FRANCUSKA PRAVNA ŠKOLA

8/17/2019 FRANCUSKA PRAVNA ŠKOLA

http://slidepdf.com/reader/full/francuska-pravna-skola 1/31

ŠKOLE

FRANCUSKA PRAVNA ŠKOLA

U 16.st raste moć građana i monarha koji teži apsolutizmu.

Kršćanstvo slabi i dolazi do sukoba s protestantizmom. Podutjeajem humanizma i renesanse javlja se !ranuska pravnaškola. Predstavnii su "ujas i #oneau. Uzor im je anti$ka kulturai ivilizaija kojoj je u središtu $ovjek. %istorijskim na$inom seistražuju vrela& državno uređenje& zakonodavstvo& sudstvo idržavni odnosi. 'sti$u utjeaj zakonodava tj. vladara. (aslužnisu za razvoj studija rimskog prava i unapređenje teorije prava.

ŠKOLA PRIRODNOG PRAVA

)sniva$ škole je *izozema %ugo +rotius koji je 16,-. objaviorad ) pravu rata i mira. Predstavnii su %obbes& /osseau&0oke& Puendor!& 2ol!& 3oltaire& eniklopedisti4 5kola težiotkrivanju temeljnih zakona& isti$e vje$nost i nepromjenjivostprava pa je nehistorijska. 5kola tvrdi da postoji i prirodno pravokoje je izraz vje$nih moralnih na$ela. Prava $ovjeka su sloboda&privatno vlasništvo& sigurnost& otpor ugnjetavanju. 5kola jeantihistorijska.

HISTORIJSKA PRAVNA ŠKOLA

*a razvoj škole u 1.st. utje$u *apoleonova vlast i 7lozo7janjema$kog klasi$nog idealizma. )sniva$ škole von 8avign9suprotstavlja se prirodnopravnoj školi i nailazi na otpor. Premanjemu evoluija prava je neprekidan i miran proes u : etape. Uprvoj nastaje kao rezultat dugotrajnog vršenja obi$aja kaonarodno pravo. #ruga etapa je znanstveno pravo koje nastaje usvijesti naroda. U trećoj se vrši historijsko istraživanje pravnihna$ela nastalih u svijesti naroda i tada dolazi do pisanja zakona.(akonik je vrhuna u pravnom razvoju naroda.

ATENA

REFORME:

#rakonove re!orme; tezmoteti nisu popisali obi$aje pa je

<reopag povjerio taj zadatak arhontu #rakonu 6,1.g.pr.n.e. )n je pravne obi$aje sakupljene od tezmoteta proglasio u obliku



zakona. Potisnuta je krvna osveta i samopomoć i širi se sudskanadležnost države. )snovan je sud e!eta koji sudi ubojstvo iznehaja& pokušaj ubojstva slobodnog <tenjanina& ubojstvometeka i roba& teške ozljede. #ruštvena kriza nije riješena.

/aste primjena hipoteke& stavljanja zabrana na promet zemljomradi osiguranja naplate duga. #užniku ostaje osobno jamstvokoje ga može dovesti u dužni$ko ropstvo.

8olonove re!orme; -=.g.pr.n.e. za arhonta je izabran 8olon kojiukida dužni$ko ropstvo. Postojeći dugovi <tenjana su proglašeniništetnim. <tenjani koji su kao robovi dospjeli van <tene suotkupljeni na ra$un države& a ostali oslobođeni. *ije ukinuorodovsku podjelu stanovništva ali je uveo novu imovinsku na =

razreda. Prvi razred $ine pentakosiomedimni& slobodni građani sgod. prihodom preko ->> medimna žita& vina i ulja. #rugi razred$ine vitezovi ?hipeis@ s prihodom od ->> do :>> medimna. Arećirazred su jarmaši ?zeugiti@ s prihodom od :>> do ,>> medimna.)sobe s nižim prihodom ulaze u razred žetelaa. <rhontimamogu postati pripadnii prvog razreda. Betvrti razred je dobiopravo sudjelovanja u *arodnoj skupštini ?Ckleziji@. Cklezijarješava zna$ajna politi$ka pitanja. U njen sastav ulaze svi

građani s navršenih ,> godina ali su isklju$ene žene& strani irobovi. )snovan je porotni sud heliaja od 6>>> $lanova.

Pizistratova tiranija; Pizistrat je demagog pojedina koji vlada uime većine& : puta je tjeran s vlasti a 1= g. je bio u progonstvu.Dio je politi$ki vođa koji je u govorima u Ckleziji pridobivaopristalie. 8uprotstavljao se eupatridima i oslanjao se na najnižeslojeve. #aje im je!tine zajmove& organizira javne radovezapošljavajući siromašne što utje$e na razvoj trgovine i obrta&

uvodi pokretne sudove koji sude u selima kako stranke ne bimorale dolaziti u gradove. *aslijedili su ga sinovi %iparh i %ipijakoji nisu imali njegove sposobnosti pa su ih eupatridi uz pomoć8parte svrgli s vlasti.

Klistenove re!orme; Klisten je izabran za arhonta ->.g.pr.n.e.&re!ormom uklanja relikte plemenskog uređenja i uvodi novuteritorijalnu podjelu. Podijelio je <tiku na 1> teritorijalnih 7la& asvaku 7lu na : tritije. *ajmanja upravna jedinia bila je dema.

Eila ima vojnu ulogu. Klisten je re!ormirao 3ijeće bule. Eila se



dijeli na 1> dema na $elu s demarhom. Klisten uvodiostrakizam& desetogodišnje $asno progonstvo atenskih građana.

C7jaltove re!orme; uspjesi <tene u perzijskim razovima oja$alisu njen ugled. Konjaništvo je sve važnije pa su arhontima moglibiti i pripadnii drugog razreda. Drojni <tenjani koji su ratovaliprotiv Perzije traže udio u vlasti. U sukobu aristokratske idemokratske struje na $elu s C7jaltom& on je =6,.g.pr.n.e.areopagu oduzeo upravne nadležnosti i prenio ih na bule& asudske& ojena zakona i pravo veta na helieju. <reopag je ostaosud za religijske prijestupe i upravitelj hramovnih dobara. *akonre!ormi C7jalt je ubijen. =-F.g.pr.n.e. sva zvanja u <teni postajudostupna i trećem razredu.

Periklove re!orme; eklezija donosi odluke u savezu& a heliajapostaje najviši sud. Periklo uvodi dnevnie za $lanstvo u ekleziji&heliaji& vijeću bule i za druge službenike pošto je ekleziji do tadaprisustvovalo malo građana. =-1 g.pr.n.e. određeno je da ćeatenski građanin biti samo onaj rođen u braku od oba roditelja<tenjana. Uvodi se gra!e paranomon& javna tužba protivprijedloga zakona. (bog neuspjeha u Peloponeskom ratudemokraija dolazi u krizu i ekonomskog i politi$kog slabljenja<tene.

FRANAČKA

DRŽAVNO UREĐENJE

#o smrti kralja #angoberta 1. kraljevsku vlast ima dinastijaGerovinga. Kraljevsku vlast nasljeđuju sinovi& dijeleći državu kaonasljedstvo& ako njih nema onda kraljeva braća. 8vaki nasljednik

je reH Eranorum. Pipin se F-1. proglasio kraljem a predstavnik"rkve ga posvećuje. Karla 3elikoga papa u /imu I>>. kruni zaara. 3ladar ima pravo zapovijedanja ?ban@ nastalo u 6.st.*astaje podjela na mirovni& zakonodavni i upravni ban. +ro! imaban zaštićen kaznom od 1- solida. 3ladar ima mundium. )n je

zaštitnik& suda& izmiritelj i izvršitelj pravde. 8tanovnii su ovisnii polažu mu prisegu. #vor Gerovniškog kralja s kraljem seli od



mjesta do mjesta a $ine ga 1. onsiliarii ?ugledne rkvene isvjetovne osobe& ,. ministeriales ?dvorski upravitelj&zapovjednik garde i vrhovni upravitelj@& omes palatii ?suda@&omes stabuli& marisal ?starješina konjušnie i konjie@&

senesalus ?vodi opskrbu@& re!erendarius ?voditelj dvorskekanelarije& laik& $esto /imljanin. #vor $ini i kraljevska vojnapratnja. #ržava se dijeli na gro!ovije na $elu s omesom kojempomaže vikar. +ro! upravlja kraljevskim dobrima. +ro!ovije sedijele na entene na $elu sa satnikom. "entene su skupineslobodnih vojnih kolonista koji su prisegli kralju i dobili posjed.0eudes& kraljevi slobodni ljudi imaju svoje sudstvo a premakralju su neslobodni. "entenar je upravitelj kraljevskog dobra a

kasnije stje$e sudsku vlast koju je vršio vojni zapovjednik. Karlo3eliki stvara novi tip vojvodstava& u <kvitaniji je FI1. postaviotrogodišnjeg sina 0udviga s titulom reH <Juitanorum. Kraljpredsjeda kraljevom sudu& kasnije dvorski upravitelj& zaKarolinga omes palatii. *adležan je za veće sporove uglednihosoba ili kao povlastia rkvama. )stale predmete poentenama sudi narodni sud. F prisjednika? rahimburgi@predlaže presudu& a skupština je prihvaća ili odbija. Presudu jeizvršavao gro! uz pomoć rahimburga. Karlo 3eliki je FF>. proveo

re!ormu. Plaita generalia održavaju se : puta godišnje&predsjeda gro! i moraju prisustvovati svi slobodni stanovniipodru$ja.

