Preddiplomski studij Hortikultura

Fitopatologija I

Koordinator: prof. dr. sc. Jasenka osi

Literatura

Kiati J. (1992.): Opa fitopatologija

Kipati, J. (1992.): Bolesti voaka i vinove loze

osi, J., Jurkovi, D., Vrandei, K. Praktikum iz fitopatologije www.pfos.hr

Jurkovi, D., osi, J. (2003.): Zatita vinograda i vonjaka od uzronika bolesti.

Veleuilite u Poegi.

Maceljski, M., Cvjetkovi, B., Ostoji, Z., Igrc Bri, J., Pagliarini, N., Otrec, LJ., Bari, K., izmi, I. (2004.): tetoinje povra.

Radman, LJ. (1983.): Fitopatologija bolesti ratatrskih kultura.

Jurkovi, D., osi, J. (2004. ): Bolesti suncokreta. U knjizi Vratari i sur. Suncokret Helianthus

annuus.

http://www.pfos.hr/

ZNAAJ FITOPATOLOGIJE

Razvoj fitopatologije kao zasebne znanstvene discipline osobito je intenzivan od

kraja 19. stoljea, pa se tako i sama dijeli na nekoliko samostalnih disciplina.

Fitopatologija je znanost o biljnim bolestima

gr. phyton = biljka; patos = bolest; logos = rije, znanost

Procjena: na Zemlji e biti 2025. oko 8,5 milijardi.

Od 1970. ovjeanstvo treba vie hrane nego to proizvede,

zato su hrana i pitka voda strateki proizvodi.

Bolesti bilja mogu biti ograniavajui imbenici pri uzgoju

bilja, a one:

a) smanjuju prinos

b) pogoravaju kvalitet

c) mogu negativno utjecati na zdravlje ljudi i ivotinja

d) uzrokuju velike ekonomske gubitke

Zadaci fitopatologije:

1. Upoznati uzronika bolesti.

Od posebnog je znaaja poznavati kako ekoloki (vanjski) imbenici (vlaga,

temperatura, svjetlo i sl.) utjeu na parazita i kakvi su odnosi izmeu parazita

i biljke domaina.

2. Utvrditi koji su uzroci biljnih bolesti

Uzronici biljnih bolesti mogu biti neivi ili abiotski (temperaturni ekstremi,

nedostatak svjetla, prevelika ili nedovoljna vlanost, nedostatak ili suviak

mineralnih tvari, prisutnost tetnih plinova u tlu i atmosferi, kemijske ozljede,

tua, snijeg, vjetar, grom i drugo) i ivi ili biotski (gljive, bakterije , virusi, viroidi,

mikoplazmama slini organizmi (fitolpazme), rikecije i fanerogamni paraziti ili

parazitne cvjetnjae).

3. Poznavati kako se mijenja otpornost domaina

pod utjecajem okolinskih imbenika i ovjeka

4. Poznavati kako se mijenja parazitska sposobnost parazita

Parazitska sposobnost uzronika bolesti (agresivnost i patogenost) nije stalna,

stabilna ili nepromjenjiva. Ona se stalno mijenja pod utjecajem unutarnjih i

vanjskih imbenika.

5. Poznavati sve raspoloive mjere zatite

(agrotehnike, fizike, bioloke, kemijske i druge mjere borbe)

Zadatak fitopatologije je sprijeiti zarazu, odnosno postanak bolesti, a ako

se bolest razvije smanjiti do krajnjih granica tetne posljedice razvoja

parazita na biljkama i, po mogunosti, zatiti biljke vodei rauna o zatiti

ovjekove okoline i ekonomskoj opravdanosti poduzetih mjera.

Gubitak:

- prinosa

- kakvoe

Problem u odreivanju gubitaka predstavlja injenica da na urod i njegovu kakvou

utjee itav niz razliitih imbenika (klima, prije svega koliina oborina i temperatura;

kvaliteta sjemena ili sadnica; tip tla; obrada; gnojidba; zatita od bolesti, tetnika i

korova i drugo).

Kultura Gubitak u % od Ukupni gubitak

Bolesti tetnici Korovi (%)

ita 9,2 13,9 11,4 34,5

Krumpir 21,8 6,5 4,0 32,3

eerna repa 10,4 8,3 5,8 24,5

eerna trska 19,2 20,1 15,7 55,0

Leguminoze 11,3 11,3 8,7 33,3

Povre 10,1 8,7 8,9 27,7

Voe 12,6 7,8 3,0 23,4

Kava, kakao, aj 17,7 12,1 13,2 42,4

Uljarice 9,8 10,5 10,4 30,7

Predive biljke 11,0 12,9 6,9 30,8

Duhan 12,3 10,4 8,1 30,8

Ukupni gubici u svijetu zbog bolesti, tetnika i korova (Cramer, 1967.)

Gubici (ria, penica, jeam, kukuruz, krumpir, soja, pamuk, kava) zbog

bolesti, tetnika i korova u razdoblju 1988.-1990.

Podruje Gubitak (%)

Europa 28,2

Oceanija 36,2

Sjeverna i Srednja Amerika 31,2

Rusija 40,9

Juna Amerika 41,3

Afrika 48,9

Azija 47,1

esto se kae da je bolest poremeaj u morfolokom i fiziolokom razvoju biljaka,

to se manifestira vidljivim znacima - simptomima. Ova definicija obuhvaa bolesti

kod kojih su vidljivi simptomi, ali ne obuhvaa bolesti bez simptoma (tzv. latentne

zaraze). To su sluajevi kada je uzronik bolesti u biljci, dakle ona nije zdrava, ali

nema vidljivih znakova zaraze.

to su normalni ivotni tokovi?

Kriteriji s biolokog i agronomskog stajalita esto su razliiti.

Tako je npr. kultivirana mrkva s biolokog stajalita bolesna. Divlja mrkva ima

podzemni dio tanak i drvenast, a kultivirana debeo i mesnat. Kod kultivirane mrkve

taj dio ima poveanu koliinu parenhimskih stanica, a drvenastih je dijelova malo.

Prema tome kultivirana mrkva pokazuje simptome parenhimatoze, ona je s

biolokog stajalita bolesna, ali s ekonomskog stajalita ona je zdrava.

Slino je i s cvjetaom koja ima mesnate cvjetove ili sa eernom repom kod koje je

korijem zadebljao i sadri velike koliine eera.

Za agronome kada se govori o biljnim bolestima postavlja se kriterij nastanka tete,

a ako tete nema, tada praktino nema ni bolesti.

Stakman i Harrar (1959.)

Bolest biljaka je fizioloki poremeaj ili abnormalna graa koja je tetna za biljku

ili neki njezin dio ili proizvod, ili koja smanjuje njezinu ekonomsku vrijednost.

Agrios (1997.)

Bolest je niz vidljivih i nevidljivih odgovara biljnih stanica na parazite (ili imbenike

okolne sredine) koji izazivaju promjene oblika, funkcije ili integriteta biljke, a to

dovodi do slabljenja biljke, njenog uginua ili propadanja bilo kojeg njenog dijela.

Evolucija parazita

Uzronici biljnih bolesti su parazitni mikroorganizmi s razliitim stupnjem parazitizma

koji su razvili tijekom zajednike evolucije.

U poetku razvijali su se na mrtvoj organskoj tvari, ostacima biljaka: to su saprofiti (gr.

sapros = truo + phyton = biljka).

Mikroorganizmi koji potpuno zadovoljavaju svoje potrebe iz mrtve organske tvari su

obligatni saprofiti, oni omoguuju kruenje tvari i energije u prirodi.

Mikroorganizmi koji hranjive tvari uzimaju iz ivih organizama su paraziti (gr.

parasiteo = jedem zajedno s nekim).

Obligatni ili iskljuivi paraziti razvijaju se samo na ili u ivim biljkama (organima), a

izvan biljaka mogu opstati kao spore ili organi za preivljavanje (konzervaciju). Neki od

njih danas se mogu uzgajati na hranjivim supstratima.

Biotrofi su paraziti koji se hrane jedino iz ivih stanica, u njima ive i umnoavaju se i

ne mogu se uzgajati izvan ive stanice.

Pravi biotrofi su virusi, viroidi i fitoplazme.

Izmeu saprofita i parazita postoji mnogo prijelaznih oblika:

Fakultativni saprofiti najvei dio ivota provode na mrtvoj organskoj tvari, a samo

iznimno prelaze na ive organizme.

Fakultativni paraziti dio ivota provode na biljkama uzrokujui bolesti, a drugi dio

ivota kada nemaju pogodnog domaina ili kada su okolinski uvjeti nepovoljni

provode kao saprofiti.

PODJELA BILJNIH BOLESTI PREMA UZRONICIMA

1. Neparazitski uzronici bolesti

- temperaturni ekstremi

- nedostatak svjetla

- prevelika ili nedovoljna vlanost

- nedostatak ili suviak mineralnih tvari

- prisutnost tetnih plinova u tlu i atmosferi

- kemijske ozljede (fitotoksinost)

- tua, snijeg, vjetar, grom

Fitotoksinost Sunana pale Poremeaj ishrane

2. Parazitski uzronici bolesti

- gljive

- bakterije

- virusi

- viroidi

- mikoplazmama slini organizmi

- rikecije

- fanerogamni paraziti ili parazitne cvjetnjae

Ustilago avenae Erwinia amylovora BYDV MLO

http://rds.yahoo.com/S=96062857/K=Mycoplasma+like+organisms+images/v=2/SID=e/l=II/R=1/*-http://images.search.yahoo.com/search/images/view?back=http%3a//images.search.yahoo.com/search/images%3fp=Mycoplasma%2blike%2borganisms%2bimages%26ei=UTF-8%26n=20%26fl=0&h=591&w=768&imgcurl=www.redpalmweevil.com/Phytoplasma/MLO3.jpg&imgurl=www.redpalmweevil.com/Phytoplasma/MLO3.jpg&name=MLO3.jpg&p=Mycoplasma+like+organisms+images&rurl=http%3a//www.redpalmweevil.com/Phytoplasma/mol2.htm&rcurl=http%3a//www.redpalmweevil.com/Phytoplasma/mol2.htm&type=&no=1&tt=5

Abiotski uzronici bolesti

Manjak ili suviak hranjiva u tlu

Nedostatak ili suviak hranjivih tvari mogu dovesti do funkcionalnih

promjena, odnosno do promjena koje nastaju u fiziolokim procesima

koji se onda manifestiraju kao bolest.

Viak duika - bujan rast, tamnozelena boja biljaka, produetak

vegetacije, formiranje tanje epiderme i kod itarica polijeganje, indirektno

utjee na jai razvoj mnogih uzronika bolesti

Manjak duika - klorotian izgled biljaka, usporen rast, opadanje lia

i nii prinos

Viak fosfora u prirodi je vrlo rjedak, ali ako se pojavi izaziva

fitotoksinost

Manjak fosfora - crvenkasta ili purpurna boja lia, lie je sitnije i stoji

uspravno (erektivno), razvoj korijena je slabiji i smanjen je prinos. Biljke

poprimaju ukoen, krut izgled.

Indirektno dobra opskrbljenost fosforom poveava otpornost biljaka.

Viak kalija rijedak u prirodi

Manjak kalija - kloroza i nekroza rubova lia koja se moe proiriti na

itavu biljku, lie dobiva crvenkastu boju, izboji se slabije formiraju,

cvjetovi opadaju i slabiji je razvoj korjenovog sustava

Indirektno dobra opskrbljenost kalijem poveava otpornost biljaka.

Manjak kalcija - kloroza i izumiranje meristema, ponekad i itavih biljaka

Manjak eljeza - kloroza (posebno na alkalnim tlima), prvo se javlja

na najmlaem liu.

Manjak cinka - kloroza i nekroza s

otpadanjem listova (defolijacija),

kod voa je karakteristino stvaranje

malih granica i sitnog lia

Manjak bora - kod eerne repe

izaziva "trule srca", kod celera

posmeenje unutranjosti i

raspucavanje stabljike, kod jabuka

deformacije plodova s nekrozama

mesa, kod duhana trule vrha biljke,

kod masline suenje granica i

stvaranje "vjetiinih metli".

Manjak ili suviak vode u tlu

Za normalan rast i razvoj biljaka potrebna je odgovarajua vlaga koja

zavisi o:

vrsti biljke

bujnosti biljke

tipu tla

temperaturi i dr.

