64164617 Specijalna Fitopatologija 1 Dio

8/22/2019 64164617 Specijalna Fitopatologija 1 Dio

1/32

SPECIJALNA FITOPATOLOGIJA 1. DIOCarstvo : Protozoa

Razdjel : Myxomycota gljive sluznjae

Podrazdjel : Myxomycotina

Razred : AcrasiomycetesRazred : MyxomycetesRazred : Plasmodiophoromycetes

1 Rod : PlasmodiophoraVrsta : Plasmodiophora brassicae Kupusna kila

2 Rod : SpongosporaVrsta : Spongospora subterranea Prana kratavost krumpira

3 Rod : Polymyxa

Vrsta : Polymyxa betae Rizomanija repe

Razdjel Myxomycota Gljive sluznjae, sluzaste plijesni

U vegetativnom stanju to su gole protoplazmatske tvorevine. Filogenetski su blie protozoama,amebama i biaima nego pravim gljivama. Tako umjesto micelija imaju plazmodij. Po grai isvojim karakteristikama dosta se razlikuju od tzv. pravih gljiva ili Eumycota. Zbog toga ih danasmikolozi nazivaju pseudogljivama (pseudofungi), a bolesti koje uzrokuju nazivaju se

pseudomikoze. Tako ih ameriki fitopatolog Agrios u svojoj novoj sistematici svrstava u

Protozoe. Plazmodij predstavlja protoplazmatsku masu s mnogo jezgara i velikim postotkomvode, bez poprenih pregrada. Moe narasti i do 30 cm u promjeru. Ameboidno se kreu i puuprema svijetlu. Plazmodij nastaje udruivanjem vie stanica, koje mogu zadrati svojindividualitet, pa se onda radi o tzv. pseudoplazmodiju. Ako stanicu udruene u plazmodijizgube svoj individualitet radi se o pravom ili fuzionom plazmodiju.Znai plazmodij se sastoji samo od protoplasta bez stanine stijenke, a sadri veliki broj jezgara.Kretanje mu je ameboidalnog karaktera. Pravi plazmodij sadri obino diploidna jezgra i

prethodi mu spolni proces, a pseudoplazmodij sadri haploidna jezgra Ove gljive hrane sefagotrofno, fagocitozom. Fagocitoza je proces unoenja krupnijih estica (koje mogu biti djelovistanice ili cijele stanice kao npr.bakterijska stanica) u veu stanicu. Proces se odvija tako da se

stanina membrana "domaina" uvrne i estice obavije fagocitoznim mjehuriem. S tim semjehuriem otapa lizosom iji enzimi razgrade sadraj. Na taj se nain stvara "probavnimjehuri" u kojem zapoinje razgradnja sloenih molekula. U okolinu mogu luiti enzime i

primati aktivne tvari u obliku otopina.

Razred : Plasmodiophoromycetes

Ovaj razred je vrlo znaajan s fitopatolokog stajalita, jer tu spadaju neke fitopatogene vrste.Sve patogene gljive su obligatni paraziti (biotrofni) na viim biljkama, ali i na algama i nekimakvatinim biljkama pa i gljivama. Vegetativno tijelo je pravi plazmodij, koji je smjeten u

stanicama biljke domaina (endogeni) i ne stvara sporangije, ve zaraene stanice biljkidomaina slue za stvaranje spora. Kod napadnutih biljaka izazivaju hipertrofiju stanija.Tipini prestavnik je kupusna kila (Plasmodiophora brassicae ), koja na korijenu kupusnjaa

1
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bakterijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Lizosomhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Enzimhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Lizosomhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Enzimhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bakterija


2/32

(Brassicaceae ili Cruciferae ) izaziva hipertrofije.Ono to je vrlo bitno je da su sve vrste ovih rodova (Polymyxa, Spongospora i dr.) vektori nekihbiljnih virusa (fungihorija )!

PLASMODIOPHORA BRASSICAE - KUPUSNA KILA

Kod nas je esta bolest u okolici Varadina, Ogulina. Najvie joj odgovaraju teka, vlana i

kisela tla. Napada 200 vrsta iz porodice kupusnjaa i to samo podzemne organe, nadzemneorgane jedino napada kod vrste Nasturtium officinale (potoarka) .

Simptomi : Deformacije na korijenu i vratu korijena izrasline, tumori, kile hipertofijeUzduno pucanje kore zaraenog tkiva, ne stvara se sekundarno korijenje. Kodrotkve i podzemne korabe (tvore mesnati korijen) zaraza nastaje na pravomkorijenju a hipokotil pokazuje otpornost.

tete : Deformacije korijena, naruena funkcija korijena, odbacivanje listova. Zaraene biljkerijetko propadaju, esto ostaju nie rastom, starije lie uti i otpada.na nadzemnom dijelu

dolazi do smanjenja lisne povrine Ako zaraza nastupi kasnije u vegetaciji simptomi se nanadzemnom dijelu jedva opaaju, urod nije jako umanjen.

Biologija : Prezimljuju trajne spore u tlu u plazmodiju Meront. Najpogodnije temp za klijanjespora su one izmeu 18-23 0C, tlo mora biti vlano. U kiselom tlu iscjedak koji lui korijenkupusnjaa stimulira klijanje spora. Trajne spore klijaju i nastaju zoospore s jednom jezgrom i 2

bia. Zoospore se u vlanom tlu kreu do korijenia, odbacuju bieve i ulaze do epidermalnihstanica. Nastaje haploidan plazmodij s vie jezgara.

Nakon mitotske diobe nastaje zoosporangij s novimzoosporama. Zaraene stanice potiu na diobu

okolne stanice hiperplazija U stanicama domaina nastaju trajne spore izhaploidnog plazmodija koji je nastao nakon mejozediploidnog plazmodija koji je pak nastao iz zigote(izogamija)

Zatita : U tlima sa pH vrijednou iznad 7.5 nemazaraze, zato je jedna od mjera suzbijanjakalcifikacija kiselih tala. Plodored = 5-6 godinaiskljuiti kupusnjae iz uzgoja. U plodoredu ne

smiju biti bijele itarice jer se gljiva na njimaodrava. Najekonominija mjera je oplemenjivanje,iako nema otpornih sorti postoji tolerantna sortakelja pupara. Zaraza se smanjuje potapanjem

presadnica prije sadnje u 0,1 % otopinukarbendazima

SPONGOSPORA SUBTERRANEA - PRANA KRASTAVOST KRUMPIRA

Javlja se u podrujima s hladnijom klimom ili u godinama s estim hladnijim i kinimrazdobljima (12-18OC, 40-90% vlaga, pH 4,7-5,4). U nas se javlja povremeno, moe doi i narajici. Ova gljiva je vektor virusa bunavosti mop-top virus

2


3/32

Simptomi : Simptomi su vidljivi samo na podzemnim organima biljke. Prvi simptomi su bijelebradavice (pritii) na gomolju koji su svijetliji od okolne kore, u unutranjosti tih bradavica jecrna prana masa spora, nakupine tih trajnih spora nazivaju se glomerule. Te bradavice mogu jonastati i na korijenu i stolonima. Bradavice pucaju ostavljajui zvjezdast oblik pukotine.

Posljedica : ne ma promjene organoleptikihsvojstava, nije toksino

Zatita : Plodored 6 god., fungicidi fluazinon,mankozeb. Moenje gomolja u 1% otopiniformalina 10-15 min. Tretiranje vruom vodom10 min pri 55 0C , 2 mj prije sjetve.

POLYMYXA BETAE - RIZOMANIJA REPE

Ova gljivica je vektor virusa beet necrotic yellow virus virus nekrotinog utila

Simptomi : uenje ila listova praeno nekrozama, puno sekundarnih korijenia

tete : Smanjen urod

Zatita : Plodored 4godine, tolerantne sorterepe, nema fungicida

Biologija : Trajna sporaodrava se u tlu(prezimljuje). Trajna

spora producirazoospore koje inficirajukorijenove dlaice, kao

posljedica infekcijestvara se plazmodij. U

plazmodiju se formirajutrajne spore kojeraspadom biljnog tkivaodlaze u tlo ovoobuhvaa teleomorfni

dio ivota (fazaodravanja).

3


4/32

Anamorf - nespolni reproduktivni stadij gljive.Teleomorf - spolni reproduktivni stadij gljive.

Iz zoospora u zaraenim stanicama nastaje plazmodij. Unutar plazmodija se razvijajuzoosporangiji iz kojih se oslobaaju zoospore, mogu se osloboditi u susjednim stanicamakorijenovih dlaica. Sec. zoospore vre infekciju mogu izai iz stanice i inficirati susjednu

biljku (moe biti nekoliko ciklusa). Ovo predstavlja teleomorfni dio ivota gljive (faza

umnaanja)

Carstvo : Mycota

Razdjel : Eumycota prave gljive

Podrazdjel : 1. Mastigomycotina2. Zygomycotina3. Ascomycotina

4. Basidiomycotina5. Deuteromycotina

Podrazdjel Mastigomycotina zoosporne gljive

Glavna karakteristika ove sistematske skupine gljiva je neseptirani micelij (neki rodovi uope nestvaraju micelij !), to znai da im se cijelo vegetativno tijelo sastoji od samo jedne

jednostanine neseptirane hife, bez obzira na veliinu. Vrste nekih rodova nemaju micelij ili jeon jako slabo razvijen. U sistematici ili taksonomiji unutar ovog podrazdjela vlada velika

konfuzija !, jer su neke vrste su na prelazu izmeu pravih gljiva i sluzavih. Nespolno serazmnoavaju zoosporama (propagativne nespolne spore sa flagelama), spolno zigotom kojanastaje izogamijom i oosporama koje nastaju anizogamijom (anteridij+oogonij). Prezimi trajnizmski sporangij. itava se podjela ovog podrazdjela dalje zasniva na osnovu grae i rasporedaovih flagela na zoosporama. Tako imamo razrede unutar ovog pododjela :

Razred Chytridiomycetes zoospore s jednom flagelom na zadnjem dijelu flagellawhiplash tip

Razred Hyphochytridiomycetes zoospore s jednom flagelom s resicama na prednjem

dijelu - Flagella tinsel tip

Razred Oomycetes zoospore s dvije flagele na zadnjem kraju flagela s resicama a naprednjem bez resica

Flagella whiplash tip Flagella tinsel tip

4


5/32

Razred Chytridiomycetes

Red : BlastocladialesRed : MonoblepharidalesRed : Chytridiales

(rodovi se dijele prema izgledu i mjestu nastanka sporangija)Porodica : Physodermataceae

Rod : PhysodermaPorodica : OlpidiaceaeRod : Olpidium

Porodica : SynchitriaceaeRod : Synchitirium

OLPIDIUM BRASSICAE - KUPUSNA PADAVICA

U kombinaciji s ostalim MO tla moe u klijalitima izazvati totalno polijeganje. Ova gljiva jevektor TMV i Lettuce big-vein virusa.

Simptomi : nekroze tkiva na prizemnom dijelu u obliku smeih pjega crna noga, bazalni dioomeka, zbog ovog oteenja dolazi do polijeganja

ivotni ciklus : odrava se u tlu i u biljnim ostacima u obliku trajnog zimskog sporangija(izboine tamno smee boje). Kad krene vegetacije oslobaaju se zoospore koje doplivaju do

biljnog tkiva, odbacuju bi, prijeu u cistu i izvre infekciju. U inficiranoj stanici se iz cisteformiraju ljetni sporangiji, iz njih diferencirane zoospore formiraju hife te se mogu osloboditivan te izvriti infekciju Ovo je nespolni (anamorfni) dio ciklusa.

