Predstavljanje nacrta dokumenta područnog kurikuluma62. ZIMSKI SEMINAR ZA GEOGRAFE

7. i 8. siječnja 2016.

Danijel Orešić

Uz ostalo uključuje:

Dokumente kojima se određuju šira područja kurikuluma: jezično-komunikacijsko, matematičko, prirodoslovno, tehničko i informatičko, društveno-humanističko, umjetničko i tjelesno i zdravstveno

Kurikulume međupredmetnih tema - učiti kako učiti, osobni i socijalni razvoj, građanski odgoj i obrazovanje, zdravlje, održivi razvoj, poduzetništvo, uporaba infomacijske i komunikacijske tehnologije

Kurikulume pojedinih predmeta i kurikulume za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog obrazovanja

Opis područja

Odgojno-obrazovni ciljevi učenja područja

Domene/makrokoncepti područja kurikuluma

Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i ključnim domenama/ makrokonceptima

Povezivanje s ostalim područjima kurikuluma i međupredmetnim temama (kurikularno poravnanje)

◦ Obilježja i uloga prirodoslovlja

Temelji se - na prirodnim znanostima: Područje prirodoslovlja obuhvaća spoznaje prirodnih znanosti: fizike, geologije, kemije, biologije i geofizike te grane znanosti fizičke geografije.

Razvilo se iz promišljanja o našem postanku, postanku i razvoju materijalnoga svijeta i živih bića te ulozi čovjeka u prirodi i svemiru. Suština je prirodoslovlja razumijevanje svijeta oko nas; čovjek je u svojoj biti prirodoslovno biće a razvoj prirodoslovlja neodvojiv je od razvoja čovječanstva. Znanje = moć

Prirodoslovlje je, uz matematiku, presudno za razumijevanje svijeta od najmanjih čestica do najudaljenijih dijelova svemira, a primjena prirodoslovnih znanja vodi tehnološkom napretku, napretku čovječanstva i civilizacije. Želimo li daljnji napredak zajednice i čovječanstva potrebno je prirodoslovno obrazovanje.

Prirodoslovne spoznaje govore da priroda nije neiscrpna. U današnje doba intenzivnoga razvoja suočavamo se s izazovima održivoga razvoja na svim razinama, od lokalne do globalne. Ove izazove moguće je rješavati samo uz daljnji razvoj prirodoslovlja.

◦ Svrha učenja i poučavanja prirodoslovlja

U prirodoslovlju su sakupljena stoljetna znanja i vještine koja čine temelj današnjih tehnologija te utječu na gospodarski razvoj, zdravlje i dobrobit pojedinca te društva u cjelini.

Prirodoslovni odgoj i obrazovanje daje moć, ali i razum kako se ta moć ne bi zlorabila na štetu svijeta na kojem živimo mi i kojeg trebamo ostaviti našim potomcima. Čovječanstvo se stalno suočava s izazovima poput osiguravanja dovoljne količine pitke vode, hrane i energije, suzbijanja bolesti te prilagodbe klimatskim promjenama. Političke i etičke dileme oko tih pitanja mogu biti predmet argumentirane rasprave samo ako se pojedincu osiguraju odgovarajuća znanja. Prirodoslovlje omogućuje odgoj odgovornog građanina, sposobnog da u promišljanje o sadašnjosti i budućnosti svijeta oko sebe uključi etički ispravne stavove.

◦ Glavni cilj učenja i poučavanja prirodoslovlja

Glavni cilj poučavanja prirodoslovlja jest primjena prirodoznanstvene pismenosti i usvojena vrijednostznanstvenog i inovativnog načina razmišljanja kao važnog alata poimanja prirodnog i fizičkog svijeta.

Prirodoznanstvena pismenost znači razumijevanje znanstvenih spoznaja prirodnih znanosti, vladanje vještinama znanstvenog istraživanja i komuniciranja, usvojenost etičkih stavova i odgovornog ponašanja prema okolišu te sposobnost primjene prirodoslovnih znanja, vještina i stavova u donošenju odluka i djelovanju kao informiran i osvješten građanin u tehnološki razvijenom društvu.

Prirodoznanstveno pismen učenik moći će kompetentno upotrijebiti stečena znanja, vještine i stavove u svom svakodnevnom životu i radu i odgovoriti na nove izazove. Prirodoznanstvenu pismenost treba sagledati kao kompetenciju potrebnu svim članovima društva, a ne samo onima koji planiraju postati stručnjaci u području prirodnih znanosti ili tehnologije.

