Banja Luka, decembar 2015.

Page 2: Pravna Medicina Zeljka

2

Sadržaj

Sadrzaj ....................................................................................................................................................... 2

Uvod .......................................................................................................................................................... 3

Obevezno psihijatrijsko liječenje .............................................................................................................. 4

Obevezno liječenje od zavisnosti .............................................................................................................. 7

Zavisnost od alkohola i opojnih droga ...................................................................................................... 8

Obavezan psihosocijalni tretman .............................................................................................................. 8

Zaključak ................................................................................................................................................. 10

Literatura ................................................................................................................................................ 11

Page 3: Pravna Medicina Zeljka

3

Uvod

Mjere bezbjednosti medicinskog karaktera predstvaljaju posebnu vrstu krivičnih sankcija koje se

primjenjuju prema duševno oboljelim izvršiocima krivičnih djela. Osnovna funkcija primjene

ovih mjera jeste da se zaštiti društvo od opasnog ponašanja izvršilaca krivičnih djela. Mjere

bezbjednosti polaze od opasnosti učinioca krivičnog djela i one su usmjerene na otklanjanje te

opasnosti. Ovo se postiže psihijatrijskim liječenjem. Ove mjere primjenjuju se prema duševno

bolesnim i mentalno zaostalim počiniocima, kao i prema alkoholičarima i narkomanima. Sud na

osnovu provedenog psihijatrijskog vještačenja odlučuje o primjeni ovih mjera. Vještak je dužan

da sudu predloži izricanje adekvatne mjere prema počiniocu. Primjenom mjera bezbjednosti

medicinskog karaktera želi se ostvariti mentalna i socijalna rehabilitacija učinioca kao i njegov

povratak u duštvo, a isto tako i prevencija opasnog ponašanja delinkventa u bududnosti.

Krivičnim zakonom Republike Srpske propisane su sledede mjere bezbjednosti: obavezno

psihijatrijsko liječenje; obavezno liječenje od zavisnosti; zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili

dužnosti; zabrana upravljanja motornim vozilom; oduzimanje predmeta. Pored ovoga Zakonom

o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS iz 2013. uvedene su još i zabrana približavanja i

komunikacije sa odredjenim licem, obavezan psihosocijalni tretman i udaljenje iz zajedničkog

domadinstva.

U ovom seminarskom radu govoride se o mjerama bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog

liječenja, obaveznog liječenja od zavisnosti i obaveznom psihosocijalnom tretmanu.

Page 4: Pravna Medicina Zeljka

4

Mjere bezbjednosti medicinskog karaktera

Primjena ovih mjera je opravdana jer postoje delinkventi koji su kao ličnosti opasni i

postoji mogudnosti da de ponovo izvršiti krivično djelo.

Mjere bezbjednosti izriče sud u zakonom provedenom postupku.

S obzirom da predstvaljaju posebnu vrstu krivičnih sankcija, mogu se izredi samo ako je

izvršeno krivično djelo.

Obevezno psihijatrijsko liječenje

Učiniocu koji je krivično djelo učinio u stanju bitno smanjene uračunljivosti, sud de izredi

obavezno psihijatrijsko liječenje, ako na osnovu težine izvršenog krivičnog djela i stepena

učiniočeve duševne poremedenosti utvrdi da postoji opasnost da bi mogao izvršiti isto ili teže

krivično djelo i da je radi otklanjanja ove opasnosti potrebno njegovo liječenje.(1)

Poenta u primjeni ove mjere jeste u liječenju, jer ukoliko je liječenje uspješno ova mjera je

ostvarila svoju svrhu. Može se sprovoditi u specijalnim zavodima ili u posebnim odjeljenima

specijalnih psihijatrijskih bolnica.

