KOMISIJA ZA RAČUNOVODSTVO I REVIZIJU BOSNE I HERCEGOVINE

ISPIT ZA STICANJE PROFESIONALNOG ZVANJAOVLAŠTENI REVIZOR

(ISPITNI TERMIN: MAJ 2015. GODINE)

PREDMET 14:STRATEGIJSKI MENADŽMENT

ESEJI

1. Kadrovska funkcijaa) Koji je osnovni zadatak kadrovske funkcije u preduzeću? (5 bodova)b) Šta se očekuje od kadrovske funkcije u miksu poslovnih funkcija? (5 bodova)c) Kadrovska funkcija treba da pomogne u koncipiranju i implementaciji kojih strategija? (5

bodova)d) Šta obuhvata temeljna analiza poslova kao jedan od zadataka kadrovske funkcije? (5 bodova)

Odgovor: a) Osnovni zadatak kadrovske funkcije u preduzeću jeste da obezbijedi optimalnu kadrovsku strukturu

tokom funkcionisanja preduzeća.

b) U miksu poslovnih funkcija, od kadrovske funkcije se očekuje da:1. privuče dovoljan broj kvalifikovanih kadrova2. popuni radna mjesta odgovarajućim ljudima3. zadrži potrebne kadrove kako bi se spriječila nepotrebna fluktuacija4. motiviše zaposlene5. održi visok nivo zadovoljstva zaposlenih6. respektuje zakonsku regulativu7. obezbijedi efikasno korišćenje ljudskog faktora kao izvora za sticanje konkurentskih prednosti.

c) Kadrovska funkcija treba da pomogne u koncipiranju i implementaciji strategija:- regrutovanja-selekcije-raspoređivanja- nagrađivanja, i- promovisanja kadrova.

d) Temeljna analiza poslova obuhvata:1. opis poslova kojim se obezbeđuju informacije o radnicima, odgovornostima i funkcijama poslova;2. specifikaciju poslova čime se obezbeđuju informacije o znanju, vještinama i sposobnostima koje

radnik mora posjedovati da bi obavljao određeni posao; i3. ocjenu poslova koja služi kao osnov za vrednovanje, odnosno rangiranje poslova za potrebe

utvrđivanja plata.

1

2. Strategijaa) Koja je osnovna uloga strategije u realizaciji poslovanja preduzeća? (5 bodova)b) Šta se određuje strategijom? (5 bodova)c) Kako se dijele strategije prema razvojnom potencijalu preduzeća? (5 bodova)d) Kako se dijele strategije prema radikalnosti i karakteru promjena? (5 bodova)

Odgovor: a) Osnovna uloga strategije u realizaciji poslovanja preduzeća jeste da, kombinujući resurse i druge

kompetentnosti preduzeća i izazove i ograničenja okruženja, uvijek pronalazi najbolje načine za ostvarivanje misije i ciljeva preduzeća. Kao takva, strategija je pretpostavka realnijeg taktičkog planiranja, odnosno operacionalizacije pravaca, metoda i instrumenata kroz aktivnost poslovnih jedinica i funkcija. Njome se racionalno upravlja manevrisanjem preduzeća u turbulentnoj sredini. Strategija je osnov i podsticaj za investicionu aktivnost, odnosno iniciranje i realizaciju poslovnih projekata.

b) Strategijom se određuje:- odnos prema oktruženju, - struktura poslovnog i portfolija kompetentnosti,- ponašanje prema konkurenciji,- metode i brzina realizacije izabranih pravaca djelovanja,- poželjni nivo i vrsta fleksibilnosti.

c) Strategije se, prema razvojnom potencijalu preduzeća, dijele na:- strategiju ograničenog rasta,- strategiju ekspanzivnog rasta,- strategiju redukcije poslovanja, i- kombinovane strategije.

d) Strategije se, prema radikalnosti i karakteru promjena, dijele na:-strategiju prestrukturisanja -strategiju preorijentacije, i-strategiju revitalizacije.

