PREDSTAVLJAMO . . . Troškovi, kvalitet i ishodi u ... · U Madridu je od 5.-8.11. 2011. godine održan 14. ISPOR Evropski kongres pod nazivom „Rational Health Care Decision Making

Predstavljamo knjigu: Troškovi, kvalitet i ishodi u zdravstvu – ISPOR knjiga termina prijevod na jezike naroda BiH Održana Prva konferencija farmakoekonomike i istraživanja ishoda u Bosni i Hercegovini Završen 14. ISPOR Evropski kongres u Madridu Primjena informacionih tehnologija u farmakoekonomskom modeliranju (II dio) Farmakoepidemiologija (I dio) Obavijest o osnivanju ISPOR BH Sekcije za farmakoepidemiologiju The role of health economic evaluations in healthcare decision making in Bosnia-Herzegovina ISPOR Posebna interesna grupa za zdravstvenu politiku Baze farmakoekonomskih evaluacija Ocjena organizacije Prve konferencije farmakoekonomike u organizaciji ISPOR BH Rezultati online ankete Farmakoekonomika - kako izmjeriti ono što „nema cijenu“? Kalendar događaja u 2012. godini POZIV NA UČEŠĆE U PROJEKTIMA ISPOR Bosna i Hercegovina

77 OOkkttoobbaarr//DDeecceemmbbaarr

22001111.

U ovom broju . . .

ISSN

223

2-77

2X

Izdavač: Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda u Bosni i Hercegovini - Society for Pharmacoeconomics and Outcomes Research in Bosnia and Herzegovina ISPOR Bosnia and Herzegovina Regional Chapter Urednik: mr.ph.sci. Tarik Čatić Članovi upravnog odbora: mr.ph.sc. Tarik Čatić, Predsjednik ISPOR BH ■ mr.sc.dr.med. Begler Begović, Dopredsjednik ISPOR BH ■ mr.ph. Amer Bajramović, Sekretar ISPOR BH Adresa: M. Hadžijahića 53, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina ■ [email protected] ■ www.farmakoekonomika.ba

PREDSTAVLJAMO . . .

. . .Prva knjiga koja tretira oblast farmakoekonomike i istraživanja ishoda

na jezicima naroda BiH i regije

Troškovi, kvalitet i ishodi u zdravstvu ISPOR knjiga termina

Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda u Bosni i Hercegovini - ISPOR BH izdalo je knjigu „Troškovi, kvalitet i ishodi u zdravstvu - ISPOR Knjiga termina“ u kojoj je obrađeno 113 termina, a koji se najčešće sreću u farmakoekonomskoj literaturi, studijama i analizama sa pripadajućim podterminima. Svaki termin obrađen je kroz definiciju, objašnjenje, vrijednost i upotrebu, te otvorena pitanja i bibliografiju, koja čitatelje upućuje na dodatno istraživanje. Na ovaj način, ISPOR BH nastoji doprinjeti boljem razumjevanju farmakoekonomike kroz upoznavanje sa najčešće korištenom terminologijom, ali i edukaciji iz ove oblasti, te je knjiga namjenjena donosiocima odluka, uposlenicima farmaceutske industrije kao i studentima zdravstvenih fakulteta. Knjiga se nalazi u prodaji po cijeni od 50 KM (bez PDV). Za više informacija o nabavci knjige molimo Vas da posjetite internet stranicu ISPOR Bosna i Hercegovina:

www.farmakoekonomika.ba


Piše: Tarik Čatić, mr.ph.sci. ISPOR BH Predsjednik

2

U Sarajevu je u periodu 14.-15.10.2011. godine održana Prva konferencija farmakoekonomike i istraživanja ishoda pod nazivom „Farmakoekonomika i perspektive u Bosni i Hercegovini“ u organizaciji Udruženja za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda u Bosni i Hercegovini - ISPOR BH.

U proteklom periodu, aktivnosti udruženja bile su bazirane na promociju i usposta- vljanje kontakata sa donosiocima odluka (ministarstva zdravlja, fondovi/zavodi zdravstvenog osiguranja, klinički centri i bolnice, te farmaceutske kompanije). Obzirom da je farmakoekonomika relativno nepoznata na našim prostorima, a dokazano je važan alat koji olakšava ispravno donošenje odluka o finansiranju lijekova i drugih zdravstvenih tehnologija, osnovni cilj ISPOR BH jeste prije svega eduka- cija stručnjaka iz ove oblasti. S tom namjerom je i organizovana konferencija, u okviru koje je održan jednodnevni kurs farmakoekonomike. Kurs je vodio istaknuti stručnjak iz ove oblasti, prof. Lieven Annemans, sa univerziteta u Genthu, a koji je pohađalo preko 150 učesnika, predstavnika ministarstava zdravlja, fondova zdravstvenog osiguranja, kliničkih centara i bolnica, farmaceutske industrije kao i bolničkih farmaceuta.

Nakon kursa promovisana je prva knjiga koja tretira oblast farmakoekonomike na jezicima naroda BiH, ali i regiona, što je bio jedan od velikih projekata ISPOR BH u 2010. godini. Na ovaj način, ISPOR BH nastoji doprinjeti boljem razumjevanju farmakoekonomike kroz upoznavanje sa najčešće korištenom terminologijom, ali i edukaciji iz ove oblasti, te je knjiga namjenjena donosiocima odluka, uposlenicima farmaceutske industrije kao i studentima zdravstvenih fakulteta. Knjiga se nalazi u prodaji, a sve informacije o narudžbama mogu se naći na internet stranici ISPOR BH.

Drugi dan konferencije održana su predavanja o stanju u oblasti finansiranja lijekova i zdravstvene zaštite u BiH, a predavači su bili predstavnici ministarstava i fondova zdravstvenog siguranja oba entiteta, kao i gosti iz Poljske, Hrvatske i Srbije, koji su predstavili iskustva iz svojih zemalja.

Po završetku konferencije doneseni su sljedeći zaključci:

Neophodno je osigurati edukaciju iz farmakomike na svim ciklusima visokog obrazovanja (dodiplomski, postiplomski i specijalistički studij) u cilju osiguranja kompetentnog i stručnog kadra

Potrebno je osigurati pravni okvir za implementaciju farmakoekonomskih principa i provođenje studija u cilju osiguranja kvalitetnih, efikasnih, sigurnih i ekonomičnih lijekova i terapija

Neophodno je da fondovi/zavodi zdravstvenog osiguranja prate pored troškova i ishode liječenja (posebno za skupe lijekove—terapija karcinoma, rijetkih bolesti i sl)

Nastaviti sa jačanjem komunikacije između farmaceutske industrije, ministarstava zdravlja, fondova/zavoda zdravstvenog osiguranja, akademske zajednice i strukovnih udruženja u cilju iznalaženja rješenja prihvatljivih za sve učesnike u procesu odlučivanja

Izrada i implementacija farmakoekonomskih smijernica za Bosnu i Hercegovinu u cilju bolje adaptacije i provođenja farmakoekonomskih studija u BiH

Jačati regionalnu saradnju u cilju što efikasnije razmjene iskustava, podataka i zaključaka.

