PRAVNA SHVAANJA

PAGE 2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI TRGOVAKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB

URED PREDSJEDNIKA SUDA

Broj: 7 Su-55/08

Zagreb, 19. lipnja 2008.

PRAVNA SHVAANJAprihvaena na sjednici sudaca VTS RH od 19. lipnja 2008.A. PARNINI I OVRNI POSTUPAK 1. U parnicama u kojima je tuitelj Republika Hrvatska, a u kojima se zahtijeva utvrenje nitetnosti ugovora sklopljenog izmeu treih osoba, stranke tog ugovora kao tuenici imaju svojstvo jedinstvenih suparniara.

Kad Republika Hrvatska, zastupana po nadlenom dravnom odvjetnitvu, u zatiti imovinskih i drugih prava u sudskom postupku zahtijeva utvrenje apsolutne nitetnosti odreenog ugovora, nadleno dravno odvjetnitvo zastupa Republiku Hrvatsku u javnom interesu koji je sadran u djelovanju takve deklaratorne odluke prema svima u istom odnosu, dakle, odluka bi djelovala i prema onima koji nisu obuhvaeni tubom (kojima nije omogueno sudjelovanje u parnici). U takvoj bi situaciji valjalo ispitati, kroz ocjenu procesnopravne legitimacije koja u sebi sadri i uvjetno ocjenjivanje djelovanja odluke koja bi se imala donijeti, postoji li procesna legitimacija traiti da se provede parnica u kojoj bi se imala donijeti odluka koja bi djelovala i prema onima koji nisu obuhvaeni tubom.

Takvom bi tubom svi sudionici konkretnog odnosa, koji nisu obuhvaeni na aktivnoj strani, morali biti obuhvaeni na pasivnoj strani kao tuenici. Dakle, kada se uvjetno ocijeni (radi se o ocjeni procesnopravne, a ne o ocjeni graanskopravne legitimacije) kako bi donesena odluka, iako deklaratorna, djelovala apsolutno, upravo zbog takvog djelovanja (javnog interesa) je potrebno da su svi sudionici tog (istog) odnosa stranke u postupku (na aktivnoj ili pasivnoj strani).

2. Za odluivanje u sporu radi utvrenja prava suvlasnitva u branoj steevini na poslovnom udjelu stvarno je nadlean opinski sud.

Brana steevina je obiteljsko-pravni institut ureen odredbama Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07) definiran kao imovina koju su brani drugovi stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice ili potjee iz te imovine. Imovinski odnosi branih drugova prosuuju se prema kriteriju suvlasnitva brane steevine (Brani drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u branoj steevini, ako nisu drukije ugovorili).

Tubeni zahtjev usmjeren na utvrenje da je poslovni udjel brana steevina, nije zahtjev o raspolaganju lanstvom i lanskim pravima u trgovakom drutvu. Pojam raspolaganja lanstvom i lanskim pravima podrazumijeva dragovoljno raspolaganje vlasnika poslovnog udjela otuenjem ili optereenjem bilo ugovorom sa stjecateljem ili na koji drugi nain.

U parnici u kojoj je tubeni zahtjev usmjeren na utvrenje kako je poslovni udjel brana steevina, sud nee odluivati o raspolaganju lanstvom u trgovakom drutvu, ve primjenom propisa obiteljskog prava, poglavito Obiteljskog zakona, utvrivati je li poslovni udjel prema zakonu brana steevina. Za suenje o takvom zahtjevu nije izriito, prema pravilu izuzetka, propisana stvarna nadlenost trgovakih sudova te je za suenje o takvom zahtjevu, prema odredbi lanka 34. stavak 2. Zakona o parninom postupku, stvarno nadlean opinski sud.3. Rok od est mjeseci za postavljanje zahtjeva za naknadu tete, propisan stavkom 1. lanka 273.a Zakona o trgovakim drutvima prekluzivan je i ima se raunati od dana zakljuenja glavne skuptine.

4. Prijedlog stranke za osloboenje od plaanja sudske pristojbe uz koji nije priloena propisana potvrda o imovnom stanju, nije prijedlog s procesnim nedostatkom zbog kojeg bi ga bilo zakonito odbaciti.

Prema odredbi lanka 14. stavak 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj 26/03 proien tekst) kojom je propisan postupak za osloboenje od plaanja sudske pristojbe, potvrda o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija predstavlja dokaz o osnovanosti podnesenog prijedloga. Podnesen prijedlog bez odgovarajue potvrde nije nepotpun prijedlog, ve bi se moglo raditi o neosnovanom prijedlogu.

Prije meritorne odluke o osnovanosti podnesenog prijedloga sud je duan stranku pozvati radi davanja izjave na sudski zapisnik o svom imovnom stanju i imovnom stanju svoga suprunika, u kojem e pozivu sud predlagatelja pozvati i na prilaganje propisane potvrde o imovnom stanju koju nije priloio uz prijedlog. Tek nakon toga e sud, slijedom poduzetih radnji predlagatelja, meritorno odluiti o ne/osnovanosti podnesenog prijedloga za osloboenje od plaanja sudske pristojbe.

5. Za provedbu ovrhe na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave izdanog od strane javnog biljenika kojim je ovrha odreena na drugom predmetu, a ne na trabini po raunu kod banke ili na stalnom novanom primanju, mjesno je nadlean sud koji bi bio mjesno nadlean za provedbu ovrhe da je ovrha na tom predmetu odreena od strane suda na temelju ovrne isprave.

Odredbom lanka 33.b Ovrnog zakona propisana je iskljuivost mjesne nadlenosti odreene Ovrnim zakonom. Sud od kojeg je zatraena provedba sudske ovrhe s osnove lanka 252.h stavak 1. tog Zakona na svoju mjesnu nadlenost pazi po slubenoj dunosti (lanak 20. stavak 2. Zakona o parninom postupku u svezi s lankom 19. stavak 1. i lankom 33.b Ovrnog zakona), u sluaju u kojem nije mjesno nadlean provesti ovrhu, proglasit e se mjesno nenadlenim i nakon pravomonosti tog rjeenja ustupiti predmet mjesno nadlenom sudu za provedbu ovrhe.

6. U sluaju kad pri pokuaju pljenidbe nije zateen ovrenik te nisu naene ni njegove pokretnine, ovrhovoditeljev zahtjev sudu da naloi ovreniku podnoenje prokaznog popisa svoje imovine je osnovan.

Odredbom lanka 16.a stavka 2. Ovrnog zakona nije propisano kako je pretpostavka za utvrenje injenice da se nisu nali predmeti ovrhe na kojima bi se ovrha mogla provesti to da je na ovrenikovoj adresi pronaen sam ovrenik.

7. Sud e obustaviti ovrhu po l. 14. st. 2. Ovrnog zakona ako ovrhovoditelj ne uplati predujam u roku koji mu je sud odredio, nego to uini po proteku odreenog mu roka.

Ako je ovrhovoditelj prije proteka odreenog mu roka podnio prijedlog za produljenje roka, sud ne moe obustaviti ovrhu prije nego to pravomono odlui o tom prijedlogu.

Pravna sigurnost i pravna disciplina idu u prilog obustavi ovrhe u navedenom sluaju budui da, ako dri kako nee moi pravodobno uplatiti predujam, ovrhovoditelj moe, prije isteka roka, traiti produljenje roka primjenom odredbe l. 111. ZPP-a u vezi s l. 19. st. 1. OZ-a.

B. STEAJNO PRAVO

1. Litispendencija u steajnom postupku

U sluaju viestrukog predlaganja otvaranja steajnog postupka nad jednim dunikom nadleni sud e provesti odgovarajui postupak po prvom zaprimljenom prijedlogu.

U kasnije zaprimljenim prijedlozima e postupak prekinuti (l. 213. u vezi s l. 12. ZPP-a te l. 6. SZ-a) do pravomonosti odluke o prvom zaprimljenom prijedlogu, jer je pravomonost rjeenja o prvom prijedlogu prethodno pitanje za ocjenu dopustivosti svih kasnijih prijedloga.

Ako povodom prvog zaprimljenog prijedloga nadleni sud pravomono otvori steajni postupak nad dunikom, odbacit e sve kasnije zaprimljene prijedloge za otvaranje steajnog postupka.

Ako prvi zaprimljeni prijedlog bude pravomono odbaen ili odbijen, sud e nastaviti postupak po prvom sljedeem zaprimljenom prijedlogu.

Na odgovarajui nain sudovi e postupati i u meunarodnim steajnim postupcima uvaavajui pravilo prvog suda.

Obrazloenje:

Steajni postupak je postupak generalne ovrhe koji se provodi nad ukupnom imovinom steajnog dunika, a steajnom zapljenom obuhvaena je cjelokupna dunikova imovina, zbog ega nad jednim steajnim dunikom (nad imovinom) nije mogue voditi vie istovremenih insolvencijskih postupaka. Doseg jedne steajne odluke odrava se na sveukupnoj dunikovoj imovini, pa ak i na one njezine dijelove za koje se u vrijeme voenja postupka nije znalo da postoji.

Uoena je praksa prvostupanjskih sudova prema kojoj se odbacuju svi kasniji prijedlozi, pozivom na pravila ZPP-a o litispendenciji. Takva praksa izraena je i u pojedinim odlukama VTS RH. Meutim, postoji i suprotna odluka prema kojoj bi odbacivanje kasnijih prijedloga, pod pretpostavkom da prvi prijedlog nije pravomono prihvaen, dovelo do toga da su svi kasniji vjerovnici onemogueni u zatiti svojih prava. Opravdano se ukazuje i na pitanje rokova za pobijanje dunikovih pravnih radnji.

