POSLOVNA LOGISTIKA

Prof.dr.sc. Sanda Renko

Sadraj:

Pojam poslovne logistike

Logistiki sustavi i procesi

Pojam distribucije

Kanali distribucije, trokovi distribucije

Odnos poslovne logistike i distribucije

Proces naruivanja

Skladitenje, zalihe

Manipulacija robom

Transport (vrste, trokovi)

Informacijski i komunikacijski sustavi u poduzeu

Meunarodni logistiki i distribucijski sustavi

Nove strategije u poslovnoj logistici i distribuciji

Literatura:

amanovi, J.: Prodaja, distribucija, logistika: Teorija i praksa, Ekonomski fakultet Split, 2009.

Segetlija, Z.: Distribucija, logistika, informatika, EF Osijek, 2000.g.

Bloomberg, D.J., LeMay, S. & Hanna, J.B.: Logistics, Pearson Education International, Prentice-Hall Inc., Upper Saddle River, New

Jersey, USA, 2002.

Povijest pojma

gr. logistikos = vjet i iskusan u procjeni, prosudbi svih elemenata potrebnih za donoenje optimalnih stratekih i taktikih odluka

franc. loger = stanovati, noiti pod vedrim nebom, smjestiti se, ukonaiti se

gr. logos = znanost o elementarnim principima i oblicima pravilnog miljenja i prosuivanja

U biti, bitka je dobivena i odluena asnicima za opskrbu i prije nego pucnjava zapone

general Rommel

Logistika je kombinacija znanosti i umjetnosti. Ona koristi kvantitativne metode inenjerstva i analize kako bi inkorporirala logistike pretpostavke u dizajn proizvoda, njegov razvoj, proizvodnju i funkcioniranje, ali je

umjetnost jer integrira ljudsko iskustvo, intuiciju i

kretaivne prosudbe.

Langeford, 1995

Razliita stajalita o poecima primjene pojma logistika:

Aleksandar Veliki - logisti = inovnici koji su proraunavali dravne potrebe

9 st. Lav IV Mudri ratnu vjetinu dijeli na: strategiju, taktiku i logistiku

Razliita stajalita o poecima primjene pojma logistika:

a) 1670.g. u vojnim dokumentima (Luj XIV) u smislu opskrbe vojnikih trupa potrebnim materijalima, hranom, ali i njihova prebacivanja s poloaja na poloaj

b) 17 st. Maral de Logis brinuo se za smjetaj i potporu francuskim trupama na terenu

c) 18 st. vicarski general Baron de Jomini (djelo Pregled ratnog umijea) u znanstvenom smislu vojne strategije i taktike

Novija povijest

kraj 19 st. SAD logistics = vojnike slube pozadine tj. znanost o pozadinskoj vojnikoj slubi (transportu i opskrbljivanju)

korejski i vijetnamski rat

Definicije pojma

Proces planiranja, implementacije i provjere uspjenosti stvarnog tijeka i skladitenja robe, usluga i odgovarajuih informacija od mjesta polaska do mjesta potronje, a sve u skladu sa zahtjevima kupaca.

(Ameriko vijee za logistiko poslovanje- Council of Logistics Management, 1991)

sustavni pristup upravljanja i kontrole fizikog tijeka materijalnih dobara i potrebnih informacija

koje poduzee alje na trite i prima s trita

(amanovi, 1999)

Strateko znaenje logistike

Marketing je aktivnost stvaranja potranje, a logistika aktivnost zadovoljenja potranje. Marketing treba odgovoriti na pitanje to prodavati, a logistika treba rei kako to izvesti uz najmanje ukupne trokove i maksimalnu razinu usluga kupcu.

(Benis, 1990)

Cilj poslovne logistike: povezati mjesto izvora robe to efikasnije s tokom njene isporuke potroaima

Poslovna logistika sadri:

Naruivanje

Upravljanje skladitem

Upravljanje zalihama

Manipulaciju s robom

Vanjski i unutranji transport

Informacijski logistiki sustav

TO ZNAI LOGISTIKI NAIN UPRAVLJANJA POSLOVNIM PROCESIMA U

PODUZEU? Logistiki ciljevi po pojedinim poslovnim funkcijama:

1. Logistika nabave

Glavni cilj: uz najmanje trokove osigurati (u potrebno vrijeme, koliini i kvaliteti) potrebne sirovine, dijelove i poluproizvode za proizvodnju

Pojedinani ciljevi:

Dostava materijala i potrebnih dijelova u skladu s ugovorom glede naruenih proizvoda

Dopremanje ve komisioniranih materijala ili dijelova izravno od dobavljaa (Just in Time) i iz vlastitog skladita uz najnie trokove pripreme

Koritenje za proizvodnju pripremljenih jedinica (smanjenje trajanja proizvodnje)

Minimiziranje trokova unutarnjeg i vanjskog prijevoza vezanih za nabavu

Minimiziranje zaliha sirovina i dijelova potrebnih za proizvodnju

Dogovaranje kratkih rokova isporuke s dobavljaima i stvaranje mogunosti brze reakcije na posebne zahtjeve kupaca

Princip "nula-pogreaka u pripremi" sirovina i dijelova potrebnih za proizvodnju strogom kontrolom kvalitete u preuzimanju robe....

2. Logistika proizvodnje

Glavni cilj: kontinuirana proizvodnja u skladu s ugovorenim koliinama uz minimiziranje zaliha polugotovih i gotovih proizvoda

Pojedinani ciljevi: Operativno planiranje i upravljanje u

najkraem moguem vremenu Proizvodnja bez pogreaka, bez dodatnih dorada i

popravaka

Zaposlenici koji mogu izvrsno raditi na vie radnih mjesta (vie kvalifikacija) i fleksibilnost u odnosu na zahtjeve kupaca

Stalna spremnost za proizvodnju kroz integraciju unutarnjeg prijevoza i manipulacije materijalima i proizvodima

Min. trokova unutarnjeg prijevoza, manipulacije i procesa skladitenja

Minimiziranje kapitala vezanog za proizvodnju.

3. Logistika prodaje

Glavni cilj: kontinuirana prodajna spremnost uz istovremeno minimiziranje trokova zaliha gotovih proizvoda, pakiranja, usluga, prijevoza i manipulacije

Pojedinani ciljevi: Isporuka u skladu sa eljama kupaca (u koliini,

na vrijeme, u kvaliteti, po cijeni...)

Kvalitetno skladitenje gotovih proizvoda uz minimalne trokove

Minimiziranje zaliha gotovih proizvoda Minimiziranje trokova pakiranja i koritenje

materijala podobnog za recikliranje

Minimiziranje trokova vanjskog prijevoza Visoka razina usluga Minimiziranje trokova komercijalnih aktivnosti

vezanih za prodaju

4. Logistika zbrinjavanja otpada i ambalae

Glavni cilj: zbrinuti otpad i ambalau u skladu s naelima zatite okolia. Zbrinuti otpad u proizvodnji, ambalau, sakupiti i zbrinuti koritene proizvode kod potroaa i odlagati na deponije ili pripremiti za recikliranje.

Pojedinani ciljevi:

Sortiranje otpada po vrstama i sakupljanje u

posebnim spremnicima

Ubrzavanje procesa ponovnog koritenja recikliranih materijala u proizvodnji

Odlaganje nepreradivih materijala i otpada na posebnim odlagalitima

Minimiziranje trokova prikupljanja, meuskladitenja, uporabe ili odlaganja....

5. Logistika prijevoza

Glavni cilj: minimizirati vrijeme i trokove prijevoza u svim fazama nabave, proizvodnje, otpreme i zbrinjavanja otpada

Pojedinani ciljevi:

unutarnji prijevoz:

koritenje prikladnih prijevoznih sredstava u skladu sa zahtjevima posla (masovni prijevoz ili male koliine)

povezivanje unutarnjeg transporta na razini planiranja proizvodnje i upravljanja

automatizacija unutarnjeg prijevoza

vanjski prijevoz: koritenje trokovno povoljnih vrsta prijevoza i

prijevoznika u skladu sa potrebama proizvodnje (Just in Time)

koritenje vanjskih usluga ukoliko je to trokovno i sigurnosno povoljnije

Povezivanje svih nositelja prijevoza u skladu s ugovorenim terminima, koliinama i zahtijevanom kvalitetom

Stalno ukljuivanje novih prijevoznih tehnologija (gradska ekspresna dostava, osobna dostava, kombinirani prijevoz i sl.).

Osnovna podruja djelovanja logistikog upravljanja u trgovini

1. Lociranje skladinih i prodajnih kapaciteta u skladu s potrebama potroaa

2. Upravljanje tokovima roba (fizika distribucija)

3. Analiza, kontrola i oblikovanje rukovanja s robama

4. Odabir odgovarajuih prodajnih jedinica

5. Kontrola i oblikovanje asortimana prodavaonice

6. Upravljanje ambalaom, recikliranje i zatita okoline

Zato je vana logistika????

Oruje konkurentnosti postaje logistiki nain upravljanja procesima distribucije i informacijama s ciljem minimiziranja ukupnih trokova poslovanja i maksimiziranja usluge kupcima.

Logistika kao sustavni pristup, odnosno umreeno promiljanje u svim fazama premjetanja proizvoda omoguava smanjenje ukupnih trokova i poveanje koristi za kupca poveanje konkurentnosti na tritu

SNIENJE

TROKOVA

Snienje trokova

logistike

logistikom

racionalizacijom

Snienje trokova

usklaivanjem

ukupnog tijeka roba

unutar logistikog

lanca

Snienje trokova

uvaavanjem

naela logistike kod

dugoronih

poslovnih odluka

PORAST

KORISTI ZA

KUPCA

Poveanje

fleksibilnosti u

isporuci

(nain, vrijeme,

koliine)

Poveanje

tonosti i

ispravnosti

isporuke

Snienje uk.

trokova

transakcija

SURADNJA Snienje trokova

usklaivanjem

nabave i prodaje

Postizanje dugorone

suradnje sudionika

poslovnih procesa

Rezultat uinkovitog logistikog upravljanja

Min. ukupnih trokova poslovanja i postizanje visoke razine usluga

Vea konkurentnost na tritu za poduzetnike koji zadovolje sadanje i budue zahtjeve kupaca

Biti konkurentan danas znai promijeniti tradicionalni nain voenja posla i pripremiti se za promjene u okruenju koje se brzo dogaaju

Naela na kojima se temelje logistike aktivnosti:

1. Kvalitetan proizvod

2. Na pravo mjesto

3. U odgovarajue vrijeme

4. Uz najnie trokove

Logistiki sustavi i procesi

Sustavi = Prostorno-vremenska transformacija dobara i potrebnih informacija u procesu reprodukcije

(podsustav poduzea) kroz procese:

a) Transporta, pregrupiranja i skladitenja (bitni procesi tijeka dobara)

b) Pakiranja (bitni procesi pomaganja tijekovima dobara)

c) Dostavljanja i obrade naloga (bitni procesi tijekova

informacija)

Procesi = poslovi i zadaci od kojih zavisi realizacija logistikih usluga.