Svi materijali kursa i prezentacije održane drugi dan dostupni su na internet stranici:


Održana Prva konferencija farmakoekonomike i istraživanja ishoda u Bosni i Hercegovini „Farmakoekonomika i perspektive u Bosni i Hercegovini“

U Madridu je od 5.-8.11. 2011. godine održan 14. ISPOR Evropski kongres pod nazivom „Rational Health Care Decision Making in Challenging Economic Times“. Na kongresu je učestvovalo preko 3300 učesnika, od čega i znatan broj prijavljenih učesnika iz Bosne i Hercegovine. Kao i svake godine, organizovani su kratki kursevi u predkongresnom terminu, a sam program kongresa sastojao se od 3 plenarne sesije, 15 panela, 35 radionica, 60 istraživačkih podium prezentacija i preko 1400 postera. U okviru prve plenarne sesije diskutovano je o uspostavljanju centralizirane agencije za određivanje cijena i refundacije na nivou Evropske unije. Druga plenarna sesija otvrila je raspravu o preciznosti podataka iz „realnog života“ i mogućnostima njohove primjene u donošenju odluka, dok je treća plenarna sesija apostrofirala heterogenost u troškovnoj-efektivnosti medicinskih intervencija. U okviru ISPOR foruma, ISPOR Bosna i Hercegovina je aktivno učestvovao u forumu koji je nosio naziv „HTA Developments in the CEE Region: Lock, Stock & Barrels in Challenging times“, na kojem je predsjednik ISPOR BH, mr.ph.sci. Tarik Čatić dao kratki pregled situacije u Bosni i Hercegovini. Prilikom otvaranja kongresa u kratkom pregledu aktivnosti urađenih od strane ISPOR i regionalnih ogranaka prezentiran je i prijevod i adaptacija ISPOR Knjige termina na lokalne jezike, a koju je uradio ISPOR Bosna i Hercegovina. Na kongresu je poseban akcenat dat na prikupljanje podataka iz realnog života, koju sve više postaju bitni prilikom donošenja odluke o javnom finansiranju lijekova. Ova vrsta postmarketinških studija postaje uskoro i obavezujuća za farmaceutsku industriju u EU, na način da se za nove lijekove prvo odobri uslovno finansiranje, a onda se vrši praćenje efektivnosti lijeka u određenom periodu nakon čega se donosi konačna odluka o nastavku ili obu- stavi javnog finansiranja tehnologija koje u realnom svijetu nisu zadovoljili kriterije. Ovakav pristup već je poznat u Holandiji, gdje osiguravajuće kuće zahtjevaju od farmaceutske industrije da za skupe lijekove, nakon odobrenja uslovnog finansiranje, u naredne četiri godine vrše prikupljanje podataka, nakon čega s eodluka reevaluira. Prva zemlja u EU koja je uvela obavezno praćenje dokaza iz realnog svijeta (Real World Evidence-RWE) je Francuska u nedavno donesenim reformama zdravstvenog sektora. Kao i svake godine, kongres je bio smotra farmakoekonomike na evropskom nivou i zadovoljio je očekivanja većine učesnika. Naredni kongres bit će održan u Berlinu od 3.-7. novembra/studenog 2012.

Završen 14. ISPOR Evropski kongres u Madridu

www.farmakoekonomika.ba 3


4


U prošlom broju smo se upoznali sa osnovnim pojmovima u modeliranju i dotakli se Monte Carlo simulacije kao najjednostavnijeg elementa modeliranja. Jednostavnost ovog načina modeliranja u sinergiji sa dobrom postavkom problema koji modeliramo i adekvatnim tumačenjem ishoda, često može da bude jako korisna alatka. Preliminarne analize kojima možemo ustanoviti isplativost ili neisplativost projekta dok još nismo generisali troškove, danas su sve rasprostranjeniji vid poslovnog odlučivanja a kao takve i neizostavan dio Business Intelligence-a.

Da bi bolje shvatili mogućnosti Monte Carlo simulacije zadržat ćemo se na jednostavnom primjeru funkcije RAND() u MS Excelu. Najjednostavniji primjer Monte Carlo simulacije upotrebom funkcije Rand() je model bacanja novčića. Zamislimo da je pismo broj 0 a glava broj 1. U bilo koju ćeliju u Excel-ovom worksheet-u u polje za funkciju upišemo =Rand() . Ćeliju formatiramo tako da bude cijeli broj bez decimala. Pri svakoj iteraciji, odnosno pri pritisku tipke F9 na tastaturi, rezultat će biti 1 ili 0.

Za malo komplikovaniji primjer uzmimo situaciju uvođenja novog lijeka u ampularnom obliku na tržište. Kao parametre imamo podatke o troškovima izrade sastojaka lijeka i direktnog rada (Cost of GoodsSold- izražen u trošku po jedinici), delegirane troškove R&D-a također na nivou jedinice, planirane troškove aktivnosti marketinga i promocije, te na kraju troškove distributivnog kanala koji variraju od broja jedinica i izraženi su na nivou jedinice. Slika 1. Slika 2 Prema smjernicama koje smo dobili i referentnim cijenama lijeka u okruženju zaklju- čili smo da cijena lijeka mora biti između 5€ i 12€. Da bismo svakom iteracijom dobili željeni rezultat, odnosno potencijalnu cijenu koja varira u intervalu od 5 do 12, formulu smo postavili na slijedeći način =5+RAND()*7 Na ovaj naćin računar nam svaki put vraća različitu cijenu ali koja nije manja od 5 niti veća od 12. U donjim redovima je klasičan primjer Monte Carlo simulacije. Prva kolona predstavlja random broj koji varira od 0 do 1 svakom ponovnom iteracijom. Množenjem tog broja sa brojem od 10000 potencijalno prodanih jedinica lijeka dobivamo svaki put drugi iznos koji varira od 0 do 10000. To znači da svaki red predstavlja primjer prodaje za neku hipotetsku situaciju od x prodanih jedinica. Kada u desnoj koloni do- damo formulu koja nam izračunava prihod od prodanih lijekova (produkt broja jedinica i cijene) i kolonu koja nam izračunava ukupne troškove situacije za tih x prodanih proizvoda (zbroj svih fiksnih troškova sa iznosom vari- jabilnih troškova koje zavise od broja prodanih proizvoda), dobijemo osnovu da izračunamo ekonomsku opravdanost situacije. U krajnjoj desnoj koloni se nalazi rezultat (prihod - troškovi) i on može bit prihvatljiv (pozitivan) ili negativan. Kada redove kopiramo, recimo 1000 puta jednostavnom Excel-ovom funkcijom fill formula, stvaramo model sa 1000 simulacija. Naravno da je model relevantniji što je više simulacija. U komplikovanijim probabilističkim modelima koji se koriste u fizici ili ekonomiji, performanse komercijalnih procesora ne mogu zadovoljiti zahtjeve za tako velikim brojem simulacija pa se koriste superračunala.(Sl 2) Posljednji element koji ćemo dodati ovoj našoj Monte Carlo simulaciji je element odlučivanja. Ćeliju na dnu ćemo definisati formulom =IF(COUNTIF(E11:E1111;">0")>650;"PRIHVATLJIVO";"NEPRIHVATLJIVO"). Ovaformulaznači“zbrojisvepozitivneishodemodelaukoloniEiprovjeridalijebrojtihishodaveći od 650 (u primjeru smo uzeli broj 650 na 1000 simulacija sto znaći da broj simulacija koje rezultiraju profitom mora biti veći od 65%), ako jeste prikaži rezultat „PRIHVATLJIVO“, u protivnom prikaži rezultat „NEPRIHVATLJIVO“.(Slika 3) Na ovaj način smo napravili model koji je po svojoj prirodi više ekonomski nego farmakoekonomski, ali princip na kojem funkcioniše je univerzalan. Ovaj model se može nazvati probabilistički model odlučivanja Monte Carlo simulacijom. Funkcioniše tako što pritiskom na tipku F9 računar generiše cijenu od 5 do 12 Eura i po toj cijeni simulira 1000 situacija prodaje. U svih tih 1000 slučajeva ralunar simulira prihode i troškove te izračunava rezultat. Na kraju imamo elemenat odlučivanja koji uzima u obzir svih 1000 situacija i ako je vjerovatnost profita vise od 65% vraća rezultat prihvatljivo, odnosno neprihvatljivo. Za unesene parametre nam može pomoći da nađemo prihvatljivu prodajnu cijenu proizvoda.