2. Obustava postupka po l. 208. SZ-a

Primjenom odredbe lanka 208. SZ-a mogue je obustaviti steajni postupak samo u steajnim postupcima koji se vode nad dunikom pojedincem.

Obrazloenje:

Prema dosadanjem tumaenju odredbe lanka 208. Steajnog zakona, kao i prema dosadanjim odlukama Visokog trgovakog suda (P-7810/05 i P-4067/07) tu je odredbu mogue primijeniti samo u onim sluajevima kada se steajni postupak provodi nad imovinom dunika pojedinca. U meuvremenu u jednoj od odluka ovog suda izneseno je drugaije stajalite iz kojeg bi se moglo zakljuiti kako je mogue primijeniti odredbu l. 208. SZ-a i na druge subjekte nad kojima se provodi steajni postupak (pravne osobe, osiguravajua drutva) .

Odredba l. 208. SZ-a glasi: Steajni postupak e se obustaviti na prijedlog dunika ako bude prueno jamstvo da dunik nakon obustave nee biti nesposoban za plaanje ili prezaduen. Prijedlog je doputen samo ako se nepostojanje steajnoga razloga uini barem vjerojatnim. Razlozi za predloeno stajalite (o primijenjivosti odredbe l. 208. SZ-a samo na dunike pojedince) proizlaze iz sljedeeg :

U l. 208. SZ-a propisane su dvije pretpostavke koje je potrebno ispuniti za donoenje odluke o obustavi steajnog postupka zbog naknadnog nestanka steajnog razloga: 1. da postoji prijedlog dunika i 2. da je takav prijedlog doputen. Doputenost prijedloga zakonodavac uvjetuje time to mora biti uinjeno barem vjerojatnim nepostojanje steajnog razloga jer ako takve vjerojatnosti nema prijedlog ne bi trebalo niti razmatrati. Osim toga da bi se postupak obustavio potrebno je pruiti i jamstvo da dunik nakon obustave nee biti nesposoban za plaanje ili prezaduen.

Prema odredbi lanka 89. SZ-a otvaranjem steajnog postupka prava tijela dunika pravne osobe prestaju i prelaze na steajnog upravitelja, dok kod dunika pojedinca otvaranjem steajnog postupka prelaze na steajnog upravitelja samo prava dunika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u steajnu masu. Iz navedenog se moe zakljuiti da bi jedino dunik pojedinac mogao biti taj koji, nakon otvaranja steajnog postupka nad njegovom imovinom, moe podnijeti prijedlog da se postupak obustavi pod gore navedenim pretpostavkama (dakle, ako uini vjerojatnim nepostojanje steajnog razloga i ako prui jamstva da nakon obustave nee biti nesposoban za plaanje ili prezaduen).

Namee se pitanje moe li to biti i steajni upravitelj koji po prirodi stvari takva jamstva ne bi mogao pruiti, s obzirom na ulogu koju ima u steajnom postupku i na cilj toga postupka skupno namirenje vjerovnika unovenjem i podjelom njegove imovine (l. 2. SZ-a). Postupanje steajnog suda po prijedlozima steajnog upravitelja, odnosno njegova ovlatenja za podnoenje pojedinih prijedloga tijekom steajnog postupka SZ-om su odreeno propisana, dok je zakonodavac lankom 208. pravo na podnoenje prijedloga dao jedino duniku, pa se namee pitanja zato i u tom sluaju nije ovlastio steajnog upravitelja na podnoenje takvog prijedloga ako je pri tom mislio na sve steajne dunike. Nnikako ne treba zanemariti mogunost podnoenja steajnog plana.

I odredba lanka 210. SZ-a koja propisuje postupak u povodu prijedloga za obustavu (radi se o prijedlozima iz l. 208. i 209. SZ-a) ukazuje na zakljuak da je zakonodavac mislio upravo na dunika pojedinca i u sluaju iz l. 208. iako to nije izriito naglasio (kao u odredbi l. 209.). Ovo stoga to je stavkom 2. l. 210. SZ-a propisana dunost steajnog suca prije donoenja odluke o prijedlogu za obustavu i iz l. 208. i iz l. 209. SZ-a, sasluati i predlagatelja i steajnog upravitelja, a i odbor vjerovnika (ako je osnovan).

I o uinku obustave postupka sud je duan obavijestiti dunika, steajnog upravitelja i lanove odbora vjerovnika (l. 211. st. 1. SZ a i u tom sluaju na odgovarajui nain primjeniti i odredbe l. 196. st. 2. SZ-a o objavi rjeenja i o dostavljanju rjeenja odgovarajuim upisnicima), dok je posljedica donoenja odluke o obustavi postupka da (obustavom) dunik ponovno stjee pravo na slobodno raspolaganje steajnom masom, dakle ponovno stjee ona prava koja je otvaranjem steajnog postupka izgubio a tiu se njegove imovine ( imovine koja je inila tu steajnu masu).

Kod pravnih osoba na steajnog upravitelja nisu prela samo prava na upravljanje i raspolaganje odreenom imovinom (kao kod steaja na dunikom pojedincem) nego sva ona prava koja su imala prijanja tijela dunika pravne osobe a koja prava su otvaranjem steajnog postupka prestala. Ta su tijela dunika pravne osobe otvaranjem steajnog postupka prestala postojati (brisana su iz sudskog registra), a njihovu je ulogu u cijelosti preuzeo steajni upravitelj pa kako je posljedica obustave postupka po l. 208. ponovno stjecanje prava na slobodno raspolaganje steajnom masom postavlja se pitanje tko bi preuzeo raspolaganje steajnom masom kada je u pitanju pravna osoba (naime ne postoji nain da se ponovno osnae brisani organi uprave te pravne osobe). Da li bi takva prava u tom sluaju mogla pripasti osobama koje imaju udjele u pravnoj osobi kada je odredbom l. 195. SZ-a izriito propisana dunost steajnog upravitelja da svakoj osobi koja ima udjela u duniku pravnoj osobi dade onaj dio vika, na koji bi imala pravo u sluaju likvidacije izvan steajnog postupka.

Konano i odredba lanka 212. st. 2. SZ-a, koja mogunost izjavljivanja albe u sluaju kada sud odbije prijedlog iz l. 208. i 209. daje samo duniku, upuuje na zakljuak da je odredba l. 208. SZ-a primijenjiva samo u steajnim postupcima koji se vode nad dunikom pojedincem, a ne i nad dunikom pravnom osobom.

3. Trokovi unovenja stvari iz l. 164. SZ-a Trokovi unovenja stvari iz lanka 164. Steajnog zakona su (stavak 2. lanka 170. SZ-a), osim trokova koji su u vezi s prodajom (procjena nekretnine, oglas o prodaji, itd.), i svi drugi trokovi koji izravno terete prodanu stvar.

Trokovi koji nisu u izravnoj vezi s unovenjem stvari na kojima postoji razluno pravo, ali su kao opi trokovi nastali radi cjelokupne steajne mase, namiruju se iz cijene postignute prodajom stvari razmjerno vrijednosti stvari na kojoj postoji razluno pravo u odnosu na ostalu steajnu masu i namiruju se u okviru trokova unovenja stvari iz l. 164. SZ-a (stavak 2. lanka 170. SZ-a).Obrazloenje:

U sluaju prodaje stvari steajnog dunika na kojoj postoji razluno pravo u steajnom postupku prvenstveno se namiruju trokovi unovenja stvari iz l. 164. SZ-a, a nakon toga trokovi utvrenja trabine. Obveza namirenja trokova unovenja trabine proizlazi iz odredbe stavka 3. lanka 164. a SZ-a i odredbe stavka 2. lanka 170. SZ-a. Obveza namirenja trokova utvrenja trabine proizlazila bi iz odredbe stavka 1. lanka 170. SZ-a.

U sluaju prodaje stvari steajnog dunika na kojoj postoji razluno pravo u ovrnom postupku ne postoji obveza plaanja trokova unovenja koji su ranije plaeni kroz obraun trokova ovrnog postupka sukladno stavku 1. lanka 164.a SZ-a, te u ovrnom postupku ustegnute trokove steajni sudac nee obraunavati. Preostali trokovi unovenja (kao razlika trokova unovenja nastalih u ovrnom i steajnom postupku) moraju se utvrditi, te ustegnuti od iznosa dobivenog od ovrnog suda. Nakon toga, steajni sudac e od iznosa dobivenog od ovrnog suda namiriti trokove utvrenja trabine.

Meutim, u praksi se pojavio problem identifikacije trokova unovenja. Nadalje, stalne prijepore izaziva uvjet iz druge reenice stavka 2. lanka 170. SZ-a ako su stvarno nastali trokovi znatno nii ili vii odrediti e se u stvarnoj visini.

Prema stavku 2. lanka 170. SZ-a, trokovi unovenja stvari iz l. 164. SZ-a odreuju se paualno u iznosu od 5 posto od utrka. Ako su stvarno nastali trokovi znatno nii ili vii odredit e se u stvarnoj visini.

Prema jednom tumaenju pojam - unovenje propisan stavkom 2. lanka 170. SZ-a predstavlja samo trokove koji su u izravnoj vezi s postupkom unovenja tj. s postupkom prodaje stvari steajnog dunika. Prema tom tumaenju, u te bi trokove ulazili primjerice: trokovi procjene, trokovi oglasa o prodaji, trokovi poreza na promet itd. Ostali trokovi koji nisu u izravnoj vezi s prodajom nekretnine ne bi predstavljali trokove unovenja.

Ovom se stavu prvenstveno moe prigovoriti nepravinost, jer privilegira razlune vjerovnike na teret steajnih vjerovnika, ali i tretira steajni sud ovrnim organom razlunih vjerovnika.