IZVORI PRAVA

Erana$ko pravo je skup pravnih normi koje važi za pripadnike!rana$kih plemena za Gerovinga i Karolinga od 6.st do .st.Koristi se leH originis tj. narodno pravo pojedina. <ko su

ugovore sklapali pripadnii raznih naroda& morali su ih sklopiti uskladu s propisima oba pravna sustava. Kod sklapanja brakaprimjenjuje se pravo muža& a u obveznim odnosima pravodužnika. #inastija Gerovinga živi po salijskom& a Karolinga poripuarijskom pravu. *ajvažnija vrela su kodi7kaije tzv. narodnihprava ?leges barbarorum@. *ajzna$ajnija je Lex Sal!a.(na$ajna je i 0eH /ibuaria iz doba kralja Pipina. Aemeljni dio 0eH8alia obuhvaća katalog globa i kazna kojima kralj nastojiiskorijeniti krvnu osvetu i sukobe u društvu. 3idljiv je utjeaj

novih kršćanskih shvaćanja. Pokoreni +alorimljani koriste svoje



propise& donosi ih vladar. Ao su 0eH romana 2isigotorum a isti je 0eH romana Durgundionum. Kapitularima kralj dopunjava ilimijenja pravo. /azlikuju se : vrste 1. "apitula legibus addenda&,. "apitula per se sribenda i :. "apitula missorum. (birka

redovnika de Eontanella priznata je kao službena I,.g.Eormulari su sabrani primjeri pravnih poslova za potrebe prakse.Eormule <ndagavenses s po$etka F.st. slijede rimske isprave i!rana$ke pravne izraze. Eormulae Garul7 iz F.st. namijenjeni sunastavi ali ih koristi i dvorska kanelarija Karla 3elikog. Kodisprava se razlikuju artae i notitiae. "arta je izjava o pravnomposlu sastavljena u 1.liu. sadrži imena svjedoka koji jeovjeravaju križićem ili polaganjem ruke. *otitia je bilješka u

notarskoj knjizi.O"VEZNO PRAVO

Erana$ko pravo poznaje !ormalne i realne ugovore. *ajvažniji!ormalni je #$e% &a!'a pri $emu stranke izgovaraju propisane!ormule uz ritualne pokrete. /ealnim ugovor ?res prestitia@ setek izvršenjem obveze jedne strane stvara obveza druge. 8vakoj$inidbi mora odgovarati protu$inidba.

SUDSKI POSTUPAK

3odi se pred gro!om a pokreće pozivom tuženiku. Aužiteljevpoziv tuženome prema 0eH 8alia kod neodaziva treba ponoviti: puta. /ok do rasprave po salijskom pravu je =, noći a poribuarijskom 1=. <dmonitio je dogovoren po$etak rasprave abannitio sudski poziv. #okazna sredstva su 1. priznanje&,.svjedoi& :. isprave imaju slabiju snagu& =. o$išćujuća prisegastranke& obi$no tuženoga. Porotnii su prisezali zajednoizgovarajući sakralnu !ormulu uz dodirivanje oružja& kasnijepolaganjem ruke na Dibliju& križ ili oltar. -. Dožji sud sudvatrom& sud vodom& dvoboj& sud zalogajem& sud križem. )dKarolinga pred kraljevskim sudom postoji inkviziijski postupaku sporovima koji se ti$u kralja& privilegiranih rkvi i dr. 8trankanezadovoljna presudom izaziva predlaga$a presude na dvoboj.

LANGO"ARDI

DRŽAVNO UREĐENJE



*a $elu države nalazi se kralj a na skupštinama odlu$ujuću rije$imaju vojvode. )n je okružen pratioima. *a $elu dvora jemarpais koji ima vojni$ku ulogu. #ržava se dijeli na rodovskeopćine& gradske općine na $elu sa suima s vojnim i ivilnim

ovlastima. #ržava ima :6 autonomnih vojvodstava. )kruživalesu je pograni$ne postaje a za prolaz i trgovanje treba kraljevoodobrenje. Dijeg se kažnjava smrću i zapljenom imovine.

IZVORI PRAVA

0angobardsko pravo važi za 0angobarde a dijelom i za ostalestanovnike od -6F. do FF=. 0angobardsko pravo je diobarbarskih kodi7kaija nastalih u -.st. u germanskim državama.*ajstarija kodi7kaija E$!'(% R)'*a+ sadrži stare germanskeustanove uz kratka tuma$enja na latinskom. Cdikt seprimjenjuje samo na 0angobarde a na romansko stanovništvo/imski zakonik. )buhvaća :- glava uglavnom utemeljenih naplemenskom obi$ajnom pravu. U pravnoj školi u Paviji nastajeobrada 0iber legis 0angobardum. )na tuma$i tekst i utvrđujezakone koji su na snazi.

MLECI

DRŽAVNO UREĐENJE3eneija je aristokratska republika. *a $elu je $(x ,$(-$. $ija

je služba doživotna. *a $elu komune je 3eliko vijeće i dužd sa 6savjetnika. Galo vijeće nastaje 11F-. Bine ga dužd& 6 savjetnikadužda i kasnije : $elnika Luarantie. 3eliko vijeće nastaje 11F,.#a bi sprije$ili ulazak novih obitelji u 3ijeće 1,F. donesen jezakon po kojem pravo na ostanak u njemu imaju oni koji su$lanovi protekle = godine i oni koje predloži 8ignoria. )d 1:,:.

kandidat za $lana može biti samo osoba $iji su ota ili djed bili$lanovi 3ijeća. 3ijeće $etrdesetorie ?Luarantia@ utemeljeno11F. kao sud preuzima duždeve ovlasti u kaznenim stvarima adrugi odjel Luarantie sudi ivilne predmete. )vlasti dužda suograni$ene. Pri izboru mora dati obećanje da će posloveobavljati zajedno s drugim tijelima vlasti. 8enat je birao Kolegijmudraa& neku vrstu vlade.

IZVORI PRAVA



'zvori prava do 1,=,. su 1. povlastie !rana$kih i njema$kihvladara& ,. /atio de lege /omana& sadrži neke odredbe rimskogprava i Diblije& :. zbirka propisa& =. Msavjeti mudrih ljudiN& sudskeodluke duždeva suda. *ajstariji statuti su od dužda /ajnerija

#andola iz 1,>=.& statuti Pietra (ianija 1,1=. i Oaopa Aiepolanešto prije 1,=,. Aemelj kasnijeg prava $ine propisi dužda

Oaopa Aiepola iz 1,=,. )n je sabrao& izmijenio i dopunio ranijestatute o građanskom postupku& obiteljskom i stvarnom pravu&nasljednom i obveznom. 8tatut dužda <ndrije #andola ostaje nasnazi do 1FF. 3ažni su i "onsulta in diversis onsiliis3enetorum deliberata& =I zaklju$aka 3elikog vijeća.

O"VEZNO PRAVO

(a nastanak obveze potrebno je ispunjenje obveze jedne odugovornih strana. *ema konsenzualnih ugovora& a obveznostposla ovisi o $inidbi. *ajvažniji ugovori su '+a/%0%%(01+)2a$a !)lle2a/'a3 T+a/%0%%(0 je najstariji inajjednostavniji jedna strana daje drugoj stvar da je odnese uneko odredište ?odgovornost za oštećenje ili gubitak stvari& rokpredaje stvari itd.@. R)2a$a je složenija. Primatelj stvari seusmeno pred svjedoima a kasnije pismeno obvezuje obaviti

posao za dr. stranu. C)lle2a/'a je naj$ešći posao do kona1,.st. 8trana koja ostaje u Gleima daje dvostruki iznos kapitalaa druga stranka putuje i trguje sredstvima.

OP4E PRAVO ,IUS COMMUNE.

Pojam opće pravo ima više zna$enja. )n ozna$ava propisesredišnje vlasti tj. vladara koji se primjenjuju na sve osobe i na

$itavom teritoriju države. )pće pravo je i kanonsko pravokršćanske rkve. "ommon la u engleskoj također je općepravo i to obi$ajno tj. odluka kraljevskih sudova osobito kada jekralj Cdvard zabranio primjenu i prou$avanje rimskog prava.)pće pravo po$inje se !ormirati razvojem talijanskih gradova iotkrićem Pizanskog rukopisa Oustinijanovih #igesta. Komentatoriutje$u na stvaranje ius ommune širom Curope davanjempravnih savjeta koji služe kao literatura. "ar Gaksimilijanpropisuje da se može primjenjivati rimsko pravo kao opće pravo.





stvarna prava na nekretninama& osobito selja$ka prava&obiteljsko i javno pravo. U 8aksoniji se pravo temelji na8ahsenspiegelu. U Davarskoj i Airolu primjenjuje se mješavinareipiranog prava.

UGARSKA

DRŽAVNO UREĐENJE

3last dijele tri zapovjednika <rpad je vrhovni vojni zapovjednik&Kurszan zapovjednik ratnika a Aeten9 harka. - do 6 rodova $inipleme. *a $elu roda je vođa a uz njega ratnii. 8tjepan jeorganizirao državu na teritorijalnom prinipu. *a $elu države jekralj. *e važi na$elo da najstariji zakoniti sin nasljeđuje

prijestolje. (emljište pripada kralju& koji pojedinima daje punovlasništvo uz obvezu vojne službe. (emlja se dijeli na okruge&na $elu im je kraljev službenik župan. 8tjepan je uredio rkvenuorganizaiju. 8vakih 1> sela mora izgraditi župnu rkvu iuzdržavati svećenika. *a $elu sudstva je kralj a zamjenjuje gapalatin. 8udi i kraljev sin uz suglasnost oa. Pravo suđenja ima iknez ali ne u sporovima o zemljama plemića.

ZLATNA "ULA

(latna bula <ndrije ,. iz 1,,,. ozna$ava prijelaz izpatrimonijalne u stalešku državu. 8adrži odredbe o pravimapodanika& koje bi danas tuma$iji kao temeljna ljudska prava islobode. Plemstvo se može oružjem pobuniti protiv vlasti tj.kralja ako krši povlastie iz (latne bule. 3ažno ga je usporediti sodredbom Gagna "arte kralja 'vana bez (emlje 1,1-. uCngleskoj. Kralj ne može zatvoriti podanika bez sudskog poziva ipostupka. #ržavnim službeniima zabranjeno je tla$iti i

ugnjetavati niže slojeve& i podanike koji žive na podru$ju njihoveuprave i nakon sudske presude im moraju vratiti oteto. *ikomene može biti oduzeta imovina ste$ena pošteno. 8upruzi se neoduzima miraz ako je muž osuđen ili poginuo u dvoboju. Goćniljudi ne smiju ometati sud i izvršenje pravde& braneći osuđeneosobe.