Spolni (teleomorfni) dio ciklusa : zoospore mogu kopulirati izogamijom (izogamija-spolniproces u kojem se spajaju morfoloki iste ali fizioloki razliite gamete, gametangiji,zigofori=nastaje zigota koja je trajna spora i koja dugo zadrava viabilnost), nastaje zigota koja moevriti infekciju te slui za izgradnju zimskog sporangija.

Suzbijanje : dobra drenaa, kaljenje presadnica prvo sa optimalnih 18-20 oCSniziti na 7-8 oC, pa onda opetPovisiti na 15-18 oC

Zalijevanje tiramom i kaptanom, 5-10 lit/m2

Sterilizacija tla dazomet, ili raskuivanje tla 2% otopinom formalina

SYNCHYTRIUM ENDOBIOTICUM - RAK KRUMPIRA

Simptomi : Osim krumpira, S. enobioticum napada i rajicu te neke korovne vrste iz porodiceSolanaceae (Solanum nigrum, Solanum dulcamara, Hyoscyamusniger). Napada sve dijelove biljke osim pravog korijena, pa zatozaraena biljka dobro raste. Najei i najtipiniji simptomi javljajuse na gomolju, na kojem se razvijaju tumoraste ili rakastetvorevine, naborane hrapave povrine razliite veliine i oblika,

koje izgledom podsjeaju na cvjetau, bijele su boje, a kodsorata s antocijanom, lagano obojene. Tumorasti izrataji u poetku

su svijetli, a kasnije potamne. to je zaraza ranije nastupila gomolj je jae zahvaen rakom i

5


6/32

formira se vei broj tumora. Ukoliko je zaraza nastupila kasno i/ili je slaba tumorasti izratajinisu jasno vidljivi. Nanadzemnim dijelovima biljaka javlja se rijetko, aizrasline su, ukoliko je jave, zelenkaste boje.Zaraeni listovi zadebljaju i zakrljaju.

Biologija : S. endobioticum je obligatni intracelularni parazit ije se tijelo razvija unutar stanicebiljke domaina. Gljiva prezimi u obliku zimskihzoosporangija, odnosno trajnih spora, koje se oslobaaju

nakon raspada zaraenih gomolja. U proljee, ako u tluima dovoljno vlage i povoljna je temperatura - ne preko20C, iz zimskog zoosporangija izlaze brojne zoospore(200- 300). One se pomou bia kreu kroz vodu u tlu doorgana biljke domaina. Ove zoospore vre primarnezaraze. Kad

Zimski zoosporangijizoospora dospije do biljke krumpira, priljubi se uz tkivo gomolja, odbaci bi i itava zoospora

se uvlai u mladu stanicu epiderme, okca ili klice. Stanica u kojoj se parazit nalazi hipertrofira(hiper-iznad; trefo - hranim) (znatno povea svoj volumen), a stanice oko nje reagiraju

hiperplazijom (hiper - iznad; plasso - obrazujem, tvorim), odnosno ubrzano se dijele, ime sestvara rozeta oko zaraene stanice i poinje razvoj rakaste tvorevine. Parazit se hrani na raunstanice domaina i raste. Kad dosegne odreenu veliinu, zaodjene se membranom i postajeprosorus. U prosorusu dolazi do nekoliko uzastopnih dioba jezgre, a zatim se i sam prosorusdijeli na 4-9 dijelova. U svakom dijelu prosorusa nastavlja se dioba jezgara, dok ih ne nastane200-300. Od svake jezgre i citoplazme koja je okruuje formira se po jedna zoospora. Svaki dio

podijeljenog prosorusa predstavlja jedan ljetni zoosporangij, a svi ljetnizoosporangiji zajedno ine sorus. Kad su zoospore zrele, zoosporangij bude istisnut iz sorusa na

povrinu gomolja i iz njega se oslobaaju zoospore. Svaka od ovih zoospora moe izazvatinovu, sekundarnu infekciju istog ili susjednog gomolja. itav ciklus razvoja gljive od zaraze

stanice do stvaranja zoospora traje 10-12 dana i u povoljnim uvjetima moe se ponoviti nekolikoputa tijekom vegetacije. Svaka daljnja infekcija pojaava diobu stanica i tumorasta izraslina nagomolju postaje sve vea. Kod rane primarne zaraze itav gomolj bude pretvoren uneupotrebljivu kvrgavu masu. Razmnoavanje pomou zoospora predstavlja nespolni nainrazmnoavanja. Spolno razmnoavanje vri se na taj nain to fizioloki razliite zoospore, koje

potjeu iz razliitih zoosporangija kopuliraju dajui zigotu. Zigota ima dvije flagele pomoukojih se kree kroz vodu u tlu do gomolja krumpira. Kad doe do okca gomolja zigota seuvlai u stanicu na isti nain kao i zoospora. Pod utjecajem parazita zaraena stanica se nekoliko

puta podijeli i zigota bude potisnuta dublje u gomolj. Parazit u stanici raste i nakon nekogvremena formira zadebljalu opnu, te nastaje zimski zoosporangij. Zimski zoosporangij je

dormantan tijekom zime, a u proljee se iz njega oslobaaju zoospore koje vre primarneinfekcije. Time je zatvoren ciklus razvoja uzronika raka krumpira.

Prenoenje : Zaraenom zemljom koja se moe prenijeti alatom, obuom, gnojem...Zatita : kod uvoza krumpira obavezan je certifikat da on potjee iz podruja u kojem nemazaraze ovom gljivom. Zaraene poiljke treba vratiti ili unititi

6


7/32

Razred Omycetes

Red SaproleginalesRed Peronosporales - Porodice Pythiaceae, Peronosporaceae i Albuginaceae

Gljive iz ovoga razreda imaju dobro razvijenjednostanini ili neseptirani micelij. U micelijuse nalazi vei broj jezgara koje se mogu razlikovati i morfoloki i fizioloki. Imajudiplobiontski ciklus dakle diploidan micelij (iz njega nastaje haploidni anteridij i haploidni

oogonij) i nespolne strukture, do mejoze dolazi prije stvaranja anteridija i oogonija kako bi onipostali haploidni zato to u klijanju oospore nema mejoze jer su hife haploidne. Staninestijenke kod gljiva iz razreda Oomycetes graene su odceluloze (i glikogena), ime se ovegljive razlikuju od svih ostalih gljiva (kod kojih su stijenke graene od hitina). Prema nainuishrane meu ovim gljivama ima saprofita, fakultativnih i obligatnih parazita. Prema sredini ukojoj ive, ove gljive mogu biti vodene, suhozemne ili prijelazne. Razmnoavanje gljiva iz ovograzreda moe biti spolno i nespolno (zoosporama ili konidijama). Nespolno razmnoavanje kod

parazita vezanih za vodu vri se pomou zoospora s dva bia, najee bono postavljena, kojese razvijaju u zoosporangijima. Kod parazita prilagoenih suhozemnom nainu ivota, nespolnorazmnoavanje vri se pomou konidija. Prijelaz izmeu ova dva naina nespolnog

razmnoavanja takva je pojava da kod nekih gljiva, ovisno o uvjetima vanjske sredine,zoosporangij moe dati zoospore ili moe proklijati izravno u micelij, dakle ponaati se kaokonidija. Spolno razmnoavanje tipina je heterogamija i ima poseban naziv - oogamija.Spolne stanice su anteridij (u kojima se razvijaju spermatozoidi) i oogonij (u kojem je jajna

stanica), a njihovom kopulacijom nastaje trajnaspora oospora koja je jedina diploidnastruktura u ivotnom ciklusu. Ona ima jako zadebljalu opnu i moe ouvati vitalnost kroz duevremensko razdoblje.Kada nastupe povoljniuvijeti oospora klija te se mitotski dijeli i stvara

mnoge nove jezgre. Anteridij i oogonij razvijajuse na ograncima hife i odvojeni su septama odostatka micelija (to su jedine septe kod ovihgljiva). Kod nekih predstavnika ovoga razredaspolne stanice mogu biti pokretne i zovu se

planogamete, a takvo razmnoavanje naziva seplanogamija.

razredu Oomycetes paraziti kulturnih biljaka javljaju se u dva reda:Red SAPROLEGNIALES - za poljoprivredu je vaan rod Aphanomyces;

Red PERONOSPORALES - sadri velik broj vrlo znaajnih parazita.

RED PERONOSPORALESRed Peronosporales obuhvaa najznaajnije predstavnike razreda Oomycetes. Micelij ovihgljiva je jednostanian, jako razgranat, s veim brojem jezgara. Micelij je endofitan i najee serazvija intercelularno.Kao i ostale gljive iz pododjela Mastigomycotina, razmnoavaju sezoosporama. Gljiva se hrani crpei hranjive tvari iz stanice biljke domaina pomou haustorijakoje mogu biti razliitog oblika. Kao i druge gljive iz razreda Oomycetes, predstavnici redaPeronosporales prema sredini u kojoj ive mogu biti vodeni, suhozemni i prijelazni, a premanainu ishrane saprofiti, fakultativni i obligatni paraziti. Najsavrenije gljive iz ovoga reda

visoko su specijalizirani obligatni paraziti.Kod veine ovih gljiva anteridij i oogonij razvijaju se na istoj hifi, ali se mogu nalaziti ina razliitim hifama. Takva pojava da jedna jedinka razvija samo anteridije, a druga samo

7


8/32

oogonije, zove se heterotalizam.Red Peronosporales se dijeli u tri porodice na temelju morfolokih karakteristika sporangija isporangiofora ( Sporangij je nespolni organ u kojemu endogeno nastaju nespolnespore=sporangiospore, veliina i oblik su karak vrste, ogranak hife koji nosi sporangij zove sesporangiofor. Sporangiospore su nepokretne spore koje slue rasijavanju u prirodi i inficiranju)

Porodica PYTHIACEAEPorodica ALBUGINACEAE

Porodica PERONOSPORACEAE

Porodica Pythiaceae :

Uglavnom su fakultativni paraziti (nekrotrofni) ili saprofiti koji ive u tlu. Za fitopatologiju subitna dva roda Rod Pythium i Rod Phytophtora

Morfoloke karakteristike : Sporangij je direktno na somatskim stanicamaSporangiofori neodreenog rasta

Vrste rod Pythium na zoosporangiju stvaraju mjehurastu vreicu tvz. VEZIKUL, dok vrste rodaPhytophtora ne stvaraju tu vezikulu, pa je to osnovna razlika izmeu ova dva roda.Do diferencijacije zoospora kod roda Pythium uvijek dolazi u vezikulu, nakon to se sadrajzoosporangija prelije u vezikul.

Kod roda Phytophtora zoosporangiji na vrhu obino imaju ispupenje, bradavicu tvz PAPILU(bitna taksonomska razlika) dok vrste roda Pythium to nemaju.

Zoosporangij kod roda Phytophtora uglavnom otpadaju sa zoosporangiofora, a jedan diosporangiofora moe ostati na sporangiju, pa se taj ostatak zove pedicellus (bitno taksonomski)

Uslijed spolnog razmnoavanja anizogamije (koja se ovdje naziva oogamija a predstavljaspajanje i morfoloki i fizioloki razliitih gameta (spolni org : anteridij i oogonij) uslijed eganastaje trajna spora oospora), anteridij ili muka spolna stanica u odnosu na oogonij ili enskuspolnu stanicu moe biti amfigin, paragi ili hipogin ( bitna osobina).Amfigini anteridij obavija oogonij sa svih strana, paragini anteridij samo s jedne strane a

hipogini anteridij dolazi kod Pythium sp.Razlike u morfologije izmeu Pythium i Phytophtora sp prikazane su u sljedeoj tablici

8


9/32

Rod Pythium :

Vie od 116 vrsta , polifagi. Vrste ovog roda vole hladno i vlano vrijeme te teka i slabo

drenirana tla. Patogenost ovisi o koliini vode, temperaturi, svjetlosti, pH, prisutnosti drugih MOi inokulaciji. Urokuju pale i trule klice, pale tek niknulih biljaka, trule sa polijeganjemklijanaca i vrlo mladih biljaka. Stvaraju dvije skupine enzima :Celulolitike koji razgrauju sredinje lamele embrijaPektinolitike koji razgrauju sredinje dijelove stanine stijenke epidemalnih st.

