Broj: 01/1-50-3-1-39/13 Veza broj: 01,02-02-1-8/13 Sarajevo, 12.3.2013. Nа osnovu člana 114. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH („Službeni glasnik BiH” brojevi: 33/06, 41/06, 81/06, 91/06, 91/07, 87/09 i 28/12), Ustavnopravnа komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH upućuje:

J A V N I P O Z I V

Na javnu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine koja će se održati u 27. 3.2013. godine, u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Trg BiH 1, Plava sala, IV. sprat, s početkom u 10 sati. Cilj javne rasprave je razmjena mišljenja o zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine. • U javnoj raspravi učestvovat će predstavnici: Vijeća ministara BiH, Ministarstva pravde BiH,

Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, Suda BiH, Pravobranilaštva BiH, Ombudsmani BiH, Ministarstva pravde Federacije BiH, Ministarstva pravde Republike Srpske, Pravosudne komisije Brčko Distrikta BiH, Vrhovnog suda Federacije BiH,Vrhovnog suda Republike Srpske, Apelacionog suda Brčko Distrikta BiH, Pravobranilaštva Federacije BiH, Pravobranilaštva Republike Srpske, kantonalnih sudova u Federaciji BiH, okružnih sudova u Republici Srpskoj, Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine, Advokatske komore Republike Srpske i drugi pozvani gosti.

• Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, potvrde za učestvovanje i druge informacije dostupne su na web stranici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine: www.parlament.ba u rubrici: javne rasprave. Zahtjeve za dodatnim informacijama i potvrde o učesću možete uputi na e-mail: upkpd@parlament.ba.

PREDSJEDAVAJUĆI KOMISIJE

Šefik Džaferović

Program Javne rasprave

o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine

Sarajevo, zgrada Parlamentarne skupštine BiH (Plava sala, IV. sprat)

srijeda, 27. 3. 2013. godine

10.00 Pozdravi: predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Šefik Džaferović i predsjedavajući Ustavnopravne komisije Doma naroda Krstan Simić

10.15 Pozdrav: ministar pravde Bosne i Hercegovine Bariša Čolak

10.25 Izlaganje predstavnika radne grupe za izradu prijedloga zakona: sudija Vrhovnog suda Federacije BiH, Goran Nezirović i drugi predstavnici radne grupe i Ministarstva pravde BiH

11.30 Diskusija

12.00 Pauza za kafu i izjave za medije

12.30 Nastavak diskusije

13.30 Zaključci i okončanje javne rasprave

ŠEFIK DŽAFEROVI Ć, poslanik u Predstavničkom domu

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA

BOSNE I HERCEGOVINE

PREDSTAVNIČKI DOM

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma

Sarajevo, 11.3.2013. godine

Na osnovu člana 109. stav (1) Poslovnika Predstavničkog doma podnosim Amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine:

Amandman I. Član 3. briše se.

Amandman II.

Član 4. briše se.

Amandman III.

Član 7. briše se.

Amandman IV. U članu 8., koji se odnosi na član 21. osnovnog teksta Zakona, u novopredloženom stavu (3), na kraju teksta tačka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: „ ili ako stranka dokaže da ima pravni interes za to“.

Amandman V. Član 10. briše se.

Amandman VI.

Član 12. briše se.

Amandman VII. U članu 15., koji se odnosi na član 54. osnovnog teksta Zakona, u stavu (2) riječi „Sud“, mjenjaju se riječima: „Sud pred kojim je zaključena sudska nagodba“.

Amandman VIII.

U članu 27., koji se odnosi na član 149. osnovnog teksta Zakona, stav (5) briše se.

Amandman IX. Član 35. briše se.

Amandman X. Član 36. briše se.

Amandman XI. U članu 48., koji se odnosi na član 204. osnovnog teksta Zakona, u stavu (2) iza riječi: „10.000“ konvertibilnih maraka stavlja se zarez, i dodaju riječi: „ a u sporovima male vrijednosti 5. 000 konvertibilnih maraka “.

Amandman XII.

Član 66. briše se.

Amandman XIII. U članu 77., koji se odnosi na član 285. stav (1) osnovnog teksta Zakona, riječi: „ fizi čkim subjektima“ zamjenjuju se riječima: „ fizičkim licima“.

Amandman XIV. U članu 87. kojim se dodaje novi član 308.a, u stavu (4) na kraju teksta riječi: „ u prethodnoj parnici“ zamjenjuju se riječima:“ u prethodnoj fazi postupka“.

Amandman XV.

Shodno navedenim izmjenama potrebno je izvršiti i prenumeraciju članova Prijedloga zakona.

