PRAVO DRUŠTVA

1. Pravni izvori koji se odnose na status gospodarskih društava su:

1. Ustav, zakon

2. Akti pojedinih nezakonodavnih tijela

3. Statut i ugovori o osnivanju

4. Sudska i arbitražna praksa

5. Pravna znanost

2. Najvažniji zakon koji u FBIH regulira gospodarsko društvo je Zakon o gospodarskim društvima ZGD – njime se uređuju statusno pravna pitanja od značenja za osnivanje, funkcioniranje, upravljanje i prestanak gospodarskih društava, uz supsidijarnu primjenu općih pravila obveznih odnosa uređenih prvenstveno odredbama Zakona o obveznim odnosima.

ZGD se sastoji od sedam dijelova i to:

1. Zajedničke odredbe

2. Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću

3. ? društvo

4. Dioničko društvo

5. Društvo s ograničenom odgovornošću

6. Kaznene odredbe

7. Prijelazne i završne odredbe

3. Definicija gospodarskog društva: Gospodarsko društvo zakonodavac definira kao pravnu osobu koja samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda te djelatnost obavljanja usluga na tržištu radi stjecanja dobiti.

4. Pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi se radilo o GD:

- Udruživanje osoba kao pravne zajednice;

- pravni posao kao osnova udruživanja

- samostalnost u obavljanju gosp. djelatnosti;

- svrha osnivanja(stjecanje dobiti)

5. Oblici gospodarskih društava su :

1. Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću

2. Komanditno društvo ( k.d.)

3. Dioničko društvo ( d.d. )

4. Društvo s ograničenom odgovornošću ( d.o.o. )

6. Kriterij podjele društva po skupinama su:

1. podjela društva prema pravnoj sposobnosti

2. podjela društva na društva osoba i društva kapitala

3. podjela društva na unutarnja i vanjska društva

4. podjela društava prema cilju

7. Karakteristike društava osoba:

1. temelji se na osobama koje čine društvo; to su društva ? personal

2. društvo mora imati najmanje dva člana od kojih barem jedan za obevze društva odgovara cjelokupnom svojom imovinom

3. društvo nema temeljni kapital, oako članovi u društvu mogu unijeti kapital za potrebe poslovanja

4. članska prava u pravilu se određuju prema osobama a ne po unesenom kapitalu i u pravilu svi imaju jednaka prava upravljanja i vođenja poslova osim ? u komanditnom društvu

5. članovi društva odgovaraju neograničeno solidarno za obevze društava cjelokupnom svojom imovinom

6. članovi imaju široku autonomiju u uređenju odnosa u društvu

7. vrši se kontrola ulaska i izlaska članova iz društva; udio se ne može prenijeti na trećeg bez suglasnosti ostalih članova a postoje i ograničenja i kod nasljeđivanja

8. društvo nema statut već ugovor o osnivanju

9. društvo nema organe već poslove upravljanja i nadzora obavljaju članovi društva

10. u nedostatku zakonodavnih rješenja primjenjuju se odredbe ZOO o ortakluku

8. Karakteristike društva kapitala:

1. na njih se ne primjenjuju odredbe ZOO o ortakluku

2. društva imaju temeljni kapital i u zakonu su utvrđena najmanja sredstva s kojima se društvo osniva

3. da su pravne osobe

4. društvo može osnovati i samo jedna osoba

5. članovi društva ne odgovaraju za obveze društva svojom imovinom, izuzev slučajeva izričito određenih zakonom

6. u pravilu se ne vrši kontrola ulaska i zlaska članova iz društva; slobodan je prijenos dionica uz određena ograničenja kod D.O.O.

7. prava članova razmjerna su njihovom udjelu u temeljnom kapitalu

8. društvo ima organe preko kojih se vrši upravljane društvom i kontrola reda u društvu

9. društvo ima statut kao temeljni akt

9. Pravna sposobnost i odgovornost za obveze

Gospodarsko društvo stječe svojstvo pravne osobe, subjekta koji samostalno stječe i preuzima obveze, tek od trenutka upisa u registar društva.

Prema ZGD-u sva su gospodarska društva pravne osobe. Upis gospodarskog društva u registar jest konstitutivne prirode.

Stjecanjem pravne sposobnosti GD dobiva status pravnog subjekta. Pravna sposobnost znači da GD može biti nositelj prava i obveze.

Poslovna sposobnost je potrebna pretpostavka da GD ta prava i obveze može stjecati svojim djelovanjem, odnosno očitavanjem volje. Svaki član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću i komplementa u komanditnom društvu odgovaraju za obevze društva

neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Ako je riječ o društvu kapitala nema odgovornosti člana za njegove obevze.

Dioničar u dioničkom društvu, vlasnik udjela društva s ograničenom odgovornošću i komanditor u komanditivnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kad neki od njih:

1. korist društvo za postizanje osobnog cilja koji nije suglasan ciljevima drugih članova i društva u cjelini

2. upravlja imovinom društva kao svojom imovinom

3. koristi društvo za prijevaru ili oštećenje svojih vjerovnika

4. utječe na smanjenje imovine društva u svoju korist ili korist trećih osoba, ili utheče na to da društvo preuzme obveze, iako je znao ili morao znati kako društvo nije ili neće biti sposobno ispuniti svoje obveze

10. Što je tvrtka?

Tvrtka je ime pod kojim gospodarsko društvo polsuje i sudjeluje u pravnom prometu. Budući da se upravo po tvrtki njezin nositelj razlikuje od ostalih pravnih subjekata, temeljna se funkcija tvrke ogleda u individualiziranju društva.

Sva poslovna pisma i narudžbe društva moraju sadržavati:

1. ??? tvrtka i adresu sjedišta društva

2. ?? tvrtku i adresu podružnice društva

3. Naziv i sjedište institucije kod koje je društvo upisano u registar i broj pod kojim je upisano

4. Broj računa s nazivom i sjedištem financijskie organizacije kod koje društvo drži račun, a ako ima više računa, za svaki od njih

5. Porezni broj društva

11. Načela tvrtki:

1. Načelo zakonitosti – znači da određeno pravni akt mora biti sukladan zakonu i da će svaki ???? upisati u registar društva tvrku koja nije usklađena s zakonom

2. Načelo jedinstvenosti – znači jedno društvo – jedna tvrtka te da svaki dio gosp.društva mora poslovati pod istom tvrkom

3. Načelo istinitosti – znači da u tvrtki ne msiju biti podaci koji bi glede djelatnosti i opsega poslovanja mogli kod trećih uzrokovati zabludu.

4. Načelo različitosti i isključivosti – znači da na određenom području u registar društva može biti upisana samo jedna tvrtka pod istim nazivom, na što sud pazi po službenoj dužnosti

5. Načelo prvenstva – znači da će sud pri prijavi upisa tvrtke u registar društva upisati onu koja je prva primljena

6. Načelo javnosti – znači kako se tvrtka i sve promjene u svezi s njom upisuju u registar društva te da se o njoj svaki treći može obavijestiti u registru društva

12.Obvezni i zabranjeni sastojci tvrtki

OBVEZNI

Za svako gosp.društvo obvezan sastojak tvrtke je oznaka oblika društva, a za društvo osoba i prezime najmanje jednog člana osobno odabranog za obveze društva.

Tvrtka društva s neograničenom solodarnom odgovornošću obvezno sadrži prezime najmanje jednog člana i oznaku da društvo ima više članova i oznaka d.n.o.

Tvrtka komanditnog društva obvezno sadrži prezime najmanje jednog komplementora i oznaku oblika društva KD.

Tvrtka društva s neograničenom solidarnom odgovornošću i tvrtka komanditnog društva obvezno sadrži tvrtku drugog društva koje je član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću ili komplementnog komandatnog društva. Tvrtka društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati oznaku D.O.O.

Tvrtka dioničkog društva mora sadržavati oznaku D.D.

Tvrtka GD upisanog u registar društva u FBIH mora biti na jeziku u službenoj uporabi u FBIH.

Tvrtka podružnica mora sadržavati punu tvrtku društva, oznaku da je podružnica i jsedište podružnice.

ZABRANJENI SASTOJCI TVRTKE

1. riječi i oznake koje su protivne zakonu (riječ banka bez dopuštenja Angencije za bankarstvo)

2. zaštićene robne ili uslužne znakove drugih pravnih i fizičkih osoba

3. službene simbole i znakove (grbove, zastave....)

4. nazive ili znakove stranih država ili međunarodnih organizacija

5. riječi i oznake koje bi mogli stvoriti zabunu u pogledu vrste i opsega poslovanja ili dovesti do zamjene s tvrtkom ili znakom drugog društva ili povrijediti prava trećih osoba

Tvrtka može sadržavati

a) riječi „Bosna i Hercegovina“ i „Federacija“ i nihove izvedenice uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za poslove uprave i pravosuđa

b) ime i prezime osobe koja nije osnivač društva samo uz odobrenje te osobe ili njezinih zakonskih nasljednika

13. Zaštita tvrke

Pravo na tvrtku apsolutno je privatno pravo koje odgovara pravu na ime fizičke osobe.

Pravo na zaštitu ima tvrtka koja je prva podnijela zahtjev za registraciju. Zaštita se pruža na temelju ZGD i drugih propisa. Zaštita se ostvaruje tužbom koja se podnosi registarskom sudu koji vodi registar društva u kojem je upisana tvrtka čijim upisom nastaje povreda obveze tvrtke.

Ovom tužbom može se tražiti:

1. da druga osoba prestane rabiti rabiti predmetnu tvrtku

2. da se tvrtka druge osobe izbriše iz registra društava

3. da se druga osoba obveže nadoknaditi štetu pričinjenu uporabom tvrtke

14. Što je to djelatnost gospodarskog društva:

Djelatnost gospodarskog društva je samo naziv za određenu vrstu posla, dok je predmet poslovanja ukupnost djelovanja određenog gosp.društva.

Predmet poslovanja gosp.društva može biti obavljanje svake dopuštene gospodarske djelatnosti.

Na temelju djelatnosti upisane u registar društva, gospodarsko će društvo biti razvrstano u Jedinstvenom registru poslovnih subjekata koji vodi nadležni federalni organ za potrebe statistike.

Društvo može početi s obavljanjem djelatnosti danom opisu u registar društva i kada organ nadležan za inspekcijski nadzor dostavi obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i ispunjenju uvjeta tehničke opremljenosti itd.

15. Pod kojim uvjetima društvo može obavljati dodatnu djelatnost koja nije upisana u registar?

Pod uvjetima ako :

- se te djelatnosti obavljaju: - u manjem opsegu

o obavljaju uz glavne djelatnosti

o nisu upisane u registar društva

16. Kriterij za određivanje sjedišta GD:

- mjesto gdje se nalazi uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva

- mjesto gdje društvo obavlja svoju polsovnu djelatnost

ZGD prihvaća formalni kriterij u utvrđivanju sjedišta GD, ostavljajući slobodu društva o izboru mjesta koje će kao sjedište upisati u registar društva

17. Podružnica

Podružnica je poslovna jedinica GD koja nema svojstvo pravne osobe, odvojena od njegova sjedišta, s određeno samostalnošću u obavljanju poslova iz predmeta poslovanja.

Podružnicu može osnovati društvo samo izvana mjesta svoga sjedišta. Njezino postojanje može biti predviđeno aktom o osnivanju, odnosno statutom društva.

Podružnica može obavljati sve poslove u okviru djelatnosti društva koji su kao djelatnosti podružnice upisani u registar društva.

Djelatnost podružnice mora biti takva da pomoću nje gospodarsko društvo sujdeluje u pravnom predmetu. Stupanj samostalnosti podružnice ovisi o društvu, a njezina je granica u tome da joj ona ne može dati pravu osobnost. Društvo samo odlučuje o tome kako će ustrojiti rad podružnice.

Podružnica nije pravna osoba

Podružnica mora imati relativnu samostalnost poslovanja i određenu pravnu samostalnost koja se očituje u tome da su zaposlenici podružnice prema trećim osobama ovlašteni samostalno sklapat poslove, u okviru predmeta poslovanja društva. Podružnica ima i svoje

osobe za zastupanje. Podružnica je također organizacijski oblik koji je dio pravne osobe, a ne pravna osoba.

Upis podružnice u registar društva

Podružnica s emora upisati i u registar društva mjerodavnog suda prema mjestu sjedišta osnivača (društva) i u registar društva mjerodavnog suda prema sjedištu podružnice.

Prigodom upisa podružnice u registar društva, obavezno se upisuju:

1. tvrtka podružnice

2. sjedište podružnice

3. djelatnost podružnice

4. tvrtka i sjedište društva kome pripada podružnica

5. ime i prezime, prebivalište i JMBG ???? podružnice ili osobe određene za zastupanje osnivača u poslovanju podružnice, ako za nju nije dana posebna ?????.

Dvostruka registracija podružnice ima dvije uloge:

a) kako je podružnica zemljopsino udaljena od središnjice i kako je ona ovlaštena za samostalno sklapanje poslova, to se treći može uvidom u registar društva sjedišta podružnice uvjeriti o predmeu poslovanja osnivača društva i opsegu ovlasti podružnice.

b) treći može u slučaju spora može izabrati mjesnu nadležnost sua prema sjedištu podružnice.