Hidrofiti - za svoj razvoj trebaju mnogo vode (ria)

Kserofiti - trebaju izarzito malo vlage (sirak)

Mezofiti - po potrebama za vodom izmeu prethodno navedenih grupa

Viak vode ometa ili onemoguava normalno usvajanje kisika, pa dolazi do

ugibanja biljaka. Kod mnogih biljaka uslijed dugotrajnog suvika vode

dolazi do hipertrofije lenticela korijena to se uoava u obliku bjelkastih

pritia.

Hipertrofija lenticela omoguava laki prodor nekih parazita u korjenje.

Manjak vode dovodi do opadanja turgora, venua i suenja biljaka.

Nedostatak vode

Suviak vode

Utjecaj visokih i niskih temperatura

Ekstremno visoke temperature (46-52C) dovode do ugibanja biljaka,

posebice ako je sadraj vode u biljkama visok (to je vei sadraj vode

to je biljka osjetljivija na visoke temperature).

Kod rajice kao posljedica visokih temperatura iza jakih kia plodovi

izgledaju kao da su kuhani. Kod krumpira visoke temperature (30-40C)

izazivaju pojavu "crno srce".

Niske temperature (smrzavanje) dovode do stvaranja kristala leda u

stanicama i meustaninim prostorima, a kao posljedica se javlja kidanje

stanica i dehidracija protoplazme.

Kod ita niske temperature uzrokuju turost klasova.

Ukoliko se gomolji krumpira smrznu dobivaju zrnatu strukturu i izluuju

mnogo vode.

Niske temperature kod skladitenja gomolja krumpira (0C do 5C) uzrok

su pojave tzv. slatkog krumpira.

Nedostatak i suviak svjetla

Manjak svjetla dovodi do etiolacije biljaka, odnosno izduenog rasta, pri

emu su klice ili biljke svjetlije boje. Takve su biljke neotporne i lako

podlijeu razliitim zarazama. Pregusti sklop ima za posljedicu nedostatak

svjetla zbog ega se biljke izduuju i podlijeu polijeganju (nezarazno

polijeganje itarica).

Prejaka svjetlost moe izazvati oegotine.

Otrovni plinovi

U blizini industrijskih postrojenja moe doi do trovanja biljaka plinovima.

Najei sluajevi oneienja zraka su od SO2 i SO3 i to u blizini talionica

ruda.

Otapanje navedenih plinova u vodi uzrok je pojavi tzv. kiselih kia.

Simptomi bolesti najbolje se vide na vokama i umskom drveu i to kao

nekroza lenticela i pui, razgradnja kloroplasta, blijeenje meuilnog

prostora na liu i drugo.

Kemijske ozljede

Ove ozljede nastaju neadekvatnom primjenom sredstava za zatitu bilja,

to se manifestira u obliku razliitih ozljeda i oegotina (fitotoksinost).

Najei razlog ovome je koritenje navedenih sredstava u veoj koliini

ili koncentaraciji od propisane.

FITOPATOGENE BAKTERIJE

- bakterioze

- vie od 300 vrsta i varijeteta fitopatogenih bakterija

- parazitiraju na vie od 1000 biljnih vrsta

- prva otkrivena bakterija je Erwinia amylovora, i danas je iznimno

znaajna i ini velike tete na jabukama i krukama u SAD i Europi

- jednostanini heterotrofni organizmi, veliine izmeu 0,5-4,5 x 0,3-0,6 m

- sve fitopatogene bakterije su tapiastog oblika sa ili bez treplji

(omoguavaju kretanje kroz vodu)

monotrihno

lofotrihno

amfitrihno

peritrihno

- bakterije nemaju potpuno diferenciranu

jezgru nego tzv. nukleoid

- razmnoavaju se vegetativno, najee

dijeljenjem, rjee pupanjem

- sve fitopatogene bakterije su asporogene

- fakultativni paraziti

- aerobne su

http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=bacteria+flagella+images/v=2/l=IVI/*-http://www.bmb.leeds.ac.uk/mbiology/ug/ugteach/icu8/images/introduction/flagella.gif

- u biljku prodiru kroz prirodne otvore (pui, lenticele, hidatode) ili kroz

povrede nastale djelovanjem abiotskih (kia, tua, vjetar, snijeg) ili

biotskih (insekti, nematode, ovjek) imbenika

- optimalni uvjeti za razvoj pH 6,2-6,8 i temp. 25-30C (min. 0-2 C ,

max. 35-37 C , letalna 45-55 C )

- najbolje se razvijaju u uvjetima poveane vlage

- infekcije gotovo da i nema bez kapi vode

- uglavnom gube vitalnost pod utjecajem direktne suneve svjetlosti

(bakterije koje imaju uti pigment su neto otpornije) uglavnom

paraziti nadzemnih organa (rod Xanthomonas)

http://rds.yahoo.com/S=96062857/K=Xanthomonas+colony+images/v=2/SID=e/l=II/R=1/*-http://images.search.yahoo.com/search/images/view?back=http%3a//images.search.yahoo.com/search/images%3fp=Xanthomonas%2bcolony%2bimages%26ei=UTF-8%26n=20%26fl=0&h=320&w=344&imgcurl=www.apsnet.org/education/LessonsPlantPath/CitrusCanker/Images/Figure12.jpg&imgurl=www.apsnet.org/education/LessonsPlantPath/CitrusCanker/Images/Figure12.jpg&name=Figure12.jpg&p=Xanthomonas+colony+images&rurl=http%3a//www.apsnet.org/education/LessonsPlantPath/CitrusCanker/Text/Figure12.HTM&rcurl=http%3a//www.apsnet.org/education/LessonsPlantPath/CitrusCanker/Text/Figure12.HTM&type=&no=1&tt=1

- bakterije ije su kolonije bijele boje parazitiraju uglavnom podzemne

organe ili tkiva u unutranjosti domaina (Erwinia, Pseudomonas)

Najvaniji rodovi fitopatogenih bakterija su:

Agrobacterium

Corynebacterium (Clavibacter)

Erwinia

Pseudomonas

Xanthomonas

Streptomyces

http://rds.yahoo.com/S=96062857/K=Pseudomonas+colony+images/v=2/SID=e/l=II/R=1/*-http://images.search.yahoo.com/search/images/view?back=http%3a//images.search.yahoo.com/search/images%3fp=Pseudomonas%2bcolony%2bimages%26ei=UTF-8%26n=20%26fl=0&h=512&w=512&imgcurl=www.queensu.ca/micr/faculty/delisle/Images/Mucpsa.JPG&imgurl=www.queensu.ca/micr/faculty/delisle/Images/Mucpsa.JPG&name=Mucpsa.JPG&p=Pseudomonas+colony+images&rurl=http%3a//www.queensu.ca/micr/faculty/delisle/disted.html&rcurl=http%3a//www.queensu.ca/micr/faculty/delisle/disted.html&type=&no=1&tt=5

Najei prenosioci su ovjek, insekti, ivotinjski organizmi, voda i

zrane struje.

ire se intercelularno razgraujui sredinje lamele.

Na povrini biljaka izbijaju u obliku bakterijskog eksudata (kapi ili sluzi).

Simptomi bakterioza

1. Mokra trule na tkivima bogatim vodom i hranjivim tvarima

(lukovice, korjenasti organi, plodovi povra)

Erwinia carotovora pv. carotovora

Pjegavost i nekroza

- najei tip simptoma kod bakterioza

- pjege su u poetku vodenaste i prozirne, kasnije posmee, a uslijed

pucanja izumrlog tkiva dobivaju izgled kraste

Pseudomonas syringae

Xanthomonas cucurbitae

Pseudomonas syringae

Pale

- napadnuti organ ili njegov dio posmei ili pocrni i sasui se

Erwinia amylovora

Venue

- traheobakterioze uvelost pojedinih dijelova ili cijelih biljaka

Erwinia stewartii Pseudomonas solanacearum

http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=Erwinia+stewartii+images/v=2/l=IVI/*-http://www.uky.edu/Agriculture/IPM/scoutinfo/corn/disease/stewwilt/bacwilt2.jpg

Izrasline i tumori

- pod utjecajem bakterija dolazi do hipertrofije

i hiperplazije pa nastaju izrasline,

nabrekline i tumorasti izrataji

Agrobacterium tumefaciens

http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=Agrobacterium+tumefaciens+images/v=2/l=IVI/*-http://www.apsnet.org/education/LessonsPlantPath/CrownGall/images/fig07sm.jpghttp://rds.yahoo.com/S=96062883/K=Agrobacterium+tumefaciens+images/v=2/l=IVI/*-http://oregonstate.edu/dept/hort/dpd/image/b22.jpg

VIRUSI

- viroze

- virologija

- otkriveni krajem 19. stoljea

- prvi istraiva virusa bio je Adolf Mayer

- D. J. Ivanovski je 1892. godine u Akademiji znanosti u Sankt Peterburgu

objavio da postoji neto sitnije od bakterije i zarazno je mozaina bolest

duhana

Osnovne karakteristike virusa:

- virusi su obligatni paraziti

- submikroskopske su veliine (samo jedna dimenzija prelazi 200 nm)

- prolaze kroz bakterijski filter

- umnaaju se samo u ivoj stanici odgovarajueg domaina

- nemaju vlastiti enzimatski sustav ni izmjenu tvari

- otporni su prema antibioticima

Virion (osnovna estica virusa):

- centralni dio ili sr (RNA ili DNA)

- omota ili kapsid (protein)

nukleoproteid

Umnaanje virusa DNK/RNK u jezgri

kapsid u citoplazmi

Virus u biljku ulazi preko ozljeda (rana).

Biljke su najee sistemino zaraene ( kloroza).

Virusi se mogu prenositi i iriti:

- mehanikim putem (sokom iz bolesne u zdravu biljku)

- cijepljenjem, reznicama, izdancima, vegetativnim organima

- insektima (tripsi, grinje, lisne ui, titaste ui, cikade, stjenice)

- nematodama (rodovi Longidorus i Xiphinema )

- gljivama (S. endobioticumX virus krumpira)

- parazitnim cvjetnjaama (Cuscuta sp)

- sjemenom (npr. mozaik graha i mozaik salate)

- tlom

Mjere zatite:

- unitenje arita infekcije (unitavanje korovnih biljaka koje mogu biti

zaraene virusima koji zaraavaju i kulturne biljke, prostorna izolacija

kultura koje napadaju iste vrste virusa ( na pr. lucerne i djeteline od

graka i graha)

- unitavanje vektora virusa

- uzgoj otpornih sorata i hibrida

- terapija bolesnih biljaka (termoterapija)

- kultura meristema

Apple mosaic virus

Cucumber mosaic virus

Tomato spotted wilt

virus

Tomato mosaic virus

http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=plant+virus+images/v=2/l=IVI/*-http://www.apsnet.org/education/LessonsPlantPath/TMV/images/fig5.jpghttp://rds.yahoo.com/S=96062883/K=cucumber+virus+diseases+images/v=2/l=IVI/*-http://www.semena.org/agro/diseases2/image/27-3.jpg

Wheat streak mosaic virus

Potato mop-top virus

Maize chlorotic dwarf

virus

Barley yellow dwarf

virus

Alfalfa mosaic virus

Beet yellows virus

http://www.btny.purdue.edu/Extension/Pathology/CropDiseases/Corn/jpgDisplay.fcgi?jpgName=CornMaize+Chlorotic+Dwarf&jpgFile=Img/Large/MCDV.jpghttp://rds.yahoo.com/S=96062883/K=cucumber+virus+diseases+images/v=2/l=IVI/*-http://nilgs.naro.affrc.go.jp/NASU/diseases/IMG/ims0240.jpg

GLJIVE - gr. mykes, lat. fungi

- mikoze, mikologija

ISHRANA GLJIVA

- heterotrofni organizmi

1. Saprofiti hrane se mrtvom organskom tvari

http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=bread+mold+images/v=2/l=IVI/*-http://food.oregonstate.edu/images/safety/bread_mold.jpg

