ULOGA UČITELJA INASTAVNIKA GEOGRAFIJE U

IMPLEMENTACIJI NOVIHKURIKULARNIH DOKUMENATA

Doc. Dr. sc. Ružica Vuk, član ERS-a za CKRSveučilište u ZagrebuPrirodoslovno-matematički fakultetGEOGRAFSKI ODSJEK

CILJEVI PREDAVANJA

• Informiranje o:

• tijeku izrade i sadržaju kurikularnih dokumenata

• daljnjim koracima u kurikularnoj reformi

• o ulozi učitelja i nastavnika geografije u konačnom oblikovanjui implementaciji novih kurikularnih dokumenata

• Odgovori na pitanja

DIONICA AKTIVNOSTI

A

Izrada kurikularnih dokumenata, izrada podloga i modela za sustav vrednovanja, ocjenjivanja i

izvještavanja o učeničkim postignućima, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, informiranje

javnosti: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole

(8 + 3/4)

B

Eksperimentalna provedba i evaluacija, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, izrada udžbenika i

digitalnih materijala: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole

(8 + 3/4)

CPostupno uvođenje novih kurikuluma: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole

(8 + 3/4)

D

Strukturna transformacija – infrastrukturna prilagodba, programska transformacija izrađenih programa

za trenutnu strukturu (8+3/4) u devetogodišnju osnovnu školu i postojeće trajanje srednje škole

(9 + 3/4)

EEksperimentalno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole

(9 + 3/4)

FPostupno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole

(9 + 3/4)

OKVIR NACIONALNOG KURIKULUMA

NACIONALNI KURIKULUM ZA

RANI I PREDŠKOLSKI

ODGOJ I OBRAZOVANJE

NACIONALNI KURIKULUM ZA

OSNOVNOŠKOLSKIODGOJ I

OBRAZOVANJE

NACIONALNI

KURIKULUM ZA

STRUKOVNOOBRAZOVANJE

NACIONALNI

KURIKULUM ZA

GIMNAZIJSKOOBRAZOVANJE

Okvir z

a v

red

no

va

nje

pro

ce

saiis

ho

da

uč

en

ja

u o

dg

ojn

o-o

bra

zovn

om

su

sta

vu

RH

Okvir

zap

rila

go

db

uip

otic

an

jeis

ku

sta

va

uč

en

jate

vre

dn

ova

nja

po

stig

nu

ća

uč

en

ika

s

tešk

oć

am

a

Okvir z

a p

otic

an

je isk

ust

ava

uč

en

ja t

e

vre

dn

ova

nja

po

stig

nu

ća

da

rov

itih

u

če

nik

a

Predmetni kurikulumi i kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetničkog obrazovanja

NACIONALNI KURIKULUM ZA UMJETNIČKO

OBRAZOVANJE

PODRUČJA KURIKULUMA I KURIKULUMI MEĐUPREDMETNIH TEMA

PRIRODOSLOVNO, DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO,

MATEMATIČKO, TEHNIČKO-INFORMATIČKO, JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO

TJELESNO I ZDRAVSTVENO, UMJETNIČKO

ODRŽIVI RAZVOJ, GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE, UPORABA IKT-a,

PODUZETNIŠTVO, ZDRAVLJE,

OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ, UČITI KAKO UČITI

Uvođenje fleksibilnijih organizacijskih oblika

Iskazivanje plana na godišnjoj razini

Povećanje izbornosti i individualizacije

Uvođenje projektnih tjedana

Usmjerenost prema suradnji i otvorenost prema zajednici

Poticajno i sigurno okruženje

NAČELA ORGANIZACIJE

Cjelovit razvoj i dobrobit djeteta i mlade osobe

Povezanost s životnim iskustvima, očekivanjima i usvojenimznanjima

Aktivna uloga djece i mladih osoba u učenju

Poticanje složenijih oblika mišljenja i primjene naučenog

Otvoreni didaktičko-metodički pristupi

U strukovnom obrazovanju učenje temeljeno na radu

NAČELA UČENJA I POUČAVANJA

Vrednovanje usmjereno učenju

Vrednovanje usvojenosti sveukupnih odgojno-obrazovnih ishoda

Transparentnost i pravednost vrednovanja

Uravnoteženost unutarnjeg i vanjskog vrednovanja usvojenosti

odgojno-obrazovnih ishoda

NAČELA VREDNOVANJA

PROMJENE U OSNOVNOJ ŠKOLI

Iskazivanje nastavnog plana na godišnjoj razini

Fleksibilna satnica u svim razredima

Produljenje nastavne godine – projektni tjedni

Veća autonomija učitelja i škole

Uvođenje hibridnog vrednovanja – kombinacija vanjskog i

unutarnjeg vrednovanja

Novi kurikulumi (područja kurikuluma, međupredmetne teme i

predmeti) – orijentirani na ishode učenja

NAJZNAČAJNIJE PROMJENE

Nastavu u ovom ciklusu karakterizira visoki stupanj integriranosti.