Steajni su vjerovnici u odnosu na razlune vjerovnike ugroeniji otvaranjem steaja nad dunikom. Postavlja se pitanje razloga radi kojih bi samo steajni vjerovnici snosili zajednike trokove steajnog postupka (npr. troak nagrade steajnog upravitelja, osiguranja steajnog upravitelja i sl.), a razluni vjerovnici koji se namiruju iz imovine steajnog dunika, koja je steajna masa i za koju steajni upravitelj jednako skrbi (i odgovoran je za propuste) ne bi snosili trokove koji su u izravnoj svezi s unovenom imovinom.

Prema drugom tumaenju, trokovi su unovenja ne samo trokovi koji su u izravnoj vezi s prodajom (procjena nekretnine, oglas o prodaji, itd.) nego i svi drugi trokovi koji izravno ili u odgovarajuem omjeru (u odnosu na drugu imovinu koja ulazi u steajnu masu), terete prodanu stvar.

Naime, u steajnom postupku steajni je upravitelj s jednakom dunou i bez ikakve diskriminacije duan skrbiti o cjelokupnoj imovini steajnog dunika koja ulazi u steajnu masu. Skrb o imovini je skopana s trokovima od kojih neki terete odreene stvari, a drugi trokovi terete cjelokupnu steajnu masu. Teko bi bilo braniti stav prema kojem bi pojedini trokovi koji su u iskljuivoj vezi s odreenom stvari steajnog dunika na kojoj je zasnovano razluno pravo teretili trokove steajnog postupka, dakle, umanjivali steajnu masu i smanjivali anse za namirenje steajnih vjerovnika, a ne bi teretili stvar u povodu kojih su nastali, tj. ne bi padali na teret razlunih vjerovnika.

Primjerice, troak osiguranja nekretnine na kojoj postoji razluno pravo nije troak koji nastaje povodom unovenja nekretnine, te se samo gramatikim tumaenjem pojma unovenje ne bi mogao podvesti pod trokove koji bi se ustezali od prodajne cijene. Istovremeno opravdanost tog troka nije upitna za razlune vjerovnike. Propadanjem stvari njihovo se razluno pravo protee na osigurninu. U sluaju kada je osigurana trabina vea od poluene kupovnine steajnim vjerovnicima ovaj troak nema nikakve svrhe.

Troak nagrade steajnom upravitelju, troak ostalih izdataka steajnog upravitelja i sl. u izravnoj je vezi sa steajnom masom. Dakle u vezi je kako sa stvarima na kojima postoji razluno pravo tako i sa stvarima slobodnim od razlunih prava. Smatramo da bi i trokove koji nisu u izravnoj vezi s unovenjem stvari na kojima postoji razluno pravo, ali su nastali povodom i radi tih stvari valjalo odgovarajue alimentirati iz cijene postignute njihovom prodajom i to razmjerno vrijednosti stvari na kojoj postoji razluno pravo u odnosu na ostalu steajnu masu.

Preporuka: trokovi koji bi mogli teretiti (razmjerno ili samo oni koji se odnose na konkretnu nekretninu) razlunog vjerovnika bi bili:

1. procjena nekretnine,

2. izrada parcelacijskog elaborata,

3. objava oglasa o prodaji,

4. premije osiguranja,

5. komunalna naknada,

6. vodna naknada,

7. slivna naknada,

8. trokovi istoe,

9. trokovi plina,

10. trokovi el. energije,

11. uvarska sluba,

12. ienje nekretnine (odvoz otpada),

13. trokovi grijanja,

14. spomenika renta,

15. trokovi redovnog odravanja nekretnine,

16. trokovi odravanja okolia,

17. promjena brava,

18. trokovi pribave z.k. izvadaka,

19. trokovi pribave kopija katastarskog plana,

20. trokovi revizije poslovanja steajnog dunika ( razmjerno vrijednosti

nekretnine u odnosu na ostalu imovinu steajnog dunika)

21. porez na promet nekretnina,

22. stvarni trokovi prijevoza steajnog upravitelja,

23. stvarni trokovi telefona steajnog upravitelja,

24. nagrada steajnog upravitelja (razmjerno vrijednosti nekretnine u

odnosu na ostalu imovinu steajnog dunika)

4. Odgoda roita za javnu drabu

Roite za javnu drabu mogue je odgoditi jedino u sluaju kada na roitu sudjeluje samo jedan ponuditelj (arg. l. 95. OZ-a). O odgodi odluuje steajni sudac na prijedlog razlunog vjerovnika (ili drugih osoba koje se namiruju iz ostvarene kupovnine).

U sluaju odgode roita jamevina se ne vraa ponuditelju, nego se odgoda roita objavljuje u sredstvima javnog priopavanja u kojima su objavljeni uvjeti i vrijeme odravanja roita (koje se odgaa). Na novo roite ne mogu pristupati novi ponuditelji.

Roite koje nije odrano (npr. zbog bolesti suca) ne moe se odgoditi jer nije moglo ni zapoeti. Ono se nee odrati, nakon ega je ponuditeljima potrebno vratiti jamevinu i ponoviti cjelovit postupak za odreivanje i odravanje roita.

Obrazloenje:

U praksi prvostupanjskih sudova je zamijeeno da se u steajnim postupcima odgaaju roita za javnu drabu kao da je rije o roitu u parnici. Donose se tzv. raspravna rjeenja kojima se odgoda stavljaju na znanje strankama uz napomenu da ih nee posebno pozivati ili u raznim drugim varijantama.

Ovrni zakon (ije se odredbe na odgovarajui nain primjenjuju kad se u steajnom postupku unovuje nekretnina na kojoj postoji razluno pravo l. 164. SZ-a) propisuje samo jednu mogunost odgode roita (l. 95.) i to kada na roitu sudjeluje samo jedan ponuditelj. U tom sluaju bi stranke (u steajnom postupku: razluni vjerovnik i steajni upravitelj) ili druge osobe koje sudjeluju u postupku mogle traiti odgodu roita. U tom sluaju ne bi bilo mogunosti povrata jamevine, ve bi se samo u javnim glasilima oglasila injenica o odgodi roita. Na odgoeno roite ne mogu pristupati novi ponuditelji, jer im je rok za uplatu jamevine protekao.

Javnu drabu moe odrati samo onaj sudac koji je zaduen steajnim spisom, a da bi je drugi sudac mogao odrati bilo bi potrebno presignirati spis. Bolesnog suca ne moe jednokratno zamijeniti drugi sudac. U toj situaciji nema nikakvih pridranih, zateenih ili slinih prava. Roite koje nije odrano (npr. zbog bolesti suca) ne moe se odgoditi jer nije moglo ni zapoeti. Ono se nee odrati, nakon ega je ponuditeljima potrebno vratiti jamevinu i ponoviti cjelovit postupak za odreivanje i odravanje roita, a da bi se ponuditeljima smanjila teta treba odmah (bez odgode) vratiti uplaenu jamevinu.

5. Izmjena stajalita u vezi s l. 120. SZ-a (naknada tete zbog prijevremenog otkaza) Ako otkaz ugovora o radu izjavi steajni upravitelj, druga strana moe kao steajni vjerovnik zahtijevati naknadu tete zbog prijevremenoga prestanka radnoga odnosa, osim u sluaju kada je do otkaza ugovora o radu dolo zbog obustavljanja dunikove djelatnosti.

Obrazloenje:

Do sada su u praksi trgovakih sudova o ovom pitanju zauzeta tri stava.

Prvi stav je zauzet na savjetovanju sudaca trgovakih sudova u Zadru (23. do 25. svibnja 2002.) prema kojem je otvaranje steajnog postupka posebno opravdani razlog za otkaz ugovora o radu, pa nisu ispunjene pretpostavke odgovornosti za tetu (ZOO), jer steajni upravitelj nije postupao protupravno.

Prema drugom obvezujuem stavu koji je zauzet na sjednici Graanskog odjela VTS RH odranoj 14. listopada 2003. radniku kojemu je u steaju prijevremeno otkazan ugovor o radu, dakle, izvan onog roka kojeg ima prema svom ugovoru o radu, pripada pravo na naknadu tete za ovo vrijeme prijevremenog otkaza, tj. od otkaznog roka od 30 dana kojeg mu je dao SZ do redovnog, osim, u vezi s odredbom iz l. 155., kada je do otkazivanja ugovora o radu dolo zbog obustavljene djelatnosti steajnog dunika.

Meutim, na sjednici graanskog odjela VTS RH odranoj 21. rujna 2004. taj stav izmijenjen je na nain da radnicima ne pripada pravo na naknadu tete prema l. 120. SZ-a pod navedenim uvjetima.

Ovo stajalite trpi brojne prigovore (Vrhovni sud, Ministarstvo rada i socijalne skrbi itd). Zbog injenice da je o ovom problemu ve nekoliko puta raspravljano, nepotrebno ga je ponovno i posebno obrazlagati, ve se predlae zauzeti (vratiti) stajalite sa sjednice graanskog odjela VTS RH odrane14. listopada 2003. koje se temelji na zakonskoj osnovi odgovornosti za ovu tetu u onim sluajevima kad je radniku steajnog dunika otkazan ugovor o radu s otkaznim rokom kraim od onog koji bi mu pripadao po Zakonu o radu (izvjestan vid otpremnine zbog prijevremenog otkaza).

Sam zakon propisuje izuzetak od pravila na naknadu tete (koji ujedno i potvruje pravilo o pravu na naknadu tete prema l. 120. st. 3.) u odredbi l. 155b. st. 2. SZ-a. Prema tom pravilu okolnost da se djelatnost dunika obustavlja je poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu (lanak 120. stavak 2. i 3.) i druga ugovorna strana (radnik) nema pravo zahtijevati naknadu tete zbog prijevremenog prestanka radnog odnosa.