Obrazloženje za sve amandmane

Podneseni amandmani odražavaju primjedbe Suda Bosne i Hercegovine. Amandmani nisu podneseni na članove 40. i 92. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine jer primjedbe Suda BiH trebaju biti dodatno objašnjenje i precizirane. Šefik Džaferović poslanik u Predstavničkom domu __________________

Bosna i Hercegovina

Sud Bosne i HercegovineKabinet predsjednika Suda

Eocua n XepueroBnnz

Cya Eoure u XepqeroBrrneKa6uuer upeqcjeqHuna Cyga

Broj: Su-10-83/13Sarajevo, I f .03.2013. godine

Parlamentarna skupStina Bosne i Hercegovine 1 1 -lli- 2! ''i

Predstavniiki dom ^ iusTAVNopRAVNA KoMrsrJA ,""*p9",\lo*h l:-s f 43..,- ,

n/r predsjedavajudeg, gosp.SefikDiaferovid I

Ul. Trg BiH I71OOO SARAJEVO

PREDMET: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parniinompostupku pred Sudom Bosne i Hercegovine

PoStovani,

Sud Bosne i Hercegovine je u posjetu teksta Prijedloga zakona o izmjenama i dopunamaZakona o parnidnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (Prijedlog zakona oizmjenama i dopunama ZPP-a), koji je od Vije6a ministara Bosne i Hercegovine upu6en uparlamentarnu proceduru.

S tim v vezi, a budu6i da Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, kao ni Vijede ministaraBosne i Hercegovine, nisu od Suda zatraLrli prijedloge, mi5ljenja i sugestije, na isti,obavje5tavamo vas da su sudije Upravnog odjeljenja ovog Suda i prvostepenog idrugostepenog nivoa, odrLali sjednicu na kojoj su raspravljali o tekstu Prijedloga zakona oizmjenama i dopunama ZPP.

Stoga vam u prilogu proslijedujemo primjedbe i komentare sudija ovog Suda na tekstPrijedloga zakona o izmjenama i dopunamaZPP,kako biste iste uzeli urazmatranje.

S poStovanjem,

DNICA SUDAf

Kreso

Kratjice Jetene 88, ,,ooo ("Jr.,j1"=-gi!if?

Telefon:++ 387 33 707 301

web:www.sudbih.gov.ba++ 387 33 707 320

PRIMJEDBE I KOMENTARI NA ZAKON O IZMJENAMA I DOPLINAMA ZAKONA O

PARNICNOM POSTUPKU PRED SUDOM BOSNE I HERCEGOVINE

I-Nakon sveobuhvatne analize prijedloga za izmlenu Zakona o pamidnom postupku predSudom BiH, zakljudak kojeg su donijele sudije koje postupaju u gradanskim i upravnimstvarima pred Sudom BiH je da ne podrZavaju slijedeie predloZene izmjene izrazlogakojislijede:

ilana 3. - PredloLenaje izmjena na nadin da se rijedi ,,u toku cijelog postupka" zamjenjujurijedima ,,do pravosnaZnosti odluke". Prema odredbi dlana 3. Sud u toku cijelog postupka, posluZbenoj duZnosti, pazi da li rje5avanje spora spada u sudsku nadleZnost i vodi raduna o

svojoj stvarnoj nadleZnosti. Smatramo da bi se predloZenom izmjenom stvorila pravnanesigurnost u onim sludajevima kada revizijsko vije6e zbog povreda parnidnog postupkaukine niZestepenu odluku i predmet vrati na ponovno sudenje. Stoga je naS prijedlog da

odredba dlana 3. u cijelosti ostane neizmjenjena.

elana 6.- PredloZena je izmjena da se postoje6i dlan 6. dopuni dodavanjem novog dlana 6a

koji glasi:

Ako Sud zbog iskljudenja ili izuze1a sudija ne moZe postupati, Sud 6e cijeniti mjestoprebivali5ta tuZenog i obavijestiti o tome Vrhovni sud Federacije BiH , Vrhovni sudRepublike Srpske ili Apelacioni sud Distrikta Brdko Bosne i Hercegovine, koji 6e odrediti da

u tom predmetu postupa drugi nadleZni sud.

Smatramo da kod ove odredbe postoji dilema da li je prihvatljivo ovakvo rjesenje po kojem bisudovi entiteta i Distrikta Brdko delegirali nadleZnost ili je prihvatljivije rje5enje po kojem bio ovom pitanju odludivao Sud BiH u opioj sjednici. Prilikom dono5enja zakonskog rjeSenjasmatramo da je bitno da se vodi raduna da u tim predmetima postupa sud manje opteredenosti,ne mora to nuZno biti sud nadleZan po mjestu tuZenog . Treba imati u vidu da je jedna odnadleZnosti suda BiH rjeSavanje sukoba nadleZnosti izmedu sudova iz entiteta, sudovaentiteta i sudova Brdko Distrikta Bosne i Hercegovine, te izmedu suda BiH i bilo kojegdrugog suda, koja je odredena dlanom 8. stav (2) tadka c) Zakona o Sudu BiH. Posebno jezna('ajno ukazati na dinjenicu da je u proceduri dono5enje Zakona o Sudu Bosne iHercegovine, kojim se kao drugostepena instanca osniva Lalbeni sud, u dijoj bi nadleZnosti,izmedu ostalog bilo i odludivanje o delegaciji nadleZnosti, Sto bi sa aspekta funkcionalnenadleZnosti bilo i najprihvatljivije rje5enje. Stoga bi po na5em miSljenju bilo najefikasnije dase sa izmjenom ove zakonske odredbe sadeka do donoSenja navednog zakona kojim bi ovopitanje bilo rje5eno.