Najei je simptom propadanje mladih biljaka, suenje pri tlu, vodenast izgled.

Biologija : Pythium stvara njeni neseptirsni micelij koji brzo raste. Na miceliju nastajeproirenje (zoosporangij). Nastaje na vrhu hife ili u sredini (interkalarno). Sporangij klije ucjevicu i nastaje mjehuri (vezikula) u kojoj se razvijaju zoospore. Broj zoospora je razliiti

(kod nekih i do 100). Zoospore imaju 2 bia uz pomo kojih se kreu prema domainu. Kadadospiju do domaina odbacuju bieve, veu se za domaina i kliju.U spolnom stadiju nastaju anteridij i oogonij (na istoj hifi-monoklini a na razliitim hifamadiklini). Nakon anizogamije (oogamije) nastaje trajna spora- oospora.

Mogu parazitirati na : SJEMENU ulazi kroz pukotine, pektinolitikim enzimima razarastanine lamele i dolazi do maceracije tkiva, a celulolitikim enzimima razgrauje staninestijenke epidermalnog tkiva i sjemenke se pretvaraju u crnu masu suberina.

INFEKCIJA KORIJENOVOG VRATA micelij ulazi u epidermalnestanice, dolazi do kolapsa stanice i loma biljke. Kada do infekcije dolazi u kasnijim stadijima

razvoja biljke, biljka preivi. No pythium rijetko napada starije biljke djeja bolestKORIJENJE napada mlae korijenje koje pocrni, u starije korijenje nemoe ui stoga ulazi u sekundarno korijenje pa izaziva zastoj urastu biljaka jer upravo tosekundarno korijenje upija vodu i mineralne tvari.

OBILJEJE PYTHIUM PHYTOPHTORADiferencijacija zoospora U vezikuli U sporangijuOblik sporangija Filamentoza ili sferian,

izuzetno jajolikOblik limunq, jajolik iliobrnuto krukolik

Poloaj sporangija Na vrhu sporangiofora iliinrekalarno

Uvijek na vrhu sporangiofora

Bradavica na sporangiju Uvijek bez bradavice Bradavice vie ili manjeizraene

Sporangij otpada sasporangiofora

nikada Kod speciesa 1,2 i 3 skupine

Hife Njene,vijugave, tanke do 10mikrona

vrste do 14 mikrona

anteridij Uvijek paragini ili hipogini Amfigin ili paraginhlamidospore odsutne Prisutne kod nekih spoogonij Gladak ili bodljikav, stijenke

bezbojneGladak, kod nekihornametiran, obojene stijenke

Oospore Kod nekih vrsta ispunjavaju akod nekih ne ispunjavajuoogonij

Ne ispunjavaju oogonij-aplerotine oospore

9


10/32

Suzbijanje :Najvanija je preventiva (sterilizacija tla, odvodnja, umjereno zalijevanje). Zatretiranje sjemena preporuuju se fungicidi na osnovu Tirama i Kaptana, sistemici ne jeruzrokuju zastoj u razvoju. Kaptan prije sjetve 0,3% otopina ili nakon sjetve 0,2% otopina uzskupljanje propalih biljak da se smanji inokulum. Nakon 6-8 dana tretiranje se ponavlja zato jersu to fungistatici a ne fungicidi. Poslije toga tretiranje nije potrebno jer porastom biljke postajuotpornije. Sterilizaciju je mogue obavljati vodenom parom ali to je komplicirano i skupo pa seobavlja solarizacija pod folijom ( 50 oC uz ekspoziciju od 1-1,5 mj ). Za sterilizaciju se jo

koriste i kemijska sredstva na bazi Dazometa (Basamid granulat). Mogue je prirediti tlo izalijevati fungicidima irokog spektra ili kombinacijom jel obino ima i drugih gljiva.najznaajnije su P. debaryanum, P. irregulare, P. ultimum, P. splendens, P. aphanidermatum i dr.

Rod Phytophtora :

Obligatni paraziti, ine prijelaz prema obligatnim parazitim, ive u tlu i vodi, neke mogu prijeiu saprofitski nain ivota. Postoji oko 67 vrsta. Imaju velike sporangije jajolikog, obrnutokrukolikog ili limunastog oblika. Nespolno se razmnoava zoosporama koje nastaju uzoosporangiju i hlamidosporama(nespolne spore nastale fragmentacijom hifa) , spolno

anizogamijom (oogamijom). Zoosporangiji imaju papilu , ne zna se koja joj je funkcija pazasada slui samo za raspoznavanje. Oospora koja nastaje je aplerotina veliki joj je razmakizmeu debele membrane i prave oospore. Zoosporangij kod roda Phytophtora uglavnomotpadaju sa zoosporangiofora, a jedan dio sporangiofora moe ostati na sporangiju, pa se tajostatak zove pedicellus (bitno taksonomski).

Pomoni lju za diferencijaciju vrsta i rod Phytophtora:1. sporangij s izraenom papilom

anteridij paragini P.cactorum anteridij amfigini P.parasitica=P.nicotinae, P.capsici

2. Sporangij sa manje izraenom papilom Anteridij paragini P.citricola, P.syringae, P.porri Anteridij amfigini P.infestans

3. sporangij bez papile anteridij paragini i amfigini P.fragariae, P.megasperma anteridij amfigini P.cambivora, P.cryptogea, P.erytroseptica

ivotni ciklus Phytophtora- iz micelija stvaraju zoosporangije- mogu stvgarati i oospore ili hlamidispore- zoospore se kreu u vodi do domaina gdje kliju u klinu cijev i vre inf- oospore i hlamidospre kliju u micelij na kojem nastaju zoosporangiji

10


11/32

PHYTOPHTORA INFESTANS - PLAMENJAA KRUMPIRA

Zaraza se javlja na svim Solonaceama svake godine pa ju ljudi esto ne tretiraju. Ponekad setretira zajedno sa krumpirovom zlaticom ali to nije optimalan rok. Propadanje nasada krumpiradovelo je do gladi u Irskoj (1845.-1848.) koje je za posljedicu imalo masovno iseljavanje uSAD. Danas je krumpirova plijesan rairena u gotovo svim uzgojnim podrujima ove kulture,

posebice u podrujima s vlanijom i hladnijom klimom. I u krajevima koja ne obiluju kiom ivlagom ova bolest u vlanijim godinama moe dovesti do znatnijeg umanjenja priroda. Openito

se moe rei da se u godinama povoljnim za uzgoj krumpira i plamenjaa javlja u jaemintenzitetu i obrnuto.Gljiva napada sve dijelove biljke osim pravog korijena. Izvor primarnihzaraza predstavljaju zaraeni gomolji koji su zaostali u tlu. Spolni ciklus je rijedakpa suoospore rijetko izvor primarnih zaraza.

Biologija : zaraeni gomolji su glavni izvor infekcija dovoljna je jedna zaraena biljka da uravniarskim krajevima i povoljnim prilikama izazove infekciju na polju veliine 80 ha.Sporangiji ili zoospore koje sa nadzemnih dijelova dospiju u tlo inficiraju gomolje. Zoospore uvodi zahvaljujui bievima putuju do gomolja te ulaze kroz lenticele, kroz pokoicu uz okca iliozljede. Nakon infekcije u meustaninim prostorima se razvija micelij koji moe preivjeti i na

0O

C a u stanicu ulazi haustorijama.. micelij u stabljici i listovima nakon nekog vremena krozpui izbija i stvara sporangiofore sa sporangijima, sporangiofori se granaju. Ti sporangiofori sasporangijima ine prljavo-bijele nakupine koje se vide na naliju zaraenog lista. Do stvaranjasporangija na sporangioforima dolazi kada se temperature kreu izmeu 3-26 OC (optim 18-22OC), RVZ mora biti iznad 90% (ispod 60% RVZ nema stvaranja sporangija). Nastali sporangijiomoguuju irenje zaraze. Sporangiji kliju unutar kapljice vode dajui najee 3-8 zoospora.Zoospore bievima dospijevaju u blizinu pui na listovima i stabljici, odbacuju bieve te

proklijaju, a klina cijev probija kutikulu ili ulazi kroz pui u meustanine prostore mezofila.Pri viim temp sporangij moe sam proklijati u klinu cijev a da ne dolazi do nastanka zoospora(24-25 OC). Tada ti zoosporangiji klijaju u micelij. Tijekom dana se ne stvaraju sporonosni

organi. Novi sporangiofori nastaju sam u svitanje i nekoliko sati nakon toga. Koliko puta e sesporangiofori javiti ovisi o temperaturi, vlazi i osijetljivosti sorte. Kod rajice je sve isto samo jeizvor prim zaraze zara. krumpir.

Simptomi :NA LISTU : ukaste pjege koje kasnije posmee ipoveavaju se za vlanog vremena. Na naliju lista je prljavosmeaprevlaka (sporangiofori sa sporanigijama). Tkivo u pjegi omeka,pocrni, postaje vodenasto a lie se objesi. Ako je toplo i vlanozaraeni djelovi trunu i smee.NA GOMOLJIMA : je zaraena povrina mjestimino udubljena to

se vidi odmah ali najee 2-3 tjedna nakon vaenja. Gomolj iznutraima smeorastu boju koja postupno prelazi u zdravi dio. Kad koicakoica ploda dozori pjege se tee uoavaju. Napadnuti gomolji suplitko u tlu s tankom koicom

Zatita : Provoditi agrotehnike i kulturne mjere, dakle redovitaobrad, koristiti zdrave gomolje za sadnju, plodored, unitavati biljneostatke, koristiti otpornije sorte (desiree,igor,jerla). Potrebno jezagrtati krumpir bez jaria, tako da vode ide meu redove a ne u

gomolj. Obavljati desikaciju da spore ne dospiju do gomolja i suzbiti korove da se ne stvara

suvina vlaga. Fungicidi (bez prognoze napada) se koriste oko cvatnje i po potrebi jo 2-3 puta.Za zatitu uz prognozu postoji puno metoda, najee se prate temperature, RVZ, oborine i

11


12/32

interakcije ovih imbenika, uz pretpostavku da postoji izvor zaraze. Moemo se koristiti iureajima koji hvataju spore (winstelova metoda, kompjutorski sistemi za prognozu)

Winstelova metoda bazira se na sljed parametrima min i max temp u meteorolokoj kuici,inf se realiziraju ako barem 10 h vladaju temp iznad 10OC uz RVZ iznad 90%, sljed 2 dana tempmoraju biti 23-30 OC. Da bi dolo do epidemije prosjene dnevne temp = 10-23 OC

Kompjuterizirani sitemi za prognozu Agrometeo, Paar, Metos, Blitecast

PHYTOPHTORA NICOTINAE var. PARASITICA - TRULE DUHANA I RAJICE

Biologija : Prezimljuje u tlu u obliku hlamidospora (nespolne spore nastale fragmentacijomhifa, imaju debelu membranu), oospora i micelija na zaraenim ostatcima. Brzo se iri nakonobilnih kia i navodnjavanja.

