1

OPREMANJE PUTEVA ZA EVAKUACIJU Opremanje puteva za evakuaciju obrađuje se domaćim propisima: - "Zakonom o zaštiti od požara" (NN. 92/10) i prate ćim podzakonskim aktima, - "Zakonom o prostornom ure đenju i gradnji" (NN. 76/07., 38/09.), - te u nedostatku doma ćih propisa prihva ćenim pravilima tehni čke prakse kao: - američke smjernice NFPA 101 - glava 7, - austrijske smjernice TRVB za razli čite vrste objekata. Svi navedeni propisi, osim specifičnosti za pojedine vrste i namjene objekata, imaju zajedničke zahtjeve za opremanje evakuacijskih puteva: • konstrukcije po opsegu evakuacijskih puteva moraju jam čiti odre đenu, propisanu vatrootpornost a time i nosivost, • izgrađenost konstrukcija od isklju čivo negorivih materijala, • određene dimenzije širine i visine koje moraju kroz upotrebu zadržati pr ojektirane veli čine, • završne obloge evakuacijskih puteva moraju biti od negorivih materija la klase "A" ili najmanje "B1" ako to dozvoli primjenjeni propis, t e slabe dimljivosti, • opremanje puteva zvu čnim i svjetlosnim obilježjima koja će i u uvjetima slabije vidljivosti dovesti do izlaza, • zajamčena dobra vidljivost i provjetravanje osobito u uvjetima požara i za dimljenja, • dobra proto čnost puteva, • dovoljan broj izlaza propisano dimenzioniranih i pravilno raspore đenih, • nedvojbenost u kretanju prema izlazu. Opasnosti koje nastaju u požaru kroz pojavu i prodiranje dima i plinova produkta gorenja u prostore izlaznih puteva poznate su kao usporivaći napuštanja zgrade pa čak do te mjere da se potpuno onemogući komunikacija istima. Pod izlaznim putevima iz požara ili drugom katastrofom ugroženog objekta poznate su, ili stoje na raspolaganju četiri mogućnosti: - pristupne površine koje su poveznice izme đu korisnih, upotrebnih prostora i stubišta odnosno nužnih izlaza u slobodni ili sigurni prostor, - stubišta, samostalna ili sa sigurnim predprostorima, što je propi sano za pojedina čne namjene - sigurnosna dizala sa pripadaju ćim sigurnim predprostorom, - ili u posebnim slu čajevima tako zvani evakuacijski tunel.

evakuacijski tunel Predviđeni izlazni putevi propisima određeni kao sigurnosni biti će iz tog razloga najčešće i putevi nastupa vatrogasne intervencije za potrebu akcije gašenja i spasavanja osoba iz objekta.

2

Sve su ovo razlozi da se putevima za spašavanje iz objekata posveti najveća pažnja kod projektiranja i izvedbe mjera zaštite od požara. Prioritet u opremanju i održavanju puteva izlaženja je osiguravanje dobre vidljivosti što zapravo znaći da se na putevima za izlaženje ne smije dozvoliti pojava požara i dima od vlastitih konstrukcija niti nakupljati dim i produkti gorenja iz opožarenih prostora.

Vidljivost u hodniku nakon 3 minute požara u susjednoj prostoriji Svi se obodni građevinski elementi moraju izrađivati iz klasificiranih propisanih konstrukcija s posebnom pažnjom na materijale završne obrade te vođenja instalacija.

Posebice su u tom smislu zahtjevne konstrukcije suhogradnje koje se danas veoma često primjenjuju na mjestima pregradnih zidova a ponajviše zidova pristupnih puteva za izlaženje. Posebna se pažnja mora posvetiti spojevima vodoravnih i okomitih dijelova jer u lošoj izvedbi ovdje dolazi do prodora dima pa i požara iz jedne prostorije u drugu. (spoj zid-strop)

3

Često se hodnicima koji su pristupni putevi do stubišta ili izlaza vode različite instalacije, električne i cijevne, pa i postavljaju čitavi elektro sklopovi ili priključni elektro uređaji. Energetski kabeli kao i kabeli sigurnosnih sustava trebaju se kroz evakuacijske prostore voditi u zaštitćenim kanalima u propisanim klasama otpornosti