Clan2}. - PredloZena je izmjena na nadin da se u dlanu 20. stav (2) bri5u tadka 1) i 6), dimeosnov za nadleLnost suda i pravni osnov tuZbenog zahtjeva prestaju biti obavezni elementituLbe. Smatramo da odredbe parnidnog postupka sa razlogom predvidaju ove elemente tuLbekao obavezne. Naime, propisivanjem pravnog osnova kao bitnog elementa tuLbe disciplinujuse tuzitelji da pri podno5enju tuLbe ozna(e pravnu oblast ili institut na kome zasnivaju tuZbeni

zahtjev. Ovo se takoder odnosi i na osnov za nadleZnost Suda. Ovako propisana obaveza

tuZitelja omogu6ava da sudija izwSi ispitivanje tulbe i priloga tulbe u skladu sa zakonom, a

tuZenom da se kvalitetno i potpuno izjasni u odgovoru na tuZbu. Sud nije vezan za osnov kojije tuZitelj naveo, po5to po sluZbenoj duZnosti vodi raduna o primjeni materijalnog prava. Sve

izneseno obezbjeduje ve6i stepen zaltite parnidnih stranaka, pa je i ranije zakonsko rje5enje iztog razloga bolje. Stoga se predlaZe da odredba dlana 20. ZPP-a u cijelosti ostane

neizmjenjena.

Clan2l- PredloZena je izmjena na nadin da se daje moguinost podnoSenja tuLbe za utvrdenjezbog povrede prava lidnosti, aiza stava (l) ovog dlana dodaje se novi stav (3) koji glasi:

TuLba za utvrdenje se moZe podnijeti radi utvrdivanja postojanja , odnosno nepostojanjadinjenice, ako je to predvideno posebnim zakonom ili drugim propisom.

PredlaZe se da se stav (3) Elana2I. dopuni tako Sto 6e seiza rijedi,, propisom"dodati rijedi:"ili ako stranka dokaZe da ima pravni interes za to". Smatramo da bi se time dala mogu6nosttuZitelju da podnese tuZbu za utvrdenje ne samo u sludajevima koji su propisani posebnimzakonom, ve6 i u drugim sludajevim, pod uvjetom kako je to naprijed odredeno.

eUnZS. stav (1) - PredloZenom izmjenom daje se mogu6nost tuZitelju da preinadi tuZbu do

zakljudenja glavne rasprave. Smatramo da odredbe pamidnog postupka sa razlogomomogu6avaju tuZitelju da preinadi tuZbu najkasnije do zakljudenja pripremnog rodiSta ili dopodetka glavne rasprave u situaciji kada pripremno rodiSte nije odrZano. Smatramo da jenejasna svrha predloZene izmjene, zbogtega se predlaZe da se odredba stava (l) (:lana25.

ostavi neizmjenjena.

elan 38. stav (2) - Ovom izmjenom se predlaZe da tuZeni u odgovoru na tuZbu ne moranavoditi pravni osnov za navode koje je istakao u odgovoru na tuZbu. Kako smo ve6 naprijedobrazloLili ne slaZemo se sa brisanjem zakonske odredbe kojom pravni osnov prestaje bitiobavezan element tuZbe. Zato iz istih razloga, kao i radi jednakog tretmana stranaka upostupku predlaZe se da ova zakonska odredba ostane neizmjenjena.

itan S+. - PredloZenom izmjenom mijenja se dlan 54. Smatramo da je izmjenjenu odredbuovog dlana potrebno preciznije odrediti i to na nadin Sto umjesto rijedi "Sud" treba upisatirijedi: "Sud pred kojim je zakljudena sudska nagodba".

Clan 149. stav (1). tadka 5. - PredloLena je izmjena prema kojoj se donoSenje presude zbogpropuStanja moZe odgoditi i ako nema dokaza da je tuZenom uredno dostavljena tuLba, a

nesumnjvo je da mu je tuLba poslata . U tom sludaju Sud 6e odrediti rok, koji ne moZe bitiduZi od 30 dana, za dostavljanje u Bosni i Hercegovini, odnosno duZi od roka potrebnog za

dostavljanje u smislu dlana 278. stav (2) ovog zakona, da se provjeri je li tuZenom urednodostavljena tvlba. Ako se u odredenom roku utvrdida je tuZenom bila uredno dostavljenatuLba, Sud 6e donijeti presudu zbog propu5tanja. S predloZenom izmjenom se ne slaZemo, jersmatramo da bi to bilo upu5tanje u raspravljanje, te predlaZemo brisanje stava (5) citiranogdlana.

