PRED 2-ZAPALJENJE (Inflamatio).ppt

7/25/2019 PRED 2-ZAPALJENJE (Inflamatio).ppt

http://slidepdf.com/reader/full/pred-2-zapaljenje-inflamatioppt 1/222

ZAPALJENJE (Inflammatio



• Infamacija i in ekcija nisu sinonimi; – in ekcija je izazvana stranim

patogenom, – infamacija reakcija na spoljašnji ili

unutrašnji stimulans .• Uvjek lokalnog karaktera



•Zapaljenje ili infamacija (lat.infammatio, zapaliti) je biološkiodgovor organizama na štetnematerije, kao što su patogeni, mrtvećelije ili druge iritirajuće materije.

• Cilj ove reakcije je zaštita organizma,pokušaj da se ukloni štetna materija izapočne proces ozdravljenja tkiva.



• Upala je slo ena reakcija ivi! tkivana čitav niz oštećenja ili podra aja.

•"vr!a je upale zaštita organizma odštetnog djelovanja vanjski! aktora,kao što su patogeni mikroorganizmi,kemikalije ili #zikalna oštećenja, teunutarnji! aktora, poput poremečajameta$olizma ili krvotoka.



• Upala može nastati kao odgovor na drugebolesti prim!eri"e novotvorine a ukoliko !u#rok upale nepo#nat govorimo oidiopatskimupalama$

•Nažalost upala ni!e uvi!ek svr%ovita pa unekim bolestima kao &to !e npr$ reumatskvru'i"a reak"i!a na antigene streptokokamože o&tetiti sr"e i #globove te u#rokovati n

patolo&ki% prom!ena ko!e su mnogo opasnlokalnog o&te'en!a tkiva u ždri!elu ti!ekomstreptokokne angine$



• %tetni poticaji stvaraju zaštitnureakciju stvaranjem vaskularno&vezivnog tkiva pod nazivom 'upala' – (azrijediti – Uništiti – Izolirati – Inicirati popravak – )kutni i kronični o$lici



)kutna infamacija• *agli i rani odgovor na ozljedu tkiva

+#zikalni, kemijski, mikro$iološki, itd – vazodilatacija – -ropusnosti krvni! ila i edem – eukocita emigracija +uglavnom -/*s



0(1/1*"2) -3451 ) U-) )

• )kutne upale6• 7raju kratko +nekoliko minuta, sati ili

dana ,• 3$ično imaju uočljiv početak,• 2arakteristične stanice za većinu

$akterijski! in ekcija su neutro lnileukociti , za virusne in ekcijelim ociti , kod parazitoza eozino li .



• -očetak upalnog odgovora koji slijedinakon oštećenja tkiva pojavljuje se nanivou kapilara i postkapilarni! venula

• U odnosu na na vremenski period – Akutna – Subakutna – Hronična



2ronične upale6

• 7raju znatno dulje od akutni! upala+katkad i godinama ,

• *ajčešće nemaju jasan početak, ačesto su samo nastavak akutneupale,

• 2arakteristične stanice su6makro agi, plazma – stanice,lim ociti i eozino li .



– /3(83 3%2) -3451 ) U-) )• 4ijele se na6• "erozna, kataralna, #$rinozna, gnojna, ulcerozna,

pseudomem$ranozna i #$rozna upala.•

– )*)73/"2) -3451 ) U-) )•

• U većini slučajeva ra$e se pojmovi stvoreni od latinske iligrčke osnovice ili naziva organa uz su#ks : itis+npr.upala crvuljka : apendic itis , upala jednjaka :ezo agitis ,

• Upale neki! organa nose tradicionalno pri!vaćene nazive+npr.upala pluća : pneumonia, gnojna upala uz lateralniru$ nokta : paroni!ija, gnojna upala ko e : pioderma iliimpetigo .

•



U#ro"i upale• /ikroorganizmi +$akterije, virusi, gljivice,

protozoe, crvi, kukci• 7oksični agensi• /e!anički agensi +trauma• dejstvo toplote +opekline, smrzotine• iradijacija• "trana tijela• 1ndogeni toksini +uremija• 7umori• *ekroza• Imunološke reakcije



Akutno #apal!en!e• -osledica primarni! vaskularni!

reakcija – /arginacija i emigracija leukocita

• naci upale• Crvenilo +ru$or• -ovišena temperatura + color• 3tok +tumor• <ol + dolor• =u$itak unkcije + unctio laesa



Heat Redness Swelling Pain Loss Of Fun

7!e > Cardinal "igns o





Cardinal signs o +acuteinfammation

• Rubor = redness• Tumor = s elling• !alor = "eat• #olor = pain

+descri$ed $? Celsus @ st . Centur? )4

• $unctio laesa = loss ounction

+added $? (. 0irc!oA

Cellulits = acute skin infection commonlycaused by Streptococcus pyogenes orStaphylococcus aureus



• Zbog usprene krvne cirkulacije i jačeg oduzimanjakiseonika, ivični dijelovi svjetliji zbog bržecirkulacije-RU !R

• "A#!R- aktivna $iperemija

• %U&!R- pove'nje količine krvi, teku'ina

• !#- pritisak eksudata na nerve



"I"71/"2I *)CI U-) 1

%ru&ica'• U$rzava meta$olizam i tako olakšava

mo$ilizaciju upalni! stanica i protok

krvi u za!vaćenu tkivu,• /ikroorganizmi potiču makro age naizlu i)anje endogeni" i pirogeni"

tvari koje stimuliraju sintezuprostaglandina utermoregulacijskim centrima"ipotalamusa, pri emu se mijenjaregulacija tjelesne temperature.



– -(3/51*1 U <(35U CI(2U I()5UBI1U23CI7)

• • *eutro#lija & $akterijske upale,• im ocitoza & virusne upale, speci#čne

$akterijske in ekcije +npr.tu$erkuloza ,• 1ozino#lija & parazitne in ekcije,• eukopenija & ti us, neke virusne $olesti,

te u iscrpljeni! $olesnika,

• im openija & sindrom stečeneimunode#cijencije.

•



– <I321/I5"21 -(3/51*1 U 2(0I

• -ozitivna ili negativna reakcija akutne aze6& makro agi izlučuju u krv $rojne citokinekoji mogu poticati sintezu odreDeni!$jelančevina u jetrenim stanicama,

• -ozitivna reakcija akutne aze6 &u$rzana sedimentacija eritrocita, u$rzanasinteza reaktivnog C&proteina...

• *egativna reakcija akutne aze6 &sni ena koncentracija al$umina.



– 1/34I*)/"2I -3(1/1C)5I• "I"71/"2) vazodilatacija u peri ernoj

cirkulaciji mo*e za)r+iti raz)ojem+oka, pri emu mo*e do&i i dodiseminirane intra)askularnekoagulacije. – U/3( I 23*"7I7UCI3*) *I "I/-73/I

• • "la$ost, gu$itak teka +prolazna

anoreksija , nespeci#čni $olovi mišića+mialagija , mučnina, pospanost ilinesanica, anemija, ka!eksija.



Akutna upala

(apidni početka +sekundi, minuta

2ratko trajanje +najviše nekoliko dana

1ksudacija tekućine i proteina plazme

2arakteristični stanice6 neutro#lnigranulociti





)kutna infamacija4vije [email protected]

E.celularna



• Akutna upala je neposredni i rani odgovor organizma naštetni agens.

tri važne komponente akutne upale . – Povećanje krvnog protoka na mjestu upale, – ekstravazacija proteina

– njihovo nakupljanje u središtu procesa

• Polimorfonukleari prvi stižu na mjesto infekcije privučeni

kemotaksijskim tvarima bakterija ili drugim medijatorimaupale.



Akutna upala• )lteracija&degerativne promjene i

nekroza nastale ostecenjem• 1ksudacija&promjene kali$ra i stjenke

krvne ile

• -roli eracija ili reparacija



Akutna upala1. brza promjena vaskularnog kalibra

nakon vrlo kratke konstrikcijenastupa vazodilatacija i povećan

protoka krvi i krvnih= stvaranjecrvenila i topline (rubor i calor)

2. promjena microvasculature povećanapropusnost za proteine plazme istanica stvaranje oteklina (tumor ).

3. gubitak teku ine dovodi dokoncentracije !" i usporenogprotoka krvi (staza)

4. Iseljavanje L c iz mikrocirkulacijeuslijed zastoja i aktivacije vodi

migraciji prema agensu#. $ove ana permeabilnost stjenke %eksudacija&izlazak proteina plazme!tekućina i leukocita iz cirkulacije uinterstitium i " ili tjelesne #upljineemigracija i aktivacija $%&'s



askularna permeabilnost• ()*azodilatacija+ nakon prolaznevazokonstrikcije

otvaranje arteriola . kapilara . pove'an protok krvicongestia

• /) Povećana vaskularna permeabilnostizlazak proteina plazme . pove'ava osmotski pritisu interstitium. pove'an protok krvi i $idrostatskog tlakarezultat je pove'anje ekstravazirane teku'ine0

nastanak edema i otoka )



0askularna permea$ilnost &-ropuštanje Car$on čestica



-ropusnost krvni! ila

• -et me!anizmi uzrokuje vaskularnupropusnost

• )nti!istaminici, $rad?kinin, eukotrieniuzrokuju ranu propusnost, traje kratko +@> &.FG min neposredno odziv u o$likukontrakcije endotelni! stanica koji širiintracelularne pukotine vena +ne )rteriole,kapilare




• 'itokini ( *+, - /1) induciraju retrakcijuendotelni0 stanica reorganizacijom citoskeleta(4 sati nakon ozljede! traje *4 sata ili vi#e)

• e ke ozljede mogu uzrokovati neposrednuizravnu tetu endotelnim stanicama (nekroza), ilimo e uzrokovatiodgo+enu #tetu kao utoplinskim ili ,- ozljedama!ili neki bakterijskitoksini (odgo+eno produ eno propu#tanje)



• arginacija i prijanjanje leukocita naendotelne stanice leukociti mogunagomilati i o te uju endotela krozaktivaciju i osloba4anje otrovni0 radikalakisika i proteoliti5ki0 enzima

$ropusnost krvni0 ila




• 6dre4ene medijatori (npr 7!8+) mogu pove atitranscitozu kroz unutarstani5ne vezikule krozkoje putuju s luminalne do povr ine bazalne

membrane endotelni0 stanica

• 9ve ili bilo koja kombinacija ovi0 doga4aja mo ese javiti u odgovoru na odre4enom poticaj





Akutno #apal!en!e• -osledica primarni! vaskularni!

reakcija – /arginacija i emigracija leukocita



eukocitni stanični dogaDaji• eukociti napu taju vaskulaturu kroz sljede i

slijed doga4aja& – arginacija i rolanje

– :d0ezija i 9eoba – ;emotaksija i aktivacija

• 6ni su tada mogu sudjelovati u&

– +agocitozi i degranulaciji – 6zljedi tkiva uzrokovanu leukocitima



9tani5na faza& uloga $ *<s u upali

• Upalne stanice6 kc, ?, /o, -ls• 2onačni cilj6 -/*Hs aktivacija + agocitoza

i eliminacija štetni! sadr aja

• 2oraci6 – /arginacija + leukociti iz aksijalnog smjera

se rasporeDuju uz endotel k – ad!ezija za endotel – /igracija +kemotaksija &F do @G min



• onociti napuštaju krvotok i postaju tkivnimakrofagi !histiociti".