◦ Doprinos prirodoslovnog odgoja i obrazovanja vrijednostima ONK-a

znanje, solidarnost, identitet, odgovornost, integritet, poštivanje i poduzetnost.

Primjeri:

Doprinosi solidarnosti, poglavito razvijanjem osjetljivosti za cjelokupno životno okruženje, posebno kroz spoznavanje izazova održivoga razvitka, očuvanja prirode i njezine bioraznolikosti za nas ali i buduće generacije.

Razvijanje svijesti o očuvanju prirodne baštine i prostora te hrvatskog nazivlja i jezika doprinose identitetu.

Učenici stječu vlastiti integritet, koji se očituje kroz argumentirano zastupanje vlastitog mišljenja i stavova.

Stečene vrijednosti potiču prihvaćanje razlika i uvažavanje potreba drugih, uz međusobno poštivanje.

Usvojena znanja i kompetencije pogoduju poduzetnom djelovanju uz razumnu procjenu rizika u svakodnevnom i profesionalnom životu.

◦ Načela učenja i poučavanja područaja prirodoslovlja

U skladu su s osnovnim načelima učenja i poučavanja u okvirunacionalnog kurikuluma (ONK): aktivni angažman učenika , razvijanje složenijih oblika mišljenja i primjene usvojenog znanja, jasna i visoka očekivanja sukladno mogućnostima učenika, povezanost sa životnim iskustvima, interesima, očekivanjima i znanjima, široka izbornost sadržaja, mjesta i metoda poučavanja, poticajno i sigurno okruženje te suradnja i otvorenost prema zajednici.

Naveli smo da je čovjek u svojoj biti prirodoslovno biće, stoga središnji značaj u poučavanju prirodoslovlja ima učenikova prirođena radoznalost, odnosno njegova istraživačka narav. Poučavanje prirodoslovlja treba biti konstruktivističko, što znači da treba iskoristiti ovu istraživačku narav da se učenike navede da svoje naivno shvaćanje određenih pojava i procesa, koristeći znanstvene metode, zamjene u procesu djelomično vođene spoznaje znanstvenim razumijevanjem tih pojava i procesa.

◦ Ovirna predmetna struktura

Prirodoslovlje se proučava kroz sve obrazovne cikluse. U prvom i dijelom u drugom ciklusu znanja se stječu kroz predmet Priroda i društvo,

a krajem drugog i početkom trećeg ciklusa kroz predmete Priroda i Geografija. Priroda priprema učenike za predmete Biologija, Fizika i Kemija koji se, uz postojeću Geografiju, uvode u sedmom i osmom razredu.

U četvrtom i petom ciklusu poučavanje prirodoslovlja nastavlja se kroz predmete Biologija, Fizika, Geografija i Kemija. Učenje i poučavanje prirodoslovlja povezano je sa svim odgojno-obrazovnim područjima kurikuluma. Cjelovitosti spoznaja i svakodnevnoj primjeni znanja, vještina i stavova prirodoslovlja doprinose sve međupredmetne teme.

Opći i zajednički ciljevi prirodoslovnog područja te doprinos razvoju temeljnih (generičkih) kompetencija

Koncepcijski je to 4-6 široko postavljenih ciljeva. Predstavljaju opća, najšire određena očekivanja o tome što će učenici znati i moći učiniti kao rezultat učenja i poučavanja područja

◦ Prirodoslovlje treba omogućiti da svaki učenik razvije: interes za prirodoslovne znanosti kao poticaj za širenje svoje

znatiželje i znanja te spremnost za postavljanje pitanja o uzrocima i posljedicama pojava koje se javljaju u promjenjivom svijetu u kojem žive,

razumijevanje prirode života, Zemlje i njenog položaja u svemiru, kao i procesa koji objašnjavaju prirodu materijalnog svijeta,

razumijevanje principa znanstvenog istraživanja i sposobnosti korištenja prikladnih metoda pri prikupljanju i analizi podataka, vrednovanju rezultata uz kritičko sagledavanje do donošenja zaključaka,

primjenu integriranog prirodoslovnog razumijevanja zbog potrebe prilagođavanja brzom razvoju znanosti i tehnologije uz uvid u različitosti zanimanja u području prirodoslovlja,

poduzetnost, kreativnost i inventivno razmišljanje uz sposobnost rješavanja problema na osnovu znanstvenih činjenica, uzimajući u obzir etičke i društvene posljedice odluka,

odgovoran odnos i poštovanje prema prirodi i razumijevanju različitosti, uz svijest o potrebi zaštite prirode i spremnosti osobnog uključivanja u različite oblike brige za održivi razvoj.