Primjena informacionih tehnologija u farmakoekonomskom modeliranju (II dio)

Piše: Igor Martinović, dipl.oecc.

5 www.farmakoekonomika.ba

U raspoloživoj literature susrećemo se sa sličnim definicijama farmakoepidemiologije i obično je najvažnije naglasiti da je farmakoepidemiologija nova disciplina koja istražuje interakcije između lijekova i populacija. Nešto restriktivnija je definicija u kojoj se navodi da se istražuju terapijski efekti, rizici i primjena lijekova na velikom broju ljudi, a kombiniraju se epidemiološki principi i metode u kliničkoj farmakologiji. Cilj farmakoepidemiološkog pristupa je općenito da se opišu situacije u stvarnom životu uz izbjegavanje koliko je moguće bilo kakvih modifikacija koje se mogu desiti zbog samog istraživanje. Farmakoepidemiološka istraživanja nisu eksperimentalna već se radi o opservacijskim studijama koje su najčešće kohortne ili case-control studije. Opservacijske kohortne studije se provode nad grupom bolesnika odabranih na osnovu ranije definisanih kriterija i u ovom tipu studija bolesnici koji uzimaju lijek (znači oni koji su “izloženi” određenoj terapiji) praćeni su do određenog ishoda (terapijski učinak ili neželjenog efekta). Kontrolna grupa je odabrana na isti način kao i “izložena”, a idealno je da su obje grupe po svim karakteristikama iste, osim po primjeni lijeka. Važno je naglasiti da kohortnim opservacijskim studijama prethode potvrde opravdanosti uz primjenu case-control metode ili metode presjeka (cross-sectional). Metodom presjeka istražujemo istovremeno prisustvo bolesti i mogućeg uzročnika u populaciji, na sličan način može da predstavlja podatak o uvođenju nekog novog lijeka u populaciju sa kojim možemo povezati istraživani ishod. Case-control studije su retrospektivna istraživanja koje polaze od posljedice (npr. neželjeni efekat nekog lijeka) prema mogućem uzroku. Grupe, koje moraju biti što je više moguć slične, se formiraju u skladu sa kriterijima za uključivanje ali sa najvažnijom razlikom u definiranom ishodu – odnosno neželjenom efektu (posljedici). Zbog retrospektivnog praćenja bolesnika i zbog moguće pristranosti u određivanju istraživanih grupa Case-control istraživanja ne potvrđuju uzročnu povezanost nego upozoravaju na vezu između posljedice i primjene određenog lijeka. Konačno istraživač donosi odluku o najboljem objašnjenju Farmakoepidemiološke metode moguće je primjeniti i u praćenju potrošnje lijekova kao i u prikupljanju podataka za farmakoekonomske analize. Praćenje i analize potrošnje lijekova Interes za potrošnju lijekova je razvijen kao rezultat brzog povećanja potrošnje lijekova u periodu od gotovo 50 godina. Pojam potrošnje lijekova definirala je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kao „promociju, distribuciju, propisivanje i primjenu lijekova u društvu sa medicinskim, socijalnim i ekonomskim posljedicama”. U namjeri da izmjerimo primjenu lijekova, važno je da imamo sistem klasifikacije i jedinicu mjere. Medicinski proizvodi mogu biti klasificirani primjenom različitih metoda, ili po alfabetskom nizu, po proizvođaču, ili po oboljenjima za koja se primjenjuju. Prve studije o potrošnji lijekova su rađene sredinom 1960-tih i pokazale su velike razlike između populacionih grupa. Najvažniji rezultat ovih studija je bio konsenzus da je potreban jedan internacionalno prihvatljiv klasifikacioni sistem o medicinskim proizvodima. Modificirajući i proširujući postojeći sistem klasifikacije urađen od strane European Pharmaceutical Market Research Association (EPhMRA) – Norvežani su razvili ATC klasifikaciju. Istovremeno ustanovljena je DDD kao jedinica mjere u studijama potrošnje. Svjetska Zdravstvena Organizacija (1982. godine) je osnovala Centar za statističku metodologiju lijekova (The WHO Collaborating Centre for Drug Statistics Methodology) i od Januara 2002. godine ovaj centar nalazi se u Norveškom Institutu za Javno Zdravstvo i finansira ga Norveška Vlada.

Farmakoepidemiologija Prvi dio

Piše: Begler Begović, mr.med.sc.


Odgovoran je za: 1. Klasificiranje lijekova po ATC sistemu; 2. Ustanovljavanje DDD za lijekove kojima je dodijeljen ATC kod (šifra); 3. Da obrađuje i revidira i ATC sistem i DDD; 4. Da promovira u svakodnevnoj praksi primjenu ATC sistem u suradnji sa istraživačima u oblasti potrošnje lijekova.

Danas, Centar za Statističku Metodologiju u Norveškoj surađuje sa Internacionalnom radnom grupom WHO za Statističku metodologiju lijekova u određivanju ATC/DDD klasifikacije (1,2).

Medicinski proizvodi (lijekovi, dezinficijensi, kontrastna sredstva itd.) su klasificirani na osnovu terapijske primjene vodeće aktivne substance, i glavni princip ATC klasifikacije bi bio samo jedan ATC kod za svaki generički naziv (iste aktivne komponente, jačina i farmaceutski oblik).

Medicinski proizvodi mogu imati više od jednog ATC koda ukoliko se nalaze u dvije ili više jačina ili oblika za različite terapijske primjene.

Na primjer Klonidin – C02AC01–Antihipertenzivi i NO2CX02–Antimigrenozni preparati

Različiti sistemi mogu se primjeniti u različitom vremenu i u raznim državama ali najvažnije preporuke u analizama potrošnje lijekova nam dolaze iz udruženja koja se bave istraživanjem potrošnje lijekova. Jedno od tih udruženja je međunarodna organizacija Drug Utilization Research Group (DURG)3.

Istraživanja bolničke potrošnje lijekova ranije su pokazivala da antimikrobni lijekovi pripadaju skupini lijekova koja se najčešće propisuje, danas se u bolnicama na vrhu potrošnje mogu da nađu i drugi lijekovi kao što su na primjer antitrombotici i kortikosteroidi. Prema rezultatima pojedinih autora na antimikrobne lijekove odlazi od 19-44% ukupnih finansijskih sredstava za lijekove i zabilježena je stalna tendencija porasta. Problemi koje izaziva nekontrolirana potrošnja lijekova Nepotrebno rasipanje ionako oskudnih finansijskih sredstava, Povećan broj interakcija lijekova, Povećan broj neželjenih efekata lijekova, Povećanje rezistencije mikroorganizama na antimikrobike. Vrste analiza praćenja potrošnje lijekova