Uslovi za izricanje ove mjere:

Da je učinilac izvršio krivično djelo u stanju bitno smanjenje uračunljivosti

Potrebno je da sud u krivičnom postupku utvrdi da je sposobnost učinioca da shvati značaj svog

djela ili da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena usred duševnog oboljenja,

privremene duševne poremedenosti ili zaostalog duševnog razvoja. Takodje potrebno je da se

utvrdi da je ovakvo stanje postojalo u trenutku izvršenja krivičnog djela, jer ukoliko je takvo

stanje kasnije nastupilo to ne može biti osnov za primjenu ove mjere bezbjednosti. Mora se

utvrditi da postoji takva bitno smanjena uračunljivost koja ima za posljedicu opasnost učinioca.

To znači da ukoliko se on ne podvrgne liječenju može ponovo izvršiti krivično djelo. Potrebno je

utvrditi da postoji veza izmedju učinjenog krivičnog djela i bolesnog stanja. Bolesno stanje

učinioca dovelo je do bitno smanjene uračunljivosti, usljed čega je izvršeno krivično djelo.

Page 5: Pravna Medicina Zeljka

5

Da postoji opasnost od ponovnog izvršenja krivičnog djela

Opasnost od ponovnog izvršenja krivičnog djela zavisi od stepena duševne poremedenosti kao i

od težine izvršenog krivičnog djela. Prilikom utvrdjivanja stanja opasnosti potrebno je voditi

računa i o krivičnom djelu koje se može očekivati, a ne samo o izvršenom krivičnom djelu.

Takodje, ta opasnost mora biti usmjerena na izvršenje istog ili težeg kirivičnog djela, a ne nekog

lakšeg djela. Pri utvrdjivanju stanja opasnosti učinioca djela, primarna uloga pripada duševnom

stanju učinioca, odnosno stepenu njegove duševne poremedenosti koja je u osnovi bitno

smanjene uračunljivosti. Opasnost izvršenja novog djela mora biti izričito utvrdjena, a ne kao

mogučnost. Ova opasnost mora postojati u trenutku donošenja presuda. Ukoliko je ova

opasnost postojala u trenutku izvršenja djela, a kasnije do momenta donošenja presude

nestala, ne može se izricati ova mjera.

Da je radi otklanjanja ove opasnosti potrebno liječenje učinioca

Kako bi se primjenila ova mjera bezbjednosti neophodno je da sud stekne uvjerenje da je za

otklanjanje opasnog stanja potrebno liječenje učinioca. Odluku o ovome donosi sud, na osnovu

stručnog mišljenja vještaka.

Potrebno je kumulativno ispunjenje svih uslova za primjenu ove mjere. Ukoliko postoje svi

uslovi primjena ove mjere je obavezna.

Obavezno psihijatrijsko liječenje kao mjera bezbjednosti ne može se izredi samostalno. Ova

mjera se izvršava uz izdržavanje kazne zatvora, uz rad za opšte dobro na slobodi ili uz uslovnu

osudu. To znači da se ova mjera može izvršavati i u kazneno-popravnoj ustanovi i na slobodi.

Trajanje mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja:

Mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih

je izrečena, ali najduže do isteka izdržavanja kazne zatvora ili izvršenja rada za opšte dobro na

slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uslovnu osudu. Ovo znači da de ova mjera prestati

kad istekne izrečena kazna, bez obzira da li su razlozi prestali. Sud je dužan da nadzire izvršenje

ovih mjera.(2)

Page 6: Pravna Medicina Zeljka

6

Primjer:

Optuženik star 26 godina do sada tri puta osudjivan zbog imovinskih delikata, pokušao je

silovati invalidnu ženu 55 godina i pritom joj je s namjerom nanio brojne tjelesne ozlijede od

koji je potres mozga pretstavljao tešku tjelesnu ozlijedu. Prema nalazu psihijatrijskog vještaka

optuženik je bolovao od epilepsije psihoorganskog tipa koja predstvalja duševnu bolest, zbog

čega mu je ubrojivost bila smanjena. Opasan je za okolinu te se može očekivati da de slična djela

počiniti i u bududnosti. Osudjen je zbog kaznenih djela silovanja u pokušaju i teške tjelesne

ozlijede te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od tri godine te sigurnosne mjere obaveznog

psihijatrijskog liječenja.