Kada nastupe povoljni uvijeti hlamidospore klijaju i nastaju hife i sporangiji, za ovu fazu je

vano prisutstvo vode, odnosno visoka vlaga u tlu. Sporangij ove vrste je najee sferian,nastaju zasebno ili u malim simpodijima od po 2-4 sporangija. U sporangijima(zoosporangijima) nastaju zoospore koje izlaze i brzo se kreu zahvaljujui flagelama. Nakontoga zoospore se zaokrue i postanu ciste odbacujui svoje flagele. Nakon to se prihvate zakorijen proklijaju i izvre infekciju. Oospore su sferine.

Simptomi : Pri dnu stabljike nastaju pjege razliitih oblika i veliine ; prodiru do sri koja sesui i biljka propada.Gljiva se odrava u obliku hlamidospora a zoosporama iri zarazu. Kod rajice dolazi do

promjene na biljci na korijenu nastaje tamnozelena prstenasta nekroza i stabljika se tu sui, a

na presjeku je smee boje. Mlade biljke venu, starije uginu a u nasadima dolazi do polijeganja.Postrano ili glavno korijenje posmei. Na mladim biljkama infekcija se iri od glavnog korijenau vis preko provodnih snopova i sri. Listovi su mlitavo objeeni i bez sjaja jer je prekinut dotokvode. Uslijed oteanja glavnog korijena stvara se adventivno korijenje a kako mlade biljkenemaju potpuno razvijen ksilem dolazi do suavanja sri pa dolazi do smeuranja itavognapadnutog dijela stabljike. Zatim se biljke sue i umiru.

Na plodovima se javlja vlana trule tj vodenaste sivozelene zone s tamnosmeikoncentrinim krugovima ili djlom kruga. Plodovi zadravaju oblik ali lako otpadaju. Unutar

plod sok je sluzav i tamnosme. Simptomi na plodovima su obino pri tlu a iz zaraenih plodovadobiva se zaraeno sjeme.

Zatita : osnovne su preventivne mjere koje ukljuuju pridravanje plodoreda(kupus,kukuruz,penica,salata). Izbjegavanje obilnog zalijevanja. Tretiranje (sterilizacija) tlavodenom parom ili dazometom, dezinfekcija klijalita dazometom, formaldehidom,mankozebom. Zatita nadzemnih dijelova je ista kao i kod P. infestans osim to se mogu jokoristiti metalaksil i benalaksil.

12


13/32

Hlamidospore koje vre prim sporangij otputa zoospore biflagelatne zoospore privu.Inf. na korijen

Zoospore (ciste) putaju klinu patogen se razvija u tkivu korijena i stvara hlamidospore.cijev i vre inf.

Napadnuti organ Phytophtora infestans P. nicotinae var.parasiticaVegetativni organi Suhi, tvrdi Mekani vodenasti

Plodovi Male, smee pjege iroki, smei conc krugoviEpiderma Bronane boje Zelena, vodenastaUnutranjost plodova Smei endokarp Endokarp i sjeme izbljedjeliZona oko ake Rjee inficirana Redovito inficiranaSazrijevanje plodova Ubrzano usporenoRazlike u simptomima na rajici kod napada P.infestans i P.nicotiniana var.parasitica

PHYTOPHTORA CAPSICI - PLAMENJAA PAPRIKE

- gangrena korijenovog vrata paprike

Jedna od najznaajnijih bolesti paprike ali i paradajza, plavog patlidana, krastavca, lubenice,dinje, tikvice i drugih biljaka.

Simptomi : Rasad i mlade biljke paprike bivaju zaraene u predjelu korjenovog vrata . Korijenpostaje tamno crn, nakon ega se pojavi nekroza i vlana trule. Napadnute biljke naglo venu isue se. tete su najizraenije poslije obilnih navodnjavanja, jer se ova bolest iri kroz tlo,navodnjavanjem. Kad se zaraza pojavi na granici ili listu, ti dijelovi odumiru i nastajunekrotine pjege koje za vlaana vremena mogu biti prekrivene bijelim micelijem. Gljiva

prezimljuje u zaraenim biljnim ostacima, zahtijeva visoku temperaturu, razmnoava se natemepraturi od 10-35 C. Da bi se izvrila zaraza potrebna je voda.

13


14/32

NA PLODU: Plodovi paprike bivaju zaraeni kroz peteljku, prodiranjem patogena iz zaraenogstabla. U uvjetima povecane vlanosti zahvaceni delovi ploda dobijaju tamnozelenu boju iomekavaju, a na njihovoj povrini se javlja bjeliasta prevlaka. Ako poslije infekcije nastupi

period suhog i toplog vremena plodovi se smeuravaju i sue, a meso ploda se raspada, tako daod ploda ostane samo providna pokoica. Ovako sasueni plodovi ostaju privreni na biljci.

Biologija : P. capsici je soil born gljiva, dakle primarne infekcije odvijaju se na korijenju iprvim listovima koji su nablii razini tla. Gljiva razvija micelij unutar domaina i dolazi do

stvaranja sporangija koji su najee sferinog oblika, bezbojni te posjeduju papilu. Sporanioforisa sporangijima izlaze na povrinu biljnog tkiva, posebno listova. Sporangiji se ire kapima kieili navodnjavanjem. U prisutnosti vlage u sporangiju (zoosporangiju) stvaraju se zoospore. Tezoospore mogu se kretati u vodi nekoliko minuta ili nekoliko sati prije no to postanu ciste, toovisi o temp vode, pH... nakon to su zoospore dole do biljnog tkiva privuene eksudatimakorijena, odbacuju bieve, postaju ciste, prihvaaju se na biljno tkivo i razvijaju klinu cijev. Taklina cijev najee penetrira u tkivo lista kroz prirodne otvore (pui, stome). Takoer isporangiji mogu razviti klinu cijev i osnovati nove kolonije, to se esto dogaa u nedostatkuvode bez koje su zoospore slabo pokretne.Produkcija spolnih spora, oospora, je obilna. Oospore su trajne spore (5 god) debele stijenke

koje slue odravanju u nepovoljnim uvijetima a nastaju nakon spajanja anteridija i oogonija uprocesu zvanom oogamija.Optimalna tem za razvitak patogena je 25-30 oCInfekcijski inokulum (sporangiji) ire se na razne naine poljem, putem strojeva, alata,odjeom,obuom...Gljiva se odrava ut lu na zaostalom korijenju ili mumificiranim plodovima.Takoer se moe prenositi i sjemenom, seed borne

Zatita : U podrujima gdje se patogen nalazi dezinfekcija zemljita za proizvodnju rasada jeobavezna mjera. Izvodi se pregrijanom vodenom parom, fumigantima ili kontaktnimfungicidima. Prije rasaivanja svaku biljku treba zaliti otopinom preparata na bazi propamokarb-

hidroklorida ili metalaksila-m. U sluaju da se bolest jae pojavi oboljele biljke treba poupati ispaliti. Pridravati se plodoreda i koristiti zdravo sjeme.

PHYTOPHTORA CACTORUM - KRUNA TRULE KORE JABUKE

Ova gljiva moe inficirati preko 200 vrsta iz 160 rodova od kojih su ekonomski najznaajnijejagoda, jabuka i kruka. P.cactorum uzrokuje trule korijena i korijenovog vrata, isto takouslijed infekcije nadzemnih organa pale i gnjiljou listova. Posebno je opasna na povrinamana kojima se due zadrava voda i u kinim podrujima.

Biologija :biologija ovog patogena varira s obzirom na domaina kojeg napada. Najvanijepropagule ovog patogena su zoospore koje nastaju nespolno u zoosporangiju nakon klijanjaoospora koje su prezimile. Infekcija se odvija za toplog vremena i dueg perioda vlaenja. Tada

se pokretne zoospore oslobaaju iz sporangija (zoosporangija) iinficiraju korijen domaina najee putem rana, dolazi doinfekcije te gljiva poinje kolonizirati domaina. Uslijed jake kiezoospore ili sporangiji mogu dospjeti i na nadzemne dijelove

biljke. Inficirani listovi stvaraju nove sporangije koji otputajuzoospore te dolazi do irenja infekcije.

Simptomi : takoer ovise o domainu kojega napada.

14


15/32

NA JABUCI trule korjenova vrata na jabuci koja je uzrokovana soil borne gljivom.P.cactorum je kronini problem mnogih vonjaka. Ova mikoza nije jedanko opasna na svimsortama i podlog ama, posebno su osjetljive voke uzgojene na MM106 podlozi. Tako da uvlanim podrujima i slabo dreniranim vonjacima gdje se esto zadrava voda, ovu podlogutreba izbjegavati. P.cactorum napada tik ispod povrine zemlje. No ako inokulum dospije nanadzemne dijelove doi e do plai listova i trulei plodova. Jedan od prvih simptoma je slabirazvitak nadzemnog dijela, slab terminalni rast, listovi su sitni i ukasti, klorotini u proljee acrvenkasti u ljeto. Ovi simptomi generalno upuuju na neku disfunkciju korijena, no ako

skinemo koru sa debla pri dnu, tkivo ispod kore e biti nekrotino, crvenkaste do tamno siveboje to upuuje na trule. Ovako zaraena stabla ugibaju nakon nekoliko sezona.

NA JAGODAMA : P.cactorum kojauzrokuje trule korijena jagodetakoer uzrokuje i trule plodova.Infekcija uzrokuje disfunkcijukorijena i vaskularnog sustava.Simptomi se manifestiraju rano uljeto. Mladi listovi naglo venu a

venue se brzo iri te urokuje smrtcijele biljke.

Zatita :preventivne i higijenskemjere su jako bitne jer se inokulumesto donosi inficiranim

propagativnim materijalom. Takoer zasnivanje vonjaka ili jagodnjaka na dobro propusnimtlima ili sa adekvatnom drenaom. Gdje god je mogue koristiti otpornije sorte i kultivare.Kemijska kontrola se vri Al fosetilom, metalaksilom.

Vrste Organ kojinapada

Sporangij Anteridij kompatibilnost

P.catorum Korijen,korijenovvrat, plod

papilaran paragini homotalina

P.fragariae korijen nepapilaran Amfigini iliparagini

homotalina

P.erithroseptica plod papilaran amfigini heterotalinaP.nicotinae plod papilaran amfigini Homo/heterotalinaRazlike Phytophtora vrsta na jagodi

Porodica Albuginaceae :

Ova porodica obuhvaa obligatne parazite. Imaju kratke kijaaste club-shaped sporangiofore sokruglastim sporangijima. Sporangiofori su nedeterminiranog rasta. Obino parazitira na

biljkama iz porodice Brassicaceae i to najee na samonikloj biljci Capsella bursa pastoris-pastirskoj torbici koja slui kao izvor infektivnog inokuluma (zoospora). Gljiva razvijaintercelularni micelij s haustorijama. Kao posljedica napada esto dolazi do hiperlplazije stanija

biljke domaina.Porodica ima samo jedan rod Albugo

15


16/32

ALBUGO CANDIDA - UZRONIK BIJELE HRE

Ova gljiva parazitira samo biljke iz porodice Brassicaceae. Posebno esto dolazi narusomai(Capsela bursa-pastoris), hrenu i sjemenskom kupusu.