U raspoloživoj literaturi obrađeno je nekoliko metoda analiza potrošnje lijekova. Dobro su poznate metode: ABC – klasifikacija na osnovu ukupnih troškova lijekova u jednoj godini U grupi A se nalaze lijekovi koji u ukupnoj količini od 10 -20% u odnosu na sve odnose 75 - 80% ukupnih troškova u odnosu na ukupni iznos. U grupi B se nalaze lijekovi koji u količini od 10 – 20% u odnosu na sve odnose 15 – 20% troškova i U grupi C se nalaze lijekovi koji u ukupnoj količini lijekova primjenjenih u jednoj godini učestvuju sa 60 – 80% a u troškovima 5 – 10% VEN (lijekovi se klasificiraju u tri grupe) Vital drugs – lijekovi koji su od vitalnog značaja kao na pr. – vakcine, insulini, digoksin itd. Essential drugs – lijekovi koji su djelotvornu u manje opasnim stanjima – na pr. antimikrobici, ranitidin, klorokin, fenitoin itd. Non-essential drugs – lijekovi koji se primjenjuju u terapiji manje teških oboljenja i u kojih je upitna efikasnost. ATC/DDD – u ovoj analizi posmatraju se odnosi između grupa lijekova i posebno se usmjerava pažnja na grupe lijekova u kojima postoje preparati sa sličnim mehanizmima djelovanja, sličnim sigurnosnim profilom a značajnim razlikama u cijeni. Posebno su interesantni preparati iz novije generacije antimikrobika i antihipertenziva gdje nije zabilježena značajnija djelotvornost, niti nešto bolji sigurnosni profil a velika je razlika u cijeni. ATC - Anatomsko – Terapijsko – Hemijska Klasifikacija lijekova razvijena je u Centru za Statističku Metodologiju Lijekova pri Svjetskoj Zdravstenoj Organizaciji – www.whocc.nmd.no Prema ATC sistemu lijekovi su razvrstani u 14 skupina prema anatomskoj cjelini na kojoj se očituje glavni učinak lijeka (I nivo), a dalje u 4 niža nivoa:


I nivo: glavna anatomska grupa; II nivo: glavna terapijska grupa; III nivo: terapijska podskupina; IV nivo: hemijsko-terapijska podskupina; V nivo: INN (internacionalni nezaštićeni naziv). DDD- Defined Daily Dose – Definisana Dnevna Doza je statistička jedinica koja se primjenjuje za praćenje potrošnje lijekova, neovisna je od pakovanja i oblika lijeka i na osnovu praćenja potrošnje lijekova u različitim regionima možemo upoređivati potrošnju lijekova u različitim regionima, kliničkim centrima i bolnicama. Formule za analizu potrošnje Nakon prikupljenih tačnih podataka o potrošnji lijekova i konverzije istih u DDD i broja stanovnika ili bolničkih dana za period koji analiziramo primjenjujemo jedne od dvije formule: Bolnički uslovi: Broj definisanih dnevnih doza (NDDD) X 100 / Broj kreveta x Indeks zauzetosti = NDDD na 100 Bolničkih dana Vanbolnički uslovi NDDD x 1000/ Broj dana (BD) x broj stanovnika (NS)= NDDD/1000 stanovnika/ dan Obično se prikazuju rezultati analize potrošnje lijekova po sljedećim principima: • Broj DDD na 1000 stanovnika na dan • Broj DDD na 100 bolničkih dana • Broj DDD po stanovniku na godinu • 90% potrošnja lijekova (DU90%) (lijekovi koji sa 90% utječu na ukupnu potrošnju) prikazano u DDD. • 90% od ukupnog troška (DC90%) (lijekovi koji sa 90% utječu na cijenu) prikazano u lokalnoj valuti.

Prikaz trenutnog stanja Problem praćenja potrošnje lijekova velika je enigma u Bosni i Hercegovini. Odavno postoje pokušaji da se uvede malo reda u ovoj oblasti ali do sada nije bilo uspjeha. Trenutnu stanje dodatno komplicira nemogućnost centralnog praćenja potrošnje lijekova u Federaciji posebno zbog Kantonalnog ili Županijskog finansiranja zdravstva i postojanja Kantonalnih/Županijskih fondova zdravstvenih osiguranja u kojima, u ovisnosti od finansijske moći Kantona, odobravaju se sredstva za finansiranje tzv. pozitivnih listi lijekova. Da bi se na neki način osigurao građanima Bosne i Hercegovine minimum potrebnih lijekova, Komisija za lijekove Federacije Bosne i Hercegovine predložila je listu neophodnih medikamenata koje bi građani dobijali besplatno. Lista je sačinjena na osnovu tzv. Liste esencijalnih lijekova, koju je priredila Svjetska Zdravstvena Organizacija. Na toj listi nalazi se preko 160 generičkih imena lijekova sa različitim farmaceutskim oblicima, za koje se smatra da mogu podmiriti osnovne terapijske zahtjeve naše populacije. Ta lista je privremenog karaktera, jer se očekuje da će se doprinosi za zdravstvenu zaštitu građana više uplaćivati pa će se i broj lijekova na tim listama povećavati. Liste esencijalnih lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine objavljuju se u Službenom glasniku. Lijekove sa liste trebalo bi da građanima besplatno osiguraju fondovi zdravstvenog osiguranja kantona-županije i stalno se postavlja pitanje da li fondovi zdravstvenog osiguranja u svim županijama ili kantonima mogu da samostalno finansiraju preporučenu listu lijekova. Kantonalni/županijski fondovi zdravstvenog osiguranja planiraju sredstva koja svake godine trebaju izdvojiti za finansiranje lijekova u Bosni i Hercegovini i stoga bi trebali da budu jako zainteresirani za praćenje potrošnje lijekova na svim nivoima zdravstvene zaštite. Praćenje potrošnje lijekova je važan segment u ukupnoj problematici lijekova u Bosni i Hercegovini. Činjenice govore da se u tom segmentu pored svih preporuka vrlo malo radi tako da realnu sliku o potrošnji lijekova u oba entiteta mi u stvarnosti nemamo. U Bosni i Hercegovini nedostaju podaci o potrošnji lijekova na svim nivoima zdravstvene zaštite, uz podatak da uopće nema interesa da se analiziraju podaci o lijekovima koji se mogu kupiti bez recepta i na osnovu ovoga (septembar 2011) možemo da tvrdimo da dugo nećemo imati realne podatke o potrošnji lijekova. Istovremeno zbog toga ne može da se utječe na potrošnju lijekova i samo možemo u rijetkim slučajevima da primjetimo linearno povećanje potrošnje lijekova uz minimalna povećanja broja stanovnika. Zbog svega navedenog ne može da se napravi racionalna esencijalna listu lijekova niti na nivou entiteta kao ni na državnom nivou.


Korištenjem međunarodno priznate anatomsko–terapijsko-hemijske klasifikacije (ATC) lijekova kao šifrarnika za lakše definisanje lijekova kao i statističke jedinice definisane dnevne doze (DDD), možemo uporediti potrošnju lijekova na međunarodnom nivou. Samo u komparativnim studijama na državnom nivou (kada se upoređuje potrošnja lijekova u dvije države uz primjenu iste metodologije) možemo dobiti odgovore na pitanje da li je potrošnja lijekova racionalna ili ne.