O toj temi smo već mnogo pričali no treba ponoviti da se u slučaju vođenja gorivih instalacija ispod stropa hodnika ili drugog izlaznog puta ista treba odijeliti u zasebni požarni sektor, primjerice protupožarnim spuštenim stropom ili obložiti protupožarnim pločama u sigurni kanal iz kojeg nastali požar neće ugrožavati evakuaciju. Da se podsjetimo iz prijašnjih tema a obzirom na količinu izolacije kod pojedinih vodiča navesti ćemo toplinske vrijednosti najčešće upotrebljavanih vodiča:

POPREČNI PRESJEK H u kWh/m

KABEL VDE 0271 - NYM HRN N.C3.220 - PP-Y

NYY PP00

3 x 1,5 0,44 0,75

3 x 2,5 0,58 0,83

4 x 1,5 0,53 0,83

4 x 2,5 0,67 0,94

4 x 4,0 0,92 1,25

4 x 6,0 1,08 1,42

4 x 10,0 1,50 1,67

4 x 16,0 1,86 2,03

4 x 25,0 2,89 2,89

5 x 1,5 0,98 0,94

5 x 2,5 0,75 1,08

5 x 4,0 1,11 1,44

5 x 6,0 1,28 1,64

5 x 10,0 1,83 2,00

5 x 16,0 2,31 2,39 Pored problema gorivosti izolacije i širenja požara njezinim gorivim dijelovima, kod gorenja umjetnih materijala je veliki problem nastajanje i otpuštanje otrovnih i korozivnih plinova iz procesa pirolize. Tako primjerice, dolje navedeni materijali u požaru "otpuštaju" slijedeće produkte:

VRSTE MATERIJALA ŠTETNE "EMISIJE"

- PVC klorovodik, CO, CO2, ugljikovodike, fosgen, dioxin

- Poliamid amonijak, CO, CO2

- Poliuretan CO, CO2, cijanate, cijanovodična kiselina Izolacija vodiča je mješavina PVC-a, PE i termostabilne mase na bazi umreženog polietilena. Kod paljenja na normalnoj temperaturi paljenja između 250-300 oC počinje kemijsko raspadanje osnovnog materijala pri čemu se oslobađa klorovodik do temperature od 380 oC, kada se PVC masa raspada u mnogo sitnih gorivih ugljikovodika koji prijete i mogućnošću eksplozije.

4

Krajnji rezultat je stvaranje klorovodične kiseline i tamnog gustog dima s drugim otrovnim plinovima koji su veoma opasni za ljude, ugrožavaju evakuaciju i napuštanje zgrade u slučaju požara, a isto tako ugrožavaju i konstrukciju zgrade izazivajući koroziju na istoj nakon požara. U modernoj arhitekturi često su zidovi hodnika zamijenjeni staklenim stijenama koje ist o tako moraju zadovoljiti sigurnosne zahtjeve za puteve izlaženja. slika a) pokazuje transparentni zid klase G prema normi HRN DIN 4102-13 ili klase E prema normi DIN EN 13501-2 zid zatvara prostor tako da zadržava požar na jednoj strani ali ne izolira- znaći propušta toplinu pa kao takav ne može biti na izlaznom putu slika b) pokazuje transparentni zid koji zatvara prostor i zadržava požar na jednoj strani, prema normi DIN EN 13501-2, klasifikacija EW, što znaći propušta reduciranu toplinu u vremenu tražene vatrootpornosti (manje od 15 kW/m2), što je postignuto primjerice reflektirajućim premazom slika c) transparentni zid klase F - vatrootporno staklo prema normi HRN DIN 4102-13 ili EI prema normi DIN EN 13501-2 zatvaranje prostora i izolacija što znaći da je pregrada pregradila prostor, zadržala požar i toplinu (manje od 140 K u sredini ili 180 stupnjeva C prema DIN-u) umetanjem još jednog sloja -toplinske brane u višeslojno staklo koji je absorbirao toplinu, ovo se staklo može ugrađivati u zidove evakuacijskih puteva Posebnu pažnju treba posvetiti odvo đenju dima i topline nastalih u požaru koji bi se mogli pojaviti u podru čju evakuacijskih puteva.

Lijevi niz shema prikazuje ponašanje konstrukcije u prostoru bez sustava za odvođenje dima i topline gdje osim smrtonosnog učinka na ljude može doći čak i do urušavanja. Desna shema prikazuje osnovne principe sustava odimljavanja gdje se uz pomoć dotoka svježeg zraka u donjim dijelovima prostorije pokreće zračna masa prema otvorima u gornjim dijelovima obodnih konstrukcija ili krovu te toplinskim uzgonom "gura" zadimljenu zonu i ostavlja bezdimnu zonu u području

gdje su osobe.