Prava lica kojima je izrečena mjera bezbjednosti:

Ima pravo da bude upoznat u vrijeme prijema, a kasnije i na svoj zahtjev, o svojim

vlastitim pravima i obavezama, te poučeno o tome kako može ostvariti svoja prava

Biti upoznato sa razlozima i ciljevima svog smještaja

Aktivno učestvovati u planiranju i provodjenju svog liječenja, oporavka i resocijalizacije

Obrazovati se i radno osposobiti prema opštem programu ili posebnom programu za lica

sa poteškodama u učenju

Podnositi pritužbe načelniku odjeljenja povodom oblika liječenja

Družiti se sa drugim licima u odjeljenu i primati posjete...

Za vrijeme boravka na odijeljenju lica sa izrečenom mjerom bezbjednosti obavljaju kudne

poslove kao i druge poslove koji se mogu organizovati.

Lica sa izrečenom mjerom bezbjednosti smještaju se u zajedničke prostorije Odjeljenja u

zavisnosti od njihovog zdravstvenog stanja.

Fizička sila ili izdvajanje lica sa izrečenom mjerom bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog

liječenja i obaveznog liječenja od zavisnosti primjenide se samo kada je to jedini način da se to

lice sprijči da svojim napadom ugrozi svoj život ili život drugih ljudi, ili nasilno ošteti imovinu

vede vrijednosti. Fizička sila de se primjeniti samo na način koji je neophodan da se otkloni

opasnost.

Page 7: Pravna Medicina Zeljka

7

Obevezno liječenje od zavisnosti

Obavezno liječenje od zavisnosti je mjera bezbjednosti koja se može izredi učiniocu koji je

krivično djelo učinio pod odlučujudim djelovanjem zavisnosti od alkohola i opojnih droga, ako

postoji opasnost da de zbog te zavisnosti i u budude činiti krivična djela.

To je psihijatrijski tretman koji se može koristiti u zdravstvenoj i kazneno-popravnoj ustanovi.

Opšti uslovi za primjenu ove mjere jeste da je izvršeno krivično djelo i da je učinilac krivično

odgovoran i da je to neophodno kako bi se uklonili uzroci koji mogu pogodovati ponovonom

izvršenju.

Posebni uslovi su da je učinilac krivično djelo učinio pod djelovanjem zavisnosti od alkohola i

opojnih droga i da postoji opasnost da de i u bududnosti činiti krivična djela.

Ovdje se mora raditi o izvršiocu kod kojeg je uzrok izvršenja djela njegova zavisnost od

alkohola ili opojnih droga. Zavisnot je sklonost ka uživanju alkohola ili opojnih droga u

prekomjernim količinama na osnovu psihičkih dispozicija ili prethodnog redovnog uzimanja.

Zavisnot se može manifestovati kroz fizičke reakcije-drhtanje, znojenje, ili psihička zavisnost

koja se manifestuje kroz stanje nemira, straha. Ova lica stalno osjedaju potrebu za uzimanjem

alkohola ili opojnih droga iako su svjesna štetnih posljedica koje pri tom nastaju. Kako bi se

mogla primjeniti ova mjera potrebno je da se stvori zavisnost prema upotrebi alkohola i opojnih

droga.

Mora da postoji uzročna veza izmedju zavisnosti i učinjenog krivičnog djela. Učinilac djela u

trenutku izvršenja djela ne mora biti pod uticajem alkohola i opojnih droga. On može da učini

djelo radi sticanja alkohola i droga. Važno je da postoji uzročna veza izmedju ZAVISNOSTI od

alkohola i droga i izvršenog djela.