Literatura

1. Guidelines for ATC classification and DDD assignment, WHO Collaborating Centre for Drug Statistics Methodology, 2010, 13th edition 2. ATC index with DDDs 2010, WHO Collaborating Centre for Drug Statistics Methodology, Oslo 2010 3. European Drug Utilization Research Group (EuroDURG) http://www.pharmacoepi.org/eurodurg/links.cfm

Obavijest o osnivanju ISPOR BH Sekcije za farmakoepidemiologiju

Na sastanku Upravnog odbora Udruženju za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda u Bosni i Hercegovini (UO ISPOR BH) održanog 25.10.2011. donijeli smo odluku o formiranju Sekcije za farmakoepidemiološka istraživanja u Bosni i Hercegovini. Razlozi za formiranja ove sekcije su prije svega realne potrebe za istraživanjima primjene i praćenja djelovanja lijekova na velikom broju ljudi u Bosni i Hercegovini. U cilju provođenja ovakvih istraživanja planiramo da koristimo uobičajene epidemiološke metode (deskriptivne i analitičke) kao i znanja o djelovanju lijekova na ljudima (obično se ovom problematikom bavi klinička farmakologija). Istraživanja koja ćemo raditi biti će iz oblasti deskriptivne epidemiologije [istraživanja primjene i potrošnje lijekova (drug utilization studies)] kao i iz područja analitičke epidemiologije: observaciona istraživanja kao što su case-control i kohortne studije i na kraju eksperimentalna istraživanja koja uključuju klinička istraživanja kao što su randomizirana klinička istraživanja (randomized clinical trials). Također, planiramo da radimo istraživanja koja se isključivo odnose na farmakoepidemiologiju kao što je farmakovigilanca. Farmakovigilanca je kontinuirani nadzor nad neželjenim efektima i drugim sigurnosnim aspektima lijekova koji se već nalaze na tržištu lijekova. U praksi farmakovigilanca se isključivo oslanja na sisteme spontanog izvještavanja o neželjenim efektima lijekova od strane zdravstvenih radnika i pacijenata prema centralnoj agenciji. Za sada farmakoepidemioloških istraživanja u Bosni i Hercegovini ima malo i sistem farmakovigilance još ne funkcionira. Prvenstveno zbog sigurnosti samih pacijenata i društva općenito, potruditi ćemo se da dobijemo i analiziramo stvarne podatke o potrošnji lijekova i da poboljšamo sistem farmakovigilance u Bosni i Hercegovini, Očekujemo da će kolegice i kolege iz oba entiteta prepoznati važnost formiranja ovakve sekcije i molimo Vas, zbog naših planiranja, samo da pošaljete vaše kontakt podatke ukoliko želite da učestvujete u radu ove sekcije.

Najava događaja EUnetHTA Konferencija 2011


The conflict between what societies are able to pay for health care and the population’s need for health care is still increasing. Many countries apply different policies in order to find answers to this challenge, however, with variable success. Also, there is a conflict between an industrial policy where the goal is to encourage innovative investments and employment and the social policy where the goal is to offer maximal health benefits to the population within the limited budgets. Health economic evaluations may provide a solution. It appears indeed that there is an increasing need for assessing new health care technologies in order to decide whether they are worthwhile to be implemented. Bosnia and Herzegovina have also started on this road of health economic evaluations.

The key question is on how this will be filled in? If it comes down to only assessing the impact on the budget of new drugs and technologies, then it will miss the goal of health care policies, namely to optimize the health of the population within the available budgets.

It should be acknowledged that not all EU countries handle the assessment of technologies in the same way. In some countries, health economic evaluations are mandatory, in others they are recommended, and still in others they are not really regarded as important. Even in those countries where the use of health economic evaluations is encouraged, there are many methodological issues. For instance, what is the usefulness of prospective health economic evaluations? What is the optimal time horizon of a health economic evaluation? How should Quality Adjusted Life Years (QALYs) be measured? What to do when the most relevant comparator was not the comparator in the clinical trial program? Which discount rate to be applied for future costs and outcomes? How to express uncertainty of studies in order to make it relevant for decision makers? It is important that B&H formulates clear answers to these issues, and create clarity on where the data for health economic evaluations should come from. In the absence of local data, can data from neighboring countries be used? One must be very explicit about this. It may in some cases even be useful to rely on a full health economic evaluation in a neighboring country in order to avoid to do the entire work over again.

Also, when implementing health economic evaluations, it must be made clear based on which criteria the decisions will be made. Referring to the above, even if a technology is cost-effective, its budget impact may compromise adoption. But only looking at budget impact is not correct. An additional criterion, besides cost-effectiveness and budget impact, should also be the medical/therapeutical need and equity. For instance, there is increasing awareness that valuations for QALYs may differ when the QALYs accrue to different patients. And other implementation issues will occur. A key one is the need to take decisions on the moment that still few real data are available for the technology. Some solutions are suggested: for instance, after the initial reimbursement decision, reimbursement authorities may want to revise the reimbursement status periodically and enter a risk sharing agreement with a producer or provider using the outcomes of economic evaluation studies.

There is a lot of work to do, also in terms of education in the field. But the start has been given and the will and the skills are there. That is the most important.

The role of health economic evaluations in healthcare decision making in Bosnia-Herzegovina

Piše: Lieven Annemans, PhD.

ISPOR Posebna interesna grupa za zdravstvenu politiku / ISPOR HEALTH POLICY SPECIAL INTEREST GROUP

CILJ: Fokusirati se na definisanje zdravstvenih sistema (politike, programi i usluge) u cilju postizanja maksimalne vrijednosti za utrošeni novac. Također, cilj je pružanje informacija zasnovanih na dokazima i praksi koje će biti primjenjive u zdravtsvenim sistemima, kliničkim uslovima i odnosima sa pacijentima.

PREGLED: Zdravstvena politika se odnosi na različita pravila, propise i smijernice koje se donose u cilju funkcionisanja, finansiranja i distribucije zdravstvenih usluga. Uključuje finansiranje zdravstva, javno zdravstvo, preventivne programe, kratkoročnu i dugoročnu terapiju kao i mentalno zdravlje. Probablistička priroda zdravstvene skrbi i nedostatak informacija u trenutku donošenja odluka mogu rezultirati neprikladnom brigom što dovodi do povećanja troškova bez unapređenja zdravlja. Prikladna hzdravstvena politika i njena implementacija bazirana na informacijama iz „realnog vremena“ može unaprijediti ukupnu situaciju u društvu.