6. Predujmljivanje trokova prethodnog steajnog postupka l. 41. SZ-aSteajni dunik koji je predloio otvaranje steajnog postupka duan je uplatiti predujam za trokove prethodnog postupka, osim ako dokae dostavljanjem javnobiljeniki ovjerovljenog prokaznog popisa imovine da ima dovoljno imovine za pokrie trokova prethodnog postupka (l. 41. st. 4. SZ-a).

Ako u roku koji rjeenjem odredi steajni sudac dunik ne predujmi dostatan iznos novca za pokrie trokova prethodnog steajnog postupka, steajni sudac e rjeenjem odbaciti prijedlog.

Pri odreivanju iznosa predujma steajni sudac je duan voditi rauna o tome koji se trokovi uplaenim iznosom novanih sredstava trebaju pokriti. Svoje rjeenje duan je obrazloiti, kako u pogledu visine, tako i vrste trokova koji e se iz uplaenog predujma podmirivati.Obrazloenje:

U praksi Visokog trgovakog suda RH pojavila su se dva oprena stajalita vezana uz dunikovu obvezu plaanja predujma za trokove prethodnog postupka, kao i posljedica neplaanja predujma po pozivu steajnog suca.

U prvoj odluci (P-378/07 od 5. oujka 2007. godine) zauzeto je stajalite da dunik nije duan platiti predujam trokova prethodnog postupka: U obrazloenju se navodi da je prijedlog za otvaranje postupka odbaen i u skladu s odredbom lanka 41. SZ-a Meutim, odredba lanka 41. SZ-a u stavku 4. predvia da e se prijedlog za otvaranje steajnog postupka odbaciti ako vjerovnik ne uplati predujam za pokrie trokova prethodnog postupka. Odredbama lanka 41. SZ-a nije propisano da e se prijedlog za otvaranje steajnog postupka odbaciti ako dunik kao predlagatelj ne uplati predujam za pokrie trokova steajnog postupka, a nije ni propisana obveza dunika kao predlagatelja za uplatu tog predujmaStoga je u obrazloenju pogreno pozivanje prvostupanjskog suda i na odredbu lanka 41. SZ-aOsim toga, nejasno je zbog ega je dunik uope pozivan na dostavljanje javnobiljeniki ovjerovljenoga prokaznog popisa imovine kojim bi dokazao da ima dovoljno imovine za pokrie trokova prethodnog postupka kad sam dunik u prijedlogu tvrdi da dunik nema nikakvu imovinu

U drugoj odluci (P-6160/07 od 22. sijenja 2008. godine) zauzeto je suprotno stajalite: Predmetni prijedlog za otvaranje steajnog postupka podnio je sam dunik po osobi ovlatenoj za zastupanje .. Zakljukom od 24. svibnja 2007. godine sud je pozvao dunika u roku od 15 dana uplatiti iznos od 10.000,00 kn na ime predujma za trokove prethodnog postupka uz obvezu dostave u spis potvrdu o plaanju te je dunik - predlagatelj upozoren i na posljedicu odbaaja prijedloga sukladno lanku 41. stavak 2. Steajnog zakona ako ne udovolji navedenom nalogu za uplatu.Odredbom (noveliranom 2006. godine, a koja se predmetno primjenjuje) lanka 41. stavak 1. Steajnog zakona propisana je dunost steajnog vjerovnika kao predlagatelja (otvaranja steajnog postupka) uplate predujma za pokrie trokova prethodnog postupka u iznosu koji zakljukom odredi steajni sudac, dok je u stavku 2. te zakonske odredbe propisana posljedica za steajnog vjerovnika koji taj predujam ne uplati u roku od 15 dana steajni sudac e rjeenjem odbaciti prijedlog za otvaranje steajnog postupka.

Dalje, odredba lanka 42. stavak 3. Steajnog zakona omoguuje steajnom sucu, u sluaju ako dunik predloi otvaranje steajnog postupka, bez prethodnog postupka donijeti rjeenje o otvaranju steajnog postupka.

Slijedom takvih zakonskih odreenja postavilo se pitanje postoji li, u sluaju kad dunik podnese prijedlog za otvaranje steajnog postupka, dunost dunika uplatiti predujam za pokrie trokova prethodnog postupka u iznosu koji zakljukom odredi steajni sudac, ili je zakonodavac slijedom sadrajnog odreenja odredbi stavka 1. i 2. lanka 41. Steajnog zakona tu dunost propisao samo za steajnog vjerovnika. Budui da je u stavku 4. lanka 41. navedenog Zakona propisano kako steajni sudac moe rjeenjem osloboditi uplate predujma steajnog dunika koji je predloio otvaranje steajnog postupka, ako on dokae dostavljanjem javnobiljeniki ovjerovljenoga prokaznog popisa imovine da ima dovoljno imovine za pokrie trokova prethodnog postupka, argumentum a contrario zakljuuje drugostupanjski sud kako i duniku kao predlagatelju moe biti dana obveza uplate predujma za pokrie trokova prethodnog postupka u iznosu koji zakljukom odredi steajni sudac, kada se i na dunika odnosi posljedica (propisana za steajnog vjerovnika) iz stavka 2. te zakonske odredbe, dakle, odbaaj prijedloga za otvaranje steajnog postupka kad dunik predujam ne uplati u roku od 15 dana.

Zato albeni sud nalazi kako je u predmetnom sluaju bilo mjesta primjeni lanka 41. Steajnog zakona.

Steajnim je zakonom preputeno diskrecijskoj ocjeni steajnog suca hoe li na temelju prijedloga za otvaranje steajnog postupka donijeti rjeenje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrivanja uvjeta za otvaranje steajnog postupka ili e, bez provoenja toga postupka, odluiti o prijedlogu.

Kako druga ovdje citirana odluka sadri cjelovito obrazloenje primjene l. 41. i na steajnog dunika, kao predlagatelja otvaranja steajnog postupka, nepotrebno je ponavljati razloge u odluci navedene, pa predlaemo prihvatiti stajalite prezentirano u toj odluci.

7. Otvaranje i istovremeno zakljuivanje steajnog postupka - l. 63. SZ-aAko tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dunika koja bi ula u steajnu masu nije dovoljna ni za namirenje trokova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, steajni sudac e javno objavljenim rjeenjem pozvati na predujmljivanje dostatnog iznosa novca za pokrie trokova kako prethodnog, tako i steajnog postupka.

Na plaanje predujma pozivaju se sve osobe koje bi imale pravni interes da se steajni postupak nad dunikom provede, unato utvrenoj nedostatnosti steajne mase.

Ako se u roku koji rjeenjem odredi steajni sudac ne predujmi dostatan iznos novca za pokrie trokova kako prethodnog, tako i otvorenog steajnog postupka, steajni sudac e donijeti odluku o otvaranju i zakljuenju steajnoga postupka. U tom se sluaju steajni postupak nee provesti i na odgovarajui e se nain primijeniti odredbe lanka 196. do 202. SZ-a.

Ako se u roku koji rjeenjem odredi steajni sudac predujmi dostatan iznos novca za pokrie trokova kako prethodnog, tako i otvorenog steajnog postupka, steajni sudac e postupak otvoriti, ali ga nee zakljuiti.

Pri odreivanju iznosa predujma steajni sudac je duan voditi rauna o tome da se uplaenim iznosom novanih sredstava trebaju pokriti trokovi provedenog prethodnog postupka, ali isto tako i trokovi provedbe steajnog postupka koji e se nakon uplate predujma otvoriti. Svoje rjeenje duan je obrazloiti, kako u pogledu visine, tako i vrste trokova koji e se iz uplaenog predujma podmirivati.Obrazloenje:

Novela 2006. koja je stupila na snagu 29. srpnja 2006. godine i ije se odredbe primjenjuju i u postupcima u kojima do dana njenog stupanja na snagu nije donijeto rjeenje o otvaranju (i o istovremenom zakljuenju) steajnog postupka (na temelju l. 111. st. 2.) promijenila je i odredbu l. 63. st. 1. SZ-a na nain da sada propisuje da se postupak nee zakljuiti, ako se u roku koji rjeenjem odredi steajni sudac predujmi dostatan iznos novca za pokrie trokova kako prethodnog, tako i otvorenog steajnog postupka.

U praksi je dodatak noveliranoj odredbi l. 63. st. 1. SZ-a izazvao zabunu u pogledu postupanja. Novi dio odredbe glasi: postupak se nee zakljuiti, ako se u roku koji rjeenjem odredi steajni sudac predujmi dostatan iznos novca za pokrie trokova kako prethodnog, tako i otvorenog steajnog postupka. Izraz otvorenog postupka naveo je steajne suce na zakljuak da u trenutku pozivanja na plaanje predujma steajni postupak mora biti otvoren, pa se takav otvoreni postupak nee zakljuiti zbog plaanja predujma. Ovakvo tumaenje odredbe nije ispravno. Naime, noveliranu odredbu treba promatrati u cjelini i tumaiti je u skladu s njenom svrhom. Pri takvom tumaenju nemogue je ignorirati injenicu da stari dio odredbe nije izmijenjen i da govori o jednoj odluci kojom e se otvoriti i zakljuiti postupak (steajni sudac e donijeti odluku o otvaranju i zakljuenju steajnoga postupka).

Osim toga, steajni postupak se ne moe samo otvoriti za potrebe pozivanja na plaanje predujma po l. 63. st. 1. SZ-a. Njegove pravne posljedice jasno su propisane zakonom i one nastupaju kao nuna posljedica otvaranja steajnog postupaka (danom objave oglasa o otvaranju steajnog postupka na oglasnoj ploi suda). To sigurno nije i ne moe biti svrha izmijenjene odredbe l. 63. st. 1. SZ-a.