2

3. SWOT matrica i strategijska arhitektura

(Šunje,A., Top menadžer – vizionar i strateg, Tirada, Sarajevo, 2008., str. 96-101)a) Ključne riječi od kojih se sastoji (akronim početnih slova) (4 boda)

SWOT matrica predstavlja akronim od početnih slova riječi na engleskom jeziku i to: Strengths (vlastite snage), Weaknesses (vlastite slabosti), Opportunities (vanjske prilike) i Threats (vanjske prijetnje)b) Šta je strategijska arhitektura (4 boda)

Strategijska arhitektura predstavlja određenje strategijskog fokusa i strategijskih pravaca u budućnosti. To je temeljna karika i poveznica između sadašnje situacije i one u budućnosti, tj. između danas i sutra. Može se govoriti o dvije vrste strategijskih arhitektura i to:- strategije kao strech (visoka diskrepanca između strategijskih izazova i stvarnih sposobnosti), i kao - leverage (niska diskrepanca između strategijskog fokusa i stvarnih sposobnosti).c) Četiri moguća pristupa ustrojavanju strategijske arhitekture i objašnjenje (6 bodova)

ČetIri su moguća pristupa ustrojavanju strategijske arhitekture:1. WT pristup koji je usmjeren na minimiziranje unutarnjih slabosti i prijetnji iz okoline.2. WO pristup koji je usmjeren na minimiziranje vlastitih tj. unutarnjih slabosti uz iskorištavanje

prilika iz okoline.3. ST pristup koji je usmjeren na maksimalno usmjeravanje snaga iz organizacije da bi se

minimizirale prijetnje iz okoline.4. SO pristup koji je usmjeren na maksimalno korištenje vlastitih snaga i njihovo usmjeravanje na

maksimalno korištenje prilika iz okoline.d) Nacrtati sliku (6 bodova)

Slika 2.26: SWOT matrica i strategijska struktura str. 98

3

4. Vizija preduzeća (organizacije)- pojam i komponente

((Šunje,A., Top menadžer – vizionar i strateg, Tirada, Sarajevo, 2008., str. 54 – 58)a) Definiranje vizije (4 boda)

U nizu brojnih definiranja vizije koji na sličan način definiraju viziju, jedan od njih koji je prihvatljiv je onaj koji viziju poistovjećuje s organizacijskom vodiljom odnosno s njenom ključnom ideologijom koja opredjeljuje organizacijski identitet.

b) Nabrojati komponente vizije ( 4 boda)

Ključne komponente vizije su:1. Sistem temeljnih vrijednosti (Bazični sistem vrijednosti),2. Svrha njenog poslovanja, i3. Strategijski izazov kojem se želi odgovoriti (vremenski horizont 10 – 30 godina).

c) Objasniti komponente vizije ( 12 bodova)

- Sistem temeljnih vrijednostiVelika većina autora i teoretičara i praktičara smatra, a istraživanja to i pokazuju, da uspješna preduzeća imaju izgrađen sistem vrijednosti . Taj sistem vrijednosti predstavlja istinske zajedničke vrijednosti koje podržavaju i dijele svi zaposleni u preduzeću a koje tvore organizacijsku ideologiju i filozofiju. Broj ovih temeljnih vrijednosti nije veliki i uglavnom se kreće od tri do pet, a u njihovom kreiranju sudjeluju pored vlasnika i menadžera također i svi zaposleni. - Svrha poslovanja

Svrha poslovanja skupa sa temeljnim vrijednostima predstavlja dio temeljne ideologije svakog preduzeća. Svrha poslovanja utvrđuje razlog postojanja svakog preduzeća. Preduzeća koja se bave čak istom djelatnošću ne moraju imati istu misiju a preduzeća bi trebala imati artikuliranu tj. jasno izraženu svrhu svoga djelovanja, što predstavlja i potvrdu izgrađenosti njenog identiteta. Svrha poslovanja predstavlja zvijezdu vodilju za preduzeće koju ono slijedi i nastoji je doseći. - Strategijski izazoviStrategijski izazov predstavlja određeno željeno stanje koje je vezano za dugoročne tržišne ciljeve ili za željenu konkurentsku poziciju na tržištu u dužem vremenskom periodu. Strateški izazov stavlja akcent na to gdje se želi biti a ne kako tamo stići. Strategijski izazovi nemaju karakter dugovječnosti i predstavljaju obično izazove za 10 ili 20 ili 30 godina, koji nakon što se dosegnu, predstavljaju temelj za kreiranje novih strategijskih izazova uz nepromjenjivu temeljnu ideologiju (sistem vrijednosti i svrhu poslovanja). Što je nesklad između sadašnjeg i željenog stana veći to je strategijski izazov ambiciozniji. Samo istinski lideri imaju dovoljno ambicioznosti, odvažnosti i dalekovidnosti da željeno stanje u znatnoj mjeri distanciraju od sadašnjeg stanja.