Podružnica prestaje:

1. ako osnivač donese odluku o njezinu prestanku

2. ako osnivač prestane postojati, odnosno brisanjem osnivača iz registra društva

18. Iz čega mogu proizlaziti ovlasti zastupnika za zastupanje GD?

Ovlasti zastupnika za zastupanje društva temelje se na: zakonu, aktima ovlaštenog organa i punomoći

U gosp.društvu pravna osoba može izvršiti volju samo pomoću svojeg zastupnika

19.Tko prema zakonu zastupa GD?

Zakonsko zastupanje postoji kada zastupnik ovlast za zastupanje ???? neposredno iz zakona (ex lege) pa nije potreban neki kat vlasti ili organa gospodarskog društva. Prema ZGD društvo zastupa upravu, odnosno i druge osobe određene osnivačkim aktom ili statutom društva. Društva kapitala zastupaju članovi uprave. Direktor je zakonski zastupnik dioničkog društva i

D.O.O., dok izvršni direktori zastupaju društvo u polsovima i opsegu utvrđenim statutom društva. Kod društva osoba ovisno utvrđuje se da D.N.O. zastupa svaki njegov član ako ugovorom nije drugačije određeno, da komanditno društvo zstupa svaki komplementor ako ugovorom nije drugačije određeno, a komanditor samo ne temelju posebnog ovlaštenja danog suglasnošću svih članova. Uprava društva organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja društvo i odgovara za zakonitost njegova poslovanja. Ovlasti uprave mogu biti ograničeni i neograničeni (ograničenja se unose u registar društva). Osobe ovlaštene za zastupanje upisuju se u registar društva.

20. Četiri vrste punomoći za zastupanje:

1. punomoć po zaposljenju

2. prokura

3. trgovačka punomoć

4. punomoć trgovačkom putniku

ZGD-om je regulirana punomoć po zaposlenju i prokura

PUNOMOĆNIK PO ZAPOSLENJU

Punomoćnik po zaposlenju je osoba zaposlena u gosp.društvu kojoj je povjereno obavljanje određenih poslova u okviru djelatnosti društva ovlaštena za poduzimanje svih radnji i zaključivanja poslova koji se uobičajno obavljaju ili nastaju uz poslove koji su mu povjereni. Na punomoćniku temeljem zaposlenja primjenjuju se odredbe za punomoći iz ZOO.

21. PROKURA

Prokura je posebna trgovačka punomoć za zakonom utvrđenim sadržajem i opsegom ovlasti prokuriste. Kod prokure u ovlasti i ograničenja prokuriste utvrđena samim zakonom. Prokura se može uspostaviti samo u trgovačkom prometu a ne i u drugim pravnim odnosima.

Prokura se definira kao pismena ovlast za poduzimanje svih pravnih radnji i poslova u ime i za račun društva osim prijenosa i opterećenja nekretnina, ako ovlast za to nije posebno i izričito naređena.

DAVATELJ PROKURE:

Kod nije izričito propisano koje je tijelo ovlašteno da daje prokuru. Kod društva s neograničenom solidarnom odgovornošću potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih voditi poslove društva što vrijedi i za komandtitno društvo.

Prokura kod društva kapitala može dati njihov zakonski zastupnik sukladno osnivačkom aktu ili statutu društva.

Prokura se može dati za društvo u cjelini ili samo za određenu podružnicu.

PROKURIST

Prokurist je osoba kojoj je dodjeljena najšira trgovačka punomoć kojoj je opseg vlasti u interesu prema sigurnosti prema trećima utvrđena zakonom. Prokurist nije zakonski zastupnik društva.

Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi. To može biti netko izvan društva ali i osoba u društvu. Mogu se utvrditi i posebni uvjeti – posebna stručna sprema, iskustvo (temeljnim aktom društva).

POJEDINAČNA I SKUPNA PROKURA

Prokura se može dati jednoj ili više fizičkih osoba pri čemu u ovom drugom slučaju ona može biti pojedinačna (samostalna, individualna) i skupna (zajednička, kolektivna) gdje kriterij razlikovanja nije sam broj prokurista već njihova samostalnost ili zajedništvo (suglasnost) u obavljanju ovlaštenja iz prokure.

Pojedinačna prokura je ona kod koje društvo daje prokuru jednom prokuristi ili većem broju koji su ovlašteni samostalno svaki za sebe.

Skupna prokura je takva kod koje se ona daje dvjema osobama ili više njih zajedno, tj,pravni poslovi i radnje su punovaljani ako postoji suglasna izjava volje svih prokusrista zajedno.

Posebni oblik prokure je prokura podružnice, a neki je smatraju i trećom vrstom. Riječ je o ograničenju prokure na područje jedne podružnice a često se koristi u bankarstvu.

OPSEG OVLASTI IZ PROKURE

Ovlasti iz prokure po zakonu obuhvaćaju sveukupno poslovanje vlastodavatelja, dakle odnose se i na one poslove koji prelaze granice uobičajenog poslovanja konkretnog društva. Prokurist ima po zakonu ovlasti obavljati sve poslove koje sobom nosi vođenje trgovačkog posla. Ovlaštenje prokurista utvrđena su ZGD. Ovlast za zastupanje prokurista daje društvo.

U odnosu prema trećim osobama djeluju samo ograničenja koja su propisana ZGD-om, ZGD postavlja nekoliko ograničenja:

1. prokurist ne može bez posebne ovlasti sklapati poslove kojima otuđuje ili opterećuje nekretnine društva ako ovlaštenje za to nije posebno ili izričito utvrđeno.

2. Prokurist kojemu je dana prokura za zastupanje jedne ili više podružnica društva nije ovlašten za društvo poduzimati pravne radnje koje se ne odnose na te podružnice

3. Prokurist ne može bez posebnog ovlaštenja društva nastupati kao druga ugovorena strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime i za račun drugih osoba ili u ime i za račun drugih osoba

UPIS PROKURE

Prokuru je obavezno upisati u registar društva kao i prestanak

Prokurist je obvezan definiratit potpis kod registarskog suda, a prigodom zastupanja uz potpis staviti naznaku kako postupa kao prokurist.

Upis u registar društva podrazumijeva – upisavanje broja i datuma donošenja odluke o davanju i prestanku ili izajvi o otkazu prokure, ime i prezime, JMBG i adresu prebivališta prokuriste te ospeg ovlaštenja odnosno ograničenja prokure.

PRIJENOS PROKURE

Prokurist ne može prenjeti prokuru na drugo, on ne može ni davati punomoć za sklapanje psolova drugim osobama.

PRESTANAK PROKURE

Prokura prestaje opozivom od društva i otkazom od prokuriste.

Prokura se daje na temelju povjerenja i ako je to povjerenje izgubljeno prokura se može opozvati u svako doba i bez obrazloženja. Prokurist može opozvati prokuru osim ako je jedini zastupnik tada otkaz ne može biti trenutan, nego prokura prestaje tek kada jedan ili više članova ne preuzme zastupanje društva.

Prokura može prestati i iz drugih razloga:

Prestankom društva

Otkazom prokuriste

Smrću prokuriste

Kada prokurist postane osobno odgovoran član društva osoba ili član uprave društva s ograničenom odgovornošću ili dioničkog društva koje mu je dalo prokuru i time njegov zakonski zastupnik

Gubitkom poslovne sposobnosti prokuriste

Otvaranjem stečaja ili likvidacije društva

Ako je prokura vezana za radni odnos u društvu, pa prestankom zaposlenja prestaje i svojstvo prokure

22. Povezana društva – definicja

Povezana društva su pravno samostalna društva koja su povezana:

a) kapitalom tako da jedno društvo ima udjele u drugom društvu ili društvima ili da dva ili više društava imaju udjele jedni u drugima i/ili

b) poduzetničkim ugovorima

23. Nabrojat povezana društva – vrste:

Vrste povezanih društava:

1. Vladajuće i ovisno društvo

2. Društvo s uzajamnim sudjelovanjem

3. holding

4. ???????

24. Razlika između ????? – holdinga

O holding društvu govorimo ako se vladajuće te jedno ili više ovisnih društva na temelju zaključivanja ugovora o vođenju poslova objedine jedinstvenim vođenjem poslova od vladajućeg društva.

????? predstavlja takvu vrstu povezanih društava kod kojeg vladajuće društvo na temelju zaključivanja ugovora o vođenju poslova pored jedinstvenog vođenja poslova ovisnih duštava obavlja i druge djelatnosti

25. ODGOVORNOST OVISNOG I VLADAJUĆEG DRUŠTVA:

Vladajuće društvo odgovara neograničeno solidarno vjerovnicima u postupku stječaja ovisnog društva ako je stječaj prouzrokovan obvezujućim nalozima, odlukama ili uputama vladajućeg društva. Ako vladajuće društvo dovede ovisno društvo u položaj da izvrši za sebe štetan pravni posao, ili na svoju štetu nešto učini ili propusti učiniti, nadoknadit će ovisnom društvu štetu prouzrokovanu po toj osnovi . u ime ovisnog društva zahtjev za nadoknadu štete mogu podnijeti dioničari i članovi ovisnog društva koji posjeduju 10% temeljnog kapitala.

26. Institucija koja vodi registar društva BiH je općinski sud

27. načela registra društva:

Načelo zakonitosti i obvezatnosti upisa

Načelo stvarnosti ili istinitosti

Načelo konstitutivnosti

Načelo publiciteta

Načelo javnosti

Načelo povjerenja

Načelo prvenstva i načelo isključivosti

28. Tko mogu biti osnivači gospodarskog društva :

- sve punoljetne i maloljetne fizičke osobe, te pravne osobe

29. nabrojat statusne promjene gospodarskog društva:

Spajanje, pripajanje, podjel, primjena oblika i prestanak društva

30. Na temelju kojeg akta se vrše statusna promjena

Statusna promjena se vrši na temleju plana reorganizacije

31. Sadržaj plana reorganizacije:

1. Oblik, tvrtka i jsedište društva sudionika i društava sljednika;

2. Vlasnička prava dioničara ili članova društva prednika u društvu sljedbenika

3. Opis, promjenu i raspodjelu imovine i obveza društava prednika koji se prenose na društvo sljedbenika s izvještajima revizora

4. Datum od kojega će vlasnici dionica ili udjela društava sljedbenika moći sudjelovati u dobiti i uvjete koji utječu na to pravo

5. Datum od kojeg će se poslovi društva prednika računovodstveno iskazivat na društvo sljedbenika

32. Razlozi za prestanak gospodarskog društva su:

1. Istek razdoblja za koje je osnovano

2. Spajanje, pripajanje i podjela

3. Okončanjem stečajnog postupka ili odbijanjem zahtjeva za otvaranje stečajnog postupka uslijed nedostatka imovine

4. Prestankom na temelju odluke suda

5. Odlukom skupštine društva

33. Kada prestaje GD: - gosp.druptvo prestaje kada ono izgubi svojstvo pravne osobe, odnosno društvo prestaje na dan upisa prestanka u registar društva

34. U kojim slučajevima sud donosi odluku za prestanak GD:

1. Kada najviši oran utvrđen osnivačkim aktom ili statusom ne sastaje se i ne obnavlja svoja ovlaštenja ili nije obavljen izbor organa čiji je predhodni mandat istekao, duže od dvije godine

2. Duže od dvije godine društvo ne ostvaruje prihode

3. Društvu je oduzeto odobrenje za obavljanje djelatnosti

4. Više ne postoje zakonom utvrđeni uvjeti za daljnje postojanje društva u obliku u kojem je upisano društvo u registar društva.

35. Definiraj društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću

Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću ili javno trgovačko društvo jest društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelokupnom svojom imovinom

36. Glavna obilježja D.N.O.:

1. D.N.O. je pravna osoba

2. D.N.O. je društvo osoba

3. D.N.O. mora imati najmanje dva člana

4. Ugovor o osnivanju je temeljni konstitutivni akt

5. D.N.O. je samostalno pravna osoba koja samostalno obavlja gosp.djelatnost

6. Upis u registar društva D.N.O. je obvezan i kontsitutivno jer tim upisom stječe pravni subjektivitet

7. Osnivačka sredstva sastoje se od uloga članova (osnivača) i moraju biti u novcu, stvarima, pravima, radu i drugim uslugama

8. Imovina društva – nastaje uplatom uloga i poslovanjem društva

9. Odgovronsot članova – svaki član D.N.O. odgovara vjerovnicima društva za obevze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom

10. Nepostojanje organa – društvo nema organe – odluke o radu društva donose njegovi članovi na način utvrđen ugovorom o osnivanju

37. Odgovornost članova:

Obilježje D.N.O. je u tome što osim društva za njegove obveze vjerovnicima odgovara i svaki njegov član cijelom svojom imovinom osobno i neograničeno solidarno,

Odgovornost članova D.N.O. ima sljedeće značajke:

1. Odgovornost članova društva proizlazi iz zakona

2. Ona je osobna odgovornost

3. Ova odgovornost je izravna

4. Odgovornost članova je solidarna

5. Odgovornsot je neograničena

6. Ova odgovornost je akcesoma

Osoba koja pristupi u D.N.O. odgovara i za obveze društva nastale prije svoga pristupanja

Član društva koji istupi iz njega, odgovara samo za obveze društva nastale do dana upisa njegova istupanja u registar društva

38. Tko upravlja i zastupa D.N.O.?

Društvom se može upravljati pojedinačno i skupno (kolektivno). Ako se ugovorom ne utvdi način upravljanja društvom pretpostavlja se kako je vođenje poslova pojedinačno, tako da je svaki član ovlašten sam odlučivati i voditi poslovanje ddruštva.