• Obje vrste stanica imaju citoplazmatske granules lizosomskim enzimima i dobri su fagociti .

• #akle, glavne značajke akutne upale su – vaskularne promjene-edem, – porast protoka krvi i dilatacija arteriola (praćene

eksudacijom leukocita i

– njihovom migracijom do mjesta oštećenja) tefagocitoza.



arginacija i rolanje• " povećanjem vaskularne permea$ilnosti,

tekućina napusti ile i uzrokuje pomjeranjeleukocita iz središnjeg toka i nji!ovu'marginaciju' uz površinu endotela

• 1ndotelne stanice i leukociti imajukomplementarne površinske ad!ezijskemolekule koje otpuštanjem uzrokuju rolanjeleukocita uz endotel dok se konačno nezaustave kad sljepljivanje dosegne vr!unac



arginacija i rolanje• (ano valjanje i prianjanje leukocita

posreduje o$itelj selektina6 – 1&selektin +endotel , – -&selektin +trom$ociti, endotel , – &selektin +leukociti ve u druge

površinske molekule +tj C4F , sialila&

eAis J modi#cirani =- koji je izra enina endotelu – citokini +7*8, I &@ , na mjestu ozlijede



-d"ezija• "olling se zaustavlja i rezultatima ad0ezije• :d0ezijske molekule koje sudjeluju&

– !ndotelne& -': /1, 7': /1 – eukocitne& +:/1, ac/1, 7 :/ – (-': /1 ve e +:/1 > ac/1, 7': /1 se

ve e 7 :/ )

" $ dij d



"eo$a +dijapedezom

• 5avlja se nakon ad!ezije unutarvenula i plućni! kapilara preko-1C)/ &@ +C4F@

• /ora prijeći $azalnu mem$ranu – kolagenaza – integrini



eoba (dijapedezom/

• (ano u upalnoj reakcija uglavnom-/*s, ali i citokini i kemotaktičkisignali se mijenjaju s progresijomupalne reakcije,

• promjene u ekspresiji ad!ezijskamolekula endotelni! stanica aktivirajudruge populacije leukocita naad!erenciju +monocite, lim ocite, itd

0 k ij i k i) ij



0emotaksija i akti)acija

eukociti&•pro ire pseudopode i prekrivaju povr inu ad0ezijskimmolekulama (integrine) koje ve u !' tijekom

kemotakse•prolaze aktivaciju&•$ripreme :: metabolite iz fosfolipida•$ripreme se za degranulaciju i osloba4anjelizosomalni0 enzima (oksidativni prasak)•"eguliraju leukocitne ad0ezijske molekule i nji0ovafinitet prema potrebi

8 i i d l ij



8agocitoza i degranulacija

• *akon što doDu na mjestu ozljede,leukociti6 – -repoznaju i pričvrste se – =utaju +o$razac agocitne vakuole – "mrt +degradacija

* t 0il d t0 li l i ti (?i d i )



*eutrop0il ransendot0elial igration (?iapedesis)







/ransudate

•result o0 h1drostatic

or osmotic imbalance

•ultrafiltrate of plasma• o@ protein content•speci0ic gravit1 2 3. 35

67udate

•result o0 in0lammation

•vascular permeability•0ig0 protein content

•speci0ic gravit1 83. *



Transudat – "adr i malo proteina + samo al$umine – "peci#čna te ina @G@> – 8iltracija krvne plazme – 3sim al$umina sadr i vodu, elektrolite,

glukozu,



1ksudat• "adr i proteine plazme, al$umine,

glo$uline, #$rinogen, lipoproteineplazme

• "peci#čna te ina visoka @GEG

$



*eutro#li i makro agi slu e kako $i seuklonile patogene i štetne tvari

• 8agocitoza patogena i štetne agenti

$aktericidne i citotoksične molekule



Fagocitoza i njen ishod uključuje trirazličita koraka

• prepozn)anje i pri )r+&i)anje

• uzija p"agosome i l2sosome

• 3bijanje i degradacijaingestiranog materijala



4o)e&ana )askularna permeabilnost i edem'



• "urenje je ograničeno na venule od /1-21mm u promjeruuzrokovane endotelne praznineobično uže i prolazne odgovor 31 min)

4astaju praznine zbog kontrakcije npr) m5osin i skra'enje pojed

endot$elia stanicagubitak proteina plazme od dovodi do edemazbog smanjenog osmotskog pritiska u vaskulaturii pove'anje osmotskog pritiska u interstitium-u

4o)e&ana )askularna permeabilnost i edemznak akutne upale



• direktno nanošenje ozljedastanična smrt endotela ćerezultirati curenje +venula,

arteriola i kapilara3va reakcija je neposredna ikontinuirana

• dugotrajno curenje počinje

nakon E&@E sati i mo e trajatinekoliko dana z$ogtermalno&, K&ra? zračenja iliultralju$ičastog zračenja+opekline i uključuje venulesi kapilare

Curenje iz novi! krvni! ilaza vrijeme popravka tkiva+angiogeneza , z$og nezreli!endotelni! stanica All these described mechanisms may occur in one

wound (e.g burns) and can be life threatening

9 critical 0unction o0 the vascular in0lammator1 response (stasis



9 critical 0unction o0 the vascular in0lammator1 response (stasisand vascular permeabilit1) is to deliver leukoc1tes to the site o0

injur1 in order to clear injurious agents

*eutrop!ils are commonl? t!e #rst infammator? cells +#rst L&E !oursrecruited to a site o infammation.1Ktravasation o leukoc?tes is a coordinated event o 6

marginationrolling,

ad"esion, transmigration (diapedesis/

migration.



• eukociti• 1ritrociti& dijapedeza + o$avlja se

pasivno za!valjujući povišenom!idrostatsko pritisku

• -ri čemu stjenka krvi! ila imaoštećen endotel i pru a manji otpor



• 2retanje leukocita uekstravaskularnom prostoru jeusmjereno prema mjestu oštećenja &2emotaksija + leukotaksija

• "upstance koje su !emotaksične zaleukocite uključuju produkte

– raspada komplementa nastale i# bakteri!a – komponenti stani"e i – spe"ifi ne produkte ara%idonske kiseline$



• Leuko"itna aktiva"i!a• *ago"ito#a

Prepo#navan!e i pri vr&'en!e (Ig+

opsoni#a"i!a komplement lektini itd$,) -bakteri!e su kemotaksi ne i privla eleuko"iteUbo!stvo i degrada"i!a



4iapedesis o a leukoc?te across t!e Aall o a small $lood vessel+ /etc!nikoM, @NOE



komponente upale

• OSNOVNE FUNKCI E !E"I #$O%#



• OSNOVNE FUNKCI E !E I #$O%#

• 6ove'anje propusnosti stijenke krvni$ žila,• &ijenjane protoka krvi,• Aktivacija rezidentni$ stanica u okolnom tkivu,• Stimulacija migracije neutro7ila kemotaksija ,

• Aktivacija stanica vaskularnog endotela,• 8ačanje ad$ezivnosti neutro7ila za vaskularni endotel,• Aktivacija mikrobicidni$ me$anizama u neutro7ilima,• Stimulacija 7agocitoze,

• Aktivacija matični$ stanica u ko9tanoj srži,• Aktivacija lim7ocita,• Aktivacija proteolitički$ sustava u plazmi)



&E!I SKI !E"I #$O%I UP#'E

• :emijski medijatori upale biolo9ke su tvari koje moguizazvati( poja)ati( ubla*iti ili na +ru,i na)in mo+i-icirupalne procese)

• ;esto pokazujupluripotentno +jelovanje( .to zna)i +a je+na tvar obi)no ne +jeluje samo na je+nu( već na

nekoliko vrsta stanica( izazivajući razli)ite u)inke)

#kti i i + i i l j) ć k tk ij k



• #ktivirani posre+nici upale naj)e.će su kratka vijeka jer ubrzo bu+u – iskori.teni( – inaktivirani ili – raz,ra/eni)

• &edijatori upale mogu nastati izvan organizma i unutaorganizma pa se dijele nae,zo,ene i en+o,enemedijatore)

• &ogu potjecatiiz stanica ili iz plazme( pa se razlikujustani)ni me+ijatori upale i plazmatski me+ijatori upa)



– 1= 3=1*I /14I5)73(I

• -rodukti mikroorganizma – 1*43=1*I /14I5)73(I

• =otovi aktivirani posrednici, koji su uproduktu inakti)irani" prekursorapo"ranjeni u granulama upalni" stanicaili u kr)noj plazmi,

• 4osrednici koji se moraju sintetizirati ustanicama de novo iz drugi"metabolizama.



"7)*IP*I /14I5)73(I U-) 1& 0azoaktivni enzimi +!istamin,

serotonin ,& izosomski proteini,& Citokini& 8aktori rasta,& -osrednici upale lipidnog porijekla,& dušikov oksid



– - ) /)7"2I /14I5)73(I U-) 1

• "ustav kinina,• "ustav zgrušavanja krvi,• "ustav plazminogena,

• "ustav komplemenata.

HEMIJSKI MEDIJATORI ZAPALJENJA




vaskularni i "elularni odgovor i kod akutni% i kod%roni ni% #apal!en!a posredovani %emi!skimfaktorima pori!eklom i# pla#me ili stani"a$

.ogu biti preformirani (sekvestrirani uintra"elularnim granulama) ilide novo sintetisani$

• +lavni i#vori/trombociti, mastociti, neutrofili,

monociti/makrofage, ali i mezenhimalne(endotelne, fibroblasti) i epitelne ćelije.• Ima!u kratak životan vek i poten"i!al da i#a#ovu

&tetne efekte$





• Uglavnom, svoju aktivnost ispoljavaju nakon vezivanja za speci7ireceptore na ciljnim stanicama)

• 4eki, kao lizozomalne proteaze i kiseonični radikali, imaju direktn

• &ogu delovati na udaljene stanice endokrino , na okolne parakrino ičak, na stanicu koja i$ je sintetisala autokrino )

• <sta supstanca može imati različite e7ekte u različitim tkivima pleotropizam• Različiti medijatori mogu imati slične biolo9ke e7ekte u tkivima

redundantnost





0emi!ski medi!atori upale

Staničnimedijatorii upale

Hemijskimedijatorii upale

6lazma derivirani medijatori




























• V#0O#K$IVNI #!INI

nalaze se pre7ormirani u stanicama i me=u prvim su medijatorima koosloba=aju u zapaljenju

&IS$#!IN

• iz mastocita smje9teni$ perivaskularno u mnogim tkivima, bazotrombocita)• !sloba=a se i prilikom 7izički$ trauma, pod dejstvom visoke ili n

temperature, vezivanjem <g > antitela, ili "3a i "?a komponenti

komplementa za receptore na membrani mastocita)• @ovodi do+ilatacije arteriola i povećane propustljivosti venula1posre+stvom &2 receptora3) <ma najvažniju ulogu uprvoj -azi zapaljenja i primena anti$istaminika u ovoj 7azi, može sprečiti rzapaljenja)




24 V#0O#K$IVNI #!INI

SE%O$ONIN5uglavnom se stvara u entero$romato7inimstanicama tankog creva i trombocitima)

!sloba=a se posle agregacije trombocita ili nji$ove stimulacije7aktorom aktivacije trombocita 6A )

ranoj 7azi zapaljenja može izazvativazo+ilataciju arteriola ilivazokonstrikciju arterija i vena4

45-Z - 0- 0-#67 7 T1

7 T1 08 451 16T- kada se aktivira rezultira uklanjanjem



7 T1 08 451 16T-, kada se aktivira, rezultira uklanjanjempatogena putem opsonizacije i agocitoze.

'3a stimulira mastocit e da oslobode 0istamin, 5imenastaje v azodilatacija.