U logistikom kompleksu proces kretanja (transport) povezan je s procesom zadravanja (skladitenje) mrea

Ovisno o nainu kretanja robe mreom struktura logistikog sustava moe biti:

1. Jednostupnjevna

2. Viestupnjevna

3. Kombinirana

1. Jednostupnjevni logistiki sustav

Toke preuzimanja robe od proizvoaa i toka isporuke korisnicima (potroaima) izravno su povezane.

Roba se kree po mrei izravno bez zadravanja i dodatnog skladitenja, prepakiranja i sl.

2. Viestupnjevni logistiki sustav

Isprekidan tijek robe, od toke preuzimanja kod proizvoaa do toke isporuke potroaima

Tijek robe prekida se u najmanje jednoj toki zbog pregrupiranja robe u manje koliinske jedinice (break-bulk-point) ili vee koliinske jedinice (consolidation point)

3. Kombinirani logistiki sustav

Izravno i neizravno kretanje robe od toke preuzimanja od proizvoaa do toke isporuke potroaima (jedan dio robe izravno do toke isporuke, a drugi dio privremeno se zadrava u toki prekida)

Logistike sustave mogue je podijeliti prema:

a) Podrujima primjene (podruno razgranienje)

b) Sadraju logistikih zadataka i poslova (funkcionalno razgranienje)

Podruno razgranienje logistikog sustava

3 su sustavna kompleksa:

Mikro-logistiki sustav poduzea

Meta-logistiki sustav

Makro-logistiki sustav

Meta-logistiki sustav

Mikro-logistiki sustav poduzea

Zadatak je osigurati prijevoz, skladitenje i isporuku robe i materijala i odgovarajue komunikacijske veze i informacije unutar poduzea.

Elementi sustava: skladita, transport, distribucijska mjesta i centri za upravljanje mikrologistikim procesima

Razlikuju se prema zadacima i ciljevima poduzea u kojima djeluju:

1. Logistika poduzea (poslovna logistika)

2. Vojna logistika

3. Bolnika logistika i sl.

LOGISTIKA PODUZEA

Osigurava da svaki dio poduzea bude na vrijeme

i uz minimalne trokove opskrbljen potrebnim

predmetima rada i informacijama

Logistika poduzea tei:

skraenju vremena potrebnog za izvoenje poslovnih procesa,

poveanju fleksibilnosti u odnosu na zahtjeve kupaca,

poveanju razine usluga kupcima uz istovremeno smanjenje zaliha i snienje trokova

Meta-logistiki sustav

Interorganizacijski ustroj koji prelazi pravne granice poduzea

Kooperativni odnosi meu poduzeima koji sudjeluju u premjetanju dobara

Razlikuju se prema vrsti poduzea koja kooperiraju pri obavljanju logistikih zadataka:

1. Horizontalna kooperacija

2. Vertikalna kooperacija

Kooperacijom se vri podjela rada u logistikom kanalu i ostvaruju prednosti za sudionike:

1. Reduciranje pojedinih poslova i zadataka

2. Racionalnije koritenje transportnih sredstava i opreme i otklanjanje uskih grla

3. Ubrzanje robnog tijeka i poveanje kvalitete logistikih usluga

Makrologistiki sustav

Objedinjuje mikro i meta-logistiki sustav i predstavlja podsustav gospodarstva jedne zemlje

Obuhvaa ne samo logistike akcije poduzea u zemlji ve i one iz meunarodne razmjene dobara (suvremena tehnologija)

Mega-logistiki sustav

Sustav logistikih aktivnosti koji omoguuje prostorno-vremensku transformaciju dobara, informacija i

materijala izmeu makro-logistikih sustava uz maximalno zadovoljstvo korisnika i minimalno uloene materijalne resurse i ljudske potencijale

stvaranje meunarodnih logistikih operatora (Federal Express)

Kooperacija izmeu transportnih poduzea (KLM i AF, i sl.)

Funkcionalno razgranienje logistikog sustava

Prema sadraju logistikih zadataka i poslova: sustav dostavljanja i obrade narudbi, transportni sustav, sustav skladitenja i sl.

Razlika izmeu upravljanja loncem dobave i logistike

Upravljanje lancem dobave (supply chain management) = upravljanje tokovima materijala, informacija i novca, tj.

Sve aktivnosti vezane uz kupovinu, proizvodnju,

premjetanje, skladitenje i prodaju

SCM koordinacija razliitih funkacija unutar poduzea (npr. marketing, financije, proizvodnja), kao i koordinacija

s drugim poduzeima

Logistika je dio upravljanja lancem dobave i odnosi se na prijevoz materijala i robe, te pripadnu razmjenu

informacija u smislu popratne dokumentacije (planiranje i

koordinacija)

Pojam distribucije

djelotvoran prijenos dobara od mjesta proizvodnje do mjesta potronje uz minimalne trokove i prihvatljive usluge kupcima.

marketinka funkcija koja upravlja kretanjima dobara od proizvoaa do krajnjih potroaa, preko veletrgovinskih, malotrgovinskih, skladinih i transportnih institucija kako bi dobra bila pristupanija kupcima kad ih trebaju i gdje ih trebaju i ele

(Dujmovi, 1975)

Kanali distribucije

Posrednici u marketingu ine kanal marketinga (trgovaki kanal ili kanal distribucije)

Kanal marketinga = niz meusobno ovisnih organizacija ukljuenih u proces proizvodnje proizvoda ili usluga raspoloivih za uporabu ili potronju

Razlozi koritenja posrednika

M

M

M

C

C

C

BROJ KONTAKATA= M X C

= 3 X 3

= 9

M

M

M

D

C

C

C

BROJ KONTAKATA= 3 + 3

= 6

Funkcije i tokovi kanala marketinga

Informacija

Promocija

Pregovaranje

Naruivanje

Financiranje

Preuzimanje rizika

Fiziko posjedovanje

Plaanje

Pravni naslov

Tokovi kanala marketinga

Promocija, pravni

naslov, fiziko posjedovanje

Plaanje, naruivanje

Informacije,

pregovaranje,

financiranje,

preuzimanje rizika

Razine kanala

Svaki posrednik koji obavlja neki posao u pribliavanju proizoda i njegova vlasnitva krajnjem kupcu predstavlja razinu kanala

Duina kanala = broj razina posrednika

Mjesto distribucije u logistikom sustavu

Upravljanje

materijalima,

sirovinama,

dijelovima i

poluproizvodima u

procesu

proizvodnje

Distribucija Logistika + =

Odnos logistike i distribucije

Sirovine

Materijali

Poluproizvodi

Dijelovi

Zalihe

Proizvodnja

(unutranji

transport,

manipulacija,

skladitenje u

proizvodnji

Skladita

Distributivni centri

kupci

Upravljanje materijalima Distribucija

Logistika

Odnos distribucije i fizike distribucije

Distribucija obuhvaa tijekove materijala i dr. i informacija, a fizika distribucija samo fizike tijekove sirovina, materijala i proizvoda

Fizika distribucija je skup aktivnosti koje omoguuju djelotvorno kretanje gotovih proizvoda s kraja

proizvodnog procesa do potroaa

Suvremeni odnos proizvodnje i distribucije

opskrbni lanac zajedniki interes proizvodnje i distribucije = svaki od sudionika mora racionalno obaviti

svoju funkciju (nije vano da li e se distribucijom baviti proizvoa ili specijalizirana poduzea ve prednost ima uesnik koji e to obaviti najbre, najkvalitetnije, najekonominije)

Suvremena poslovna strategija = maximalna flexibilnost prema zahtjevima kupaca i tenja da se smanje proizvodni trokovi i trokovi distribucije

Odnos distribucije i marketinga

Kako bi se formulirala uinkovita marketinka strategija treba optimalna kombinacija 4P

Meusobni utjecaj 4P

Odnos distribucije i prodaje

Poistovjeivanje

2 posebne funkcije s istim ciljem

Prodaja: promjena vlasnitva nad prodanom robom (pregovaranje,promocija, ugovaranje)

Distribucija: premijetanje robe od jednog vlasnika prema drugom (moese raditi i o distribuiranju robe kroz razliite faze proizvodnje unutar istog vlasnitva a da nije prodana montana proizvodnja u automobilskoj industriji)

Prodaja i distribucija moraju raditi zajedno kako bi osigurali opskrbu kupaca u pravo vrijeme, na pravo

mjesto u odgovarajuem asortimanu

Strategija distribucije dio je strategije poduzea i odnosi se na izbor jedne ili vie alternativa distribucije koje omoguavaju poduzeu uspjean nastup na tritu.

imbenici koji utjeu na strategiju: promjene u gospodarstvu ponaanje potroaa (promjene u stilu ivota,

standard, i sl.)

promjene u robnom prometu (sve vea povezanost izmeu trgovine i proizvodnje, opadanje znaenja manjih prodavaonica)

drutvene promjene (krai radni tjedan a dui tjedan prodavaonica)

tehnoloke promjene (jeftinije i bre komuniciranje)

Oruje konkurentnosti postaje logistiki nain upravljanja procesima distribucije i informacijama s

ciljem minimiziranja ukupnih trokova poslovanja i maksimiziranja usluge kupcima.