Za više informacija posjetite www.ispor.org

10


Baze farmakoekonomskih evaluacija

Globalizacija i informatizacija glavne su odlike savremenog života. Kolaboracija na zajedničkim problemima provjereno daje dobre rezultate u njihovom rješavanju, pa se ovi trendovi i iskustva mogu iskoristiti i kada su u pitanju farmakoekonomske studije i iskustva drugih. Svakako, preslikavanje rezultata i nalaza farmakoekonomskih studija rađenih u drugim zemljama nije preporučljivo i neophodno je uvažiti lokalne karakteristike zdravstvenog sistema, epidemiološku situaciju kao i ekonomske i socijalne karakteristike našeg društva. Dostupnost informacija i iskustava drugih sistema sigurno olakšava donošenje odluka u zdravstvenom sistemu. U nadi da ćemo kao organizacija potaknuti lokalni interes za istraživanja iz oblasti farmakoekonomike, zdravstvene ekonomike i istraživanja ishoda, u ovom broju predstavljamo i preporučujemo dvije interesantne baze podataka u kojima možete pronaći mnoštvo zanimljivih studija koje bi vas mogle inspirisati na vlastita istraživanja, ali i pomoći u rješavanju dilema koje imate u svom radu. ISPOR Outcomes Research Digest ISPOR Outcomes Research Digest predstavlja elektronsku bazu istraživačkih članaka koji su Prezentirani na ISPOR-ovim kongresima (međunarodni, evropski, azijsko-pacifički, latino-američki) od 1998. godine do danas. Ovu bazu moguće je pretraživati po određenoj bolesti, temi (klinički, ekonomski i ishodi prijavljeni od strane pacijenata, zdravstvene politike ili metodologiji i konceptu) kao i po održano sastanku, kongresu ili konferenciji. Trenutno je u bazu uvršteno preko 19.000 sažetaka. Informacije koje su uključene u bazu su: naslov, imena autora, sažetak, istraživana bolest, teme vezane za zdravstvenu politiku (ne odnosi se na specifična oboljenja), a kod svake istraživane bolesti prikazani su ishodi (klinički, ekonomski i oni prijavljeni od strane pacijenata – kvalitet života, korisnost, ishodi bazirani na preferencama, spremnost na pla- ćanje, saradljivost, zadovoljstvo), diskusija o zdra- vstvenoj politici. Također dat je podatak o mjestu SLIKA 1 prezentiranja rada uz citiranje u časopisu Value in Health, šifru sažetka, link na pdf format prezentacije (za koju je dobivena saglasnost autora), te podatak o eventualno dodjeljenoj nagradi. Baza je dostupna na ISPOR-ovoj web stranici www.ispor.org pod linkom: Research Tools – ISPOR Outcomes Research Digest. (Slika 1) Izborom navedenog linka otvara se baza koja je jednostavna za pretraživanje koje je moguće kroz nekoliko kategorija (oboljenje, tema, podtema, skup na kojem je rad SLIKA 2 SLIKA 3 prezentiran), odnosno ponuđenih podkategorija u okviru svake. (Slika 2) Unošenjem željenih kategorija odnosno ključnih riječi dobivamo prikaz željenih tema. U našem primjeru (Slika 3) izvršili smo pretraživanje za oboljenje „DIABETES“, tema „STUDIJE TROŠKOVA“, podtema „UTICAJ NA BUDŽET“ za rad prezentiran na ISPOR kongresu u Madridu 2011. godine. Kao rezultat dobili smo dva rada od kojih je jedan dostupan u pdf formatu. Pod istim linkom na kojem se nalazi opisana baza moguće je izabrati link ISPOR International Digest of Databases, koji također preporučujemo zainteresovanim.

Piše: Tarik Čatić, mr.ph.sc. .


ISPOR International Digest of Databases predstavlja elektronski indeks 325 baza iz 45 zemalja. Indeks sadrži listu baza po zemljama i daje osnovne karakteristike svake od uvrštenih baza sa linkom na izvornu stranicu odakle je dalje moguće pretraživanje ovisno o postavci izabrane baze podataka. Mi smo za primjer izabrali Češku, te su nam ponuđene dvije baze o kojima smo mogli saznati osnovne podatke odnosno putem naznačenog linka istoj produžiti. (Slika 4) Izrada ovog indeksa inicirana je od strane ISPOR posebne interesne grupe, izrađen je na osnovu upitnika, a moguće je vlastitu bazu uključiti u listu na način naznačen na ISPOR-ovoj web stranici. SLIKA 4 CRD baza Druga zanimljiva baza podataka je CRD baza, Nacionalnog instituta za istraživanje u zdravstvu (UK). Ova baza osvježava se na dnevnoj osnovi i sadrži preko 9.000 sistematskih pregleda, preko 11.000 ekonomskih evaluacija, preko 10.000 završenih ili tekućih izvještaja procjene zdravstvenih tehnologija, sažetke Cochrane pregleda i protokola kao i Campbell pregleda. Ova baza obuhvata DARE (Database of Abstractk of Reviews of Effects), NHS EED (NHS Economic Evaluation Database) i HTA Database. Pretraživanje baze je jedostavno po različitim kategorijama (Slika 5). Mi smo na primjeru ključne riječi „DIABETES“ dobili 2416 potencijalnih referenci. U dobivenom pregled prikazana je godina objavljivanja, baza, vrsta dokumenta kao i puni naslov. (Slika6) Izborom naslova od interesa i klikom na isti u novom prozoru otvara se sažetak sa linkom na izvorni tekst koji je u većini slučajeva dostupan u cijelosti. SLIKA 5 SLIKA 6 Nadamo se da ćete naći vremena i surfajući po navedenim bazama pronaći zanimljive reference.

Ocjena organizacije Prve konferencije farmakoekonomike u organizaciji ISPOR BH Rezultati online ankete

84,1% Konferencija je prevazišla očekivanja i ponovo bi učestvovali na sličnom skupu

15,9% Prosječna organizacija sa prostorom za unapređenje, ali bi ponovo učestvovali na sličnom skupu

0% Očekivanja nisu zadovoljena i ne bi učestvovali na sličnom skupu Broj odgovora: 44

Farmakoekonomika - kako izmjeriti ono što „nema cijenu“?

Začeci farmakoekonomike potječu iz zdravstvene ekonomike, jedne od grana ekonomije, s korjenima koji se obično smještaju u šezdesete godine prošlog stoljeća. Pojmovi koje znamo ko kao cost effectiveness (omjer troška i učinka) i cost benefit analysis (studija troška i benefita) razvijeni su tijekom kasnih sedamdesetih godina. Početkom osamdesetih godina, kreiraju se alati za mjerenje zdravstvenih i kliničkih ishoda, te se odonda kontinuirano unapređuju. Sama farmakoekonomika, kao nezavisna grana ekonomije specijalizira se kasnih osamdesetih putem niza ekonomskih metoda. Zadnjih dvadesetak godina, farmakoekonomika je postala izuzetno važan alat, ne samo za kompanije koje proizvode lijekove i medicinska pomagala, već i za vlade širom svijeta, suočene s eskalacijom troškova u zdravstvu. U tom smislu, današnje teme o zdravstvu ne mogu proći bez ulaženja u dimenziju troška i potrošnje u zdravstvu, odnosno problema koji proizlaze kada bruto društveni proizvod nije u stanju pratiti taj rast (što je uglavnom slučaj). Stoga se i farmakoekonomika profilirala kao vodič prema optimalnom korištenju resursa u zdravstvu na tri razine: financijskoj (zdravstveni i bolnički budžeti i investicije u zdravlje i zdravstvo), vremenskoj (trajanje učinkovitosti zdravstvene tehnologije, vremenski horizont zdravstvenih budžeta), te ljudskoj (korištenje ljudskih resursa u zdravstvu s jedne strane i kvaliteta života bolesnika s druge strane). Često se govori o rastu potrošnje u zdravstu, kao posljedici strelovitog rast medicinskih tehnologija i investicija u lijekove, produženju očekivanog trajanja života, te povećanoj potražnji i ponudi zdravstvenih usluga. No svakako ne treba izostaviti same bolesnike, koji su s informacijskim tehnologijama i kvalitetnijim zakonima o pravima pacijenata postali važni i dobro informirani akteri procesa u kreiranju i provođenju zdravstvene politike, te podizanja krivulje potražnje za zdravstvenim uslugama. Na području farmakoekonomike i procjene zdravstvenih tehnologija bolesnici imaju važnu ulogu u procjeni ishoda, kvalitete života, zadovoljstva njegom i cijenom. Zato i ne čudi da je sve više projekata koji se orjentiraju na suradljivost bolesnika, te kliničke studije orjentirane prema procjeni bolesnika (a ne nužno samo liječnika). Osim na području ekonomije, farmakoekonomika uključuje razne domene statistike, analiza odlučivanja i psohmetrije, kliničke epidemiologije i etike. O društvu

Hrvatsko društvo za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva (HDFEZ) osnovano je kao civilna nevladina udruga kao jedan od

predlagatelja modela analize zdravstvenog sustava i postupaka, sudionik u njihovom provođenju i svojevrstan promicatelj inovativnih pristupa koji su zasnovani na dokazima i utemeljeni na znanosti. Ono ima više od 120 članova, pretežito liječnika, ekonomista, statističara i farmaceuta iz akademskih, istraživačkih i razvojnih ustanova.