e lan 182. - Predl oLena je izmjena navedenog dlana na nadin Sto se u dlanu 182. iza stava (2)dodaje stav (3) koji glasi: ,,Primjerak objaSnjenja u povodu navoda Zalbe sudija izprvostepenog postupka dostavit 6e strankama koje mogu dati svoje izja5njenje u roku od 8

dan4,. Ovom odredbom se obavezuje sudija iz prvostepenog postupka da dostavi strankamana izja5njenje primjerak obja5njenja u pogledu navoda Lalbe. Smatramo da nije jasan smisaoovog prijedloga, pa se iz ovog razloga predlaZe da se ova zakonska odredba ostavineizmjenjena.

ilan 183. - PredloZena je izmjena navedenog dlana na nadin Sto se dlanu 183. iza stava (2)dodaje stav 83) koji glasi: ,,U sludaju iz stava (2) ovog dlana na odgovaraju6i nadin 6e se

primijeniti odredbe dlana 182. stav (3) ovog zakona" sa kojom se ne slaZemo iz istog razlogakoji je navedno u obrazloLenju prethodne odredbe, nisu jasni razlozi i smisao ove odredbe,zbog dega se predlaZe da se ova zakonska odredba ostavi neizmjenjena.

Clan 191. - PredloZenom izmjenom se dlanu 191. dodaje novi dlana 191 a koji glasi:

,,Sud ie rjeSenjem utvrditi da je prvostepena presuda bez djelovanj ai Lalbapovudena , ako su

stranke zakljudile sudsku nagodbu u toku postupka po Lalb|".

Obzirom da je odredba dlana 191. ostala neizmjenjena, a predloZenom izmjenom se

dopunjava ova zakonska odredba novim dlanom I9l a, koji se odnosi na situaciju kadastranke zakljude sudsku nagodbu u toku postupka po Lalbi, potrebno je radi doslijednostiprimjene zakonskih termina izmijeniti postojeie rje5enje sadrZano u odredbi dlana 180. stav 3.

Zakona o parnidnom postupku pred Sudom BiH, odnosno isto uskladiti sa odredbom dlanal9I a.

elan 204. Stav (2 )- Predlolenaje izmjena koja se odnosi na novdani cenzus tako da se

predlaLe: ,,Broj 10.000 zamjeniti brojem 30.000".

Ovom izmjenom bi se novdani cenzus znatno pove6ao. Smatramo da je ranije rjesenje u ovomdijelu prihvatljivije, s tim da bi ovu zakonsku odredbu trebalo dopuniti rijedima: ,, ? usporovima male vrij edno sti 5 . 000,00 konvertibilnih maraka".

ClartZ+e . PredloZena je izmjena ove zakonske odredbe tako da je data mogu6nost da strankuosim advokatazastupa i strudni saradnik zapravne poslove i advokatski pripravnik koji je kodnjega zaposlen. Ovu odredbu je potrebno izmijeniti na nadin da pred Sudom BiH stranku ne

mole zastupati srudni saradnik za pravne poslove i advokatski pripravnik. U ovom dijelucitirana odredba je u kontradiktornosti sa odredbama o zastupanju sadrZanim u Zakonu oSudu BiH, koje propisuju da pred ovim sudom kao punomo6nik moLe zastupati iskljudivoadvokat.

Napomena: Odredbe o zastupanju pred Sudom BiH treba imati u vidu i kod izmjene dlana241. stav (1) zakona.

PredloZena je i izmjena Naziva odjeljka 3. ,,Dostava putem ovlaStenog pravnog subjekta, tedlana 285. Stav (1) Smatramo da je termin fizidkim ,,subjektima ,, potrebno zamjenititerminom fizidkim,,licima", sve u cilju koriStenja jedinstvene zakonske terminologije.

etan :Og. - PredloZenoje da se ova zakonska odredba dopuni na nadin Sto se uvodi novi dlan308a. Smatramo da je odredbu stava (3) pod tadkom 4. potrebno drugadije formulisati i to nanadin da se rijedi : "u prethodnoj parnici,, zamjene rijedima ,,u prethodnoj fazipostupka".

eUn ltg. - PredloZenoje da se ova zakonska odredba dopuni na nadin Sto se uvodi novi dlan319a. i 319b. Shodno prijedlogu dlan 319 a u stavu (1 ) propisuje da 6e sud zastati s

postupkom kada je to propisano zakonom. Ova zakonska formulacija nije precizna, zbog degaje potrebno decidno odrediti koji su to sludajevi koji obavezuju Sud da zastane sa postupkom.

II Preostale prijedloge za izmjene i dopune, preciziranih dlanova procesnog zakona u cijelostipodrZavamo, kao i iznesene razloge, te predlaLemo da se ispred Suda BiH pozove sudija SidaJaSarspahi6, koja bi pojasnila i iznijela stavove ovog Suda u vezi sa istaknutim primjedbama iprijedlozima.