Usvojenost o-o ishoda: nema brojčanih ocjena

usvojenost ishoda u svakom predmetu se izražava na ljestvici

od 3 stupnja: 1. potrebna podrška, 2. u skladu s

očekivanjima, 3. iznimno u odnosu na očekivanja

+ kvalitativni opis postignuća i napredovanja učenika u

svakom predmetu

1. ODGOJNO OBRAZOVNI CIKLUS – 1. i 2. razred

Fleksibilni raspored sati.

Usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda

zaključna ocjena na ljestvici od 5 stupnjeva za svaki predmet: 1 - nedovoljno, 2 – dovoljno, 3 – dobro, 4 – vrlo dobro, 5 – izvrsno

+ kvalitativni opis postignuća i napredovanja učenika u svakom predmetu;

Opći školski uspjeh: Ne iskazuje se.

2. ODGOJNO OBRAZOVNI CIKLUS – 3., 4. i 5. razred

Snažnije povezivanje međupredmetnih tema i predmeta

Fleksibilni raspored

Usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda

zaključna ocjena na ljestvici od 5 stupnjeva za svaki predmet: 1 -

nedovoljno, 2 – dovoljno, 3 – dobro, 4 – vrlo dobro, 5 – izvrsno

procjena usvojenosti predmetnih i generičkih kompetencija u

svakom predmetu: 1. Odgovornost; 2. Samostalnost i inicijativnost; 3.

Komunikacija i suradnja.

Omogućuje izradu profila učenika.

Opći školski uspjeh: Ne iskazuje se.

3. ODGOJNO OBRAZOVNI CIKLUS – 6., 7. i 8. razred

OBVEZNI PREDMETI S GODIŠNJIM BROJEM SATI 1 2 3 4 5 6 7 8

Hrvatski jezik 175 175 175 175 175 175 140 140

Likovna kultura 35 35 35 35 35 35 35 35

Glazbena kultura 35 35 35 35 35 35 35 35

Strani jezik 70 70 70 70 105 105 105 105

Matematika 140 140 140 140 140 140 140 140

Priroda i društvo 70 70 70 105 - - -

Tjelesna i zdravstvena kultura 105 105 105 70 70 70 70 70

Priroda - - - - 52,5 70 -

Biologija - - - - - - 70 70

Kemija - - - - - - 70 70

Fizika - - - - - - 70 70

Geografija - - - - 52,5 70 70 70

Povijest - - - - 70 70 70 70

Tehnička kultura - - - - 35 35 35 35

IZBORNI PREDMETI S GODIŠNJIM BROJEM SATI

1 2 3 4 5 6 7 8

Vjeronauk 70 70 70 70 70 70 70 70

Informatika 70 70 70 70 70 70 70 70

2. strani jezik - - - 70 70 70 70 70

Ostali izborni predmeti - - - - 70 70 70 70

PROMJENE U STRUKOVNIM ŠKOLAMA

SVRHA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA

• stjecanje kompetencija određenih standardima zanimanja

temeljenih na potrebama tržišta rada i relevantnim

nacionalnim strategijama razvoja gospodarstva i nastavak

obrazovanja

UČENJE TEMELJENO NA RADU

provodi se:

izvan škole, kod obrtnika, u poduzećima i ustanovama koje udovoljavaju pedagoškim i sigurnosnim uvjetima te imaju adekvatno osposobljeno i motivirano osoblje – mentore

u samoj školi koja za to ima propisane uvjete, a provodi strukovno obrazovanje

UČENJEM TEMELJENOM NA RADU

UČENICI ĆE RAZVIJATI svoje profesionalne vještine i stručnost

kompetencije potrebne za rad na radnom mjestu, uključujući i transverzalne kompetencije, komunikacijske vještine, timski rad, vještine rješavanja problema samopouzdanje i motivaciju

vještine upravljanja karijerom i stjecati prvo radno iskustvo kako bi se što jednostavnije uključili u svijet rada

Na radnom mjestu provodi se 20% - 80% vremena za učenje, što ovisi o profilu i obujmu kvalifikacije koja se stječe u sustavu strukovnog obrazovanja.

