Pregled izdanja

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

velja

ča •

2014.

www.spi.hr

REGISTAR NERAZVRSTANIH CESTA

Informatičko rješenje u skladu

sa Zakonom o cestama je

Zakonom o cestama (NN 81/11, 22/13, 54/13) i nedavnim novelama navedenog zakona u potpunosti je razvrstano ukupno 26.963,9 kilometara cesta u Republici Hrvatskoj, i to:

1.413 km autocesta, 6.867 km državnih cesta, 9.703 km županijskih cesta

i 8.979 km lokalnih cesta.

Nerazvrstane ceste, koje su od najvećeg značaja za jedinice lokalne samouprave, navedenim zakonom dane su na upravljanje jedinicama lokalne samouprave odnosno njihovim komunalnim poduzećima. Zakon istovremeno omogućava sređivanje stanja upisa u katastar i zemljišnu knjigu s ciljem upisa vlasništva jedinica lokalne samouprave česticama nerazvrstanih cesta.

Kako bi jedinice lokalne samouprave što učinkovitije upravljale postupcima potrebnim za upis stvarnih prava nerazvrstanih cesta u službene evidencije (katastar i zemljišnu knjigu), te uspješno izvještavale o trenutnom stanju postupaka sređivanja upisa vlasništva i konačnosti postupaka, u mogućnosti smo Vam ponuditi slijedeća rješenja:

aplikacije SPI/Registar nekretnina i SPI/Prostorni informacijski sustav

konzultantske i savjetodavne usluge iz područja upravljanja imovinom,

katastra i zemljišne knjige

omogućavamo suradnju s geo-partnernima - izvođačima potrebnih radova

na sređivanju stanja upisa

SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOST

• Konačni obračun PDV-a za 2013.Konačni obračun PDV-a za 2013.• Izjava o fi skalnoj odgovornos za 2013.Izjava o fi skalnoj odgovornos za 2013.

Sustav javne nabave 2013./2014.Knjiga Sustav javne nabave 2013./2014.Redaktor:

javne nabave.-

TIM4PIN

4pin.hr4pin.hr

RB

OIB pravne osobe - 54

Model: 00

IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5Svrha uplate Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013./2014.

250 kuna

PoooooPooooooooPoooooooooooooooooooo pppp -ust: 30000000 kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkknnnnnnnnnnnnnn

25222222525555225222222222225522525225555552555255255550 0 kkkn!nnnn

Popust: 300 kn

Financijski izvještaji za 2013. i novine u poslovanju neprofi tnih organizacija u 2014. godiniZagreb, hotel Central, 19. veljače 2014. s početkom u 10 sa

Pozivamo vas na seminar na kojem ćemo detaljno obradi aktualna pitanja sastavljanja fi nancijskih izvještaja i poreznih prijava za 2013. godinu te vas upozna s brojnim novinama u zakonodavnom okviru poslovanja u 2014. godini. Vlada RH usvojila je 30. siječnja 2014. godine Prijedlog zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija i upu la ga u saborsku proceduru donošenja (prvo čitanje). Zakon donosi puno novina vezano uz sustav fi nancijskog poslovanja, računovodstva, izvještavanja te nadzora nad fi nancijskim poslovanjem neprofi tnih organizacija. U međuvremenu su također stupile na snagu izmjene i dopune Uredbe o računovodstvu neprofi tnih organizacija koje valja uvaži u ustrojavanju računovodstva za novu poslovnu godinu.

Predavači: TIM4PIN savjetnici i suradnici

Materijal: Novi priručnik “Računovodstvo i fi nancijsko poslovanje neprofi tnih organizacija” i prezentacije pre-davača

Naknada:500,00 kn - s PDV-om bez uključenog priručnika 750,00 kn - s PDV-om i uključenim priručnikom250,00 kn - dodatni primjerci priručnika (PDV uključen)

Vam ovo proljeće i ljeto donosi slijedeće radionice napredne obuke:

Više informacija o radionici, sadržaju i načinu

prijave možete pronaći na www.spi.hr.

S obzirom na dinamičnost poslovanja većine naših korisnika kod kojih učenje i

usvajanje novosti nikada ne prestaje,

Ožujak 2014.

Godišnji izvještaj o Financijskom upravljanju i kontroli

i Sastavljanje i predaja Izjave o fiskalnoj odgovornosti

Datumi održavanja radionica su: 04. i 05.03.2014. u Hotelu Panorama u Zagrebu.