SUDIJE UPRA\TNOG ODJELJENJA SUDA

BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, 08.03.201 3. godine

Broj: 01/1a,-10/13 Sarajevo, 05.03.2013.godine Članovima Ustavnopravne Komisije

Neusaglašenost pojedinih odredbi Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine sa osnovnim načelima parničnog

postupka i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine

U skladu sa članom 41. stav (1) tačka e) Poslovnika Predstavničkog doma Kancelarija sekretara Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma želi ukazati na odredbe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine koje bi trebalo amandmanima izmjeniti kako bi bile otklonjene određene neusklađenosti sa osnovnim načelima parničnog postupka i pravnim sistemom BiH, odnosno kako bi se ispravile greške procesnopravnog karaktera u tekstu predloženih odredbi.

Član 1.

Formulacija člana (1) stav (2) kojom se dopunjava član 2. ZPP-a nije odgovarajuća. Bolje rješenje glasi: Sud mora odlučiti o sporu za koji je nadležan. S druge strane član 1. prijedloga zakona koji se odnosi na dopunu odredbe člana 2. ZPP-a u koliziji je sa odredbom člana 30. prijedloga zakona koja se odnosi na član 159. ZPP-a. Naime, ovom članu zakona dodaje se novi stav (3) kojim je propisuje zakonska pretpostavka prema kojoj se tužbeni zahtjev ili dio tužbenog zahtjeva o kojem je Sud propustio da odluči smatra povučenim ako "stranka" ne podnese zahtjev za dopunsku presudu u zakonskom roku. Dakle, proizlazi da Sud ipak može da odbije da odluči o sporu za koji je nadležan tako što će propustiti da odluči o njemu.

Član 2.

U navedenom članu prijedloga zakona, koji se odnosi na član 3. ZPP-a, riječi: "u toku cijelog postupka" mijenjaju se riječima: "do pravosnažnosti odluke". Promjenom ovih riječi napravila bi se greška u tekstu zakona, jer Sud po službenoj dužnosti mora paziti na stvarnu nadležnost i u postupku po reviziji, nakon pravosnažnosti presude, kako to propisuje član 216. stav (2) ZPP-a.

Član 3.

Ovim članom prijedloga zakona dopunjuje se član 4. ZPP-a. U stavu (1) dodaju se riječi:" do pravosnažnosti odluke". Dopunom stava (1) ovog člana napravila bi se greška u tekstu zakona, jer je izraz "u toku postupka" sveobuhvatniji, tj. načelno obuhvata i fazu ispitivanja presude poslije pravosnažnosti presude u postupku po reviziji propisanu članom 216. stav (2) ZPP-a. Dodavanje ovih riječi u navedenom stavu dovelo bi do kolizije sa odredbom člana 216. stav (2) ZPP-a. Predložena

dopuna nije svrsishodna i izaziva zabunu i s obzirom na to da se, u ostalim stavovima ovog člana, izraz: "u toku postupka" ne mijenja.

Član 4.

Ovim članom prijedloga zakona u tekst ZPP-a dodaje se novi član 6.a. U ovoj odredbi zbog fomulacije riječi: "Sud će cijeniti mjesto prebivališta tuženog" gubi se logični smisao rečenice. Sud ne cjeni prebivalište, nego s obzirom na ovu pravnu činjenicu, cijeni kojem sudu će u navedenom slučaju uputiti predmet. S obzirom na nadležnost Suda BiH i činjenicu da su, u pravilu, u svojstvu tuženog pred Sudom BiH, Bosna i Hercegovina , entiteti i Brčko distrikt, odnosno njihovi organi i institucije te druga pravna lica pravilnije bi bilo dodati i riječi: s obzirom na mjesto prebivališta ili sjedište tuženog.

Član 6.

Ovim članom prijedloga zakona u članu 15. ZPP-a dodaje se novi stav (2) kojim se u načela parničnog postupka uvodi pravo stranke propisano članom 6. Evropske kovencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. S obzirom da je odredbom člana 15. ZPP-a propisano načelo oficijelnosti parničnog postupka dodavanje ovog novog stava postojećoj odredbi nije odgovarajuće rješenje, jer je ovom odredbom propisano načelo zakona koje se odnosi na Sud. Možda bi bilo bolje da odredba glasi:

"Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku."

Član 8.

Navedenim članom prijedloga zakona,u članu 21. ZPP-a dodaju se novi stavovi (3) i (4) kojima se, propisuje mogućnost podnošenja tužbe za utvrđenje da li postoji ili ne postoji neka pravna činjenica kada je to propisano posebnim zakonom ili drugim propisom, odnosno podnošenja tužbe za utvrđenje u slučaju povrede prava ličnosti. Navedeni stavovi su u suprotnosti sa teorijom građanskog procesnog prava.

Važeća odredba člana 21 ZPP-a glasi: Član 21.

(1) Tužilac može u tužbi tražiti da Sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave.

(2) Takva tužba može se podići kad je to posebnim propisima predviđeno ili kad tužilac ima pravni interes da Sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa.

(3) Ako odluka o sporu zavisi od toga da li postoji ili ne postoji neki pravni odnos koji je tokom parnice postao sporan, tužilac može pored postojećeg zahtjeva istaknuti i tužbeni zahtjev da Sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je Sud nadležan za takav zahtjev.