Pojedinačno upravljanje društvom je takvo upravljanje kada su svi nejgovi članovi, ili neki od njih, ovlašteni voditi poslove društva na taj način da je svaki od njih ovlašten sam voditi posao.

Skupno upravljanje je takvo upravljanje kada je za svaki posao i radnju potrebna suglasnost svih članova društva ovlaštenih za upravljanje.

D.N.O. zastupa svaki član ako ugovorom nije drugačije određeno. Zastupanje može biti pojedinačno ili skupno.

O pojedinačnom zastupanju je riječ ako članovi nisu ništa posebno ugovorili.

Skupno je zastupanje kada je za poduzimanje svakog posla prema trećima potrebna suglasnost svih skupnih zastupnika. Ono se može urediti ugovorom i to na dva načina:

1. skupno zastupanje svih članova

2. skupno zastupanje nekoliko članova, a najmanje dva

39. Prestanak DNO:

DNO može prestati temeljem općih zakonskih zasluga za prestanak GD, što podrazumijeva istek vremena i odluka članova društva i iz razloga koji su vezani samo uz d.n.o. polazeći od specifičnosti toga društva.

Posebni razlozi za prestanak DNO jesu:

1. kada jedan član najkasnije 6 mjeseci prije kraja kalendarske godine podnesu pismenu obavijest o istupanju i raskidu ugovora zaključenog na naeodređeno vrijeme , ako ugovorom nije drugačije određeno

2. smrt člana, osim ako po ugovoru nasljednik umrlog postane novi član

3. prestanak pravne osobe kao člana društva

4. stečaj jednog od članova društva

5. gubitak ili ograničenje pravne sposobnosti jednog od članova društva

40. Definiraj komanditno društvo

Komanditno društvo je gospodarsko društvo u koje se ugovorom uduružuju dvije osobe ili više njih koje ulažu svoje uloge (kapital) radi trajnog obavljanja registrirane djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, od kojih najmanje jedan odgovara za obevze društva osobno i solidarno neograničeno svojom cjelokupnom imovinom (komplementor) a najmanje jedna odgovara za

obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga upisanog u regisatr društva (komanditor)

41. Karakteristike KD

1. osnivački akt – ugovor o osnivanu zaključuju komplementori i komanditori u pismenom obliku

2. pravna sposobnost – društvo je pravna osoba koja pravni subjektivitet stječe upisom u regsitar društva

3. samostalnost – KD je samostalno u svom radu

4. osnivače (članove) društva – član društva i komplementer i komanditor, može biti svaka fizička i/ili pravna osoba

5. društvo je osoba – K.D. je društvo osoba tj.moraju postojati barem dav člana i to dvije vrste članova – komplementori i komanditori

6. minimalni ulog – zakon ne utvrđujue minimalni iznos kapitala potrebnog za osnivanje ovog društva

7. struktura osnivačkog uloga: ulog komanditora u KD može biti u novcu, stvarima i pravima

8. imovina i odgovornost društvo: imovina KD je imovina – prema ???? KD kao pravna osoba odgovara svojom imovinom neograničeno

9. uređenje unutarnjih odnosa i odnosa prema vani – unutarnji odnosi u K.D. uređuju se dispozitnim normama, a pravni odnosi prema trećima, pretežno prisilnim normama

10. vođenje poslova i zastupanje – redovitaK.D. i prema vani i prema unutra vode komplementori

11. tvrtka – tvrtka K.D. sadrži osobno ime najmanje jednog komplementora i oznaku „K.D.“

12. organi – K.D. nema organa već poslove upravljanja i zastupanja društava obavljaju pojedini članovi

13. gospodarska svrha – društvo je atraktivno za komanditora kao ulagača kapiatala koji je zainteresiran za dobit, a ne želi se upuštati u poslovanje i zastupanje društva zadržavajući uvid u njegov rad i ndzor za radom, s tim da trećima u načelu ne odgovara

42. Tko upravlja i zastupa k.d.?

K.d. kao društvo osoba, nema svojih organa koji bi njima upravljali već društvom upravljaju komplementori, ako osobno i neograničeno odgovorni članovi. Pravo komplementora na upravljanje društvom podrazumijeva i obvezu da upravlja i vodi poslove društva sukladno ugovoru.

K.d. zastupaju komplementori, ako ugovorom izričito nije određeno drugačije.

ZGD propisuje da su svi komplementori zakonski zastupnici takvog društva, ali neovisno od toga jesu li ovlašteni za upravljanje i vođenje poslova, neki od njih mogu se ugovorom isključiti iz zastupanja, što se obvezno upisuje u registar društva

43. Komanditno društvo na dionice

Komanditno društvo na dionice društvo je s vlastitom pravnom osobnošću u kojem najmanje jedan njegov član vjerovnicima društva odgovara na neogračenom cijelom svojom imovinom dok ostali članovi susjeluju svojim dionicama u temeljnom kapitalu ali osobno ne odgovaraju z aobevze društva.

44.Temeljni kapital

Temeljni kapital društva je iznos kapitala koji su upisali članovi društva i koji se navodi u njegovim aktima. Temeljni kapital se utvrđuje osnivačkim aktom i statutom društva te upisuje u posebni registar emitenta kod Komisije za vrijednosne papire (za dionička društva) i registar društava. Temeljni kapital kod društva kapitala je novčana vrijednost uloga koji članovi moraju uplatiti pri osnivanju društva što je zakonska obveza osnivača.

Društva osoba nemaju temeljni kapital.

Temeljni kapital ima dvije glavne uloge:

1. on je protuteža okolnosti da članovi društva ne odgovaraju za njegove obveze i

2. pokazatelj vjerovnicima kolika je, odnosno kolika je u nekom trenutku bila imovina društva

Temeljni je kapital računovodstvena kategorija, ulazi u pasivu društva i izražava se:

1. u statutu dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću

2. ugovorom kod društva osoba

3. u poslovnim knjigama društva

4. upisom u registar društva

5. upisom u registar emitenata kod Komisije za vrijednosne papire (za dionička društva)

45. Predmet uloga

- Novac kao predmet uloga

Temeljni kapital društva izražava se u domaćoj valuti. Temeljni kapital dioničkog društva iznosi najmanje 50 000 KM. Najniža minimalna vrijednost dionica je 10 KM. Temeljni kapital društva s ograničenom odgovornošću iznosi najmanje 2000 KM. Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100 KM.

- Stvar kao predmet uloga

U društvu se može uložiti svaka stvar koja je u pravnom predmetu ako ima imovinsku vrijednost, pri tome se onaj tko ulaže u stvar obvezuje društvu prenijeti vlasništvo nad njom. Kod nekretnine riječ je o stavri koja se ne može premještati s jednog mjesta na drugo bez povrede njezine biti (supstancije) a pojedinačno je određena površinom zemljišne čestice. Uložiti se može i svaka pokretna stvar za koju su ispunjene spomenute opće pretpostavke tj.a je u prometu i da ima imovinsku vrijednost.

Predmet ulaganja može biti i buduća stvar koja će tek nastati, primjerice koja će se proizvesti.

- Pravo kao predmet usluga

U društvu se može kao ulog unijeti svako pravo koje se može prenositi i koje ima imovisnku vrijednost.

Predmetom uloga takvog prava glede nekretnie mogu biti:

a) stvarna složnost

b) od osobnih složnosti pledouživanje i pravo uporabe, a pravo stanovanja samo ako je osnovano kao pledouživanje

c) stvarni teret

d) pravo građenja

e) koncesija

f) obvezno pravo uporabe nekretnine

46. Koliki je temeljni kapital D.O.O. i dd?

DOO – 2000KM

D.D. – 5000KM

47.Imovina društva:

Imovina u gospodarskom smislu je skup dobara koja pripadaju određeneom pravnom subjektu.

Imovinsku masu čine: stvari prava i novac.

DRUGI KOLOKVIJ PRAVO DRUŠTVA

1. Dioničko društvo je društvo kapitala u kojemu se temeljni kapital dijeli na dionice, a članovi toga društva su sve osobe koje su u društvo uložile određeni dio kapitala te u ukupnom temeljnom kapitalu sudjeluju s onim brojem dionica koji odgovara njihovom uložnom kapitalu.

2. Vrste dioničkih društava:

Dionička društva mogu biti otvorena i zatvorena. Otvorena dinička društva su ona čije su dionice izdane putem javne ponude i koja ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija:

1. da se radi o bankama ili o društvima za osiguranje i

2. da imaju temeljni kapital najmanje u iznosu od 4000000 KM i najmanje 40 dioničara

3.Uvjeti za otvoreno D.D.

da se radi o bankama ili o društvima za osiguranje

da imaju temeljni kapital najmanje u iznosu od 4 miliona maraka i najmanje 40 dioničara

imaju veći broj dioničara i javno objavljuju ponudu emisije dionica, s njihovim se dionicama trguje na burzovnom i izvanburzovnom tržištu

4. Tko može biti osnivač D.D.?

Osnivač dioničkog društva mogu biti sve maloljetne i punoljetne fizičke osobe te pravne osobe

5. Načini nastanka dioničkog društva:

Dioničko društvo može osnovati jedan ili više osnivača. Osnivači su obavezno i dioničari dioničkog društva. Dioničko društvo može nastati na nekoliko načina.

Prema ZGD do toga dolazi:

1. osnivanjem

2. spajanjem i podjelom dioničkih društava

3. preoblikovanjem nekog drugog gosp.društva u D.D.

6. Sustavi osnivanja dioničkog društva su:

1. sustav koncesija

2. susutav slobodnog udruživanja

3. sustav normativnog alata

U sustavu koncesije (dozrale) osnivanje dioničkog društva ovisi o dozvoli države i to njezinih upravnih tijela, koja slobodno ocjenjuju o svrsi osnivanja.

Sustav slobodnog udruživanja znači kako neko društvo nastaje u trenutku organiziranja osnivača donošenjem statuta ili kojeg drugog akta o osnivanju.

Sustav normativnog akta osnivanja D.D. postiže se isto što i sustavom koncesiranja, ali uz poštivanje načela slobode osnivanja, on s enalazi u sredini između sustava koncesija i sustava slobodnog udruživanja.

7. Načini osnivanja D.D.

ZGD predviđa dva načina osnivanja D.D., a to su simultor i sukcesivni načini osnivanja.

Simultano osnivanje dioničkog društva je kada osnivači otkupljuju (preuzimaju) sve dionice prigodom osnivanja, odnosno jednokratno i istodobno s potpisivanjem ugovora ili odluke o osnivanju, sukladno zakonu kojim se utvrđuje emisija i promet vrijednosnih papira.

Sukcesivno osnivanje dioničkog društva je takvo osnivanje kada potpisnici ugovora ili odluke o osnivanju, kao osnivači društva, preuzimaju jedan broj dionica, a preostale do ukupnog broja dionica i iznosa temeljnog kapitala utvrđenog osnivačkim katom, putem javnog poziva za upis i uplatu, nude neodređenom broju nepoznatih kupaca.

8.Osnivačka skupština D.D.

Sazivanje osnivačke skupštine je obvezno i kod simulatnog i kod suksesivnog osnivanja, a upis i uplata dionica uspije. Osnivači su dužni sazvati osnivačku u roku od 60 dana od dana prijema rješenja. Komisije za vrijednosne papire kojim se utvrđuje kako je emisija dionica uspjela.

Osnivačka skupština može odlučivati ako na njoj sudjeluje osobno ili putem punomoćnika dioničari s više od polovice ukupnog broja dionica s pravom glasa. Ako ne postoji kvorum više od polovice ukupnog broja dionica s pravom glasa, po proteku 60 minuta od zakazanog vremena početa skupštine, osnivačka skupština se odgađa i ponovno saziva najranije 15, a najksanije 30 dana od prvobitno zakazanog datuma održavanja.

9.Nadležnosti osnivačke skupštine:

Nadležmost osnivačke skupine je:

1. usvajanje izvješća o osnivanju

2. usvajanje statuta

3. biranje presjedavajućeg skupštine

4. imenovanje članova nadzornog odbora

5. potvrđivanje vrijednosti uloga u stvarima i pravima i utvrđivanje broja dionica emitiranih na temelju toga.

10.Izvješće o osnivanju D.D.