'3b se mo e vezati bakterije i djelovati kao opsonin, koji ozna5avastanicuspremnu za agocitozu.

C>a stimulira mastocite da oslobode 0istamin , 5imenastaje v azodilatacija

)ktivacija polimor onuklearni! trom$ocita je do$ro poznat e ekatC>a koji dovodi do degranulacije i stvaranja superoksida uodgovoru na drugi stimulus.



•! "#$ %!&!&' ( '*!%!&!&) stvaraproteine sposobne #a održavan!e va#odilata"i!

pove'an!e vaskularne permeabilnosti u#rokglatki% mi&i'ni% kontrak"i!a i poti e bol$



91TR- 45-Z -

$-!T8R :77 (;-<1 -6 $-!T8R/-rotein koji cirkulira je inakti)an, akti)irakolagen, trombocite .

Ukoliko ga nema nemo e se aktivirati sistemplazme koji je uključen u upalu6 sistemkinina, #$rinolize, zgrušavanja + kod

$olesti jetre• omplement je općeniti naziv za niz od

devet proteina (C3 do C:) nastalihselektivnim cijepanjem odre+enihprekursora iz krvi.



• 08 4510 7 4R8T176-08 451 16T- ! >, !?, !@, !A 7 !B8lak+a)aju agocitozu ili probijanjestanicne stijenke bakterije<naktivacija aktivirani$ komponenti komplementapojavljuje spontanim raspadom za$valjuju'i djelovprirodni$ in$ibitora u serumu)

• 7 T1 $7>R76857Z1razgraDuje #$rin i cjepa kompleks CFproteina, aktivira 8actor JII

S$#NI6NI !E"I #$O%II UP#'E



• $"69 :8 :*?-*- su skupina medijatora upalepodrijetlom iz ara0idonske kiseline.

• 'ijeli niz doga4aja poput fagocitoze ili stimulacijebradikininom izaziva otpu tanje ara0idonske

kiseline iz fosfolipida stani5ne membraneleukocita, endotelni0 stanica i trombocita.

• Iako se svi proizvodi ara!idonske kiselineopćenito nazivaju eikanosanoidi, terminprostaglandini rezerviran je samo za onetvari koje nastaju djelovanjem enzimacikooksigenaze

• 4rostaglandini 4<1C i 4<7D izravno



induciraju vazodilataciju, ali im je mnogoznačajnija uloga u potenciranju djelovanja!istamina, $radikinina i leukotriena.

• u prisutnosti prostaglandina izra ena veća

transudacija i $olnost u području rane• 2linički se ova spoznaja o$ilno koristi

primjenom in!i$itora prostaglandina+aspirin , što dovodi do gotovo impresivnogu$la avanja tego$a $olesnika.

• L k i i su kemotakti5ke tvari koje



• Leukotrieni su kemotakti5ke tvari kojetako4er nastaju iz ara0idonske kiseline, ali

se pretvorba odvija uz pomo enzimalipooksigenaze.

• -maju blago djelovanje u smislu pove anjavaskularne permeabilnosti, a u prisutnostiprostaglandina ovaj se efekt vi estrukopoja5ava.

E1T7R7 <5 %6 7Z%8R 34 567;



E1T7R7 <5-%6- 7Z%8R- 34-567;1#79-T8R- 6

krvna plazma sadr i proteine koji kaskadnimnačinom induciraju stvaranje medijatora

koagulacijski me!anizam dovodi do stvaranjamedijatora preko aktora JII, odnosno u

konačnici putem kinin&$radikininskog sustavasustav komplementa stvara kemotaksijsketvari od koji! je najznačajniji C>

derivati ara!idonske kiseline nastaju izmem$rane oni! stanica koje su već uključeneu upalnu azu cijeljenja rane.



• eukociti ispunjavaju zadatke kadadoDu na mjesto upale6

– "avlaDivanje i razaranje štetni! agensa&8)=3CI73 )

• -3 I/3(83*U2 1)(*I 1U23CI7I + /I2(38) I•

/3*3CI7I – 3dstranjenje nekrotičnog tkiva i – eksuadata




2. PROTEINSKI SISTEMI PLA MEa! siste" #o"$le"enta%! #inins#i site"c! siste" #oagulaci&e #'(i

6redstavljaju skup proteina čije se komponente nalaze u cirkulaciji u

vidu 7unkcionalno inaktivni$ molekula)Aktivacioni put se sastoji od niza protein-protein ili enzim-supstrat interakcija)4a odre=enom stupnju aktivacije, nastaje enzimska aktivnost proenzim prelazi u eprirodni supstrat slede'a komponenta u nizu) S obzirom na činjenicu da jedan molekul enzima može da obradi ve'i broj molekula suspstrata,

svaka aktivisana pret$odna komponenta stiče sposobnost da aktivi9e ve'i broj molekula slede'e komponente u aktivacionom nizu) %ako sedobija kaskadni e7ekat sa ampli7ikacijom)

Proteinski sitemi se )esto aktiviraju istovremeno( zato .to pro+ukti

je+no, sistema mo,u aktivirati komponente +ru,o,)




2.PROTEINSKI SISTEMI PLA ME

a! SISTEM KOMPLEMENTA

)ENTRALNI *O+A,A- AKTI/A)I-I SISTEMAKOMPLEMENTA -E AKTI/A)I-A KOMPONENTE )0.

S obzirom na način kako nastaje "3-konvertaza i u odnosu na početstimulus aktivator razlikuju se dva puta aktivacije sistema

komplementa+K'#SI6NI i#'$E%N#$IVNI )




2.PROTEINSKI SISTEMI PLA ME

a! SISTEM KOMPLEMENTA

1. KLASI NI P T (nazvan tako jer je prvi otkriven)Aktivatori k a!i"no# p$ta !$ antite a k a!e IgM i Ig+ koja !$

pret%o&no veza a za anti#en!ke &eter'inante na povr ini pato#ena

2. ALTERNATI/NI P TAktivatori a ternativno# p$ta !$ !a'i pato#eni koji na !vojoj povr ini!ta*i izij$ +ra#'ente ,-* koji !e !ta no !tvaraj$ $ .irk$ a.iji




2. PROTEINSKI SISTEMI PLA ME

a) SISTEM KOMPLEMENTA7iolo.ke posle+ice aktivacije sistema komplementa su iste za oba puta

aktivacije) %o su+

24 CI$O'I0# ili CI$O$OKSI6NOS$ 1!#C8 C9b:C;3 <4 OPSONI0#CI # 1C=b( C>b3=4 0#P#' EN SK# %E#KCI # 1C9a( C=a( C>a3

@egranulacija mastocita i bazo7ilaHemotaksa i aktivacija neutro7ila6rodukcija proin7lamatorni$ citokina

>4 UK'#N #N E I!UNSKI& KO!P'EKS# I0 CI%KU'#CI E 1C=94 S$I!U'#CI # SPECIFI6NO? &U!O%#'NO? O"?OVO%#






<4 P%O$EINSKI SIS$E!I P'#0!E

b :<4<4S:< S<S%>&

:rajnji produkt aktivacije plazmatski$ proteina kininogena i pokretanjkaskade je vazoaktivni peptid7%#"IKININ( koji ima slične vaskularne e7kao $istamin)

• vazo+ilatacija arteriola i kapilara

• povećana propustljivost krvni@ su+ova• kontrakcija ,latki@ mi.ića• bol




<4 P%O$EINSKI SIS$E!I P'#0!E

c3 SIS$E! KO#?U'#CI E K%VI@ve speci7ične komponente aktivisanog koagulacionog sistema pred

vezu izme=u koagulacije i in7lamacije+• $%O!7IN : prevodi rastvorljivi cirkuli9u'i 7ibrinogen u nerastvorljiv

na taj način dovodi do 7ormiranja-ibrozno, eksu+ata i lokalnogograničavanja in7ekcije)%okom 7ormiranja 7ibrina, odvajaju se-ibrinopepti+i koji pove'avaju vaskularnu propustljivost i imaju $emotaksična svoSam trombin pove'ava leukocitnu ad$eziju i proli7eraciju 7ibroblaprocesu reparacije tkiva)

• F#K$O% Aa 5vezuju'i se za odgovaraju'i receptor na e7ektorskoj 'elideluje kao medijator akutne upale, dovode'i do pove'ane propustljikrvni$ sudova i eksudacije leukocita)




0. )ITOKINI

"itokini predstavljaju veliku 7amiliju proteinski$ molekula koji7unkcioni9u kao medijatori i regulatori 'elijski$ komunikacija, kako u7iziolo9kim tako i u patolo9kim uslovima)%o su solubilni produkti različiti$ 'elija koji su neop$odni za ostvarivanje

uro=ene i stečene imunosti) NEMA IM/NSKO0 OD0O1ORA 2EZ PROD/K,IJE ,ITOKINA

4a osnovu dominantne biolo9ke aktivnosti, citokini su svrstani u 3 osnov

a medijatori i regulatori uro=ene imunostib medijatori i regulatori stečene imunostic stimulatori $ematopoeze

HEMIJSKI MEDIJATORI ZAPALJENJA4CI$OKINI



=4CI$OKINI

4ajvažniju ulogu u zapaljenju imajume+ijatori uro/ene imunosti)6rodukuju i$ uglavnom makro7agi i dendritične 'elije u odgovoru na in7ektivni agens produkte bakterija B #6S i bakterijsku @4:, ilivirusnu dvolančanu R4: )

Proin-lamatorni citokini 1$NF( I':2( I':B3 stimuli9u ekspresijuad$ezivni$ molekula na endotelnim 'elijama in7iciranog tkiva, $emokina, kao i reakciju akutne 7aze+ groznicu, zamor, gubitak u mi9i'ima i zglobovima, leukocitozu, sintezu proteina akutne 7a

Inter-eroni tip I 1IFN:al-a( IFN:beta3in$ibiraju replikaciju virusa, aktiv4: 'elije i ekspresiju &H" molekula < klase

#ktivatori NK i $ ćelija 1I':2<( I':2 3stimuli9u aktivnost 4: 'elija i %$di7erencijaciju