5

Odimljavanje puteva za evakuaciju se sprovodi prirodnim putem ili mehanički.

Najčešće se primjenjuje odimljavanje stubišta prirodnim putem koje je propisano domaćim propisima i prihvaćenim pravilima tehničke prakse: - otklopnim prozorima u gornjoj trećini visine etaže i to sa svakog podesta ili - na vrhu stubišnog sektora otvorom u krovu površine najmanje 1 m2. Slika prikazuje prenisko postavljanje prozora pa se je sav dim sistemom dimnjaka, potiskivan toplinskim uzgonom, skupio pri vrhu stubišnog prostora a nakon nekog vremena on se vraća u etaže niže. Komunikacija tim stubištem je onemogućena a osim toga dolazi i do prodiranja produkata gorenja u korisne prostore pa se na taj način požar širi po visini čitave građevine.

Prirodno odimljavanje je određeno hrvatskim Pravilnikom o tehni čkim normativima za sisteme za odvo đenje dima i topline nastalih u požaru (SL. 45/83.) a mehaničko američkim smjernicama NFPA 92, NFPA 204.

Sheme prikazuju princip mehaničkog odvođenja dima i topline kanalskim sakupljanjem dima pod stropom prostorije te ventilatorom u vatrootpornoj izvedbi, koji se nalazi na vrhu, isti se izvlaći u vanjski prostor. Istodobno se u donjem dijelu prostorije dovodi proračunata količina svježeg zraka pod određenim uvjetima, kako ne bi bila onemogućena evakuacija ili se požar još više razbukatao. Podzakonski akti za pojedine vrste i namjene objekata posebice reguliraju ovu problematiku pa se može govoriti samo uopćeno.

6

U praksi postoji još jedan veliki problem vezan uz dimenzije evak uacijskih puteva. Najčešće se propisane udaljenosti poštuju ali se sa širinama varira u korist korisnih prostora. Svi propisi vezani uz dimenzioniranje evakuacijskih puteva govore da se potrebna širina mora održati konstantna i ne smije se tijekom upotrebe objekta suziti usputnim ili privremenim odlaganjem namještaja, ambalaže i sl. Širina puteva se određuje temeljem broja ljudi koji koriste put pomnožen s koeficijentom koji ovisi o vrsti puta.

Širina ovog hodnika je bitno smanjena smjerom otvaranja vrata, koji je principijelno u redu (prema izlazu) ali se korisna širina hodnika mjeri između otvorenih vrata a kako vidimo to je zasigurno preusko za prolaz najmanje dvije osobe paralelno (što je najmanja širina hodnika u javnoj zgradi - 120 cm).

Završno opremanje puteva za evakuaciju znaći opremiti prostore prepoznatljivim znakovima koji će nedvosmisleno voditi do izlaza iz objekta u slobodni vanjski prostor ili sigurni prostor u objektu - privremeno evakuacijsko mjesto okupljanja do dolaska vatrogasne intervencije koja će uz pomoć opreme i sredstava odvesti ljude van objekta. Ovakvi načini evakuiranja osoba omogućeni su propisima za visoke objekte.

Svi putevi izlaženja iz objekta trebaju biti opremljeni grafičkim prikazima plana evakuacije s oznakom stajališta te naznaćenim putevima do sigurnog prostora.

7

Oznake izlaženja, smjerova prema izlazu te svih oznaka vezanih uz evakuaciju i interventne snage su standardizirane i usklađene na svjetskoj razini istovjetnim znakovima i bojama s neznatnim razlikama prema nacionalnim propisima.

U tehnološkim ili energetskim postrojenjima prilazni putevi za evakuaciju su sve slobodne površine između namještaja, strojeva, postrojenja ili skladišnih naslaga. Ovi prostori moraju biti obilježeni propisanim standardiziranim oznakama koje će biti vidljive i u mraku te u uvjetima zadimljenosti kroz nekoliko minuta koje su potrebne da se prostorija napusti.

Autor teksta: Dragica Bobinec Naprta, dipl.ing.arh. Ovlašteni projektant br: 325 Savjetnik za protupožarnu građevinsku preventivu NADING, d.o.o. 10000 Zagreb, Mlinovi 7 a Tel/fax: 01.46.73.555 GSM: 098.315.058 091.46.73.552 E-mail: dragica.bobinec@gmail.com