Sadrži:

1. broj upisanih dionica

2. nominalni iznos i cijenu po kojoj su dionice upisane

3. uplate za upisane dionice izvršene prije održavanja sonivačke skupštine

4. popis i procjenu vrijednosti svakog uloga u stavrima i pravima

5. podatke o upisnicama isključenih koji ne plate punu cijenu dionica – prigodom emisije u roku utvrđenom odlukom o emisiji

11. Statut D.D.

Dioničko društvo za razliku od društva osoba obvezno ima statut. Prvi satut prgodom osnivanja donosi osnivačka skupština. Njegove izmjene i dopune, odnosno novi statut, usvaja kasnije skupština dioničara. Statut je osnovni organizacijsko-pravni akt dioničkog društva.

Statut dioničkog društva obvezno sadrži:

1. tvrtku, sjedište i djelatnost

2. iznos temeljenog kapitala, rod i broj i nominalni iznos dioničara

3. postupak u slučaju neplaćanja upisanih dionica

4. način povećanja i smanjenja temeljnog kapitala

5. način formiranja i korištenja fonda pričuva

6. način podjele dobiti i isplate devidende

7. način pokrića gubitka

8. broj glasova po rodu dionica

9. način sazivanja skupštine i odlučivanja, sastav i nadležnog odbora

10. sastav, način imenovanja i razrješenja i ovlaštenja nadzornog odbora i uprave društva

11. postupak pripajanja, spajanja, podjele i promjene oblika društva

12. prestanak društva

13. postupak izmjene i dopune statuta

12. Upis u registar emitenata

Uprava dioničkog društva dužna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata kod Komisije za vrijednosne papire, najkasnije 15 dana od dana održavanja osnivačke skupštine, u obliku i sa sadržajem koji propisuje Komisija za vrijednosne papire. Uz taj zahtjev se dostavlja :

1. zapisnik osnivačke skupštine

2. dokaz o uplati ukupnog iznosa uplaćenih dionica po cijeni prigodom osnivanja

3. statut

4. popis članova nadzornog odbora i uprave

13.Temeljni kapital

Temeljni je kapital u statutu određne iznos kapitala društava koji nastaje uplatama dionica i koji se upisuje u registar društva kao temeljni kapital društva te služi kao svojevrsno jamstvo drušzva da raspolaže najmanje tim iznosom.

Temeljni kapital društva jest u novcu izražena vrijednost onoga što članovi društva (dioničari) moraju unijeti u društvo na ime uplate nominalnih iznosa dionica. ZGD-om je propisan najmanji nominalni iznos temeljnog kapitala koji iznosi najmanje 50 000KM, koji je podijeljen na dionice. Nominalna vrijednost dionice ne može biti manja od 10 KM.

Pravila unosa temeljnog kapitala su:

1. temeljni kapital mora u cijelosti biti uplaćen prije upisa u regisatr emitenata kod Komisije za vrijednosne papire

2. dionice se ne mogu emitirati ispod njihova nominalnog iznosa

3. osnivači društva ne mogu raspolagati izvršenim uplatama dionica

4. naknada i drugi troškovi osnivanja ne mogu se isplaćivati na teret temeljnog kapitala

Pri osnivanju dioničkog društva, temeljni kapital može, osim u ulozima u novcu, biti i u ulozima u stvarima i pravima. Za osnivanje dioničkog društva neophodan je temeljni kapital u novcu od najmanje 50000 Km, a unos stvari i prava predstavlja temeljni kapital društva iznad ovog iznosa.

14. Povećanje temeljnog kapitala

Temeljni kapital nije imovina društva.

Kod osnivanja dioničkog društva ugovorom ili odlukom osnivača uplaćuje se iznos koji odgovara temeljnom kapitalu. Taj početni, osnivački kapital nakon osnutka društva predstavlja njegova sredstva kojima ono može slobodno raspolagati dok temeljni kapital, kakv je upisan u registar društva ostaje i dalje isti.

Ulaganje novog kapitala potrebno je za proizvodnju novih proizvoda i njihovu ponudu na tržištu, proširenje postojećeg društva novim pogonima ili djelatnostima, izgradnje novih poslovnih prostora ili poslovnih zgrada. U tome se slučaju mora donijeti odluka i povećanju temeljnog kapitala.

Načini povećanja: Temeljni kapital se može povećati na više načina:

povećanjem temeljnog kapital ulozima emisijom novih dionica u javnoj ponudi ili zatvorenoj prodaji

uvjetnim povećanjem kapitala

povećanjem kapitala iz sredstava društva (povećanjem iz vlastitih sredstava)

integriranim povećanjem temeljnog kapitala

U statutu društva je naveden iznos temeljnog kapitala. Prije promjene statuta potrebno je da skupština društva donese odluku o povećanju temeljnog kapitala. Za takvu odluku je potrebna kvalificirana vještina (dvotrećinska većina zastupljenih dionica s pravom glasa po svakom redu dionica).

Skupština dioničkog društva odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi na prijedlog nadzornog odbora. Povećanje temeljnog kapitala postaje pravno valjano upisom u registar emitenata kod Komisije za vrijednosne papire.

15. Tko donosi odluku o povećanju temeljnog kapitala?

Skupština dioničkog društva odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi nna prijedlog nadzornog odbora.

16. Smanjenje temeljnog kapitala

Smanjenje kapitala može biti posljedica previše uloženog početnog kapitala koji društvu nije potreban zbog smanjenja opsega djelatnosti, ali i u slučajevima kada je društvo tijekom poslovanja pretrpjelo znatne gubitke koje ne može nadoknaditi. Smanjenjem temeljnog kapitala izravnava se odnos temeljnog kapitala i imovine koju društvo ima.

Odluka o smanjenju temeljnog kapitala mora se donijeti dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica s pravom glasa. Temeljni se kapital društva ne može smanjiti ispod 50 000 KM. Smanjenje temeljnog kapitala ne msije utjecati na izvršavanje obveza prema vjerovnicima dioničkog društva.

Odluka skupštine o smanjenju temeljnog kapitala obvezno sadrži:

1. iznos i razlog smanjenaj temeljnog kapitala

2. način smanjenja temeljnog kapitala

3. način povlačenja dionica, cijenu povučeni dionca ili način njezina određivanja

17. Načini samnjenja temeljnog kapitala:

Smanjenje temeljnog kapitala prvo se obavlja povlačenjem vlastitih dionica koje društvo drži na dan donošenja odluke, a zatim odustajanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini uplaćene do dana donošenja odluke o smanjenju temeljnog kapitala.

18.Istodobno povećanje i smanjenje temeljnog kapitala

Skupština društva može donijeti odluku o povećanju istodobno s odlukom o smanjenju temeljnog kapitala samo u posebnim slučajevima koji nastaju:

1. odustajanjem od emisije dionica koje nisu uplaćene i povlaćenjem izdanih privremenica

2. radi naknade gubitaka ili prijenosa temeljnog kapitala u fond pričuva.

19.Fond pričuva

Dioničko je društvo obvezno imati fond pričuva koji iznose najmanje 25%temeljnog kapitala društva. Fond pričuva formira se iz dobiti i iz drugih izvora, te uplate dioničara prigodom konverzije običnih u prioritetne dionice i iz prihoda ostvarenih prodajom dionica.

U fond pričuva izdvaja se najmanje 10% godišnjeg iznosa neto dobiti, sve dok fond ne dostigne iznos od 25% temeljnog kapitala. Ako ovaj fond ne dostigne iznos od 25%temeljnog kapitala u roku od 5 godina društvo mora povećati izdvajanje za ovu namjenu na 20% godišnjeg iznosa neto dobiti. Povećano izdvajanje čini se sve dok fond pričuva ne dostigne iznos najmanje 25% temeljnog k.fonda.

Fond pričuva koristi se za pokriće gubitaka i drugih nepredviđenih troškova u poslovanju dioničkog društva. Ako fond pričuva izmosi više od 25% tem.kapitala dioničkog društva, on se može koristiti i za:

1. dopunu dividende, najviše do 5% tem.kapitala

2. povećanje nominalnog iznosa dionica

3. izdvajanje (emisiju) besplatnih dionica (povećanje tem.kapitala)

dioničko društvo može izdvajati i posebne pričuve za potrebe zaposlenika, a one se vode na posebnom računu. Način izdvajanja i korištenja tih pričuva utvrđuje se statutom dioničkog društva.

Dioničko društvo koje je vrijednosne papire u svojoj imovini u polugodišnjem ili godišnjem obračunu iskazalo u vrijednosti većoj nego u prethodnom obračunu, dužno je tu razliku iskazati kao posebnu pričuvu za pokriće budućih razlika tečaja vrijednosnih papira.

20. Dionica kao brijednosni papir

Vrijednosni pair jest prenosiva isprava u nematerijaliziranom obliku elektroničkom zapisu, izdana u seriji na temelju koje se ostvaruju prava prema izdavatelju i obavlja prijenos prava sukaldno zakonu i odluci o izdvajanju.

Prava i obveze dioničara utjelovljeni u doinici kao vrijednosnom papiru vezai su uz postojanje propisanog medija na kojemu su izraženi, a bez njega ne mogu nastati i ne mogu se prenositi, ostavriti niti prestati. Samo je jedan medij u FBIH podoban za to da dionici dadne svojstvo vrijednosnog papira - elektronički zapis u računalnom sustavu Registar vrijednosnih papira.

21.Dionica kao dio temeljnog kapitala

Dionica nije član društva zahvaljujući svojim osobnim svojstvima nego dioničarsko svojstvo ima i zadržava isključivo ako je i dok je imatelj dionice iz koje člansko pravo proizlazi. Kako je dio temeljnog kapitala dionica se mora izraziti na isti način kao i taj kapital. Ona stoga mora imati nominalni iznos izražen u konverbitilnim markama. Nominalni iznos dionica služi aritmetičkom izražavanju udjela u temeljnom kapitalu društva kojim se određuje položaj člana u društvu, a s čime je u uskoj vezi načelo nedjeljivosti dionice, određuje dioničarkso pravo glasa u skupštini i obvezu dioničara da društvu uplati najmanji iznos na koji dionice glase.

22.Dionica kao skup članskih prava i obveza

Član dioničkog društva stječući dionice stječe i odgovarajuća prava i obveze vezane za članstvo u dioničkom društvu. Postoje dvije temeljne skupine prava dioničara, a to su upravljačkp i imovinsko pravo.

Upravljačka prava uključuju:

1. sudjelovanje u radu i odlučivanje skupštine dioničkog društva

2. pravo glasa uključujući kumulativno glasovanje

3. podnošenje zahtjeva za sazivanje skupštine

4. izmjene dnevnog reda i prijedloga odluka skupštine

5. uvid u isprave

6. pobijanje odluka skupštine

7. predlaganje kandidata za člana nadzornog odbora

8. obavještenost

Imovinska prava:

1. sudjelovanje u dobiti

2. sudjelovanja u raspodjeli imovine preostale nakon stečaja ili likvidacije dioničkog društva

3. pravo prvokupa dionica

4. pravo prijenosa dionica

5. isplata uplaćenih iznosa na temelju dionica dioničara isključenog iz društva

6. postavljanje zahtjeva društva za otkup dionica

Na dionice treće osobe mogu steći:

1. založno pravo

2. pravo plodouživanja

3. pravo otkupa

4. pravo preče kupnje

23. Dionica

Dionica je pojam kojim se označava skup, zbroj ili cjelovitost svih članskih prava i obveza koje pripadaju jednom točno određenom članu dioničkog društva i povezani su s osobom tog člana društva.

Dionice dioničkog društva su nematerijaliziane, nedjeljive i glase na ime. One su neograničeno prenosive, osim u slučajevima utvređnim statutom dioničkog društva, sukladno zakonu.

Dionica sadrži prava na sudjelovaje u:

1. upravljanju dioničkim društvom

2. raspodjeli dobiti

3. diobi imovine preostale nakon stečaja ili likvidacije d.d.

Dionica je nematerijalni vrijednosni papir koji je dio temeljnog kapitala društva i imatelju daje pravo članstva u društvu, tj.prava i obveze koje iz toga članstva proizlaze. Iz toga slijedi da se na dionicu mora gledati ka na :

1. dio temeljnog kapitala

2. vrijednosni papir

3. skup članskih prava i obveze imatelja dionice

24. Rodovi dionica:

ZGD predviđa dva reda dionica: redovite (obične) i prioritetne (povlaštene) dionice. Takva podjela proizlazi iz zakonske odredbe po kojoj dionice, koje daju ista prava, čine rod dionica.

25.Redovite (obične) dionice

Redovite dionice daju dioničaru pravo sudjelovanja u upravljanju društvom, i na podjelu dobiti, pravo na isplatu iz dijela ostatka likvidacijske odnosno stačajne mase.

26. Prioritetne (povlaštene) dionice

To su dionice koje daju svojim imateljima povlaštena prava kao što su pravo prioritetne naplate dividende, isplate s razmjernog dijela ostatka imovine nakon likvidacije odnosno stečaja društva, kao i neka druga prava utvrđena zakonom i statutom društva, uz ograničeno pravo glasa. Prioritetne dionice mogu postojati samo uz redovite (obične) dionice.