"IZANT

IZVORI PRAVA



1.CA<P<; zakone donosi ar. /imska pravna povijest završava abizantska po$inje s Oustinijanovim "orpus iuris ivilis. 8astoji seod = dijela. Prvi je (bornik arskih ukaza& Kodeks& dopunjen*ovelama. +rađa se dijeli u 1, knjiga. #rugi dio& #igesta ili

Pandekta najzna$ajniji dio "orpusa& podijeljen u -> knjiga&sadrži uglavnom privatno pravo s komentarima pravnika.'nstituije izdane -::. su pravni udžbenik& uvod u građanskopravo prema pravniku +aju. *akon -::. Oustinijan je izdaobrojne *ovele.

,.CA<P<; u F. i I.st. dolazak novih naroda rezultiranazadovanjem društva i broba protiv utjeaja "rkve utje$e napravo. "arevi 0av 'zaurijski i Konstantin izdaju 5673 E8l)2(1

8+a'8 9++(/8 8); %a$+- /a;<a-/;e )$+e$=e2+a>a/%8)21 9)%'(9)</)2 8a?/e/)2 9+a<a. Postojeodstupanja od Oustinijanova prava npr. veća samostalnost ženeu braku& veća jednakost društvenih slojeva& pro!esionalizaijasudstva i manja primjena smrtne kazne. U I.st. doneseni suZe0l;)+a$/8 ?a8)/ ?*omos +eorgikos@& P)0)+%8 ?a8)/ ?*omos *autikos@ utemeljen na starim propisima otoka /odosa iV);/8 ?a8)/ ?*omos 8tratiotikos@ o kaznenim djelima

vojnika stratiota. (emljoradni$ki zakon regulira agrarne odnose.8adrži propise o zaštiti imovine& privatnom vlasništvu u seoskimopćinama i kolektivnom vlasništvu nad neobrađenimzemljištima& krađi& poljskoj šteti& kr$enju šuma& požara i sl.

:.CA<P<; pad ikonoboraa donosi re!orme u rkvi izakonodavstvu. Ca+ "a?l;e iz Gakedonske dinastije @53$)/)% P+)*+)/ koji treba zamijeniti Cklogu i vratiti se

Oustinijanovom pravu. Prohiron sadrži => glava. I?0e>( @53

@@73 %a%'a<l;e/a ;e E9a/a2)2a1 ('e0el;e/a /a J(%'/;a/(1 P+)*+)/( E8l)23 *a po$etku knjige nalaze sepropisi državnog prava. Ca+ "a?l;e /;e2)< %/ La< B3M($+ 9)8+e( ?$a<a/;e ?=+8e "a?l8e ( 7 8/;2a.Dazilike nadmašuju "orpus. )buhvaćaju upravno i državno&najviše građansko& ali i proesno i kazneno pravo. O/e )%'a;()%/)</ ?<)+ 9+a<a $) 9a$a "?a/'a3 (na$ajni su zakonimakedonske dinastije u 1>.st. npr. *ovela romana 0ekapena iz,,. 8olunski suda Konstantin %armenopulos sastavio je 1:=-.

5estoknjižje koje je bilo na snazi u +r$koj do 1=1.



RUSIJA

DRŽAVNI ORGANI I DRUŠTVO

#ržavno i društveno uređenje prije )legova osvajanja IF.

poznato je iz kasnijih izvora. 8eljai žive u općinama koje supodređene podru$ju manjeg grada. )vi su podređeni glavnomgradu države. Knez s pratnjom i skupština vrše vlast nadmanjim gradovima. 3ećinu stanovništva $ine slobodni seljai apoljoprivreda je osnova gospodarstva. *aziv smerd isti$e da je$ovjek slobodan& kasnije smerd dobiva prezriv smisao. /uskapravda propisuje da smerda bez sina nasljeđuje knez koji kćeriizdvaja dio ostavine. /odbina ne nasljeđuje. )d .st. do 1:.st.nastaju promjene u državi i društvu. Knezovi /jurikovi$ismjenjuju slavenske vladare i za namjesnike gradovapostavljaju $lanove svoje dinastije. 8vaki grad država ima svojuvladajuću obitelj. /usija je savez gradova država na $elu sknezovima obitelji /jurikovi$a. (a razliku od zapadnoeuropskog!eudalizma& knezovi ne podjeljuju bojarima zemlje uz obvezuvjernosti i vojne obveze. *e postoje seljai koji su vezani uzzemlju prisilom. *astaju vlastelinstva na kojima rade i smerdi&slobodni seljai. *eobrađena zemlja je zajedni$ko vlasništvo

sela& ali na nju polaže pravo i knez. *a dnu društvene ljestvienalazi se holop ?rob@ koji je gotovo bespravan. Dolji položaj imasluga ?zakup@ koji ima pravnu i poslovnu sposobnost. Doljipoložaj od holopa ima bojarski tiun& plemićki sluga.

Knez 'van +rozni 1-=F. uzima titulu ara i progoni neposlušnebojare i $lanove kneževskih obitelji. )sniva stalnu vojsku iosobnu gardu.

ENGLESKASREDNJI VIJEK

DRŽAVNO UREĐENJE

Kralj moć temelji na osvajanju Cngleske $ime je postao vrhovnivlasnik zemljišta. Eeudali polažu zakletvu kralju koji zahtijevavojnu službu od svih podanika. Kralj %enrik ,. Klarendonskimkonstituijama 116=. želi pot$initi "rkvu. )grani$ava nadležnostnjenih sudova i uvodi nadzor imenovanja rkvenih službenika.Kralj ja$a svoju vlast kroz Kraljevski sud. Galodobnost nije



zapreka za preuzimanje vlasti jer vlast vrši regent. ) regentuodlu$uje Gagnum "onilium& kasnije parlament. Kralj imaredovite prihode od domena& vazala i povlastia. U srpnju 1,1-.baruni su primorali kralja Oohna da proglasi i potpiše 3eliku

povelju o slobodama. Povelja štiti interese baruna& nižegplemstva i građana. Kralj se odrekao samovoljnog povećanjaporeza& zlouporaba starateljstva na imovini maloljetnih vazalaitd. Potvrđene su slobode 0ondona i dr. gradova i pravotrgovaa da slobodno ulaze i izlaze iz Cngleske. Uz kralja jeVel8) <;ee ?Gagnum "onilium@ u koji ulazi duhovno isvjetovno plemstvo koje drži zemlju od kralja i neki kraljevislužbenii. Ponekad sudi sporove između vazala i kralja i vazala.

K+al;e<%8a 8(+;a je izdanak 3elikog vijeća& najveći vazaliuglavnom s dvora koji odlu$uje o najvažnijim državnimpitanjima. K+al;e<%8 %($ je dio kurije koja širi nadležnost.Kurija uvodi sustav porote i u gro!ovije šalje sue. O9 %a<;e'

je utemeljen Gagna artom. Kralj mora imati njegovusuglasnost u državnim poslovima. U Ta;/ %a<;e' ulaziaristokraija& novo plemstvo i buržoazija. #jeluje u doba Audora.*adzire vanjsku trgovinu i upravu kolonija. Z<;e?$a/a 9alaa

je odjel Aajnog savjeta. 'ma upravne ovlasti& sudi kaznene i

građanske stvari& nadzire odluke porotnika. V%)8a 8)0%;a utemeljena je 1-:. u doba kraljie Clizabete radi zaštite "rkve ivjere ali i protiv uplitanja "rkve u poslove države. Blanovi suduhovne i svjetovne osobe. Kasnije sa (vjezdanom pala$om vršienzuru tiska. Daruni 1,-I. traže zajedni$ko povjerenstvo spredstavniima kralja radi preuređenja državne uprave. Usastav ulaze rkveni i svjetovni baruni i vitezovi. Kralj će vladatiu suglasnosti s 3elikim vijećem baruna. (ahtijeva se da baruni

biraju vrhovnog sua& kanelara& velikodostojnike i sue uprovinijama. #olazi do nesuglasia među barunima& kraljpridobiva dio plemstva i po$inje rat. Daruni 1,6=. pobjeđujukralja i 1,6-. sazivaju Pa+la0e/'3 Pa+la0e/' postaje stalnotijelo $iji su $lanovi vitezovi i predstavnii gradova. Cngleska jemonarhija s staleškim predstavništvom& koja ograni$ava kraljapri oporezivanju i donošenju zakona. Predstavnii parlamentado 1::,. zasjedaju zajedno& kada se dijeli na G)+/; $)0 iD)/; $)0. U +ornjem zasjedaju velikaši nadbiskupi& biskupi&

opati i najveći baruni. U #onjem sjede vitezovi i građani. U



1=.st. raste utjeaj Parlamenta& potvrđuje izravne i neizravneporeze& nadzire trošenje sredstava. )d %enrika 6. zahtjeviParlamenta moraju imati oblik zakonskog narta ?Dill@ kojeg kraljmože odbaiti ili bez izmjena potvrditi i objaviti kao zakon.

