PRAVNA TEHNIKA - pravo.unizg.hr · 36 TUMAČENJE PRAVNIH NORMI a) prošireno tumačenje – višeznačnoj riječi daje se njeno šire značenje (čl. 117/3 Ustava RH “Sudovi sude

PRAVNA TEHNIKA

Doc. dr. sc. Luka Burazin

Literatura: B. Perić, Država i pravni sustav

2

PRAVNA TEHNIKA

skup uputa i postupaka kako da se

pravo:

a) stvori (npr. zakonodavni, sudski postupak)

b) primijeni (pravni silogizam)

c) protumači (interpretira)

d) promijeni ili ukine

3

PRIMJENA PRAVA

opće i pojedinačne p. n.

izbor p. n. za rješavanje konkretnog društvenog odnosa

pravni silogizam

easy cases i hard cases

problem: antinomije, potreba za tumačenjem, pravne praznine

4

PRIMJENA PRAVA

(1) Osoba X usmrtila je osobu Y.

(2) Tko drugoga usmrti, kaznit će se kaznom zatvora najmanje 5 godina.

(3) Osoba X je kriva, pa joj se izriče kazna zatvora u trajanju od 7 godina.

5

ANTINOMIJA

antinomija u pravu

težnja: pravni sustav koji bi bio logička, neproturječna i koherentna cjelina

realnost: proturječja u sustavu

antinomija = proturječje između dviju ili više pravnih normi ili načela

6

ANTINOMIJA

antinomija može nastati između:

a) normi jednog pravnog akta

b) jednog pr. akta i drugog pr. akta

c) jednog pr. akta i općih načela prava

d) općih načela prava

e) načela pojedinih grana prava

7

ANTINOMIJA

sredstva za rješavanje antinomija:

a) juridički kriteriji

b) metajuridički kriteriji

8

ANTINOMIJA

juridički kriteriji:

a) kriterij vremena

(lex posterior derogat legi priori)

b) kriterij hijerarhije

(lex superior derogat legi inferiori)

c) kriterij specijalnosti

(lex specialis derogat legi generali)

9

ANTINOMIJA

sredstva za rješavanje antinomija između kriterija

načelo zakonitosti (juridički kriterij)

npr. antinomija između ranijeg propisa višeg ranga (zakon) i kasnijeg propisa manjeg ranga (pravilnik)

metajuridički kriteriji (pravičnost, pravednost, priroda stvari...)

10

TUMAČENJE PRAVNIH NORMI

potreba za tumačenjem

Čl. 114. st. 1. Obiteljskog zakona

“Sud će u izvanparničnom postupku roditelja

koji zlorabi ili grubo krši roditeljsku

odgovornost, dužnosti i prava lišiti prava na

roditeljsku skrb.”

11


utvrđivanje pravog sadržaja i smisla

pravne norme

razlozi:

a) nesavršenost stvaratelja p. n.

b) nesavršenost opće prirode p. n.

c) promjena društvenih odnosa

d) promjena vrijednosnih stavova

12


nesavršenost stvaratelja p. n.

nesklad između “prave volje” i “neadekvatne izjave”

nemogućnost cjelovitog normativnog zahvaćanja svih odnosa koje želi regulirati

13


nesavršenost prirode opće p. n.

apstraktnost opće p. n.

apstraktnost pojmova

apstraktnost hipoteze

14


promjena društvenih odnosa

značenja starijih normi treba prilagoditi u

međuvremenu izmijenjenim odnosima kako

bi one mogle utjecati na društveni život i

biti učinkovite

npr. pravna norma o zaštiti od opasnosti

na radu mijenja svoja značenja usporedno

s razvojem tehnologije (strojni pogon –

atomska energija)

15


promjena vrijednosnih stavova

izaziva promjenu u značenju norme čiji

je sadržaj uvjetovan određenim

vrijednosnim stavom ili ideologijom

liberalna, konzervativna,

socijaldemokratska ideologija

npr. odredba o pravu na obiteljski život

16


ratio legis (svrha, uzrok, razlog, cilj zakona) – skup činjenica i društvenih vrijednosti, koje su uzrok donošenja pravne norme

occasio legis (povod zakonu) – neposredne okolnosti koje su izazvale donošenje pravne norme