Ograničenjem sudjelovanja nominalnog iznosa prioritetnih dionica u temeljnom kapitalu na 50% onemogućava se da dioničari koji imaju manjinski (ispod 50%) dio temeljnog kapitalaupravljaju društvom. To ujedno predstavlja i oblik zaštite imatelja običnih dionica, kojima se dividende isplaćuju tek nakon uplate dividende po osnovi prioritetnih dionica.

Prioritetne dionice sadrže pravo:

1. naplate dividende za posljednih 5 godina prije isplate dividende za obične dionice

2. sudjelovanje u raspodjeli ostatka imovine nakon likvidacije dioničkog društva, prije običnih dionica

3. koje pripada dioničarima s 10% dionica s pravom glasa i za prioritetne dionice koje čine 5% svih dionica s pravom glasa

4. konverzije u obične dionice, ako dividenda za prioritetnie dionice nije isplaćena za dvije uzastopne godine sve do isplate zaostale dividende

Pravo glasa na temelju prioritetnih dionica ne može se isključiti prigodom odlučivanja o:

1. smanjenju temeljnog kapitala

2. kupovini, prodaju, zamjeni, uzimanju u lizing i drugim transkacijama imovinom, izravno ili preko supsidijarnih društava u opsegu većem od 1/3 knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine d.d.

3. spajanju, pripajanju, podjeli, promjnei oblika i prestanku dioničkog društva

4. izmjena i dopuna statuta

Stjecanje prava glasa na temelju prioritetnih dionica u navedenim slučajevima omogućuje dioničarima, koji imaju prioritetne dionice, sudjelovanje u donošenju odluka kojima se bitno

mjenjaju temeljna obilježja društva ili prava dioničara. Polazeći od naravi prioritetne dionice, ona uvijek ima ograničeno pravo glasa.

26. Dionice zaposlenih

Statutom dioničkog društva može se utvrditi mogućnost emisije posebnog roda dionica za zaposlene, odlukom skupštine ili odlukom nadzornog odbora donesenom na temelju i u okviru odluke skupštine o povećanju temeljnog kapitala kojim je obavljen raspored dobiti za tu namjenu. Zbroj nominalnih iznosa svih dionica za zaposlene ne može biti veći od 5% tem.kapitala d.d.

Dionice zaposlenih sadrže ista prava kao i obične dionice što je utvrđeno ZGD-om uz ograničenje kruga osoba na koje se mogu prenijeti te prestanak prava koja ovaj rod dionica sadrži nakon stjecanja ZGD-om utvrđenih uvjeta.

Dionice za zaposlene mogu se prenositi jedino na druge zaposlene i umirovljene djelatnike d.d.

Prava sadržana u dionicama za zaposlene prestaju danom smrti ili prestanka zaposlenja kod dioničkog društva.

Uvjeti i način stjecanja, prijenosa i otkupa dionica zaposlenih bliže se uređuju odlukom o emisiji u skladu sa statutom d.d.

27.Organi D.D.

Upravljati društvom znači upravljati pothvatomi rizicima , ulaganjima kao i resursima kojima društvo raspolaže tijekom poslovanja. Kao ravna osoba dioničko društvo djeluje preko svojih organa i to: skupštine, nadzornog odbora, uprave i odbora za reviziju.

Uprava je izvršni organ društva, nadzorni odbor je organ koji nadzire rad društva, a skupština je organ kojim se stvara volja duštva i koji odlučuje o svim bitnim pitanjima za njegov rad.

28. Uprava

Je organ d.d. koji organizira red i ????? poslovanjem, zastupa i predstavlja dioničko društvo i odgovara na zakonitost njegova poslovanja. Tu je i središnji organ vođenja poslova društva i djeluje potpuno samostalno.

29. Sastav uprave

Upravu dioničkog društva čine direktor ili direktor i jedan ili više izvršnih direktora. Broj članova uprave mora se odrediti statutom. Postupak izbora, imenovanje, razješenja, sastav i način odlučivanja uprave dioničkog društva utvrđuje se statutom.

Direktor i izvršni direktor tj,član uprave ne može biti osba:

1. osuđena na kaznena djela i za gospodraski prijestup nespojiv sa dužnošću u upravi, 5god od dana pravomoćnosti presude, isključujući vrijeme zakonske kazne

2. kojoj je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti suda

3. starija od 65 godina na dan imenovanja

30.Nadzorni odbor

Nadzorni odbor je organ društva koje nadzire poslovanje društva i utvrđuje je li ono u skladu sa zakonom i statutom društva. Nadzorni odbor sačinjavaju presjednik i najmanje dva člana, koje imenuje i razrješava skupština, s time da ukupan broj članova nadzornog odbora mora biti neparan.

31.Sastav nadzornog odbora

Pri predlaganju skupštini izbora članova nadzornog odbora, nadzorni odbor treba voditi računa da se radi o osobama koje imaju potrebna znanja, sposobnosti, i stručna iskustva. Prigodom utvrđivanja sastava nadzornog odbora treba voditi računa da bude u njemu dovoljno neovisnih članova. Izbor u nadzorni odbor bivših članova uprave ne smije biti redoviti slučaj i treba u pravilu biti ograničen na jednog ili najviše dva člana. Određivanje broja članova nadzornog odbora u FBIH autonomno je pravo skupštine koje prigodom donošenja statuta o tome odlučuje.

Članom nadzornog odbora može biti svaka potpuno poslovno sposobna fizička osoba.

Predsjednik i član nadzornog odbora ne može biti:

1. osoba osuđena na kazneno djelo i za gospodarski prijestup

2. osoba kojoj je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti nad.odbora

3. osoba starija od 65 fodina na dan imenovanja

4. direktor i član uprave d.d. ne može biti presjednik i član nadzornog odbora

32. Izbor nadzornog odbora

Članove nadzornog odbora bira skupština. Glasovanje na skupštini može se obaviti kao glasovanje za listu predloženih kandidata ili za svakog pojedinog kandidata posebna. Članovi nadzornog odbora biraju se glasovanjem putem glasačkih listića pri čemu svakoj dionici s pravom glasa pripada borj glasova jednak broju članova nadzornog odbora koji se biraju.

Ukupan broj glasova koji nosi svaki listić raspoređuje se ravnomjerno na sve kandidate čija su imena zaokružena na istom listiću. Kandidate koji su dobili najveći broj glasov skupština proglašava članovima nadzornog odbora. Na prvoj konstutivnoj sjednici nadzornog odbora koju u roku 15 dana od dana održavanja skupštine saziva tajnik društva, nadzorni odbor jednog od svojih članova bira za svog presjednika. Presjednik i članovi nadzornog odbora zaključuju s dioničkim društvom ugovor koji odobrava skupština. Skupština može razriješiti presjednika i članove nadzornog odbora i prije razdoblja na koje su imenovani:

1. kada nadzorni odbor ili pojedini njegovi članovi izgube povjerenje dioničara

2. kada skupština odbije usvojiti godišnje izvješće društvu koje uključuje financijsko izvješće i izvješće revizora nadzornog odbora i odbora za reviziju

3. kada skupštin utvrdi odgovornost presjednika i članova nadzornog odbora za štetu koju je pretrpjelo dioničko društvo

4. i u drugim slučajevima utvrđenim statutom društva

33.Nadležnost nadornog odbora

1. nadzirati poslovanje dioničkog društva

2. nadzirti rad uprave

3. usvajati izvješće uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obrčunu s bilancom stanja i uspjeha i izvješćem revizije

4. podnositi skupštini godišnje izvješće o poslovanju d.d. koji obvezno uključuje izvješće revizora, izvješće o radu nadzornog odbora i odbora za reviziju i plan poslovanja za iduću godinu

5. birati svoga presjednika

6. predlagati raspodjelu i način uporabe dobiti i način pokrića gubitaka

7. odobravati kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u lizing i druge transakcije imovinom izravno ili posredstvom supsidijarnih društava u tijeku poslovne godine u opsegu od 15% do 30% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine d.d.

8. imenovati presjednika i članova odbora za naknade i odbora za imenovanje

9. obrazovati privremena povjerenstva te utvrđivati njihov sustav i zadatak

10. sazivati skupštinu

11. odobravati emisiju novih dionica postojećeg roda u iznosu do trećine zbroja nominalnog iznosa dionica i određivati iznos, vrijeme prodaje i cijenu novih dionica, koja ne može biti manja od prosječne tržišne vrijednosti postojećih dionica istog roda u 30 uzastopnih dana prije dana donošenja odluke

34.Skupština društva

Skupština je organ u kojem dioničari ostvaruju svoja prava u društvu i u kojem se izražava volja dioničara koja predstavlja volju društva. Skupštinu čine svi dioničari društva i to dioničari svih rodova dionica zajedno, dioničari svakog posebnog roda imaju svoju odvojenu skupštinu, na kojoj odlučuju o pitanjima koja su važna za dioničare toga pojedinog roda dionica. Skupština može obavljati isključivo one poslove koji su određeni ZGD-om odnosno statutom.

35.Sazivanje skupštine – uprava – nadzorni odbor – druge osobe – dioničari – likvidatori društva

Skupštinu saziva nadzorni odbor, najmanje 20 dana prije održavanja koja o tome donosi doluku većinom glasova, ako u statutu nije oređena veća većina. Uprava je dužna objaviti sazivanje skupštine za to određenom glasilu. Poziv mora sadržavati i dnevni red jer skupština ne ože odlučivati o onim točkama dnevnog reda koje nisu valjano objavljene.

Dioničari mogu sazivati glavnu skupštinu ako imaju dionice čiji ukupni nominalni iznos čini najmanje 5% temeljnog kapitala društva, odnosno 10% prema ZGD-u.

Svaki dioničar ima pravo nakon objave sazivanja sjednice priopćiti svoje prijedloge i protuprijedloge u svezi s dnevnim redom ali njegov zahtjev mora biti obrazožen. O tijeku sjednice glavne skupštine mora se voditi zapisnik.

36. Nadležnosti skupštine d.d.

Temeljne nadležnosti skupštine utvrđene su ZGD-om tako da skupština d.d. odlučuje o:

1. povećanju i smanjenju temeljnog kapitala

2. emisiji novih dionica postojećeg ili novog roda dionica i emisiji obveznica i drugih dužničkih vrijednosnih papira

3. ograničenju ili isključenju prava preče kupnje novih u okviru odluke o emisiji novih dionica postojećeg ili novog rodda

4. usvajanju godišnjih izvješća društva, koja uključuju financijsko izvješće i izvješća revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju

5. raspodjeli dobiti i isplati dividende

6. načinu pokrića gubitaka

7. spajanju s drugim društvima i pripajanju drugih društava dioničkom društvu ili D.D. drugom društvu

8. promjeni oblika i podjeli d.d.

9. prestanku d.d. s provedbom likvidacije

10. izboru i razrješenju članova nad.odbora pojedinačno

37.Odbor za reviziju

- interni i vanjski revizori; organi su koji imaju ulogu zaštite dioničara i vjerovnika kao i društvo u cjelini. Odbor za reviziju predstavlja poseban, obvezan, stalan i kolegijalni organ društva, samostalan u odnosu na druge organe društva.

- Odbor za reviziju obvezan je objaviti reviziju polugodišnjeg i godišnjeg obračuna i reviziju financijskog poslovanja d.d.

- Odbor za reviziju ovlašten je zahtjevati sazivanje sjednice nadzornog odbora i ksupštine kada smatra da su ugroženi interesi dioničara

- Odbor za reviziju bira skupštinua na isti način kao i nadzorni odbor

38. Rok za sazvivanje skupštine

ZGD-om j eutvrđen minimalni rok koji treba proći od dana sazivanja do dana održavanja skupštine a to je barem 20 dana prije datuma određenog za zasjedanje skupštine. Dopušteno je utvrditi duži rok od 20 dana ali ne i kraće.

39.Zaštita manjine

Većinski dioničar je onaj koji raspolaže s dionicama koje predstavljaju veći dio temeljnog kapitala (više od 50%).

Manjinski dioničar je onaj čije sudjelovanje u temeljnom kapitalu iznosi manje od 50%.

Zaštita se ne pruža svakom manjinskom dioničaru nego samo kvalificiranom manjinskom dioničaru. Kvalificirani dioničar je onaj kojemu dionice čine zakonom ili statutom određeni najmanji udio u temeljnom kapitalu društva. ZGD-om je određeno da se manjinskim pravima mogu koristiti oni dioničari koji imaju dionice koje predstavljaju najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa i to:

pravo da predlažu izmjenu dnevnog reda

predlažu kandidata za člana nadzornog odbora

dioničar ili skupina dioničara s najmanje 10% ukupnog broja dionica s pravom glaa imaju:

o pravo na sazivanje skupštine

o pravo na zahtjev za reviziju od strane odbora za reviziju

U zaštitu dioničara ubrajamo i pravo dioničara da stavlja svoje prijedloge, odnosno pravo da se suprostavljaju prijedlozima uprave i nadzornog odbora, pravo na obavijesti u poslovima društva koji su na dnevnom redu skupštine.