4

5. Porterov model pet konkurentskih snaga – analiza industrije

((Šunje,A., Top menadžer – vizionar i strateg, Tirada, Sarajevo, 2008., str. 79-85)a) Nabrajanje konkurentskih snaga (4 boda)

Pet konkurentskih tj. industrijskih snaga koje djeluju prema M. Porteru su:- konkurencija unutar industrijske grane,- potencijalni konkurenti,- kupci,- dobavljači, i- supstituti.

b) Nacrtati sliku Porterovog modela ( 6 bodova)Slika 2.18. Analiza industrije: Porterov model pet snaga (sila)

c) Objašnjenje pet konkurentskih snaga pojedinačno ( 10 bodova)

- Konkurencija unutar industrijske graneCilj analize konkurencije unutar grane je određenje konkurentske pozicije unutar industrije u odnosu na ostale konkurente. Analiza konkurencije vrši se po više osnova, s tim da su najčešći aspekti analize konkurencije: analiza tržišne snage konkurenata i analiza konkurenata po strategijskim grupama.- Potencijalni konkurentiAnalizom potencijalne konkurencije analiziraju se u stvari prepreke (barijere) koje stoje na putu potencijalnim konkurentima koji žele i/ili bi mogli ući u industrijsku granu kojom se bavi određeno preduzeće. Pod potencijalnim konkurentima podrazumijevaju se znači preduzeća koja se još uvijek ne bave biznisom koji je predmet industrijske analize, ali koji razmišljaju o ulasku u danu vrstu biznisa. - DobavljačiAnalizom pregovaračke snage dobavljača analizira se u kojoj mjeri su dobavljači kao izvor potencijalne opasnosti za preduzeće tj. za industriju. Opasnost od dobavljača postoji u sljedećim slučajevima: (1) kada je broj potencijalnih dobavljača mali, (2) kada dobavljači prodaju jedinstvene ili visoko diferencirane proizvode, (3) kada nema mogućnosti da se proizvodi dobavljača mogu supstituirati, (4) kada dobavljači pokazuju interes za širenje po vertikali tj. integriranje korak naprijed tj. za integraciju kupaca, te (5) kada preduzeće tj. industrija koja se analizira nije bitna za dobavljača. - KupciAnalizom kupaca tj. pregovaračke snage kupaca analizira se koliko su kupci izvor potencijalne opasnosti za preduzeće tj. za industriju. Opasnost od kupaca je u sljedećim slučajevima: (1) kada je broj kupaca mali, tj. kada mali broj kupaca kupuje veliku količinu proizvoda, (2) kada su proizvodi koji se prodaju kupcima neizdiferencirani i standardizirani, (3) kada je participacija prodanih proizvoda u kupčevim troškovima izrazito visoka, (4) kada kupci pokazuju interes za integraciju korak unazad odnosno za integriranje preduzeća dobavljača, i (5) kada postoje alternativni izvori nabave od drugih dobavljača. - SupstitutiAnalizom supstitucije analizira se opasnost od supstitucije što znači utvrđuje se postoje li proizvodi ili usluge nekih drugih industrijskih grana koje mogu zadovoljiti potrebe iste kategorije kupaca koje imaju namjeru zadovoljiti organizacije iz industrije kojoj pripada analizirana organizacija. Razlika u odnosu na konkurenciju je ta što konkurenti pripadaju istoj industriji kojoj pripada i analizirana organizacija i nude isti ili sličan proizvod. Industrija koja ima izraženiju opasnost od supstitucije je manje atraktivna, a posebno u slučajevima kada supstitut tj. proizvod ili usluga na superiorniji način zadovoljavaju potrebu od proizvoda iz analizirane industrije.

5