UPIS U SEKTOR

• u 4. ciklusu razine 4.2. u svim sektorima/podsektorima

• u 4. ciklusu razine 4.1. u pojedinim sektorima / podsektorima /zanimanjima

STJECANJE KVALIFIKACIJA – RAZINA 4.2.

OPĆEOBRAZOVNI DIO SEKTORSKI/PODSEKTORSKI DIO

OPĆEOBRAZOVNI I

STRUKOVNI MODULIUČENJE

TEMELJENO NA

RADU

IZBORNI

MODULI

IV. CIKLUS

OPĆEOBRAZOVNI DIO STRUKOVNI DIO

STRUKOVNI

MODULI

UČENJE

TEMELJENO NA

RADU

IZBORNI MODULI

V. CIKLUS

STJECANJE KVALIFIKACIJA – RAZINA 4.1.

OPĆEOBRAZOVNI DIO STRUKOVNI DIOIV. CIKLUS

OPĆEOBRAZOVNI DIO STRUKOVNI DIO

STRUKOVNI MODULI UČENJE TEMELJENO NA RADUIZBORNI MODULI

V. CIKLUS

STRUKOVNI MODULI UČENJE TEMELJENO NA RADUIZBORNI MODULI

VREDNOVANJE • Tijekom obrazovanja, kao i u drugim vrstama obrazovanja

• Hibridno vrednovanje

• Vrednovanje učenja na radnom mjestu (liste postignuća)

• Vrednovanje na kraju strukovnog obrazovanja u svrhu stjecanja kvalifikacije

- obrana završnog rada s uspostavljenim standardima za svako zanimanje

- stručno povjerenstvo s dijelom vanjskih članova

• Osobna mapa učenika – u svrhu predstavljanjaposlodavcu ili prilog svjedodžbi

PROMJENE U GIMNAZIJAMA

Načelo cjelovitog razvoja (pristup i sudjelovanje u svim područjima učenja)

Načelo cjelovite slike svijeta (razvijanje temeljnih znanja i vještina iz različitih disciplina

i područja što će učeniku omogućiti stvaranje strukturirane, cjelovite slike svijeta i

definiranje vlastitog mjesta u njemu)

Načelo izbornosti i autonomije (učenici u određenoj mjeri, a u skladu s interesima,

sposobnostima i visokoškolskim aspiracijama odabiru predmete/predmetne module;

nastavnici sami, u prikladnoj mjeri, odabiru sadržaje i metode rada)

Načelo poticajnog, sigurnog i zdravog okruženja (promoviranje kulture zajedništva i

međusobnog poštivanja, poticanje slobodnog iznošenja ideja, preuzimanje inicijative i

razumnog rizika; sigurno i zdravo okruženje za sve uključene osobe)

NAČELA GIMNAZIJSKOG OBRAZOVANJA

ORIJENTACIJA

U ROKU 5 GODINA (ŠK. GOD. 2020./21.)

ORIJENTACIJA

Dva su temeljna modela orijentacije:

model rane orijentacije, tj. izbornost na početku IV. obrazovnog ciklusa (jezična gimnazija, klasična gimnazija, prirodoslovno-matematička i prirodoslovna gimnazija)

model kasnije orijentacije, tj. izbornost na početku V. ciklusa (sadašnja opća gimnazija)

svrha orijentacije je omogućiti učenicima da se u posljednoj etapi gimnazijskog obrazovanja fokusiraju na određeno područje i uđu u njegovu dubinu

najznačajnije promjene se uvode u V. obrazovnom ciklusu

ORIJENTACIJA za sve su učenike obvezni predmeti iz svih sedam odgojno-obrazovnih

područja: jezično-komunikacijskog, umjetničkog, društveno-humanističkog, matematičkog, prirodoslovnog, tehničkog i informatičkog te tjelesnog i zdravstvenog

Obvezno poučavanje kroz sve četiri godine u svim gimnazijskim programima prema postojećem planu: Hrvatski jezik

I. strani jezik

Matematika

Tjelesna i zdravstvena kultura

Konfesionalni vjeronauk/Etika

RANA ORIJENTACIJA

Želimo je zadržati!!!!!!!