Također društvo čine sociolozi, pravnici i stručnjaci usko obrazovani iz područja zdravstvene ekonomike. Jedna od dodatnih bitnih ekspertiza Društva jest iskustvo u radu na reformi zdravstvenih sustava, kao i sudjelovanje u projektima izgradnje i podrške kapaciteta zdravstva u BiH.

Cilj udruge je promicanje farmakoekonomike i ekonomike zdravstva u Hrvatskoj i regiji te primjena ekonomskih metoda u procesima donošenja odluka o raspodjeli resursa zdravstvenog sustava kako bi se društvu osigurala pravedna i učinkovita zdravstvena zaštita

U okvirima svojih projekata i aktivnosti, HDFEZ je vodeća institucija za izradu farmakoekonomskih studija, studija zdravstvene ekonomike (studije isplativosti, cost benefit studije, studije utjecaja na budžet itd) i studija procjene zdravstvenih tehnologija.

U svom radu HDFEZ testira vlastite modele i studije vodeći niz farmakoekonomskih javnozdravstvenih epidemioloških praćenja bolesnika i ishoda vezanih za kliničkoekonomsku platformu, prateći također suradljivost bolesnika kroz svoje javnozdravstvene projekte.

Jedna od institucija s kojima surađujemo je Centar za procjenu zdravstvenih tehnologija pri Univerzitetu Corvinus u Budimpešti (Corvinus HTA Centre Budapest), vodećem centru za komercijalnu i akademsku zdravstvenu ekonomiku u regiji.

Društvo trenutačno radi na novim farmakoekonomskim projektima te na edukaciji novog ekspertnog tima u suradnji s kolegama iz Mađarske i Norveške.

Budući je Društvo ujedno i centar edukacije i savjetovanja iz navedenih područja, otvoreno je prema novim suradnicima i projektima s područja regije.

Piše: Vanesa Benković Viši konzultant i edukator Magistar menadžmenta u zdravstvu .


12

13

Popis odabranih referenci i projekata

Projekt jednakosti i pravičnosti u pristupu zdravstvenim uslugama. Projekt podizanja jednakosti i pravičnosti za socijalno deprivirane u okviru istraživanja jednakosti u zdravlju i zdravstvu. Izračun troška i tereta dijabetesa za Republiku Hrvatsku. Studija isplativosti (cost benefit) upotrebe PET-CT tehnologije u indikacijama HZZO-a. Projekt suradljivosti i podrške suradljivosti bolesnika. Projekt prevencije osteoporoze u okviru Tjedna mobilnosti. Projekt praćenja i kreiranja registra bolesnika. Projekt komparacije kapaciteta, znanja i vještina procjene zdravstvenih tehnologija Republike Hrvatske i Mađarske. Projekt Inovativna reforma zdravstvene zaštite - kakva bi trebala biti. Projekt Nove informacijsko-komunikacijske tehnologije i komunikacija u medicini i zdravstvu. Projekti s područja kvalitete života u odnosu na određene indikacije i klinička područja. Projekt integrirane palijativne medicine. Farmakoekonomske analize iz područja: oftalmologije, onkologije, reumatologije i imunologije, gastroenteropatije,

endokrinologije, psihijatrije, kardiologije, medicinskih pomagala i uređaja, anesteziologije, nefrologije, hematologije, dermatologije.

Edukacijske radionice za djelatnike iz područja javnog zdravstva, privatnih i javnih zdravstvenih ustanova, te privatnih i javnih obrazovnih ustanova.

Savjetovanje s područja strategija iz područja informatizacije i zdravstvene ekonomike, te politike lijekova.

Kalendar događaja u 2012. godini

Decision making u health and pharma systems

Belgrade, Serbia 24 February 2012

The Managed Introduction of New Medicines

Ljubljana, Slovenia 19-21 March 2012

Pharma Pricing & Market Access Outlook

Europe 2012 20-23 March 2012

London, UK

First Bosnian-Herzegovinian and Second Adriatic Congress on

Pharmacoeconomics and Outcomes Research

Sarajevo, B&H 24-26 April 2012

ISRICH 6th ISRICH Conference

26 - 27 April 2012 Paris, France

17th Annual International Meeting

June 2 - 6, 2012 Washington Hilton, Washington

DC, USA

Society for Medical Decision Making

14th Biennial European Conference

June 10-12, 2012 Oslo, Norway

9th HTAi Annual Meeting Bilbao, Spain

23-27 June 2012

11th Annual International Conference on Health

Economics, Management & Policy

25-28 June 2012 Athens, Greece

European Conference on Health Economics ECHE 2012

Progress in Health Economics 18-21 July 2012

Zurich, Switzerland

5th Asia-Pacific Conference

2-4 September 2012 Taipei, Taiwan

15th Annual European Congress

3-7 Novemberber 2012 Berlin, Germany


POZIV ZA UČEŠĆE U PROJEKTIMA ISPOR Bosna i Hercegovina

P O Z I V

za učešće na projektu ISPOR BH

Prijevod i adaptacija modula ISPOR Programa učenja na daljinu

Pozivamo zainteresovane članove ISPOR Bosna i Hercegovina da se prijave za rad na projektu prijevoda i adaptacije modula

ISPOR programa učenja na daljinu na jezike naroda BiH.

ISPOR je razvio 9 modula u okviru navedenog programa dostupnih na engleskom jeziku, a trenutno je u razvoju dodatnih

5 modula.

U cilju unapređenja znanja i edukacije iz farmakoekonomike odlučili smo prilagoditi postojeće module sa engleskog jezika na

jezike naroda BiH, te omogućiti svim zainteresovanim iz BiH jednostavan i savremen način edukacije.

Na adaptaticiji svakog modula radit će 1 prevodilac i 2 validatora

prijevoda.

Ukliko ste zainteresovani za učešće u ovom projektu, čija je realizacija planirana za prvi kvartal 2012. godine, potrebno je da

dostavite prijavu najkasnije 10.01.2012. godine koju možete preuzeti na internet stranici


pod linkom AKTIVNOSTI-A KTUELNI PROJEKTI

P O Z I V

za učešće na projektu ISPOR BH

Pregled zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini za

ISPOR Global Health Care System Road Map Pozivamo zainteresovane članove ISPOR Bosna i Hercegovina da se prijave u radnu grupu za izradu Pregleda zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini, a koji će biti uvršten u ISPOR Global Health Care Sytem Road Map. ISPOR Global Health Care System Road Map daje pregled zdravstvenih sistema u svijetu sa posebnim akcentom na finansiranje i cijene lijekova i medicinskih sredstava. Ukoliko želite uzeti učešće u ovom projektu potrebno je da dostavite prijavu najkasnije 10.01.2012. godine koju možete preuzeti na internet stranici


pod linkom AKTIVNOSTI-A KTUELNI PROJEKTI Nakon formiranja radne grupe bit će imenovan koordinator i definisani dalji koraci i dinamika rada.