Posljedino tome, rjeenje o otvaranju steajnog postupka ima zakonom propisan sadrajni minimum, koji nije mogue ignorirati prigodnim otvaranjem postupka po l. 63. st. 1. SZ-a. Rjeenjem o otvaranju steajnog postupka (l. 54. SZ-a) izmeu ostalog moraju se pozvati vjerovnici na prijavu trabina; zakazati ispitno i izvjetajno roite. Sve to nema nikakvog opravdanja u sluajevima prethodno utvrene steajne mase.

Konano, otvoreni steajni postupak ne moe se zakljuiti izvan pravila odreenih SZ-om. To znai, osim u sluaju iz l. 63. st. 1. SZ-a, nakon izvrene zavrne diobe ili u drugim sluajevima nedostatnosti steajne mase (l. 203. i 204. SZ-a) nakon obustave zbog nedostatnosti. U sluaju prethodno utvrene nedostatnosti steajne mase ni jedna od pretpostavki za zakljuenje steajnog postupka nije ostvarena, pa se opravdano postavlja pitanje zakonitosti (naknadnog) zakljuenja postupka.

Pozivanje na plaanje predujma je pretpostavka daljnjeg postupanja u sluajevima prethodno utvrene nedostatnosti steajne mase. Navedena izmjena odredbe l. 63. st. 1. SZ-a obvezuje steajnog suca da u sluajevima kad tijekom prethodnog postupka utvrdi da imovina dunika koja bi ula u steajnu masu nije dovoljna ni za namirenje trokova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, prije donoenja rjeenja o otvaranju i zakljuenju postupka javnom objavom poziva pozove na uplatu potrebnog predujma.

Rjeenje s pozivom na uplatu predujma steajni je sudac duan objaviti u Narodnim novinama (l. 63. st. 2. SZ-a). Tek ako taj rok bezuspjeno protekne, steajni sudac ovlaten je donijeti rjeenje o otvaranju i istovremenom zakljuenju steajnog postupka.

Zakonodavac nije odredio adresate kojima se poziv na plaanje predujma iz odredbe l. 63. st. 1. SZ-a upuuje, pa se ima zakljuiti da se takav poziv upuuje neodreenom krugu osoba.

Po prirodi stvari, na plaanje predujma pozvane su sve osobe koje bi imale pravni interes da se postupak - koji bi inae prema utvrenoj injenici nedostatnosti steajne mase u prethodnom postupku trebalo otvoriti i zakljuiti (ne provoditi) otvori i provede.

Kao mogui zainteresirani platitelji predujma mogli bi se pojaviti lanovi dunikova drutva (vlasnici poslovnih udjela, dioniari), pojedini vjerovnici (vjerovnici steajne mase, razluni i izluni vjerovnici, steajni vjerovnici), te sam dunik (i dunik pojedinac i dunik pravna osoba). U stvarnosti taj pravni interes moe biti utemeljen na razliitim osnovama kao npr. razrjeavanje odreenih vlasnikih odnosa; pobijanje dunikovih pravnih radnji, dobijanje vremena za pronalaenja prikrivene imovine (kada postoji sumnja o tome da dunik svoju imovinu ili neki njen dio prikriva); poduzimanje radnji radi povrata stvari; ispunjenje ugovora (koje je od imovinske koristi za dunika); ureenja odnosa s eventualnim radnicima (otkazivanje ugovora o radu) i sl.

Pri odreivanju iznosa predujma steajni sudac je duan voditi rauna o tome da se uplaenim iznosom novanih sredstava trebaju pokriti trokovi provedenog prethodnog postupka, ali isto tako i trokovi provedbe steajnog postupka koji e se nakon uplate predujma otvoriti.

Visina e se utvrivati ovisno o okolnostima sluaja. U svakom sluaju predujmom bi trebalo biti predvieno namirivanje osnovnih trokova (sudski trokovi objave oglasa; naknada i nagrada steajnom upravitelju; zatvaranja i otvaranja rauna kod poslovne banke; trokovi izrade iga; ovjere potpisa steajnog upravitelja; predvidljive trokove buduih parnica itd.

8. Odbor vjerovnika javnost sjednica

Sjednice odbora vjerovnika nisu sudska roita, pa se na njih ne primjenjuju odredbe l. 306. do 310. ZPP-a o javnosti glavne rasprave.

Obrazloenje:

Odbor vjerovnika je tijelo steajnog postupka kojega ine delegirani steajni vjerovnici. Za razliku od skuptine vjerovnika ije je sazivanje, odravanje i odluivanje strogo formalizirano, rad odbora vjerovnika je bitno fleksibilniji.

Prema zadacima koji su mu dani u nadlenost (l. 34. SZ-a) odbor vjerovnika zapravo kontrolira i nadzire provedbu odluka skuptine vjerovnika. Skuptina vjerovnika je sudsko roite i na njega se primjenjuju odredbe ZPP-a o javnosti glavne rasprave, te su na taj nain (kao i kroz druge instrumente SZ-a npr. javna objava odluka) zatiena naela javnosti i transparentnosti postupka.

Osim toga, odbor vjerovnika je duan obavjeivati vjerovnike o tijeku steajnoga postupka i o stanju steajne mase (l. 34. st. 3. SZ-a), to e u pravilu initi na skuptinama vjerovnika.

Nadalje, SZ izrijekom propisuje (l. 37. st. 1.) da odbor vjerovnika o pitanjima iz svoga djelokruga odluuje na sjednicama kojima mogu (ali ne moraju) biti nazoni steajni sudac i steajni upravitelj bez prava glasa (l. 37. st. 5.). I navedeno nedvojbeno pokazuje da je zakonodavac predvidio manje formalan oblik rada odbora vjerovnika, od onog koji je predvien za sudska roita. Rad u sjednicama (za razliku od roita) omoguuje neformalno i brzo sazivanje, prilagoavanje mjesta odravanja potrebama samih lanova odbora itd.

PREPORUKE PRVOSTUPANJSKIM SUDOVIMA

9. Obveza dostavljanja rjeenja o otvaranju steajnog postupka uz umnoeni steajni spis (l. 11. st. 6. SZ-a)

Prvostupanjski sud je duan uz albu koju dostavlja drugostupanjskom sudu u steajnim predmetima uz tzv. umnoeni dio steajnog spisa dostaviti i presliku rjeenja o otvaranju steajnog postupka.

Prvostupanjski sud je u popratnom dopisu uvijek duan naznaiti datum pokretanja steajnog postupka, osim ako je taj podatak vidljiv iz obrazloenja rjeenja o otvaranju steajnog postupka.

Obrazloenje:

Brojne izmjene SZ-a koje su na razliit nain regulirale odreene pretpostavke za ostvarenje prava pojedinih sudionika u steaju, kao i sama ta prava, zahtijevaju oprez u primjeni mjerodavnih pravila SZ na odreeni odnos. To nije mogue bez znanja o danu pokretanja, te otvaranja steajnog postupka (nastupanju pravnih posljedica otvaranja). Odredbom l. 11. st. 6. SZ-a propisano je: Ako je protiv rjeenja doputena posebna alba, sud e umnoiti dio spisa na koji se alba odnosi i prijepis toga dijela spisa sa albom dostaviti drugostupanjskom sudu. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku, u prvostupanjskom e se postupku poduzimati one radnje koje je mogue poduzimati prije pravomonosti pobijanoga rjeenja, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.

Posljedica primjene ove zakonske odredbe jest da iz umnoenog dijela spisa nije vidljiv dan pokretanja, a ni dan otvaranja steajnog postupka.

Slina situacija je i s ostalim (parninim, ovrnim posebno mjerama osiguranja) predmetima u vezi sa steajnim dunikom.

Preporuka prvostupanjskim sudovima

Prvostupanjski sud je duan uz albu koju dostavlja drugostupanjskom sudu u svim predmetima u kojima je nad jednom ili obje stranke otvoren steajni postupak, uz albu, dostaviti i presliku rjeenja o otvaranju steajnog postupka. Prvostupanjski sud je u popratnom dopisu uvijek duan naznaiti datum pokretanja steajnog postupka, osim ako je taj podatak vidljiv iz obrazloenja rjeenja o otvaranju steajnog postupka.

10. Obveza steajnog upravitelja na pohranu potpisa u sudskom registru

Steajni sudac duan je zakljukom naloiti steajnom upravitelju neposredno nakon preuzimanja odluke o imenovanju pohraniti potpis s podacima propisanim ZSR u sudski registar.

Steajni sudac je to duan uiniti i u postupcima koji su u tijeku (otvoreni prije stupanja na snagu Zakona o sudskom registru, Narodne novine broj 40/07., bez obzira na to u kojoj se fazi steajni postupak nalazi.Obrazloenje:

Odredbom iz l. 54. SZ-a propisan je sadraj rjeenja o otvaranju steajnog postupka. Navedenim lankom propisana je obveza prilikom otvaranja steajnog postupka imenovati steajnog upravitelja. lanak 54. st. 6. SZ-a propisuje obavezu upisivanja otvaranja steajnog postupka u sudski registar. Registarski sud upisuje rjeenje o otvaranju steajnog postupka u sudski registar po slubenoj dunosti, na temelju lanka 65. st. 1. ZSR-a. Nakon imenovanja steajni upravitelj prima dunost i daje izjavu pred steajnim sucem, a u skladu s lankom 22. st. 5. SZ-a. Pravne posljedice otvaranja steajnog postupka nastupaju poetkom dana kojega je oglas o otvaranju steajnog postupka istaknut na oglasnoj ploi suda (l. 88. st. 1. SZ-a).