Parlament nadzire državnu upravu. Politi$ki zna$aj Parlamentaopada od kona 1-.st. #ržava se dijeli na gro!ovije& satnije idesetine tj. vojne jedinie. *a $elu gro!ovije je šeri!& kasnijezvan gro! kojeg imenuje kralj i na$elnik. 5eri! predsjedavaskupštinom& izvršava naredbe kralja& skuplja prihode& zapovijedanarodnom vojskom. Pomoćnii su onstable i oroner."onstable je pomoćnik u poliijskim poslovima. "oroneristražuje uzroke smrti& vrši istrage. /azlikuju se kraljevski&

menorijalni& mjesni i rkveni sudovi. 8porove kralja i vazalarješava Kraljevski sud. Kralj sudi u sporovima oko slobodnogdržanja zemlje i kaznenih djela. 8ud državne blagajne od%enrika 1. 111I. nadležan je za 7nanijske sporove i dr. 8udopće sudbenosti nastaje Gagna artom 1,1-. sporovi se nerješavaju tamo gdje je kralj već na jednom mjestu&2estminsterskoj pala$i. /ješava opće sporove između slobodnihljudi& osobito o zemljištima. 8ud kraljeva stola Q predsjeda mukralj jer se sporovi ti$u njega. Kraljevi sudovi nisu sudili samo u

0ondonu. Putujući sui obilaze okružja te tako šire primjenuommon laa. Pravdu je trebalo približiti narodu& oja$atikraljevu vlast i povećati prihode.

PRAVNI SUSTAVI

Prvo razdoblje obuhvaća doba do osvajanja *ormana 1>66. idijeli se u dvije etape galo;rimsku i doba barbarskih najezdi.Darbari u -.st. donose svoje obi$aje te nastaju anglosaksonski

zakonii. #rugo razdoblje do dolaska na prijestolje %enrika F.O9e 9+a<) ,!)00)/ la. nastaje od pravnih pravilakraljevskih sudova u 2estminsterskoj pala$i. )ni dobivajuprednost nad mjesnim sudovima gro!ovija i !eudalaa. Pozivajuse na opće obi$ajno pravo stvarajući poseban sustav prava kojise odupire rimskom. Kralj ne stvara pravo. )d 1,.st. slobodniljudi nezadovoljni lokalnom pravdom obraćaju se kralju& ali onputuje pa Gagna arta zahtijeva suđenje na stalnom mjestu.Kraljevski sui od 1,.st. su pro!esionali. Uz )pće pravo koriste i

prethodna rješenja sudova te ukaze kralja. Ao je kraljev nalog



upućen službeniku& na njemu je kraljevski pe$at a izdaje gakanelarija uz naplatu. *epokoravanje zna$i neposluh kralju& štose kažnjava. Ukaz sadrži naredbu da osoba koja je prekršilapravo udovolji nalogu ili se privodi pred Kraljevski sud gdje

mora opravdati svoj postupak. *astaje /egistar ukaza jer se beznjih ne može zatražiti zaštita. Ukaz uređuje postupak i pravokoje će suda primijeniti. )ni imaju bitnu ulogu u nastanku)pćeg prava& a njegov izvor su rješenja kraljevskih sudova. )d1,.st. vode se registri presuda kraljevih sudova& a od 1:.st.sastavljaju se neslužbeni godišnjai izvješća o najvažnijimpresudama. *astaje presedan& tj. presuda uzor za budućarješenja. S'a'('a+/) 9+a<) ,%'a'('e la. zakonodavna

aktivnost normanskih kraljeva sastoji se u donošenju raznihakata povelja& statuta& provizija i konstituija. Kralj Cdard 1.donosi niz propisa. (na$ajan je ,. 2estminsterski statut kojimijenja institute zemljišnog !eudalnog prava. 8tatuti su obvezniza Kraljevske sudove& dopunjavaju i mijenjaju )pće pravo. )nouglavnom regulira javnopravne odnose. S(%'a< 9+a</)%',e(' la. treće doba po$inje s dinastijom Audor 1=I-. itraje do 1I:,. Gjesni& !eudalni sudovi gube zna$aj& a prevladava)pće pravo. (bog Parlamenta i konzervativnih sudaa broj

ukaza ne povećava se u dovoljnom broju& pa postupak u 1-.st.postaje kompliiran& npr. odabir krivog rita za tužitelja rezultiragubitkom spora. Kanelaru je zabranjeno izdavanje novihritova $ime se brani širenje nadležnosti kraljevih sudova.Eormalizam se nadomješta širokim tuma$enjem starih ukaza štoCdard ,. uvodi ,. 2estminsterskim statutom. Kanelar možeizdati ukaze ne samo u identi$nim& nego i u sli$nim slu$ajevima.U 1-.st. javlja se sustav pravi$nosti koji se razvija s )pćim

pravom. /ezultat je molbi i žalbi upućenih kralju u predmetimakoji nisu dobili sudsku zaštitu )pćeg prava osobito iz !ormalnihrazloga. Kralj ne može ispravljati pravo& ali svojom milošćuispravlja nepravdu.

ENGLESKA NOVI VIJEK

KRVAVA REVOLUCIJA 7B63

Kralj je 16=,. pokušao zarobiti vođe oporbe u donjem domu

Parlamenta te napušta 0ondon. Kralju pomažu rojalisti a to suaristokraija& prelati anglikanske rkve& dio nižeg plemstva i



građanstva koji je bio ovisan o dvoru. /ojalisti su uglavnompripadnii anglikanske rkve i katolii. Uz Parlament jegrađanstvo& novo plemstvo& brojni seljai. Po vjerskojpripadnosti to su prezbiterijani& independenti i radikalne

vjerske skupine. Kada na $elo drugih dolazi )liver "romell&mali seoski plemić& puritana& dolazi do preokreta. )n je izvršiore!ormu vojske. Proveo je Dill o samoodrianju& prema kojem$lan Parlamenta ne može istodobno biti i zapovjednik u vojsi&želeći tako ukloniti nesposobne i nepouzdane plemiće.Kraljevska vojska poražena je 16=-. ali tada dolazi do rasjepaizmeđu bogatijih i kompromisnih prezbiterijanaa koji su htjelikompromis s kraljem. 8rednje seljaštvo& independenti& leveleri

traže opće izborno pravo& jednakost pred zakonom& slobodutrgovine i savjesti. 'z Parlamenta su izba$eni protivniiindependenata. Parlament je osnovao vrhovni sud koji je kraljaosudio na smrt& kralj "harles 1. pogubljen je 16=. i proglašena

je republika. /aspušten je gornji dom& kon7sirana kraljevska&rkvena i rojalisti$ka zemljišta. Parlament je proglasio narodizvorom vlasti. Utemeljen je #ržavni savjet od plemića ibogatijih građana kao najviši organ vlasti. )ni su htjelizavršetak revoluije no leveleri i najradikalniji tzv. digeri traže

ukidanje privatnog vlasništva& podjelu zemljišta zajednii i punu jednakost. Parlament je 16-:. izglasao 'nstrument upravljanjatzv. "romellov ustav. 3rhovni organ vlasti jednodomni jeParlament s najviše =>> poslanika. 0ord;protektor& "romell ješe! države i izvršne vlasti. *jemu pomaže 8avjet. (apovjednik jevojske između zasjedanja Parlamenta. (akonodavnu vlast vršiParlament ali 0ord;protektor ima pravo na suspenzivni veto uroku ,> dana. 'zmeđu sjednia Parlamenta 0ord;protektor

donosi zakone i naredbe pa je tako omogućena "romellovadiktatura. #oneseno je više važnih akata npr. 16=. oduzeta jezemlja katoli$kim 'rima. <kt o unaprjeđenju i reguliranjutrgovine i industrije Cngleske /epublike i <kt o plovidbi uvodeprotekionizam i štite pomorsku trgovinu& na štetu *izozemske.Cnglesku robu mogli su prevoziti samo engleski brodovi&europsku robu mogu uvoziti engleski brodovi i brodovi zemljepodrijetla robe a ostalu samo engleski brodovi. U "romellovodoba ugušen je ustanak u 'rskoj i 5kotskoj& a 5kotska prakti$no



priklju$ena Cngleskoj. Pred kona života "romell ponovnosaziva Parlament te vraća +ornji dom.

RESTAURACIJA I SLAVNA REVOLUCIJA 7@@3

"romella je 16-I. kao 0ord;Protektor naslijedio sin /ihard kojinije bio sposoban kao ota. Parlament je ponudio prijestolje"harlesu ,. sinu pogubljenog kralja& koji je obećao amnestiju&vjersku toleraniju i neprovođenje kon7skaije imovine politi$kihprotivnika. Aijekom restauraije nije održao obećanje pa jesimboli$no ekshumirao "romellov leš i nakon suđenja gaobjesio. 'zmeđu kralja i Parlamenta došlo je do sukoba i zbog!avoriziranja katolika& pa je kralj 16F:. prinuđen donijeti (akon oispitivanju vjere. U Parlamentu su se javile dvije struje. Aorijevisu rojalisti& uglavnom plemići a vigovi građanstvo i novoplemstvo koje želi oja$ati Parlament. Utjeaj vigovaa ja$a16F. kada je parlament donio <kt o boljem osiguranju slobodepodanika i o sprje$avanju zato$enja preko mora. 3igovinezadovoljni kraljem& a u želji da vladar ne bude katolik&sporazumno nude prijestolje 2illiamu )ranskom. Kralj napuštazemlju a Parlament je 2illiama proglasio kraljem 166I. Ao je8lavna revoluija jer je izvedena bez prolijevanja krvi. Dula o

pravima ?Dill o! /ights@ donesena 16I. zna$i prijelaz naparlamentarnu monarhiju. Kralj suverenitet daje Parlamentu& nesmije donositi propise& poreze& osnivati sudove te okupljativojsku bez suglasnosti Parlamenta. Kralj ima izvršnu vlast& ali sepostupno razvija kabinet. <ktom o nasljeđivanju prijestolja1F>1. vladar može biti samo pripadnik anglikanske rkve&katolii su isklju$eni. 3ladar strana ne može napustiti Cnglesku&5kotsku i 'rsku bez suglasnosti Parlamenta. Parlament je 1F11.

odlu$io da je kralj neodgovoran. #olaskom na vlast%annoverske distanije 1F1=. na prijestolje dolazi +eorge 1. kojine zna engleski pa nije prisustvovao sjedniama ministara većmu je prvi ministar podnio izvještaj o odlukama. Aako je izvršnavlast potpuno prešla na prvog ministra. ' danas postoji naziv3lada *jegovog 3eli$anstva jer ministre iz redova Parlamentaimenuje kralj.