(4) Isticanje zahtjeva prema odredbi stava 3. ovog člana neće se smatrati preinačenjem tužbe

U pozitivnom pravnom poretku BiH ne postoji zakon ili drugi propis koji reguliše mogućnost podnošenja tužbe kojom će se utvrditi postojanje činjenice, a pogotovo propisa koji propisuje mogućnost da se podnosi tužba za utvrđenje za povredu prava ličnosti. U predlogu zakona nema čak ni pridjeva "pravne" uz riječ činjenica.

Sud u postupku utvrđuje pravne činjenice na osnovu provedenog dokaznog postupka i ocjenom dokaza utvrđuje postojanje prava, tj. pravnog odnosa, istinitost odnosno neistinitost neke isprave, odnosno dosuđuje izvršenje neke obaveze zbog povrede prava kada tužilac kondemnatornom tužbom, traži da tuženog obaveže na izvršenje neke obaveze. Tužbom se ne može tražiti utvrđenje činjenice,a kondemnatornom tužbom se istovremeno traži sudska zaštita i naknada štete zbog povrede prava ličnosti.

Član 11.

U navedenom članu prijedloga zakona, tj. u članu 26. ZPP-a dodaju se novi stavovi. U novom stavu (2) riječi: "i nakon zaključenja glavne rasprave" suvišne su. Pored navedenog zabunu u vezi s ovom odredbom prijedloga zakona može izazvati činjenica da se samo u stav (1) ovog člana zakona, koji se ne mjenja, propisuje zakonski rok za izjašnjenje o povlačenju tužbe i zakonsku pretpostavku da je tuženi saglasan sa povlačenjem tužbenog zahtjeva, ako se o predlogu ne izjasni u propisanom zakonskom roku.

Član 13.

Navedenim članom prijedloga zakona, u članu 40. ZPP-a, dodaje se novi stav (2) koji glasi: Ako odgovor na tužbu bude odbačen (član 276. ZPP) smatraće se da tuženi nije odgovorio na tužbu.

Dopunom se propisuje zakonska pretpostavka koja je suprotna logici, jer je Sud povodom odgovora na tužbu, koji je ocjenjen kao neblagovremen ili neuredan u skladu s članom 276.ZPP-a, doneo odluku, pa je nelogično propisati da se u takvom slučaju pretpostavlja da tuženi nije odgovorio na tužbu. Trebalo je propisati da Sud u slučaju odbacivanja odgovora na tužbu može donijeti presudu zbog propuštanja, ako su ispunjeni i drugi uslovi propisani zakonom.

Član 15.

Navedenim članom prijedloga zakona mijenja se član 54. ZPP-a. U novom stavu (2) nije precizirano ko će donijeti rješenje da se nepravosnažna presuda stavlja van snage, tj. proglašava bez dejstva.Nije propisano do koje faze postupka nakon donošenja prvostepene presude ovakvo rješenje može donijeti sudija koji je vodio prvostepeni postupak, a od koje faze postupka i do kada rješenje donosi drugostepeno vijeće Suda.

Član 16.

Navedenim članom prijedloga zakona dopunjuje se član 59. ZPP-a novim stavom (4). Ovim stavom propisuje se da se, u slučaju poništenja sudske nagodbe, postupak nastavlja kao da sudska nagodba nije bila zaključena. Međutim, odredbom se ne propisuje ko inicira nastavak postupka. Da li Sud po službenoj dužnosti inicira nastavak postupka ili to mogu učiniti i stranke? Da li Sud donosi rješenje kojim se stavlja van snage rješenje da se prvostepena presuda oglašava bez dejstva? Da li Sud takvo rješenje dostavlja strankama i obavještava ih o nastavku postupka, u fazi u kojoj je zaustavljen, prije sklapanja sudske nagodbe?

Član 24.

Član 24. prijedloga zakona u tekst ZPP-a dodaje se novi član 96.a. Ovaj novi član potrebno je promjeniti, jer zakonska je pretpostavka da Sud poznaje i strano pravo. Sud ne može angažovati vještaka pravne struke, pa ni tražiti mišljenje ministarstva pravde o važenju stranog prava. Potrebno

je propisati da se Sud putem ministarstva pravde ili bez posredstva ministarstva (institut pravne pomoći) može obratiti stranom Sudu i zatražiti obavještenje o važećem stranom materijalnom pravu.

Član 26.

U članu 26. prijedloga zakona kojim se dopunjuje odredba člana 131. ZPP-a, u novom stavu (3) riječi: "stranka umre ili" potrebno je brisati, jer smrću stranke parnica prestaje. Parnični postupak se u slučaju smrti stranke prekida dok nasljednici ne nastave postupak čime postanu stranka u postupku.

Član 27.

