Predavanja za srednju školu br. 15. Demencije

Predavanja za srednju školu br. 15.Predavanja za srednju školu br. 15. Demencije Demencije

mr.sc.Elvira Koić, dr.med.

Predavanja za srednje škole br. 15.Predavanja za srednje škole br. 15. 22Elvira Koić. Demencija.Elvira Koić. Demencija.

SINDROM DEMENCIJE uključuje:SINDROM DEMENCIJE uključuje:

stečenistečeni gubitak gubitak inteligencije, kroničnog inteligencije, kroničnog i progresivnog tijekai progresivnog tijeka

svijest (budnost) nije svijest (budnost) nije poremećena ni poremećena ni kvalitativno ni kvalitativno ni kvantitativnokvantitativno

uglavnom se dokaže uglavnom se dokaže organski uzrok poremećajaorganski uzrok poremećaja

(kortikalna atrofija, ozljede ili (kortikalna atrofija, ozljede ili bolesti mozga)bolesti mozga)


SINDROM DEMENCIJE uključuje:SINDROM DEMENCIJE uključuje:

propadanje kratkoročnog i propadanje kratkoročnog i dugoročnog pamćenja dugoročnog pamćenja (amnestički sindrom, (amnestički sindrom, zaboravnost)zaboravnost)

oštećenje apstraktnog oštećenje apstraktnog mišljenja, npr. definirati mišljenja, npr. definirati pojmove, sinonime, uočiti pojmove, sinonime, uočiti sličnosti, siromaštvo sličnosti, siromaštvo govora, perseveracije govora, perseveracije

propadanje intelektualnih propadanje intelektualnih funkcija (deterioracija, funkcija (deterioracija, depravacija)depravacija)

gubitak kritičnosti i gubitak kritičnosti i sposobnosti rasuđivanjasposobnosti rasuđivanja


promjene osobnosti, potenciranje promjene osobnosti, potenciranje premorbidnih crta ili javljanje premorbidnih crta ili javljanje novih, dezinhibicijanovih, dezinhibicija

emocionalni poremećaji emocionalni poremećaji (anksioznost, depresija, socijalno (anksioznost, depresija, socijalno povlačenje, izolacija, povlačenje, izolacija, nemogućnost kontrole impulsa nemogućnost kontrole impulsa niti tolerancije frustracija, niti tolerancije frustracija, agitacija)agitacija)

radno i socijalno zakazivanjeradno i socijalno zakazivanje

nesposobnost snalaženja u novim nesposobnost snalaženja u novim uvjetima i prostorimauvjetima i prostorima

postepena dezorijentacija u svim postepena dezorijentacija u svim smjerovimasmjerovima

poremećaj dnevno-noćnih poremećaj dnevno-noćnih (cirkadijarnih) ritmova, budnost u (cirkadijarnih) ritmova, budnost u večernjim satimavečernjim satima

postojanje nekih neuroloških postojanje nekih neuroloških znakova i simptoma znakova i simptoma


poremećaj viših poremećaj viših kortikalnih funkcija kao kortikalnih funkcija kao što su pamćenje, što su pamćenje, mišljenje, orijentacija, mišljenje, orijentacija, razumijevanje, računanje, razumijevanje, računanje, sposobnost učenja, sposobnost učenja, prosudbe prosudbe

postoji amencija, tj. postoji amencija, tj. nemogućnost shvaćanja nemogućnost shvaćanja cjeline zbivanja i opažanja cjeline zbivanja i opažanja jer nije moguće povezati jer nije moguće povezati dijelove koji su ispravno dijelove koji su ispravno shvaćenishvaćeni

apraksija (nemogućnost apraksija (nemogućnost izvođenja nekih preciznijh izvođenja nekih preciznijh radnji), radnji),

afazija (neprepoznavanje afazija (neprepoznavanje riječi), riječi),

agnozija agnozija (neprepoznavanje (neprepoznavanje objekata)objekata)