17


tumačenje s obzirom na odnos p. n.

i stvaratelja p. n. te promjenjljivost

ciljeva p. n.

a) subjektivno-statičko tumačenje

b) objektivno-dinamičko tumačenje

18


a) subjektivno-statičko tumačenje

pronalazi se smisao i sadržaj:

- volje pravotvorca

- pojmova u času stvaranja p. n.

cilj: jedinstvenost primjene prava i pravna sigurnost

suprotno nač. pravne države (javnosti pravnih standarda)?

19


b) objektivno-dinamičko tumačenje

pronalazi se smisao i sadržaj:

- emancipirane i depersonalizirane pravne norme

- pojmova u času tumačenja p. n.

cilj: bolje ostvarenje pravičnosti

v. primjer u Patterson, Law and Truth, 55-56

20


tumačenje s obzirom na obveznu snagu određenog tumačenja

a) pravno obvezujuće tumačenje

autentično, općeobvezno i kazuističko tumačenje (zakonska ili legalna tumačenja)

b) pravno neobvezujuće tumačenje

znanstveno (doktrinarno) tumačenje

21


autentično tumačenje

tumačenje tijela koje je donijelo p. n.

npr. vjerodostojno tumačenje Sabora

RH

problemi: 1) narav pravnog akta, 2)

retroaktivnost, 3) izmjena ili

tumačenje, 4) kršenje nač. diobe vlasti

22


općeobvezno tumačenje

tumačenje tijela koje je za to posebno

ovlašteno od tijela koje je donijelo

pravnu normu

npr. posebni parlamentarni odbor

problem retroaktivnosti

23


kazuističko tumačenje

tumačenje tijela koje treba p. n.

primijeniti na konkretan pravni odnos

npr. sud, tijela upravnog postupka

pravno obvezujuće samo za konkretan

slučaj

24


znanstveno (doktrinarno) tumačenje

tumačenje pravnih stručnjaka -

znanstvenika

služi analizi i kritici pravnih normi te

predlaganju rješenja de lege ferenda

obvezuje samo snagom svoje

uvjerljivosti

25


tumačenje s obzirom na tehniku tumačenja

a) jezično tumačenje

b) logičko tumačenje

c) sustavno tumačenje

d) povijesno tumačenje

e) teleološko tumačenje

f) doslovno, suženo i prošireno tumačenje

26


jezično tumačenje

utvrđivanje značenja riječi primjenom pravila leksikologije, sintakse i gramatike

pravni standardi (npr. moral, opravdani razlog, red i mir)

tzv. pravni homonimi (npr. dijete)

arhaizmi, neologizmi, strane riječi, tehnički izrazi

27


Čl. 292. st. 3. Ovršnog zakona

“Sud koji bi bio nadležan za odlučivanje o

prijedlogu za ovrhu na temelju ovršne

isprave donesene u upravnom postupku

nadležan je i za odlučivanje o prijedlogu za

određivanje privremene mjere nakon

ZAVRŠETKA (okončanja) toga postupka.”

28


logičko tumačenje

primjena pravila logičkog mišljenja

načela tzv. pravne logike:

a) zaključivanje iz suprotnosti (argumentum a contrario)

b) zaključivanje od manjeg na veće (argumentum a minori ad maius)

c) zaključivanje od većeg na manje (argumentum a maiori ad minus)

29


argumentum a contrario

(zaključivanje iz suprotnosti)

iz jednog kategoričkog i preciznog suda

izvodi se drugi, ovom prvom suprotan sud

primjer: OS, P 523/96 u Harašić, Sudska argumentacija, str. 41.

30


argumentum a minori ad maius

(zaključivanje od manjeg na veće)

iz jednog suda, koji se odnosi na manju kvantitetu, izvodi se drugi sud, koji se odnosi na veću kvantitetu

arg. a fortiori primijenjen na nepovoljne kvalifikacije (npr. zabrane)

primjer: pušenje – loženje vatre?