Članom 27. prijedloga zakona predlaže se izmjena člana 149. ZPP-a. Cjelishodnije je dodati nove stavove, a ne potpuno mjenjati navedeni član, jer su odredbe postojećih stavova jasnije od predloženih. Takođe je potrebno propisati mogućnost donošenja presude zbog propuštanja ako je Sud odbacio neblagovremen ili neuredan odgovor na tužbu. Ova primjedba je u skladu s komentarom datim na član 13. prijedloga zakona.

Član 30.

Članom 30. prijedloga zakona dopunjuje se odredba člana 159. ZPP-a novim stavom (3). Navedena odredba je u koliziji sa dopunom člana 2. ZPP-a. Sud može odbiti da odlučuje samo o zahtjevima s kojima stranke ne mogu raspolagati, ali je obavezan odlučiti o svim legitimnim zahtjevima stranaka za koje je nadležan.

Odredba člana 159. ZPP-a glasi: f) Dopunska presuda

Član 159.

(1) Ako je Sud propustio da odluči o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora odlučiti presudom, a koji su već raspravljeni, stranka može u roku od 30 dana od prijema presude predložiti Sudu da se presuda dopuni.

(2) Neblagovremeni ili neosnovani predlog za dopunu presude odbaciće, odnosno odbiti Sud bez održavanja ročišta.

Ako je Sud propustio da odluči o nekim zahtjevima ili o djelu zahtjeva u skladu sa svojom obavezom i Sud i tužilac i tuženi mogu biti legitimisani za donošenje dopunske presude u određenom roku, ali se ne smije propisati zakonska pretpostavka da se u slučaju ne podnošenja prijedloga za dopunsku presudu tužbeni zahtjev ili njegov dio smatra povučenim.

Propisivanjem ovakve zakonske pretpostavke o povlačenju tužbenog zahtjeva suprotno je načelu oficijelnosti parničnog postupka, koje obavezuje, prvostepenog sudiju, drugostepeno i vijeće Suda koje odlučuje o reviziji, da mora odlučiti o sporu za koji je nadležan i da mora po službenoj dužnosti paziti na stvarnu nadležnost suda i druge apsolutno bitne povrede postupka preispitujući prvostepenu odnosno drugostepenu presudu u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva. Zbog greške Suda stranke ne mogu snositi posljedice. Ako bi bila usvojena izmjena člana 159. stav (3) Sudu bi bila data mogućnost da odbije da odluči o sporu za koji je nadležan,a tužilac bi pri tome bio odgovoran što još jednom nije od Suda blagovremeno zahtjevao da odluči o čemu je morao odlučiti, jer je nadležan da odluči. Tuženi bi bio kriv što bi ponovo mogao biti tužen za istu stvar, jer je Sud propustio da odluči o tužbenom zahtjevu u cijelosti. Na kraju ovo je suprotno i pravima propisanim članovima 6. i 17. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Član 31.

U članu 31. prijedloga zakona koji se odnosi na član 175. ZPP-a, u novom stavu (2) potrebno je propisati mogućnost da se žalba na presudu zbog propuštanja može uložiti i zbog toga što je Sud iz činjenica i dokaza navedenih u tužbi izveo pogrešan zaključak o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Ako se predlaže brisanje instituta vraćanja u pređašnje stanje i propisuje podnošenje žalbe, na presudu zbog propuštanja, onda je sasvim logično da se presuda zbog propuštanja može osporavati zbog toga što je Sud izveo pogrešan zaključak o osnovanosti tužbenog zahtjeva iz činjenica i dokaza koje su bile supstrat za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva.

Član 32.

Predlogom zakona dopunjuje se član 176. ZPP-a novim stavovima (2) i (3). Ovim stavovima ponovo se propisuju apsolutno i relativno bitne povrede odredbi postupka. Međutim, u novom stavu (2) u tački 7) nije napravljena razlika između stranačke i parnične sposobnosti što utiče na legitimaciju stranaka u pogledu pozivanja na ove nedostatke kao razloge za osporavanje presude. Stranačka sposobnost nije identična parničnoj sposobnosti. Nedostatak stranačke sposobnosti važan je i za suprotnu stranu, jer parnica je dvostrani pravni odnos. Pitanje da li je druga strana subjekt prava ili ne tj. da li ima ili nema stranačku sposobnost, jeste nedostatak koji mogu isticati obje stranke, a ne samo stranka na koju se taj nedostatak odnosi. Tačka 7) mora biti izmjenjena tako da se na nedostatke u stranačkoj sposobnosti mogu pozvati obje stranke, a na nedostatke procesne sposobnosti samo stranka na koju se ti nedostaci odnose.

Član 34.

U ovom članu prijedloga zakona koja se odnosi na novopredloženi član 180.a ne propisuje se do kada i pod kojim uslovima podnosilac žalbe može odustati od žalbe, što odredbu čini nejasnom. Šta će se desiti ako Sud tokom postupka po žalbi utvrdi apsolutnu povredu postupka? Kakvo će dejstvo predlog za povlačenje žalbe imati u tom slučaju?

Član 37.