Penicillium roqueforti

Penicillium camemberti

http://rds.yahoo.com/S=96062857/K=Penicillium+roqueforti/v=2/SID=e/l=II/R=2/SS=i/OID=65461616ca6be8e2/SIG=1n3v663v3/*-http%3A//images.search.yahoo.com/search/images/view?back=http%3A%2F%2Fimages.search.yahoo.com%2Fsearch%2Fimages%3Fp%3DPenicillium%2Broqueforti%26ei%3DUTF-8%26toggle%3D1%26fr%3DFP-tab-web-t&h=500&w=500&imgcurl=www.sci.muni.cz%2Fmikrob%2FMiniatlas%2Fimages%2Fplisne%2Fkolonie%2FPenicillium%2520roqueforti%2520CCF%25202310%2520CYA%25207-25.jpg&imgurl=www.sci.muni.cz%2Fmikrob%2FMiniatlas%2Fimages%2Fplisne%2Fkolonie%2FPenicillium%2520roqueforti%2520CCF%25202310%2520CYA%25207-25.jpg&size=29.6kB&name=Penicillium%20roqueforti%20CCF%202310%20CYA%207-25.jpg&rcurl=http%3A%2F%2Fwww.sci.muni.cz%2Fmikrob%2FMiniatlas%2Fpen-roq.htm&rurl=http%3A%2F%2Fwww.sci.muni.cz%2Fmikrob%2FMiniatlas%2Fpen-roq.htm&p=Penicillium+roqueforti&type=jpeg&no=2&tt=37http://rds.yahoo.com/S=96062857/K=Penicillium+roqueforti/v=2/SID=e/l=II/R=5/SS=i/OID=eba8661cd0557db8/SIG=1in31j94b/*-http%3A//images.search.yahoo.com/search/images/view?back=http%3A%2F%2Fimages.search.yahoo.com%2Fsearch%2Fimages%3Fp%3DPenicillium%2Broqueforti%26ei%3DUTF-8%26toggle%3D1%26fr%3DFP-tab-web-t&h=283&w=217&imgcurl=www.monanneeaucollege.com%2F6.svt.chap11_fichiers%2Fpenicillium-roqueforti.2.jpg&imgurl=www.monanneeaucollege.com%2F6.svt.chap11_fichiers%2Fpenicillium-roqueforti.2.jpg&size=10.4kB&name=penicillium-roqueforti.2.jpg&rcurl=http%3A%2F%2Fwww.monanneeaucollege.com%2F6.svt.chap11.htm&rurl=http%3A%2F%2Fwww.monanneeaucollege.com%2F6.svt.chap11.htm&p=Penicillium+roqueforti&type=jpeg&no=5&tt=37http://rds.yahoo.com/S=96062857/K=Penicillium+roqueforti/v=2/SID=e/l=II/R=7/SS=i/OID=6fd0ca45c7909be2/SIG=1jm5p6cn6/*-http%3A//images.search.yahoo.com/search/images/view?back=http%3A%2F%2Fimages.search.yahoo.com%2Fsearch%2Fimages%3Fp%3DPenicillium%2Broqueforti%26ei%3DUTF-8%26toggle%3D1%26fr%3DFP-tab-web-t&h=107&w=100&imgcurl=www.cheesemaking.com%2Fimages%2Fc9_web.jpg&imgurl=www.cheesemaking.com%2Fimages%2Fc9_web.jpg&size=6.0kB&name=c9_web.jpg&rcurl=http%3A%2F%2Fwww.cheesemaking.com%2Fproduct_info-cPath-67-products_id-157-PHPSESSID-9390351454e0613f6f9377a23099d4db.php&rurl=http%3A%2F%2Fwww.cheesemaking.com%2Fproduct_info-cPath-67-products_id-157-PHPSESSID-9390351454e0613f6f9377a23099d4db.php&p=Penicillium+roqueforti&type=jpeg&no=7&tt=37http://rds.yahoo.com/S=96062857/K=Penicillium+camemberti/v=2/SID=e/l=II/R=2/SS=i/OID=81c7be798e6a6cba/SIG=1h6rborkt/*-http%3A//images.search.yahoo.com/search/images/view?back=http%3A%2F%2Fimages.search.yahoo.com%2Fsearch%2Fimages%3Fp%3DPenicillium%2Bcamemberti%26ei%3DUTF-8%26fl%3D0%26fr%3DFP-tab-web-t&h=100&w=150&imgcurl=www.mnhn.lu%2Frecherche%2Fpics%2Fpenicillium_camemberti.jpg&imgurl=www.mnhn.lu%2Frecherche%2Fpics%2Fpenicillium_camemberti.jpg&size=8.3kB&name=penicillium_camemberti.jpg&rcurl=http%3A%2F%2Fwww.mnhn.lu%2Frecherche%2Fproj_eco_fungi.htm&rurl=http%3A%2F%2Fwww.mnhn.lu%2Frecherche%2Fproj_eco_fungi.htm&p=Penicillium+camemberti&type=jpeg&no=2&tt=14http://rds.yahoo.com/S=96062857/K=Penicillium+camemberti/v=2/SID=e/l=II/R=3/SS=i/OID=e5879daa4f0e5e4a/SIG=1j7ogvqle/*-http%3A//images.search.yahoo.com/search/images/view?back=http%3A%2F%2Fimages.search.yahoo.com%2Fsearch%2Fimages%3Fp%3DPenicillium%2Bcamemberti%26ei%3DUTF-8%26fl%3D0%26fr%3DFP-tab-web-t&h=254&w=511&imgcurl=www.univ-brest.fr%2Fesmisab%2Fsitesc%2FMyco%2Ffiches%2FPcamembertiCYA.jpg&imgurl=www.univ-brest.fr%2Fesmisab%2Fsitesc%2FMyco%2Ffiches%2FPcamembertiCYA.jpg&size=42.6kB&name=PcamembertiCYA.jpg&rcurl=http%3A%2F%2Fwww.univ-brest.fr%2Fesmisab%2Fsitesc%2FMyco%2Ffiches%2FPcamemb.htm&rurl=http%3A%2F%2Fwww.univ-brest.fr%2Fesmisab%2Fsitesc%2FMyco%2Ffiches%2FPcamemb.htm&p=Penicillium+camemberti&type=jpeg&no=3&tt=14http://rds.yahoo.com/S=96062857/K=camembert+cheese/v=2/SID=e/l=II/R=11/SS=i/OID=81805fa5851521f4/SIG=1j5nmg0jk/*-http%3A//images.search.yahoo.com/search/images/view?back=http%3A%2F%2Fimages.search.yahoo.com%2Fsearch%2Fimages%3Fp%3Dcamembert%2Bcheese%26ei%3DUTF-8%26fl%3D0%26fr%3DFP-tab-web-t%26b%3D1&h=150&w=150&imgcurl=www.deliaonline.com%2Fpicturelibrary%2Fjpeg150%2Fca%2Fcamembert-02.jpg&imgurl=www.deliaonline.com%2Fpicturelibrary%2Fjpeg150%2Fca%2Fcamembert-02.jpg&size=20.8kB&name=camembert-02.jpg&rcurl=http%3A%2F%2Fwww.deliaonline.com%2Fingredients%2Fingredientsatoz%2Fi_0000000046.asp&rurl=http%3A%2F%2Fwww.deliaonline.com%2Fingredients%2Fingredientsatoz%2Fi_0000000046.asp&p=camembert+cheese&type=jpeg&no=11&tt=557

2. Paraziti

- fakultativni

- obligatni ili iskljuivi (sve plamenjae, pepelnice i hre)

3. Pertofiti stanicu ubiju enzimima ili toksinima i tada se nasele na nju

Triptofiti - svojim produktima (enzimima) stanicu toliko oslabe da ona pod

utjecajem abiotikih inilaca odumire, te se onda gljiva na nju naseli

zajedniki naziv za pertrofite i triptofite je nekrofiti

4. Simbionti

Simbioza predstavlja dugotrajan, tijesan suivot dvaju ili vie organizama, koji

ukljuuje barem jedan eukariotski organizam.

- suivot od kojeg svi lanovi simbioze imaju koristi. Takav oblik simbioze se preciznije

naziva mutualizam od lat. mutuare-uzajmiti, posuditi.

Mikoriza predstavlja simbiozu izmeu korijenja viih biljaka i gljiva.

Pojavljuje se u vie od 80% biljnih vrsta. Hife gljiva poveavaju apsorpciju

hranjivih tvari iz tla i zato je mikoriza vrlo vana za biljke siromanih tala.

Najrasprostranjeniji oblik simbioze ine liajevi.

Liajevi su nastali kao simbioza jednostaninih algi (zelenih ili modrozelenih) i

gljiva tj. njihovih niti (hifa).

Liajevi

Alga fotosintezom stvara organske tvari, a gljiva titi algu i opskrbljuje je vodom i mineralnim tvarima. Danas znamo da oko 40 000 razliitih vrsta gljiva ivi iskljuivo u simbiontskoj zajednici sa zelenim algama i da na drugi nain ne mogu ostvariti svoje ivotne funkcije. Ovo je vrhunska razina simbioze jer nastaju novi organizmi u pogledu morfologije, fiziologije i ekolokih osobina.

GRAA TIJELA GLJIVA

Pseudogljive i neke prave gljive (Chytridiomycetes, Synhitrium endobioticum) imaju tijelo izgraeno iz gole protoplazmatine mase

Nespolno se razmnoavaju zoosporama

Spolno razmnoavanje zimski zoosporangij

Mogu biti vektori biljnih virusa (npr. Polymyxa, Spongospora)

Najvanije fitopatogene vrste su iz pododjela Plasmodiophoromycota :

- Plasmodiophora

- Polymyxa

- Spongospora

- savrenije gljive izduene cjevaste stanice HIFE

- splet hifa ini vegetativno tijelo gljive MICELIJ

- hife rastu vrno izduivanjem

- micelij moe biti jednostanian (NESEPTIRAN) ili

viestanian (SEPTIRAN)

- neseptiran micelij Plasmodiophoromycota pododjel Oomycota

- septiran micelij ASCOMYCOTA

BASIDIOMYCOTA

DEUTEROMYCOTA

http://rds.yahoo.com/S=96062857/K=aseptate+mycelium+images/v=2/SID=e/l=II/R=1/*-http://images.search.yahoo.com/search/images/view?back=http%3a//images.search.yahoo.com/search/images%3fp=aseptate%2bmycelium%2bimages%26ei=UTF-8&h=162&w=200&imgcurl=plant-protection.massey.ac.nz/171_284/cs_notes/sect_2/sect_2_2/fig7.gif&imgurl=plant-protection.massey.ac.nz/171_284/cs_notes/sect_2/sect_2_2/fig7.gif&name=fig7.gif&p=aseptate+mycelium+images&rurl=http%3a//plant-protection.massey.ac.nz/171_284/cs_notes/sect_2/sect_2_2/page5.htm&rcurl=http%3a//plant-protection.massey.ac.nz/171_284/cs_notes/sect_2/sect_2_2/page5.htm&type=&no=1&tt=1

SMJETAJ MICELIJA

1. Epifitni ili ektoparaziti

- vegetativno tijelo gljive s fruktifikacijskim organima nalazi se

na povrini zaraenih biljnih organa

- ishrana se obavlja preko sisaljki ili haustorija

2. Endofitni paraziti

Intracelularni paraziti - micelij se razvija prolazei kroz stanice domaina

Intercelularni paraziti - micelij prolazi izmeu stanica domaina, da bi

mogao crpiti hranjive tvari micelij mora imati

haustorije koje prodiru u unutranjost stanica

Razmnoavanje gljiva

SPOLNO NESPOLNO

SPORE npr. oospore, askospore

PLODITA npr. periteciji, kleistoteciji, apoteciji

VEGETATIVNO

(dijelovima hifa)

SPORE nastaju

nespolnim putem

transformacijom hifa npr. konidije, oidije, uredospore, piknospore

Nespolno razmnoavanje

- spore nastaju fragmentacijom i transformacijom hifa

- omoguuje irenje parazita tijekom vegetacije.