ZSR-om izriito je propisano da i steajni upravitelj mora dostaviti svoj ovjereni potpis, a da je za pohranu potpisa mjerodavan upravo ZSR. Odredbom iz l. 65. st. 2. Zakona o sudskom registru (Narodne novine broj 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05 i 40/07) propisano je da e registarski sud pri upisu u sudski registar rjeenja o otvaranju steajnog postupka, upisati uz tvrtku ili naziv naznaku u steaju, steajnog upravitelja, te brisati prethodno upisanu upravu odnosno nadzorni odbor. Odredba l. 41. st. 1. t. 4. ZSR-a propisuje obvezu dostave sudskom registru ovjerenog potpisa steajnog upravitelja s podacima o datumu roenja i broju i oznaci osobne identifikacijske isprave, a ukoliko je steajni upravitelj stranac, i drave koja ju je izdala. Uvidom u zbirke isprava drutava u steaju utvreno je da u zbirkama isprava ne postoji ovjeren potpis steajnih upravitelja i podaci propisani lankom 41. st. 1. t. 4. ZSR-a.

Odredbom l. 35. st. 3. Zakona o sudovima, propisano je da je pravno shvaanje prihvaeno na sjednici sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Upravnog suda Republike Hrvatske, Visokoga prekrajnog suda Republike Hrvatske, Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske i upanijskog suda, obvezno za sva drugostupanjska vijea ili suce pojedince toga odjela. S obzirom na to da se stavovi izneseni u tokama B. 9. i 10. ne odnose na postupanje drugostupanjskog suda (VTS RH) niti e drugostupanjski sud (VTS RH) biti ikad u prilici primijeniti ih u svojim odlukama, drimo kako se oni ne mogu smatrati obvezujuim pravnim shvaanjima, ve preporukama prvostupanjskim sudovima za postupanje. C. PRAVO TRGOVAKIH DRUTAVA I SUDSKI REGISTAR1. Sadraj popisa lanova trgovakih drutavaPopis lanova drutva ili komplementara ili osnivaa subjekta upisa, kao i osoba koje vode poslove drutva uz ime, prezime, prebivalite i datum roenja, sadri i oznaku broja identifikacijske isprave, za stranca i dravu koja ju je izdala (odgovarajua primjena l. 41. ZSR). Ovaj zakljuak vai do poetka primjene ZID ZTD/07.

Uoeno je da postoje razlike glede propisanog sadraja priloga uz prijavu, posebice kod oznaavanja identifikacijskih isprava fizikih osoba, a koje ine obavezni sadraj priloga koji se dostavljaju uz prijavu. U prijelaznim i zavrnim odredbama ZTD (Narodne novine broj 107/07 - l. 172.) jedinstveni matini broj je zamijenjen poreznim brojem, dok su postojee odredbe zakona neujednaene, jer je u nekima propisano da treba oznaiti JBMG a druge nalau upis broja identifikacijske isprave. Stoga je zakljueno da e se glede oznaavanja podataka o fizikim osobama u ispravama primjenjivati lanak 41. Zakona o sudskom registru, jer se radi o materijalno pravnoj odredbi koja se treba primijeniti u registarskim stvarima i jer je taj zakon kasnije stupio na snagu. Nakon poetka primjene ZID ZTD pitanje identifikacijskog broja fizikih osoba e se ponovno raspraviti.

2. Javna objava podataka

Sva rjeenja o upisu u sudski registar, ukljuivo i rjeenje o upisu brisanja subjekta upisa moraju se javno objaviti. U evidencijskim podacima obavezno se moraju upisati i podaci o danu objave oglasa u Narodnim novinama, sve dok se ne osigura programska podrka prema novom Pravilniku o nainu upisa u registru.

Utvreno je da neki registarski sudovi ne objavljuju sva rjeenja o provedenim upisima premda je u ZSR propisano da se svi upisani podaci javno objavljuju. Da bi se izbjeglo javno objavljivanje upisanih podataka neki sudovi umjesto rjeenja donose zakljuke, a ovo zbog toga to se zakljuci ne objavljuju. Pokazalo se takoer da u registarskim spisima nema odgovarajuih podataka o javnoj objavi odluka registarskih sudova, a ti su podaci od prvorazrednog znaaja za kontroliranje pravodobnosti rokova propisanih za podnoenje albi osoba koje imaju pravni interes ili su sudionici postupka. Novim Pravilnikom o nainu upisa u sudski registar podaci o objavi su registarski podaci.3. tedno kreditna zadrugeNakon prestanka vaenja Zakona o tedno-kreditnim zadrugama promjene upisanih podataka provode se u skladu s postupkom koji je ureen statutom zadruge. U skladu sa statutom tedno-kreditne zadruge provodi se i postupak preoblikovanja u kreditnu uniju, odnosno banku. Ako se postupak usklaenja u kreditne unije ili banke provodi zajedno sa statusnim promjenama (pripajanje, spajanje, podjela) za istodobno provoenje usklaenja i statusnih promjena nema nikakvih zapreka ako statuti subjekata koji sudjeluju u statusnim promjenama sadre odgovarajue odredbe. Analogna primjena odredaba ZTD nije doputena.

U tijeku je postupak usklaenja KZ s novim propisima (Zakon o kreditnim unijama) koji je glede pribavljanja suglasnosti nadlenog ministarstva odnosno HNB-a zapoeo poetkom 2007.godine .Zakon o tedno kreditnim zadrugama je stavljen izvan snage, no tim zakonom je bio izriito propisan sadraj statuta KZ i pitanja koja se njime trebaju urediti, a meu inim i postupak te nain provoenja statusnih promjena. Statuti KZ su na snazi sve do provedenog usklaenja s novim zakonom, a odluke koje se trebaju donijeti moraju biti u skladu sa statutima KZ. U postupku usklaenja doputeno je provoditi i statusne promjene, ali na nain i po postupku utvrenom u statutu KZ. Niti jednim zakonom za postupak usklaenja, odnosno za provoenje statusnih promjena nije predviena odgovarajua primjena odredaba ZTD, a neke se KZ pozivaju na ZTD. 4. Tvrtke subjekata upisa

Ako je trgovako drutvo brisano iz sudskoga registra njegova tvrtka vie nije upisana niti je uredno prijavljena za upis u registar. Nema formalnih zapreka za ponovni upis iste tvrtke u sudski registar. Posve drugo je pitanje zatite tvrtke.

Ako naziv tvrtke upuuje na predmet poslovanja koji se po slubenoj dunosti mora brisati iz sudskog registra, subjekt upisa e se zakljukom pozvati na izmjenu naziva tvrtke (mjenjanica, revizija, porezno savjetovanje i sl.)

5. Podrunica-djelatnost

Ako je djelatnost subjekta upisana po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti registarski sud nije ovlaten pozivati subjekt na izmjenu tih podataka kod upisivanja podrunice.

Podrunica subjekta upisa moe obavljati i upisati djelatnosti koje ine predmet poslovanja subjekta upisa. Po ranijim propisima djelatnost se mogla upisati po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (dalje:NKD) tako da kod upisivanja podrunica onih subjekata kojima je djelatnost upisana po NKD registarski sud nije ovlaten traiti izmjene provedenih upisa, ve e upis provesti bez oznaavanje brojeva skupina iz NKD.

6. OVJERA ISPRAVA

A. PUNA LEGALIZACIJA

Strane isprave koje se prilau uz prijavu (l. 41. st. 5. Zakona o sudskom registru) trebaju biti podvrgnute postupku legalizacije, prema odredbama Zakona o legalizaciji isprava u meunarodnom prometu, koji je Republika Hrvatska preuzela na temelju sukcesije (Narodne novine broj 53/91). Pod punom legalizacijom smatra se da su isprave ovjerovljene potvrdom nadlenog tijela drave u kojoj je sjedite pravne osobe.Time se potvruje vjerodostojnost potpisa osobe i peata nadlenog tijela (puna legalizacija).

B. ISPRAVE KOJE NE PODLIJEU OVJERI

Ako je pojedina drava s Republikom Hrvatskom zakljuila bilateralni ugovor te isprave, uz uvjet uzajamnosti, ne podlijeu nikakvoj ovjeri.

C. APOSTILLE- SKRAENA LEGALIZACIJA

Ako drava nije potpisala bilateralni ugovor, a potpisnica je Hake konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, iz 1961. godine, postupak legalizacije je formalnost i provodi se stavljanjem potvrde s naznakom apostillePrema odredbama Zakona o legalizaciji isprava u meunarodnom prometu, legalizacijom isprave potvruje se vjerodostojnost potpisa ovlatene osobe i peata nadlenog tijela drave, ali ne i tonost podataka o pravnoj osobi iz registra ili upisnika

Prema odredbama lanka 41. stavak 5. Zakona o sudskom registru (Narodne novine broj 1/95, 57/96, 45/99, 54/05, 1/98, 30/99 i 40/07 - dalje ZSR) izvaci iz sudskih registara i upisnika ne smiju biti stariji od 30 dana od dana podnoenja prijave u sudski registar

Primjena ove odredbe nije sporna kada izvatke izdaju tijela drava s kojima Republika Hrvatska ima zakljuene bilateralne ugovore, jer takvi izvaci, ako su ih izdala ovlatena tijela drava, ne podlijeu ovjeri i rok od 30 dana, rauna se od dana izdavanja.

Sporni su izvaci koje izdaju tijela drava potpisnica Hake konvencije i onih drava koje nisu potpisnice Hake konvencije, niti su zakljuile bilateralni ugovor s Republikom Hrvatskom.