Simptomi : Na zaraenim biljnim dijelovima uoavaju se slabije ili jae deformacije, te bijelaIspupenja-pustule. Epiderma koja pokriva ova ispupenja nakon nekog vremena puca ioslobaa se bijeli prah (inae su sporangiji bezbojni ali kada su u ovako velikoj nakupini onda

su bijele boje). Zbog ovih simptoma bolest se naziva bijela hra. Ovu hru treba razlikovati odostalih hra, s kojima A. candida nema nita zajedniko, slinost je samo u simptomima.Najvee tete su u sjemenskoj proizvodnji cvjetae, korabice i rotkvice uslijed sistemine zarazecvijetne stabljike i cvijeta do koje dolazi ako gljiva prezimi u obliku micelija u korijenudvogodinjih i viegodinjih biljaka. Stapka se deformira i uvija (hipertrofija). Cvijetovi ostajusterilni i ako donesu sjeme ono je turo

Biologija : Gljiva je obligatni intercelularni parazit. Prezimi u stadiju oospore ili kao micelij utkivu viegodinjih domaina. Ako prezimi kao micelij gljiva se aktivira kada se pone razvijati

i domain i ostvaruje sisteminu zarazu. Ako prezimi oospora,

u proljee se iz nje oslobaaju zoospore koje vre zarazu. Uzaraenom biljnom tkivu micelij gljive raste, grana se i nakonnekog vremena stvara kratke jednostavne sporangiofore.Sporangiofori se stvaraju jedan pored drugog formirajuisoruse ispod same epiderme domaina. Na sporangioforima serazvijaju sporangiji limunastog oblika. Ti lanci sporangija

pritiu epidermu koja puca. Pucanjem epiderme oslobaa sebijeli prah koji ine sporangiji, ti sporangiji se dalje irevjetrom. Kada ti sporangiji dospiju na odgovarajueg domainarazvijaju se na dva naina. Ako ima dovoljno vode i ako je

temp niska postaju zoosporangiji i daju zoospore koje eizvriti infekciju. U suhim prilikama sporangij djeluje kaokonidija i klija stvarajui klinu cijev . Spolni nain

razmnoavanja je oogamija, na kraju sezone stvaraju se anteridiji i oogoniji koji se spajajunakon ega nastane oospora pomou koje gljiva prezimi.

Suzbijanje : Organski Mankozeb, PropinebSistemici Metalaksil, Oksidiksil

Porodica Peronosporacae :

To je najrazvijenija porodica u redu Peronosporales. Sve su vrste iz ove porodice obligatniparaziti viih biljaka i uzrokuju bolesti koje se zovu plamenjae ili peronospore. Podjelaporodice Peronosporaceae na rodove izvrena je prema:

Izgledu i grananju sporangiofora Broju i izgledu sterigmi Kako se ponaa sporangij (nespolni organ koji stavara zoospore sa 2 flagele), dali se

ponaa kao konidija (nespolna spora) pa u njemu ne nastaju zoospore, ve klije direktno uklinu cijev i vri infekciju i dalje se iz te cijevi razvijaju hife

Kod ovih gljiva KONIDIJA JE SINONIM ZA SPORANGIJ ! Ako ima puno vode infekcija se odvija zoosporama

16


17/32

Porodica obuhvaa sljedee rodove i njihova obiljeja ...

Rod Peronospora Sporangiofori razgranati Dihotomno grananje 2 vrha (2 sterigme)

Sporangij -ne diferencira zoospore, ponaa se kao konidija

Rod Plasmopara Sporangiofori razgranati Trihotomno grananje 3 sterigme Sporangij stvara zoospre, zoosporangij

Rod Sclerospora Sporangiofori zadebljali s kraim ograncima na vrhu Trihotomno grananje Zoosporangij S. graminicola na itaricama

Rod Bremia Sporangioori razgranati Vrh proiren u aku sa sterigmama Sporangiji se mogu ponaati kao konidija ali i stvarati zoospore B.lactucae plamenjaa salate

Rod Basidiophora Sporangiofori nerazgranati Vrno proirenje sa cijevastim sterigmama Zoosporangij s papilom B.entospora

Rod Pseudoperonospora Sporangiofori kao kod Peronospora (razgranati) Dihotomno grananje

Zoosporangij P.cubensis, P.humuli

Rod Sclerophthora Nespolni organi kao kod Phytophtora Anteridij i oospore kao Sclerospora S.macrospora plamenjaa kukuruza. Glavna razlika izmeu Roda

Sclerospora i Roda Sclerophthora je formiranje zoosporangija,Scleroptera ih formira na razgranatim konidioforima a sclerophthoradirektno na hifama

Rod Peronosclerospora Sporangiofori kao Sclerospora

17


18/32

Trihotomno grananje Sporangij kao konidija

Rod Plasmopara :

Zoospore nastale iz oospora vre primarne infekcije, a one iz zoosporangija sekundarneinfekcije. Sporangiofori se granaju trihotomno.

PLASMOPARA VITCOLA - PLAMENJAA VINOVE LOZE

Plamenjaa se javlja u svim podrujima gdje se vinova loza (Vitis vinifera) uzgaja, posebicegdje za vrijeme vegetacije vinove loze prevladava toplo i vlano vrijemei svugdje predstavljanajopasniju bolest vinove loze. Ona dolazi i na drugim Vitis vrstama, ali su posljedice znaajnomanje. Napada sve zelene dijelove : lie, bobe, rjee cvijet, vrlo rijetko mladice i vitice.

Simptomi :NA LISTU : Na mladim listovima se prvi simptomi javljaju prije cvatnje, a prvu

zarazu obino nalazimo na prizemnim listovima zato to najee prezimljuje oospora u otpalimlistovima na tlu. U poetku uoavamo utozelene okruglaste "uljane" pjege, a na naliju lista

prevlaku od sporangiofora i sporangija. Kasnije se pjege poveavaju, u sredini postaju smee, aokolo imaju uti prsten. Pjege se ire dok ne zahvate prostor izmeu veih ila, a list postajecrveno-sme, sui se i otpada. Stari listovi su otporniji na napad bolesti- na njima vidimo utado crvenkasta polja omeena ilama, na naliju sporulacija, zaraeno tkivo posmei, sui se iodumire, sporulacija je samo na rubovima (obligatni parazit).

NA CVIJETU: moe biti zaraena cvijetna kapica jo prije nego to se cvijet otvori, onaposmei i osui se. Zaraza s kapice moe prijei i na cvijet koji tada propada a ako je vlanostavara se prevlaka.

Ako je zaraza jaka bivaju zaraene i mladice i vitice koje su prvo pokrivene prevlakommicelija, a zatim posmee i otpadnu.

NA GROZDU : Ako je u cvatnji dolo do zaraze grozdia u cvatu, obino je cijeli cvjetni"grozdi" pokriven bijelom prevlakom. Takvi grozdii brzo

posmee i otpadnu. Simptomi plamenjae se razlikuju kodsitnih (do 1/3 veliine) i krupnih (1/3 do 2/3 veliine) bobica.Kod sitnih bobica zaraza se vri preko pui na bobici, na njimase javi bijela prevlaka tj sporangiofori sa sporangijima koji opet

izlaze kroz pui van, koja ostaje nekoliko dana, a zatim seizgubi. U meuvremenu bobice potamne i smeuraju. Obino jezaraen vei dio grozda ili itav grozd. Kod krupnijih bobica

18


19/32

zaraza nastaje preko pui peteljkovine. .micelij iz petljkovine ulazi kroz bobu i crpi hranjiva.Meso u bobici postepeno zasuuje, pa bobice smeuraju, posmee (esto "poplave") i osue se.Takove bobice konano otpadnu, ali se na njima ne javlja nikakva prevlaka. Kako zaraza ide

preko peteljkama stradavaju samo one bobice koje sjede na tim peteljkama, ostatak bobica ugrozdu ostaje neoteen. Kasnije kada bobice preu 2/3 veliine do zaraze vie ne moe doi.

NA MLADICAMA najosjetljivije su kod duine od 10-15 cm. Nastaju oskudni sporonosniorgani i stvara se bijela prevlaka. Tkivo odumire i posmei. Ako je zaraza jaka, mladica seosui.

Biologija :prezime oospore u zaraenom listu na tlu (mogu podnijeti i do -26OC). Oosporemogu klijati 1,2 ili 3 godine (poslije sune godine isto moemo oekivati zarazu)

Uvijeti za primarnu infekciju Oospora mora biti klijava Listi povrine 2-3 cm Srednja dnevna temp kroz 2-3 dana vea od 11OC, temp tla 8-10 OC Kroz 2-3 dana minimalno 10 mm3 kie da bi zoospore mogle proklijati

Ako su ostvareni ovi uvjeti, na oosporama nastaje nosa (sporangiofor) koji nosimakrozoosporangij (vezikula) sa 40-60 zoospora koje kako kapljice kie padaju na zemlju iodbijaju se do najdonjih listova vre primarnu infekciju kroz pui listova (moe i vjetrom). Prijeno to izvre infekciju odbacuju bieve, obaviju se membranom i prijeu u stadij ciste. Micelijraste intercelularno. Novi sporangiji nastaju pri relativnoj vlazi zraka 95-100% i pri temp 12-27OC. Sporangiofori koji nose te sporangije(sa 4-8 oospora) izbijaju kroz pui i to je ta bijela

prevlaka na naliju lista. Zoospore koje se razvijaju u tim zoosporangijima vre sekundarneinfekcije, zoospore raznosi vjetar a kroz vegetaciju moe biti nekoliko sekundarnih infekcija.

Uvjeti za sekundarnu infefekciju

Zeleni djelovi moraju biti vlani 2-2,5 sata Temperatura vea od 12 OC Sporangiji moraju biti klijavi tj moraju imati zoospore

Krajem ljeta i poetkom jeseni formiraju se oospore koje prezime (mogu prezimiti i upupovima)

Zatita : osnovne su agrotehnike mjere, nagnuted, june, osunane ekspozicije. Propusna tla,pljeveljenje mladica, zalamanje zaperaka i bolja aplikacija fungicida. Sve ove mjere imaju zacilj smanjenj vlage unutar kronje te spreavanje zadravanja vode u tlu, jer osnovni preduvjetinfekcija su vlani uvjeti.Skidanje najjae zaraenih vrkova te optimalna gnijidba pogotovo sa N.Broj prskanja je smanjen na 4-6 puta te je uvedeno nekoliko mogunosti prognoze.ANTIPERONOSPORNA SLUBA Mllerova krivulja (pouzdana u sjev.Hrvatskoj, ne u

junoj) to je u biti tablica koja pokazuje koliko e trajati inkubacija ako je poznata temperaturaako su ostvareni uvjeti za infekciju. Kako se srednja dnevna temperatura mijenja tako radimokorekcije i pomou formula izraunavamo koliko je dana preostalo do zavretka inkubacije, tjkada treba prskati. Prskanje pred kraj prve inkubacije obino ne provodimo jer su preve zarazeslabe, osim ako su uvjeti za primarne infekcije prisutni a loza razvijena. Nakon isteka prveinkubacije, poinjemo raunati drugu i tada prskamo. Trajanje inkubacije moe se priblinoodrediti i prema datumu npr od 1-11.5. inkubacija traje 12-15 dana to se proita iz tablice. Pragodluke za prvo prskanje je 1000 uljanih mrlja/ha, a za kurativno 5000 uljanih mrlja/ha. Akoantiperonosporna sluba nije prisutna , tada prskamo pred cvatnju, te nakon cvatnje 3-5 puta te

19


20/32

jo jednom nakon 8-10-14 dana ovisno o oborinama i svojstvima fungicida. Mogue je koristitivelik broj fungicida iz nekoliko skupina. Sistemici se ne ispiru jer ulaze u list, ostali (kontaktni)se ispiru. Stopirajue djelovanje ima Dimetomorf i neto slabije Cimoxanil. Organski fungicidiimaju kratko razdoblje zatite (8-10 dana), sistemici (12-14 dana). Kod upotrebe Fenilamidamogua je pojava rezistentnosti. Dovoljno je prskati 2 x

Fungicidi na osnovi Cu : 2-3 x u vegetaciji Komb Cu i organski fungicida

CuSO4 x 5H2O - Modra galica CuO - Bakreni oksid Bakreni oksiklorid Cu(OH)2 CaSO4 komplex - Bordoka juha Cu(OH)2 -- CaCl2 komplex Cu(OH)2 -- CaCl2 + ZnS

Cu + propineb Cu + mankozeb Cu + diklfluanid Cu +cimoksanil Cu + benalaksil Cu + metalaksil Cu + Al-fosetil

Organski fungicidi - nesistemici sistemici

Propineb, mankozeb, metiram, kaptan,folpet, cimoksanil, Benalaksil, metalaksil

PLASMOPARA HELIANTHI (HALSTEDII) - PLAMENJAA SUNCOKRETA

Biologija : Prenosi se oosporama na biljnim ostatcima gdje se mogu odavati i vie godina i toje glavni nain, ali se moe prenositi i putem sjemena tj micelija u parenhimskom slojusjemenjae, preko korijena, hipokotila, lista, glavice ili samoniklim suncokretom. Dakle

prezimljuje oospora u ostatcima, najvei broj oospora nastaje u sri korjenovog vrata, a uprirodnim uvjetima oospore ostaju vijabilne i do 10 godima. U povoljnim uvjetima (12-14 OC)klije u makrozoosporangij sa sporama koje vre infekciju. Nakon primarne infekcije micelij se

proiri u sva tkiva pa dolazi do sistemine zaraze, biljka krljavo raste. Zoospore iz bijeleprevlake vre sekundarne infekcije.