Spolno razmnoavanje

- spore se razvijaju nakon spolne oplodnje

- omoguuju odravanje tijekom nepovoljnih uvjeta

Izogamija kopulacija gameta koje se razlikuju

fizioloki (+ i -), a ne razlikuju se morfoloki

Heterogamija kopulacija gameta koje se razlikuju i fizioloki i

morfoloki

Ascomycota: anteridij + askogon = askus s askosporama

Oomyceta - Oogamija: anteridij + oogonij = oospora

http://rds.yahoo.com/S=96062857/K=male+symbol/v=2/SID=e/l=II/R=2/*-http://images.search.yahoo.com/search/images/view?back=http%3a//images.search.yahoo.com/search/images%3fp=male%2bsymbol%26ei=UTF-8%26n=20%26fl=0&h=173&w=175&imgcurl=www.scdhec.net/hs/trident/images/prostate.jpg&imgurl=www.scdhec.net/hs/trident/images/prostate.jpg&name=prostate.jpg&p=male+symbol&rurl=http%3a//www.scdhec.net/hs/trident/healthy/testicle.htm&rcurl=http%3a//www.scdhec.net/hs/trident/healthy/testicle.htm&type=&no=2&tt=520

SIMPTOMATOLOGIJA

Simptomi su posljedica razliitih procesa koji se deavaju u ili na biljci pod

utjecajem aktivnosti patogena i reakcije biljke. Prije nego se simtomi pojave

patogen mora prodrijeti u biljku i u biljci se proiriti.

Venue

posljedica abiotskih i biotskih uzronika bolesti

Prvo zeljasti dijelovi ili itave biljke venu, a kasnije se zahvaeni dijelovi

sue.

Venue koje nastaje kao posljedica abiotskih uzronika moe biti

mehaniko

(nastaje kao posljedica stvarnog nedostatka vode - sua) i fizioloko

(nastaje kada voda nije dostupna biljci iako je u tlu ima; kod zaslanjenih

tala ili na pr. kod niskih temperatura).

http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=abiotic+wilting+images/v=2/l=IVI/*-http://www.apsnet.org/online/feature/abiotic/images/nutrition/FLPP229a.jpg

Venue kao posljedica biotskih uzroka nataje kada se paraziti nasele u

provodnom staniju biljke, te je onemoguen normalan dotok vode. Uzrok

tome je ili zaepljenje ila micelijem ili intoksikacija toksinima. Uzronici

takovog venua su najee gljive pa govorimo o traheomikozama i bakterije

kada se radi o traheobakteriozama.

Bakterijsko venue izaziva na pr. Corynebacterium sepedonicum i

Pseudomonas solanacearum na krumpiru.

Kao traheomikoza esto se spominje primjer na kajsijama kod kojih

venue izaziva Verticillium albo-atrum, venue krastavaca i rajice

uzrokovano gljivom Fusarium oxysporum i dr.

F. oxysporum f. sp. lycopersici

Ralstonia solanacearum

Promjene boje

- opa promjena boje

- djelomina promjena boje

- pjegavosti

Opa promjena boje nastupa kod utica ili kloroza. utica moe biti

izazvana nedostatkom eljeza u tlu, odnosno inaktiviranjem eljeza

uslijed suvika kalcija (esta pojava kod vapnenih tala). utica takoer

nastaje i kao posljedica dugotrajne vlage (pomanjkanje kisika) to je est

sluaj kod itarica zasijanim na teim i slabije propusnim tlima ili nakon

dugotrajnih obilnih kia.

Zarazna utica uzrokovana je najee virusima, a posljedica je smanjenje

produkcije klorofila ili degeneracije kloroplasta.

Nedostatak Fe www.uky.edu

Virus utice repe www.photos.eppo.org

Djelomina promjena boje

-nasljedna panaira ili nezarazni mozaik

Panaira je esta kod ukrasnog bilja, drvea, grmlja i trava, a pod panairom

se podrazumjeva arolikost lia pri emu se osim zelene javljaju i druge boje

(najee bijela i uta) i boje su meusobno otro odjeljene jedna od druge.

http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=croton+images/v=2/l=IVI/*-http://www.cdplants.com/images/croton.jpghttp://rds.yahoo.com/S=96062883/K=Scindapsus+images/v=2/l=IVI/*-http://www.socvet.si/roze jpg/scindapsus.jpghttp://rds.yahoo.com/S=96062883/K=Scindapsus+images/v=2/l=IVI/*-http://batraciens.net/scindapsus_punctus1.jpg

prstenasti mozaik - klorotine pjege na liu su okruglastog oblika poput

prstena, pri emu je unutarnji dio prstena zelene boje kao i preostali dio

lista ( arka ljive, prstenasti mozaik kruaka)

aucuba mozaik - mozaine pjege su vee, manje ili vie otro odjeljene

od ostale zelene boje lista (aucuba mozaik krumpira);

ako su pjege vee i pokrivaju vei dio lisne povrine radi se o calico mozaiku

(calico virus breskve)

prugasti mozaik - mozaine pjege se ire u vidu svjetlozelenih pruga du ila

mozaik ila - uz glavne ile je svjetlozeleno ili tamno obojeno tkivo

meuilni mozaik - izmeu ila je uoljiv mozaini simptom

ringspot virus vein clearing rose mosaic virus

cucumber mosaic virus alfalfa mosaic virus

http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=plant+mosaic+images/v=2/l=IVI/*-http://www.extension.umn.edu/projects/yardandgarden/diagnostics/Images/purpleconeflowercmv-jlb.JPGhttp://rds.yahoo.com/S=96062883/K=plant+mosaic+images/v=2/l=IVI/*-http://www.oznet.ksu.edu/path-ext/factSheets/Rose/roseimages/rosemosaic1small.jpghttp://rds.yahoo.com/S=96062883/K=cucumber+virus+diseases+images/v=2/l=IVI/*-http://nilgs.naro.affrc.go.jp/NASU/diseases/IMG/ims0240.jpg

Bean calico mosaic virus Apple mosaic virus

Tobacco mosaic

virus (aucuba)

Wheat strike mosaic virus

http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=calico+mosaic+images/v=2/l=IVI/*-http://gemini.biosci.arizona.edu/viruses/bcamv/BCaMV_bean_2a.jpg

Pjegavost

mjestimina ograniena promjena boje na bilo kojem organu biljke (list,

grana, cvijet, plod i dr.).

Pjege su vrlo razliite po veliini, obliku i rasporedu. Uzroci pjega mogu biti

abiotske i biotske prirode.

Suha pjegavost moe nastati uslijed tue. Te su pjege u poetku svjetlije, a

kasnije potamne.

Sunana pale najee nastaje u plastenikom i staklenikom nainu

proizvodnje.

Suha pjegavost moe nastati i kao posljedica napada nekih gljiva

(Mycosphaerella sentina - uzronik sive pjegavosti lia kruaka;

Phyllosticta prunicola - siva pjegavost lista ljive).

Ove su pjege obino otro odjeljene od zdravog dijela lista.

Palei su pjegavosti s dubokim razaranjem biljnog tkiva, pri emu na

razliitim organima nastaju ulegnute pjege (rodovi Colletotrichum,

Ascochyta, Gleosporium; Erwinia amylovora).

Ovdje pripadaju i palei kore koje mogu nastati kao posljedica abiotskih

(smrzavanje) i biotskih faktora (rak kore jabuka - Nectria galligena).

Krastavost je takav tip pjegavosti gdje su pjege u obliku krasta. Ovaj tip

simptoma mogu izazvati gljive (Venturia inaequalis), bakterije

(Streptomyces scabies) i virusi (Psorosis virus na citrusima).

Venturia pirina

Psorosis virus

Streptomyces

scabies

Unutarnje suhe pjegavosti nastaju unutar tkiva plodova, lukovica ili

gomolja, a sastoje se od suhog stanija unutar zdravog tkiva. One mogu biti

nezarazne (uzrok su abiotski imbenici) ili zarazne (uzrok su biotski

imbenici, najee virusi). Primjer nezaraznih unutarnjih suhih pjega je

"crno srce gomolja krumpira" koje nastaje kao posljedica djelovanja

visokih temperatura ili uslijed nedostatka kalija.

Nekroza

est simptom za koji je karakteristian prestanak funkcije i odumiranje

tkiva. Nekrozi esto prethode neki drugi simptomi (promjena boje,

pjegavost), a sam proces nekroze je esto veoma brz.

Uzronici nekroza mogu biti gljive i virusi, a dijele se na:

- nekroze na listu - Plasmopara viticola (uzronik plamenjae vinove loze)

- nekroze na stabljici - najee se javljaju u obliku crtica (Solanum virus 2

na krumpiru)

- nekroze vrha (top necrosis) - nekroze najmlaih dijelova biljaka

("vrhova"); aucuba virus krumpira na paprici

- nekroze u plodu ili sjemenu - arka ljive (nekroza u mesu ploda)

Plasmopara viticola arka ljive

Peronospora parasitica

Gnjiloa ili trule

- razaranje ivog tkiva izazvano bakterijama ili, rjee, gljivama

Do trulei dolazi zbog razgradnje staninih opni i sredinjih lamela pri

emu stanice gube oblik i funkciju. Razlikujemo suhu i mokru trule to

ovisi o prisutnosti vode. Mokra trule svojstvena je za organe s mnogo vode

(plodovi, gomolji, lukovice), a esto se pojavljuje na uskladitenim

proizvodima

(Botrytis cinerea na jagodama, Sclerotinia vrste na mrkvi i dr.).

Botrytis cinerea Sclerotinia sclerotiorum Monilia sp.

http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=Sclerotinia+on+carrot+images/v=2/l=IVI/*-http://www.bejo.com/images/Sclerotinia rot.jpg

Erwinia carotovora

Pectobacterium carotovorum

Morfoloke promjene

mogu biti izazvane biotskim i abiotskim uzronicima

One su ponekada karakteristian simptom za odreene bolesti pa slue

u dijagnostike svrhe. Na pr. kovravost lista breskve (uzronik Taphrina

deformans) je posljedica hipertrofije (mnogostruko poveanje volumena

zaraenih stanica)

Kod raka krumpira (Synchitrium endobioticum) postanak tumorastih

tvorevina je posljedica hipertrofije i hiperplazije (poveanje volumena,

poveanje njihova broja) stanica. Hipoplazija je pojava usporene diobe stanica,

odnosno smanjivanja njihovog broja.

Synchitrium endobioticum Taphrina deformans

Taphrina pruni - roga ljive

Ustilago maydis- mjehurasta snijet kukuruza

Nanizam (patuljavost) i gigantizam (divovski rast) takoer su oblik

morfolokih promjena.

Blastomanija ("vilin grm", "vjetiina metla") je promjena oblika

dijelova grana. Na takovim granama uoavamo gusto zbijene mnogobrojne

grane koje preteito imaju uspravan rast (metla). Te grane vrlo rano u

proljee prolistavaju brojnim sitnijim listovima, ali ne cvatu ili cvatu vrlo

malo. Pojava blastomanije moe se uoiti na trenjama i vinjama (Taphrina

cerasi) i ljivama (Taphrina insititiae).

www.win4.co.cc/taphrina-cerasi.html

www.shouragroup.com

U morfoloke promjene pripadaju i virescencija (cvijet uslijed zaraze virusom

pozeleni), proliferacija (proraivanje cvijeta u stabljiku ili list), nitavost lista

(od plojke ostaje samo glavna ila ili uski dio plojke uz glavnu ilu),

novotvorevine (ike, gale, cecidije - nastajanje izraslina uslijed podraaja

stranog organizma).

virescencija

Rane su pasivno nastale ozljede koje su vezane za razdvajanje ili gubitak

tkiva i ujedno za stvaranje kalusa (regeneracija tkiva). Rane nastaju uslijed

djelovanja tue, zime, munja, djelovanja insekata ili drugih ivotinja i slino.

Izluivanje sluzi i smole je posljedica patolokih procesa u unutranjim

tkivima. Izluivanje smole je est sluaj kod kotiavog voa. Na ranama

drvea esto dolazi do izluivanja sluzi u kojoj se nalaze bakterije.

Prisutnost parazita na biljci kao simptom bolesti. Na pr. pepelnica na liu

jabuke ili vinove loze stvara stvara bjeliaste prevlake od micelija i spora

koje se lako uoavaju.

BOLESTI BEZ SIMPTOMA

-simptomi ponekada mogu potpuno izostati (npr. krumpir sorte Erstling 100%

zaraen virusom mozaika (Solanum virus 1), ali nikada nema znakova bolesti

Uzrok bolesti bez simptoma mogu biti:

- apatogen uzronik (uzronik bolesti je slabo patogen i njegovo prisustvo ne

izaziva reagiranje domaina)

- tolerantan (otporan) domain (domain ima nasljednu ili steenu

toleranciju, odnosno tolerantan je na napad parazita i ne reagira na njegovu

prisutnost)

Zaraze bez simptoma nazivaju se latentne zaraze. Latentnost moe biti faza u

razvoju bolesti ili samostalan proces razvoja bolesti.