Kako isprave tih zemalja podlijeu posebnoj ovjeri, bilo punoj ili skraenoj legalizaciji (s apostille) uzima se da isprave udovoljavaju uvjetima iz l. 41. st. 5. ZSR-a, ako je isprava podnesena uz prijavu potvrena unutar toga roka.

7. Likvidacija tedno kreditnih zadruga

Nad tedno kreditnim zadrugama koje prestaju s radom provodi se postupak likvidacije prema propisima o likvidaciji javnog trgovakog drutva.

Postupci steaja i likvidacije tedno-kreditnih zadruga koji su pokrenuti sukladno odredbama Zakona o tedno-kreditnim zadrugama (Narodne novine broj 84/02) dovrit e se sukladno odredbama toga Zakona.

Postupak likvidacije tedno-kreditne zadruge koji je pokrenut na temelju navedenog rjeenja Ministarstva financija provodi se sukladno odredbama Zakona o tedno-kreditnim zadrugama.Ako tedno-kreditna zadruga ne donese odluku iz lanka 78. stavka 1. Zakona o kreditnim unijama ili ne dostavi odluku Ministarstvu financija i Hrvatskoj narodnoj banci sukladno odredbi lanka 78. stavka 2. toga Zakona, ili ne dostavi izvjee o usklaivanju sukladno odredbama lanka 80. Zakona ili ne podnese zahtjev za dobivanje odobrenja za rad kao tedna banka sukladno odredbama lanka 81. ovoga Zakona, prestaje vaiti odobrenje za rad izdano od Ministarstva financija na temelju Zakona o tedno-kreditnim zadrugama (Narodne novine broj 84/02). U tom sluaju Ministarstvo financija donosi rjeenje o pokretanju postupka prisilne likvidacije. Ministarstvo financija duno je donijeti navedeno rjeenje u roku od 30 dana od dana nastupanja razloga za prestanak tedno-kreditne zadruge. Ovakvo postupanje je ureeno u prijelaznim i zavrnim odredbama Zakona o kreditnim unijama.8. Upis jedinog lana drutva s ogranienom odgovornou (ako je nastalo drutvo jedne osobe)

a) Ako je nakon raspolaganja poslovnim udjelima po bilo kojoj osnovi od drutva s vie osoba nastalo drutvo jedne osobe, za upis u sudski registar nee se traiti izmjena drutvenog ugovora, odnosno preoblikovanje drutvenog ugovora u izjavu.

To vrijedi i za nasljeivanje poslovnog udjela jedinog lana drutva ako na poslovnom udjelu ima vie ovlatenika, jer nasljednici umrlog lana drutva prava iz udjela ostvaruju zajedno i solidarno odgovaraju za obveze.

Upis e se provoditi na temelju potvrde javnog biljenika sastavljene u skladu s lankom 410. stavak 3. Zakona o trgovakim drutvima.

Radi se o promjeni kojom se nastojalo ispraviti dosadanje postupanje registarskih sudova. Naime lan koji stekne poslovni udio od svoga prednika sljeduje i njegov pravni poloaj u drutvu, te okolnost da su se svi poslovni udjeli stekli kod jednog lana ne mijenja temeljni ustrojbeni akt drutva koji bi po svemu trebao biti podoban da drutvo dalje djeluje po njemu. Drutveni ugovor nee se zamijeniti izjavom o osnivanju ni u sluaju da se kasnije javi potreba za njegovom izmjenom. Postojei drutveni ugovor e svojom odlukom mijenjati jedini lan drutva, a nee donositi novu izjavu o osnivanju drutva, koje je ve osnovano.Jedini sluaj u kojem prijenos lanstva dovodi do potrebe izmjene temeljnog ustrojbenog akta drutva jeste sluaj kad jedini lan drutva koje je osnovano na temelju izjave o osnivanju podijeli svoj poslovni udio i taj dio prenese drugome. U tom je sluaju nuno izjavu o osnivanju zamijeniti drutvenim ugovorom.

Prema tome, ako je registarskom sudu podnesena prijava u kojoj je istaknut zahtjev za upis jedinog lana drutva, jer je raspolaganjem poslovnih udjela nastalo drutvo jedne osobe, a istodobno je istaknut i zahtjev za promjenu drutvenog ugovora, registarski sud e odluujui o oba istaknuta zahtjeva na temelju lanka 54. stavak 2. ZSR-a zahtjev za upis jedinog lana provesti, dok e zahtjev za upis izmjena drutvenog ugovora odbiti, jer nisu ispunjene zakonom propisane pretpostavke za upis u registar.b) Ako se pored promjene lana drutva mijenjaju i drugi podaci za drutvo koji se upisuju u sudski registar, (lan uprave, predmet poslovanja, tvrtka i sl.) upis u sudski registar obavit e se na temelju izmijenjenog drutvenog ugovora (l. (l. 412. st. 5. ZTD-a).

Prema lanku 410. st. 2. ZTD-a uprava je duna o svakoj promjeni lanova drutva ili njihovih poslovnih udjela bez odgaanja izvijestiti registarski sud. Uprava mijenja popis lanova drutva na temelju priopenja o promjeni i podnesenog dokaza da je do promjene dolo (npr. ugovor o prijenosu poslovnog udjela, nasljeivanje i sl.) Dakle upravi se dostavljaju dokazi da je do promjene dolo, a ne sudu. Nadalje, ako je u promjeni sudjelovao javni biljenik, duan je bez odgaanja nakon to je ona uinjena, umjesto lanova uprave potpisati popis lanova drutva i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu, a jedan drutvu. Na tom popisu javni biljenik mora potvrditi da sve to je u popisu navedeno odgovara promjenama u kojima je sudjelovao i da su podaci u njemu u skladu s podacima u posljednjem popisu koji je bio predan registarskom sudu. Osim toga, spoje li se raspolaganjem poslovnim udjelima, po bilo kojoj osnovi svi udjeli kod jedne osobe zbog toga ne treba mijenjati drutveni ugovor niti je potrebna izjava o osnivanju drutva (l. 412. st. 5. ZTD-a). Prema tome, nema vie preoblikovanja drutvenog ugovora u izjavu o osnivanju niti se uz prijavu treba dostavljati dokaz o prijenosu poslovnog udjela, a kako javni biljenici sudjeluju u promjenama te potvrdama daju relevantne podatke o stanju lanova drutva, trebalo bi dosadanje stavove izmijeniti.

9. Promjena lanova drutva s ogranienom odgovornou kojom drutvo s jednim lanom postaje drutvo s vie lanovaAko je drutvo osnovano na temelju izjave jednog lana o osnivanju drutva, pa ono nakon upisa u sudski registar postane drutvo s vie od jednog lana, lanovi drutva moraju sklopiti drutveni ugovor (l. 412. st. 5. ZTD-a) kojim se mijenja izjava o osnivanju.

10. Monistiki i dualistiki ustroj organa dionikog drutva i upis u sudski registar

Pripremanje i odravanje Glavne skuptine provodi se po vaeem statutu drutva, uz izravnu primjenu odredaba ZTD-a koje ta pitanja rjeavaju na drugaiji nain (raunanje rokova i sl.) ako je skuptina odrana nakon 1. travnja 2008. godine.

Pripremanje i provoenje Glavne skuptine provodi se samo po vaeem statutu drutva, ako je Glavna skuptina odrana 1. travnja 2008. godine, a sazvana je prije primjene ZTD-a.

Prijavu za upis promjena statuta podnosi uprava i predsjednik nadzornog odboraNa Glavnoj skuptini drutva odranoj nakon 1. travnja 2008. godine mogu se izabrati i lanovi upravnog odbora, s time da se odluke o izboru moraju donijeti nakon usvajanja izmjena i dopuna statuta te opoziva odnosno razrjeenja dotadanjih lanova Nadzornog odbora ( l. 275. ZTD-a - nadlenost skuptine).

Ako se odluke o izboru lanova upravnog odbora donose u istoj sjednici na kojoj su usvojene izmjene i dopune statuta, u odlukama mora biti vidljivo, da mandat novih lanova upravnog odbora zapoinje tek nakon pravomonog upisa izmijenjenog statuta u sudski registar, kada prestaje i mandat razrijeenih lanova nadzornog odbora. Naime lanak 272.c stavak 2. ZTD-a glede poetka mandata lanova upravnog odbora upuuje na odgovarajuu primjenu lanka 258. ZTD-a kojom je propisano da, nije li u odluci o izboru odnosno u izjavi o imenovanju to drugo reeno, mandat lanova nadzornog odbora, dakle i lanova upravnog odbora, poinje s danom donoenja odluke o izboru, odnosno imenovanju, bez obzira na upis u sudski registar.

Upis u sudski registar se provodi na temelju vie prijava i to: prijave za upis izmjena i dopuna statuta drutva, prijave za opoziv odnosno razrjeenje lanova Nadzornog odbora i imenovanje lanova Upravnog odbora te prijave za upis izvrnih direktora.

11. Prijavu za upis u sudski registar izmjena i dopuna statuta dionikog drutva podnosi uprava i predsjednik Nadzornog odbora drutva.

Prijavu za upis razrjeenja lanova Nadzornog odbora i izbora, odnosno imenovanja lanova Upravnog odbora podnose svi izvrni direktori i predsjednik Upravnog odbora drutva (l. 272.g st. 1. ZTD-a). Istodobno treba podnijeti i prijavu za upis izvrnih direktora koju oni i potpisuju (l. 272.l st. 2. ZTD-a).