&emokini 1npr4I': 3privlače leukocite u žari9te zapaljenja




3. META4OLITI ARAHI*ONSKE KISELINEA'a5idons#a #iselina AA je polinezasi'ena masna kiselina koja ula

sastav 7os7olipida membrane) Razni 7aktori $emijski, 7izičkineki medijatori "?a , mogu aktivirati +o!+o ipaz$ A3 i pokren$ti

'eta*o iza' ara%i&on!ke ki!e ine (ste'oidi &e i'i"no in%i*iraj$+o!+o ipaz$ A3)

4jeni metaboliti eikosanoidi , predstavljaju lokalne $ormone koji delujuparakrino, brzo se sinteti9u i razgra=uju i mogu posredovat

7azama zapaljenja)




>4 !E$#7O'I$I #%#&I"ONSKE KISE'INE

4ji$ova sinteza se odvija u 'elijskim kompartmentima, tzv) masniim tbodies , gdje se nalaze enzimi potrebni za nji$ovu sintezu, 9to oodvijanje procesa i sintezu medijatora bez o9te'enja ostali$ mem

'eliji)

6ostoje dva enzimska puta u sintezi eikosanoida+• Ciklooksi,enazni- za sintezuprosta,lan+ina 1P?3 i tromboksana 1$

• 'ipooksi,enazni B za sintezuleukotrijena 1'$3 i lipoksina

"iklooksigenazu in$ibirajuacetilsalicilna kiselina aspirin, andol i ostali$%A&' diklo7enak, ibupro7en, indometacin, naproksen i dr)




/A6NI-I META4OLITI ARAHI*ONSKE KISELINE I N-IHO/I EFEKTI

4 PROSTA+LAN*INI• P0E3 5vazo&i ata.ija6 e&e'6 #rozni.a6 *o• P0I3 (PROSTA,IKLIN)5 vazo&i ata.ija6 in%i*i.ija a#re#a.ije tro'*o.ita6

va!k$ arna %iperper'ea*i no!t6 %e'otak!a 6• P0D3 5vazo&i ata.ija6 e&e'2.TROM4OKSANI• T7A35 vazokon!trik.ija6 a#re#a.ija tro'*o.ita0.LE KOTRI-ENI• LT285 %e'otak!a6 aktiva.ija ne$tro+i a6 i pro&$k.ija ! o*o&ni% ra&ika a

• LT,86 LTD86 LTE85 vazokon!trik.ija6 *ron%o!paza'6 pove9anje va!k$ arne prop$!t jivo!ti3. LIPOKSINIantiin+ a'atorna i proin+ a'atorna &ej!tva6 en&o#eni ne#ativni re#$ atori

&ej!tva e$kotrijena




7. PAF (:AKTOR AKTI1A,IJE TROM2O,ITA)Sinteti $ #a *azo+i i6 'a!to.iti6 tro'*o.iti6 ne$tro+i i6 'ono.iti6

'akro+a#e i en&ote ne 9e ije Efe#ti8• $ ve9i' kon.entra.ija'a ; (a9o#onst'i#ci&a i %'on5o#onst'i#ci&a• $ iz$zetno 'a i' kon.entra.ija'a ; $o(e:ana (as#ula'na

$'o$ustl&i(ost i dilataci&a (enula (!na<nije i o& %i!ta'ina)• at%ezija e$ko.ita za en&ote 6 %e'otak!a6 &e#ran$ a.ija izozo'a6

pro&$k.ija ! o*o&ni% ra&ika a6 !ti'$ a.ija !inteze &r$#i% proin+ a'atorni% 'e&ijatora





?. 68 +) 37*I 32"I4, 14(8 : endotelni aktor relaksacije1ndotelne &elije i neuroni ga sintetišu konstitutivno, a

makro age nakon stimulacije citokinima. Ima veomakratak polu ivot.

U zapaljenju izaziva6• )azodilataciju• smanjenje agregacije i at"ezije trombocita• in"ibira migraciju leukocita na mesto zapaljenja• in"ibira e ekte medijatora poreklom iz mastocita• poma*e produkciju slobodni" radikala• toksi an za mikroorganizme




;. SLO4O*NI KISEONI NI RA*IKALI

• $ 'anji' ko i"ina'a pove9avaj$ ek!pre!ij$ %e'okina6 .itokina6at%ezivni% 'o ek$ a na en&ote $

• &e $j$ tok!i"no na pato#ene• $ ve9i' ko i"ina'a &ovo&e &o o te9enja tkiva (o te9enje en&ote a i! e&!tvena pove9ana va!k$ arna prop$!t jivo!t6 inaktiva.ija za titni%antiproteaza i o te9enje ek!tra.e $ arno# 'atrik!a6 o te9enje &r$#i%

9e ija5 eritro.ita6 paren%i'!ki% 9e ija)

1ipovi akutne upale



1ipovi akutne upale• "erozna upala & infammatio serosa• 8i$rinozna upala & infammatio

#$rinosa• =nojna upala & infammatio purulenta• emoragične upale & infammatio

!aemorr!agica• =angrenozna upala & infammatio

ic!orosa seu gangraenosa

$rimjeri akutne inflamacije razli5itog porijekla



• )llergic reaction

• <acterial pneumonia

• -eptic ulcer

• "epsis

9llergic ;eaction <ith s<elling o0 the lar1n7



9llergic ;eaction <ith s<elling o0 the lar1n7

r mucos a

9sthma s1mptoms <hen a00ecting the lung

$neumonia = infection of t0e lung



• /ost communit? acQuired-neumonias are $acterial oorigin

• 3 ten t!e in ection olloAs aviral upper respirator? tractin ection

• )cute $acterial pneumoniaspresent as tAo anatomicalpatterns6 – <ronc!opneumonia – o$ar pneumonia

F"at causes t"e "ite consolidation o t"e!"estG:Gra2H



! estG:Gra2H&ormal lung

histolog1

Congested septalcapillaries

67tensive er1throc1te! neutrophil and0ibrin e7udation

$neumonia

= red hepatization

4at"ological tages o 5obar4neumonia



• !ongestion – ung is !eav? and red due to vascular engorgement and

intra&alveolar fuid Ait! eA neutrop!ils• Red ;epatization

– /assive confuent eKudation Ait! red cells, neutrop!ils and#$rin into alveolar spaces

– o$es are distinctl? red, #rm and airless, Ait! liver&likeconsistenc?

• <ra2 ;epatization – 8olloAs Ait! progressive disintegration o red cells and

persistence o a #$rino&suppurative eKudate resulting ingra?is! dr? appearance

• Resolution or scarring – Resolution due to clearance o t!e in ection and enz?maticdigest o eKudate A!ic! can $e rea$osr$ed, ingested $?

macrop!ages cleared via muco&cilliar? escalator – carring due to organization o eKudate, in#ltration o

#$ro$lasts and deposition o collagen

;ed hepatization >ra1 hepatization



b ti



-bscess ormation • is t!e result o a suppurative

+purulent necrosis o t!eparec!?ma resulting in t!e

ormation o one or more cavities• it !as a central necrosis, rimmed

$? neutrop!ils and surrounded $?#$ro$lasts

3ccurs in t!e lung due to6• )spiration o in ective material• )spiration o gastric content• Complication o necrotizing

$acterial pneumonia +e.g"tap!?lococcus• "eptic em$olism

"epticemia Ait! disseminated intravascularg l ti d t M i l I ti



coagulation due to Meningococca l In ection

Invasion o0 the bloodstream b1 Neisseria meningitides leads to<idespread vascular injur1 <ith endothelial necrosis! thrombosis

and peri vascular hemorrhage.

?emorrhage as it is seen in the skin can occur in all organs

• Upalni eksudati kod akutnog zapaljenjalik j d j k ći



se razlikuju po sadr aju tekućine,proteina plazme i stanica.

• priroda eksudata većinom je uslovljenate inom reakcije i njezinim speci#čnimuzročnikom.

• Uprkos $ez$rojnim varijacijama koje semogu vidjeti, neki o$lici koji seponavljaju mogu se izdvojiti i mor ološki

razlikovati.• (azlikujemo četiri tipa akutnogzapaljenja u odnosu na tip eksudata6

2ero#ne upale



2ero#ne upale1Kudat6 prozirna tekućina, sadr i više

$jelančevina pa je njegova sp. te inaveća od transudata

-rimjeri6 ko ni plik -eritonealni, pleuralni,

pericardialni

$lik



opekotina

erpes simpleK t?peI

• a / 1R8Z6- 10 3#-!79- ( 1:3#-T78 1R8 -j k k i i i lij j d k ći



je karakterizirana izlijevanjem vodenaste tekućine samalim sadr ajem $jelančevina,koja ovisno o mjestu

oštećenja potječe $ilo od seruma krvi,$ilo odsekrecije serozni! mezotelni! stanica& tj. "tanicakoje o$la u tr$ušnu,grudnu i perikardijalnušupljinu,te zglo$ne prostore.

• 3vaj tip upalne eksudacije susreće se rano upočetnoj azi većine akutni! upalni! reakcija.

• 7ako se klasično nalazi u ranim stadijumima$akterijaki! in ekcija.

• 3na je glavni o$lik u toku $lagi! oštećenja ikarakteristična je za neke uzročnike,na primjer ,tu$erkulozni pleuritis koji se često označava kaopleuritis sa izljevom.



• -repoznavanje serozne eksudacije u!istološkim preparatima& tekućina sama pose$i se otkriva na osnovu nenormalni!prostora koje stvara izmedju stanica ,a ukojima se nalazi talog #no zrnastogmaterijala ,pretpostavlja se $jelančevina, ilise vidi po tome sto razmiče stanice i vlakna

vezivnog tkiva.

*ibrino#no #apal!en!e



ibrino#no #apal!en!e• Apala rezultira pove anjem vaskularne

permeabilnosti to omogu uje fibrinu da pro4ekroz krvne ile.

• *a povr inama serozni0 membrana ili napovr ini sluznica talo i se fibrin

• b/ $7>R76 0- 10 3#-!79- (1:3#-T78$7>R768 je istejecanje veliki! količina



$7>R768 - je istejecanje veliki! količina$jelančevina plazme, uključivši #$rinogen,i talo enje mase #$rina.

• 3vaj tip eksudacije o$ično nastaje umnogo te ima akutnim upalama u kojima

je izrazito povećanje vaskularnepermea$ilnosti, što omogućuje izlazakveliki! molekula #$rinogena iz krvni! ila.

• 8i$rin je karekterističan za odredjene,

pose$ne tipove upale, kao što jereumatska upala perikardijalne šupljine.



• U tom slučaju perikardijalna šupljinamo e $iti ispunjena velikomkoličinom #$rina.

• 2ad se eprikard razdvoji odperikarda, površine su im prekrivene!rapavim, ljepljivim ovojem

#$rinogena, tako da izgledaju poputdviju kriški !lje$a namazani!maslacem kada se razdvoje.

• 8i$rinska eksudacije takodje prilično karektirističnaza neke o$like $akterijski! in ekcija pluća



za neke o$like $akterijski! in ekcija pluća.• U ovoj $olesti, plucne alveole mogu $iti ispunjene

masama $akterija i leukocita u!vaceni! u #$rinskiugrušak.