IZ"ORNE REFORME

Parlament je u 1.st. još uvijek bio predstavni$ko tijelosrednjovjekovnih gro!ovija& gradova i nekoliko sveu$ilišta.



Aijekom stoljeća neki su gradovi opustjeli& a neki su se mnogopovećali. #onošenjem (akona o re!ormi 1I:,. po$inju re!ormebira$kog prava. 8nižen je imovinski enzus pa svaki ,=. Cnglezdobiva pravo glasovanja. #onji dom je postao pristupa$an i

predstavniima građanstva. /adni$ko udruženje u 0ondonu1I:F. donijelo je petiiju tražeći opće bira$ko pravo zamuškare s ,1 godinom& godišnje izbore& tajno glasovanje&izjedna$avanje izbornih okruga& ukidanje imovinskog enzusa zakandidate i plaćanje dnevnia poslaniima. Ao je prviorganizirani pokret& ali već sredinom 1.st. gubi polet. (akonom1I6F. snižen je imovinski enzus. /e!orma 1II=. utrostru$ujebroj bira$a. )pće bira$ko pravo s navršenom ,1 godinom za

muškare& a :> za žene uvedeno je 11I. Rene su dobile pravoglasovanja s navršenom ,1.g. tek 1,I. 3igovi su 1IFF. uzelinaziv liberali a torijevi 1IIF. konzervativi.

VLADAR ,KRALJ.

)d 16I. Cngleska je ustavna monarhija. Kruna je simbol vlasti isuvereniteta. 3ladar ima niz važnih ovlaštenja ali ih nikada nekoristi. )n ima pravo izbora prvog ministra& ali mandat zasastav vlade tradiionalno povjerava vođi stranke koja je naizborima dobila većinu poslani$kih mjesta u #onjem domuParlamenta. 3ladar se ne miješa u rad vlade već ga o raduobavještava prvi ministar. Kralj ima pravo sazvat i raspustitiParlament. Parlament se sastaje jednom godišnje. Kralj možeraspustiti prije isteka mandata na prijedlog prvog ministra. *apo$etku godišnjeg zasjedanja Parlamenta vladar $ita prijestolnigovor koji je zapravo godišnji program vlade. Kralj ima pravo

veta& tj. može ne potpisati zakon usvojen u Parlamentu& no to seposljednji puta dogodilo 1F>F. 8 vremenom kralj gubi izvršnuvlast i ona prelazi na vladu i ministre.

VLADA

Kabinet je izvršna vlast koju nadzire #onji dom Parlamenta no upraksi MvladaN i kabinet. )d 1I:,. vlada koja nema povjerenjeParlamenta mora podnijeti ostavku ili raspustiti #onji domParlamenta. 8lu$ajevi raspuštanja #onjeg doma su rijetki& alikabinet se osim pojedinih ministara u praksi ne povla$i već se



pristupa raspuštanju #onjeg doma. Predsjednik pobjedni$kestranke na izborima za Parlament dobiva od vladara mandat zasastav vlade. Ginistri moraju biti $lanovi doma Parlamenta& a zanjihov izbor prvi ministar ne treba suglasnost Parlamenta. 3lada

ima tri kruga $lanova. Prvi& najuži je kabinet. )n nema utvrđensastav ali obi$no ima ,> $lanova. #rugi& širi krug sa$injavajuministri& še!ovi resora& koji nisu $lanovi kabineta a ima ih oko:>. Areći& najširi krug $ine mlađi ministri kojih ima oko ->. #akle&vlada broji oko 1>> $lanova. 3lada se nikada ne sastaje upunom sastavu. 8jednie održava kabinet a na njih se mogupozvati i ministri izvan kabineta ako se raspravlja o pitanjima iznjihovog resora. *eslaganje se može izraziti samo ostavkom.

GORNJI DOM ,DOM LORDOVA.Blanstvo u +ornjem domu nije izborno. )d 1=.st. obi$aj je daosoba koju vladar jednom pozove& a ona se odazove& postaje$lan +ornjeg doma. Ao pravo prelazi na najstarijeg& zakonitog&muškog potomka. Kralj je aktom dodjeljivao i nasljedno$lanstvo& titulu pera. #anas +ornji dom ima oko I>> svjetovnihlordova. (akon o doživotnom perstvu 1-I. daje kralju pravoimenovanja doživotnih perova& bez nasljednog prava potomaka.

+ornji dom ukupno ima 11>> $lanova. *ekada su $lanovi+ornjeg doma u pravilu bili torijevi tj. konzervativi ali danasima i laburista. 8 vremenom zna$aj +ornjeg doma opada. 3ladaod 1I:,. nije odgovorna pred +ornjim domom. #o izbornere!orme 1II=. nije bilo većih sukoba domova. +ornji dom je1I:. odbio dati suglasnost na zakonske prijedloge #onjegdoma o autonomiji 'rske i uvođenju soijalnih mjera. Kada je1>. stavio veto na prora$un izglasan u #onjem domu

prekinuo je tradiiju o nemiješanju u 7nanijska pitanja. (ato je111. usvojen (akon o parlamentu koji je smanjio njegovezakonodavne ovlasti. (a donošenje 7nanijskih zakona više sene traži suglasnost +ornjeg doma.

RAZVOJ "RITANSKOG IMPERIJA

1F>F. došlo je do !ormalnog ujedinjenja Cngleske i 5kotske inastala je 3elika Dritanija. Kada je 1I>>. došlo do unije s 'rskomnastalo je Ujedinjeno Kraljevstvo. )d 16.st. Cngleska postaje

kolonijalna sila. /azlikovale su se naseljeni$ke i urođeni$kekolonija. Urođeni$ke kolonije većinom su naseljene urođeni$kim



stanovništvom. *a $elu im je bio guverner i $inovnii podvrgnutivladi u 0ondonu. *aseljeni$ke kolonije većinom su naseljenebijelim doseljeniima. Aako su nastali domioni& Kanada&<ustralija i *ovi (eland. Oužnoa!ri$ka /epublika postaje domion

11>. na $elu je generalni guverner. *akon ,.sv. rata došlo je dooslobađanja gotovo svih kolonija.

PRAVO OP4ENITO

Cnglesko pravo je spei7$no. 8ustav je historijski& ono jeprakti$no& temelji se na prakti$nim rješenjima& sudskimpreedentima. Uz tradiionalizam& o$uvanje starih !ormipostupno se mijenja sadržaj pravnih instituta& a odlu$ujućuulogu imala je sudska praksa i djelatnost sudaa. UstavCngleske nije pisani ustav& više se temelji na obi$ajima i praksikoji se prilagođavaju novim prilikama. Ao je zemlja povijesnihustava& ali Gagna "arta& Petition o! /ight i Dill o! /ights nisusamo deklaraije prava već određuju i propisuju protupravnepostupke kralja kao što i %abeas "orpus <t uvodi konkretan iprakti$an sudski postupak. U engleskom pravu sudski preedent

je izvor prava& konkretan slu$aj prethodi pravilu za budućeslu$ajeve. 'zvori prava su i dalje opće pravo ?ommon la@&

sustav pravi$nosti ?eJuit9 la@ i statutarno pravo ?statute la@."ommon i eJuit9 la su preedentna prava. Oednom donesenapresuda važi zauvijek. Kada nema preedenta& sud je slobodan.CJuit9 la nastaje kao dopuna ommon laa.

KAZNENO PRAVO I SUDSKI POSTUPAK

)no izvore ima u ommon i statute lau. *a$elo legaliteta nijeutvrđeno zakonom već u djelima politi$ara i 7lozo!a. #jeloveleizdaje služilo je kao osnova za kažnjavanje novih djela u 1F.i 1I.st. koja se tretiraju kao veleizdaja. Kasniji statutiveleizdajom utvrđuju razna djela protiv države. *a$ela postupkanalaze se u Gagna "arti i %abeas "orpus <tu. Kontradiktornostzna$i da osumnji$eni dokazuje nevinost a tužitelj krivnju iliodgovornost& u istrazi& kao i pretresu pred sudom. 3elika porota

u istrazi odlu$uje na sudu o krivnji optuženoga.



SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

RAT ZA NEOVISNOST

Dritanski parlament 1F6-. donosi (akon o pe$atima. Uveden jeporez na publikaije& ugovore i pravne dokumente na koje sestavlja porezni žig. Kongres kolonija odbija plaćanje poreza jerkolonisti nemaju predstavnike u Parlamentu i usvaja #eklaraijuo pravima <merikanaa& te uvodi bojkot britanske robe.Parlament je 1F66. ukinuo (akon& ali je 1F6F. donio

Ahonshend <t i uveo porez na industrijske proizvode kolonijašto je ogor$ilo koloniste i dovelo do krijum$arenja i bojkota.

8redište otpora je bio Doston. 3elika Dritanija 1FF:. ukida arinena $aj& ali uvodi nizak porez želeći stvoriti presedan prava nanaplatu poreza. U Dostonu su kolonisti baili sanduke $aja sengleskog broda. 3elika Dritanija s pet represivnih propisazatvara luku Doston& anulira autonomiju Gassahusettsa & $iji jeguverner imenovan zapovjednikom vojske u kolonijama& svasuđenja za kršenje ovih propisa prenosi u Cnglesku i dajeslobodu katoliima u Kanadi. )ružani sukobi po$inju 1FF-. ipostupno se šire. U ratu za neovisnost engleska vojska imapo$etnu prednost ali kolonisti koriste gerilsku taktiku. Pobjedusu ostvarili kod 8aratoge 1FFF. Uz europske dragovolje u rat1FFI. ulazi i Eranuska. Cnglezi su poraženi kod Sorktona.Girom u Parizu 1FI:. 3elika Dritanija priznala je neovisnost 8<#;a.