31


argumentum a maiori ad minus

(zaključivanje od većeg na manje)

iz jednog suda, koji se odnosi na veću kvantitetu, izvodi se drugi sud, koji se odnosi na manju kvantitetu

arg. a fortiori primijenjen na povoljne kvalifikacije (npr. prava i dozvole)

primjer: OS, P 2075/92 u Harašić, str. 62.-63.

32


sustavno tumačenje

utvrđivanje povezanosti jedne pravne

norme s drugim pravnim normama i

njezine pripadnosti pravnom sustavu,

pravnoj skupini, pravnoj grani, pravnom

institutu

primjer: OS, Pn 2466/90 u Harašić, str. 90.

33


povijesno tumačenje

ispitivanje povijesnih okolnosti koje su

prethodile donošenju određene p. n.

obraća se pažnja na: occasio legis,

pripremni materijal (prijedlozi, zapisnici,

obrazloženja), prethodno pravno pravilo

primjer: Harašić, str. 70., bilj. 96.

34


teleološko (grč. telos) tumačenje

utvrđivanje cilja, svrhe (ratio legis) p. n.

interes ili vrijednost koja se želi zaštititi odnosno ostvariti određenom p. n. - pravednost, zakonitost, život, sloboda, obitelj...

subjektivno i objektivno ciljno tumačenje

primjer: VSRH, Uzz 4/96 u Harašić, str. 74.

35


doslovno, prošireno (ekstenzivno) i suženo (restriktivno) tumačenje

pogrešnost izraza u p. n. – tzv. kvalitativna korektura izraza (npr. Tko trudnoj... umjesto Tko drugoj... kod k. d. protupravnog prekida trudnoće)

nedovoljnost izraza u p. n. – tzv. kvantitativna korektura izraza (prošireno i suženo tumačenje)

36


a) prošireno tumačenje – višeznačnoj riječi

daje se njeno šire značenje (čl. 117/3

Ustava RH “Sudovi sude na temelju Ustava

i zakona.”)

b) suženo tumačenje - višeznačnoj riječi

daje se njeno uže značenje (čl. 195/1 ZPP

“Ako koja od stranaka otuđi stvar o kojoj

teče parnica, to ne sprječava da se parnica

među istim strankama dovrši.”)

c) doslovno tumačenje

37

PRAVNE PRAZNINE

društveni odnos koji nije pravno uređen, a trebao je biti uređen

moguća i realna pojava u sustavu prava

popunjavanje pr. praznina:

a) tzv. otvaranjem zakonodavnog pitanja (u apsolutističkim vladavinama)

b) po pravilima običajnog prava (ŠGZ)

c) primjenjivač sam stvara normu (ŠGZ)

d) analogijom

38

PRAVNE PRAZNINE

popunjavanje pr. praznina analogijom

kad za jedan životni slučaj nije izričito predviđeno pr. pravilo, ali je predviđeno pr. pravilo za drugi slučaj ovome bitno sličan

bitna sličnost - identičnost interesa i ciljeva (ratio legis) koji se pravnom normom štite

39

PRAVNE PRAZNINE

dva stupnja analogije:

1. zakonska analogija (analogia legis) - rješavanje slučaja primjenom pr. pravila koje uređuje bitno sličan društveni odnos

primjer: Harašić, Zbornik PF u Zagrebu, 1/2006, str. 102.-104.

40

PRAVNE PRAZNINE

2. pravna analogija (analogia iuris) -

rješavanje slučaja na temelju općih

pravnih načela

primjer: pravo korištenja grobnih mjesta

41

HVALA NA PAŽNJI !

K R A J

Documents

PRAVNA TEHNIKA - pravo.unizg.hr · 36 TUMAČENJE PRAVNIH NORMI a) prošireno tumačenje – višeznačnoj riječi daje se njeno šire značenje (čl. 117/3 Ustava RH “Sudovi sude