• istološki, #$rin lako se prepoznaje po svojojisprepletenoj, nitastoj, eizo#lnoj mrezi, premda je

on u o$liku veliki! masa solidnog eizo#lnogkoaugulama.• 8i$rinsku eksudaciju o$ično prati eksudacija

stanica, a u gotovo svim slučajevima preuvladajuneutro#li.

• 8i$rinska eksudacija mo e $iti takodjer prisutna uaktivnijim zonama !ronični! upalni! reakcija.



8i$rinouspericarditis

-seudomem$ranous colitis

dip!teria

8i$rinous pleuritis



o$ar pneumonia& siva i crvena

!epatizacija

• 8i$rinski eskudat izaziva posljedice koje se ne susrećuk d



uz serozne eksudate.• 8i$rin izaziva urašćivanje #$rio$lasta i kapilarni!

pupoljaka, što pretvara $jelančevinastu masu uvaskulizirano novostvoreno mlado vezivo, a taj procesnazivamo organizacijiom eksudata.

• 3rganizacija #$rinskog pleuritisa ili perikarditisa mo eo$letirirati za!vaćene serozne šupljine i ote avati

unkciju organa, koji su sada vezani uz okolnestrukture.7ako nastaje o$letirirajići pleuritis iperikarditis.

• svi #$rinski eksudati ne prelaze taj put i mnogi seresor$iraju #$rinolizom, što se naziva rezolucijomeksudata.



8i$rinozno zapaljenje sluznica• -seudomem$ranozno nekroticno• -seudomem$ranozno nenekroticno

+no!no #apal!en!e



p• 1ksudat6 gnoj• 0elika količina gnoja, koji se sastoji od

neutro#la, mrtvi! stanica i tekućine.

-rimjeri6&in ekcije s piogenim$akterijama +stap!?lo&, streptokoki&akutna upala slijepog crijeva

&apscesi +pluća, mozga ...& -!legmone& 1mp?ema

4"legmona



• 4i uzno širenje gnoja meDu tkivnimelementima• /eDumišićnim prostorima

• 4u ascija• -otko nom tkivu• 4u nerava

• c/ <6896- 10 3#-!79- (1:3#-T78



(3443R-T7%- seu 43R3516T- je karakteriziran

stvaranjem veliki! količina gnoja ili gnojnog eksudata.• mikroorganizmi +sta#lokoki, pneumokoki,

meningokoki, gonokoki,koli ormne $akterije,i nekine!emolitički sojevi streptokoka karakterističnouzrokuju gnojenje,te se z$og toga zovu piogenim

$akterijama+one koje stvaraju gnoj .• 3vaj tip eksudata moze se siriti di uzno unutar tkiva,moze $iti lokalizovan u zaristu in ekcije ili pokrivatipovrsine organa ili struktura.

• primjer akutne gnojne upale je akutni apendicitis+appendicitis acuta .3vdje se masepolimortonuklearni! leukocita nalaze di uzno ili u

okalnim nakupinama u mukozi, su$mukozi,muskularnom sloju i supserozi, a zdrusani gnoj mozeo$lagati povrsinu ali i ispunjavati lumen.



• d/ ;1 8R-<7E6- 10 3#-!79-(1: 3#-T78 ;-1 8RR;-<7!-/ onanastane uvijek onda kada o$lik nekogteskog oštećenja uzrokuje rupturu ila i

dijapedezu eritrocita.• 3vo nije neki pose$ni o$lik eksudacije igotovo uvijek je zapravo #$rinski i gnojnieksudat koji je udru en sa ekstravazacijomvelikog $roja eritrocita.

• -remda su razni tipovi eksudativni! reakcijaopisani odvojeno, u mnogim upalama nastaju



mješoviti o$lici, koji se onda nazivaju

sero#$rinskim ili #$rinopurulentnimeksudatima.• eksudacuja moze poceti kao serozna, a tokom

širenja i pojačavanja se napokon pretvara ugnojni eksudat.

• mješoviti o$lici eksudacije moraju $iti prisutniu prijelaznim stadijima upale.

• načajna eksudacija o$icno označava aktivnu

reakciju, ali eksudat mo e perzistirati usu$akutnim i !roničnim stadijima reakcije.• prisutnost #$rina i gnoja nije apsolutni

pokazatelj akutnosti upale

#iIerent morp"ological patterns o acute infammation can beound depending on t"e cause and eJtend o injur2 and site o

infammation



3utcome o acute infammation



• Complete restitution

• )$scess ormation +encapsulationand pus

• C!ronic infammation

• ealing Ait! scar ormation

'bscessus



• 3grani eno ogn!i&te gno!no likfefak"i!ske mase okruženogranula"ionim tkivom

• Zbog bron%ialne infek"i!e #ubne sepse aspira"i!e (#bogalko%oli#ma koma oslabl!en!e) primarne bakteri!ske infek"i(2tap%4lo"o""us aureus 5lebsiella pneumonia 2trepto"o""uspneumonia) gl!ivi ne infek"i!e bron"%ie"tasis post6transplasepti ki% embolusa neopla#i!e indu"irane opstruk"i!om idiop

• 2t!enka6akutno #apal!ensko tkivo prožeto neutrofilima ko!i seorgani#ira u granula"iono tkivo

• e&'a na desno! strani

• +no! u &upl!inama6 emp4ema• 0roni no gno!no #apal!en!e u dubl!im slo!evima ograni eno vrve#ivnom kapsulom

• Izgled upalne reakcije značajno ovisi ospeci#čnim tkivima i mjestima gdje se reakcija$



z$iva. /ogu se raspoznati četiri

karektiristična o$lika.• a -> !1 3 je

lokalizirana nakupina gnoja uzrokovana gnojnomupalom u tkivu, organu ili zatvorenom prostoru.

• )pscesi o$ično nastaju kada se piogene$akterije smjeste du$lje u tkivu.

• U svojim ranim stadijima apsces je zarisna

nakupina potpuno do$ro očuvani! neutro#la upodručju koje nastane $ilo razdvajanjempret!odni! stanicni! elemenata ililikve akcijskom nekrozom pripadajuci! stanicaorgana i tkiva.

• 2ako se apsces razvija, on se moze povecati,z$og progresivne nekroze okolni! stanica.



$ g p g• a to vrijeme neki neutro#li, uglavnom oni u

starijoj centralnoj regiji, pocinju se raspadati,postavsi dijelom ili potpuno nekrotični.

• U to vrijeme centralno područje izgleda kaomasa zrnastog, amor nog, polutekucegdetritusa koji je sastavljen od neukrotični!leukocita i tkivni! stanica.

• 3$icno postoji zona očuvani! neutro#la okoovog nekrotičnog arišta, a izvan te zonenastaje dilatacija ila i proli eracija paren!imai #$rio$lasta, označavajuci početak cijeljenja.

• " vremenom, apsces moze do$iti stijenku,dj d j k k l i i



gradjenu od jako vaskulariziranog

vezivnog tkiva koji čini graničnu zaprekuprotiv daljeg širenja.• 3graničenje apscesa u tome smislu je

o$ično praćeno promjenama stanični!elemenata eksudata.

• U #$rio$lastičnoj zoni na ru$u premaaktivnoj nekrozi pojavljuju se makro agi, a

u kasnijim stadijim cijeljena ove stanicemogu uci u centralno nekrotično arište ikonačno zamijeniti neutro#le.

• )$sces moze zacijeliti, jedino ako se odstrani gnojnieksudat i nekrotični detritus, jer nji!ova prisutnost stalno



, j j ppotiče upalu.

• )$sces mo e na$u$riti do površine organa ili tkiva iistresti svoj sadr aj rupturom ili pucanjem.• takvo širenje ili disekcija apscesa izaziva velika

ostecenja tkiva, mogu se vidjeti u lako pristupačnimmjestima, kao što je potko no tkivo primjeniti !irurškaincizija i drena a apscesa.

• )ko ne dodje do evakuacije apscesa, cijeljenje mo enastupiti, ali tek nakon potpunog proteolitičkogpro$avljanja nakupljenog tkiva i raspadnuti! stanica.

• -onekad ova tekućina ostane zatvorena u svojojvezivnoj kapsuli te otvori cistu.U zapustenim apscesimačesto se nakupljaju soli kalcija, tako da oni $udupretvoreni u kalci#cirane mase.



. infuenzaemenin itis

<rain a$scess

"tap!?lococcusa$scess



• b/ 35!1R- je lokalni de ekt ili krater napovršini organa ili tkiva, koje nastaje

d j l g k tič g tki



opadanjem upalnog nekrotičnog tkiva.

• Ulceracija mo e nastati samo onda ako upalnonekrotično područje nalazi na površini ili $lizusame površine.

• primjer takvi! lezija je pepticki ulkus zeluca ili

dvanasneika.• 2rateri ti! ulkusa su o$icno okrugli ili ovalni,promjera od G,> do cm, ostro ograniceni odlokaln sluznice i potpuno strmi! ru$ova i ravnogdna.(u$ovi vrijeda mogu $iti lagano uzdignutiz$og upalnog edema, a dno moze $iti glatko iispunjeno gru$im nekrozicnim sadrzajem.

• /ikroskopski izgled upalne reakcije ovisi o trajanjuprocesa.

• U akutnom satdijumu serozna i #$rinska eksudacija



• U akutnom satdijumu, serozna i #$rinska eksudacijamogu $iti pracene gustom infitracijompolimor onuklearima i dilatacijom zila u ru$ovimade ekta.

• U !ronicnim stadijima, ru$ovi i dno ulkusa pokazuju jaku poli eraciju veziva, stvaranje oziljaka i nakupljanjelim ocita, !istiocita i plazma stanica.

• U dugotrajnim peptickim ulkusima infitratimononuklearni! stanica sire se u du$lje slojeva stijenkezeluca.Cak i u dugotrajnim !ronicnim ulkusima moze$iti prisutna trajna akutna aktivnost na izlozenom dnu iru$ovima kratera, tako da aktivni #$rinopurulentnieksudat o$laze o$laze dno ulkusa, a u isto vrijeme udu$ljim slojevima prisutna !ronicna reakcija.



• 4a $i !ronicni ulkus trdi!, vezivni! ru$ovazacijelio, nejprije je potre$no da de ekt$ude ispunjen, o$icno oziljkastim tkivom,onda usljijedi regeniracija epitela zeluca iliduodenuma, da $i se na kraju uspostaviokontiunitet gastrointestinalne sluznice.