Izrada godišnjeg obračuna proračuna

Datumi održavanja radionica su: 10. i 11.03.2014. u LC edukativnom centru u Zagrebu, 13.03.2014. u LC edukativnom centru u Novigradu te 18.03.2014. u LC edukativnom centru u Splitu.

Travanj 2014.

Svibanj 2014.

Lipanj 2014.

Vizualizacija poslovnih podataka u prostoru

Datum održavanja radionice je: 15.04.2014. u Hotelu Panorama u Zagrebu.

Godišnji odmori kroz kadrovsku i obračun plaće

Datumi održavanja radionica su: 19., 21., i 23.05.2014. u LC edukativnom centru u Zagrebu.

Praćenje naplate, izrada opomena i izrada ovrha


VAŽNO! Broj sudionika na radionicama je ograničen, zato Vas pozivamo da se što prije prijavite i na taj način osigurate svoje mjesto na radionicama.

Mjesto održavanja: hotel Central (Branimirova 3), Zagreb

Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjeto-vanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-43, model 00.

Prijave za sudjelovanje:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra:

01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

1

Poštovani čitatelji!

Već smo u mjesecu veljači tekuće godine. Mjesec je to u kojemu nam se pruža prilika barem za trenutak usmjeri se na vedrije stvari koje on sa sobom donosi. „Kruha i igara“, stara je izreka koja sažeto obilje-žava neke od temeljnih ljudskih potreba. Upravo je mjesec veljača razdoblje u kojemu nam ne bi trebalo nedostaja „igara“.

Prva od njih je 14. veljače – Valen novo. Dan je to u kojemu će se mnogi, a naročito mladi, više posve svojim ljubavima, a trgovine, restorani i cvjećarnice napokon bar nakratko poveća svoj promet. Toga ćemo dana vidje mnogo više cvijeća i veselih ukrasa u obliku srca, koje evo već i na našoj naslovnici na-javljujemo.

Druga je Fašnik. Maškarani će preuze simbolično ključeve nekih gradova, vesele i šarene povorke defi li-rat će ulicama, a grupice maskirane djece uveselit će nas koji put na kućnim vra ma. Obradujte ih malim darovima pa će dio njihove rados prijeći i na vas.

No, mjesec veljača je i mjesec u kojemu se, naročito računovođe moraju intenzivno brinu i o „kruhu“, od-nosno poslu. Uz tekuće poslove, približili su se i rokovi izrade i predavanja fi nancijskih izvještaja, poreznih prijava i Izjave o fi skalnoj odgovornos .

U ovom smo broju stoga pripremili niz priloga kojima je svrha pomoći vam u informiranju o novinama i podsjećanju na brojna računovodstvena i porezna pravila savladavanju obveza povezanih s tzv. „završnim računima“. Posebna je pozornost, uz fi nancijske izvještaje za 2013. godinu, posvećena konačnom obraču-nu PDV-a koji se kao porezni oblik značajno proširio i na proračunski i neprofi tni sektor, te godišnjoj prijavi poreza na dohodak, što je stvarna ili potencijalna obveza svih građana koji imaju privilegiju prima plaću i zarađiva .

Zbog navedenih važnih i opsežnih računovodstvenih i poreznih tema, u ovom broju časopisa više su za-stupljena stručna područja od općeg značaja, a manje posebnos , odnosno stručna pitanja pojedinih djelatnos .

Nadamo se da ćete u časopisu i ovaj put pronaći korisno i zanimljivo š vo s kojim ćete uspješno „stavi točku“ na fi nancijsku, računovodstvenu i poreznu 2013. godinu.

Pozdrav s poštovanjem Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678www. m4pin.hrE-mail: centar@ m4pin.hrOIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, ZagrebPredsjednica Centra: mr. sc. Ivana Male ćZa nakladnika: Glorija Raguž, mag. oec.Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Uredništvo:

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

Oblikovanje naslovnice: PromoArt Studio d.o.o.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog; Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Grafi čka priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

PISMO GLAVNOG UREDNIKA TIM

4PIN M

AG

AZIN

2/2014.

1

impressum

2

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

2/2

014.