Najteži zadatak, konceptualizacija područja nije smjela počivati na predmetnoj podjeli

Konceptualizacija predmeta = zadatak predmetnih SRS

Metodološki je predviđeno 3-6 makrokoncepata na visokoj razini generalizacije koja povezuje područje u svim ciklusima i razredima

Primjeri iz stranih područnih kurikuluma različiti, neki dobrim dijelom vezani uz prirodoslovne znanosti, neki konceptualni

SLOVENIJA (4. i 5.)

Tvari Sile i gibanja Pojave Čovjek Živa bića

(6. i 7)

Tvari Energija Živa priroda Utjecaj čovjeka na okoliš

NOVI ZELAND

Priroda prirodoslovlja Živa bića Planet Zemlja Fizički svijet Materijalni svijet

ŠKOTSKA

Planet Zemlja Sile, elektricitet, valovi Biološki sustavi Materijali Teme prirodoslovne znanosti

(prirodoslovna pismenost)

Australija - KROVNE IDEJE:

◦ Obrasci, poredak, organizacija

◦ Oblik i funkcija

◦ Stabilnost i promjena

◦ Mjerilo i mjerenje

◦ Materija i energija

Singapur - MAKROKONCEPTI

◦ Raznolikost /diverzitet

◦ Ciklusi

◦ Sustavi

◦ Interakcije

◦ Energija

Odluka –redundantnost

4 makrokoncepta◦ Organiziranost

prirodnih sustava

◦ Procesi i interakcije u prirodi

◦ Energija

◦ Prirodoznanstveni pristup

ORGANIZIRANOST PRIRODNIH SUSTAVAU živoj i neživoj prirodi, oku vidljivoj i nevidljivoj, uočljiv je sklad i red. On postoji na svim prostornim i vremenskim skalama, a nastaje kao rezultat međudjelovanja sve složenijih sustava. Na svakoj skali u međudjelovanju su njezini sastavni dijelovi, a ti su dijelovi također cjeline sastavljene iz manjih djelića. Elementarne čestice izgrađuju atome, atomi molekule, a molekule tvari od kojih nastaju stijene, geološki oblici, planetarni sustavi i galaksije, ali i dijelovi stanica, tkiva, organa i organizama. Organizmi se udružuju u zajednice koje se na životnom prostoru organiziraju u ekosustave. Na svakoj novoj razini, nova cjelina ima nova, specifična svojstva, koja pripadaju samo njoj, ali ovise o drugim razinama. Naša je civilizacija najviši poznati oblik organizacije prirodnog sustava, ali ovisna o svim razinama koje je čine. Razvija se zahvaljujući nizu organiziranih socioloških i tehnoloških cjelina, ali njen temelj ostaje biosfera iz koje se razvila. Razumijevanjem prirodnih sustava, kao temeljnih oblika organizacije materije, učenik može razumjeti i sustave iz društvene nadgradnje.

PROCESI I INTERAKCIJE U PRIRODIMeđudjelovanje čestica i objekata rezultira stvaranjem složenih struktura i sustava, u kojima se uspostavljaju gibanja i procesi te život, najveća tajna današnje znanosti. Složene interakcije između živih bića, tvari i okoliša oblikuju život i uvjete života na Zemlji pri čemu atmosferski uvjeti podložni utjecaju čovjeka mijenjaju građu i oblik prirodnih struktura i živih organizama. Za to su zaslužni uzročno-posljedično povezani fizički, kemijski, geološki i biološki procesi u prirodnim i umjetnim sustavima te kompleksni mehanizmi evolucije. Za konceptualno razumijevanje procesa i interakcija u prirodi, učenici se u svim odgojno-obrazovnim ciklusima usmjeravaju na uočavanje i istraživanje pravilnosti prirodnih i umjetnih ciklusa na raznim prostorno-vremenskim skalama kao i na njihovo povezivanje s biološkim ciklusima, objašnjavanje njihova tijeka i važnosti, predviđanje promjena i posljedica te na istraživanje uvjeta ravnoteže kao jednog od najvažnijih koncepata u kemijskim i fizičkim sustavima, ali i kao uvjeta opstanka prirodnih sustava te civilizacije.