FILADELFIJSKI KONGRESI I DEKLARACIJA NEZAVISNOSTI

3iše se kolonija zbog dogovora o zajedni$koj borbi okupilo na

Kontinentalnom kongresu u Philadelphiji. Dogatiji plantažeri s juga zahtijevali su kon!ederaiju kolonija sa izbornimpredstavnikom na $elu& ali i vrhovnu vlast kralja. Kongres donosi#eklaraiju prava& apel kralju da promijeni politiku premakolonijama& tromjese$ni prekid trgovine s 3D i udruživanje akose primijeni sila protiv Gassahusettsa. #ošlo je do novihkrvavih sukoba. #rugi kontinentalni kongres po$eo je 1FF-.*eke kolonije su do tada proglasile neovisnost a sada je trebaloodrediti međ. odnos kolonija. +eorge 2ashington je imenovanvrhovnim zapovjednikom vojske. 3irdžinijska deklaraija prava



1FF6. istaknula je na$elo narodne suverenosti i prirodna prava$ovjeka na život& slobodu& privatno vlasništvo& postizanje sreće isigurnosti. Kralj je koloniste proglasio pobunjeniima i šaljevojsku. #rugi kontinentalni kongres je na prijedlog Ahomasa

Oeersona donio De8la+a!;( ) /e)<%/)%'& kojom je 1:kolonija prekinulo veze s 3D i proglasilo neovisnost ali se nijeujedinilo. #eklaraija isti$e na$ela škole prirodnog pravatraženje sreće& legitimitet vlasti po$iva u narodu& vlast gubilegitimitet ako zlorabi mandat i nadomješta ga legalitetom.*abraja se ,F povreda kralja tiranina& oduzima mu se legitimiteti legalitet.

RAZVOJ USTAVNOSTI I DRŽAVNO UREĐENJE SAD

Kongres 1: samostalnih država 1-.11.1FFF. donosi Blankekon!ederaije i uvodi naziv 8<#. )ni su stupili na snagu 1FI1.Blani uvode republiku kao oblik vladavine a kon!ederaiju kaooblik državnog uređenja. #ržave $lanie zadržale su sva pravakoja Blanima nisu izri$ito prenesena na kon!ederaiju. Ao jesavez radi obrane od 3D. +rađani jedne države reiproitetomimaju ista prava u drugoj državi& a predviđena je uzajamnapomoć i izru$enje kod progona osoba osumnji$enih ili

optuženih za kaznena djela. 8vaka država ima jedan glas aodluke se donose jednoglasno. )vlasti Kongresa izri$ito suutvrđene. Kvali7iranom većinom odlu$uje o ratu& sklapameđunarodne ugovore& izdaje nova& donosi prora$un& imenujevrhovnog vojnog zapovjednika i $asnike zajedni$ke vojske te$asnike iznad $ina pukovnika u vojskama država. Kongresrješava sporove između država $lania& pitanja međusobnetrgovine& pošte& imenuje diplomatske predstavnike i sl. Komitet

rješava tekuća pitanja za koja ga ovlasti Kongres. Aeritorij svakedržave mijenja se samo uz suglasnost te države& svaka državaima svoju vojsku& a može stupiti u rat u slu$aju napada na svojteritorij. Kongres je 1:.6.1FIF. donio Uredbu o naseljavanjunovih teritorija zapadno od planina <lleghen9. #olazi domasovne kolonizaije i uništavanja 'ndijanaa. Prema Uredbipotvrđenoj 1FI>. određen je postupak stvaranja novih država.Blani kon!ederaije predviđali su slabu vezu između država.1FI6. Kongres u <nnapolisu saziva ustavotvorni konvent.

Konvent se sastaje na zatvorenim sjedniama u Philadelpjiji te



nakon rasprave oko organizaije državne vlasti donosi ustav.3elike države tražile su !ederaiju s jakom središnjom vlasti tesu podržale nart ustava tzv. 3irginia plan koji daje pravozakonodavnom tijelu da donosi savezne zakone kada su

pojedine države nenadležne. Gale države& želeći o$uvati pravapodržale su *e Oerse9 plan koji zadržava kon!ederaiju izakonodavno tijelo u kojem države imaju isti broj glasova& a $ijedelegate imenuju države. *ijedan plan nije usvojen pa jeprihvaćen "onnetiut "ompromise prema kome jezakonodavno tijelo dvodomno. 8enat zastupa države& svaku sdva predstavnika. ' danas je na snazi kao najstariji na svijetu.Ustav se temelji na GontesJuieuovoj ideji o podjeli vlasti na

zakonodavnu& izvršnu i sudsku. 8<# su po obliku državnoguređenja od kon!ederaije tj. saveza država postale !ederaijatj. savezna država. 3rhovni organi države su predsjednik&Kongres i 3rhovni sud. Ustav države $lanie mora biti u skladu s!ederalnim.

PREDSJEDNIK SADA

Predsjednik je še! države& ali je i na $elu izvršne vlasti i vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. (ato se ovaj sustav naziva

predsjedni$ki. *a to mjesto može biti izabran svaki državljanin8<#;a s navršenih :- god. starosti koji je rođen u 8<#;u ili jeprirođeni državljanin koji boravi u 8<#;u najmanje 1= god. Dirase na = god najviše na , mandata. Eranklin #. /oosevelt je biran: puta. )n sebi bira suradnike& resorne tajnike koji su odgovorninjemu. Aajnii ne smiju biti $lanovi Kongresa. Predsjednikzaklju$uje međunarodne ugovore& imenuje veleposlanike i sue3rhovnog suda& uz suglasnost 8enata. 'ma pravo odgoditi

izvršenje kazne i dati pomilovanje za delikte protiv 8<#;a.Predsjednik se bira posredno. Ustav predviđa elektore kojebiraju bira$i u svakoj državi prema broju predstavnika države uKongresu. 8kup elektora svih država bira predsjednika.Predsjednik nema zakonodavnu vlast ali na Kongres možeutjeati institutom tzv. suspenzivnog veta. Predsjednik u roku od1> dana od izglasavanja zakona može odbiti potpisati iproglasiti zakon. Predsjednii se rijetko koriste vetom. Kodprimanja mita i težih zlo$ina i prijestupa može se pokrenuti



postupak protiv predsjednika. )ptužbu tzv. impeahmentpodnosi Predstavni$ki dom& a sudi 8enat.

KONGRES SADA

3rhovno zakonodavno& predstavni$ko tijelo je dvodomni Kongres8<#;a. predstavni$ki dom ima oko =:> zastupnika biranih na ,godine& općim pravom glasovanja. #omu predsjedava speaker asvaka stranka ima vođu kojem pomažu tzv. bi$evi. 8enat ima1>> senatora& po dva iz svake države bez obzira na brojstanovnika. Gandat im traje 6 godina a 1T: sastava obnavlja sesvake druge godine. Prijedlog zakona moraju usvojiti oba domaa predsjednik ga mora potpisati i proglasiti. Ustav predviđa da oprijedlozima poreza prvo raspravlja Predstavni$ki dom. Kongresdonosi i rezoluije koje predsjednik ne potpisuje. Kongresobjavljuje rat& utvrđuje poreze& pristojbe i savezni prora$un&sklapa zajmove& bankarstvu& autorskom pravu& poštama i

javnom prometu& radnim odnosima itd. Predsjednik moraobavještavati 8enat o pregovorima sa stranim državama i beznjegova pristanka ne može zaklju$iti međunarodni ugovor.Kongres ima istražne i sudske !unkije. Gože osnovati istražnukomisiju a svaki pozvani građanin mora dati iskaz jer može biti

optužen za uvredu Kongresa pred redovitim sudom osim ako sepozove na Peti amandman Ustava. Kongres pokreće postupakprotiv državnih službenika u slu$aju izdaje& korupije i sl.

VRHOVNI SUD SAD

3rhovna sudska vlast po zakonu iz 1I6. ima devet sudaa.8ue imenuje predsjednik 8<#;a na temelju mišljenja i uzodobrenje 8enata. 8ud ima prvostupanjsku i apelaijskunadležnost u kaznenim i građanskim predmetima. Kaoprvostupanjski rješava sporove između $lania država& države$lanie i strane zemlje& protiv presude vrhovnog suda države$lanie kod povrede saveznog zakona ili Ustava. *ajvažnija!unkija je ojena ustavnosti zakona. )jena ustavnosti zakonanije apstraktna već se donosi na konkretan slu$aj. )dluka sudadjeluje samo između stranaka a ne prema svima. Pri ojeniustavnosti zakona 3rhovni sud pristupa tuma$enju Ustava i natemelju toga odlu$uje je li zakon u skladu s Ustavom. 3rhovni

sud ne može protuustavni zakon poništiti jer se ne može



miješati u zakonodavnu vlast ali ga može ne primijeniti. Aako sukonzervativi sprje$avali provođenje soijalnih re!ormi.

POLITIČKE STRANKE

U 8<#;u djeluju dvije politi$ke stranke demokratska irepublikanska. Prva nastaje na Ougu a njene pristalie suanti!ederalisti na $elu s Ahomasom Oeersonom& protiv jakesredišnje vlasti i za ja$anje država. /epublikanska stranka&!ederalisti& na $elu s %amiltonom nastaje na 8jeveru& poborniisu jake entralne vlasti& zastupaju interese industrijalaa i protivsu ropstva. Poslije +rađanskog rata& /epublikanska strankadominira. #anas se demokrati smatraju liberalnijim arepublikani konzervativnijima. 8tranke se programski malorazlikuju& nemaju !ormalnog $lanstva& redovitih strana$kihorgana& pa ni strana$ke disipline. Postoje primarne skupštine&konvenija i odbor stranke te naionalne konvenije. *ajvažnijiskup je *aionalna strana$ka konvenija u koju iz svake državeulazi po jedan $lan. 8astaje se jednom u = godine kada utvrđujeprogram za izbore predsjednika. *aionalni odbor ?komitet@koordinira rad stranke između dviju konvenija. Kandidat zapredsjednika 8<#;a nastoji dobiti podršku tri regije koje su

razli$ite. 8jeveroistok je podru$je bankovnog i industrijskogkapitala. (apad je poljoprivredni i industrijski kraj a jug imaslabije razvijenu poljoprivredu ali i rasne tenzije. #anas kodizbore predsjednika stranke nastoje pridobiti većinu bira$a kojise sve više organiziraju u interesne a ne politi$ke skupine.