40.Ništave odluke skupštine d.d. ako:

1. skupština društva nije sazvana na način predviđen u ZGD-u

2. ako odluka skupštine društva nije unesena u zapisnik

3. ako je pravovremenom presudom donesenom povodom tužbe za utvrđivanje niškoristi odluka proglašena ništavnom

Postupak za pobijanje i poništenje odluke skupštine može pokrenuti:

1. dioničar zastupljen na skupštini, čiji je prigovor na odluku unesen u zapisnik skupštine

2. dioničar koji nije prisustvovao skupštini zbog njezina sazivanja protivno odredbama ZGD-a

3. dioničar čiji prijedlog ili prigovor nije pravilno unesen u zapisnik

4. nadzorni odbor i uprava i svaki član nadzornog odbora i uprave ukoliko bi izvršenjem odluke počinio gosp.prijestup, kazneno djelo ili nanio štetu d.d.

41.Statusne promjene društva su:

1. promjena oblika

2. pripajanje

3. spajanje

4. prestanak društva

5. likvidacija društva

42.Prestanak društva:

D.D. može prestati:

1. odlukom skupštine društva

2. spajanjem, pripajanjem i podjelom društva

3. odlukom suda

4. stečajem društva

43.Dioničko društvo odlukom suda prestaje:

1. kada ga tuži vjerovnik čija dospjela a neuzmirena potraživanja premašuju trećinu tem.kap.d.d.

2. skupština d.d. nije održana 10 mjeseci od isteka roka za izradu godišnjeg obračuna

3. kada se i nakon izricanja kazni nastavljaju povrede i drugih propisa kojima se ugrožavaju interesi vjerovnika ili vlasnika vrijednosnih papira koje je društvo emitiralo

4. kada se stječaj završi diobom stječajne imovine

5. kada stječaj nije pokrenut pa imovina društva nije dovoljna za pokriće troškova steč.postupka, ili se stječaj obustavi zbog nedovoljne imovine

6. iz drugih razloga utvrđenih za prestanak gosp.društva.

DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU D.O.O.

Pojam

D.O.O. je gosp.društvo kapitala u koje članovi (jedna pravna ili fizička osoba ili više njih) ulažu uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom tem.kapitalu, pa temeljem toga stječu u društvu članska prava, utjelovljena u udjelima. Temeljni je kapital DOO podijeljen na udjele. Zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala drušva. Društvo odgovara za svoje obeveze cjelokupnom svojom imovinom.

Osnovna obilježja

1. DOO je pravna osoba i kao takva stječe prava i obvezu

2. DOO je društvo kapitala, što je vidljivo iz činjenice da članovi društva ne odgovaraju svojom imovinom za njegove obveze

3. Članovi društva su njegovi osnivači ali i osobe koje mu kasnije pristupe. To su osobe koje imaju udjela u DOO. Društvo može osnovati jedna ili više osoba – domaći i stranci (pod uvjetom reciprociteta)

4. Ugovor o osnivanju je temeljni osnivački akt a zaključuju ga osnivači u pismenoj formi, a sastavlja ga i ovjerava javni bilježnik. ZGD određuje bitan i obvezan sadržaj ugovora. Ako DOO osniva jedan osnivač, ugovor zamjenjuje odluka o osnivanju.

5. DOO je samostalno u svome radu i poslovanju. Članovi društva samostalno donose poslovne odluke postupajući u granicama utvrđenim zakonom i statutom.

6. DOO se upisuje u registar društva jer se tek upisom stječe svojstvo pravne osobe

7. Članovi uplaćuju djelove temeljnog kapitala koji preuzimaju, a koji se nazivaju temeljni ulozi. Na temelju veličinepreuzetog temeljnog uloga određuju se udjeli članova. Zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala. Najniži tem.kapital DOO iznosi 2000KM. Najveća pojedinačna vrijednost uloga ne može biti manja od 100KM.

8. Članovi društva uplaćuju ulog koji se definira kao ulog u novcu, stvarima i pravima i time stječu udjele koji se definiraju kao skup prava i dužnosti jednog člana.

9. Članovi društva ne odgovaraju svojom imovinom z aobvezu društva

10. DOO ima svoje organe. Društvo uvijek mora imati skupštinu i upravu, a nadzorni odbor nije obvezan organ DOO

11. DOO ima statut čije je obvezne elemente utvrdio ZGD

12. Ulazak i izlazak iz društva redovito su ograničeni. Udjeli u društvu se prenosivi.

Postupak osnivanja

Postupak osnivanja DOO je strogo formalan. Temelj osnivanja DOO je ugovor. Ukoliko DOO osniva jedan osnivač ugovor zamjenjuje odluka o osnivanju. Ugovor mora biti u pismenom obliku i zaključen kao javnobilježnička isprava. DOO se osniva simulatno jer se minimalni osnivački ulog mora uplatiti u cjelosti prije registriranja društva.

Temeljni kapital

Temeljni kapital DOO iznosi najmanje 2000KM. Pojedinačni ulog ne smije biti manji od 100KM. Ulozi mogu biti u novcu, tvarima i pravima. Kod uloga stavri i prava to ulaganje mora biti takvo da društvo može uloženim stavrima ili pravima trajno raspolagati. Ulozi u novcu ne mogu zajedno biti manji od 2000KM. Do dana podnošenja prijave za upis osnivanja društva u registar društva mora biti uplaćeno najmanje polovica uloga u novcu, ali ne manje od iznosa od 2000KM. Oni članovi društva koji ulažu stavri i prava dužni su unijeti u društvo prije njegova upisa u registar društva. Za stvari je bitno da osoba koja ulaže ima pravo raspolaganja nad tom stavri i da je vlasnik stvari. Za nekretnine je bitno da nije opterećena. Nekretnina na kojoj postoji hipoteka, ali vrijednost takve nekretnine odgovarat će njezinoj tržišnoj vrijednosti umanjenoj za vrijednost potraživanja koje je osigurano hipotekom.

Statut

DOO ima statut. On je obevezan akt DOO koji donose osnivači u roku određenim osnivačkim aktom koji ne može biti dulji od 60 dana od dana upisa osnivanja društva u registar društva.

Prava i obveze članova

U ZGD-u su prava i obevze članova uređeni s dva podjeljenja:

1. Uplate uloga

2. Udjeli

Udio je skup članskih prava i obveza člana društva koje on stječe, tj.preuzima na osnovi određenog temeljnog uloga u društvu. Član društva dužan je u roku i na način određen osnivačkim aktom, statutom i odlukom skupštine društva uplatiti ulog. Temeljna obveza koja proizlazi iz udjela obveza je uplata cjelokupnog temeljnog kapitala.

Obveza uplate tem.kapitala pretpostavke su za postojanje i održavanje vrijednosti kapitala.

Na stvarii i prava kao ulog, član društva ne može pridržati nikakvo pravo (vlasništvo) ni obvezu (terete). Iznimka od zabrane oslobađanja obveze za uplatu temeljnog kapitala postoji kada se društvo odluči na smanjenje tem.kapitala prije dospjeća uplate uloga na temelju odluke skupštine. Član društva se može osloboditi obveze uplate dijela uloga i to za iznos namjenjen iznosu za koji je smanjen tem.kapital.

Član društva koji ne uplate ulog u ugovorenom roku dužan je platiti zateznu kamatu određenu ugovorom, društvu i drugim članovima nadoknaditi štetu koju pretrpi uslijed njegova zakašnjenja. Član društva može doći u zakašnjenje u ispunjavanju obveza prema društvu samo u pogledu uplate uloga u novcu.

Isključenje člana društva koji je u zakašnjenju

Ako član DOO ne uplati ulog u roku od 60 dana od dana siteka ugovorenog roka, uprava društva će ga pismeno obavijestiti kako je isključen iz društva. Pravne posljedice su gubitak svih orava na društvo, s time da član ostaje obvezan ulog uplatiti u cijelosti s zateznim kamatama i nadokanditi štetu na temelju nepravodobine uplate – KADUCIRANJE (proglašenje udjela isključenog člana propalim, nevažećim, tako da njegov udio i eventualna uplata prelaze na društvo). Udio isklju člana može otkupiti jedan ili više članova društva, uz suglasnost toga člana.

Odgovornost članova i prednika

Za iznos koji isključeni član nije uplatio na ime uloga sa zateznom kamatom zbog zakašnjenja, društvu odgovaraju i prednici isključenog člana koji su u knjigu udjela bili upisani kao članovi društva u tijeku posljednje tri godine prije upućivanja poziva za uplatu isključenom članu. Prednik koji plati zaostali iznos stječe udio isključenog člana, ako taj udio nije prodan, odnsosno otkupljen. Ako udio nije naplaćen u cijelosti od jednog ili više članova ili od prednika, ako niti jedan od tih postupaka nije pokrenut u roku od 6 mjeseci od dana isključenja člana razliku do pune vrijednosti njegova udjela dužni su platiti ostali članovi društva u međusobnom razmjeru njihovih udjela. Ako se navedeni iznos ne može naplatiti od pojedinih članova DOO naplatit će se od ostalih članova u međusobnom razmjeru njihovih udjela. Ostali članovi društva odgovaraju ako:

1. Ulog nije uplatio isključeni član

2. Ulog nisu uplatitli prednici isključenog člana

3. Ako društvo nije uspjelo naplatiti traženi iznos prodajom isključenog člana

Udjeli – detaljno

Udjel je pojma kojim se označava skup, zbroj ili cjelovitost svih članskih prava i obveza koji pripadaju točno određenom članu DOO. Udjel postoji sve dok postoji društvo. Udjel člana društva odgovara omjeru nominalne novčane vrijednosti preuzetog tem.uloga toga člana prema ukupnoj vrijednosti nominalnoj novčanoj vrijednosti svih ostalih preuzetih tem.uloga.

S veličinom udjela povezana je i njegova vrijednpst. Pri tome se razikuju 3 vrijednosti udjela:

1. Nominalna vrijednost

2. Stvarna vrijednost

3. Tržišna vrijednost

Nominalna vrijednost udjela odgovara svoti temeljnog uloga iz kojega je proizašao taj udjel i to onako kako je ta svota naznačena u ugovoru i to u poslovnim knjigama društva.

Stvarna vrijednost udjela odgovara udjelu člana društva u neto ukupnoj imovini društva, pri čemu bi neto ukupnom imovinom društva valjalo uzeti razliku između zbroja imovine, potraživanja i rezerve društva, s jedne strane i obveze društva s druge strane.

Tržišna (prometna) vrijednost udjela j vrijednost koja ne uzima u obzir samo stvarnu vrijednost nego i sposobnost postiznja dobiti u budućnost. Nominalna vrijednost određuje broj

glasova koji pripadaju članu društva, pravo prvenstvenog preuzimanja novih tem.udjela kod povećanja tem.kapitala. ZGD izričito propisuje kako se udio člana društva povećava kada uplati novi ulog ili stekne udio drugog člana, što odstupa od rješenja u nekim usporednim zakonovodstvima.

Knjiga udjela

Uprava svakog DOO mora voditi knjigu udjela. ZGD je propisao obvezne podatke koje svaka knjiga udjela mora sadržavati a to su:

1. Ime i prezime ili tvrtku i adresu prebivališta ili sjedišta članova društva

2. Vrstu i iznos ugovorenog uloga i uplaćeni iznos

3. Posebna prava i obveze vezani za udio

Uprava društva dužna je najkasnije 8 dana od dana upisa osnivanja u registar društva uspostaviti knjigu udjela. U odnosu na društvo, njegov član je onaj tko je upisan u knjigu.

Prijenos udjela

Udjeli u društvu su prenosivi. Članstvo u društvu na izvedeni – derivatni način može se steći:

1. Ugovorom o prijenosu udjela

2. Nasljeđivanjem

3. Kupnjom udjela od društva

4. Uplatom neuplaćenog dijela tem.kapitala od strane prednika ?????? člana

5. Kupnjom udjela u ovršnom postupku na imovini člana društva

6. Kupnjom založenog udjela u postupku njegove prodaje radi namirenja potraživanja osiguranog tim udjelom kao zalogom

Ugovor o prijenosu

Sklapanjem ugovora o prijenosu udjela ispunit će se bitna pretpostavka kako bi stjecatelj udjela postao, a prenositelj uloga prestao biti član društva, ova pretpostavka proizvodi pravni učinak prema društvu od trenutka upisa u knjigu udjela. Prijenos udjela obavlja se pismenim ugovorom i nasljeđivanjem. Ugovor o prijenosu udjela je obveznopravni ugovor čiji predmet je udjel, tj.sva prava i obveze člana društva, koji je još i strogo formalan ugovor. Temeljna obveza prenositelja prema stjecatelju je ta da stjecatelju pribavi prava koja m prenosi odnosno predaja a iz postojanja te obveze proizlazi i odgovornost prenositelja u slučaju postojanja pravnih nedostataka na prodanom pravu. Temeljna obveza stjecatelja ()kupca je plaćanje prenositelju cijene koju su ugovorili osim u slučaju besplatnog prijenosa kada ta obevza neće ni postojati.