Izbor kanala distribucije

Donoenje odluke proizvoaa o broju, tipu i karakteru sudionika u kanalu distribucije proizvodnog asortimana

Ovisi o imbenicima:

1. Strategija nastupa poduzea na tritu

2. Ciljevi koje proizvoa robe eli ostvariti

3. Karakteristike proizvoaa

4. Karakteristike proizvoda

5. Karakteristike potroaa

6. Karakteristike posrednika

1. Strategija nastupa poduzea na tritu

Intenzivna distribucija proizvoa u prodaji svojih prozvoda nastoji angairati tio je mogue vie posrednika

Ekskluzivna distribucija proizvoa odabire 1 ili nekoliko posrednika koji e imati ekskluzivno pravo prodaje robe

Selektivna distribucija u distribuciju se ukljuuje vie posrednika

2. Ciljevi koje proizvoa robe eli ostvariti

1. Proizvodi i usluge trebaju biti to bre dostupni stvarnim i potencijalnim potroaima

2. Treba biti postignuta odgovarajua razina distribucijskih usluga

3. Distribucijske operacije treba izvriti uz minimalne trokove

4. Treba osigurati brz i toan povrat informacija

3. Karakteristike proizvoaa

Proizvoai koji oskudijevaju financijskim sredstvima usmjeravaju se prema posrednicima

Velika poduzea s irokim asortimanom i fin. sreds. mogu organizirati direktnu distribuciju

Optimalna kombinacija kanala distribucije omoguava max prodaju, min trokove i efikasnu kontrolu distribucije

4. Karakteristike proizvoda

Luksuzni proizvodi

Kabasti proizvodi male jedinine vrijednosti, ali velike ukupne koliine

Tehniki proizvodi gdje treba servis

Lakokvarljivi proizvodi

5. Karakteristike potroaa

Geografska disperzija

Uestalost kupovine

Stalnost koliine nabavki

6. Karakteristike posrednika

Razvijeno trite vei broj posrednika

Kanali distribucije za robu krajnje potronje

Kanali distribucije za robu industrijske

potronje

Povratni kanali

Otkupni centri

Razne drutvene grupe (kolska omladina, umirovljenici i sl.)

Strunjaci za sakupljanje otpadaka

Sakupljai krpa i otpadaka

Centri za reciklau

Skladita preraevina

Distribucijski kanali u meunarodnom marketingu

imbenici koji utjeu na izbor kanala distribucije:

Nain stupanja poduzea na meunarodno trite (klasini jednostavni nain putem izravne prodaje, neizravne prodaje i sl., klasini sloeni nain preko kompenzacije, poslovno-tehnike suradnje i sl., vii oblik suradnje preko joint venturea, franchisinga i sl.)

Pravni propisi zemlje Stupanj razvijenosti prometne mree Zemljopisni uvjeti Konkurencija Trokovi distribucije i dr.

Trokovi distribucije

Nastaju izravno nakon proizvodnog procesa i obuhvaaju:

Trokove skladitenja Trokove prijevoza Trokove obrade narudbi Trokove plaa administrativnog osoblja Komunikacijske trokove Trokove servisa kupcima Ostale trokove vezane uz distribuciju robe

U strukturi ukupnih trokova distribucije najvee uee imaju trokovi prijevoza robe, skladitenja i dranja zaliha

Trokovi skladitenja

= najam, izgradnja, odravanje, rasvjeta, osiguranje, plae skladinih radnika, trokovi dranja zaliha i ostali trokovi koji se odnose na zgrade i opremu skladita.

Trokovi dranja zaliha esto se promatraju odvojeno (trokovi kapitala, trokovi upravljanja i kontrole zaliha, trokovi rizika koji se javlja uslijed krae, loma i drugih gubitaka na robi)

Na trokove skladitenja utjee:

Veliina, broj i vrsta skladita (javno/privatno)

Regionalna lokacija skladita

Cijena i starost skladine zgrade

Vrsta i koliina skladitene robe

Porezna politika drave itd.

Struktura trokova skladitenja ovisi o:

Vrsti i koliini uskladitene robe

Nainu upravljanja zalihama

Veliini zaliha

Najvea stavka u trokovima skladitenja su trokovi rada

Trokovi zgrade variraju ovisno o vlasnitvu i cijeni izgradnje

Trokovi po jedinici uskladitene robe nii su kod veih skladita (nii fiksni trokovi po jedinici uskladitene robe)

Prednosti i nedostaci velikih skladita

Uspjena primjena suvremene tehnike i tehnologije (mehanizacija, automatizacija, robotizacija,

kompjuterizacija) niski prosjeni skladini trokovi

Racionalizacija skladine mree (Bosch-Siemens u Skandinaviji)

Progresija trokova zbog slabe iskoritenosti kapaciteta, velike udaljenosti kupaca i problema upravljanja

Trokovi prijevoza

= transport robe od mjesta proizvodnje do lokalnog

skladita i trokovi isporuke robe kupcima (lokalna dostava)

Robu moe prevoziti:

proizvoa

(vlastitim sredstvima) ili

vanjski prijevoznik

Ukupna kilometraa dijeli se na 2 dijela:

Kilometraa od skladita proizvoaa do distribucijskog skladita u zoni isporuke (vea prijevozna sredstva)

Kilometraa od skladita u zoni isporuke do kupca (manja dostavna vozila)

Sudionici distribucije

Trgovaka poduzea (trgovaka poduzea na veliko i malo)

Proizvodna poduzea (odjel/sluba nabave ili prodaje)

Poduzea za pruanje trgovakih usluga (komercijalno-usluna poduzea, poduzea za osiguravanje poslovnog prostora, trine institucije)

Proizvodna poduzea

Prednosti: izravan kontakt s kupcima i bolja kontrola prodaje, ponaanja potroaa i njihovih zahtjeva

Nedostatak: vei trokovi distribucije, slabiji angaman u proizvodnji

Trgovaka poduzea na malo

Specijalizirane prodavaonice

Robna kua

Supermarket

Hipermarket

Diskontna prodavaonica

Prodavaonica u susjedstvu

Trgovaka poduzea na veliko

Veletrgovaki posrednici

Brokeri i agenti

Filijale i predstavnitva proizvoaa i maloprodavaa

Raznovrsni veletrgovci

Veletrgovaki posrednici

= samostalni poduzetnici koji obavljaju posao samostalno i

u svoje ime, za svoj raun

Mogu raspolagati irokim, ogranienim ili specijaliziranim asortimanom, pruati punu (grosisti i industrijski distributeri) i ogranienu uslugu (veletrgovci po sustavu plati i nosi, veletrgovci s dostavom, posrednici u otpremi robe, veletrgovci putem kataloke prodaje, proizvoake zadruge)

Brokeri i agenti

= ne zadravaju pravo na robu ve obavaljaju nekoliko funkcija i ne preuzimaju rizik. Specijaliziraju se za

odreenu liniju proizvoda i vrstu kupaca.

Brokeri povezuju prodavatelja i kupca i pomau u pregovorima

Agenti predstavljaju ili prodavatelja ili kupca na stalnijoj bazi od brokera

Filijale i predstavnitva proizvoaa i maloprodavaa osnivaju proizvoai kako bi umjesto veletrgovaca obavljali neke operacije (nadzor zaliha, prodaju,

promociju, nabavu i sl.)

Raznovrsni veletrgovci su specijalizirani veletrgovci poput poljoprivrednih zajednica (otkupljuju poljoprivredne

proizvode) i aukcijski poduzea (aukcijama prodaju opremu i sl. drugim poduzeima)

Poduzea za trgovake usluge

Sudjeluju u posredovanju pri kupoprodaji robe, ali i drugim poslovima u procesu distribucije

Vrste:

1. Komercijalno-usluna poduzea (trgovake agencije, komisiona poduzea, pediteri, javna skladita, poduzea za kontrolu kvalitete i kvantitete)

2. Poduzea za osiguravanje poslovnog prostora (veletrnice, gradske trnice, trgovaki centri)

3. Trine institucije (sajmovi uzoraka, aukcije)

Komercijalno-usluna poduzea

Trgovake agencije - zakljuivanje ugovora, posredovanje u prometu robe i davanje obavijesti. Temeljna im je djelatnost zakljuivanje ugovora u ime i na raun komitenta.

Javna skladita - preuzimanje i uvanje robe za raun treih osoba i obavljanje niz sporednih poslova kao utovar, istovar, pakiranje i sl.

Komisiona poduzea - prodaja tue robe u svoje ime a za raun vlasnika robe.

pediterska poduzea - usluge prijevoza u domaem i meunarodnom transportu, sortiranje, ienje, pakiranje robe, plaanje carine, osiguranja i sl.

Poduzea za ispitivanje kvalitete i kvantitete opremljena su labaratorijima za utvrivanje stanja robe po nalogu komitenta

Agencije za gospodarsku propagandu specijalizirane su za unapreenje plasmana robe na tritu

Specijalizirana distribucijska poduzea opremljena potrebnim sredstvima i kadrovima za pruanje distr. usluga

Trgovaka poduzea za osiguranje prostora

Gradske trnice = javna poduzea koja stavljaju na raspolaganje prostor i najnuniju opremu ponuaima robe

Veletrnice = specijalizirana trgovaka poduzea koja osiguravaju prostor za kupoprodaju prehrambenih proizvoda na veliko u veim potroakim centrima

Trgovaki centri = arhitektonska cjelina koja u sastavu ima 1 ili 2 supermarketa i vei broj manjih prodavaonica

Trine institucije

Burze = trine institucije na kojima se trguje novcem, vrijednosnim papirima, tipiziranom robom i uslugama

(metal, itarice i sl.)

Aukcije = vrste veletrnica na kojima se prodaje roba ija kvaliteta nije tipizirana (vuna, krzno, aj i sl.)