PRAVO

Cnglesko pravo se smatra temeljem ameri$koga. Povelja kralja"harlesa ,. je koloniji /hode 'sland nadživjela proglašenjeneovisnosti 8<#;a i ostala osnovni zakon te države do 1I=,. Ukolonijama je vrijedilo englesko pravo i povelje o osnivanjukolonija. Povelje su dopunjavali lokalni obi$aji& odlukekolonijalnih vijeća i religijski propisi Diblije. Kazneni zakonikolonija nazivali su se Mplavi zakonN i bili su vrlo strogi. U"onnetiutu je 16,=. donesen Kodeks koji je sadržavao #esetDožjih zapovijedi uz dodatak zabrane vradžbina. *akonstjeanja neovisnosti razvio se pravni sustav razli$it od

engleskoga. Eederalizam je u 8<#;u potvrdio pravnipartikularizam. Oužne kolonije su pretežno poljoprivredne&



plantažerske na kojima rade rni robovi& sjeverne razvijajuindustriju i pomorstvo. Predsjednik 8<#;a& 0inoln 1I6,. ukinuo

je ropstvo& ali su nakon završetka rata i pobjede 8jevera mnoge južne države donijele tzv. "rne kodekse koji su oslobođene

rne stavili u neravnopravan položaj. 8klapanje braka izmeđurnaa i bijelaa bilo je zabranjeno i kažnjavano. *ova/ooseveltova politika *e #eal 1:-. uvodi ograni$enja.(akonodavnu vlast u 8<#;u ima !ederalni Kongres i skupštinedržava $lania. /azlikuju se statute& ommon i eJuit9 la. #osredine 1.st. neke države imaju posebne sudove za primjenueJuit9 la. Kazneni postupak je strogo odvojen od građanskoga.Porota je obvezna osim u postupku po eJuit9 la. Uloga sudova

je proširena u odnosu na engleski sustav. 8udovi su upresuđivanju elasti$niji. Porota 1, građana uz sue sudjeluje udokaznom postupku& kaznenom i građanskom te donosi odlukuo krivnji a u građanskim sporovima koja je stranka u pravu.)dvjetnii stranaka biraju porotnike& ispitujući njihovuobjektivnost. 'zabrani porotnii polažu zakletvu. Pred porotu seiznose dokazi. 8tranke same predlažu dokaze. <ko se objestranke usuglase da se neki dokaz naknadno iznese suda to nemože osporiti. <ko protivna stranka izjavi da je dokaz nebitan

odluku donosi suda. Poslije provedenog dokaznog postupkasuda poroti iznosi pravne propise na temelju kojih treba riješitispor a potom se povla$e u zasebnu prostoriju. )dluka porotemora biti jednoglasna. 8uda može odbaiti odluku porote. Aadaće predmet razmatrati nova porota. 8uda ne može odbaitioslobađajuću odluku u kaznenom postupku.

FRANCUSKASKUPŠTINA STALEŽA1 REVOLUCIJA I DEKLARACIJA PRAVAČOVJEKA I GRAĐANINA

Kralj saziva 8talešku skupštinu radi uvođenja poreza za pokrićedržavnih troškova. 3lada je primorana dati ustupke trećemstaležu koji bira 6>> poslanika& a plemstvo i svećenstvo po :>>.skupština se sastala -.-.1FI. Areći stalež daje predstavniimaprogram građanstva i naroda& tražeći da prva dva staleža

plaćaju porez. *ezadovoljni na$inom glasovanja oni su seodvojili i zasjedaju kao 8kupština općina& a zatim *arodna



skupština. Kralj i vlada želeći onemogućiti rad 8kupštinezabranjuju pristup u prostorije 8taleške skupštine. )na se ipaksastala& kralj popušta pa su se staleži sastali u punom sastavu iuzeli naziv Ustavotvorna skupština. Kralj i vlada zaprijetili su

raspuštanjem skupštine ali narod Pariza diže ustanak i zauzimakraljevski zatvor Dastillu 1=.F.1FI. Aaj dan je po$etak/evoluije koja se širi zemljom. Ukinut je !eudalni poredak&osobne i stvarne obveze kmeta bez naknade. Ukinuta su nekaregalna prava i patrimonijalna jurisdikija. Ustavotvornaskupština ,6.I.1FI. donosi #eklaraiju prava $ovjeka igrađanina koja sadrži na$ela građanskog društva iprosvjetiteljske ideje 1I.st. Proglašava se sloboda uvjerenja&

osobito vjerskih& sloboda rije$i i tiska i na$elo narodnogsuvereniteta. Utvrđuje se jednakost pred zakonom i svi građaniimaju pravo sudjelovati u njegovom donošenju. *a$elo podjelevlasti je usmjereno protiv apsolutizma. Ustavotvorna skupština,.11.1FI. oduzima imanja "rkvi i predaje ih naiji. Po$injesukob "rkve i države. "rkveni redovi i kongregaije su ukinuti uvelja$i 1F>. Umjesto biskupija uvode se departmani& ukida senadležnost pape pri imenovanju rkvenih službenika. Kralj 1F1.pokušava pobjeći iz zemlje što ja$a protumonarhijsko

raspoloženje.

USTAVNA MONARHIJA USTAV 53

*arodna skupština dvije godine radi na donošenju Ustava&prihvaćenog :..1F1. Ao je ustavni pakt& kompromis vladara inaroda. Kada je kralj položio zakletvu na Ustav& vraćena mu jevlast. Eranuska od apsolutisti$ke postaje ustavna monarhija.Eranuski Ustav 1F1. isti$e suverenost. #eklaraija iz 1FI.

stavljena je na po$etak Ustava. Ustav također briše staleškerazlike& povlastie plemstva i postavlja temelj građanskedržave. Usvojeno je na$elo podjele vlasti na zakonodavnu&izvršnu i sudsku. *arodna skupština ima zakonodavnu& kraljizvršnu a sudsku sudovi koje bira narod. 8kupština je

jednodomna& s mandatom dvije godine i ima F=- predstavnika.'zborno pravo nemaju žene& sluge i osobe koje ne plaćajuminimalan iznos poreza. Pravo glasovanja građani stje$u snavršenih ,- godina ako žive u istom kantonu najmanje godinu

dana te moraju biti na popisu $lanova narodne garde. *arodna



skupština donosi zakone& utvrđuje prora$un& poreze& osniva iukida $inovni$ka mjesta& rati7ira međunarodne ugovore.(akonske prijedloge donosi kralju koji ima pravo suspenzivnogveta. 'zvršna vlast pripada kralju koji je ustavni monarh. )n nije

kralj Eranuske već Eranuza& najviši predstavnik naije i države.)n imenuje i opoziva ministre. 3rhovni je zapovjednik vojske&vodi vanjsku politiku i proglašava zakone. 8udovi su neovisni&organizirani po kantonima i distriktima. U kaznenom pravosuđunajviši je kasaijski sud koji ukida presude zbog o$itih povredazakona ili postupovnih normi.

JAKO"INSKA DIKTATURA I USTAV 53

#io izbjeglog plemstva nastavio je borbu protiv /evoluije.Eranuska je 1F,. objavila rat <ustriji i Pruskoj. 3ojskadoživljava poraz. Gase Pariza digle su ustanak. Kralj je1>.F.1F,. lišen vlasti i zatvoren. Uspostavljena jerevoluionarna komuna u Parizu. *a $elo pokreta dolaze

jakobini. *arod uzima kraljev dvora. 8kupština je primoranana saziv *aionalnog konventa i svrgnuće i zatvaranje kralja./aspuštena je vlada a izvršnu vlast preuzima Privremeni izvršnisavjet od šest ministara. *aionalni konvent ,,..1F,. ukida

monarhiju. Eranuska postaje republika. Oakobini su se podijelilina -+)/$/!e& umjerene predstavnike bogatog građanstva i0)/'a/;a+e& predstavnike srednjeg i malog građanstva&protivnike monarhije. Kralj je osuđen na smrt i pogubljen.8redinom 1F:. montanjari su iz Konventa izbaili ekstremnežirondine i nastupa doba jakobinske diktature na $elu s/obespierrom. Konvent je ,=.6.1F: donio Oakobinski iliGontanjarski ustav. Proklamira suverenitet naroda. Eranuska je

Mjedna i nedjeljivaN republika. ' na njegovom po$etku stoji#eklaraija iz 1FI. *arodna skupština ima zakonodavnu vlast abira se na jednu godinu. Uvedeno je opće i neposredno pravoglasovanja ali je zadržan enzus spola. (akonodavna djelatnost8kupštine dijeli se na donošenje manje zna$ajnih dekreta ivažnijih zakona. #ekreti se donose bez ograni$enja& a zakonepotvrđuju bira$i. 'zvršnu vlast ima odbor od ,= $lana koji izvansvog sastava imenuje podređene ministre. Oakobinski sustav jeostao neprimijenjen. 8kupština ga suspendira& zbog neslaganja

vođa revoluije. 8uzbijeni su ekstremni ljevi$ari koji traže daljnje



re!orme a zatim Konvent suzbija kontrarevoluiju. #ržavomupravlja )dbor javnog spasa i )dbor javne sigurnosti.

TERMIDORSKI KONVENT I DIREKTORIJ ,5B353.