-eptic ulcer



:n ulcer is a local de0ect ofmucosal lining produced byshedding o0 necrotic tissue

$eptic ulcers are produced by animbalance bet<een gastroduodenal de0ense mechanisms and t0e damaging 0orce

@ A of all ulcers are due to H. pyolri in0ection @0ic0 initiates a

strong inflammatory response

5ataralna inflama"i!a



• učenjem velike količine sluznogsekreta u toku zapaljenske reakcije• Rdrijelo•

-luća• Intestinalni trakt• Uterus i• Rljezdama koje stvaraju sluz

+emorrhagic inflammation



• 1ksudat sadr i crvene krvne stanice

-rimjeri6

• infuenza virus pneumonia antraK +<acillusant!racis• variola vera +!emoragične ospice• kuga +Sersinia pestis



)nt!raK& skin lesion



"mallpoK& variola vera



4r <eak rom(ome,engraving@L>L

angrenozna inflamacija



• *astaje kao komplikacija #$roznog ilignojnog zapaljenja• -reovladava tkivna nekroza, usljed

truljenja stvaraju se smrdljivi gasovi-rimjeri6

• )spiracija• per oracija slijepog crijeva• per oracija jednjaka +gangrenozan

mediastinitis• nekroza tumora• septički po$ačaj

2istemska manifesta"i!a #apal!en!a



• ?mp!angitis, lim adenitis + ollicular!?perplasia, sinus !istioc?tosistemperatura +I &@, 7*8,

prostaglandini$ol +prostaglandini, $radikinineukocitoza +neutro#lijom,

eosino#lijom, l?mp!oc?tosis

• c/ 1 >R-6 0- 34-5-(76$5- -T781 >R-6-!1- 13

4 13#8 1 >R-6-!1-/ ovaj o$lik upalne



4 13#8 1 >R-6-!1-/ ovaj o$lik upalnereakcije karekterise stvaranje mem$rane koja seo$icno cini od istalozenog #$rina, nekroticnogepitela i upalni! stanica, leukocita.

• naziv mem$rana zadrzavaju za zive stanice istrukture.

• susrece se samo na povrsinama sluznica,najcesce zdrijela, grkljana, respiratornog iintestinalnog trakta./em$rana se stvara z$ogakutne upalne reakcije prema snaznimnekrotizirajucim toksinima npr. di terijskiegzotoksin, koji uzrokuje nekrozu povrsinski!epitela stanica i nji!ovu deskvamaciju.



• 3$ilni izljev #$rinopurulentnog eksudatazaro$ljuje nekroticni i stanicni detritus,stvarajuci prljavu, sivko$jelkastu, !rapavumem$ranu koja o$laze upaljene, nagrizenepovrsine.Ispod ogoljene povrsine takodjeprisutna izrazita upalnareakcija./em$ranska upala je prilicnokarektiristicna za di teriju i cestoomogucava klinicko prepoznavanje $olesti.



• d/ 0-T-R-56- 34-5- (76$5- -T78!-T-RR;-57 / taj o$lik oznacava prekomjernostvaranje sluzi, koje se susrece u upalnimstanjima koje za!vaca $ilo koju sluznice.

• 3$iljezja joj u potpunosti poticu od lokacije i odtoga sto za!vacaju stanice koje stvarajusluz.-retpostavlja se da pojacana

vaskularizacija, koja nastaje za vrijeme upalnereakcije, potice stvaranje i sekreciju sluzi.

!O?UDI IS&O"I #KU$NE UP#'E



•Akutna upala može zavr9iti na nekoliko načina, ovisnvrsti o9te'enja i tkivu u kojem se razvija, kao 9to su+rezolucija( re,eneracija( reparacija( perzistencija ireci+iv)

• %ezolucija+• 6otpuno vra'anje anatomskog i 7unkcionalnog integrit

za$va'enoga tkiva, uz i9čezavanje upalnog in7iltrata,• 4ajče9'e se nalazi nakon upala blagog intenziteta i

minimalnog o9te'enja tkiva)

%e,eneracija+• U tkivima gra=enim od stanica koje se mogu dijeliti,

U i9t t i d j t i t i i t tki )



• Uni9tene stanice se nadomjeste novim stanicama istoga tkiva)

%eparacija+• 4akon opsežnog o9te'enja u tkivima koja se ne mogu regenerirati,• <s$od svakog opsežnog o9te'enja tkiva,• Specijalizirane paren$imne stanice nadomje9taju se vezivnim tkivom• Rezultat je najče9'e 7ibroza za$va'enog tkiva,• ibroza se može uočiti mikroskopskim pregledom, a katkad je vidlji

makroskopski, kao ožiljak,

• U živčanom tkivu glioza je ekvivalent procesa ožiljkivanjacikatrizacije ostali$ tkiva)

•



• Perzistencija+• Akutna upala može odre=eno vrijeme potrajati

postupno prije'i u kroničnu upalu

• • %eci+iv+• 4astaje ukoliko se akutna upala opet pojavi nak

cijeljenja)

3U7C3/1" 38 I*8 )//)7I3*







;R867!6- 34-5- 7 T-67!1 0891 3 69893#915393• ronicna upala je proces koji u vecini

slucajeva pocinje primarno, ali nekada semoze razviti i iz akutne upale. ronicna upala

je dugotrajni, sporo napredujuci procesrazlicite etiologije pa se na osnovu togamogu opisati tri razlicite skupine koje seprezentiraju kao !ronicna upala6

• Trajne in ekcije (T>!, si lis, neke



Trajne in ekcije (T !, si lis, neke

glji)ice/ koje su uzroko)anenekim intracelularnimmikroorganizmuma i koji sumanje toJicni pa izazi)aju s)ojimprisust)om jednu )rstu imunereakcije oznacenu kao odgodjena"ipersenziti)nost.



• 4roduzena izlozenostnerazgradi)im nezi)immaterijama,

• 4rimjer' udisanje cestica silicijakoje se zatim taloze u plucima i

do)ode do "ronicnog upalnogodgo)ora.



• 6eke autoimune bolesti imaju trajnuimunolosku reakciju koja do)odi donastanka "ronicne upale.

• 4rimjer' reumatoidni artritis.• <la)ne stanice "ronicnog upalnog

odgo)ora su mononuklearne stanicekoje obu")ataju' makro age,

lim ocite i plazma celije, teeozino le.

P32LE E52U7A8IJE I I9:EZA ANJA 91E1NI0 A+EN2A



• 8) ) -(3 I81()CI51 + $ujanjemladog vezivnog tkiva $ogatogkrvnim ilama :granulaciono tkivo

• "tvaranje o iljka

REPARA)I-A /E I/NIM TKI/OM



• olagen je glavi strukturni protein cijeljenja rane .9tvara se u 0ibroblastima , 5iji broj progresivno rastetijekom prvi0 nekoliko dana od ozlje4ivanja.

• 9toga je na po5etku sinteza kolagena ograni5ena malimbrojem prisutni0 fibroblasta i oskudnim krvnim ilamakoje i0 is0ranjuju.

• -z istoga je razloga i 5vrsto a rane na po5etku slaba tese postupno poja5ava

Kirenje zapaljenja



• Per "ontinuitatem (direktno)• 5analikularno ili duboko• Limfogeno &iren!e• 0ematogeno &iren!e

peci na infamacija



/or ološke oso$ine speci#čne za odreDeneuzročnike – 7u$erkuloza – "i#lis – )ktinomikoza

– =ljivična infamacija – 3$oljenja izazvana parazitima

• =ranulomatozna upala je pose$an o$lik!ronicne upale koji se nalazi u relativnomalom $roju $olesti +7<C sarkoidoza $olest



malom $roju $olesti +7<C, sarkoidoza, $olest

macijeg ogre$a, lepra, $ruceloza .• =ranulom se sastoji od mikroskopski!

nakupina makro aga koji se mogu

trans ormisati u celije poput epitelni!+oznacene kao epiteloidne koje su okruzenepojasom mononuklearni! leukocita, uglavnomlim ocita i nekada plazma celijama. Cesto, ali

ne uvijek, nalaze se orijaske celije na peri erijiili u sredistu granuloma i predstavljaju masecitoplazme sa dvadeset ili vise jedara.

• T>! granulom – nekazeozni tuberkul – usredistu se nalaze epiteloidne celijeokruzene broblastima, lim ocitima,



, ,"istiocitima i nekada dzino)skim5ang"anso)im celijamaL kazeozni tuberkul –centralno se nalazi samo amor nigranulirani detritus, gubitak s)i" celijski"detalja.

• 514R- – acidorezistentni bacili umakro agima' granulomi i epiteloidni tipo)i.

• 7$757 – gumma – u sredistu su celijenekroticne ali bez gubitka celijski" obrisa,in ltrat plazma celija, a na peri eriji su"istiociti.

• >851 T -!791< 8<R1>- – okruglasti iliz)ijezdoliki granulomi koji sadrze



) j g jcentralni granulirani detritus i neutro le,di)o)ske celije su malobrojne.

• 4-R-Z7T 0- 8>859169- – embolije jajascima, eozino li.

• -R087#8Z- – nekazeozni granulomi –di)o)ske celije (5ang"anso)e i tipastranog tijela/, asteroidne i di)o)skecelije, poneko c"aumanno)o tjelasce

(koncentricni )apnenasti konkrement/bez mikroorganizama.

• <ranulom tipa stranog tijela , induciranirelativno inertnim stranim tijelima,stvarase oko korpuskulamni! materija koje sukristali ili metali ili se sastoje iz



kristali ili metali ili se sastoje izpolimerizatakoje organizam ekstremnoteško mo e da razgradi.

• 3va strana tijela mogu $iti egzogenogporijekla +unijetogdisanjem,traumatski,prilikom terapijski! ilidijagnostički! intervencija ili endogenogporijekla +keratin,urati,!olesterinski kristali

i sl.



•"vuda gdje strana tijela ostanu u tkivima skupljaju semakro agi.)ko su strana tijela manja od makro aga,ona$ivaju agocitovana,ali ne mogu $iti intracelularnorazgraDena,te ostaju za du e vrijeme u !etero agnimvakuolama makro aga.

• 3ne se vremenom razaraju i pod dejstvom lizozomalni!enzima nastaje razlaganje stranog tijela i posljedičnaupalna reakcija.)ko su strana tijela veća odmakro aga,ona ne mogu $iti agocitovana .u ovimslučajevima makro agi se uzionišu u d inovske ćelije

tipa oko stranog tijela.3ne se nagomilavaju okopartikula stranog tijela i oslo$aDaju lizozomalne enzime.• =ranulomi oko stranog tijela opstaju godinama.



• !muni granulomi indu"irani netopl!ivim esti"amasposobnim #a i#a#ivan!e 'eli!sko6posredovanog imuodgovora u#rokovani reak"i!om 'eli!ski6posredovaimunog odgovora ko!i !e kao &to !e po#natoposredovan limfo"itima61$ 3va! tip limfo"ita neu#roku!e nužno granulomato#ni tip upale ali ako !upalni agens slabo topl!iv ili u obliku sitni% esti"auvi!ek nasta!e ova! tip upale$

•

• <$"uberkulozni granulom 6prototip imunog granulomako!i nasta!e prisutno&'u.4"oba"terium tuber"ulosisu tkivu$ 5lasi ni predstavnik granulomato#ne upale

ranulom u tuberkulo#i se na#iva



tuberkulum (tuber"ulum)$ (acil tuberkuloze pokre'eformiran!e odre=eni% upalni%granuloma 6 ko!ekarakteri#ira upala i proliferativna forma po ko!o!bolest dobila svo!e ime$ eli ina tuberkula #avisi starosti obi no su veliki kao proso (miliarni tuberkmillium #na i na latinskom proso)$• 1ipi ni% !e morfolo&ki% karakteristika be# ob#iorgan ili tkivo u kome se nala#i$.akroskopskipredstavl!a vori' prom!era od nekoliko milimetara

nekiliko "entimetara dobro ograni en od okoline npres!eku u "entralnom di!elu vori'a nala#i seb!eli asto žu'kasta ka&asta masa$



• 1>8 !e bolest u#rokovana ba"ilima tuberkulo#e$( %umani gove=i pti i!i ba"il tuberkulo#e ko!i i#a#ivatuberkulo#u %ladnokrvni% životin!a)

• *ajčešće se javlja kao tu$erkuloza pluća, aliponekad za!vaća i središnji ivčani sustav+meningitis , krvo ilni sustav +milijarna 7< , lim nisustav, genitourinarni sustav, kosti i zglo$ove.