Nasljeđivanje udjela

Nasljednost udjela podrazumijeva nepostojanje čvrste vezanosti imatelja udjela i udjela. Nasljeđivanje je moguće na temelju oporuke ili na temelju zakona. Udjel preminulog člana duštva će se podijeliti između nasljednika.

Pravo preče kupnje udjela

Članovi društva imaju pravo preće kupnje. Obavijest o prodaji upućuje se preko uprave koja mora sadržavati i druge uvjete ponude imatelja udjela. Kada više članova želi kupiti udio, udio se djeli razmjerno odnosu njihovih uplaćenih uloga. Izričita pismena suglasnost društva potrebna je kada je:

1. Za udio vezana obveza dodatnečinidbe

2. Društvo uzelo udio u zalog

3. Vlasnik udjela podnio zahtjev za vanjsku reviziju

4. Vlanik udjela podnio zahtjev prema članovima uprave i nadzornog odbora za naknadu štete društvu

Kada se udio za čiji je prijenos potrebna suglasnost društva prodaja u ovršnom ili stečajnom postupku, sud je dužan procijeniti udio i obavijestiti:

1. Društvo

2. Vjerovniku koji su dobili dozvolu prisilne ovrhe putem suda i

3. Osoba koja ima prema knjizi udjela, pripadaju neka stvarna prava na tom udjelu.

Stjecanje i zalog vlastitog udjela

Društvo ne može stjecati vlastiti udjel na terettemeljnog kapitala. Društvo može uzeti u zalog vlastiti udjel koji je u cjelosti uplaćen, ako je iznos potraživanja društva osiguran tim zalogom i ako ukupna vrijednost vlastitih udjela uzetih u zalog nije veća od polovice tem.kapitala društva.

Uvjet za stjecanje vlastitog udjela je da se samo ona imovina koja prelazi tem.kapital društva smije uporabiti u svrhu stjecanja vlastitog udjela, jer bi u protivnom temeljni kapital bio oštećen. Društvo može uzimati u zalog vlastite udjele uz postojanje tri kumulativna uvjeta:

1. Predmet zaloga je udjel koji je u cjelini uplaćen

2. Vrijednost udjela u svakom pojedinačnom slučaju mora u cijelosti osigurati potraživanje društva

3. Ukupna vrijednost udjela uzetih u zaog odnosno iznos potraživanja osiguranih na taj način ne smije premašiti polovicu iznosa tem.kapitala.

Dobit

Temeljno imovinsko pravo koje pripada članu DOO je pravo sudjelovanja u dobiti društva. Dobit se djeli među članovima društva u razmjeru sa visinom udjela, ako nije drukčije ugovoreno. Odredbe o načinu podjele dobiti nisu prisilne narvi.

Pojam godišnje dobiti

Dobit društva se utvrđuje godišnje, a to su referentni propisi o računovodstvu. Dobit se iskazuje u računu dobiti i gubitaka. Godišnja dobit je višak prihoda nad rashodima u nekom obračunskom razdoblju.

Donošenje odluke o dobiti

Uprava društva podnosi nadzornom odboru a on skupštini godišnja financijska izvješća društva koja ona može prihvatiti ili ne prihvatiti. Tek ukoliko ih prihvati, a ona utvrđuju dobit društva, skupština donosi odluku o njezinoj uporabi.

Isplata dobiti

Odluka o isplati dobiti koja je u domeni skupštine podrazumijeva njezinu odluku da se godišnja dobit uporabi za isplatu dividende. Utvrđivanje udjela pojedinih članova u dobiti je u nadležnosti uprave. Društvo je pri isplati pojedinih udjela u dobiti dužno postupati u skladu sa zakonitom odlukom članova društva u tome. Uprava prigodom izračuna pa zatim i isplate pojedinog udjela u dobiti članu društva mora paziti na sadržaj odluke skupštine o uporabi dobiti društva na čiju je zakonitost dužna kontrolirati te odrediti visinu pojedinih udjela u skladu sa svojom obvezom primjene pozornosti dobrog gospodarstvenika, a sve u skladu s odredbama ugovora, odnsosno statuta ZGD-a i iznosu ukupne dobiti društva.

Pravo na dobit iz vlastitog udjela

Budući da društvo može imati vlastite udjele važno je spomenuti da u takvom slučaju prava iz vlastitih udjela miruju u razdoblju dok te udjele dri društvo. No društvo je ovlašteno ustupiti tražbinu za isplatu dividende nekom drugom ili mu pak dati pravo plodoučivanja tog udjela.

Isplata dividende

Član društva stječe zahtjev za isplatu dividende tek kada skupština prihvati fin.izvješće društva i donese odluku o uporabi dobiti. Pravo na isplatu dividende neodvojivo je od udjela. Pravo na isplatu dividende ima onaj član društva koji je kao imatelj udjela upisan u knjigu udjela.

ISTUPANJE I ISKLJUČENJE ČLANA

Istupanje člana

Istupanje člana iz društva njegov je dobrovoljni izlazak iz njega. ZGD-om je ustanovljeno samostalno i individualno pravo svakog pojedinog člana društva kako ima pravo tužbom kod suda tražiti istupanje iz njega ako su mu ostali članovi ili organi društva prouzrokovali štetu ili je spriječen ispunjavati svoje obveze, ili mu društvo nameće nesrazmjerne obveze. Pravo člana na istupanje podrazuimijeva, dakle i njegovo pravo zahtjevati od društva i povrat uloženog u društvo ili isplatu tržišne vrijednosti njegova udjela.

Načini istupanja člana

Istupanje člana iz DOO uređeno je ZGD-om i ono je moguće na dva načina:

1. Istupanje člana iz društva na temelju ugovora ili statuta

2. Na temelju samog zakona – tužbom

Istupanje na temelju ugovora

Da bi se moglo istupiti iz društva na temelju ugovora ili statuta to se mora urediti samim ugovorom ili statutom

Ugovorom ili statutom moraju se odrediti:

a) uvjeti istupanja člana društva

b) postupak istupanja člana društva

c) posljedice istupanja člana društva

Bez uređenja istupanja svakog elementa u ugovoru istupanje člana na temelju ugovora ili statuta nebi bilo moguće.

Istupanje člana društva na temelju zakona(tužbom)

Član društva može tužbom zahtijevati istupanje iz društva ako član društva, ostali članovi ili organi društva prouzroće štetu ako je spriječen u ostvarivanju svojih prava u društvu ili mu neki organ društva nameće nesrazmjerne obveze.

Isključenje člana

Član društva može ex lege biti isključen (kaduciran) samo zbog neispunjavanja obevze unosa temeljnog uloga. Odluka o isključivanju dostavlja se članu u pismenoj formi, uz navođenje razloga za isključenje. Član koji je isključen iz društva može pobijati odluku o isključenju tužbom kod suda u roku od 30 dana od dana kada mu je odluka dostavljena. Isključenje člana je njegovo prislino udaljavanje iz društva tako da tim činom član u društvu gubi članstvo.

Isključenje na temelju ugovora ili statuta

Isključenje je osim zbog neuplate temeljnog uloga moguće:

Kada je predviđeno ugovorom ili statutom društva

U postupku koji je unaprijed određen ugovorom ili statutom

ZGD propisuje kako se ugovorom ili statutom može odrediti isključenje člana iz društva. Zakon upućuje na to da će se statutom ili ugovorom odrediti:

Uvjeti isključenja člana iz društva

Postupak isključenja člana iz društva

Posljedice isključenja člana iz društva

Ovim su uvjetima određeni minimalni elementi koje treba urediti ugovorom ili statutom.

Isključenje člana iz društva temeljem zakona – tužbom

Društvo može tužbom protiv člana tražiti od suda da ga isključi iz društva.

SKUPŠTINA DRUŠTVA

Skupštinu čine svi članovi društva. Najvažnije člansko pravo članova DOO je sudjelovanje i odlučivanje u upravljanju društvom.

Nadležnosti skupštine:

1. Godišnji obračun, raspodjela dobiti i pokriće gubitaka

2. Donošenje, izmjena i dopuna statuta

3. Imenovanje i razrješenje uprave i prokurista, ako ugovorom ili sattutom nije dano u nadležnost nadzornog odbora

4. ! imenovanje nadzornog odbora ako ga društvo ima

5. Razmatranje izvještaja ravizora po nalogu suda

6. Podnošenje zahtjeva prema članovima uprave i nadzornog odbora za naknadu štete prouzrokovane povredom zakona, ugovora ili statuta društva

7. Povećanje ili smanjenje tem.kapitala društva

8. Promjena oblika u dioničko društvo

9. Spajanje, pripajanje i podjela društva

10. Prestanak društva na temelju odluke skupštine

11. Odobrenje početne likvidacijske bilance, izvješće o tijeku likvidacije i završni obračun likvidacije društva

NAČIN ODLUČIVANJA ČLANOVA DRUŠTVA

Moguća su dva načina:

1. Glasovanje pismenim putem

2. Putem skupštine, odnosno u skupštini društva

Odluka članova društva, odnosno njegove skupštine – neovisno o tome na koji je način donesena – pravni je akt društva.

ODLUČIVANJE IZVAN SKUPŠTINE

U slučaju odlučivanja bez sazivanja skupštine, pismenim glasovanjem, članovima društva dostavljaju se pismeni prijedlozi s obrazloženjem i ostavlja rok za odgovor najmanje 15 dana, a za člana koji se ne izjasni u pismenom obliku smatra se kako je glasovao protiv prijedloga.

ODLUČIVANJE U SKUPŠTINI

Skupštinu društva ovlašteni su sazvati:

1. Uprava društva

2. Svaki član društva čiji preuzeti tem.ulog iznosi najmanje desetinu tem.kapitala

3. Zajednički oni članovi društva čiji zbroj tem.uloga iznosi najmanje desetinu tem.kapitala

Uprava društva je redoviti sazivatelj skupštine, dva su položaja:

Kada je ovlaštena

I kada je dužna sazvati skupštinu,

Ona će to biti dužna učiniti:

1. Najmanje jednom godišnje, najčešće nakon izrade godišnjih financijskih izvješća

2. Kada društvo ostvari gubitak veći od petine temeljnog kapitala prema posljednjem godišnjem obračunu.

ODREĐIVANJE DNEVNOG REDA

Dnevni red u poziv unosi onaj tko saziva skupštinu. Međutim, dnevni red u pozivu za skupštinu može se promjeniti.

NAČINA SAZIVANJA

Skupština društva saziva se pozivom koji se dostavlja preporučenim pismom svim članovima društva ponaosob. Poziv za skuštinu dostavlja se najmanje 15 dana prije datuma održavanja, ako ugovorom ili stautom društva nije drukčije određeno. U poziv uz dnevni red dostavljaju se i materijali za svaku točku dnevnog reda.

SASTAV I KVORUM SKUPŠTINE

Ukupan iznos tem.kapitala društva predstavljen je u skupštini sa 100 glasova a član društva ima broj glasova razmjeran njegovom udjelu u tem.kapitalu društva.

Kvorum se ne određuje temeljem broja članova društva koji su prisutni već temeljem udjela u temeljnom kapitalu koji ti članovi zastupaju. Skupština može odlučivati ako su osobno ili putem punomoćnika zastupljeni članovi čiji udjeli čine polovicu tem.kapitala društva. Ako kvorum ne postoji onda se određuje dan sazivanja nove skupštine. Ako kvorum nije postignut, skupština se saziva s istim dnevnim redom najkasnije za 15 dana od prvobitno zakazanog dana održavanja. Kada je nova skupština sazvana zato što prethodna sazvana nije bila podobna za odlučivanje zbog nedostataka kvoruma, ta nova skupština može odlučivati ako su zastupljeni udjeli koji čine petinu tem.kapitala društva.

NAČIN GLASOVANJA

Član društva koji je potpuno poslovno sposobna fiz.osoba može osobno glasovati, koja nema potpunu pos.sposobnost, za nju glasuje zakonski zastupnik, prvanu osobu zastupa osoba koja je ovlaštena za zastupanje.

Poslovno sposoban fiz.osoba koja je spriječena doći na skupštinu moža ovlastiti drugu osobu da je zastupa. Uvjeti valjanosti izdane punomoći su sljedeći:

1. Da je punomoć izdana i pismenom obliku

2. Da se ne radi o općoj punomoći, tj. o punomoći u kojoj je izričito navedeno ovlaštenje punomoćnika da glasuje na skuptštini društva. Glasovanje je prema svojoj pravnoj prirodi očitovanje volje osobe koja glasuje i na njega se primjenjuju opća pravila obveznog prava za očitovanje volje. ZGD ne poznaje odredbe o tehnici glasovanja.

UPRAVA DRUŠTVA

DOO mora imati najmanje jednog člana uprave zato što je ona obezni organ društva. Oa se može sastojati od jedne ili više osoba. Upravu DOO čine osobe koje mogu, ali ne moraju biti članovi društva, iemnovani na način i za razodblje utvrđeno osnivačkim aktom ili stautom društva.

Imenovanje uprave????

VOĐENJE POSLOVA DRUŠTVA

Poslovanje društva vodi uprava.