Sajmovi uzoraka = trine institucije koje organiziraju komercijalne izlobe razliitih roba u odreeno vrijeme, na odreenom mjestu svake godine

Temeljni zadaci distribucije:

1. Skratiti put i vrijeme robi od mjesta proizvodnje do potronje

2. Poveati konkurentsku sposobnost robe 3. Vremenski i prostorno uskladiti proizvodnju i

potronju 4. Programirati proizvodnju prema potrebama

potroaa 5. Osigurati plasman novih proizvoda

6. Utjecati na promjene navika potroaa i zatititi njihove interese

udio logistikih trokova u ukupnim trokovima poslovanja 10-20%

Skraivanje trajanja neproizvodnih operacija i smanjenje logistikih trokova vodi uspjenijem poslovanju poduzea

Volvo: priprema i proizvodnja bregaste osovine 50min, unutranji i vanjski prijevoz 22 sata, leanje u skladitu do konanog koritenja 6 mjeseci

Metode istraivanja elemenata logistikog sustava

1. Racionalistike metode:

a) Analiza = misaoni postupak ralanivanja cjeline na dijelove kako bi se bolje upoznali i cjelina i dijelovi (analiza trita logistikih usluga, trokova i sl. dnevno, tjedno)

b) Sinteza = sjedinjavanje pojedinanog u ope uz isticanje bitnog i dominantnog u sadraju neke pojave

c) Komparacija =usporeivanje promatranih pojava u vremenu i prostoru to pomae utvrivanju njihove sutine i objanjenju uzroka

2. Empirijske ili iskustvene (promatranje, intervju, anketiranje, upitnik)

NARUDBA I ISPORUKA

= kretanje dobara i uz njih potrebnih

dokumenata od prodavatelja do kupca,

ukljuujui prijenos i obradu podataka i kontrolu narudbi, od trenutka naruivanja do isporuke

narudbe kupcu.

Vrijeme tijeka narudbe u ukupnom vremenu isporuke sudjeluje do 75% pa skraivanjem

vremena tijeka narudbe utjeemo na skraenje vremena ukupnog procesa

distribucije

Za uinkovitu fiziku distribuciju robe i bolji servis isporuke potrebno je:

Skratiti vrijeme od naruivanja do isporuke robe

Uspostaviti to bolje komunikacijske veze izmeu potroaa i dobavljaa

Zatititi robu od oteenja

Osigurati tonost isporuke

Aktivnosti tijeka narudbi:

Dostava narudbi i praenje njihova izvrenja

Obrada narudbi

Priprema narudbe

Otprema i isporuka naruene robe

Preuzimanje i plaanje naruene robe

U suvremenim uvjetima poslovanja da bi bilo konkurentno poduzee mora imati logistiki orijentiranu organizaciju tijeka narudbi (nunost informacijske podloge za nesmetani tijek

narudbi) .

Dostava narudbi i praenje njihova izvrenja

Naruivanje je osnovna aktivnost, a narudba najvaniji dokument pri kupnji robe.

Narudba sadrava podatke: naziv i adresa poduzea kupca koje ispostavlja narudbu, broj narudbe, datum, znak, naziv, adresu, broj telefona/faksa/mail dobavljaa, oznaku i koliinu robe, cijenu s PDV-om, nain transporta i dr.

Wal-Mart komjuterizirani sustav narudbi izmeu skladita i dobavljaa

Obrada narudbi

Zapoinje nakon primitka narudbe, slijedi provjera tonosti narudbe i kreditne sposobnosti kupca i planiranje realizacije narudbe

to ukoliko poduzee nema dovoljno zaliha za realizaciju prispjelih narudbi?

1. Dati prednost potroaima koji uredno plaaju

2. Ispuniti narudbe koje su prve dole

3. Svakom dati dio naruene koliine

4. Dati prednost veim potroaima

5. Dati prednost novim potroaima

Priprema narudbi

1. Raspored pojedinih narudbi prema karakteristikama robe, hitnosti i mogunosti zdruivanja poiljki u jednom transportnom sredstvu

2. Komisioniranje = sve aktivnosti kompletiranja poiljki i njihova izdavanja

3. Izdavanje potrebnih dokumenata koji slue za evidenciju i praenje robe na putu (otpremnica, specifikacija robe, tovarni list, faktura i dr.)

Komisioniranje = realizacija narudbe

Vertikalni sustav komisioniranja radnik zaduen za realizaciju narudbe kroz itavo skladite prikuplja robu za isporuku sve dok ne kompletira narudbu

Zonski sustav komisioniranja skladite se dijeli na zone i radnici su zadueni za svoju zonu

Horizontalni sustav komisioniranja kompjuterska tehnika i svaka kartica se kompjuterski evidentira po vrstama robe i skladinim mjestima

Otprema i isporuka naruene robe

Otpremom narudbi ispunjavaju se ciljevi:

1. Kupac dobiva naruenu robu

2. Prodava osigurava naplatu isporuene robe

Odluka o izboru naina transporta???

- Prodava prije otpreme poiljke alje obavijest kupcu o vremenu prispijea robe

- Nakon dolaska slijedi pregled prijevoznih dokumenata i isporuka

Preuzimanje i plaanje naruene robe

Eventualne gubitke na robi moe snositi: dobavlja, kupac, osiguravajui zavod ili osoba koja je uzrokovala gubitak

Pravilo: vlasnik robe snosi rizik i gubitak: presudan je trenutak prestanka/nastanka vlasnitva nad robom

POJAM SKLADITA

U irem smislu skladite je ograeni ili neograeni prostor, pokriveni ili nepokriveni

prostor koji se koristi za uvanje sirovina, poluproizvoda ili gotovih proizvoda koji su u

funkciji odvijanja poslovnih procesa u

poduzeu.

U uem smislu skladite podrazumijeva mjesto smjetaja, uvanja i izdavanja robe.

Definicija skladita u suvremenom nainu upravljanja poslovnim procesima

skladite je toka u logistikoj mrei na kojoj se predmet skladitenja prihvaa ili prosljeuje u

nekom drugom smjeru unutar mree.

Osnovni su ciljevi skladine slube

nesmetano i kontinuirano poslovanje

ouvanje vrijednosti i kvalitete uvanog materijala ili robe

skladitenje uz minimalne trokove

Organizacija skladine slube

Centralizirani model organizacije sve djelatnosti skladitenja odvijaju se na 1 mjestu (skladitu)

Decentralizirani model organizacije skladitenje robe odvija se na vie prostorno odvojenih mjesta

Centralizirano-decentralizirani model organizacije postoji 1 centralno skladite na razini poduzea i nekoliko prostorno odvojenih skladita po pogonima

Organizacija (poloaj) skladine slube

A. Klasian pristup:

skladina sluba u sklopu nabave

skladina sluba u okviru prodaje

kao zasebna poslovna jedinica u okviru komercijalnog sektora

skladina sluba u okviru proizvodnog sektora

B. Suvremeni pristup:

skladina sluba u okviru sektora operativne logistike

skladina sluba kao operativna podrka u sektoru marketinga

Zadaci skladine slube:

Prijem robe

Smjetaj i uvanje

Izdavanje i otprema robe

Prijem robe u prijem robe spadaju poslovi i zadaci: istovara, kontrole i evidencije primljene robe u skladite.

Smjetaj i uvanje robe poslovi i zadaci smjetaja i uvanja robe su: sortiranje, pronalaenje mjesta za smjetaj robe, dopunsko pakovanje, uvanje, osiguranje i kontrola visine zaliha uskladitene robe.

Izdavanje robe iz skladita poslovi i zadaci izdavanja i otpreme robe su: priprema dokumenata za izdavanje i otpremu robe, komisioniranje narudbi, paketiranje, izdavanje, kontrola tonosti izdavanja i utovara robe na transportna sredstva.

VRSTE SKLADITA

1. ovisno o djelatnosti poduzea:

skladita proizvodnih poduzea

skladita trgovinskih poduzea

2. prema nainu gradnje:

otkrivena

natkrivena

zatvorena

3. prema stupnju mehanizacije:

niskomehanizirana

visokomehanizirana

automatizirana

robotizirana

4. specifinosti uskladitene robe, odnosno specijalizirana:

silosi

hladnjae

vinski podrumi

skladita-tankovi

grijana skladita

5. prema vlasnitvu:

vlastita

javna

Razlika izmeu klasinog i suvremenog pristupa upravljanju poslovnim procesima

proizvodnje, prodaje , nabave, uvanja, i rukovanja zalihama.

Klasini nain upravljanja poslovnim procesima

Suvremeni nain upravljanja poslovnim procesima (logistiki)

Lokacija skladita

Lokacija skladita ovisi o:

vrsti i namjeni skladita

financijskim mogunostima poduzetnika

uvjetima zatite okolia na pojedinim podrujima.

imbenici koji utjeu na izbor ireg podruja lokacije skladita

trite

vrsta robe

prijevozne mogunosti

kadrovi

imbenici koji utjeu na izbor ueg mjesta lokacije skladita

veliina i konfiguracija terena

urbanistiki plan podruja i planovi razvoja

blizina mree javnog prometa, lakoa pristupa i prometna zakrenost na tom podruju

cijena zemljita i troak izgradnje

blizina servisa za popravak vozila i opreme

raspoloenje graana prema izgradnji skladita na odreenom mjestu

Uvjeti uvanja predmeta skladitenja

Politiku skladitenja treba provoditi tako da se na najmanju mjeru svedu navedeni rizici = opa naela sprjeavanja tetnih dogaaja u skladinom poslovanju

Skladita moraju zadovoljavati sljedee uvjete

graevinsko-konstrukcijske glede podesnosti za smjetaj i rukovanje robom

higijensko-zdravstvene

klimatske (stvaranje uvjetovane mikroklime)

mikrobioloke

zatite od insekata i glodavaca

protupoarne

Metode izbora lokacije skladita

Procjenjivanje na temelju iskustva procjena od oka (1930 g. model Devon)

Matematiko programiranje (metoda teita i metoda tona kilometar)

Razliiti softverski programi simulacije

Izgradnja skladita

Prije izgradnje potrebno definirati:

Tip i veliinu skladita i raspored prostora

Pristup skladitu

Karakteristike i nosivost poda

Veliinu i razmjetaj vrata, prozora i zidova

Unutranje ureenje i skladina oprema

= raspored prostorija i puteva, nabava i razmjetaj opreme u skladinom i manipulativnom prostoru.

Ovisi o:

Vrsti skladita, koliini i osobinama robe, vrsti transportnih sredstava, nainu rukovanja robom, tehnici rada i metodi rasporeda robe u skladitu.

Naela za unutranje ureenje skladita

Osigurati dovoljno prostora za smjetaj robe i nesmetano odvijanje skladinog poslovanja

Racionalan raspored prostorija

Zatita robe

Sigurnost i zatita osoblja, opreme, instalacija

Osiguranje reda u cilju lakog i brzog pronalaska robe

Pristupanost robi

istoa i higijena

Upotreba odgovarajuih sredstava za uspjean transport i rukovanje robom

Veliina skladita

Donja granica = optimalna koliina planiranih zaliha

Gornja granica = maksimalna koliina planiranih zaliha

Skladini prostor

Osnovna povrina smjetena roba

Pomona i ostale povrine rukovanje i evidencija kretanja robe (istovar, pretovar, slaganje, sortiranje i dr.)