Vrste demencijeVrste demencije

kod kod Alzheimerove bolestiAlzheimerove bolesti (degeneracija (degeneracija i difuzna atrofija moždane kore, nepoznate i difuzna atrofija moždane kore, nepoznate etiologije; presenilna i senilna)etiologije; presenilna i senilna)

vaskularna demencijavaskularna demencija (kortikalna i (kortikalna i supkortikalna, miješana; zbog infarkta supkortikalna, miješana; zbog infarkta mozga, hipertenzije, cerebrovaskularne mozga, hipertenzije, cerebrovaskularne bolesti, tromboze, embolije, krvarenja, bolesti, tromboze, embolije, krvarenja, prolaznih ishemičkih kriza-TICA)prolaznih ishemičkih kriza-TICA)


demencije kod ostalih bolestidemencije kod ostalih bolesti

(većinom supkortikalne-u bijeloj supstanci mozga) (većinom supkortikalne-u bijeloj supstanci mozga) npr. kod Pickove bolesti (ograničena atrofija kore npr. kod Pickove bolesti (ograničena atrofija kore mozga u srednjoj dobi), kod Creutzfeldt-Jakobove mozga u srednjoj dobi), kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti (kravlje ludilo), kod Huntingtove bolesti bolesti (kravlje ludilo), kod Huntingtove bolesti (proširena degeneracija mozga), kod Parkinsonove (proširena degeneracija mozga), kod Parkinsonove bolesti, kod infekcije virusom HIV, kod epilepsije, bolesti, kod infekcije virusom HIV, kod epilepsije, Willsonove bolesti, hipotireoidizma, trovanja, multiple Willsonove bolesti, hipotireoidizma, trovanja, multiple skleroze, neurosifilisa, pelagre (manjka niacina B5), skleroze, neurosifilisa, pelagre (manjka niacina B5), sistemnog lupusa eritematozusa, tripanosomijaze, sistemnog lupusa eritematozusa, tripanosomijaze, hiperkalcemije, poliarteritis nodosa, manjka vitamina hiperkalcemije, poliarteritis nodosa, manjka vitamina B12 (perniciozna anemija : B12 (perniciozna anemija : ataxia+paranoia+depresia= megaloblastično ludilo ataxia+paranoia+depresia= megaloblastično ludilo (uz manjak i folne kis.B11).(uz manjak i folne kis.B11).


organski duševni poremećaji uzrokovani organski duševni poremećaji uzrokovani fizičkom bolešću ili disfunkcijom mozgafizičkom bolešću ili disfunkcijom mozga::

organska halucinoza ne-alkoholna organska halucinoza ne-alkoholna (uglavnom vidne halucinacije), (uglavnom vidne halucinacije),

organski uvjetovana sumanutost organski uvjetovana sumanutost (paranoidna ili slična shizofreniji), (paranoidna ili slična shizofreniji),

organski afektivni poremećaj, anksiozni, organski afektivni poremećaj, anksiozni, disocijativni, kognitivni.. disocijativni, kognitivni..


organski poremećaji ličnosti i organski poremećaji ličnosti i ponašanjaponašanja: sindrom frontalnog : sindrom frontalnog režnja, sindrom lobotomije, režnja, sindrom lobotomije, pseudopsihopatske ili pseudopsihopatske ili pseudoretardirane ličnostipseudoretardirane ličnosti

postencefalitični sindrom postencefalitični sindrom (nakon oporavka od encefalitisa) (nakon oporavka od encefalitisa) može uslijediti oporavak može uslijediti oporavak

postkomocijski sindrom postkomocijski sindrom ((nakon ozljede glavenakon ozljede glave), ), postkontuzijski sindrom postkontuzijski sindrom (encefalopatija)(encefalopatija)

organski psihosindrom organski psihosindrom (neoznačeni) (neoznačeni)


HeteroanamnezaHeteroanamneza

Među najvažnije heteroanamnestičke podatke Među najvažnije heteroanamnestičke podatke ulazi nemogućnost točnog vremenskog ulazi nemogućnost točnog vremenskog lociranja početka bolesti (obitelj najčešće uz lociranja početka bolesti (obitelj najčešće uz pomoć egzaminatora retrogradno pomoć egzaminatora retrogradno rekonstruira vrijeme pojave prvih promjena) rekonstruira vrijeme pojave prvih promjena)

te početak o postupnom, ali kontinuiranom te početak o postupnom, ali kontinuiranom pogoršanju kognitivnog (i konativnog) pogoršanju kognitivnog (i konativnog) deficita, bez bitnih oscilacija u tijeku bolesti.deficita, bez bitnih oscilacija u tijeku bolesti.