Pozivamo vas na seminar na kojem ćemo detaljno obradi aktualna pitanja sastavljanja fi nan-cijskih izvještaja i poreznih prijava za 2013. godinu te vas upozna s brojnim novinama u zakono-davnom okviru poslovanja u 2014. godini. Vlada RH usvojila je 30. siječnja 2014. godine Prijedlog zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija i upu la ga u saborsku proceduru donošenja (prvo čitanje). Zakon donosi puno novina vezano uz sustav fi nancijskog po-slovanja, računovodstva, izvještavanja te nadzora nad fi nancijskim poslovanjem neprofi tnih orga-nizacija. U međuvremenu su također stupile na snagu izmjene i dopune Uredbe o računovodstvu neprofi tnih organizacija koje valja uvaži u ustrojavanju računovodstva za novu poslovnu godinu.

PROGRAM1. Novine koje donosi Prijedlog zakona o

fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija

- uspostava sustava fi nancijskog upravljanja i kontrole

- propisivanje sadržaja fi nancijskih planova - uvođenje fi nancijskog izvještavanje za sve

neprofi tne organizacije- obvezna revizija fi nancijskih izvještaja - osnivanje trgovačkog društva za obavljanje gospodarske djelatnos - uvođenje nadzora nad cjelokupnim fi nancijskim poslovanjem 2. Osvrt na izmjene i dopune Uredbe o

računovodstvu neprofitnih organizacija- promjene u računskom planu- mijenja se granica za jednokratni otpis dugotrajne nefi nancijske materijalne imovine - podiže se granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje fi nancijskih izvještaja- izmjene obrasca RNO i RNO-P3. Financijski izvještaji za 2013. godinu- završna knjiženja i utvrđivanje rezultata- specifi čna knjiženja- raspodjela i korištenje viška prihoda- fi nancijsko izvještavanje

4. Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu

5. Godišnja prijava poreza na dohodak za 2013. godinu

6. Odgovori na pitanja

Predavači:

TIM4PIN savjetnici i suradnici

Materijal:

Novi priručnik “Računovodstvo i fi nancijsko po-slovanje neprofi tnih organizacija” i prezentacije predavača

Naknada:

500,00 kn - s PDV-om bez uključenog priručnika 750,00 kn - s PDV-om i uključenim priručnikom250,00 kn - dodatni primjerci priručnika (PDV uključen)

Mjesto održavanja:

hotel Central (Branimirova 3), Zagreb

Uplate

se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjeto-vanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-43, model 00.

Prijave za sudjelovanje:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr

• on-line: www. m4pin.hr

• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

3

SADRŽAJ

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Vesna Šiklić-OdakNovi Prijedlog Zakona o radu 5 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Marela Knežević, Davor KozinaPlan uspostave i razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola za 2014. 10

Hana Zoričić, Iva BrkićUputa o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2013. 15

Ana ZorićSastavljanje i predaja Izvještaja o nepravilnos ma za 2012. godinu 19 RAČUNOVODSTVO

Okružnica Ministarstva fi nancijaOkružnica o predaji i konsolidaciji fi nancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna JLP(R)S za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine 24

Ivana Jakir-BajoIzvještaj o novčanim jekovima Obrazac NT 29

Vesna Orlandini, Sabina RebrovićIzvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifi kaciji (Obrazac: RAS-funkcijski) 33

Mladenka KaračićBilješke uz fi nancijske izvještaje proračunskih subjekata 40

PRAVO

Ranko Filipović Kada organizator poslovnog skupa treba angažira turis čku agenciju? 43

JAVNA NABAVA

Sabina Rebrović Izmjena vrijednosnih pragova i objavljivanje 46

PLAĆE I NAKNADE

Dražen OpalićJOPPD obrazac proračunskih i neprofi tnih organizacija - neka aktualna pitanja 48

POREZI I DOPRINOSI

Mirjana Mahović KomljenovićPodnošenje godišnje prijave poreza na dohodak građana za 2013. 53

Ljubica JavorKonačni obračun PDV-a za 2013. godinu kod proračunskih korisnika i neprofi tnih organizacija 63

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Nada ZrinušićErasmus+: Mijenjamo živote, proširujemo vidike 83

JAVNA UPRAVA

Gorana Roje Registar državne imovine je objavljen i što dalje? 87

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Maja ButoracSpecifi čna materijalna prava u znanos i visokom obrazovanju prema predloženom novom granskom kolek vnom ugovoru 91