Koeficijent iskoritenja = korisna povrina

skladine povrine ukupna povrina

irina prolaza 2-6,5m

Lokacija i irina prolaza ovise o vrsti i karakteristikama robe i sredstava prijevoza unutranjeg transporta

Oprema

Regali/police (elini ili drveni, lako se montiraju, niski, visoki, paletni, na kotaima, s ureajima za automatsko punjenje i pranjenje)

Stalci (konzolni, piramidni, nasloni, pregradni)

Posude za smjetaj tekuina i plinova

Sredstva za transport i rukovanje robom (runa kolica, dizala, cjevovodi, vitla, dizalice, roboti)

Instalacije i ureaji (elektrine instalacije, ureaji za klimatizaciju, za zatitu od poara, kontrolu vlage, hlaenje robe)

Kompjuterska i informacijska tehnika

Naela skladinog poslovanja

to ekonominije koristiti prostor

Oblikovati to optimalnije jedinice tereta

Osigurati to minimalnije kretanje sredstava za prijevoz, robe i ljudi

Maksimalno ubrzati protok robe

Osigurati to bolje radne uvjete i sigurnost od nesree na poslu

Minimizirati skladine trokove

Pravila smjetaja robe

1. Skladini prostor podijeliti na 3 dijela: dio za zapaljivu, eksplozivnu i otrovnu robu, za robu koja

trai posebnu njegu, za ostalu robu

2. Eksplozivna i otrovna roba skladiti se u specijalnim skladitima

3. Tea roba stavlja se na nie, a laka na vie

4. Lomljivu ambalau drati u odgovarajuoj ambalai i paljivo rukovati

5. Robu koja se uestalije izdaje blie mjestu izdavanja

6. Lakopokvarljiva roba stavlja se na vidljiva mjesta

7. Na ulazu postaviti plan skladinog prostora

8. Roba se skladiti prema nomenklaturi i svaki prostor u skladitu oznaiti

9. Skupocjenu robu zakljuavati i nadzirati

Metode razmjetaja robe u skladitu

Izbor metode ovisi o:

fizikim i kemijskim svojstvima robe

Veliini skladinog prostora

Stupnju mehanizacije i automatizacije skladinih poslova

Kadrovskoj strukturi skladinih radnika

Metoda abecednog i brojanog rasporeda robe

Metoda slobodnog prostora

Metoda rasporeda na temelju koordinatnog sustava

Metoda rasporeda po ABC metodi

Tipska shema raspodjele robe

Skupina robe Broj vrsta robe (%) Udio u vrijednosti

ukupnih zaliha

A 10 75

B 25 20

C 65 5

Ukupno 100 100

Skladina informacijsko-komunikacijska tehnologija

Od kvalitete informacija i komunikacijskih veza ovisi: brzina obrtaja uskladitene robe, iskoritenost skladinih kapaciteta, razina skladinih trokova, kvaliteta isporuke

Kodiranje proizvoda

Naini primjene kompjutera u skladitu:

1. Za osiguranje potrebnih informacija o redoslijedu

narudbi, lokaciji zaliha, podizanju narudbi

2. Za kontrolu pokreta strojeva i opreme

Informacijsko-komunikacijski sustav skladita sastoji se od 3 tijeka informacija:

Ulazne informacije ili obavjetenja iz okolice (potroai, dobavljai)

Informacije iz samog poduzea (skladita, nabava, prodaja, marketing)

Izlazne informacije koje skladina sluba alje okolici

Potrebna obiljeja informacijskih sustava:

Brzina i fleksibilnost

Tonost

Sposobnost biranja aktualnih informacija i njihovo prezentiranje na pravo mjesto u pravo vrijeme

Pozitivni uinci komunikacijskih veza i suvremene tehnike na skladino poslovanje:

Poveanje brzine i tonosti logistikih operacija

Smanjenje napora djelatnika

Unapreenje kontrole poslovanja

Bolja iskoritenost kapaciteta skladita i opreme

Smanjenje potrebne koliine zaliha na skladitu

Smanjenje trokova skladitenja

Smanjenje papirologije

Informacijsko-komunikacijski sustav

= skup ljudi, programa, metoda i drugih elemenata,

organiziranih i povezanih radi obavljanja informacijske

aktivnosti

= djelatnost prikupljanja, obrade, memoriranja i distribucije

znanstvenih, tehnolokih, statistikih i drugih informacija nunih za voenje tekue i razvojne politike poduzea

Zadaci informacijskog sustava:

Prikupljanje i memoriranje podataka i informacija

Postavljanje ciljeva i praenje njihova izvravanja

Definiranje odluka potrebnih za ostvarenje ciljeva

Definiranje konkretnih odluka

Kontrola ostvarivanja postavljenih ciljeva i izvrenja zadataka

Definiranje konkretnih odluka za ostvarivanje postavljenih ciljeva

Elementi informacijskog sustava poduzea

Hardware (mehaniki i elektroniki ureaji koji se korite u informacijskom sustavu: kompjuter, printer, tastatura i

dr.)

Software (nematerijalni element informacijskog sustava: razni programi koje koristi sustav)

Ljudi koji koriste informatiku tehnologiju

Organizacijska rjeenja svih elemenata sustava

Informacijski i komunikacijski procesi u

logistikom sustavu

Logistiki informacijski podsustav (LIP)= sveukupnost informacijskih veza u okviru logistikog sustava

LIP omoguuje funkcioniranje logistikog i distribucijskog sustava

Efikasnost poslovanja logistikog sustava ovisi o kvaliteti i kvantiteti informacija s kojima raspolae

LIP treba biti u funkciji odvijanja i kontrole tijeka predmeta rada u procesu distribucije

Cilj logistikog programa je odgovoriti na pitanja o: broju, veliini i lokaciji skladita, koliini i lokaciji zaliha u skladitu, vrsti transportnog sredstva, izboru optimalne rute i vozuila od

mjesta isporuke do prijema

Izvori podataka: unutarnji i vanjski

Informacijski sustav poduzea mora komunicirati sa okolinom

Poslovno komuniciranje = dio informacijskog sustava poduzea, obuhvaa dvosmjernu razmjenu podataka izmeu razliitih razina odluivanja u poduzeu i izmeu poduzea i okoline

Datoteka podataka = skup istovrsnih podataka obuhvaenih nekim zajednikim kriterijem i smjetenih na magnetskom nositelju koji omoguuje njihovu strojnu obradu u potrebne informacije

Baza podataka = meusobno povezane datoteke na odreenom podruju poslovanja

Banka podataka = meusobno povezno vie baza podataka

Meunarodne banke podataka vane za ukljuivanje u meunarodna trita

On-line povezivanje = meusobno povezivanje informacijskih sustava razliitih poduzea ili povezivanje dislociranih raunara (terminala) s centralnom memorijom (sredinjim raunalom)

Off-line povezivanje = podaci se registriraju na papirnati dokument ili disketu i putem pote ili dostev unose u bazu podataka (centralnu memoriju)

Komuniciranje u logistikom informacijskom sustavu

1. Usmeno situacije koje zahtijevaju rjeavanje sloenih poslovnih problema (cijene, reklamacije na koliinu ili kvalitetu prispjele poiljke) ili probleme koje treba hitno rijeiti a postoji vie moguih rjeenja

2. Pismeno komuniciranje prijenos informacija pomou papira, optikog diska i sl., a pogodno za prijenos podataka koji dokumentiraju neki poslovni dogaaj i treba ga arhivirati

3. Elektroniko komuniciranje uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije u poslovnim transakcijama, a omoguava bri, laki, jeftiniji tijek robe i informacija kroz logistiki i distribucijski sustav

Elektroniko komuniciranje izmeu poslovnih partnera (proizvoaa i kupaca) ima pozitivne efekte:

nii distribucijski trokovi

vea konkurentska prednost na tritu

manja administracija

bri tijek roba kroz logistiki i distribucijski sustav

bolje logistike usluge

nie zalihe robe na skladitu

razvoj partnerskih odnosa

Internet

= spoj razliitih raunalnih mrea u jednu jedinstvenu koja slui za prijenos podataka i nudi informacijsko-komunikacijske usluge

Internet u logistikom i distribucijskom sustavu odnosi se na:

a) Elektronika pota (e-mail)

b) Elektronika razmjena podataka (EDI)

c) Oglaavanje i prodaju proizvoda (na Web str.)

E-mail = slanje poruka putem raunalne mree

Prednosti u odnosu na klasini nain slanja poslovnih poruka:

nii trokovi slanja

vea brzina

pogodnija isporuka (mogu primitak i izvan radnog vremena)

EDI

Bre, kvalitetnije, jeftinije komuniciranje izmeu poduzea

Izravno obavljanje poslovnih transakcija i razmjena podataka i dokumenata

Skraeno vrijeme isporuke uz viu razinu usluga

Vea sigurnost snabdijevanja

Manje greke u procesu naruivanja

Manji trokovi zaliha i administracije

Primanje narudbi 24sata na dan

WWW (World Wide Web)

Katalog podataka i dokumenata

Organizacijsko povezivanje svih informacijskih sustava u Internet okruenju

Vanost informacijsko-komunikacijskog sustava u izvravanju logistikih zadataka

Uspjeh upravljanja log. i dist. sustavom ovisi o kvaliteti informacija

EDI omoguila planiranje i kontrolu zaliha (MRP i DRP) i funkcioniranje opskrbnog lanca po naelu JIT

Nunost dvosmjernog tijeka informacija

Uloga informacijskog sustava pri donoenju logistikih odluka i planova

Svaki fiziki proces u log. sustavu poinje ili zavrava poslovnom odlukom

Odluke se odnose na naine kako ostvariti ciljeve i planove (upravljanje materijalima, sirovinama i dr. u proizvodnji i distribuciji)

Nastojanje max smanjiti trokove uz osiguranje to boljeg funkcioniranja cijelog sustava (irok asortiman, bra isporuka, vei koef. obrtaja zaliha)

Nunost informacijskog praenja svih elemenata logistikog sustava i njihovih veza s okolinom kako bi odluke i planovi bili u skladu s okolnostima

Klasifikacija logistikih odluka (vezanih za planiranje)

1. Prema stupnju hijerarhijske sloenosti:

Strateke (o lokaciji, broju, vrsti i veliini skladita, kanalima distribucije, uslugama kupcima)

Taktike (o tipovima i veliini vozila, rutama, pakiranju robe, obradi narudbi)

Operativne (o rasporedu poiljki, pripremi dokumenata za transport)

2. Prema vremenu trajanja:

Dugorone (preko 5g.)