ENERGIJAEnergija je temeljni koncept razumijevanja funkcioniranja svemira, Zemlje i života, ali istodobno i najvažniji prirodni resurs. U našem svakodnevnom životu pojavljuje se istodobno kao nasušna potreba i potrošna roba, ali i krivac za ekološke probleme te nuklearne prijetnje. Smatra se da je, iako ona pokreće sve prirodne procese, od početka stvaranja svemira njena količina stalna, postoje razni izvorienergije iz kojih se ona u različitim oblicima širi i prenosi kroz prostor i vrijeme. Ona pokreće procese u svim sustavima i pritom pretvorbom mijenja svoj oblik te gradi i razara strukture tvari. Iako spontano širenje i degradaciju energije u manje iskoristive oblike nije moguće spriječiti, čovjek je našao načine kako da je zaustavi, kontrolira, pohrani i upotrijebi za koristan rad. Budući da je energija odgovorna za sve promjene u prirodi njeno konceptualno razumijevanje omogućuje učenicima da cijene važnost i održivi način njene uporabe, nužan za opstanak živih bića.

PRIRODOZNANSTVENI PRISTUPPrirodoznanstveni pristup u fokus stavlja vještine i stavove karakteristične za sve makrokoncepte koji zajedno s opisanim odgojno-obrazovnim očekivanjima čine osnovu za razvoj prirodoslovne pismenosti. To se prije svega odnosi na usvajanje prirodoznanstvenog svjetonazora koji predmnijeva stav da su sve prirodne pojave objašnjive kroz uzročno-posljedične veze opažljivih čimbenika, odnosno, pomoću prirodnih zakona utemeljenih na nezavisnim mjerenjima i opažanjima. Važno je da učenik upozna i razumije metode znanstvenog istraživanja i s tim u vezi vještinuobjektivnog opažanja i mjerenja različitih varijabli. Zajedno s usvajanjem vještina znanstvene komunikacije to će mu pomoći stjecanju sposobnosti interpretacije znanstvenih rezultata i prirodnih pojava. Tako obrazovan pojedinac može primijeniti znanstvene koncepte na pitanja iz svakodnevnog života te na temelju kritičkog razmatranja valjanih dokaza i argumenata donositi relevantne odluke na dobrobit zajednice. Uz to može sagledati kako i u kojoj mjeri prirodoslovlje doprinosi povijesnom i tehnološkom razvoju civilizacije, kakav je njezin utjecaj na društvo te svojim djelovanjem u društvu poticati daljnji razvoj prirodnih znanosti.

Odgojno obrazovna očekivanja se određuju opisno, nisu specifična i podrobna kao ishodi (koji su strogo određeni prikladnim aktivnim glagolom)

Moraju biti općenitija, šira i složenija (uključuju i znanja i vještine i stavove)

Ima ih po jednom ciklusu po domeni praktički 3-4

Učenik razvrstavapredmete iz svoje okoline u grupe primjenjujući određeni kriterij, pri čemu objašnjava sličnosti i razlike među njima u odnosu na odabrano svojstvo.

Učenik razvrstava žive organizme i predmete iz svoje okoline u skupine te raspravlja odnose među njima.

Učenik raspravlja koncepte i građu raznih sustava te uočava sličnosti i razlike među njima.

Učenik analizira građu sustava sastavljenih iz više povezanih podsustava te njihove sličnosti i razlike.

Učenik analizira prirodni i umjetnisustav kao funkcionalnu ili strukturnu cjelinu, svojstva i funkcije njegovih sastavnih dijelova te njihovu povezanost iovisnost.

PRVI CIKLUS (PREDŠKOLA, 1. i 2. RAZRED OŠ)

DRUGI CIKLUS (3., 4. i 5. RAZRED OŠ)

TREĆI CIKLUS (6., 7. i 8. RAZRED OŠ)

ČETVRTI CIKLUS (1. i 2. RAZRED SŠ)

PETI CIKLUS (3. i 4. RAZRED SŠ)

Primjer: Organiziranost prirodnih sustava

Učenik opisujeponavljanje pojava u svome okolišu.

Učenik opisuje obilježjaciklusa u prirodi, razlikuje prirodne i umjetne cikluse te raspravlja njihov uzrok, periodičnost ipredvidljivost.

Učenik objašnjavaperiodičnostprirodnih pojava, životne i fizičko-kemijske cikluse te njihove uzroke i posljedice.

Učenik analizira prirodne pojave koje se ponavljaju u pravilnim inepravilnim vremenskim razmacima, raspravlja njihove uzroke,međuovisnost i predviđa posljedice.

Učenik analizira cikluse na svimprostorno-vremenskim skalama, njihovu povezanost i ravnotežu, utjecaj na evoluciju te predviđa promjene i posljedice.