Za primjenu ove mjere mora da postoji i opasnost da de učiničac zbog zavisnosti od alkohola i

droga ponovo činiti krivična djela. Ovu okolnost sud utvrdjuje na osnovu ličnosti učinioca,

intezitet zavisnosti, okolnosti krivičnog djela. Opasnost od ponovnog vršenja djela mora

postojati u trenutku donošenja presude.

Page 8: Pravna Medicina Zeljka

8

Ova mjera se ne može izredi samostalno, ved samo uz kaznu zatvora, rad za opšte dobro na

slobodi, i uz uslovnu osudu.

Izricanje mjere bezbjednosti obaveznog liječenja od zavisnosti je fakultativno. Pojam

„obavezno“ se odnosi na učinioca djela kome je izrečena ova mjera da se obavezno podvrgne

tretmanu.

Vještak koji je predložio primjenu ovih mjera, ne bi trebao biti taj koji provodi tu mjeru.

Zavisnost od alkohola i opojnih droga

Simptomi koji ukazuju na zavisnost od alkohola i narkotika:

Jaka želja za alkoholom i narkoticima koju je teško savladati

Gubitak kontrole u konzumiranju i bezuspješni pokušaji da se njihova upotreba smanji ili

kontroliše

Stanje apstinencijalnog sindroma pri kojem se alkohol i narkotici uzimaju radi olakšanja

ili otklanjanja simptoma krize

Potreba da se doze supstance povedavaju radi dostizanja željenog efekta

Nastavlja sa njihovom upotrebom bez obzira na očigledne štetne posljedice.

Obavezan psihosocijalni tretman

Može se izredi učiniocu koji je učinio krivično djelo sa elementima nasilja, ukoliko na osnovu

ranijeg života učinioca i psihičkih karakteristika njegove ličnosti utvrdi da postoji opasnost da de

ponovo izvršiti krivično djelo.

Da bi se primjenila ova mjera moraju se kumulativno ispuniti tri uslova:

- Da je izvršeno djelo sa elementima nasilja

Page 9: Pravna Medicina Zeljka

9

- Da postoji opasnost da de se ponoviti takvo ili slično djelo

- Da je radi otklanjanja te opasnosti potreban pshosocijalni tretman.

Sud mora stedi uvjerenje da je za otklanjanje ove opasnosti neophodan psihosocijalni tretman

učinioca krivičnog djela.

Može se izvršiti uz izdržavanje kazne zatvora ili uz rad za opšte dobro na slobodi ili uz uslovnu

osudu. Ova mjera traje dok traju razlozi zbog kojih je izrečena ali najduže do isteka izvršavanja

kazne. (3)

Page 10: Pravna Medicina Zeljka

10

Zaključak

U ovom radu izneseni su osnovni pojmovi o mjerama bezbjednosti medicinskog karaktera. Ove

mjere predstvaljaju sporedne krivične sankcije i izriču se uz glavnu sankciju. Primjenom ovih

mjera želi se spriječiti vršenje krivičnih djela u bududnosti. One imaju dvostruki značaj, sa jedne

strane se štite interesi društva od opasnih delinkvenata, a sa druge strane štite se interesi

delinkventa-pružanje pomodi kroz mjere liječenja. Mjere bezbjednosti medicinskog karaktera su

obavezno psihijatrijsko liječenje i obavezno liječenje od zavisnosti. Mjere bezbjednosti izriče

sud. Ove mjere ostvaruju se kroz primjenu odredjenih mjera tretmana i liječenja, pružanja

pomodi učiniocima. Primaran cilj mjera bezbjednosti odnosi se na učinioca krivičnog djela.

Putem ovih mjera treba da se otkloni opasnost od ponovnog vršenja krivičnih djela.

Page 11: Pravna Medicina Zeljka

11

Literatura

1. Milan Stojakovid, Pravna medicina, Banja Luka, Art Print, 2012.

2. Ivanka Markovid, Miloš Babid, Krivično pravo, Banja Luka, 2013.

3. Krivični zakon Republike Srpske, Službeni glasnik Republike Srpske, broj 49, 2003.