Srednjerone (1-5g.)

Kratkorone (do 1g.)

3. Prema elementima logistikog procesa:

Odluke o nabavi

Odluke o skladitenju

Odluke o distribuciji itd.

Uloga informacijskog sustava pri kontroli

izvravanja logistikih zadataka

Zahtjev prikladno strukturiranja izvjetaja koji e omoguiti odgovarajui nadzor i kontrolu izvravanja doneenih odluka i planova distribucije

Kako bi otklonili uvjete nastanka problema:

Odrediti poslove i zadatke pojedinih jedinica i utvrditi metode i vrijeme njihova izvravanja

Odrediti metode i postupke izvravanja poslova i zadataka

Mjeriti i nadzirati uinak

Razlozi ostvarenja slabih uinaka:

Slaba iskoritenost skladinih prostora, opreme i transportnih sredstava

Slaba organizacija rada

Prevelike i zastarjele zalihe

Slabo odravanje opreme

Predugo ekanje na dokumentaciju

Dvostruko rukovanje teretom

Nestandardne jedinice tereta

ZALIHE

= koliina robe (materijal, proizvodi, poluproizvodi, gotovi proizvodi) koja je akumulirana radi opskrbe proizvodne ili osobne potronje

Potrebna koliina zaliha na skladitu ovisi o:

a) Opsegu proizvodnje, dogovorenoj isporuci kupcima

b) Broju skladita u distribucijskoj mrei

c) Uvjetima skladitenja i strunosti osoblja

d) Uvjetima transporta

e) Uvjetima na domaem i stranom tritu

f) Uestalosti naruivanja

g) Karakteristikama uskladitene robe itd.

Vrste zaliha

Prema vrsti robe koja se skladiti: a) Zalihe sirovina i materijala

b) Zalihe dijelova i poluproizvoda

c) Zalihe gotovih proizvoda

Prema stvarnoj i planiranoj koliini: a) Minimalne

b) Maksimalne

c) Optimalne

d) Prosjene e) Sigurnosne

f) pekulativne g) Sezonske

h) nekurentne

Minimalne zalihe

= najmanja koliina robe potrebna da se pravovremeno zadovolje obveze poduzea po koliini i asortimanu

Zmin = Qdn. X Vnab.

Maksimalne zalihe

= gornja granica koliine robe u skladitu iznad koje se ne smije u odreenom razdoblju nabavljati roba

Zmax = vrijednost najvee planirane prodaje x norma dani

broj dana razdoblja za koje se trai

maksimalna zaliha

Optimalne zalihe

= koliina robe koja osigurava redovnu i potpunu opskrbu proizvodnje ili kupaca uz minimalne trokove skladitenja i naruivanja robe

Zopt. = (P + R1) x (V + R2)

Prosjene zalihe

= prosjek stanja zaliha robe tijekom odreenog vremenskog razdoblja

Z prosj. = poetno stanje + konano stanje

2

Sigurnosne zalihe = koliina robe u skladitu koja se dri radi osiguranja od nepredvienih promjena u potranji ili ponudi robe

pekulativne zalihe = koliina robe u skladitu sakupljene s ciljem prodaje kada se cijene znatnije poveaju

Sezonske zalihe = koliina robe sakupljene tijekom godine namijenjene zadovoljenju poveane potranje u sezoni

Nekurentne zalihe = roba u skladitu koja se zbog zastarjelosti, gubitka svojstava, demodiranosti i sl. Ne moe prodati ili moe uz snienje cijena

Upravljanje zalihama

Uinkovito upravljanje zalihama i njihova razina ovisi o: Primjeni suvremenih metoda planiranja i razvitka

sustava isporuke tono na vrijeme (JIT) Primjeni kompjuterske tehnike, komunikacijskih veza i

informacijske tehnologije

Primjeni metoda prognoziranja i planiranja ponude i potranje na tritu

Edukaciji i svijesti svih zaposlenih o potrebi dranja to niih zaliha

Brzini kretanja transportnih sredstava, roba i ljudi kroz logistiki sustav

Kamatnoj stopi za financiranje zaliha i poreznoj politici prema zalihama

Sustavi planiranja i kontrole zaliha

1. Tradicionalni sustav

2. Planiranje i kontrola zaliha na temelju uvjeta na tritu

3. Proizvodnja bez zaliha (JIT)

Tradicionalni sustav planiranja i kontrole zaliha

Na odreenoj razini stanja zaliha vri se njihovo popunjavanje

Tehnike:

a) Kontinuirano popunjavanje = svaki put nakon pada zaliha na unapred utvrenu razinu vri se nova nabavka odreene fiksne koliine robe (razina obnavljanja zaliha=prosjene isporuke robe s skladita tijekom odre. razdoblja + sigurnosna zaliha)

b) Periodino popunjavanje = popuna zaliha vri se u tono odreenim vremenskim intervalima (naruuje se koliina koja nedostaje do maximalne zalihe)

Planiranje i kontrola zaliha na temelju uvjeta na

tritu

Unaprijed je poznat plan proizvodnje/prodaje i odreeni su normativi utroka materijala za svaki proizvod

Tehnike:

a) MRP (Materials requirement planing) = ovisno o koliini proizvoda koji se planira proizvesti ili prodati u odreenom razdoblju planira se koliina i vrsta predmeta rada

b) DRP (Distribution requirements planing) = planiranje i kontrola zaliha u distribuciji temelji se na prognoziranju potranje (metoda pominog prosjeka)

Planiranje i proizvodnja bez zaliha

= isporuka robe upravo na vrijeme, sustav brzog odgovora

Sustav tei eliminiranju svih aktivnosti u proizvodnji i distribuciji koje ne pomau stvaranju novog proizvoda i ometaju kontinuirani tijek dobara u procesu distribucije

Pretpostavke:

1. Posao je vaan za sve sudionike u kanalu distribucije

2. Dobavljai i kupci su povezani

3. Potranja je trajna

4. Komunikacija izmeu partnera u opskrbnom lancu je tona i uinkovita

5. Uspostavljeno meusobno povjerenje

MANIPULACIJA ROBOM

= sve aktivnosti koje pospjeuju cirkulaciju robe prilikom skladitenja, utovara, istovara, transporta i drugih radnji.

Elementi manipulacije:

a) Pakiranje

b) Paletizacija

c) Kontejnerizacija

Pakiranje robe

= postupak stavljanja proizvoda u ambalau odgovarajue kakvoe, oblika i zatvaranja

Ambalaa = spremnik nainjen od bilo koje vrste materijala u koji se odreeni proizvod slae i zatvara

Originalno zapakirana roba (pakovina) = proizvod koji je

bez nazonosti kupca tako zatvoren da mu se naznaeni sastav i koliina ne mogu promijeniti bez otvaranja ili oevidne preinake.

Temelja svrha pakiranja:

Zatititi robu od mehanikih, kemijskih, ekolokih i drugih utjecaja i zagaenja

Olakati skladitenje, transport, ukrcaj i iskrcaj robe

to bolje prezentirati robu potroaima

to bolje informirati sudionike u distribucijskom procesu o sadraju upakirane robe

Vrste ambalae

prema materijalima od kojih je napravljena: metalna, drvena, staklena, papirnata i kartonska

i sl.

prema funkciji u logistikom sustavu: originalna maloprodajna, transportna

prema vijeku trajanja: jednokratna, viekratna

prema koliini proizvoda koji se pakira: pojedinana i skupna

Paletizacija

= Sustav manipuliranja i transporta robe na

odgovarajuim postoljima-paletama radi oblikovanja robe u transportne jedinice koje su

prikladne za mehanizirano prenoenje.

Ekonomske prednosti:

1. Ubrzava utovar i istovar robe, te utjee na poveanje proizvodnosti rada gospodarskih subjekata

2. Utede u prostoru pri skladitenju i transportu

3. Ubrzani transport i distribucija uslijed upotrebe

mehaniziranih i automatiziranih ureaja pri manipulaciji

4. Olakan fizuiki rad zaposlenika i manji trokovi

Vrste paleta

Paleta = posebno konstruirano postolje standardne

veliine

Prema obliku : ravne, palete s nadgraem, boks, specijalne

Prema vremenu uporabe: za trajnu, viekratnu i jednokratnu uporabu

Pakiranje paletizirajueg tereta

Oblaganje tereta na paleti odgovarajuom poluetilenskom folijom ili filmom kako bi se roba zatitila od atmosferskih i drugih utjecaja i oteenja, te lake manipuliralo teretom

Tehnike pakiranja: hladna i topla tehnika

Slaganje paletizirajueg tereta

U svrhu racionalnog koritenja prostora i lake manipulacije

Sustavi slaganja paleta:

Slaganje paleta u blokove

Slaganje paleta u odgovarajue regale (stalae)

Slaganje paleta na samopokretne trake

Kontejnerizacija

U irem smislu = skup meusobno povezanih tehnikih sredstava i postupaka pri skladitenju i transportu materijalnih dobara u specijalno izgraenim sanducima kontejnerima

U uem smislu = koritenje veih ili manjih sanduka pri prijevozu robe sa svrhom homogenizacije razliite vrste robe u jednu transportnu jedinicu to omoguava transport robe od vrata proizvoaa do vrata kupca bez prepakiranja

Elementi kontejnerizacije

1. Kontejneri

2. Odgovarajua prijevozna sredstva

3. Terminali s odgovarajuom infrastrukturom

4. Manipulativna tehnika

Kontejner

= transportni sud koji ima (definicija ISO):

a) vrstou i otpornost na viestruku uporabu

b) Konstrukciju takve vrstoe da moe podnijeti koritenje 1 ili vie transportnih sredstava bez usputnih pretovara tereta

c) Zapremninu ne manju od 1m3 koja se lako puni i prazni robom

Vrste kontejnera

Prema namjeni: univerzalni i specijalni

Prema dimenzijama: mali ili laki (zapremnina do 3m3), srednji ili poluteki (3m3 do 10m3 ) i veliki ili teki (preko 10m3)

Prema materijalu izrade: elini, aluminijski, drveni, od nehrajueg elika.