P H A R M A S O L U T I O N S

• MARKET ACCESS • PHARMACOECONOMIC MODELING • OUTCOMES RESEARCH • PATIENT REPORTED OUTCOMES • • REAL WORLD DATA STUDIES • CEA/CUA/BIA STUDIES •

We grow together

Regionalna konferencija Inovativni vs generički lekovi - Inovacije i konkurentnost

U Beogradu je 18.oktobra 2011. u Hotelu Hyatt Regency održana Regionalna konferencija posvećena farmaceutskoj industriji u regionu jugoistočne Evrope SeePharma: Inovativni vs generički lekovi - Inovacije i konkurentnost. Globalna finansijska kriza svakako nije išla u korist farmaceutskoj industriji. Kompanije sve više troše na inovacije, a sve je manji broj novih registrovanih lekova. Klinička istraživanja su danas mnogo skuplja nego pre desetak godina, a inovativni lekovi zbog visoke cene i politike isplativosti lekova kojom se vode zdravstveni fondovi, teško ulaze na pozitivne liste. Ovakav stav su,iznoseći statističke podatke, nedavno izveli učesnici regionalne SeePharma konferencije u Beogradu, posvećene farmaceutskoj industriji u regionu jugoistočne Evrope.

Približavanje zemalja regiona Evropskoj uniji sa sobom nosi nove izazove i dileme za farmaceutsku industriju. Evropa gubi primat u inovaciji lekova jer se inovativni centri sele u Aziju i SAD. Iako zvanična vizija Evropske komisije govori da se građanima Evrope mora osigurati dobrobit od kompetitivne industrije koja generiše sigurne, inovativne i dostupne lekove, dostupnost i raspoloživost leka je i dalje nejednaka zbog čega trpe građani.

Kako je istakao profesor Zoltan Kalo, stručnjak u oblasti zdravstvene ekonomije sa Univerziteta Eotvos u Mađarskoj, zemlje regiona bi trebalo da budu veoma oprezne kada budu ulazile u Evropsku uniju. Česta zamka za nove članice, među

kojima su uglavnom ekonomski nerazvijene zemlje jeste kopiranje rešenja iz bogatijih zemalja. Optimalne cene lekova, bilo da su oni generički ili inovativni,

formirane u pet najrazvijenijih zemalja EU,nisu opravdane za zemlje sa nižim prihodima i u ovim zemljama bi bilo teško dokazati njihovu isplativost. Kriterijum isplativosti se gotovo i ne primenjuje u siromašnijim zemljama iz nekoliko razloga - ne postoji dovoljan broj stručnih zdravstvenih ekonomista, zemlje su previše male da kopiraju velike sisteme, ne postoje budžeti za procenjivanje zdravstvenih tehnologija, a u mnogim slučajevima političari nisu naklonjeni transparentnom donošenju odluka.Stoga je potrebno razviti sopstvena rešenja u skladu sa potrebama i mogućnostima svake zemlje posebno. Preporuka profesora Kaloa, sa kojom su se složili predstavnici fondova, bila je da se ne povećava transparentnost formiranja cena, kako se to čini u EU, već da se omogući poverljivo formiranje cena lekova u dogovoru sa farmaceutskim proizvođačima, uz poštovanje etičkih principa. Kako su nam predstavnici agencija za lekove regiona prikazali u svojim izlaganjima generički lekova su prisutniji na gotovo svim tržištima zemalja jugoistočne Evrope. Naime, potrošnja generičkih lekova u Hrvatskoj u 2010.godinibila je oko 65 odsto, a originalnih 35 odsto. Međutim, od ukupne sume koju su građani Hrvatske potro- šili na lekove u 2010. godini, 45 odsto odnosi na generičke, a 55 odsto na inovativne lekove. U Bosni i Hercegovini ovajo dnos je 79 odsto prema 21 u korist generičkih lekova, dok u Makedoniji od ukupno registrovanih 3510 lekova, na generičke otpada 75 odsto, a originalne 25 odsto. Prema evidenciji Agencije za lekove Srbije o izdatim stručnim mišljenjima o tome da li je lek generički, originalni i inovativni, generički lekovi zauzimaju 56 odsto (2390), a originalni 44 odsto (1872). Od navedenog broja originalnih lekova samo 238 ima inovativan status. S obzirom na velike troškove koje inovativna industrija ima u istraživanju novog leka, a da ne dobija srazmerno veliki udeo na tržištima, procene stručnjaka su da će u skorijoj budućnosti morati doći do konsolidacije tržišta, te da će se inovativna industrija početi baviti i generikom. Neke od ovih promena se upravo dešavaju, a bliska budućnost će pokazati na koji način će to uticati na razvoj farmaceutske industrije.


Izdavač: Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda u Bosni i Hercegovini - Society for Pharmacoeconomics and Outcomes Research in Bosnia and Herzegovina ISPOR Bosnia and Herzegovina Regional Chapter Urednici: mr.ph.sci. Lana Lekić, spec.; mr.ph.sci. Tarik Čatić Članovi upravnog odbora: mr.sc. Tarik Čatić, mr.ph., Predsjednik ISPOR BH ■ mr.sc.dr.med. Begler Begović, Dopredsjednik ISPOR BH ■ mr.ph. Amer Bajramović, Sekretar ISPOR BH Adresa: M. Hadžijahića 53, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina ■ [email protected] ■ www.farmakoekonomika.ba 16

Govornici na SeePharma konferenciji: Tatjana Šipetić, direktorka za lekove i medicinske proizvode Srbije; Ilčo Zahariev, direktora Biroa za lekove Makedonije;Siniša Tomić, direktor Hrvatske agencije za lekove, Šeherzada Hadžidedić, zamenica direktora Agencije za lijekove Bosne i Hercegovine, Zoltan Kalo, direktor programa zdravstveno-ekonomskog istraživanja, Univerzitet Eotvos Lorand, Slavica Kuridža, rukovodilac službe za kontrolu troškova lijekova, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Vlatka Kartelo, pomoćnik direktora za regulatorne poslove u Razvoju poslovanja i registracijama, Belupo, Bojan Trkulja, direktor, INOVIA (Fond proizvođača inovativnih lekova Srbije), Sani Pogorelić, CARPC (Hrvatska udruga inovativnih proizvođača lekova) Igor Lazarević, Founding Partner, Aventin Partners Među delegatima su se našle sledeće kompanije iz regiona: Abbot Laboratories, Actavis, ADOC Farmacija, Alkaloid, AstraZeneca, Belupo, Berlin - Chemie AG, Boehringer Ingelheim, Bosnalijek, Farmaceutska komora Srbije, Farmix, Galenika, Genzyme Adriatic, Glaxo Smith Kline, Hemofarm, Jadran Galenski, Johnson&Johnson, Krka, Lek Pharmaceuticals, Les Laboratoires Servier, Lundbeck Export, Medicopharmacia, Novartis Pharma Services Inc, Oktal Pharma, Panacea Biotec Ltd, Pfizer H.C.P. Corporation, Pliva, Roche, Sanofi-Aventis, Zdravlje Actavis

Prezentacije sa SeePharma konferencije možete preuzeti sa web strane organizatora Conference Republic

www.conferencerepublic.com

AGENCIJA ZA LIJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

MINISTARSTVO ZDRAVLJA I SOCIJALNE

ZAŠTITE RS

Našim članovima, partnerima i prijateljima

želimo uspješnu 2012. godinu

ISPOR Bosna i Hercegovina se zahvaljuje institucijama i kompanijama koje su podržale naš razvoj u 2011. godini

Documents

PREDSTAVLJAMO . . . Troškovi, kvalitet i ishodi u ... · U Madridu je od 5.-8.11. 2011. godine održan 14. ISPOR Evropski kongres pod nazivom „Rational Health Care Decision Making