• Na! e&'e se prenose aerogenim putem



• 6rvi ulazak kod pret$odno nezaraženi$ osoba, bilo u plu'a bilo neko drugo mjesto, dovodi donespecifične akutne upalne reakcije,koja uglavnom prolazi bez simptoma)

• acil tuberkuloze tada bude 7agocitiran od strane makro7aga kprenesu do regionalni$ lim7ni$ čvorova ako se tu ne zaustavido'i do $ematogene diseminacije )



• !d dvije do osam sedmica poslje primoin7ekcije bacili serazmnožavanju intracelularno u makro7agima, ali u zaraženomdoma'inu dolazi do razvoja 'elijske imunosti)

• #im7ociti se nakupljaju na mjestu zaraze i izlučuju interleukinelim7okine koji privlače monocite i pretvaraju i$ u makro7age ispecijalizirane $istiocite koji 'e stvoriti granulom)

• Cranulomi često kalci7iciraju - kombinacija kalci7icirane peri7lezije i kalci7iciranog lim7nog čvora poznata je kao C$onov ko

• U rijetkim slucajevima može doci do razvoja primarnekaverne)



kaverne)

• 6rimarna in7ekcija u najvecem broju slucajeva zacijelju7ibroziranjem i kalci7iciranjem)

• <z primarnog plucnog in7iltrata klice se mogu 9iriti u pili perikardijalnu 9upljinu)

• :azei7ikacija tuberkuloznog žari9ta uz eroziju krvni$ židovodi do $ematogenog rasapa klica i razvoja milijarnetuberkuloze)

$ilijarna tuberkuloza



• ?asi!avan!e ba"ila tb" putem krvi i# sv!eže ilstare tuberkulo#ne le#i!e u druge delove plu'aili druge organe

• komplika"i!a ko!a može da se !avi kako u tokprimarne tako i postprimarne tuberkulo#eplu'a

• Putem limfe u venski krvotok desno sr"e

plu'a



• Le#i!a !e mili!arni vori' veli ine #rnaprosa nekoliko milimetara u pre niku$

• 2tvara se u intersti"i!umu na mestu#adržavan!a ba"ila$

• 2asto!i se od nakupine limfo"ita

epiteloidni% 'eli!a džinovski% 'eli!a tipaLang%ans esto sa "entralnom ka#eo#nnekro#om$



• 5omplika"i!e mili!arne tuberkulo#e su/ – 1uberkulo#ni meningitis – Pleuritis i polisero#itis

– 8ervikalni limfadenitis – 0ipokal"emi!a – 5rvna diskra#i!a







• Ekstrapulmonalna tuberkulo#a mnogo !e re=a odpulmonalne$ 3na može #a%vatiti bilo ko!i organ ilitkivo limfne vorove pleuru perikard bubregei #globove kožu i o i$

• 9yp0ilis je spolno prenosiva bolest uzrokovanabakterijom (spiroc0etom) reponema pallidum.



• $ut prijenosa sifilisa je gotovo uvijek putem seksualnogkontakta, kongenitalno sa majke na dijete.

– $rimarni syp0ilis/lezija, šankr, je tvrda $ez$olni ko ni ulkuslokaliziran često na penisu, vagini ili rektumu. (ijetko,multiple lezije, češće jedna lezija. ezija traje do Ltjedana, a o$ično spontano iscjeljuje. okalno&lim adenitis

1pidermis je ulceriran,tkivo je in#ltriranoprete no plazmastanicama,makro agima ilim ocitima

• 2ekundarni sifilis nasta!e otprilike @6 m!ese"i (obi nodo B t!edna) nakon primarne infek"i!e$

• ra#li ite manifesta"i!e sekundarni% bolesti/ simetri ni



• ra#li ite manifesta i!e sekundarni% bolesti/ simetri ni"rvenkasto6ro# osip kože$

• U vlažnim podru !ima ti!ela osip posta!e ravan &irokb!elkaste le#i!e 6"ond4lomata Lata$

• gro#ni"a upalu grla slabost gubitak težine glavobomeningisam i uve'ani limfni vorovi$ ?i!etke sumanifesta"i!e akutnog meningitisa ko!i se !avl!a u oko Cbolesnika %epatitis bolesti bubrega %4pertrop%i"gastritis pro"titis ul"ero#ni kolitis re"tosigmoidna martritis upala pokosni"e opti ki neuritis intersti"i!skikeratitis Iritis i uveitis$



• atentni sifilis se definira kao serolo ki dokaz infekcije bez znakovaili simptoma bolesti.

• "ani latentni sifilis je definirana kao sifilisko!i se !avi nakondvijegodine ili manje od vremena po5etne infekcije, bez znakova ili

simptoma bolesti.

• ;asni latentni sifilis je infekcijanakondvije godine, ali bez klini5ki0dokaza o bolesti.

• "azlika je va na za obje zbog terapije i rizika prijenosa.

• ercijarni sifilis nakon 1/1B godina od po5etne infekcije, iako uki l 5 j i j i i d #B di



nekim slu5ajevima to mo e potrajati i do #B godina.

• 6va faza se karakterizira formiranje gumma ( mekani 5vorovi poputlopte poznati kao granulomi).

• 8ranulomi su kroni5ne i predstavljaju nemogu nost odgovoraimunog sistema

• bilo gdje u tijelu, uklju5uju i u kosti

• 6stale karakteristike tercijarnog sifilisa& neuropatska bolest

zglobova, koja je degeneracija uslijed gubitka osjeta i fine pozicije• *eurosifilis, kardiovaskularni sifilis

• 2od "i#lisa u intertriginoznim područjima javlja se pose$ano$lik papula koje se nazivaju cond?lomata lata.

• (adi se o !ipertro#čnim granulomatoznim lezijama s



(adi se o !ipertro#čnim granulomatoznim lezijama s

erediranom površinom kroz koju se drenira tekućinaizuzetno $ogata treponemama.-ato!istološki nalaz nije odvećeg značajau dijagnostici si#lisa,meDutim va no ga jepoznavati da $i se prepoznao kao slučajan nalaz.7emeljnapatološka promjena je pojava perivaskularni! in#ltratalim ocita i plazma stanicau i oko krvni! ila,udru eni! sproli eracijom intime u arterijama i venama,dok je u gumi temeljna granulomatozna upala

• M.5ueti ni granulom : se naziva guma+gumma ./ikroskopski,centralno postoji koagulacionanekroza koja je okru ena vezivnim tkivom sa epiteloidnimćelijama,lim ocitima,plazmocitima,makro agima id inovskim ćelijama.

• Aktinomiko#a !e (kroni na) gram bakteri!ska infek"i!a



• naj5e a u odrasli0 mu karaca.

• A cervikofacijalnom obliku bolesti, naj5e e ulazno mjesto je kariozni zubC

• u torakalnom obliku, plu na je bolest posljedica aspiracije oralnog sekretaC

• u abdominalnom obliku, bolest je vjerojatno posljedica o te enja sluznicedivertikla ili apendiksa ili nastaje nakon traumeC

• u lokaliziranom zdjeli5nom obliku, aktinomikoza je komplikacija odre4eni0tipova intrauterini0 kontracepcijski0 ulo aka.

• Direnje iz primarne lokalizacije je rijetko, vjerojatno 0ematogenim putem izprimarnog ari ta infekcije.

• ;arakteristi5na lezija je indurirano podru5je multipli0, mali0, me4usobno povezani0apscesa, okru eno granulacijskim tkivom.

• kivne lezije imaju tendenciju stvaranja fistula koje komuniciraju s ko om i iz koji0 sedrenira gnojni iscjedak to sadr i ute Esumporne granuleF.



• -nfekcija se iri na okolna tkiva ali samo rijetko 0ematogeno. 6bi5no su prisutne i drugeanaerobne bakterije.

• 'ervikofacijalni oblik obi5no po5inje kao mala,tvrda oteklina, koja mo e ali ne mora bitibolna, a nalazi se ispod sluznice usne upljine ili ko e vrata ili kao subperiostealnaoteklina 5eljusti. *akon toga nastaju razmek ana podru5ja, koja se razvijaju u sinuse ifistule s iscjetkom koji sadr i karakteristi5ne Esumporne granuleF (okrugle, obi5no u kastegranule, promjera do 1 mm).

• ogu biti za0va eni obrazi, jezik, drijelo, lijezde slinovnice, kosti lubanje, mo daneovojnice ili mozak, obi5no izravnim irenjem.

• A abdominalnom obliku inficirana su crijeva (obi5no cekum i apendiks) i peritoneum.• A torakalnom obliku za0va anje plu a li5i na tuberkulozu.

• A generaliziranom obliku infekcija se 0ematogeno iri u ko u, kralje ke, mozak, jetru,bubreg, ureter i (u ena) zdjeli5ne organe.

• okalni zdjeli5ni oblik bolesti mogu je osobito u ena.



• <ranulom u sarkoidozi sastoji se od okalneaglomeracije epiteloidni! ćelija sa d inovskim ćelijama

ang!ansovog tipa i oni! u kojima su jedra !aotičnorasporeDena.*a peri eriji granuloma nalazi se pojas



p p j g p j

lim ocita. im ocitni pojas mo e i nedostajati.U citoplazmid inovski! ćelija nalaze se, češće nego u drugimgranulomatoznim upalama,asteroidna i kon!oidna+"c!umanova inkluziona tijela.U starijimpromjenama mogu se naći na vanjskom ru$u #$ro$lasti.

• =ranulomi u sarkoidozi pokazuju tendenciju kakonfuiranju+spajanju i #$roziranju,koja se odvija odperi erije ka centru granuloma.3d klasični! tu$erkulaodlikuje odsutnost nekroze ,mada se mo e pronaćiminimalan iznos nekroze u sarkoidni! granuloma,ali se

ka e da ne odgovara mor ološki kazeoznoj nekrozi.• "arkoidni granulom mogu $iti apsor$irani ili sao iljkom,što mo e dovesti do plućne #$roze pluća.

• 4seudotuberkulozni granulom se karakterišeprisustvom polimor onulearni! leukocita,tako da unjemu postoji centralno apscedirajućaupala.)pscedirajući granulomi se viDaju u o$oljenjima



p )p j g j j j

izazvanim sljedećim uzročnicima6 atipičnemiko$akterije,Sersinia pseudotu$erculosis i Sersiniaenterocolitica,<artonella !enselaeN$olest mačjegogre$a i C!lam?dia trac!omatis+l?mp!ogranulomavenereum .3vi izazivači dovode do stvaranja

pseudotu$erkulozni! granuloma u lim nim nodusima,ane na mjestu ulaska in ekcije, pa se granulomioznačavaju i kao retikuloapscedirajućilim adenitisi.<ranulomi su sagraDeni od nekrotični!dijelova+kolikvaciona nekroza u kojima dominiraju

neutro#lni granulociti.*a peri eriji se nalaze !istocitiepiteloidnog izgleda,palisadno aran irani.-eri erno senalaze lim ociti,plazma ćelije.