PRIJEVOZ

= djelatnost i element logistikog sustava kojim se omoguava premijetanje (tijek) dobara kroz logistiki i distribucijski sustav.

Transportni lanac = vie razliitih prijevoznih sredstava i opreme (integralni prijevoz).-

svrha: naelo od vrata do vrata

Kriteriji podjele prijevoza:

Infrastruktura koja se koristi:

1. suhozemni ili kontinentalni (cestovni, eljezniki, cjevovodni prijevoz)

2. Vodeni (pomorski, rijeni, jezerski, kanalski prijevoz)

3. Zrani prijevoz

Podruje djelovanja u logistikom sustavu:

1. Vanjski ili prijevoz izvan proizvodnje

2. Unutranji ili prijevoz u proizvodnji

Kriteriji izbora vrste prijevoza:

Trokovi/cijena prijevoza Brzina prijevoza Mogunost pristupa mjestu prijema i isporuke robe Sigurnost i tonost prijevoza Prilagodljivost prijevoznog sredstva za odgovarajui teret Zahtjevi za odgovarajuom ambalaom Mogunost pruanja popratnih usluga pri prijevozu

(carinjenje, pakiranje i dostava robe)

imbenici vrlo visoka visoka srednja niska vrlo niska

brzina

pristupanost

fleksibilnost

vozila za teret

pouzdanost

cijena

avion

kamion

brod

kamion

avion

kamion

avion

vlak

brod

kamion

vlak

vlak

kamion

cjev

vlak

cjev

brod

avion

vlak

cjev

brod

cjev

cjev

avion

brod

Ocjena

Cestovni prijevoz

Najznaajniji dio prijevoza

Najmasovniji oblik prijevoza putnika i robe

Prednosti:

- Nie cijene na kraim i srednjim relacijama

- Specijalne vrste vozila za prijevoz pojedinih vrsta robe

- Utede u pakiranju

- Bra isporuka zbog rasprostranjene prometne mree

- Nema potrebe za prekrcavanjem robe u druga prijevozna sredstva

Nedostaci:

Relativno vea potronja goriva po jedinici prevezenog tereta

Ovisi o vremenskim i drugim uvjetima u prijevozu

Vee cijene prijevoza na veim udaljenostima

Vie zagauje okoli

Klasifikacija cestovnog prijevoza:

1. Prema namjeni: javni i za vlastite potrebe

2. Prema teritorijalnim obiljejima: unutarnji i meunarodni

3. Prema nainu organiziranja: linijski i slobodni

Linijski prijevoz organiziran prema unaprijed odreenom redu vonje

Slobodni prijevoz svi elementi prijevoza (cijena, koliina, vrijeme i sl.) slobodno se ugovaraju.

Cestovna mrea

Omoguava kretanje prijevoznih sredstava i svladavanje prostornih udaljenosti

Zemlje sa dobrom cestovnom mreom imaju bolje mogunosti za razvoj gospodarstva

Sredstva prijevoza: vozila koja pokree motor

U logistici vana: radna i teretna vozila

Radna vozila = slue za obavljanje odreenih poslova (bageri, rovokopai i sl.)

Teretna vozila = namijenjena prijevozu razliitog tereta (mogu imati prikolice, poluprikolice i sl.)

Cilj managementa u prometnim poduzeima:

to kvalitetnije prijevozne usluge uz nie trokove

1. Maksimizirati vrijeme koritenja vozila (to due koristiti vozilo)

2. Maksimizirati iskoritenost kapaciteta vozila (potpuna natovarenost vozila)

3. Minimizirati kilometrau

4. Minimizirati broj koritenih vozila

eljezniki prijevoz

Ekoloki problemi, energetska kriza, zakrenost cesta i zranih koridora rezultirali porastom znaenja eljeznice

Sve vie se poveava brzina i skrauje vrijeme prijevoza eljeznicom

Umjesto konkurentske borbe integralni transport u cilju niih transportnih trokova i prijevoza robe od vrata do vrata

Najprikladniji za prijevoz na vee udaljenosti rasutih i tekih tereta (drvo, ugljen)

Prednosti:

1. Relativno nia cijena prijevoza, posebice kod velikih poiljki za koje brzina nije bitna, te srednjih i velikih udaljenosti (ugljen, itarice i sl.)

2. Pogodnije za prijevoz pojedinih vrsta roba zbog specijalno konstruiranih vagona

Nedostaci:

1. ee potrebe za pretovarom robe nego kod cestovnog i veliki gubici radnog vremena

2. Sporiji prijevoz nego zrani i cestovni zbog estog stajanja na postajama

3. ee kraenego kod drugih vrsta prijevoza

4. Prilikom skretanja vlakova na kolosjeke mogue oteenje robe i potrebno bolje pakiranje (troak)

Prijevozne mogunosti eljeznice ovise o: propusnoj moi i stanju eljeznike pruge.

eljeznika pruga = prometni put po kojem mogu prometovati vozila po strogo propisanom redu

Propusna mo= sposobnost pruge da u jedinici vremena (24h) propusti odreen broj vlakova, kola, tona tereta.

Belgija najvea gustoa eljeznike mree u Europi, najslabija Poljska

Organizacija eljeznikog prijevoza

Planovi formiranja i kretanja teretnih vlakova odreuju potrebe za pojedinim vrstama vlakova, sastav vlakova,

pravce kretanja i utovarne i istovarne postaje

Kriteriji podjele vlakova:

1. Prema nainu formiranja

2. Prema nainu prometovanja

3. Prema brzini prometa

Prema nainu formiranja: 1. Marutni (nema izmjena od polazne do zadnje

postaje, formira poiljalac) 2. Stepenasti marutni (nema izmjena u sastavu, vie

poiljalaca) 3. Tehniki marutni (formira jedna od tehnikih

postaja)

Prema nainu prometovanja: 1. Direktni (prolazi kroz tehnike postaje bez izmjena u

sastavu)

2. Dioniki (kree po 1 dionici bez izmjena u sastavu) 3. Sabirni (kree kroz postaje tako da razvozi puna, a

prikuplja prazna kola po postajama)

Prema brzini prevoenja: 1. Ekspresni (najbri prijevoz robe) 2. Brzi (brzi prijevoz robe)

3. Ubrzani (prijevoz direktnih poiljki) 4. Ostali teretni vlakovi (prema potrebi za prijevoz

razne robe)

Prijevoz na vodi

Rijeni i kanalski prijevoz

Pomorski prijevoz

Rijeni i kanalski prijevoz

Pogodan za masovne robe niske pojedinane vrijednosti koja ne podnosi visoke prijevozne trokove i ne zahtijeva visoku brzinu prijevoza (rude, drvo, ugljen)

Belgija, Nizozemska

Cijene u prosjeku nie 3 puta od eljeznikog, a 10 puta od cestovnog

Nedostatak: klimatski uvjeti

Pomorski prijevoz

Veliki kapacitet i snaga prijevoznih sredstava, sigurnost i male brzine prijevoza

Prednosti: nie cijene prijevoza, vei kapacitet i fleksibilnost prijevoznih sredstava za vie vrsta tereta, manje zagauje okoli, u funkciji itave godine

Nedostatak: sporost i velika cijena prijevoznih sredstava

Sredstva:

1. teretni brodovi (specijalno graeni za rasuti teret, tekui hladni i sl.)

2. Putniko-teretni brodovi (za prijevoz putnika i tereta)

3. Putniki brodovi (prijevoz putnika i pote)

Organizacija vodenog prijevoza

Ovisi o vrsti tereta i koliini

Kod tekueg tereta ukrcaj i iskrcaj vri se pomou pumpi i cjevovoda

Kod rasutog tereta ukrcaj i iskrcaj pomou specijalnih ureaja (mosne konstrukcije)

Kod generalnog tereta (sanduci, vree, automobili, opeke i sl.) runa kolica, viliari i dizalice.

Zrani prijevoz

Prijevoz putnika i tereta

Prihvat i otprema putnika i tereta

Kontrola letenja i voenja zrakoplova

Intenzivni razvoj iza II sv.rata

Prednosti:

1. Brzina

2. Sigurnost

3. Jednostavnost prijevoza

4. Lake pakiranje

5. Jednostavnije carinske formalnosti

6. Jeftinije osiguranje robe

7. Manji manipulativni gubici i kraa

Nedostaci:

1. Velika cijena prijevoza (plodovi mora, skupocjena roba)

Prema namjeni:

Linijski prijevoz (organiziran prema unaprijed odreenom voznom redu i tarifama)

arter prijevoz (uvjete prijevoza ugovara prijevoznik i korisnik usluge)

Prepreke razvoju zranog prometa:

1. Velika optereenost zranih puteva i zranih luka

2. Zagaenje okolia

Prijevoz cjevovodima

Dioklecijanov vodovod 6km

Voda, nafta, plin, naftni derivati

U praksi plinovodi paralelno s naftovodima (optimalna duina 280km)

1944.g. cjevovod PLUTO za opskrbu trupa u Zapadnoj E.

Najdui naftovodi i plinovodi u bivem SSSR-u

Naftovod Omialj Sisak

Prednosti: nii trokovi po jedinici koliine, najsigurniji nain prijevoza

Nedostaci: vrlo visoka kapitalna ulaganja i sporost prijevoza (8km/h)

Kombinirani ili integralni prijevoz

Transportni lanac = roba (kao teretna jedinica) od prvog utovara do isporuke korisniku tijekom cijelog puta je nerasformirana

U transportnom lancu sudjeluju svi elementi poslovne logistike (prijevoz-unutranji i vanjski, skladitenje, manipulacija, informacijski logistiki sustav)

Svrha: naelo od vrata do vrata

Jednolani transportni lanac toke prijema i isporuke povezane izravnim prijevozom, bez promjene prijevoznih sredstava, jedan organizator prijevoza

Vielani tran. lanac - formiran od vie vrsti transportnih sredstava tj. kombiniranim prijevozom robe

= sustav prijevoza robe s najmanje 2 transportna sredstva

iz razliitih prometnih grana pri emu se transportna jedinica ne mijenja tj. prelazi iz jedne vrste prijevoznog

sredstva u drugo nerasformirana

Organizira ga 1 ili vie poduzetnika, a svaki sudionik odgovara za teret na svojoj dionici puta

Teretnu jedinicu prati 1 jedinstvena prijevozna isprava na putu

Predstavlja kombinaciju prednosti pojedinih vrsta prijevoza jer se panja posveuje karakteristikama pojedinih vrsta prijevoznih sredstava (cijena, brzina,

mogunost pristupa tokama prijema i isporuke, sigurnost i sl.)