SOCIJALNA SKRB

Bernardica RubčićNovos u sustavu socijalne skrbi 96

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Okružnica Ministarstva fi nancijaUputa za izradu i predaju fi nancijskih izvještaja neprofi tnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine 100

Ivana Jakir-BajoUtvrđivanje rezultata i sadržaj godišnjih fi nancijskih izvještaja neprofi tnih organizacija za 2013. godinu 103

Vesna Lendić KasaloNovi Zakon o udrugama je pred usvajanjem 108

Ivana Jakir-BajoOsvrt na Prijedlog zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija 112

LOKALNA SAMOUPRAVA

Željka Tropina GodecPosljedice nedonošenja proračuna JLP(R)S-a 117

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 123 2. Naknade korisnika državnog proračuna 124 3. Plaće 126 4. Naknada plaće zbog bolovanja 1295. Drugi dohodak 1306. Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe 1327. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja - obrazac JOPPD, primjena od 1. siječnja 2014. godine 1348. Kamate 135 9. Računovodstvene informacije 13610. Ostale obavijes 137

4

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

2/2

014.

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA TIM4PIN

Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupraveOIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvovati radionici)e-mail Kontakt telefonPrijavljujem se na (zaokružiti) A. PRVI DAN

B. DRUGI DANC. OBA DANA

Datum: Potpis:

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA

ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE

I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

Zagreb, 20. i 21. ožujka 2014.

od 10.00h-16.00h

Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno

je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM ŠKOLE: I. DAN - Proračunski procesi, planiranje i računovodstvo1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih pro-

računa/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h)

2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Speci ični poslovni događaji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h)5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN - FIskalna odgovornost i inancijsko upravljanje

1. Što je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h)

2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti predmet, na koji način testirati pojedina pitanja i posložiti svu dokumentaciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h)

3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Iz-vršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Pla-

niranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h)

4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti pro-računskih korisnika (od 15.00h do 15.30h)

5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko iz-vještava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h)

6. Odgovori na pitanja i konzultacijePredavači: savjetnici TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog ministarstva.Naknada iznosi 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i radnim ma-terijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Naknada uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija pre-davača, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunja-vanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podlo-ge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila).Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prija-ve u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobi-va potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate: TIM4PIN d.o.o., IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5, poziv na broj OIB – 34, model 00 Prijave: [email protected] i telefone: 01/5531-755 (tel), 01/5531-335 (fax i tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te Prijave on-line: www.tim4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

5

UDK 330.1 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

1. UvodZakon o radu (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) je najvažniji opći propis o radu i propisuje prava i obve-ze individualnih i kolek vnih radnih odnosa u Repu-blici Hrvatskoj. Nakon što je donesen Zakon o radu (4. prosinca 2009. godine) do danas su se u tri navrata donosile njegove izmjene i dopune, uslijed usklađiva-nja s direk vama Europske unije, te radi pos zanja većeg gospodarskog rasta i smanjenja nega vnih kretanja na tržištu rada, kao što su pad zaposlenos i rast nezaposlenos . Među m, unatoč m izmjenama nega vna kretanja na tržištu rada i dalje su prisutna, pa je Vlada RH u cilju rasta gospodarstva i očuvanja postojećih radnih mjesta i otvaranja novih, po canja zapošljavanja i brže prilagodbe tržištu rada, dana 23. siječnja 2014. godine, na svojoj 138. sjednici usvojila Nacrt i donijela novi Prijedlog Zakona o radu, te ga upu la u proceduru donošenja u Hrvatski sabor.

Najvažnije izmjene utvrđene Prijedlogom u odno-su na važeći Zakon o radu odnose se na odredbe o organizaciji radnog vremena, ins tuta nepunog radnog vremena, organizacije rada na izdvojenom mjestu rada, ustupljenim radnicima zaposlenim u agencijama, smanjenju zakonske zaš te zaposlenja (izmjenom ins tuta prekidanja jeka otkaznog roka, smanjenjem broja zaš ćenih kategorija radnika od otkazivanja, izmjenom visine naknade štete u slučaju sudskog raskida radnog odnosa, pojednostavljenjem i ubrzanjem postupka kolek vnog viška radnika), te niz drugih izmjena radi usklađivanja s posebnim zako-nima. U nastavku je dan pregled predloženih izmjena važećeg Zakona o radu.