Korisni su i podaci o promjeni ponašanja i Korisni su i podaci o promjeni ponašanja i gubitku ustaljenih navika i interesa, gubitku ustaljenih navika i interesa, odsutnost težih somatskih bolesti (navedenih odsutnost težih somatskih bolesti (navedenih u izlaganju kliničke slike) te pozitivna u izlaganju kliničke slike) te pozitivna anamneza na hereditet. anamneza na hereditet.

Da bi se smjela postaviti dijagnoza demencije, Da bi se smjela postaviti dijagnoza demencije, promjene moraju trajati najmanje 6 mjesecipromjene moraju trajati najmanje 6 mjeseci. .


Kompletna procjena gubitka pamćenja može Kompletna procjena gubitka pamćenja može uključivati prikupljanje informacija o uključivati prikupljanje informacija o prijašnjim bolestima, obiteljskim bolestima, prijašnjim bolestima, obiteljskim bolestima, lijekovima koje bolesnik uzima, informacije o lijekovima koje bolesnik uzima, informacije o prehrani. prehrani.

Dijagnozu potvrđujemo neuroradiološkim Dijagnozu potvrđujemo neuroradiološkim metodama, CT-om (kompjutoriziranom metodama, CT-om (kompjutoriziranom tomografijom) ili MRI-om (magnetnom tomografijom) ili MRI-om (magnetnom rezonancijom) mozga, na kojima se vidi jaka rezonancijom) mozga, na kojima se vidi jaka atrofija moždane kore difuzno i hipokampalne atrofija moždane kore difuzno i hipokampalne regije. regije.

Analizom likvora, koja se iznimno radi, može Analizom likvora, koja se iznimno radi, može se utvrditi povećanje proteinske komponente. se utvrditi povećanje proteinske komponente.

U postavljanju dijagnoze može pomoći i EEG U postavljanju dijagnoze može pomoći i EEG (elektroencefalografija) (elektroencefalografija)

te PET (pozitronska emisiona tomografija). te PET (pozitronska emisiona tomografija).


NEUROIMAGING NEUROIMAGING i patohistološke i patohistološke memetodetode

kod pacijekod pacijenatanata s AB ili drugim demencijama s AB ili drugim demencijama mogu otkriti atrofiju mozga, razlimogu otkriti atrofiju mozga, različčite ite morfološke promjene kao što su proširenje morfološke promjene kao što su proširenje ventrikventrikuula i sulkusa, sužene girusla i sulkusa, sužene girusaa, premda te , premda te promjene ne moraju biti uvijek prisutne. promjene ne moraju biti uvijek prisutne.

Gubitak neurona je glavno neuropatološko Gubitak neurona je glavno neuropatološko zbivanje koje dovodi do simptoma AB. zbivanje koje dovodi do simptoma AB.

Patohistološki nalazimo kod AB senilne Patohistološki nalazimo kod AB senilne plakove i neurofibrilarne plakove i neurofibrilarne ččvorove. vorove.

Plakovi su ekstracelularni depoziti b-amiloida Plakovi su ekstracelularni depoziti b-amiloida

Neurofibrilarni Neurofibrilarni ččvorovi (NFT) se nalaze intracelularno a vorovi (NFT) se nalaze intracelularno a nastaju kao posljedica abnormalnog preurenastaju kao posljedica abnormalnog preuređđenja enja mikrotubula – udruženih proteina, kao što je tau.mikrotubula – udruženih proteina, kao što je tau.