• Reumatski granulom isključivo u okvirureumatske groznice i najčešće je lokalizovanu intersticijumu miokarda,potko nommasnom tkivu.označen je kao )sc!oMov

granulom,reumatski čvorić. <raNareumatskog )ori&a 6 u centralnom dijelunalazi se #$rinoidna nekroza,peri erno!istociti,d inovske ćelije,+različita naziva&

antisc!koAljeve ćelije,)sc!oMovećelije,lim ociti.



•Reumatoidni granulom & reumatoidni čvorić &senalazi u reumatoidnom artritisu i to prvenstveno uokolini zglo$ova i potko nom tkivu./akroskopskisu pokretni,mekše konzistencije,promjera

• E& cm.;istolo+ki oni sadr e veliki nekrotičnicentar sa #$rinoidnom nekrozom ostaci propali!ćelija i kolageni! vlakana pro eti!#$rinom.*ekroza je okru ena !istiocitnimpojasom,pri čemu su !istociti palisadno aran iraniprema nekrozi.-eri erno od !istocita nalaze selim ociti,#$ro$lasti i #$rociti.

l i ik di i & d i#č i



• <ranulomatozni perikarditis & odnosno speci#čniperikarditis +perikarditis granulomatosa pojavljuje se usklopu tu$erkuloze,sarkoidoze,si#lisa i ponekad tokomreumatoidnog artritisa.U tu$erkuloznom epikarditisu iperikarditisu moguća je pojava milijarni! čvorića ili

nastanak eksudativne #$rinozno&!emoragijskevarijante upale.

• Tuberkulozna in ekcija crije)a &uglavnom ograničenana tanko crijevo,praćena je ulceracijom i uvećanjemlim ni! čvorova.U ulkusu i lim nim čvorovima nalaze sespeci#čni granulomi +tu$erculum .

i i f b l i ij )



• ;roni ne infamatorne bolesti crije)a• &ulcerozni kolitis &za!vaća de$elo crijevo,prisutni

neutro#lni granulociti koji se nalaze u kriptama +kriptaapsces

• &cro"nGo)a bolest & pojava granulomatosne upale,sa

tu$erkuloidnim granulomom, $ez centralne kazeoznenekroze,sagraDeni od epiteloidni! !istiocita,d inovski!ćelija ang!ansovog tipa.

• Zapaljenja testisa &granulomatozni, ali netu$erkuloznior!itis je pose$na varijanta !ronične upale koja se odlikuje

stvaranjem granulomski! ormacija graDeni! odmakro aga svijetle citoplazme,lim ocita,• d inovski! ćelija i eventualno eozino#lni! granulocita.



• Zapaljenja prostate :granulomatozni netu$erkulozniprostatitis,!istološki primjetno

ormiranje granuloma oko lijezdaprostate,graDeni! od mase !istiocitasvijetle citoplazme,d inovski!ćelija,lim ocita i eozino#lni!granulocita.

Feg nero)a



g )

granulomatozaGupalna reumatska$olest krvni! ila,poznata i kaoTegenerov vaskulitis

3snovnopato!istološkoo$ilje je T= jeststvaranje upalni!tvor$i : granuloma, u

zidu za!vaćenogkrvnog suda inekroza



• %askulitisi )eliki" kr)ni" *ila &za!vaćaju aortu i njezine ogranke teuzrokuju kroničnu upalu i arišnorazaranje medije. Pešći u odrasli!. E arteritisa6

• .gigantocelularni +temporalni i

• 7aka?ausov sindrom

• <igantocelularni arteritis & najčešćisistemni vaskulitis u odrasli!, o$ilje enznakovima akutne i kronične upale, sa



znakovima granulomatozne upale srednjeveliki! i veliki! arterija.• -atogeneza : imunosni čim$enici• -atologija : za!vaća temporalne, verte$ralne

i retinalne arterije +aorta aneurizme• nakovi granulomatozne upale +razaranje

medije s upalnim in#ltratom multinuklearni!divovski! stanica.

• -romjena je segmentalna pa negativni nalaz$iopsije ne isključuje dijagnozu.



• Taka2asuo) arteritis & granulomatoznaupala veliki! i srednje veliki! arterija,odsutnost $ila u gornjim udovima, neurološkisimptomi i promjene na očima.

-atologija& za!vaća aortalni luk, o$literacija isu enje izlazišta glavni! arterija za gornji diotijela. mikro kronična upala i #$roza arterijskestijenke, a u adventiciji perivaskularna

upala+oponaša si#lis , multinuklearnedivovske stanice.



• -lergijski )askulitisi i granulomatoza(!"rugG trausso) sindrom/ & sistemni jevaskulitis, za!vaća male i srednje velikearterije, povezan s $ron!alnom astmom i

eozino#lijom.a!vaća krvne ile pluća i slezene, prisutnostekstravaskularni! i intravaskularni!granuloma.

ezije sadr avaju makro age, lim ocite ieozino#le. 0askulitis se mo e naći u plućima,peri ernim ivcima, ko i



Cijeljenje rane

• 6sim kolagena, primarni proizvod 0ibroblasta suproteoglikani.



• 9kupa s intersticijskom tekućinom , oni stvaraju tzv.Etemeljnu tvarF u rani, ali usprkos tome jo uvijek nije dokraja razja njena nji0ova stvarna zada a u procesureparacije.

• ?ijaluronska kiselina koja se akumulira tijekomprvi0 dana nakon ozlje4ivanja, glavna je komponentaembrijskog tkiva, a tako4er je povezana s tkivima koja

zadr avaju teku inu poput 0rskavice.



• $rekursori fibroblasta postoje gotovosvugdje u tijelu.

• smatra se da fibroblasti iz rane potje5uupravo iz ozlije4enog tkiva, a aktiviraju sevjerojatno djelovanjem faktora rasta koje

lu5e trombociti i makrofagi.

• *akon ranjavanja oni postaju velike zadebljane stanice



• *akon ranjavanja oni postaju velike, zadebljane stanices obiljem endoplazmatskog retikuluma i ribosoma, gdjenastaju kolagenske molekule.

• A rastu i kolagenski peptidni lanac postupno se ugra4ujuprolinski i lizinski segmenti, ali oni prije toga moraju pro iklju5ni proces 0idroksiliranja za to je neop0odnaprisutnost eljeza, vitamina ', molekularnog kisika i alfa/ketoglutarata



• !nzim kolagenaza je prona4en uepidermalnim stanicama,polimorfonuklearnima, makrofagima ifibroblastima.

• 9vr0a ovog procesa je postupnoremodeliranje kolagenski0 niti iz amorfnemase s nasumce razbacanim vlaknima u

5vrstu i djelotvornu mre u koja je na5injenapo temeljnom biolo kom na5elu& minimummaterijala/ maksimum u5inkovitosti.

• +ibronektin ili 0ladni netopivi globulin je sljede i proizvod



• +ibronektin ili 0ladni netopivi globulin je sljede i proizvodfibroblasta, ali se mo e sintetizirati u jetrenim iendotelnim stanicama.

• 6lak ava spajanje razni0 stanica s proteinima krvnogugru ka, kolagena, bakterija i odumrlog tkiva.

• ako4er , pridonosi gibanju monocita, fiksaciji trombocita

i fibroblasta te ga se smatra dijelom neimunogopsonizacijskog sustava.

• ;ako se najbli a vaskularna struktura 5esto nalazi oko 1mm



;ako se najbli a vaskularna struktura 5esto nalazi oko 1mmudaljena od rane, ovaj me0anizam pre0rane u odre4enomtrenutku postaje nedovoljan za optimalnu sintezu kolagena.

• tre eg dana nakon ozlje4ivanja stvaraju se nove krvne ile.

• 6ne zapo5inju s rastom iz neozlije4eni0 vaskularni0 strukturate napreduju prema rubovima rane kroz granulacijsko tkivo.

• 'irkulacija je u ovim slijepim ograncima minimalna, iakoponeki eritrocit prije4e procjep izme4u dviju kapilara s jednestrane rane do druge

• 7e tre eg dana nakon ozlje4ivanja stvaraju se nove krvneile.



• 6ne zapo5inju s rastom iz neozlije4eni0 vaskularni0struktura te napreduju prema rubovima rane krozgranulacijsko tkivo.

• 'irkulacija je u ovim slijepim ograncima minimalna,• *eovaskularizacijski snopovi zatim oblikuju arkade koje se

me4usobno spajaju, dose u do rubova o te enog tkiva,prolaze kroz njega oblikuju i novu mre u te se kona5nospajaju s istim takvim spletom sa suprotne strane. $rocesnapreduje sve dok se posve ne uspostavi cirkulacija u rani,odnosno dok epitel ne pokrije granulacijsko tkivo.

*rugi stadij cijeljenja rane



• Na kra!u repara"i!ske fa#e defekt rane !e ispun!en granula"i!skim tkivom$ 3nsasto!i od upalni% stani"a umnoženi%fibroblasta novog kolagena i novi%krvni% žila$

• 1o !e podloga ko!a omogu'ava po etakdrugog stadi!a "i!el!en!a rane$

• "ana pokrivena nespecifi5nim granulacijskim tkivompredstavlja EnefunkcionalniF

•



•ve ina mali0 kapilara regredira, a preostale rastu upromjeru zamjenjuju i na taj na5in ve e krvne ile.

• ;ada se uspostavi integritet ko nog omota5a zna5ajnose smanjuje opasnost od infekcije, to zna5i da jeuloga polimorfonukleara ispunjena pa i oni nestaju.

• *asumce razbacana kolagenska vlakna enzimatski serazla u, a nastaju nova koja premo uju ranu.

• rana postaje progresivno 5vr a.

1pitelizacija• !pitel se samostalno reparira me0anizmima proliferacije i



!pitel se samostalno reparira me0anizmima proliferacije imigracije

• *ekoliko dana poslije ozlje4ivanja pove ava se broj mitoza ubazalnom sloju rubova rane te se stvaraju nove stanice kojenapreduju du ranjave plo0e.

• ;ada se susretnu s istim takvim slojem sa suprotne stranerane, proces se spontano zaustavlja, to je analognokontaktnoj in0ibiciji u tkivnoj kulturiin vitro.

• Kod sekundarnog cijeljenja epitel migrira po granulacijskomtkivu, koje se istovremeno kontrahira i poravnava

2ontrakcija



Sve otvorene rane zatvaraju se me$anizmomkontrakcije bez obzira na opsežnost gubitka kože ipotkožja)

tome značajno pridonose mio7ibroblasti koji imajuobilježja 7ibroblasta i glatki$ mi9i'a

Documents

PRED 2-ZAPALJENJE (Inflamatio).ppt