Rirondini su ,I.F.1F=. izveli državni udar i oborili jakobine. Ao je tzv. termidorska reakija. /obespierre je giljotiran.(adržane su instituije Konventa i )dbora javnog spasa.Konvent postupno ukida revoluionarne dekrete jakobinaa.Rirondinski Konvent donosi ustav usvojen ,6.1>.1F-. iograni$ava tekovine /evoluije. Uveden je direktorijski sustav.(akonodavno tijelo ima dva doma 3ijeća pet stotina i 3ijećestarih. Prvo ima zakonodavnu iniijativu i raspravlja nartezakona& a drugo samo potvrđuje ili odbauje odluke prvoga.Predviđen je dobni enzus& za $lanove 3ijeća starih => a za3ijeće ->> :> godina. 'zvršnu vlast ima #irektorij pet $lanovakoje bira (akonodavno tijelo. 8vake godine bira se 1 novi $lan.Preustrojena je lokalna uprava& sudovi itd. rojalisti su naizborima za (akonodavno tijelo 1FF. dobili velik broj mjesta.Postojala je opasnost od državnog udara koji je vlada sprije$ila1:.11.1FI. #irektorij vrši udar uz izgovor odbrane republike od

jakobinaa. #irektorij nije dorastao stanju pa general *apoleon

Donaparte .11.1F vrši državni udar.KONZULSTVO ,53@B3.

Privremeni konzulat pripremio je Konzulski ustav 1:.1,.1F.Prividno su o$uvana na$ela revoluije ali je bogato građanstvou$vrstilo vlast. *apoleon je odbaio 8ie9esov nart Ustava i samga napravio. )$uvao je republiku ali uvodi vlast tri konzula smandatom od 1> godina. *apoleon je imenovan prvimkonzulom s najvećim ovlastima. Postoje = zakonodavna tijela#ržavni savjet tzv. (akonodavno tijelo& Aribunat i 8enat. *artezakona izrađuje #ržavni savjet $ije $lanove imenuje prvi konzul.8enat donosi odluke ustavne naravi. Po želji prvog konzula&1I>,. proveden je plebisit. *apoleon je imenovan doživotnimkonzulom& može odrediti nasljednika te ima pravo rati7iranjameđunarodnih ugovora umjesto umjesto (akonodavnog tijela.

PRVO CARSTVO ,@B3@B3.

8enatus onsultom 1I>=. Donaparte postaje ar Eranuza&*apoleon 1. Utvrđen je nasljedni red i prisega ara. *ajstariji sin



imperatora ima titulu Mimperatorovog prinaN a $lanovaimperatorova doma prin$eva Eranuske. )ni s navršenih 1Igodina postaju $lanovi #ržavnog savjeta i 8enata. Ustav iz1F. ostaje na snazi ali s izmjenama. *ajveći zna$aj ima 8enat

$ijeg predsjednika imenuje ar. Uloga Aribunata i (akonodavnogtijela slabi. 8enatus onsultom 1I>F. Aribunat je ukinut anjegovi odjeli postaju povjerenstva (akonodavnog tijela. #a bise uredio odnos sa "rkvom potpisan je konkordat 1I>-.Katoli$ka rkva je zavisna od države ali nije državna religija.*apoleon vodi ratove u Curopi& ali rat u 5panjolskoj& neuspješanpohod na /usiju 1I1,.& engleska blokada i poraz kod 0eipziga1I1:. dovode do njegova pada.

RESTAURACIJA "OUR"ONA ,@B3@3./uske i austropruske trupe 1I1=. ulaze u Pariz. *a vlast su sevratili Durboni koji pokušavaju obnoviti !eudalizam. Kralj je na$elu izvršne vlasti& a zakonodavnu imaju #om perova kojeimenuje kralj i #om poslanika izabran pravom glasovanja uzdobni i imovinski enzus. Povelja potvrđuje parlamentarizam aliga je onemogućila. Priznala je slobodu vjeroispovijesti noKatoli$ka "rkva se smatra državnom. Utvrđena je jednakost

ljudi pred zakonom i osobna sloboda no vlast progoni sudionikerevoluije. *apoleon je pobjegao s Clbe a narod ga jeoduševljeno do$ekao. (apo$ela je vladavina 1>> dana.*apoleon je uz male izmjene zadržao Ustav. *akon poraza kod2aterlooa 1I1-. zato$en je do smrti na otoku 8v. %elena. Kralj1I:>. raspušta novu 8kupštinu u kojoj većinu imaju liberali& sašest uredbi sužava njene zakonodavne ovlasti& mijenja izbornepropise& uvodi enzuru tiska i prakti$no zabranjuje politi$ke

aktivnosti. Ao izaziva revoluiju 1I:>.SRPANJSKA MONARHIJA ,@3@B@3.

Politi$ke demonstraije u Parizu 1I:>. prerastaju u oružaniustanak naroda. Kralj abdiira i napušta zemlju& a bogatograđanstvo na prijestolje dovodi Mkralja građaninaN 0ouisaPhilipea& vojvodu od )rleansa& iz pobo$ne loze Dourbona.Eranuska tada stvara kolonijalno arstvo. Gonarhija je po$etnonapredna. Ustavnoj povelji 1I:>. dopunjen je akt iz 1I1=. i

rezultat je ugovora kralja i naroda. Predstavni$ki dom ju jepredložio a kralj prihvatio. 'sti$e se na$elo narodne suverenosti



te je prošireno bira$ko pravo. Uveden je dvojni orleanskiparlamentarizam& vlada mora uživati povjerenje Parlamenta ikralja. Uvodi se institut odgovornosti ministara. (akonodavnuiniijativu imaju kralj i domovi (akonodavnog tijela. Ukinuta je

nasljednost u #omu perova. (bog industrijalizaije& niskihnadnia i loših životnih uvjeta ja$a radni$ki pokret& $esti suštrajkovi i ustani radnika. (a ekonomske krize 1I=-. nadniepadaju& raste nezaposlenost i nezadovoljstvo. U velja$i 1I=I.došlo je do demonstraija i ustanka u Parizu. Kralj je opozvao+uizota što je dovelo do naoružavanja i dizanja blokada uParizu. Pod motom stvaranja demokratske i soijalne republikeoduzet je dvor. Kralj je pobjegao i uspostavljena je privremena

vlada.DRUGA REPU"LIKA ,@B@3@63.

Eebruarskom revoluijom 1I=I. zba$ena je monarhija./evoluiju predvode radnii Pariza sa soijalisti$kim idejama.Privremena vlada u kojoj su i soijalisti provodi re!orme. Ukinuta

je enzura& uvedeno pravo na rad i opće pravo glasovanja&ukinuto ropstvo u kolonijama i skraćen radni dan. Poduzete sumjere protiv radnika& koji dižu ustanak& a ovaj je u lipnju 1I=I.

krvavo ugušen. Ustavotvorna skupština donosi =.11.1I=I.*ovembarski ustav. )n uvodi na$elo narodno suvereniteta ipodjele vlasti& te kombinaiju predsjedni$ke i parlamentarnerepublike. 8kupština je jednodomna& birana na općim izborima.*a $elu države je predsjednik& = godine. (a predsjednika je1I-1. izabran 0ouis *apoleon& nećak *apoleona Donaparte. )nimenuje ministre. Ginistri su odgovorni posebnom sudu& a ne8kupštini. Predsjednik ne može raspustiti 8kupštinu& produžiti

njen mandat. #ržavni savjet imenuje *arodna skupština. #a bisprije$ili liberalne republikane u 8kupštini& desni$ari 1I->.izbornim zakonom ograni$avaju izborno pravo. *akon izbora1I-1. većinu imaju monarhisti. *ovi izborni zakon 1I-1. uvodienzus domiila tri godine i smanjuje broj bira$a za tri milijuna.0uj *apoleon ,.1,.1I-1. vrši državni udar i raspušta 8kupštinu.Plebisitom dobiva ovlast da izradi ustav& proglašen 1=.1.1I-,.koji se temelji na Ustavu iz 1F.

DRUGO CARSTVO ,@63@53.



)dlukom senata F.11.1I-,. uspostavlja se arstvo. Eranuska jeproglašena arstvom& a 0uj *apoleon arem; *apoleonom :."arstvo se uz bogato građanstvo oslanja na brojne Eranuze kojiu njemu vide obnovu *apoleonove Eranuske tzv.

bonapartizam. )grani$ena su građanska prava& uvedenaenzura i proširene ovlasti poliije. 'zvršnu vlast ima aroslonjen na birokraiju i vojsku te svećenstvo. /azlikuje se dobaautoritativne monarhije i tzv. liberalnog arstva. U prvome ja$avlast ara. Blanovi 8enata imenovani od ara i (akonodavnotijelo izmijenili su Ustav iz 1I-,. "ar je politi$ki neodgovoran&predsjedava 8enatu i #ržavnom savjetu& donosi dekrete a imautjeaj na 8enat i (akonodavno tijelo. "arskim dekretom 1I6>.

dolazi do liberalizaije. 8enat i (akonodavno tijelo stje$u pravoda zahtjeve i kritike iznesu u adresi aru& o kojoj se raspravlja uznazo$nost arevog komesara te pitanja vladi. (akonodavnotijelo izglasava prora$un. /e!ormom 1I6. (akonodavno tijelo i8enat dobili su pravo zakonodavne iniijative. 8enat dobivapravo suspenzivnog veta na zakone izglasovane u(akonodavnom tijelu. Ginistri su odgovorni aru i domovima.

Oa$a radni$ki pokret i liberalna opoziija. Konem 1IF>.*apoleon :. pristupa izradi novog Ustava& ali "arstvo se kretalo

prema slomu. *apoleon :. objavljuje rat Pruskoj 1IF>. alidoživljava poraz kod 8edana. Pod pritiskom naroda Pariza8kupština =..1IF>. svrgava ara i proglašava /epubliku.

Documents

FRANCUSKA PRAVNA ŠKOLA