U poslove uprave uvrštava se:

1. Vođenje poslovnih knjiha

2. Sastavljanje godišnjih financijskih izvješća društva

3. Vođenje knjige udjela

4. Svakogodišnje dostavljanje sudu popisa članova društva i obavještavnje suda o promjenama u knjizi udjela

5. Sazivanje skupštine društva

6. Podnošenje svih prijava za upis u registar društva

7. Podnošenje zahtjeva komisiji za vrijednosne papire za odobrenje oblika u dioničko društvo

U širi pojam vođenja poslova uvršćuje se oblikovanje temelja poslovne politike društva ili preciznije rečeno prijedloga temelja poslovne politike koju određuju članovi društva.

Izvanredno vođenje poslova:

Prodaja značajnog pogona ili dijela pogona

Osiguranje velikog kredita

Pravni poslovi s pojedinim članovima društva ili članovima uprave, koji sadrži značajne razlike

Društvo zastupa uprava – odredba ZGO koja je prisilne naravi.

NADZORNI ODBOR

Nadzorni odbor je fakultativan organ društva osim:

1. Kaada društvo ima više od deset članova

2. Kada društvo ima temeljni kapital u iznosu većem od milijun i najmanje dva člana

Kad ačlanovi društva žele da ono ima nadzorni odbor, odluku o tome moraju unijeti u osnivački akt ili statut društva. Izbor, imenovanje i opoziv članova nadzornog odbora , uvjet za članstvo, broj članova, nadležnosti, način rada, dužna pozornost i odgovornost tih članova i druga pitanja uređuju se osnivačkim aktom, statutom.

Član društva koje nema nadzorni odbor ima pravo neposredno nadzirati njegovo poslovanje, poslovne knjige i spise, zalihe i blagajničko poslovanje te sačiniti bilancu društva za svoje potrebe.

ZAŠTITA PRAVA MANJINE I REVIZIJA

Uprava društva sačinajva godišnje financijska izvješća, i to izvješće podnose se skupštini društva na odlučivanje o nima. Odredbe ZGD ne nalažu obveznu reviziju tih izvješća putem ovlaštenih revizora. U cilju zaštite manjine ZGD sadrži odredbe o tome kako član društva ili skupina članova društva čiji udjeli čine desetinu tem.kapitala mogu tražiti od suda da odredi vanjskog revizora. Sud će revizora imenovati ako predlagači učine vjerovatnim kako je učinjena ozbiljna povreda zakona, ugovora ili statuta društva.

Imenovani revozor od strane suda će imati prava:

Pregledati poslovne knjige

Pregledati svu potrebnu dokumentaciju društva

Tražiti potreben obavijesti i izjave od članova uprave, nadzornog odbora i zaposlenih u društvu

Revizor nakon obavljanja revizije dužan je izvješća dostaviti sudu i dužan je naznačiti:

Je li pri obavljanju revizije bilo uduvoljeno zahtjevu revizora glede pregleda poslovnih knjiga, uvida u dokumentaciju

Jesu li pri vođenju posl.knjiga i izrade fin.izvješća učinjene ozbiljne povrede zakona, ugovora ili statuta društva

Je li revizija bila opravdana ili neopravdana

Visinu naknade revizije određuje sud, ako se stranke drugačije ne dogovore.

Sud će izvješće revizora dostaviti upravi i nadzornom odboru.

POSLJEDICE OBAVLJANJA REVIZIJE

U slučaju da nalaz revizije ukazuje na ozbiljne povrede zakona ugovora ili statuta društva, sud može naložiti društvu (upravi ili nadzornom odboru) da u određenom roku održi skupštinu koja će razmatrati revizorovo izvješće.

Na toj skupštini:

Izvješće se mora pročitati u cijelosti

Uprava i nadzorni odbor moraju se očitovati o svim utvrđenim nepravilnostima i mjerama koje namjeravaju poduzeti ili predlaže da se poduzmu u povodu tih nepravilnosti

Nadzorni se odbor mora izjasniti o tome ima li društvo zahtjevati naknadu štete od uprave

Skupština treba donijeti odluku o izvješću

POVEĆANJE TEMELJNOG KAPITALA

Povećanje tem.kapitala DOO može uslijediti nakon poosnivanja društva.

Načini povećanja

Temeljni kapital povećava se na temelju odluke skupštine društva uplatom ili unošenjem novih uloga.

On se može povećati:

1. Efektivnio (stvarno)

2. Nominalno

Stvarno povećanje znači da u društvo ulazi nova vrijednost čime će biti povećana ukupna sredstva.

Pri nominalnom povećanju tem.kapitala se radi knjigovodstvena operacija prekižnjavanja svote za koju se poveća tem.kapital iz pričuve.

Efektivno i nominalno povećanje tem.kapitala može imati dva obilka:

Efektivno:

Stvaranjem i preuzimanjem novih tem.uloga

Povećanjem svote postojećih tem.uloga

Nominalno:

Odustajnajem od isplate dobiti članovima društva i pretvaranjem te svote u tem.kapital

Pretvaranjem pričuva društva u tem.kapital s time da se i pri korištenju dobiti i pri korištenju pričuva mogu stvoriti novi udjeli ili povećati svote postojećih

Skupština društva donosi odluku o povećanju tem.kapitala.

Efektivno povećanje temeljnog kaipatala

Temelnje uloge na osnovi odluke o povećanju tem.kapitala mogu preuzeti ne samo postojeći članovi društva već i druge osobe koje nis članovi društva u trenutku donošenja odluke o povećanju tem.kapitala, kada su odlukom o povećanju tem.kapitala stvoreni novi udjeli.

Članovi društva imaju pravo prvenstveno uplate novih uloga u tazmjeru svojih udjela u tem.kapitalu društva.

Prav prvenstva uplate novih uloga članovi društva mogu se odreći i to na dva mačina:

1. Prethodnim unošenjem odgovarajuće odredbe u ugovor ili statut

2. Unošenjem odgovarajuće odredbe u odluku o povećanju temeljnog kapitala društva

Nominalno povećanje temeljnog kapitala

U slučaju povećanja tem.kapitala pretvaranjem zadržane dobiti iz pričuva u tem.kapital, neće biti ozvanvanjskog unosa tem.uloga, nego će se iz dobiti koja nije isplaćena članovima povećati nominalna vrijednost njihovih već postojećih udjela. Pretpostavka je uspješno poslovanje društva. Kada se povećanje provodi povećanjem nominalnih svota postojećih udjela, svote povećanje pojedinih udjela moraju biti razmjerne svotama dosadašnjih udjela, kako bi međusobni položaj članova društva ostao nepromijenjen.

SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA

Tem.kapital društva može biti i previsok. Efektvino smanjenje tem.kapitala vezano je za istodobno smanjenje imovine društva u istom iznosu, a nominalno smanjenje kapitala situacija je kada vrijednost imovine društva (aktivne i pričuvne obveze) padne ispod svote tem.kapitala društva. U prvom slučaju svota za koju je smanjen temeljni kapital bit će isplaćena članovima društva, a u drugom slučaju zbog gubitaka u poslovanju nije moguće uravnotežiti bilancu društva bez smanjenja tem.kapitala, pa stoga i članovima društva neće biti isplaćena svota za koju je tem.kapital smanjen.

Prva radnja je donošenje odluke o smanjenju tem.kapitala. tem.kapital društva s emože smanjiti odlukom skupštine društva. Ta odluka treba sadržavati svote smanjenja postojećeg i svote novog tem.kapitala. jedno od glavnih pravila koje psotoji u svezi smanjenja tem.kapitala društva jest pravilo o zaštiti interesa vjerovnika na čiju se štetu to smanjenje ni u kojem slučaju ne smije provesti. Odluku o smanjenu dužno je dostaviti registru i objaviti u SL.N.FBIH. oglas o namjeri sniženja tem.kapitala mora sadržavati :

1. Objavu društva kako je svim vjerovnicima spremna na njihove zahtjeve podmiriti sva njihova potraživanja prema društvu, odnsosno dati osiguranje za podmirenje tih potraživanja.

2. Naznaku o tome da će smatrati kako su oni vjerovnici koji ne prijave svoja potraživanja i zatraže isplatu ili osiguranje u roku predviđenom u oglasu suglasni sa smanjenjem tem.kapitala društva.

3. Pravni učinak odluke o smanjenju tem.kapitala nastaje danom njegova upisa u registar društva.

STATUSNE PROMJENE DRUŠTVA

Spajanje, pripajanje, podjela, promjena oblika društva

Promjena obilka

DOO može promjeniti oblik u dioničko društvo na temelju odluke skupštine donesene dvotrećinskom većinom glasova svih članova društva. Na temelju odluke skupštine o promejnei oblika DOO u dioničko društvo, članovi stječu dionice dioničkog društva razmjerno njihovo sudjelovanju u tem.kapitalu DOO.

Uprava društva DOO podnosi Komisiji za vrijednosne papire zahtjev za odobrenje promjene oblika u dioničko društvo, uz koje prilaže odluku skupštine i ugovor s Registrom vrijednosnih papira.

Zahtjev za odobrenje promjenej oblika potpisuju svi članovi nadzornog odbora i uprave društva.

PRIPAJANJE I SPAJANJE

DOO se može spojiti s drugim DOO ili dioničkim društvom ili se prispojiti jendom od njih, ali ne prije dvije godine od danan upisa u registar društva. Pripajanje se jedno ili više DOO pripaja drugom DOO ili dioničkom društvu tako da sva prava i obveze pripojenog društva prelaze na društvo preuzimatelja koji postaje univerzalni sljednik pripojenog društva, dok pripojenan društva prestaju postojati bez provedbe postupa likvidacije, a članovi pripojenoga društva u zajenu dobivaju dionice ili udjele u društvu preuzimatelja.

Spajanjem se dva ili više drštava spajaju u jedno društvo tako da sva prava ili obveze tih društava prelaze na društvo koje se osniva i postaje univerzalni sljednik spojenih društava dok ona prestaju psotojati bez postpka likvidacije a nihovi članovi u zamjenu dobijaju dionice ili udjele u društvu koje se osniva.

Pripajanje i spajanje se događa temeljem odluke skupštine donesene većinom glasova zastupljenih članova društva, štona prvoj sazvanoj skupštini podrazumijeva 25% +1 od ukupnog broja glasova, odnosno 10%+1 od ukupnog broja glasova na ponovno sazvanoj skupštini. Temelj za donošenje odluke o pripajanju ili spajanju DOO predstavlja plan reorganizacije.

PRESTANAK DRUŠTVA

DOO prestaje sukladno zakonu i statutu iz sljedećih razloga:

1. Spajanjem, pripajanjem i podjelom

2. Odlukom skupštine

3. Odlukom suda

4. Stečajem

5. Istekom vremena

Razlog prestanka može se navesti istek vremena za koja je društvo osnovano.

Ugovrni razlozi: gubitak imovine u vrijednosti polovice tem.kapitala, nepsotizanje određene svote dobiti u poslovnoj godini, istek valjanosti upravne dozvole za rad, smrt člana društva i otvaranja stečaja nad imovinom člana društva.

DOO prestaje odlukom suda:

1. Po tužbi jendog ili više vjerovnika čija dospjela a neizmirena potraživanja premašuju polovicu tem.kapitala društva

2. Ako skupština društva nije održana osam mjeseci od isteka roka za izradu godišnjeg obračuna.

3. Kada se i nakon izricanja kazni nastvaljaju povrede zakona i drugih propisa kojima se ugrožavaju interesi vjerovnika

4. Kada se stečaj završi diobom stečajne imovine

5. Ako stečaj niej pokrenut jer imovina društva nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog postupka ili se stečaj obustavi zbog nedovolje imovine.

Razlog prestanka DOO je ništavost upisa u registar društva.

LIKVIDACIJA DRUŠTVA

Postupak likvidacije DOO provodi se nakon prestanka društva na temelju odluke skupštine ili odluke suda. Kad DOO prestaje na temelju odluke skupštine likvidaciju provodi uprava društva, a akd društvo prestaje na temelju odluke saud, likvidatora imenuje sud.

Zadaća likvidatora nije voditi redovito poslovanje društva, već završtiti poslove društva, razriješiti sve postojeće imovinske odnose društva, podmiriti vjerovnike, naplatiti potraživanja od dužnika, unovčiti imovinu društva i podjeliti ostatak članovima društava u sitiaciji u kojoj društvo nije prezaduženo niti neposobno za plaćanje.

Skupština društva funkcionira sve do podnošenja završnog obračuna od likvidatora. Uprava ili likvidator DOO dužni su objaviti u najmanje jednom domaćem dnevnom listu kako je pokrnut postupa likvidacije tri pura od dana donošenja odluke o pokretanju postupka likvidacije, u razmacima od 15 do 30 dana.

Likvidator je dužan deponirati na poseban račun novac potreban za izmirenje:

1. Poznatih obevza za koje se vjerovnici nisu prijavili

2. Obveze koje nisu dospjele

3. Spornih obveza

Nakon podjele cjelokupne imovine likvidator je dužan sazvati skupštinu DOO i podnijei završni obračun nakon toga likvidator je dužan podnijeti prijavu za upis prestanka društva u likvidator društva.