Učenici su se već orijentirali izborom programa

Još veći ulazak u dubinu

4 modula u Prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji

4 modula u Jezičnoj gimnaziji

OPĆA GIMNAZIJA – KASNIJA ORIJENTACIJA

Za izbornost je potrebno u 5. ciklusu osloboditi određeni brojsati

Većina predmeta daje jedan sat u ‘orijentacijsku košaru’. 2.strani jezik i Povijest (sada se uči 3 sata u 4. razredu) daju 2 sata

Niti jedan sat ne daju predmeti čije je učenje obvezno sve 4 godine i predmeti koji se poučavaju samo jedan sat tijekomgimnazijskog obrazovanja (Logika i Politika i gospodarstvo)

Daju li svi jednako? NE

14 sati u 5. ciklusu!

Kako raspodijeliti 14 sati?

ORIJENTACIJSKI MODUL (10 sati)

+ SLOBODNI IZBOR

(4 sata)

MODULI PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKO-TEHNIČKO PODRUČJE

MODUL 1: TEHNIČKI

MODUL 2: BIOMEDICINSKI

MODUL 3: EKOLOŠKI

MODULI DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO-UMJETNIČKO PODRUČJE

MODUL 4: JEZIČNO-HUMANISTIČKI

MODUL 5: UMJETNIČKO-HUMANISTIČKI

MODUL 6: DRUŠTVENI

MODUL 7: HUMANISTIČKI

POVEĆANJE SATNICE INFORMATIKE

UVOĐENJE SADRŽAJA USMJERENIH RAZVOJU ŽIVOTNIH VJEŠTINA I OBRAZOVNOM I KARIJERNOM SAVJETOVANJU – 2. razred

ZADRŽAVA SE DRŽAVNA MATURA KAO VANJSKI ISPIT KOJIME ZAVRŠAVA GIMNAZIJSKO OBRAZOVANJE

ISPIT DRŽAVNE MATURE SE TRANSFORMIRA U SKLADU S ISHODIMA NOVIH KURIKULUMA

HIBRIDNO VREDNOVANJE

SLJEDEĆI KORACI

ŠK.GOD. 16./17. 17./18. 18./19. 19./20. 20./21.EKSPERIMENTALNO UVOĐENJE

OSNOVNA ŠKOLA

1. 2. 7. 8.3. 4.5. 6.

7.* 8.*SREDNJA ŠKOLA

1. 2. 3. 4.3. i 4.**

FRONTALNO UVOĐENJE

OSNOVNA ŠKOLA

1. 2. 7. 8.3. 4.5. 6.

7.* 8.*SREDNJA ŠKOLA

1. 2. 3. 4.3. i 4. **

EKSPERIMENTALNO I FRONTALNO UVOĐENJE

STRUKOVNE ŠKOLE

• Izrada sektorskih i strukovnih kurikuluma (HKO metodologija)

• Odobravaju sektorska vijeća

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA

Modularno

Regionalno

Usmjereno na škole

Umrežavanje škola

Promjena dosadašnjeg načina stručnog osposobljavanja

Plaćeno iz sredstava Europskog socijalnog fonda, bez davanja

škola i nastavnika

PISMO UČENICE OSNOVNE ŠKOLE

JAKO VOLIM ŠKOLU, ALI...OBJAVA UZ SUGLASNOST RODITELJA

• “Jako volim školu. Odlična sam učenica. Kada dođem kući odmah pišem zadaću. Nakon nje poželim učiti, ali imam veliki problem: ne znam kako.

• Ponekad poželim biti ministrica obrazovanja. To je osoba koja može uvesti još jedan nastavni sat, oduzeti ga ili nešto promijeniti u uobičajenom nastavnom satu.

• Da sam ona uvela bih sat učenja (predmet) pod nazivom „Kako učiti“. To bi bio obavezan sat kao i hrvatski jezik, matematika ili priroda i društvo.

• Djeci bi taj sat bio zabavan. Puno digitalnih projekcija djeci ne bi škodilo. Ponovili bi nastavno gradivo uz zabavu.

• Posebni profesori vodili bi nastavu i učili nas KAKO UČITI sami kod kuće. Bilo bi puno praktičnih radova. Učionica svake škole bila bi preplavljena natpisima: „Naučili smo učiti“, „Sada učim bez muke“ ...

• Za sretan početak školske godine svaki učenik bi dobio četiri bilježnice za svaki predmet koje bi iskoristili za vođenje bilježaka kod samostalnog učenja.

• Ali hoće li se to ikada dogoditi? Molim Borisa Jokića i Ružicu Vuk neka SRETNA ŠKOLA počne što prije jer moram saznati kako uspješno učiti.”

ZAHVALJUJEM ZA POZORNOST

PITANJA?