Simptomi : manifestiraju se u vie oblika, a najee se navode dva oblika : sistemina ilokalna zaraza.Pri sisteminoj zarazibiljke dosegnu visinu 40-60 cm, ali se mogu nai i jedinke visine do 15cm morfoloki i anatomski izmjenjene : internodoji skraeni, stabljika odebljala, javlja se

klorotino lie s bogatom bijelom prevlakom zoosporangija na naliju, bolesne biljke neformiraju sjeme, a ako se sjeme razvije ono je turo.Lokalne zarazeprepoznaju se po relativno krupnim klorotinim pjegama omeenim ilama igustoj bijeloj prevlaci na naliju listova. Ovaj oblik zaraze nema vei utjecaj na prirod. Sjemekoje se razvija na zaraenim biljkama i samo moe biti inficirano, te slui za prenoenje bolestiu sljedeu godinu ; iz takvog sjemena obino izrastaju biljke sa skrivenim simptomima bolesti,iznimno sa znacima sistemine zaraze

PSEUDOPERONOSPORA CUBENSIS - PLAMENJAA NA TIKVENJAAMA

Najtetnija na krastavcima i dinji.

20


21/32

Biologija : U i oko staklenika odrava se na biljnim ostatcima kupusnjaa i korova. Prezimioospora koja je izvor primarnih infekcija. Do infekcije dolazi kroz pui lista pri temp 16-22 OC.Inkubacija traje 4-12 dana pri nonoj temp od 15 OC i dnevnoj iznad 25 OC. Zoospore se

prenose vjetrom, a u stakleniku oroavanje ima vanu ulogu u irenju parazita.

Simptomi :Na krastavcima se javljaju najee predformiranje prvih plodova pjege na listu koje su prvookrugle i zelenkaste (svijetlije), one se ire do ila i tada

postaju uglaste i daju mozaian izgled listu. Pjege suuglate zbog specifinog rasporeda ila koje ih omeuju aone su tako ugalto rasporeene. Broj pjega se svremenom poveava i starije poprimaju uto-smeu

boju. Zaraeni dio lista se sui i lomi pa su listoviikidani. Biljka na vrhu vrijee stavara novo lie koje jetakoer zaraeno. Listovi su uniteni a plodovi manji ideformirani. Bez obzira koja je tikvenaa zaraena,

inficirani su samo listovi , ostali organi (korjenje, cvijetovi, plodovi) nisu. Glavne posljediceinfekcije listova su smanjeni urod, vei udio deformiranih plodova i pale plodova.

Na dinjama su pjege ovalne , a na naliju te svijetlozelene pjege je tamnosivi maak(dihotomno razgranati sporangiofori sa limunastim sporangijima, zoosporangij ima papillu).

Zaraza je razliita ovisno o tipu uzgoja, pa je najmanja pri uzgoju na mrei, zatim na foliji, anajvea je na zemlji. Na mrei je najbolja aplikacija fungicida.

Zatita : PlodoredFungicidi : Bakar, azoksistrobin, benalaksil+mankozeb, metalaksil+mankozeb, Al-fosetil,

propanokarb i dimetomorf

Rod Bremia :

Sporangiofori su razgranati kao aka cvijeta, a sporangij seponaa uglavnom kao konidija ali moe i stvarati zoospore.

BREMIA LACTUCAE - PLAMENJAA SALATE, ENDIVIJE, RADIA

21


22/32

Biologija : oospore koje su prezimile u otpalom liu na tlu stvaraju zoosporangije zabiflagelatnim zoosporama koje dospijevaju na mlade listove, odbacuju bieve, zaodjenu semembranom, prelaze ustadij ciste te vre primarne infekcije. U listu se razvija intercelularnimicelij sa haustorijama. Na naliju listova kroz pui izlaze konidiofori sa proirenjem u oblikuake sa 5-6 sterigimi na kojima su konidije. Konidije nastaju nou pri RVZ 80-100% i temp 18-20OC. Konidijama se zaraza iri tokom vegetacije. Konidije kliju u rasponu od 2-28-30OC, opttemp je 10 OC i prisutnost kapi vode. Na listove dospijevaju najee vjetrom. Te konidije vrenove infekcije ulazei kroz prirodne otvore ili probijajui kutikulu enzimatskim ili mehanikim

putem i ulazi u stanice epiderme. Inkubacija traje 5-14 dana. Te iste konidije (sporangiji) moguproducirati zoospore koje isto mogu odmah iriti infekciju ili kao ciste vriti infekcije u kasnijimperiodima. Gljiva je heterotalina, ali postoje i homotaline jedinke (manji broj). Prijenossjemenom nije vaan jer je sjeme rijetko kada zaraeno i obino tretirano.Micelij u zaostalim listovima pogotovo je izvor zaraze ako se sadi salata za salatom, to je ustaklenicima esto.

Simptomi : kotiledoni i prvi pravi listovi mogu biti potpuno prekriveni konidioforima sakonidijama, pa tek izniknule biljke ugibaju. Na razvijenim listovima oteenja su razliiteveliine, uglata (zbog rasporeda ila), svijetlo zelena do uta. Na starijim listovima oteenja

postaju klorotina, zatim potamne ili tkivo lista postane tanj, suho i prozirno (za suha vremena).Na listovima imamo nekoliko tipova simptoma : Tipine lezije sa sporulacijom na naliju

Difuzne lezije vidljive s obje strane iroke lezije Male, uglate nekrotske ozljede

22


23/32

Ozljede sa sporulacijom na licu i nalijuKod sjemenskih usjeva mogu biti napdnute cvijetna stapka i brakteje to rezultira manjimurodom i manjom kvalitetom sjemena. Postoje i sistemine zaraze biljke su nie a predzatvaranje glavice pojavljuju se tamno smee pjege u pazucima listova.

Zatita : Plodored, sterilizacija tla, uklanjanje biljnih ostataka ( ne smiju se zaorati, negoukloniti)Fungicidi : Al-fosetil (jedini registrirani) i Cu (daje dobru zatitu ali djeluje nepovoljno na neke

sorte)

Rod Sclerophthora :

Ima brojne kratke sterigme. U zoosporangiju koji izgleda kao i u Phytophtora sp nalaze sezoospore. Glavna razlika izmeu Roda Sclerospora i Roda Sclerophthora je formiranje

zoosporangija, Scleroptera ih formira na razgranatim konidioforima a sclerophthora direktno nahifama

SCLEROPHTHORA MACROSPORA - PLAMENJAA KUKURUZA

Biologija : javlja se u kinim godinama na slabo dreniranim, tekim tlima ili u tlima gdje suvisoke podzemne vode.Moe doi i na jemu i drugim Poaceae sp. Plamenjaa rijetko izazivaozbiljne tete ali treba istaknuti da najvee tete nastaju kod rane zaraze neposredno nakonnicanja kukuruza.. korijen mora biti 24-48 sati pod vodom da bi se aktivirale oospore (65

mikrometara, najvee u porodici) koje su prezimile u tlu na biljnim ostatcima. Zaraza se moeprenijeti i zaraenim sjemenom, ali zaraene biljke stvaraju malo sjemena, a i takvo sjeme seukloni u doradi. Oospore ostaju dugo vijabilne u tlu, do 10 godina, lako se stvaraju.

Prezimjele oospore klijaju i stvaraju sporangije limunastog oblika koje sade biflagelatnezoospore. Oospore mogu proklijati samo ako su prije toga bile dormatne minimalno 8 tjedana.Zoospore mogu izvriti infekciju samo ako je korijen bio 24-48 sati pod vodom. Zoospore tada

privuene kemotaksijom (kem spojeve lui korijen). Nakon sistemine zaraze sporangioforiizlaze kroz pui te se na njima formiraju limunasti sporangiji koji ire zarazu. Nakonanizogamije (oogamije) nastaje oospora koja e prezimiti. Gljiva prezimljuje na biljnim

ostatcima kukuruza ali i u formi latentnog micelija na travama koje rastu u blizini ili ak u zrnu,to je rijetko.

Simptomi :biljke kukuruza su patuljaste, stabljika iznad klipa je deformirana, krivudava,internodiji su cik-cak i ima ih vie nego normalno.

NA LISTOVIMA listovi su uski, grube gotovo koaste povrine, iroke nervature. Izmeu ilamogu se pojaviti svijetloute pruge ili bradaviaste izrasline.

NA STABLJICI vei broj internodija iznad klipa, rast u cik-cakNA KLIPU se mogu javiti 2 tipa simptoma : ili se uope ne stvara cvijet (nema zrna), nego seumjesto zrna stvaraju lisne strukture poput tuljaca unutar kojih je neto poput klipa. Dakle

umjesto klipa nastaje duguljasta tvorevina ili lopta takvih lisnih struktura.Ili klip izgleda kao eer, mali je ili potpuno abortiran (moda pokoje turo zrno)

NA METLICI : Proliferacije, crazy top

23


24/32

Kod penice i jema biljke jae busaju, lie je koasto, ponekad sa bradavicama. Klasovi imajuvrlo malo zrna, stabljika je krivudava i klas je deformiran.

Zatita : Kukuruz je osjetljiv na napad ove gljivice samo u prvih 3-6 tjedana nakon sjetve, dootprilike 15 cm visine i 4-5 listova, nakon toga je puno tolerantniji na napad a jo kasnije jegotovo otporan. Zato je biljci potrebno osigurati brz porast, i to dobrom obradom, drenaom talana kojima stagnira voda, uravnoteenom gnojidbom, uklanjanjem biljnih ostataka. Prilikomsjetve koristiti zdravo sjeme, ako se sije u riskantnim podrujima sjeme tretiramo sa

Metalaksilom.