Senilni plakovi kao i Senilni plakovi kao i ččvorovi (NFT) iako karakteristivorovi (NFT) iako karakterističčni ni za AB, postoje i kod odreza AB, postoje i kod određđenog broja zdravih enog broja zdravih starijih ljudi. Ali ipak plakovi u ranoj fazi bolesti ili starijih ljudi. Ali ipak plakovi u ranoj fazi bolesti ili kod zdravih ljudi su raspršeni s obzirom na kod zdravih ljudi su raspršeni s obzirom na kasnije stadije bolesti kada plakovi zauzimaju kasnije stadije bolesti kada plakovi zauzimaju kompaktni tkompaktni tzv.zv. b-pleated strukturu i postaju b-pleated strukturu i postaju udruženi s distrofiudruženi s distrofiččnim neuronima.nim neuronima.


Psihometrijske metode Psihometrijske metode

Ishemijska ocjenska Ishemijska ocjenska ljestvica po Hachinskomljestvica po Hachinskom

neposredno se neposredno se nastavljanastavlja na na prethodne heteroanamnestičke prethodne heteroanamnestičke podatke i učinjenu kliničku podatke i učinjenu kliničku eksploraciju - psihijatrijsku, eksploraciju - psihijatrijsku, neurološku i internističku, neurološku i internističku, ujedinjujući ih u zbroju veličina ujedinjujući ih u zbroju veličina indeksa. indeksa.

Zbroj manji ili jednak 4 upućuje na Zbroj manji ili jednak 4 upućuje na AD, zbroj koji je jednak ili veći AD, zbroj koji je jednak ili veći od 7 upućuje na vaskularnu od 7 upućuje na vaskularnu etiologiju demencije, a zbrojevi etiologiju demencije, a zbrojevi 5 i 6 na miješane oblike 5 i 6 na miješane oblike demencije. demencije.

MMSE - Mini Mental State Exam MMSE - Mini Mental State Exam

predstavlja pokušaj sustavne osnovne predstavlja pokušaj sustavne osnovne kvantitativne i kvalitativne procjene kvantitativne i kvalitativne procjene kognitivnih funkcija. kognitivnih funkcija.

Stoga ga ne upotrebljavamo u svrhu Stoga ga ne upotrebljavamo u svrhu diferencijalne dijagnostike tipa demencije diferencijalne dijagnostike tipa demencije već kao orijentir (iako ne jedini) u procjeni već kao orijentir (iako ne jedini) u procjeni stupnja demencije. stupnja demencije.

U svakodnevnom kliničkom radu nije poželjno U svakodnevnom kliničkom radu nije poželjno aplicirati ga nepismenim ispitanicima zbog aplicirati ga nepismenim ispitanicima zbog nerelevantnosti tako dobivenih rezultata. nerelevantnosti tako dobivenih rezultata. Neka pitanja formulirana su, naime, s Neka pitanja formulirana su, naime, s pretpostavkom barem osnovne školovanosti pretpostavkom barem osnovne školovanosti ispitanika, dok je kod nas među osobama ispitanika, dok je kod nas među osobama starije životne dobi još uvijek visok postotak starije životne dobi još uvijek visok postotak nepismenih osoba (taj problem nalaže u nepismenih osoba (taj problem nalaže u budućnosti prilagodbu upitnika našim budućnosti prilagodbu upitnika našim potrebama, budući da radimo upravo s onim potrebama, budući da radimo upravo s onim dijelom populacije u kojem je najviše dijelom populacije u kojem je najviše nepismenih). nepismenih).