Prije upisa razrjeenja lanova Nadzornog odbora i imenovanja Upravnog odbora, Upravni odbor se mora valjano konstituirati, na nain utvren u statutu. lanovi Upravnog odbora moraju izabrati predsjednika i najmanje jednog zamjenika predsjednika. Upravni odbor mora imenovati jednog ili vie izvrnih direktora u skladu sa statutom, a ako ih ima vie, mora jednog od njih imenovati glavnim izvrnim direktorom. Imenovanje izvrnih direktora mora se istodobno prijaviti sudskom registru, jer oni zajedno s predsjednikom Upravnog odbora podnose prijavu za upis Upravnog odbora u sudski registar.

Kao to je poznato ZTD nakon izmjena i dopuna iz 2007.godine u dioniko drutvo uvodi pored dualistikog (uprava nadzorni odbor) i monistiki ustroj upravljakih tijela (upravni odbor, izvrni direktori). Pojedinosti u vezi s monistikim ustrojem drutva ureuju se statutom, tako da uvoenje monistikog ustroja drutva zahtijeva i odgovarajue izmjene statuta. Promjene u statutu drutva, kao i promjene u upravljakim tijelima drutva, upisuju se u sudski registar. Kako je ve od 1. travnja 2008. omoguena opcija dionikom drutvu da statutom odredi monistiki ustroj upravljakih tijela, potrebno je ujednaiti postupak upisa.

U prvom redu treba poi od toga da je upis izmjena i dopuna statuta u sudski registar konstitutivne prirode (izmjena statuta je valjana tek nakon njezina upisa u sudski registar) dok je upis upravljakih tijela (upravnog odbora i izvrnih direktora) deklaratorne prirode. To znai da se upravljaka tijela drutva mogu izabrati po izmijenjenom statutu, s tim to najprije treba u registru provesti upis izmjene statuta, a nakon toga i novih upravljakih tijela. Kod ispitivanja prijave za upis potrebno je voditi rauna o osobama koje su ovlatene za podnoenje prijave ili bolje reeno prijava, jer se predmetni upisi ni na koji nain ne mogu provesti na temelju jedne prijave.

12. Upis u sudski registar vritelja dunosti direktora, ravnatelja i sl.

Vritelj dunosti direktora, privremeni ravnatelj, obnaatelj dunosti ravnatelja i slino upisuje se u sudski registar za one subjekte upisa za koje je tako odreeno posebnim propisima.

Upis vritelja dunosti direktora trgovakog drutva nije doputen.

Na ranijoj zajednikoj sjednici svih odjela VTS RH zauzeto je stajalite u pogledu nedopustivosti upisa u sudski registar vritelja dunosti direktora u odnosu na trgovaka drutva. Ovo stajalite je u kasnijim sudskim odlukama pogreno primijenjeno i na druge subjekte upisa, iz ega bi proizlazilo da je zabranjen upis v.d. direktora za sve subjekte upisa. Primjena zakljuka na sve subjekte upisa nije pravilna, jer se u sudski registar upisuju i takvi subjekti u kojima se po posebnim propisima najprije imenuju v.d. direktori ili obnaatelji dunosti direktora, ravnatelja i sl., a tek nakon provedenog natjeaja direktor ili ravnatelj. Izbor i imenovanje direktora i ravnatelja u tim sluajevima obavlja se nakon upisa subjekta u sudski registar v.d. direktora, ravnatelja i sl., a prijavu za upis subjekta podnosi upravo v.d. direktora ili ravnatelja.

13. Dostava pismena drutvu od 1. travnja 2008. godine

Ako drutvo nema ni jednog lana uprave ni privremenog upravitelja, za primanje oitovanja volje i pismena zastupaju ga lanovi nadzornog odbora, ako drutvo ima taj organ.

Ako drutvo nema nadzorni odbor, za primanje oitovanja volje i pismena drutvo zastupaju njegovi lanovi.

U oba sluaja pismena se dostavljaju na adresu drutva upisanu u sudski registar.

Volja je valjano izjavljena odnosno pismeno je valjano dostavljeno ako je to uinjeno prema jednoj od navedenih osoba.

Novim pravilom iz lanka 426. st. 7. ZID ZTD-a omogueno je zastupanje drutva za primanje oitovanja volje i pismena onim drutvima koja nemaju niti jednog lana drutva, privremenog upravitelja, pa ni nadzornog odbora. Ova rjeenja iz lanka 426. st. 7 ZTD-a omoguit e djelotvorniju dostavu sudskih odluka, tako da ih treba odmah primjenjivati i u registarskim stvarima. Mada nije uobiajeno rjeenje iz zakonskog teksta prenositi u zakljuak, uinjena je iznimka, kako bi svi suci i sudski savjetnici navedeno rjeenje iz zakona imali u vidu kod rjeavanja svojih predmeta.

14. POPIS LANOVA DRUTVA

Popis lanova drutva sudu podnose javni biljenici, koji su duni na popisu potvrditi da sve to je u popisu navedeno odgovara promjenama u kojima su sudjelovali, te da su podaci u popisu u skladu s podacima u posljednjem popisu koji je bio predan registarskom sudu (l. 412. st. 5. ZTD-a). U sluajevima u kojima javni biljenik nije sudjelovao, za istinitost podataka iz popisa odgovorna je uprava drutva.

Ako popis lanova drutva ili njihovih poslovnih udjela podnosi uprava drutva, u smislu lanka 410. stavak 2. i 3. ZTD-a popis lanova drutva potpisuju svi lanovi uprave.

Uprava drutva mijenja popis lanova drutva na temelju priopenja o promjeni i podnesenog dokaza da je dolo do promjene, a o toj promjeni duna je bez odgaanja izvijestiti registarski sud. Stoga uprava drutva, a ne ragistarski sud, provjerava dokaze kojima se trai upis promjena u knjigu poslovnih udjela

15. Povrede pravila o radu nadzornog odboraPovrede pravila o nainu rada nadzornog odbora dionikog drutva iz l. 264. st. 2. ZTD-a nemaju za posljedicu da su odluke donesene na sjednici nadzornog odbora bez uinka. Ako odluke nisu potpisane ili u zapisniku o sjednici odbora nije naznaen kvorum, registarski sud mora provesti upis i na temelju tako manjkavog zapisnika, osim ako se iz sadraja zapisnika vidi da odluka nije valjano donesena. Kako prijavu za upis u registar podnosi i predsjednik nadzornog odbora, njegov potpis na prijavi zamjenjuje potpis na zapisniku.16. Sudjelovanje javnog biljenika u postupku upisa u sudski registar

Javni biljenik ovlaten je zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom, te u tim stvarima ima prava i dunosti odvjetnika.

Javni biljenik u postupku upisa u sudski registar moe zastupati stranku na nain da u njeno ime podnese prijavu za upis u sudski registar kao i sve druge isprave na temelju kojih sud donosi rjeenje o upisu u sudski registar, ako su uz prijavu privijene isprave koje je sastavio ili su te isprave u neposrednoj vezi s ispravama koje je sastavio. Samo u poduzimanju tih radnji javni biljenik ima prava i dunosti odvjetnika (lanak 4. stavak 2. Zakona o javnom biljenitvu)

Javni biljenik ne moe podnijeti albu u ime predlagatelja upisa, odnosno drugih sudionika registarskog postupka, jer alba nije radnja koju javni biljenik moe poduzimati na temelju odredbe lanka 4. stavak 1. Zakona o javnom biljenitvu, niti javni biljenik moe poduzeti tu radnju na temelju specijalne punomoi. albu podnesenu po javnom biljeniku treba odbaciti kao nedoputenu na temelju odredbe lanka 358. stavak 3. Zakona o parninom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03) u svezi s lankom 20. stavak 2. Zakona o sudskom registru.

O sudjelovanju javnih biljenika u postupku upisa subjekata upisa u sudski registar do sada nije zauzeto pravno stajalite, ali je odreeno stajalite izraeno kroz odluke u predmetima koji su se rjeavali na ovom sudu u povodu albi predlagatelja ili drugih sudionika postupka. Tako je u odluci P-4117/04 publiciranoj u Biltenu broj 10 izraeno stajalite da se javni biljenik u spornim stvarima treba iskazati specijalnom punomoi, u protivnom on nije ovlaten na podnoenje albe.

Suprotno izraeno stajalitu javni biljenik u smislu lanka 4. stavak 1. Zakona o javnom biljenitvu uope nije ovlaten zastupati u spornim stvarima, sve da se i iskae specijalnom punomoi. Naime,odredbom lanka 4. stavak 1. Zakona o javnom biljenitvu propisano je da je javni biljenik ovlaten zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima, ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom, te u tim stvarima ima prava i dunosti odvjetnika.

Iz navedene odredbe Zakona proizlazi da javni biljenik u postupku upisa u sudski registar moe zastupati stranku na nain da u njeno ime podnese prijavu za upis u sudski registar kao i sve druge isprave na temelju kojih sud donosi rjeenje o upisu u sudski registar, ako su uz prijavu privijene isprave ili su u neposrednoj vezi s ispravama koje je sastavio. Samo u poduzimanju tih radnji javni biljenik ima prava i dunosti odvjetnika (lanak 4. stavak 2. Zakona o javnom biljenitvu). Meutim, javni biljenik ne moe podnijeti albu u ime predlagatelja upisa, odnosno drugih sudionika registarskog postupka, jer alba nije radnja koju javni biljenik moe poduzimati na temelju odredbe lanka 4. stavak 1. Zakona o javnom biljenitvu, niti javni biljenik moe poduzeti tu radnju na temelju specijalne punomoi .

Takvu albu na temelju odredbe lanka 358. stavak 3. Zakona o parninom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03) u svezi s lankom 20. stavak 2. Zakona o sudskom registru valja odbaciti kao nedoputenu.PREDSJEDNIK SUDA

mr. sc. Sran imac