2. Izmjene u organizaciji radnog vremena2.1. Puno radno vrijeme i prekovremeni rad

Prijedlogom novog Zakona o radu propisuje se ob-veza pisanog nalaganja prekovremenog rada, što prema važećem Zakonu nije propisano, odnosno sada je propisano da radnik na (usmeni) zahtjev po-slodavca mora radi duže od punog odnosno nepu-nog radnog vremena. Naime, sada se predlaže da je u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke po-trebe, radnik na pisani zahtjev poslodavca je dužan radi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad). Iznimno, ako priroda prijeke potrebe onemogućuje poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je dužan pisano potvrdi u roku od sedam dana od dana kada je pre-kovremeni rad naložen.

Također se ograničavaju sa prekovremenog rada, i to kroz dva oblika ograničenja trajanja rada, odno-sno u odnosu na ukupno trajanje rada u tjednu, i to na pedeset šest sa rada u tjednu, te u odnosu na ukupan fond sa kojeg radnik može odradi u vre-menskom razdoblju od uzastopna če ri mjeseca, i to na prosječno četrdeset osam sa tjedno. Prema važećem Zakonu o radu najduže trajanje punog rad-noga vremena (čl. 43., st. 2.) ne smije bi duže od 40 sa tjedno. Predloženim izmjenama ne mijenja se navedena odredba, odnosno tjedno trajanje radnog vremena od 40 sa . Među m, dopušteni prekovre-meni sa povećavaju se s 8 na 16 sa , tako da se maksimalni 48 satni tjedan povećava na 56 satni ili čak 60 satni, ako se tako dogovore kolek vnim ugo-vorom.

Novi Prijedlog Zakona o raduVesna Šiklić Odak *

Vlada RH je prije nekoliko dana donijela novi Prijedlog Zakona o radu, te ga uputila u proceduru do-nošenja u Hrvatski sabor. Najvažnije izmjene utvrđene Prijedlogom u odnosu na važeći Zakon o radu odnose se na odredbe o organizaciji radnog vremena, instituta nepunog radnog vremena, organizacije rada na izdvojenom mjestu rada, ustupljenim radnicima zaposlenim u agencijama, smanjenju zakonske zaštite zaposlenja (izmjenom instituta prekidanja tijeka otkaznog roka, smanjenjem broja zaštićenih kategorija radnika od otkazivanja, izmjenom visine naknade štete u slučaju sudskog raskida radnog od-nosa, pojednostavljenjem i ubrzanjem postupka kolektivnog viška radnika), te niz drugih izmjena radi usklađivanja s posebnim zakonima. U nastavku je dan pregled predloženih izmjena važećeg Zakona o radu.

* Vesna Šiklić Odak, dipl. iur, Zagreb.

6

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK 330.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

Naime, prema sada važećem članku 45. Zakona o radu dopušta se rad dulji od punog radnog vremena odno-sno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad) u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega po-slova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe i to na zahtjev poslodavca, ali najviše do 8 sa tjedno, s me da prekovremeni rad pojedinog radnika ne smi-

je traja duže od sto osamdeset sa godišnje prema članku 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN br. 73/13).

Novim prijedlogom Zakona o radu predlaže se da ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada rad-nika ne smije bi duže od pedeset šest sa tjedno, a u razdoblju od če ri uzastopna mjeseca ne smije traja duže od prosječno četrdeset osam sa tjedno, te da prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije traja duže od sto osamdeset sa godišnje, osim ako je ugovoreno kolek vnim ugovorom, a u tom slučaju ne smije traja duže od dvjesto pedeset sa godišnje.

2.2. Nepuno radno vrijeme

U pogledu prava i obveza radnika koji rade u nepu-nom radnom vremenu važeći Zakon o radu izjedna-čuje ih s radnicima koji rade u punom radnom vremenu. Člankom 43., stavkom 8. Za-kona o radu propisano je da ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno tra-janje radnog odnosa s is m poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vreme-nu smatrat će se radom u pu-nom radnom vremenu. Ovo je veoma važna odredba, s obzirom na to da ista daje radnicima s nepunim radnim vremenom jednaka prava u pogledu ostalih prava iz rad-nog odnosa, koje ovise o du-žini trajanja radnog odnosa, kao što je visina osnovice za otpremninu, godišnji od-mor, dužina godišnjeg odmora i sl.