HIS – Hachinskijev ishemični skorHIS – Hachinskijev ishemični skor

HIS 7 ili više = VaDHIS 7 ili više = VaD

HIS 4 ili manje = ADHIS 4 ili manje = AD (SDAT)(SDAT)

HIS 5 i 6 = miješani HIS 5 i 6 = miješani oblici oblici (MID)(MID)


Folstein: MMSE - Mini Mental State Exam Folstein: MMSE - Mini Mental State Exam (Status Examination)(Status Examination)

manje od 20 = patološki rezultatmanje od 20 = patološki rezultat21-25 = graničan rezultat21-25 = graničan rezultat

više o 25 = normalan nalazviše o 25 = normalan nalaz1.1. Pitajte bolesnika za ime, tekuću godinu, godišnje doba, datum - dan i mjesecPitajte bolesnika za ime, tekuću godinu, godišnje doba, datum - dan i mjesec ( (5 bodova5 bodova))

2.2. Pitajte bolesnika za zemlju, grad, bolnicu, kat i prostoriju u kojoj se nalaziPitajte bolesnika za zemlju, grad, bolnicu, kat i prostoriju u kojoj se nalazi ( (5 bodova5 bodova))

3.3. Zamolite bolesnika da ponovi tri nepovezana pojma (Zbog pitanja br. 5 te mu pojmove možete ponoviti do ukupno šest puta, a boduje Zamolite bolesnika da ponovi tri nepovezana pojma (Zbog pitanja br. 5 te mu pojmove možete ponoviti do ukupno šest puta, a boduje se njegov prvi pokušaj ponavljanja)se njegov prvi pokušaj ponavljanja) ( ( 3 boda 3 boda ))

4.4. Zamolite bolesnika da od 100 oduzima 7 do ukupno pet puta (93, 86, 79, 72, 65) ili da pokuša jednostavniju riječ izgovoriti od kraja, Zamolite bolesnika da od 100 oduzima 7 do ukupno pet puta (93, 86, 79, 72, 65) ili da pokuša jednostavniju riječ izgovoriti od kraja, slovo po slovoslovo po slovo ( (5 bodova5 bodova))

5.5. Zamolite bolesnika da ponovi tri pojma koja je prethodno naučioZamolite bolesnika da ponovi tri pojma koja je prethodno naučio ( (3 boda 3 boda ))

6.6. Pokazati bolesniku ručni sat i pitati ga što je to. Isto ponoviti sa olovkomPokazati bolesniku ručni sat i pitati ga što je to. Isto ponoviti sa olovkom ( (2 boda2 boda))

7.7. Zamoliti bolesnika da za nama ponovi tri vrlo jednostavne fraze. (npr. Dobro sam. Nema potrebe. Nemam pojma ili sl.) .Zamoliti bolesnika da za nama ponovi tri vrlo jednostavne fraze. (npr. Dobro sam. Nema potrebe. Nemam pojma ili sl.) . ( (1 bod1 bod))

8.8. Naložiti bolesniku slijed jednostavnih radnji: Uzeti papir sa stola u desnu ruku, saviti ga na pola i vratiti na stolNaložiti bolesniku slijed jednostavnih radnji: Uzeti papir sa stola u desnu ruku, saviti ga na pola i vratiti na stol ( (3 boda3 boda))

1.1. Napisati bolesniku: “Zatvorite oči” i zamoliti ga da to pročita i učini Napisati bolesniku: “Zatvorite oči” i zamoliti ga da to pročita i učini ( (1 bod1 bod))

2.2. Zamoliti bolesnika da spontano napiše rečenicu. (Ona mora biti razumljiva, sadržavati subjekt i predikat, prvenstveno mora imati Zamoliti bolesnika da spontano napiše rečenicu. (Ona mora biti razumljiva, sadržavati subjekt i predikat, prvenstveno mora imati smisla.) smisla.) (( 1 bod1 bod))

3.3. Zamoliti bolesnika da prostoručno kopira dva nacrtana peterokuta koji se sijeku. Svih deset kuteva mora biti prisutno i adekvatno Zamoliti bolesnika da prostoručno kopira dva nacrtana peterokuta koji se sijeku. Svih deset kuteva mora biti prisutno i adekvatno položeno. Tremor i rotacija se ignoriraju (Crtež dolje).položeno. Tremor i rotacija se ignoriraju (Crtež dolje). ( (1 bod1 bod))

UKUPAN BROJ BODOVA: ......…UKUPAN BROJ BODOVA: ......…30 30


Dealing with DementiaDealing with Dementia

Documents

Predavanja za srednju školu br. 15. Demencije