Metlica crazy top, proliferacija

Izgled listova i stabljike

PERONOSPORA TABACINA - PLAMENJAA DUHANA

Ovaj parazit je usko specijaliziran, jer napada uglavnom biljke iz roda Nicotiana, prvenstvenovrstu N. tabacum. Rjee dolazi na nekim drugim biljkama iz porodice Solanaceae (patlian,rajica, paprika, petunija) ali na njima su puno manje zaraze. irenje gljive omoguila je njezinasposobnost stvaranja ogromnog broja konidija (1,5 milijun/cm2) koje se vjetrom mogu prenijeti

na velike udaljenosti.Potjee iz Australije, dugo je trebalo da doe u Europu (karantena), ali jepobjegla iz labaratorija u Londonu i rairila se na biljke koje su koritenje za testiranje virusa.1964 dola kod nas.

Biologija : Gljiva stvara oospore no njihova uloga u prezimljavanju i odavanju bolesti jebeznaajna (esto nisu klijave ili ih uope nema) pa primarnu infekciju vre konidije koje sudoneene vjetrom iz Sjeverne Afrike. Primarne zaraze se pojavljuju kada temp poraste iznad10 OC. Gljiva razvija intercelularan micelij (obligatni intercelularni parazit). Inkubacija u

povoljnim uvijetima traje oko 7 dana. Na donjoj strani lista kroz pui gljiva puta konidiofore sakonidijama koji se esto ogledaju kao plava prevlaka pa se ova mikoza jo negdje naziva i plava

plijesan. U vegetaciji nove infekcije vre konidije koje raznosi vjetar, kia ali i kukci. Konidijese najbolje i najbre stvaraju kada je visoka RVZ i niske temp (14-17 OC, 97%) , zato se najviekonidija formira po noi i rano ujutro. Konidije kliju u irokom rasponu temp (opt 18-24 OC),

24


25/32

potrebna je voda da bi konidije proklijale ( najmanje 3 h na listu), ali je dovoljna i rosa tako dase zaraza pojavljuje i u godinama sa manje oborina. Jaka kia moe spore isprati sa lista.Konidije kliju u micelij, koji moe izvriti zarazu preko pui ili direktno probijajui kutikulu.Pod povoljnim uvjetima vrijeme inkubacije iznosi oko 7 dana, to znai da se u roku od 7 danaod zaraze razvije nova generacija konidija kojima se zaraza dalje iri. Konidije zadreinfektivnost oko 2 mj pri niskoj temp i vlazi. Oospore preko zime u tkivu sazriju, tkivo plojke seraspada i u proljee su slobodne. Ali , kao to smo rekli, oospore u ciklusu gljive nemaju velikuulogu. Ako je zima blaga ili je klima blaa, moe prezimjeti na biljnim ostatcima.

Simptomi : Duhan moe biti zaraentijekom cijele vegetacije, a najvee su tete na rasadu, kadamlade biljice mogu potpuno propasti. Zaraze mogu biti sistemine i lokalne.Kod sistemine:zaraze micelij gljive proraste itavu biljku. Ona ostaje krljava, sa skraenim internodijima,deformiranim listovima koji su na naliju pokriveni gustom sivo-plaviastom prevlakom.Kod lokalnezaraze na listovima se jave u poetku sitne klorotine pjege, koje se kasnije poveavaju tako da

zauzmu prostor izmeu krupnijih ila. Na naliju lista, na prijelazuoboljelog tkiva ka zdravom, razvija se prevlaka koju ine konidiofori s konidijama. Zbog

plaviaste boje ove prevlake bolest se jo zove i plava plijesan.

Simptomi javljaju se usvim stadijima razvoja, ali obino na starijim biljkama. Na rasadu serijetko javlja jel se tlo sterilizira metilbromidom a konidije koje stiu vjetrom iz S. Afrikedolaze mnogo kasnije. Ako je uzgoj hidroponski, nema mogunosti zaraze.

RASAD listovi su svijetliji, nagnuti prema dolje sa uvijenim rubovima. Na naliju bijelaprevlaka koja moe vui na plavu boju zbog plavog micelija. Listovi prilegnu uz tlo, sue se iodumiru. Ako presadimo zaraene sadnice, na njima e se razviti okrugle, mutno ute pjege,katkad nekroze (1-2cm). Kasnije se vide klorotine pjege, tkivo odumre i posmei. Na naliju je

sivo plava prevlaka. Za sua vremena zaraza se moe privremeno stopirati pa se biljke oporave,ali nastupom hladnijih i vlanijih dana , patogen se dalje nastavlj iriti.Postoje hibridi koji pokazuju rezistentnost pa dolazi samo do latentne zaraze (listovi promijene

poloaj izgledaju kao cobra)

PAPRIKA I PATLIAN mogu biti napadnute samo mlade biljice u klijalitu. Simptomi suvodene pjege na listovima koje kasnije poute.

Zatita : unitavanje ostataka zaoravanjem, ne saditi zaraene presadnice. Saditi manjeosijetljive sorte, potpuno otporne sorte ne postoje (izvor rezistentnosti je Nicotiana debreii). Za

izravno suzbijanje koriste se fungicidi u 1-3 navrata

FUNGICIDI : 1-3 prskanja, 1 preventivno, 2 puta sisteminim fungicidom prije nego biljkazatvori redove. U poetku se koristio Cu ali on utjee na kvalitetu listova. Danas se koristenesistemici Ditiokarbamati : propineb, Sistemici Fenilamidi : benalaksil i metalaksil.

25


26/32

Sistemina zaraza

Razgranati konidiofor sa konidijamaute pjege na licu lista (ne sadre zoospore)

PERONOSPORA FARINOSA f.sp. BETAE

2 forme : P.farinosa f.sp.beatae (P.schachtii) plamenjaa na eernoj repi P.farinosa f.sp.spinaceae (P.spinaceae, P.effusa) plamenjaa pinata

Na pojavu ove bolesti jako utjeu vremenski uvijeti i tetna je samo pojedinih godina kad jeprohladno, vlano proljee. Najvanija na sjemenskoj e.repi,ali ne javlja se svake kodine.

Biologija :prezimljava oospora u tlu, moe i u sjemenu budui da je gljiva sistemina (moedoi u perigon i formirati oospore ili konidije). U sjemenskoj repi moe prezimjeti u oblikumicelija. Prijenos sjemenom je sve manji zbog piliranja i tretiranja sjemena, pa su najei izvor

zaraze zaostali biljni ostatci repe u polju. Tijekom vegetacije zarazu ire konidije koje se nalazena konidioforima koji probijaju u grupama kroz pui. Konidije kliju na niskim temperaturama(opt 4-7 OC) pa se plamenjaa javlja u hladnijim godinamaManje dolazi na industrijskoj repi jer nam uvijete za infekciju (12-15 OC, RVZ 70%), tjodgovara joj travanj-svibanj ili jesensko vrijeme a ne ljeto kadaq se industrijska repa nalazi u

polju.Sporangiji (konidije) vre infekciju kroz pui, micelij je intercelularan.

Simptomi : moe biti i na kotiledonama, to kod nas nje primjeeno, na blitvi dolazi ako jeoteen veg. vrh rasta, onda je biljka deformirna.

Prve simptome obino vidimo tek na poetku ljeta najmlailistovi u srcu su ukasti, zadebljali, deformirani, uvijaju se

prema naliju (oblik ljevka, peteljke kratke). Plojka se nabora ipostaju lomljivi.Na naliju se javi prvo bijeliasta, a zatim prljavo-siva do sivo-ljubiasta gusta prevlaka (konidiofori sa konodijama) kojanekada doe i na lice lista. Sredinji listovi se posue i odumru,zato se poslije kie stvaraju nove zone rasta tj stvaraju se novilistovi to dovodi do deformacija (dvostruka glava) iraspucavanja glave zbog djelovanja sec MO (crno srce e.repe).

Sa starou raste otpornost biljke. Gubitak lisne mase 22-36%,urod korijena manji 5-28%, sadraj eera 1-5%.

26


27/32

Na sjemenskoj e.repi simptomi su jo uoljiviji biljke zaraene od prole godine ili uope nepotjeraju ili su zaostale, glavni izboj je oteen i ne raste, a rastu postrani izboji pa je biljka niskai grmolika. Na listovima je odozdo sivo-ljubiasta prevlaka. esto je napadnuta cvijetna stapka,cvat, pa i samo sjeme (miceli i oospore). Urod je umanjen a sjeme moe i ne mora biti zaraeno.Zaraeni sjemenski usjev je izvor zaraze za ind.repu.

Zatita :potrebno je osigurati prostornu izolaciju ;1-1,5 km izmeu sjemenske i industrijskee.repe. unitav ati samoniklu repu i korove, uzgajato manje osjetjive sorte

FUNGICIDI kemijska zatita na sjemenskim usjevima je obavezna. Nekad se koristio Cu,danas se koristi metalaksil+mankozeb. Tretira se pred kiovito i prohldno vrijeme kad se bolestprimjeti

PERONOSPORA FARINOSA f.sp. SPINACEAE - PLAMENJAA PINATA

Na tek izniklim biljkama je napad najopasniji jer mogu biti napadnuti i kotiledoni pa biljkeuvenu.

Biologija : u vegetaciji zarazu ire konidije, nakon otpadanja zaraenih listova, u njima seformiraju oospore koje prezime. Moe se prenijeti sjemenom kao micelij u sjemenu ili oosporeu sjemenu. U toplijim krajevima (Istra), moe se prenijeti i miceli i konidije.

Simptomi : na listovima se javljaju ukaste pjege raznih veliina i oblika, odozfo sivo-ljubiasta prevlaka (konidiofori sa konidijama). Jako napadnuti listovi postaju mjehurasti,uvijaju se , sue i otpadaju.Sjemenski usjev mogu napad na cvijetne stapke

Zatita :plodored (prostorni i vremenski), ne pregust usjev da se u njemu ne stvara poveanavlaga. Sjetva zdravog i tretiranog sjemena. Kod nekih sorata se zaraeno sjeme moe potapati utoplu vodu (50 OC, 25 min). Postoje i neke tolerantne sorte. Nema registriranih preparata.

Peronospora farinosa na blitvi i cikli

Biologija :prezime oospore u zaraenom liu, moe se prenijeti i sjemenom. Biljke mogu bitiinficirane i sporama (konidijama) koje donese vjetar sa e.repe.

Simptomi : dolazi u hladnijim i vlanijim podrujima. Najmlai listovi poprime uto-ruiastu

boju, postaju deblji, naborani. Na naliju sivo-ljubiasta prevlaka. Ponekad su napadnuti ivanjski listovi i cvijetna stapka.

Zatita : odstranjivanje zaraenih biljaka, sijati zdravo ili tretirano sjeme, plodored (ne blizue.repe). nema registriranih preparata (u nekim zemljama Al-fosetil na blitvi)

Peronospora aborescens dolazi na mnogim papaver vrstama

Simptomi : pojavljuju se nekroze na listovima, list postaje valovit. Sa nalija se vide nakupinekonidija sivkaste boje, kao da je zaprljano zemljom. Moe doi na stabljici i cvijetu. Kada je

napadnuta stabljika cvijet se ne otvara, crn je, na ahurama su crne pjege. Ako su zhvaenemlade biljke onda se sjeme ne stvara ili je turo.SISTEMINA ZARAZA zahvati vrno tkivo, stabljika je oblija, kraa, ne formira se cvijet.

27


28/32

Zatita : ne sijati na vlanim tlima, potivati plodored, ne gust usjev. Zatita fungicidima se neprovodi ali djelotvorni su benalaksil i metalaksil.

PERONOSPORA MANSHURICA - PLAMENJAA SOJE

Redovito se javlja svake godine ali u razliitom intenzitetu. Uzrokuje uranjenu defolijaciju,

slabiju kvalitetu sjemena, smanjenje uroda za 8-12 %. tet ovise o kultivaru. Postoje sorte spuno listova, mogu neke listove izgubiti, zaraza se javlja na donjim listovima koji ionako nesudjeluju mnogu u fotosintezi. Postoje lokalne i sistemine infekcije iz sjemena.