Kochova pravila

1. Parazit se mora nalaziti na svim bolesnim biljkama u prirodi (odreena biljna

vrsta s jednakim simptomima).

2. Parazita treba izolirati s bolesnih biljaka i uzgojiti na umjetnom hranjivom

supstratu u istoj kulturi ili na zdravim test biljkama (obligatni paraziti, biotrofi);

treba prouiti sve kulturalne, morfoloke i patoloke karakteristike izoliranog

parazita.

3. istom kulturom inficirati zdrave biljke iste vrste s koje je parazit izoliran u toki 1.

Simtomi moraju biti jednaki kao na prirodno zaraenim biljkama (toka 1).

4. S umjetno inficiranih biljaka uiniti reizolaciju parazita, u istoj kulturi

karakteristike parazita moraju biti jednake onima iz prve izolacije (toka 2).

1.

2.

3.

4.

Da bi se ostvarila neka zaraza mora biti ispunjeno pet uvjeta:

Izvor zaraze

Nain prenoenja parazita (putevi irenja parazita)

Ulazna mjesta u organizam

Sposobnost parazita da izvri zarazu

Sposobnost domaina da primi parazita

ZARAZA U BILJNOJ PATOLOGIJI

Izvor zaraze

1. Zaraeni domain

- sa ili bez simptoma

Solanum nigrum izvor zaraze za mnoge viroze krumpira, ali sam ne pokazuje

nikakve vidljive znakove bolesti. Brojni korovi, posebice viegodinji, znaajan

su izvor razliitih virusa, ali i bakterija i gljiva, a najee sami nemaju

simptoma. Mnoge trave ili samonikla penica izvor su zaraze za Erysiphe

graminis tritici - pepelnica penice.

1. Saprofitski razvojni stadij

- saprofitski razvoj na povrini budueg domaina

(Taphrina deformans - uzronik kovravosti lista breskve - parazitira na listu

breskve kojeg moe zaraziti dok je jo sasvim mlad. Ljeti se pod kutikulom

stvaraju askusi i askospore koje vjetar raznosi po kronji breskve, dolaze na

pupove i zadravaju se na ljuskama. Prokliju u micelij na kojem se stvaraju

konidije koje ovdje ive saprofitski. U proljee kada se pupovi otvore konidije

prokliju u micelij koji prelazi na parazitski nain ivota)

- u tlu

(uzronik patolokog polijeganja itarica - Gaeumannomyces graminis - odrava

se u tlu na zaraenim biljnim ostacima i viegodinji su izvor zaraze za slijedeu

kulturu. U tlu se na biljnim ostacima odravaju i brojne druge gljive kao na pr.

Fusarium moniliforme, Fusarium graminearum, Rhizoctonia solani, Pythium de

baryanum i dr.)

3. Trajne spore i slina stanja

- pododjel Mastigomycotina, razred Oomycetes oospore

- pododjel Basidiomycotina, red Ustilaginales - hlamidospore

- pododjel Basidiomycotina, red Uredinales teleutospore

- plodita apoteciji, periteciji, kleistoteciji, piknidi, acervuli

- sklerocije, geme

oospore

hlamidospore teleutospore

apoteciji kleistotecij

peritecij

piknid acervul

sklerocije

Putevi irenja parazita

Direktni nain irenja

1. germinativnim dijelovima

- potomstvo bolesne biljke-majke, a to je sjeme u najirem smislu, biva

neposredno zaraeno

Posebno su znaajni sluajevi pranih snijeti penice i jema gdje biljka-majka

nije bolesna, ali na njoj dolazi do zaraze zrna (sjemena) koje slijedee godine

daje zaraenu biljku na kojoj e itav klas biti pretvoren u crnu prakastu

masu hlamidospora.

2. vegetativnim dijelovima - u prirodi, ali i u praksi mnoge se biljke razmnoavaju

vegetativnim dijelovima kao to su reznice, podanci, vrijee, gomolji i dr. Gotovo

da nema biljke koja se moe razmnoavati vegetativnim dijelovima, a da se na taj

nain ne prenosi i neki uzronik bolesti (najee virusi, rjee bakterije i gljive).

Bolesti se mogu prenositi i zakorjenjivanjem listova to se esto koristi u

cvjearstvu.

Plemkama vinove loze prenosi se gljivina bolest crna pjegavost (Phomopsis

viticola), a na taj nain se prenose i brojne viroze vinove loze.

http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=stolon/v=2/SID=e/l=IVI/*-http://www.occe.net/occemod/copcop/cc20/img20/stolon.jpg

3. prijenos kontaminacijom (adherentno) - to je prijenos sjemenom ili vegetativnim

dijelovima, ali oni nisu zaraeni ve samo predstavljaju "transportno sredstvo,

uzronik se nalazi na povrini, a do zaraze moe, ali i ne mora doi.

Tipian je primjer smrdljiva snijet penice (Tilletia tritici) koja se prenosi

kontaminiranim ("zaprljanim") sjemenom. Hlamidospore se na nalaze na zrnu i

kada takvo zrno posijemo spore kliju istovremeno s biljkom.

Indirektno irenje parazita

1. autonomno - paraziti imaju pokretne spore (zoospore) ili se sami kreu,

udaljenosti koje zoospore mogu prijei vrlo su male

2. hidrochoria - prenoenje parazita vodom

Prijenos moe biti tekuom vodom na povrini ili vodom koja se u tlu pasivno

giba kapilarama tla.

Kod voaka kada pada kia ona se cijedi niz lie i granje i na taj nain nosi sa

sobom bakterije iz eksudata ili spore gljiva. Zbog toga je za neke bolesti

karakteristino da se bolest uvijek jae javlja u donjem dijelu kronje

(Clasterosporium carpophylum - upljikavost kotunjiavog voa;

Taphrina deformans - uzronik kovravosti lia breskve).

3. anemochoria - prenoenje i irenje uzronika bolesti pomou vjetra

Spore mogu biti zahvaene zranim strujama, podignute u zrak i preneene na

neko vie ili manje udaljeno mjesto (biljku).

Velik broj gljiva ima razliite mehanizme koji omoguuju aktivno izbacivanje

spora u zrak, gdje ih zrane struje zahvate i prenose do potencijalne biljke

domaina. Takav aktivan nain irenja spora ima npr. Venturia inaequalis.

http://www.scisoc.org/offline/LessonImageReview/wheasmut/images/fig6.htm

4. zoochoria - irenje uzronika bolesti ivotinjama

(ovce; divlja; kukci cikade, ose, pele, lisne ui;

nematode)

Claviceps purpurea

BYDV

Viscum sp.

5. antropochoria - je irenje uzronika bolesti djelovanjem samog ovjeka, prije

svega razliitim alatima, oruima i strojevima koji su sastavni dio biljne

proizvodnje.

- Pri rezidbi kruaka prenosi se Erwinia amylovora na jabukama i

krukama ili Pseudomonas savastanoi na maslinama. Kupnjom zaraenog

sjemena, sadnica, gomolja i reznica bolesti se mogu prenijeti u udaljene krajeve

gdje tih bolesti do tada nije bilo (karantenske bolesti). Erwinia amylovora je u SAD

poznata ve 200 godina. Od tamo je sadnicama prenesena na Novi Zeland,

a od tamo, takoer sadnicama, u Englesku.

- 6. fitochoria - prenoenje uzronika bolesti biljkama

U prirodi to nije est sluaj, a interesantan je primjer vilina kosica koja

parazitira djetelinu i lucernu i moe razliite viruse prenositi s biljke na biljku.

PATOGENEZA

nastanak i tijek bolesti

Infekcija je prodor parazita u domaina.

Vrijeme infekcije razliitog je trajanja za pojedine bolesti (npr. uredospore u kapi vode

moraju biti barem 3 sata na listu penice da bi dolo do infekcije).

Inkubacija je vrijeme od infekcije do pojave prvih simptoma.

Trajanje inkubacije je razliito i ovisi o veem broju imbenika. Obino se uzima da

inkubacija traje 7 do 14 dana. Kod nekih virusa inkubacija traje 1-2 dana. Za razliku

od toga kod nekih uzronika bolesti inkubacija traje vie mjeseci, pa i godina.

Za to vrijeme u biljci se deavaju razliiti patofizioloki procesi i promjene koji

rezultiraju pojavom simptoma na biljci-domainu.

Fruktifikacija je vremenski period od uspostavljanja kontakta izmeu parazita i

stanica domaina (infekcije) pa do pojave organa za razmnoavanje tog parazita. Kod

virusa fruktifikacija nije vidljiva, zapravo je u pravom smislu te rijei niti nema. U

prosjeku fruktifikacija traje 1-2 dana dulje od inkubacije. To je sluaj npr. kod

plamenjae vinove loze (Plasmopara viticola). Kod krastavosti jabuka (Venturia

inaequalis) taj period je dui i slijedi 3-4 dana iza inkubacije.

Numeriki prag infekcije

Kod nekih gljiva infekcija moe nastupiti ukoliko je prisutna samo jedna spora (hre,

pepelnice), posebice ako je rije o osjetljivom domainu. Kod drugih gljiva i bakterija

infekciju ne moe ostvariti jedna spora nego ih mora biti vie. Tako je npr. kod raka

krumpira potrebno minimalno 200 zimskih zoosporangija u 1 gramu tla da bi dolo

do zaraze. To znai da je za zarazu potrebno minimalno 20000 spora.

Kod tolerantnih sorata na neku bolest uvijek je potreban znatno vei broj spora da bi

se ostvarila zaraza nego kod osjetljive sorte.

Gustina spora nekog parazita na biljci domainu je jaina infekcije, a moe biti minimalna, optimalna i maksimalna.

Minimalna gustina spora uzronika bolesti neophodna za nastanak bolesti naziva se numeriki prag infekcije.

Da bi do zaraze zaista dolo izmeu parazita i njegovog domaina mora postojati

odreeni afinitet, odnosno odgovarajua privlanost ili tropizam. To znai da spora

nekog uzronika bolesti ne moe pasti na bilo koju biljku i izazvati pojavu bolesti. Spora

moe proklijati, ukoliko su vanjski uvjeti povoljni, ali nee izazvati bolest.

Agresivnost ili agresivitet je sposobnost nekog parazita da napadne biljku (izvri

infekciju), da se iz biljnog stanija hrani i u tom staniju razmnoava.

Patogenost ili patogenitet je sposobnost parazita da u domainu izazove bolest.

UTJECAJ IMBENIKA OKOLINE NA RAZVOJ BOLESTI

Npr. vrlo rijetke su godine u kojima se javi jak napad i plamenjae

(Plasmopara viticola) i pepelnice (Uncinula necator) vinove loze. To je

stoga to za razvoj plamenjae treba izrazito vlana godina, a za razvoj

pepelnice godina sa znatno manje vlage.

Svi uzronici bolesti se obzirom na zahtjeve prema imbenicima okoline

dijele u dvije grupe:

1. EURIEZIJA - paraziti imaju male zahtjeve prema imbenicima

okoline (temperatura, relativna vlaga zraka), odnosno razvijaju se u

irokom ekolokom podruju

2. STENEZIJA - paraziti imaju vrlo usko podruje razvoja, odnosno

paraziti imaju vrlo specifine uvjete razvoja

Vlaga

- jedan od primarnih imbenika za klijanje spora, infekciju i razvoj parazita

kako za aerogene (uzronici bolesti koji se ire zrakom) tako i za chtonogene

uzronike bolesti (uzronici koji ive u tlu). Za aerogene uzronike vana

je slobodna voda ili relativna vlaga zraka, a za chtonogene koliina vode u tlu.

Za klijanje spora jedan od presudnih imbenika je relativna vlaga zraka koja

ima svoj minimum, optimum i maksimum.

Na klijavost spora utjecaj imaju i drugi imbenici kao to je starost spora,

temperatura, supstrat i drugo, kao i meusobni odnos pojedinih imbenika.

To znai da djelovanje jednog imbenika, u ovom sluaju vlage, nikada ne

moemo promatrati izolirano od drugih.

Sphaerotheca pannosa var. rosae

Na predmetnom stakalcu Na listu rue rel. vlaga zraka % klijavost % rel. vlaga zraka % klijavost %

99 97,8 95-98 99,2

98 90,4 85-89 82,0

97 88,4 45-51 50,3

94 2,8 22-24 37,5

Kod mnogih zemljinih parazita visok sadraj vode u tlu moe biti

negativan, jer su svi uzronici bolesti aerobni, znai za svoj razvoj trebaju

kisik. Prevelik sadraj vode u tlu ima za posljedicu istiskivanje kisika iz

pora tla.