Ovim članom prijedloga zakona u članu 184.ZPP-a dodaje se novi stav (3) kojim se propisuje da će Sud, u slučaju već jednom ukinute prvostepene presude, ponovo slobodno cijeniti da li da otvara javnu raspravu. Ova odredba bi se trebala brisati jer je necjelishodna. Ako je prvostepena presuda jednom već ukinuta to ne znači da će drugostepeno vijeće obavezno održati raspravu. To zavisi od slobodne sudske ocjene drugostepenog vijeća. Dakle, ova odredba je nepotrebna. Obavezno otvoranje javne rasprave se ne može propisati, ako se već jednom ukinuta presuda ponovo pobija zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Necjelishodnost odredbe člana 37. potvrđuje i odredba 39. prijedloga zakona koja se odnosi na član 184.ZPP, a kojom se drugostepenom vijeću dozvoljava samo jednom ukidanje prvostepene presude i vraćanje predmeta na novi prvostepeni postupak. Dakle, drugostepeno vjeće će morati preinačiti prvostepenu presudu sa ili bez održane javne rasprave, ako je u toj parnici prvostepena presuda već jednom ukinuta i vraćena na ponovni postupak pred prvostepenim sudijom.

Član 41.

Navedena odredba prijedloga zakona odnosi se član 192. ZPP-a, u kojem se dodaju novi stavovi (2) i (3). Međutim u predloženim odredbama trebalo je propisati da rješenje drugostepenog vijeća mora sadržavati i odluku o troškovima u drugostepenom postupku.

Član 47.

Ovim članom propisuje se novi član 199.a ZPP-a. U novom članu 199.a, u stavu (2), ispred riječi: "drugostepene presude" nedostaje riječ "dopunske". Za stav (4) novog člana važe iste primjedbe kao i za odredbu člana 30. prijedloga zakona, jer su načela oficijelnosti i zakonitosti parničnog postupka ozbiljno ugrožena.

Član 63.

Odredbom člana 63. propisuje se novi član 231.a. Razlog za ponavljanje postupka ne može biti svaka presuda Evropskog suda za ljudska prava kojom je odlučeno u nekoj povredi prava ili osnovne slobode propisanim Evropskom konvencijom. Samo presuda Evropskog suda donesena na osnovu apelacije koju je uložila stranka može biti razlog za ponavljanje postupka u pravosnažno okončanom sporu između stranaka. Dejstvo presuda Evropskog suda na konkretnu parnicu mora se krajnje precizno odrediti i ne može biti propisano na najopštiji mogući način. U suprotnom razlog za ponavljanje postupka mogla bi biti i svaka konačna i pravosnažna odluka domaćeg suda u bilo kojem sporu koja sadrži drugačiju odluku o nekoj povredi prava ili osnovne slobode propisane Evropskom konvencijom. U našem pravnom sistemu presude imaju dejstvo samo između stranaka. Presude Evropskog suda za ljudska prava kojom je odlučeno u nekoj povredi prava ili osnovne slobode propisanim Evropskom konvencijom u drugim slučajevima, koji se ne odnose na spor između stranaka i izraženi stavovi ovog suda u tim presudama prije mogu biti argumenti za ulaganje revizije nego razlog za ponavljanje postupka.

Član 72.

Ovim članom prijedloga zakona, u članu 272. ZPP-a, dodaje se novi stav (3) kojim se propisuje zakonska pretpostavka povlačenja prijedloga za vraćanje u pređašnje stanje ako predlagač ne dođe na zakazano ročište povodom tog prijedloga. U ovom stavu potrebno je nakon zareza dodati riječi: "a nepostoje opštepoznate okolnosti koje su ga spriječile,". Dakle, slično kao kod presude zbog propuštanja.

Član 81.

Navedeni član prijedloga zakona odnosi se na promjenu člana 296. ZPP-a. U predloženom stavu (4) nakon riječi: "tražiti" potrebno je dodati riječi: "isključenje ili", jer se u svim predhodnim stavovima navode riječi: " isključenje ili izuzeće".

Član 83.

U članu 83. prijedloga zakona koji se odnosi na izmjenu člana 298. ZPP-a, u stavu (2), riječi: "za isključenje" potrebno je promjeniti riječima " za izuzeće". Necjelishodno je u slučaju zahtjeva za isključenje dozvoliti sudiji poduzimanje bilo kakvih radnji pa i radnji koje ne trpe odlaganje, jer će, u slučaju da zahtjev bude usvojen, sve radnje isključenog sudije biti poništene, kako je to propisano narednim članom 84. prijedloga zakona.

Član 94.

Na kraju potrebno je istaći i primjedbu na ovaj član prijedloga zakona, jer je vocatio legis izuzetno kratak za predloženi obim izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine

Ovo su najvažnije primjedbe. Postoje još neki članovi prijedloga zakona na koje bi se mogle dati primjedbe u cilju da pravna norma bude kraća, a odredba jasnija.

SEKRETAR USTAVNOPRAVNE KOMISIJE

Igor Bajić, s.r.

Dostaviti: • Ministarstvu pravde BiH • a/a