LOKALNE : plamenjaa se javlja na mladim listovima jer stariji razviju otpornost. Pojave seute pjee na licu lista. Pjege se poveavaju i poprime nepravilne zvjezdolike oblike. Tkivo u

pjegi, posmei i propada, a uokolo je uti rub. Na naliju se jave sporonosni organi. Kroz puiizlaze sporangiofori sa sporangijima (konidije). Sporangiji (konidije) dolaze na druge listove ilimahune.Simptomi se jave par tjedana nakon nicanja na dalje (5-6 mj, pred cvatnju). Na mahunama se

zaraza esto ne vidi, meutim unutranjost mahune je proratena hifama koje urastaju i usjemenu ljusku zbog ega se na njoj vidi prljavo bijela prevlaka (kao pjesak) u kojoj su oospore.Sjemenjaa je naborana, a mogu se javiti i pukotine. Sjeme je sitnije i lake.

SISTEMINE : biljke razvijene iz zaraenog sjemena prve simptome ispoljavaju 2 tjednanakon nicanja, ako prije ne uginu. Nie su, listovi su zadebljali, svijetlozeleni do uto proarani.Rubovi su skovrani prema dolje. Na naliju se formira prevlaka. Zaraza se iri na mahune.

Biologija :prezimi oospora u zaraenim ostacima ili sjemenu, najvaniji je izvor zarazezaraeno sjeme. Oospore preko kline cijevi inficiraju hipokotil klijanca a hife kroz stabljiku

dolaze do lia. Sjeme moe biti zaraeno i dormantnim micelijem (gljiva se u sjemenu moeodrati kao oospora ili micelij). Iz zaraenog sjemena kod niih temperatura tla (oko 13 OC,dugonicanje kulture) razviju se sistemino zaraene biljke. Kod viih temp (18 OC, oospore ne kliju ilisu biljke prevelike) mogu se razviti zdrave biljke.Sekundarne zaraze vre sporangiji koji izlaze kroz pui na naliju. Sporulaciji i infekciji pomauvisoka vlaga, posebno rosne noi i temp 10-25 OC.

Zatita : uklanjanjem zaraenih dijelova ili dubokim zaoravanjem, plodored. Sjetva zdravogsjemena. Zaraeno sjeme je preporuljivo tretirati karboksimom+tiramom (vitavax). Sjeme nesmije biti zaraeno vie od 3-5 %. Postoje i otporne sorte ali poto isto tako postoje i 33

fizioloke rase patogena, ta otpornost je kratkog vijeka.FUNGICIDI : pri pojavi prvih simptoma. Kod sjemenske proizvodnje pred kraj cvatnje ako

postoji zaraza. Fenilamidi : benalaksil+mankozeb, metalaksil+mankozebSuzbijanje se provodi ako postoji zaraza i ako se procijeni da e biti povoljna klima za razvoj

patogena. Ako se tretira, upitno je na noenje N. Postoje preparati koji su kompatibilni

28


29/32

Inficirano sjeme

Lice lista- ute pjege nalije sporulacija

PERONOSPORA PARASITICA - PLAMENJAA KUPUSA

Ova gljiva stvara fizioloke rase koje su usko specijalizirane npr f.sp raphani na rotkvici, ali ne i na kupusu f.sp brassicae ne ide na Raphanus sp.

napada samo mlade biljke, kada ih prenesemo u polje nema vie zaraze. Zaraza na kotiledonamaje rijetka jel imaju malo pui.

Simptomi : RASAD na kotiledonama se vidi gubitak boje na pojedinim mjestima (uenje).Kotiledone su uviju i venu. Ako listovi ponu rano otpadati, biljka moe uginuti. Na nalijukotiledona i hipokotilu je siva prevlaka (konidije).

LOKALNE zaraze uzrokuju simptome na listovima : klorotine pjege. Lie gubiturgor, objesi se dodirujui zemlju i otpada. Moe se osuiti itava presadnica

SISTEMINE zaraze : biljka je zaraena do kotiledona tj prvih pravih listova.

Biljka zaostaje u razvoju. Starenjem list postaje otporniji. Na cvijetai i brokuli moe biti napadnut cvijet hipertrofije i tamne

pjege na cvatovima (umanjuje trnu vrijednost) Rotkvici i repi mogu biti napadnuti zadebljali dio korijena smee ili

crno obojena udubljena mjesta, esto s pukotinama na koje mogu doisec patogeni (manja trna vrijednost)

Kod sjemenskog usjeva do infekcije moe doi i kasnije (u drugoj godini). Razvija se cvijetnastapka s mladim listovima na kojima dolazi plamenjaa :

Kini period metalaksil Suni period Cu

29


30/32

Simptomi na komukama su nekroze (ute, kasnije tamno smee). Po rubovima se nalaze malenakupine sporonosnih organa. Kod sjemenske proizvodnje gljiva moe prezimiti u korijenu uobliku micelija

Biologija : prenosi se na : Sjemenu kao oospora ili micelij Oosporama koje dospiju u tlo (sudjeluju u prim.inf.)

Zarazu ire konidije. Parazit moe ui i kroz pui. U zaraenim listovima i kotiledonama nakon

pojave nekroza nastaju oospore koje mogu prezimiti130 dana pri temp. 5 OC i suhom tlu. Izvorizaraze mogu biti i korovi unutar istog roda. Uvijeti za klijanje konidija su temp. 8-12 OC. Bolestse brzo iri ako su none temperature do 16 OC a dnevne manje od 24 OC.Kod sjemenske proizvodnje moe prezimiti uz korijen kao micelij

Zatita : rijei sklop zbog RVZ, sterilizirati ili barem raskuiti klijalita. Prva prskanja seprovode u fazi kotiledona i to propinebom i mankozebom (nemaju dozvolu)Druga prskanja se provode sistemicima i to metalaksilom ili Al-fosetilom (nemaju dozvolu)Uoi sadnje tretirati presadnice sredstvom na osnovi Cu.Ako se posadi zdrav rasad iu potuje plodored, onda u pravilu u polju ne treba tretirati kupus,

kelj ili cvijetau.

Peronospora parasitica f.sp.brassicae na uljanoj repici

Javlja se preteno na kotiledonama kao sivo-bijela prevlaka. Kotiledoni se osue i otpadnu. Naodrasloj repici se rijetko javlja jer se ona sije koncem ljeta kada gljivica nema dobre uvjete(preniske temp)PERONOSPORA DESTRUCTOR - PLAMENJAA LUKA, PORILUKA I ENJAKA

Najtetnija bolest luka kod nas. Smanjuje urod a lukovice trunu u skladitima zaraze se preko

lukovice sputa izmeu ljusaka crna linija. U skladitima se nastavlja truljenje.

Simptomi : SISTEMINI zaraza potjee iz zaraenih luica. Biljke su patuljaste, listovi susvijetliji i zavinuti. esto su prelomljeni pa dio lista visi prema tlu. Razvije se sivo-ljubiasta

prevlaka (sporonosni organi). Listovi klonu, smeuraju se i osueLOKALNI lokalne lezije su poljedica sekundarnih infekcije. Na listovima nastaju

male svjetloute pjege koje se poveavaju. Ako je vlano, nastaje sivo-ljubiasta prevlaka Ako je suho, dolazi do nekroze i naseljavaju se gljive Stempyhilum botryosum i

Alternaria alternata pa lezija pocrni i izgubi vrstou.U oba sluaja listovi izgube vrstou, prelome se i vise, a dio iznad preloma se osui. Lokalnisimptom je bjelkasta, duguljasta ovalna pjega. Zaraza se, ako je visoka RVZ i kia, iri premaglavici i ljuskama, pa te glavice trunu u skladitima (dou i bact.i MO). oko zaraenih biljaka sestvaraju arita. Kada je vlano vrijeme nakon sivkaste prevlake naseljavaju se drugi MO pa tajdio pocrni TO NIE KARAKTERISTINO ZA PLAMENJAU.

30


31/32

Na sjemenskom usjevu ako je zaraena cvijetna stapka nastaju slini simptomi kao i na listu.Dolazi do zastoja u rastu i slabijeg razvijanja sjemena.

Sporulacija, sivo-ljub prevlaka Naseljeni MO Konidiofori sa lim. konidijama

Biologija : gljivica moe preivjeti na viegodinjim biljkama (samoniklim lukovima) ili nainficiranim lukovicama koje su zaostale u polju kao otpadci. Nakon propadanja zaraenihorgana, u njima se formiraju oospore koje nakon mirovanja kliju u micelij koji vri infekciju.

Najei prijenos iz godine u godinu je zaraenim lukovicama iz kojih se micelij iri na listovena kojima nastaju konidije na konidioforima koji izlaze iz pui i ire zarazu. Micelij jeintercelularan a pomou haustorija ulazi u stanice. Konidije se produciraju u noima kada jevisoka RVZ i temp 4-25 OC sa optimalnom temp za sporulaciju od 13 OC. Konidije sazrijevajurano ujutro i tokom dana vjetar ih raznosi. Viabilne su oko 4 dana. Da bi proklijale konidije

zahtijevaju vodu i temp izmeu 7-16O

C. Kia nije potrebna kada rano ujutro ima dosta rose.Gljiva zavri svoj ciklus u 11-15 dana. Kada su povoljni uvijeti moe doi do prave epidemije.Za suha vremena spore nakratko nestanu i smanjuje se broj lezija na listovima, no pojavomvanijeg i hladnijeg perioda gljiva nastavlja svoj ciklus. Sjeme moe biti jako zaraenooosporama, ali nije potvreno prenoenje gljive na ovaj nain.Zatita :plodored, koritenje zdravih luica (termoterapija, 41 OC, 4h). Kod jesenske sadnjeluica potrebno je u proljee zaraene biljke unititi. Ne smije se saditi konzumni uz sjemenskiluk (prostorna izolacija)FUNGICIDI : od povrinskih se koristi Cu jel drugi se lako ispiru sa lista. CuSO4 - modra galica

Bakreni oksiklorid Cu(OH)2 - bakreni hidroksid Cu(OH)2 + CaSO4 komplex, bordoka juha Cu(OH)2 + CaCl2 komplex

Kombinacije sa Cu Cu + propineb, bakreni antracol Cu + benalaksil, sistemik

Tiokarbamati : propinem, mankozeb, antracol

Sistemici : benalaksil + Cu, metalaksil + Cu, Al-fosetil (nema dozvolu)

31


32/32

PERONOSPORA SPARSA - PLAMENJAA RUE

Teko ju je predvijeti, simptomi nisu karakteristini i ne javlja se svake godine. Povremeno sejavlja i izvan staklenika.

Simptomi : se najee javljaju na listu, ali i na stapkama, pupoljcima i aici. List poprimacrvenkasto-purpurnu boju, jave se smee pjege, list pouti i otpadne. To se obino pripie

niskim temperaturama, okovima. Micelij na naliju lista je jedva primjetljiv obino nastaje namjestu gdje se spajaju ile.

Biologija : Prezimi micelij u stabljici. Pri RVZ od 95% i temp. 18 OC se aktivira. Konidijama jeza klijanje potrebna kap vode, inkubacija traje 34 dana a spore su vitalne ak 30 dana.

Zatita : Moe se osigurati podizanjem nonih temperatura jer nema rose. Ako se javi infekcijana vrhu, onda moemo noem odrezati zaraeni dio. Registriranih SZB nema(benalaksil+metalaksil).

Documents

64164617 Specijalna Fitopatologija 1 Dio