Izuzetak su zoospore i bakterije koje se kreu pomou bieva ili flagela i

kojima je voda uvjet pokretanja.

Temperatura okoline, prije svega zraka, a manje tla, stalno se mijenja i

znaajno utjee na razvoj bolesti biljaka. Nema apsolutnih vrijednosti o

utjecaju temperature, jer to ovisi o starosti spora, sadraju vode u sporama

i okolini, pH i slino). Temperatura moe biti minimalna, optimalna i

maksimalna.

Na minimalnoj temperaturi zapoinje razvoja parazita, odnosno klijanje

spora. Ta je temperatura razliita za razliite uzronike bolesti.

Smrdljiva snijet penice (Tilletia tritici) 0,5-2C

Smea hra penice (Puccinia recondita) 2-3C

Plamenjaa duhana (Peronospora tabacina) 2C

Snijet luka (Urocystis cepulae) 9C

Plamenjaa vinove loze (Plasmopara viticola) - konidije 5C

Plamenjaa vinove loze (Plasmopara viticola) - oospore 11C

Prema optimalnoj temperaturi paraziti se dijele na:

- kriofilne 30C

Optimalna temperatura za klijanje konidija plamenjae vinove loze je 22C,

a za oospore 23C. Maksimalna temperatura za klijanje i konidija i oospora

je 32C.

Konidije upljikavosti lia kotiavog voa (Clasterosporium carpophilum)

su termiki indiferentne i kliju na temperaturama izmeu 9 i 27C.

Optimalna temperatura za kijanje spora nije i optimum za ostale stadije

patogeneze, jer to ovisi o vie imbenika. Visoke ljetne temperature utjeu na

slabiji razvoj plamenjae vinove loze. Pri temperaturama viim od 24C

dolazi do ugibanja micelija unutar napadnutih organa (tzv. abortivna

infekcija).

Maksimalna temperatura je termika toka (najvia) za klijanje spora,

infekciju i drugo, ali nije termika granica ubijanja.

Odraavanje parazita

U prirodi paraziti moraju premostiti razdoblje kada nema vegetacije (zima, ljeto,

hladnoa, visoke temperature).

Paraziti se mogu odravati:

1. na sjemenu i sadnom materijalu

Tilletia tritici

Spongospora subterranea

2. u sjemenu i sadnom materijalu

Ustilago nuda

Fusarium spp.

virusi

3. na ostacima bolesnih biljaka

Sclerotinia sclerotiorum

Cercospora beticola

Blumeria graminis f.sp. tritici

4. u ostacima bolesnih biljaka

Sclerotinia sclerotiorum

Pseudomonas syringae pv. tabaci

5. u tlu

Pythium debaryanum

Synchitrium endobioticum

Verticillium dahliae

SPECIJALIZACIJA PARAZITA

Vrsta (species) skup je svih individua koje su u grai i biolokim procesima u biti

iste.

Od drugih vrsta razlikuju se morfoloki, embrioloki i fizioloki (Frhlich, 1979.).

Vrsta, ipak, nije skup genetiki, morfoloki i fizioloki potuno identinih jedinki.

Fizioloke razlike unutar vrste su osnova specijalizacije parazita.

Do stvaranja morfolokih, a jo vie fiziolokih razlika unutar vrsta, dolazi pod

Utjecajem hranjivog supstrata i njegovim promjenama pod utjecajem abiotskim i

biotskih imbenika.

Niti jedan parazit ne moe zaraziti svaku biljnu vrstu. To znai da je parazitska

sposobnost jednog parazita ograniena. Prema tome i polifagnost je prividna.

Eriksson (1894.) je prouavajui crnu hru (Puccinia graminis) utvrdio njezinu

Specijalizaciju za pojedine kulture i uveo naziv forma specialis.

Puccinia graminis tritici (P. graminis f.sp. tritici) napada penicu i neke trave koje

su njoj vrlo sline Puccinia graminis hordei (P. graminis f.sp. hordei) napada jeam

i neke trave koje su njemu vrlo sline, a isto tako je s P. graminis f.sp. secalis i

P. graminis f. sp. avenae.

Isto tako forma specialis koja zaraava penicu ne moe napasti jeam, ra ili zob

i obratno.

Specijalizacija je posebno izraena kod obligatnih parazita (red Uredinales; porodica

Erysiphaceae), ali ona je poznata i kod fakultativnih parazita, npr.

Fusarium oxysporum f. sp. dianthi

Fusarium oxysporum f.sp. melonis

Fusarium oxysporum f.sp. lycopersici

Fusarium oxysporum f.sp. glycinae

Unutar forma specialis postoji daljnja specijalizacija na nie grupe jedinki koje

se razlikuju samo fizioloki. To su fizioloke rase ili patotipovi.

Kod patotipova nema morfolokih razlika.

Patotipovi se oznaavaju brojevima, npr. P. graminis tritici patotip 6, 7, 22, 186, 225 itd.

Patotip napada pojedine sorte.

Jo uu specijalizaciju predstavljaju biotipovi. Genetiki gledano to su iste linije i

oni se koriste za prouavanje nasljeivanja patogenosti.

PRINCIPI OTPORNOSTI BILJAKA

Mnoga iva bia imaju prirodnu otpornost prema nekim bolestima;

ona je specifina i uvjetovana je genetski.

Steena otpornost nije uvjetovana genima; nastaje nakon preboljenja ili

cijepljenja. Steena otpornost nije nasljedna.

PASIVNA OTPORNOST

- obuhvaa niz morfolokih, histolokih, kemijskih, kulturalnih i drugih svojstava

ili stanja domaina (biljke) koja smanjuju vjerojatnost infekcije i irenja parazita

nakon infekcije

Nesposobnost neke biljke da bude domain nekom parazitu naziva se pasivna

otpornost ili axenia (gr. a = ne; knesos = stranac, negostoljubivost).

Pasivna otpornost uglavnom djeluje predinfekcijski.

1. imbenici koji smanjuju mogunost napada:

1.1. Osjetljivost razvojnog stadija

- samo je mladi list breskve osjetljiv na napad Taphrina deformans

- lie krumpira osjetljivije je na plamenjau (P. infestans) kada je starije

1.2. Trajanje cvatnje

- kraa cvatnja manje zaraenih klasova jema s Ustilago nuda ili rai s Claviceps

purpurea

1.3. Forma rasta, uzgojni oblici, gustina usjeva

- zbijeno bujno lie krumpira, gusta sadnja ili gusta kronja u voarstvu,

uski redovi, gusti sklop ratarskih usjeva zadravaju vlagu (slabije strujanje zraka)

to je povoljno za napad parazita

2. imbenici koji smanjuju mogunost infekcija

2.1. Debljina i kompaktnost votanog sloja

- nemogunost stvaranja vodenog filma (zadravanje vode)

2.2. Debljina kutikule i epiderme

- deblja kutikula smanjuje mogunost infekcije po tipu kutikula perforanata

(prodor kroz nepteenu kutikilu)

- deblja epiderma tei prodor do parenhimskog stanija iz kojega se hrani veina

gljiva (ne vrijedi za pepelnice koje su paraziti epidermalnog stanija)

2.3. Debljina plutastog periderma

- uloga mu je na podzemnim organima biljaka ista kao epiderme na nadzemnim

dijelovima

2.4. Broj i otvorenost pui

-kasno otvaranje pui (u danu) smanjuje vjerojatnost infekcije

2.5. Dlakavost lia i plodova (duljina i gustoa)

2.6. Tkiva s antibiotikim supstancama (fitoaleksini, alkaloidi i sl.)

3. imbenici koji smanjuju mogunost irenja parazita

3.1. anatomsko-histoloki

- raspored parenhima i sklerenhima kod penice

- raspored sklerenhima i ksilema u liu

3.2. kemijski

- fitoaleksini: otkrio ih je Mler (1940.), nastaju samo u zaraenim biljkama, u

zdravih biljaka nema fitoaleksina (gr. fiton = biljka + alexo = braniti);

nastaju iskljuivo iz tvari domaina bez udjela metabolita domaina.

Djelovanje fitoaleksina ovisi o koliini, brzini sinteze, ali i o brzini razgradnje.

Fitoaleksini ne mogu osigurati potpunu zatitu.

- organske kiseline mogu destimulirati razvoj bakterija; malonska kiselina npr.

zaustavlja klijanje spora Botrytis cinerea

- fungitoksini eksudat na liu nekih biljaka (u kapima rose npr. rajice i

eerne repe) inhibira klijanje spora Botrytis cinerea i Cercospora beticola

- fenolni spojevi, tanini, spojevi slini masnim kiselinama (npr. dieni) koji su

prisutni u visokim koncentracijama u mladim tkivima brane ih od parazita.

Tanini mogu inaktivirati enzime parazitnih gljiva; alkaloidi kao nikotin, kofein i

solanin djeluju razliito (usporavaju klijanje spora, usporavaju rast hifa micelija,

zaustavljaju sporulaciju i sl.)

AKTIVNA OTPORNOST

Aktivna otpornost je sposobnost organizma da skupom citoplazmatinih obrambenih

reakcija zaustavi ili eliminira parazita nakon infekcije.

Ove reakcije se aktiviraju ako imbenici pasivne otpornosti ne ispune svoju zadau.

Obrambene reakcije aktivne otpornosti se dijele na:

1. Antiinfekcione ili antiparazitske usmjerene su direktno protiv parazita i imaju

za cilj slabljenje ili unitenje parazita.

2. Antitoksine usmjerene su na vezanje ili razgradnju toksina koje producira

parazit.

3. Inducirane obrambene reakcije i premunitet reakcija biljaka je usmjerena protiv

vlastite osjetljivosti, a ne protiv parazita.

ANTIINFEKCIONE OBRAMBENE REAKCIJE

1. Plazmatine ili normergine

Obrambene reakcije odvijaju se u citoplazmi stanice; u fitopatologiji imaju

ogranien znaaj. One su djelotvorne samo protiv slabih parazita.

Plazmatine reakcije susreu se kod kvrinih bakterija i mikoriznih gljivica.

I bakterije i gljivice su, barem u poetku razvoja, slabi paraziti.

U oba sluaja plazmatina reakcija (stvaranje antitijela) koja slijedi nakon

prodora parazita u biljku prisiljava parazita da uspostavi odnos (ravnoteu) koji

se pribliava pravoj simbiozi.

Kod jakih parazita (esto su to obligatni paraziti, ali i neki fakultativni)

plazmatina reakcija ne moe zaustaviti parazita. Plazmatine reakcije postoje, ali

zbog agresivnosti parazita tee se uoavaju i ne moe se tono odrediti u kojoj mjeri

zaustavljaju uzronika bolesti.

2. Nekrogene ili hiperergine

Obrambene reakcije imaju isti cilj kao i plazmatine, iako se razlikuju od

prethodnih svojom prirodom.

U osnovi nekrogene reakcije zasnivaju se na preosjetljivosti ili hipersenzitivnosti

domaina.

Zbog preosjetljivost dolazi do odumiranja ili nekroze stanica biljke domaina to

kod obligatnih parazita dovodi do kolapsa (smrti) jer se oni ne mogu hraniti iz

mrtvog stanija.

Npr. u sluaju napada Synchitrium endobioticum kod osjetljive sorte krupira

bolest e se razviti. Domain i parazit se podnose, a obrambena reakcija je

normergina, ili barem ova faza obrane dugo traje.

Kod otporne sorte krumpira u poetku je reakcija normergina, ali kako se domain

i parazit ne podnose, zaraena stanica reagira hiperergino, to dovodi do njenog

naglog odumiranja nekroze.

Otporna sorta je zapravo preosjetljiva na uzronika bolesti, ona ga eliminira

rtvujui svoje vlastite stanice.

Isti tip obrane biljke zabiljeen je i kod hre ita (Puccinia graminis, P. recondita).

Kod plamenjae krumpira (Phytophthora infestans) obrambene reakcije i kod

otporne i kod osjetljive sorte teku potpuno jednako. Razlika je jedino u brzini

reakcije.

Kod plamenjae krumpira (Phytophthora infestans) obrambene reakcije i kod

otporne i kod osjetljive sorte teku potpuno jednako. Razlika je jedino u brzini

reakcije. Otporna sorta reagira nekrozom nakon 2-3 dana, a osjetljiva nakon

12-14 dana.