PRVI CIKLUS (PREDŠKOLA, 1. i 2. RAZRED OŠ)

DRUGI CIKLUS (3., 4. i 5. RAZRED OŠ)

TREĆI CIKLUS (6., 7. i 8. RAZRED OŠ)

ČETVRTI CIKLUS (1. i 2. RAZRED SŠ)

PETI CIKLUS (3. i 4. RAZRED SŠ)

Primjer: Procesi i interakcije u prirodi

Učenik prepoznajerazne izvore energije u neposrednom okružju.

Učenik opisuje na primjerima razne izvore energije.

Učenik raspravlja osnovne principe dobivanja energije, razlikuje obnovljive i neobnovljive izvore energije te korisne i štetne posljedice njihovog korištenja.

Učenik analizira načine iskorištavanja energenata te razumije potrebu odgovornog korištenja prirodnih resursa.

Učenik kritički raspravlja o svim važnim načinima iskorištavanja prirodnih resursa za dobivanjeenergenata i energije i utjecaju tih tehnologija na okoliš i Zemlju.

PRVI CIKLUS (PREDŠKOLA, 1. i 2. RAZRED OŠ)

DRUGI CIKLUS (3., 4. i 5. RAZRED OŠ)

TREĆI CIKLUS (6., 7. i 8. RAZRED OŠ)

ČETVRTI CIKLUS (1. i 2. RAZRED SŠ)

PETI CIKLUS (3. i 4. RAZRED SŠ)

Primjer: Energija

Učenik provodijednostavno istraživanje pomoću svojih osjetila i mjerenje u neposrednoj okolici te uspoređuje i prikazuje rezultate.

Učenik se snalazi u prostoru, istražuje i mjeri koristeći različite alate te prikazuje i vrednuje rezultate.

Učenik mjeri osnovne fizičke veličine, provodi jednostavne pokuse, služi se kartama, a rezultate prikazuje u obliku tablica i grafičkih prikaza te Jednostavnihtematskih karata, donosi zaključke te sastavlja izvještaj.

Učenik provodi istraživanjeslužeći se mjernim uređajima, analognim i digitalnim kartama, GNNS-om te stručnim ili znanstvenimizvorimainformacija, koristi matematičke izraze i jednostavne statističke analize pri donošenjuzaključaka uz izvješće u kojem rezultate prikazuje na različite načine.

Učenik primjenjuje metode znanstvenog istraživanja: oblikuje hipotezu ili istraživačko pitanje, obavlja mjerenja, provodi istraživanje, rješava numeričke probleme te koristi programske alate pri rješavanju problema, arezultate prikazuje u obliku znanstvenog izvješća koristeći raznovrsne prikaze.

PRVI CIKLUS (PREDŠKOLA, 1. i 2. RAZRED OŠ)

DRUGI CIKLUS (3., 4. i 5. RAZRED OŠ)

TREĆI CIKLUS (6., 7. i 8. RAZRED OŠ)

ČETVRTI CIKLUS (1. i 2. RAZRED SŠ)

PETI CIKLUS (3. i 4. RAZRED SŠ)

Primjer: Prirodoznanstveni pristup

Prirodoslovno područje povezano je s:◦ jezično-komunikacijskim područjem jer razvija razumijevanje teksta,

komunikacijske vještine i kritički pristup medijima;

◦ matematičkim područjem jer teži istraživačkom učenju, analizi i prezentiranju podataka i prikaza, stjecanju logičkog i prostornog mišljenja te poštivanju redoslijeda postupaka u izvršavanju aktivnosti,

◦ tehničkim i informatičkim područjem jer se ostvaruje kroz izradu modela, sakupljanje informacija, njihovim vrednovanjem i kritičkom upotrebom te primjenom informacijsko-komunikacijske tehnologije,

◦ društveno-humanističkim područjem jer daje osnovu za odlučivanje u mnogim područjima društva i jača svijest o posljedicama tih odluka na svijet oko nas,

◦ umjetničkim područjem jer se kroz oblikovanje uvjerenja, svjetonazora i vrednota te razvijanjem osobnog, nacionalnog i društvenog identiteta povećava potreba za očuvanje prirodne baštine i potiče se odgovorni odnos prema prirodi i njezinim bogatstvima,

◦ tjelesnim i zdravstvenim područjem jer podupire prihvaćanje zdravih stilova života i pritom promovira kompetencije za osobnu i opću sigurnost.