Navedena odredba predloženim izmjenama Zakona o radu nije izmijenjena, ali je dodana odredba da se plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna na-grada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolek vnim ugovorom, pravilni-kom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređe-no. Predloženom izmjenom tog ins tuta dosljedno se na isplatu svih materijalnih prava radnika primjenjuje načelo pro rata temporis.

2.3. Raspored radnog vremena

Prijedlogom novog Zakona o radu mijenja se važeći ins tut rasporeda radnog vremena, te se omogućuje nejednak raspored tjednog radnog vremena. S me se želi pos ći veća fl eksibilnost u organizaciji radnog vremena. Kao i kod prekovremenog rada, rad radnika kojem je radno vrijeme nejednako raspoređeno po tjednima ograničen je na dva načina, tj. u odnosu na ukupno trajanje rada u tjednu, i to na 56 sa rada u tjednu, te u odnosu na ukupan fond sa kojeg radnik može odradi u vremenskom razdoblju od uzastopna če ri mjeseca, i to na prosječno četrdeset osam sa tjedno. Ujedno se ostavlja mogućnost da se fond sa rada u tjednu s pedeset šest, poveća na šezdeset sa , i to samo prema odredbama kolek vnog ugovora.

Prema važećem Zakonu o radu raspored dnevnog i tjednog radnog vremena može bi određen propi-som, kolek vnim ugovorom, sporazumom skloplje-nim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovo-rom o radu. U slučaju da raspored radnog vremena nije određen na navedeni način o njegovom raspore-du odlučuje poslodavac pisanom odlukom. O raspo-redu radnog vremena ili promjeni rasporeda radnog

vremena poslodavac mora obavijes radnika najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovreme-nog rada.

Odredbom članka 46., stavka 3. Zakona o radu omoguće-no je da kod poslodavca kod kojeg je to potrebno zbog procesa rada organiziranog u smjenama, puno ili nepu-no radno vrijeme ne mora bi raspoređeno jednako po tjednima, te se u tom slučaju puno ili nepuno radno vrije-me utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od če ri mjeseca.

Pri tome odstupanje od punog radnog vremena ne smije iznosi više od dvadeset če ri sata mjesečno, a radnik može radi najviše četrdeset osam sa tjedno. Ako je istekom razdoblja od če ri mjeseca prosječno tjedno radno vrijeme bilo duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena, rad duži od punog, odno-sno nepunog radnog vremena smatra se prekovre-menim radom. Maloljetnom radniku se raspored pu-nog radnog vremena ne smije utvrdi duže od osam sa dnevno.

Novim Prijedlogom Zakona o radu predlaže se da će poslodavac pisanom odlukom uredi raspored rad-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

7


nog vremena, ako taj raspored nije određen propi-som, kolek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu. Raspored radnog vremena i razdoblje njegovog trajanja ne može bi kraće od mjesec dana ni duže od jedne godine. Nepuno radno vrijeme radnika ne mora bi raspoređeno jednako po tjednima odnosno mje-secima, te jekom jednog razdoblja može traja duže, a jekom drugog razdoblja kraće od punog odnosno nepunog radnog vremena, a jekom razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, raspored rad-nika se može promijeni samo za preostalo utvrđeno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena.

Pri tome nejednako raspoređeno radno vrijeme rad-nika jekom utvrđenog razdoblja nejednakog raspo-reda radnog vremena mora odgovara njegovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu. Ako i prije isteka utvrđenog razdoblja radnog vreme-na radno vrijeme radnika već odgovara njegovom ugovorenom punom odnosno nepunom radnom vre-menu, poslodavac će tom radniku, za preostalo utvr-đeno razdoblje radnog vremena naloži prekovreme-ni rad, ako ima potrebu za radom tog radnika. U slu-čaju razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, radnik u tjednu može radi najviše 56 sa , odnosno 60 sa u tjednu, ako je tako ugovoreno ko-lek vnim ugovorom, uključujući i prekovremeni rad, s m da u razdoblju od če ri uzastopna mjeseca, rad-nik ne smije radi duže od prosječno četrdeset osam sa tjedno, uključujući prekovremeni rad.