Nekrogene reakcije s obzirom da traju izvjesno vrijeme, djeluju post infekciono;

one ne brane biljku od parazita, nego od bolesti.

Nekrogene reakcije su hiperergine (pojaane) i temelje se na idiosinkroziji izmeu

domaina i parazita.

ANTITOKSINE OBRAMBENE REAKCIJE One predstavljaju sposobnost biljke da se zatiti od toksinih produkata parazita.

Kod zaraze nekim parazitima (npr. Cercospora beticola, Clasterosporium

carpophilum) na izvjesnoj udaljenosti od mjesta zaraze biljka stvara sloj plutastih

stanica koje odjeljuju parazita od zdravog tkiva.

Ne samo da kroz pluto ne mogu proi hife i iriti se, nego ne mogu proi ni toksini

koje lue paraziti. Zaraeni dio nekrotira i esto je izbaen iz tkiva.

Gljiva Armillaria melea izaziva stvaranje pluta iz periderma korijena voaka i vinove

loze. Sline promjene zapaene su pri zarazi korijena duhana gljivom Thielavia

basicola.

Plutasta demarkacija je barijera koja onemoguuje prodor toksina iz korijena u

udaljena tkiva (organe) biljaka.

Tvorba pluta je histogena reakcija u liu, granama, korijenu i gomolju.

Kod nekih parazita izolacija toksinih produkata posljedica je izluivanja gumoznih,

smolastih tvari. Ova reakcija esta je kod kotiavog voa (npr. otpornost sorata

ljive prema infekciji gljivom Stereum purpureum direktno zavisi o sposobnosti

drvenastog tkiva da stvara gumozne demarkacije).

INDUCIRANA OTPORNOST

Ova se otpornost zasniva na drugaijim principima, ali predstavlja aktivnu obranu

domaina premda je akcija usmjerena protiv vlastite osjetljivosti, a ne protiv parazita.

Npr. ako je duhan zaraen s Nicotiana virus 12 (prstenasta pjegavost) na njemu e se

3-4 dana iza infekcije javiti simptomi. Meutim, nakon izvjesnog vremena simptomi

slabe da bi na kraju potpuno iezli. Biljka je postala tolerantna, ona vie ne reagira

na parazita.

Prividno je biljka ozdravila; i dalje je nosilac virusa.

Steena otpornost prenosi se na vegetativno potomstvo (do 10 generacija);

sjemenom se ne prenosi.

Inducirana otpornost je specifina: ona titi biljku od svih sojeva istog virusa, ali ne

od drugih vrsta virusa.

Premunitet je poseban oblik induciranih obrambenih reakcija.

U osnovi premunitet titi biljku od superinfekcije istim (ili srodnim) virusom

zbog senzibilizacije tkiva, organa ili itavog organizma.

Npr. Ako je rajica zaraena sa Solanum virus 2 i naknadno ju zarazimo

Aucuba mozaikom nee se javiti krupne ute pjege na liu, jer su to srodni virusi,

odnosno pripadaju istoj grupi (vertikalna otpornost).

Prividna otpornost ine ju svi imbenici rasta i razvoja biljaka koji umanjuju

vjerojatnost napada uzronika bolesti. Mnogi autori ovakvu otpornost zovu

prividna jer nama materijalnih osnova otpornosti, ali ju praksa svakodnevno

koristi.

Tako, ako se uzmu tri sorte jednake osjetljivosti prema plamenjai krumpira

(Phytophthora infestans) i istovremeno zasade, najvie e stradati sorta ija cvatnja

pada poetkom srpnja. Tada su u srednjoj Europi openito najpovoljniji uvjeti za

razvoj bolesti, a krumpir je najosjetljiviji u fazi cvjetanja. Znai, kada se poklope

osjetljiva faza razvoja biljke i uvjeti za razvoj parazita krumpir e oboliti bez

obzira to je otporan. Naravno da e jaina ili intenzitet bolesti biti slabiji nego kada

je sorta osjetljiva.

EPIDEMIOLOGIJA

Pojava bolesti:

sporadina

epidemija

- znanost koja se bavi naglom pojavom neke bolesti na velikom broju individua, na

irokom prostoru i u ogranienom vremenu

U naem sluaju moe se koristiti i naziv epifitocija jer se radi o masovnoj pojavi

bolesti na biljkama.

Uzroci zbog koji nastaje epidemija su mnogobrojni i moraju biti istovremeno na

strani domaina, na strani parazita i moraju biti povoljni ekoloki uvjeti.

Uvjeti na strani domaina: masovna rairenost osjetljivog domaina (osjetljive sorte

i hibridi), poveanje osjetljivosti domaina (smanjenje vitalnosti usljed nedovoljne

ishrane, visoke ili niske temperature, sue i dr.) i prisutnost prijelaznog domaina

kod heterecijskih hra.

Uvjeti na strani parazita: prisutnost agresivnog uzronika bolesti, velika

reproduktivna sposobnost parazita, lagano prenoenje (anemochoria), mali zahtjevi

prema okolinim imbenicima (euriezija).

Ekoloki uvjeti: povoljna vlanost i temperatura

imbenici koji uvjetuju prestanak epidemije:

- klimatski uvjeti

- opadanje agresivnosti uzronika

- kemijske i druge mjere borbe

- otporne sorte i hibridi

NAINI BORBE PROTIV BILJNIH BOLESTI

Biljna karantena

-pripada grupi tzv. administrativnih mjera protiv uzronika biljnih bolesti

Od 2006. godine problem karantenskih biljnih nametnika reguliran je Pravilnikom

o mjerama za sprjeavanje unoenja i irenja organizama tetnih za bilje, biljne

proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama

(Narodne novine 74 od 5. srpnja 2006.).

Trgovina biljem, posebice sjemenom i sadnim materijalom uvjetovala je irenje

mnogih vanih i opasnih biljnih bolesti.

-utica eerne repe prenesena je iz Francuske u Njemaku (1935.),

Poljsku (1937.),

Maarsku (1952.),

u bivu Jugoslaviju (1952.)

-plamenjaa vinove loze prenesena je iz Amerike u Europu (1878.),

- nizozemska bolest brijesta (Duch Elm Disease) iz Europe u SAD (1930.).

U najnovije vrijeme iz sjeverne Amerike preko Novog Zelanda u Englesku je

dospjela bakterijska plamenjaa jabuka i kruaka (Erwnia amylovora).

Fitosanitarna sluba treba sprijeiti ili barem usporiti unoenje i irenje novih

bolesti. Ova sluba ima zadatak provoenja fitosanitarne kontrole pri uvozu, izvozu i

provozu biljaka, biljnih dijelova i njihovih organa za reprodukciju.

Svaka poiljka mora biti praena Fitosanitarnim certifikatom koji izdaju struni

organi nakon fitosanitarnog pregleda. Ovim dokumentom se utvruje da biljke ili

biljni materijal nisu zaraeni biljnim nametnicima (uzronici bolesti, tetoinje i

korovi) koji su navedeni u Pravilniku.

Dio A odnosi se na tetne organizme za koje nije poznato da su prisutni u RH i ije

se irenje u RH zabranjuje.

Dio B odnosi se na tetne organizme ije se unoenje u odreena zatiena podruja

i irenje unutar tih podruja zabranjuje.

U grupu administrativnih mjera mogu se ubrojiti IPS (izvjetajno prognozna sluba) i

Obavezni pregled sjemenskih usjeva, rasadnika i drugog materijala namjenjenog

reprodukciji.

Zavod za sjemenarstvo i rasadniarstvo (strne itarice)

Agrotehnike mjere borbe

Sve one mjere koje predstavljaju redovitu agrotehniku pri uzgoju nekog bilja

(kultura) mogu znaajno utjecati na smanjenje zaraze s odreenim

uzronikom bolesti.

1. sjetva ili uzgoj otpornih sorata ili hibrida

2. uporaba zdravog sjemena i sadnog materijala

http://rds.yahoo.com/S=96062857/K=Healthy+seed/v=2/SID=e/l=II/R=119/SS=i/OID=574b30d3a4a34b36/SIG=1jmtv7t3g/*-http%3A//images.search.yahoo.com/search/images/view?back=http%3A%2F%2Fimages.search.yahoo.com%2Fsearch%2Fimages%3Fp%3DHealthy%2Bseed%26toggle%3D1%26ei%3DUTF-8%26fr%3DFP-tab-web-t%26b%3D101&h=150&w=200&imgcurl=interactive.usask.ca%2FSki%2Fmedia%2Fstills%2Fagriculture%2Fcrops%2Ft_oat_seed.jpg&imgurl=interactive.usask.ca%2FSki%2Fmedia%2Fstills%2Fagriculture%2Fcrops%2Ft_oat_seed.jpg&size=10.5kB&name=t_oat_seed.jpg&rcurl=http%3A%2F%2Finteractive.usask.ca%2FSki%2Fagriculture%2Fquizzes%2Fcerealquiz.html&rurl=http%3A%2F%2Finteractive.usask.ca%2FSki%2Fagriculture%2Fquizzes%2Fcerealquiz.html&p=Healthy+seed&type=jpeg&no=119&tt=659http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=soybean+seed/v=2/SID=e/l=IVI/SIG=11va902es/*-http%3A//www.uky.edu/Projects/SeedBiology/images/soybean.jpghttp://rds.yahoo.com/S=96062883/K=sunflower+seed/v=2/SID=e/l=IVI/SIG=137cg43hn/*-http%3A//www.birdcenter.com/xq/ihtm.merchant/pid.196/step.4/qx/prodimg/blackoilsunflowerseedlbso.jpg

3. pravilna plodosmjena

4. pravilna gnojidba

5. duboko zaoravanje bolesnih biljnih ostataka

6. vrijeme sjetve, etve, berbe

7. smanjenje suvine vlanosti

Mehanike mjere borbe

1. odsjecanje, upanje, iznoenje iz polja, nasada, vonjaka i sl. bolesnih biljaka ili

biljnih dijelova da ne bi postali izvor zaraze za zdrave biljke

2. unitavanje biljnih organa u kojima parazit prezimljuje, npr. iz vonjaka treba

iznijeti sve zaraeno lie nakon prekida vegetacije i zakopati ga ili spaliti

3. uklanjanje samih parazita, npr. neke gljive trulenice debla na bolesnom drveu

stvaraju svoja plodita koja treba odrezati, a ranu premazati voarskim voskom

Fizike mjere borbe

Termoterapija 1. dezinfekcija tla - tlo se zagrijava vodenom parom kroz sustav cijevi do 80C.

To je ekoloki veoma povoljna dezinfekcija i djelotvorna je i protiv uzronika

bolesti i protiv zemljinih tetoinja i korova, ali je iznimno skupa mjera.

2. dezinfekcija sjemena - danas se ne koristi jer ima niz tehnikih nedostataka i

skupa je

3. dezinfekcija reznica, sadnica - potapanjem u toplu vodu kroz odreeno vrijeme,

a to zavisi od vrste biljnog materijala i patogena. Tako se unitavaju

termolabilni virusi pa se dobiva bezvirusni sadni materijal npr. jagoda (tzv.

virus free).

Isto tako mogu se u toplu vodu (45 C , 5 min ) potapati prjesadnice krizantema

kako bi se inaktivirao micelij Puccinia horiana (bijela hraa krizantema).

Kemijske mjere uporaba pesticida

Pesticidi:

- sredstva za zatitu bilja

- sredstva za suzbijanje nametnika na ljudima i ivotinjama

- sredstva za zatitu drva i tekstila

Fungicidi:

1. Prema kemijskom sastavu:

- anorganski

- organski

2. Prema mjestu primjene:

- za tretiranje sjemena, paraziti se nalaze na povrini sjemena

- za tretiranja tla i podzemnih organa biljaka, kada se paraziti nalaze u tlu

- za tretiranje nadzemnih dijelova biljaka, kada se paraziti prenose zranim

strujama i kiom te tako dospjevaju na nadzemne organe biljke

http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=fungicide/v=2/SID=e/l=IVI/SIG=12gupq44p/*-http%3A//oregonstate.edu/dept/botany/epp/EFB/management/images/sprayin450.jpghttp://rds.yahoo.com/S=96062883/K=Vitavax/v=2/SID=e/l=IVI/SIG=122378nrm/*-http%3A//www.dhanuka.com/products/ninenights/images/vitavax.gif

3. Prema nainu djelovanja:

- preventivni, protektivni, odnosno fungicidi s povrinskim djelovanjem

su razliiti nazivi za grupu fungicida koji imaju za cilj sprjeavanje nastanka

zaraze.