Efikasna primjena kombiniranog prijevoza zahtijeva:

1. Dobru organizaciju prijevoznog procesa

2. Komunikacijske veze meu uesnicima

3. Standardizaciju utovarnih jedinica

4. Odgovarajuu koliinu tereta na due vrijeme

Oblici kombiniranog prijevoza

1. Naprtnjaki

2. Prijevoz robe u kontejnerima koji se prevoze s

najmanje 2 prijevozna sredstva iz razliitih grana prometa

Naprtnjaki prijevoz

natovarena cestovna vozila prevoze se eljeznicom (swim-on-swim-off) ili brodom (roll-on-roll-off)

Ekonomski opravdano kada je rije o prijevozu vee koliine robe na due relacije

Prednost: vea sigurnost u prometu,

uteda energije,

manje zagaenje okolia

Prijevoz u kontejnerima

Kontejner ukrcan na neko transportno sredstvo moe se prekrcavati bezbroj puta na druga transportna sredstva

bez da se transportna jedinica rasformira

Unutarnji prijevoz

Podizanje, premijetanje i odlaganje svih vrsta predmeta rada unutar poduzea.

Operacije se odvijaju unutar proizvodnog procesa tj. od jednog radnog mjesta do drugog, skladita do prvog radnog mjesta i od zadnjeg radnog mjesta do skladita.

Cilj: to racionalnije odvijati materijalne tijekove unutar poduzea

Funkcionalna organizacija unutarnjeg prijevoza

zahtijeva:

Definirane postupke protoka predmeta rada

Definirane naine obrade i dostave informacija potrebnih kod premijetanja predmeta rada

Osigurana sredstva za provoenje postupaka

Odreene osobe koje sudjeluju u prijevozu

Definirane puteve prijevoza izmeu radnih mjesta i radno vrijeme za pojedine postupke

Utvrene trokove pojedinih postupaka i aktivnosti

Racionalna organizacija unutarnjeg prijevoza

znai:

Prijevoz potrebnih predmeta rada najkraim putem

Uz minimalno angairanje radnika i sredstava za rad

Uz najnie trokove

Najvanije odluke unutarnjeg prijevoza:

1. Izbor transportnog puta (pravolinijski, kruni)

2. Organizacija unutarnjeg prijevoza, ovisi o:

nainu premjetanja tereta (runa, mehanizirana i automatizirana transportna sredstva)

rasporedu radnih mjesta

vrsti, broju i kapacitetima transportnih sredstava

Najvee utede: bolje iskoritenje transportnih sredstava i vea brzina sredstava prijevoza

Trokovi prijevoza

U novcu izraena vrijednost utroenog rada, sredstava za rad, pogonskog goriva, tuih usluga i drugih sredstava koja se troe pri pruanju prijevoznih usluga

Po jedinici prevezenog tereta najnii tro. kod prometa na vodi, a najvii kod zranog prometa

Na visinu trokova prijevoza utjee:

a) Koliina i vrsta robe (vea Q T po j. nii)

b) Duljina prijevoznog puta (najmanji utjecaj kod

pomorskog)

c) Iskoritenost transportnog sredstva (optimalna iskoritenost T po j. Nii)

d) Kvaliteta i gustoa prometne mree (kvalitetne prometnice T amortizacije, pogonske energ.,

odravanja)

e) Kvaliteta prijevozne usluge (vea brzina isporuke, udobniji prijevoz, bolje uvanje robe vii T)

Vrste trokova prijevoza

Prema prirodi (podrijetlu)

S obzirom na iskoritenost kapaciteta

Prema nositeljima

Trokovi prema prirodi (podrijetlu)

Trokovi prometne infrastrukture (prometnice-eljeznike pruge, ceste, piste za slijetanje i polijetanje, plovni putevi, poslovne zgrade, ostali

ureaji)

Trokovi sredstava za prijevoz i sigurnost prometa (odravanje, autogume, amortizacija, nabavka lokomotiva i kola, osiguranje)

Trokovi goriva, energije (ovisno o tehniko-eksploatacijskim karakteristikama sredstava

prijevoza)

Trokovi plaa radnika (najnii u cestovnom)

Trokovi s obzirom na iskoritenost kapaciteta

Stalni ili fiksni ne mijenjaju se promjenom iskoritenosti kapaciteta (amortizacija, najamnina, plae radnika, premija osiguranja)

Promjenivi mijenjaju se s obzirom na prijeene kilometre, odnosno prijevoz koliine robe (trokovi goriva, guma, elektrine energije, rezervni dijelovi)

Trokovi prema njihovim nositeljima

Nositelji su mjesta u kojima ili u svezi kojih nastaju trokovi, tj. uinci koji su ih izazvali (prijevozna sredstva)

Neposredni ili izravni koji se rasporeuju na mjesta ili nositelje na temelju raunovodstvene dokumentacije poduzea (radni nalozi): neposredni t. goriva, auto-guma, plae radnika, trokovi usluga, redovnog servisiranja vozila i ostali neposrednit.

Opi koji se ne odnose na neko odreeno prijevozno sredstvo pa se obraunavaju po mjestima s kojima ili u svezi kojih nastaju i temeljem nekog kljua rasporeuju na nositelje

Radi lakeg rasporeivanja trokova na nositelje razvrstavaju se:

Opi trokovi proizvodnje prijevoznih usluga (svi izdaci u svezi s proizvodnjom prijevoznih usluga: trokovi odravanja voznog parka, plae zaposlenika na odravanju, rasvjete, grijanja i sl.)

Opi trokovi uprave i prometa (nastaju izvan procesa proizvodnje prijevoznih usluga: plae rukovoditelja, marketinga, prodaje, naknade lanovima upravnih odbora i sl.)

Ukupni trokovi= neposredni + opi (po nositeljima)

Ukupni trokovi/ostvarena koliina uinaka = prosjeni troak ili cijena prijevozne usluge

Cijena kotanja putnikog km = troak koji se uini za prijevoz 1 putnika na udaljenost od 1km

Cijena kotanja netto-tonskg km = troak koji se uini pri premjetanju tone robe na udaljenost od 1 km

Naela uspjenosti poslovanja u prijevozu

Proizvodnost rada

Ekonominost poslovanja

Rentabilnost poslovanja

Proizvodnost rada

naelo uspjenosti poslovanja koje tei da se odreenom koliinom rada ostvari to vea koliina usluga ili da se jedinica prijevozne usluge ostvari uz

to manje ulaganje rada

U praksi prijevoznih poduzea ovo naelo se ispoljava kao elja poduzea da:

1. Povea br. prijevoznih usluga po jedinici rada

2. Smanji koliinu rada po jedinici prijevozne usluge

p= koliina uinaka (izvrenih usluga)/koliina rada

Ekonominost poslovanja

naelo koje zahtijeva da se odreenom koliinom rada, predmeta rada i sredstava za rad i tuih usluga ostvari to vea koliina uinaka (usluga).

Ekonominije poslovanje znai da je ostvareni uinak rezultat ekonominijeg koritenja svih imbenika procesa proizvodnje

e= ostvareni uinci (izvrene usluge)/utroeni elementi radnog procesa

Rentabilnost poslovanja

naelo koje zahtijeva da se odreenom vrijednou kapitala ostvari to vei poslovni rezultat.

rentabilnije poslovanje prihodi > rashoda

prihodi < rashoda nerentabilno poslovanje tj.s gubitkom

r= poslovni rezultat/uloeni kapital x 100

Nove logistike strategije

Logistiki menadment postaje integralni proces i tei novim oblicima optimalizacije puteva materijala i robe od

izvora do mjesta potronje

Partnerstvo svih uesnika u kanalu

Trendovi: Globalizacija, razvoj prometne infrastrukture, informacijska tehnologija

Tradicionalni model kooperacije u distribucijskom kanalu: interesi pojedinih poduzea najbolje se zadovoljavaju maximalizacijom njihovih prihoda uz minim. troak

model opskrbnog lanca: cilj maximizirati profit svih uesnika u lancu kroz smanjenje trokova i bolju kvalitetu log. Usluga

Uspjeh: pouzdano planiranje i kontrola protoka robe i materijala kroz sve faze procesa reprodukcije

Cilj: proizvesti robu koja odgovara eljama kupaca, isporuka na vrijeme kad to kupci ele, eliminacija svih aktivnosti koje ne doprinose poveanju vrijednosti finalnog proizvoda

Uloga distribucije u managementu

opskrbnog lanca

= upravljanje potranjom kroz proces predvianja i ispunjavanja narudbi prema eljama kupaca a sve temeljem informacija (o kupcima, planovima proizvodnje,

zalihama i sl.)

- Omoguuje maksim. fleksibilnost proizvodnje i prodaje uz minimalne zalihe robe

- Cilj: smanjiti ukupne distribucijske trokove putem koncentracije skladine mree u ogranien broj skladita

- rezultat: vei pad trokova skladitenja od porasta trokova prijevoza

4P

3R

-Pouzdanost isporuke

(reliability)

-Aurnost isporuke

(responsiveness)

-vrste partnerske veze

(relationships)

Osnovna podruja stratekih promjena

1. smanjenje ukupnih trokova poslovanja

2. koritenje vanjskih usluga (outsourcing) i strateko udruivanje s poduzeima specijaliziranim za pojedine poslove

3. izrazito poveanje znaenja krajnjih posrednika u distribucijskom kanalu

4. poveanje udjela elektronske trgovine u ukupnoj prodaji

5. spoznaja vanosti distribucije za nacionalne ekonomije