To znai da moraju biti upotrijebljeni prije nego do zaraze doe, djeluju

"preventivno" i ne mogu "lijeiti" ve bolesne biljke.

Osnova za njihovu primjenu je poznavanje biologije uzronika bolesti,

prognozna sluba i praenje klimatskih uvjeta (meteorolokih podataka).

Meutim, nesigurnost prognoze, stalne promjene vremenskih uvjeta, izloenost

biljnih dijelova kii, suncu, vjetru stalno smanjuju koliinu (koncentraciju)

ovih fungicida. Zbog navedenog tretiranja treba stalno ponavljati, sve dok

postoji opasnost od bolesti.

-sistemini fungicidi su relativno novija grupa preparata, ali izuzetno dobro

prihvaena od agronoma i poljoprivrednih proizvoaa.

-Sistemike biljke preko odreenih organa apsorbiraju (upijaju) i zatim

translociraju (raznose) unutar biljke i do dijelova biljke koji nisu izravno

tretirani.

-To znai da su sistemini fungicidi sposobni lijeiti biljku odnosno oni djeluju

terapeutski. Jasno je da u vrijeme nanoenja oni djeluju i preventivno.

-Translokacija (raznoenje, premjetanje) fungicida je pasivnog karaktera i

odvija se strujanjem biljnog soka. U prvom redu je akropetalno odnosno prema

vrhu biljke, a znaajno je slabije raznoenje prema osnovi biljke (korijenu),

odnosno bazipetalno.

Sistemini fungicidi:

1. lokosistemini fungicidi koji u biljci djeluju samo na mjestu aplikacije, odnosno

koji prodiru samo u organe biljke koji su s preparatom doli u doticaj

2. eradikativni fungicidi zapravo su lokosistemici, ali prodiru dublje u tkivo

(npr. lista) ime dovode do jake intoksikacije uslijed ega biljni organ (list) otpada,

a time je uniten i parazit

3. pravi sistemici bivaju upijeni i translocirani kroz biljku. Pravu vrijednost

pokazuju kod dubinskih zaraza sjemena, traheomikoza, ali i drugih bolesti kada

paraziti prodiru duboko u tkiva, gdje su nedostupni drugim vrstama fungicida

Otrovnost fungicida

I - najjai otrovi, natpis "vrlo jak otrov", znak T+ i mrtvaka glava

Otrovi iz I skupine ne smiju se prodavati u maloprodaji i pojedincima. Ova se

sredstva prodaju samo organizacijama koje imaju zaposlenike osposobljene za

njihovu primjenu.

II - jaki otrovi, natpis "otrov", znak T i mrtvaka glava

Otrovi iz II skupine mogu se prodavati u poljoprivrednim ljekarnama, ali uz

propisanu evidenciju kupca.

III - slabiji otrovi, natpis "tetno za zdravlje", znak Andrijinog kria

Otrovi iz III skupine smiju se prodavati u poljoprivrednim ljekarnama, ali nikada u

drugim prodavaonicama. Ovoj grupi otrova pripada 80% sredstava za zatitu bilja.

Pridravanje mjera opreza pri radu s pesticidima i svim drugim otrovima je nuno

zbog moguih trovanja bilo sluajnih bilo namjernih.

Poslodavac odgovara za obuenost svojih djelatnika, mora im osigurati nunu zatitnu

opremu, ne dozvoliti da se tijekom rada jede, pije (niti voda, a posebno alkohol).

Za odmor osigurati dovoljno iste vode za osobnu higijenu (oprati ruke, umiti se),

ne zapoljavati maloljetne osobe ili osobe sklone alkoholu.

Svi pesticidi moraju biti uskladiteni u suhom, zidanom objektu koji nije povezan s

prostorom za stanovanje ljudi ili uz nastambe za stoku.

Takoer sva sredstva moraju biti u originalnoj ambalai te imati uputu za primjenu.

Onaj tko radi s pesticidima mora poznavati zakonske propise (pravilnike, uredbe i sl.)

koji se odnose na opu sigurnost ljudi, ivotinja i okolia.

LD50 (srednja letalna doza = smrtna doza) - napisana je u uputama i na ambalai i

orijentacijski je pokazatelj otrovnosti, nije stvarna otrovnost, a jo manje

pokazatelj

opasnosti fungicida

LD50 je koliina preparata (fungicida) izraena u mg po kg tjelesne teine koja je

dovoljna da ubije 50% pokusnih ivotinja (takori, mievi, morska prasad, make,

perad, ribe i dr.).

Vrijednost LD50 odnosi se na unoenje otrova putem hrane (preko usta ili per os) i

na takora kao pokusnu ivotinju.

Kada otrov prodire kroz kou (perkutano) ili se unosi udisanjem (inhalatorno)

onda je to posebno naznaano.

Naime isti kemijski spoj ne mora biti "jednako otrovan" ako u organizam dospije

preko usta ili preko koe. Takoer ako se za pokusnu ivotinju uzima npr. morsko

prase onda se to mora posebno navesti.

Npr. bakreni fungicidi pripadaju grupi neznatno opasnih sredstava za ovjeka, a

LD50 za takora iznosi oko 300 mg/kg ili Radocineb je svrstan u opasna sredstva

LD50 je 5000, Kaptan je takoer opasan, a LD50 je 9000.

Karenca je vremenski razmak (broj dana) od zadnjeg tretiranja pa do tolike

razgradnje pesticida (fungicida) da njegovi ostaci nisu opasni za ljude i ivotinje.

Obiljeava se s K.

Toleranca (MDK - maksimalno doputena koliina) je najvei dozvoljeni ostatak

nekog pesticida (fungicida) u vrijeme koritenja biljaka, njihovih plodova ili

pojedinih produkata. Obiljeava se s T i izraava u mg/kg (ppm).

Isti preparat moe biti upotrijebljen za suzbijanje bolesti na vie biljaka, pa e u tom

sluaju i K i T biti razliiti.

Npr. bakreni oksikloridi imaju T = 15 mg/kg za voe, povre, osuene iarke hmelja,

10 mg/kg za ostale namirnice. K = 14 dana krumpir, rajica, hmelj, 21 dan luk i grah,

28 dana krastavci, 35 dana vinova loza, 56 dana maslina.

Formulacije fungicida (pesticida)

Kod mnogih fungicida tetno na uzronika bolesti ne djeluje cijela molekula

kemijskog spoja, ve uinak posjeduju proizvodi razgradnje te molekule. Zbog toga

fungicidi moraju biti tako formulirani da razgradnja tee neometano, ali niti prebrzo

(kratko djelovanje) niti presporo, jer fungicid zbog "sporosti" nee "stii" zaustaviti

parazita.

Dva preparata istog kemijskog spoja, ali razliito formulirana mogu posjedovati vrlo

razliiti fungicidni uinak, ali i razliitu fitotoksinost.

To je razlog zato se u praksi prednost u primjeni daje jednom preparatu u odnosu

na drugi, iako oba imaju istu aktivnu tvar (at).

Svaki fungicid mora imati dobro poetno (inicijalno) i trajno (rezidualno) djelovanje.

Kod sisteminih fungicida formulacija utjee i na svojstvo sisteminosti. Sredstva

koja se koriste za bolje ovlaivanje, smanjenjuju povrinsku napetosti pa time

pospjeuju "prodor" fungicida u biljku.

Formulacije fungicida u prometu:

EC = koncentrat za emulziju

EW = tekua koncentrirana emulzija u vodi

SL = vodotopivi koncentrat

SC-KS-FL = koncentrirana suspenzija

TK = tekui koncentrat koji se koristi nerazrjeen

WP = moivo praivo

SP = topivo praivo

SG (esto WG, DF) = dispergirajue mikrogragune - koncentrat za suspenziju

MC = mikrogranulirani koncentrat za suspenziju

K = kristali

Pa = pasta

TPa = tekua pasta

P = praivo za zapraivanje usjeva

G = granulat

PSj = praivo za zapraivanje sjemena

KSj = koncentrat za vlano tretiranje sjemena

M = mamci

KM = koncentrat za mamce

t = tapi

Nastavne cjeline spore, dijelovi sistematike koji se odnose na

karakteristike pododjela i podjela na razrede pripremiti iz

osi,J., Jurkovi, D., Vrandei, K. Praktikum iz

fitopatologije (www.pfos.hr).

Sistematiku dijelom pripremiti iz prezentacija (nova podjela

na carstva i pododjele).

http://www.pfos.hr/

SPORANGIOSPORE

- endogene spore, nastaju unutar sporangija

- sporangij nastaje na nosau sporangioforu

- spore se oslobaaju pucanjem sporangija

ZOOSPORE

- sline su sporangiosporama, ali imaju jedan ili vie bieva ili flagela

pomou kojih se kreu kroz vodu

http://rds.yahoo.com/S=96062883/K=Zoospores+images/v=2/l=IVI/*-http://www-biol.paisley.ac.uk/bioref/Fungi/Synchytrium_taraxaci_spor2.jpghttp://rds.yahoo.com/S=96062883/K=zoospores+images/v=2/l=IVI/*-http://www.csus.edu/indiv/r/reihmanm/bio12_lab/lab_7/Zoosporangium_zoospores_MC.jpg

Nalazimo ih kod algi, bakterija i gljiva.

Nemaju stanini zid, mogu plivati nekoliko sati i teoretski prei nekoliko metara, ali esto mijenjaju smjer pa se nalaze u blizini mjesta gdje su osloboene.

Zoospore nalazimo kod pododjela Chytridiomicota (jedna dugaka flagela na zadnjem dijelu) i Oomycota (jedna flagela jednostavna dugaka, druga kratka s perasto rasporeenim dlaicama)

Zoospora Phytophthora sp.

Table 1. Some economically significant zoosporic fungi and related organisms

Plasmodiophorids: produce small zoospores with two anterior whiplash flagella

Plasmodiophora brassicae Major pathogen of cruciferous crops, causing clubroot disease

Polymyxa graminis, P.

betae

Zoosporic vectors of some important plant viruses, including beet necrotic yellow vein

virus

Spongospora subterranea Causes powdery scab of potato and is a vector of potato mop-top virus

Chytridiomycota: produce small zoospores with typically a single posterior whiplash flagellum

Olpidium brassicae, O.

radicale Vectors of several plant viruses

Synchytrium endobioticum Causes potato wart disease

Catenaria anguillulae Parasite of nematodes and fluke eggs

Coelomomyces spp. Parasites of aquatic larvae, including mosquitoes

Neocallimastix spp. Obligately anaerobic saprotrophs in the rumen, active in cellulose breakdown

Oomycota: produce large, kidney-shaped zoospores with an anterior tinsel flagellum and a posterior whiplash

flagellum

Saprolegnia and Achlya

spp. Freshwater saprotrophs, but some are parasites of salmonid fish in fish farms

Aphanomyces spp. A. astaci is a serious pathogen of crayfish, A. euteiches of pea crops, A. cochlioides of

spinach crops, etc.

Pythium spp. Major seedling pathogens of crops; also cause decline diseases of orchard trees

Phytophthora spp. Major pathogens of crops, including P. infestans (potato blight), P. parasitica

(glasshouse crops, etc.), P. cinnamomi (avocado, pines and many woody hosts)

Downy mildew fungi Several major pathogens, including Plasmopara viticola on grapevine.

http://www.biology.ed.ac.uk/research/groups/jdeacon/microbes/catenar.htm

KONIDIJE

- najee i najrairenije spore

- nespolne spore nastaju iz konidiogenih stanica konidiofora ili transformacijom i

fragmentacijom hifa

Konidiofor - je jednostavan ili razgranat zrani ogranak hife koji nosi jednu ili vie

konidija. Konidije producira vrni dio konidiofora tj. konidiogena stanica (anelida i

fialida).

- u osnovi njihovog postanka je proces mitoze

- propagativne spore, egzogene

-klijaju u klinu cijev hife - micelij

Proces nastanka konidija naziva se konidiogeneza.

Blastian i talian nain postanka.

Blastian je kada konidija nastaje kao nova jedinka iz konidiogene stanice.

Konidiogena stanica - anelida

Konidiogena stanica f