Navedeno razdoblje može se kolek vnim ugovorom ugovori za razdoblje od šest mjeseci. Pri tome se raz-doblja godišnjeg odmora i privremene spriječenos za rad ne uračunavaju u razdoblje od če ri mjeseca odnosno šest mjeseci. Poslodavac mora obavijes radnika o njegovom rasporedu ili promjeni njegovog rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana una-prijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

3. Izmjena ins tuta rada na izdvojenom mjestu rada

Prema važećem Zakona o radu rad na izdvojenom mjestu rada znači obavljanje poslova kod kuće rad-nika ili u drugom prostoru, koji nije prostor poslodav-ca. Prema članku 15. zakona o radu ugovor o radu za obavljanje takvih poslova mora, pored uglavaka koje mora sadržava svaki ugovor o radu (čl. 13., st 1., podst. od 1. do 9. Zakona o radu), sadržava i dodatne uglavke, koji proizlaze iz a pičnog oblika rada i uvjeta toga rada, i to o: dnevnom, tjednom ili mjesečnom vremenu obvezne nazočnos radnika na radnom mjestu, rokovima, vremenu i načinu nadzo-ra rada i kvalitete obavljanja poslova radnika, stro-

jevima, ala ma i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabavi , instalira i održava , uporabi vlas h strojeva, alata i druge opreme rad-nika i naknadi troškova u vezi s me, naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje posla, načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

Navedeni se ugovor ne može sklopi za obavljanje poslova koji se obavljaju u skraćenom radnom vre-menu te drugih poslova za koje je utvrđeno Zakonom o radu ili drugim zakonom. Radnik koji radi na izdvo-jenom mjestu rada u svim je pravima izjednačen s radnicima koji rade u prostorima poslodavca, pa tako njegova plaća ne smije bi utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama istog poslodavca radi na is m ili sličnim poslovima, a količina poslova i rokovi izvršenja poslova na izdvojenom mjestu rada ne smiju radnika onemogući u korištenju prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor.

O svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada, poslodavac je dužan obavijes jelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada u roku od 15 dana od njegovog sklapanja. Nadalje, je-dan od bitnih elemenata rada na izdvojenom mjestu rada je taj, da je poslodavac dužan osigura radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržava se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, u skladu s po-sebnim zakonima i drugim propisima.

Prijedlogom novog Zakona o radu mijenja se organi-zacija rada na izdvojenom mjestu rada, osobito u od-nosu na obvezu prijavljivanja tog oblika rada inspekciji rada i vođenju evidencije o radnom vremenu. Naime, predloženom izmjenom briše se odredba članka 15., stavka 6. važećeg Zakona o radu koja propisuje da je poslodavac o svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada dužan obavijes jelo držav-ne uprave nadležno za poslove inspekcije rada u roku od petnaest dana od dana sklapanja ugovora. Također se predlaže brisanje odredbe članka 15., stavka 1. to-čaka 1. i 2. koje propisuju vrijeme obvezne nazočnos radnika na mjestu rada i rokove, vrijeme i način nad-zora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika. Umje-sto toga kao dodatni uglavak takvog ugovora umjesto nazočnos propisuje se radno vrijeme radnika na iz-dvojenom mjestu rada. Ostale odredbe koje regulira-ju ins tut rada na izdvojenom mjestu nisu mijenjane. Predloženom izmjenom pojednostavljuje se postojeća odredba o radu na izdvojenom mjestu.

4. Izmjena ins tuta privremenog zapošljavanja

Važećim Zakonom o radu propisan je ins tut privre-menog zapošljavanja putem Agencija za privremeno zapošljavanje kao poslodavca, koji na temelju ugovo-

8

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK 330.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

ra o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslo-davcu (dalje u tekstu: korisnik) za privremeno obav-ljanje poslova. Rad radnika posredovanjem agencija se temelji na trostranom odnosu: agencija – korisnik – radnik, pri čemu je agencija poslodavac. Odnos između agencije i korisnika se uređuje ugovorom o ustupanju radnika koji je temelj za rad radnika kod korisnika, a koji u slučaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvo, mora sadržava i posebne uglavke.

Rad preko agencije za privremeno zapošljavanje se obavlja prema ugovoru o radu za privremeno obav-ljanje poslova, koji agencija skapa s radnikom, a koji može bi sklopljen na neodređeno ili određeno vri-jeme. Člankom 28. Zakona propisano je ograničenje vremena ustupanja radnika, odnosno da agencija ne smije ustupa radnika korisniku za obavljanje is h poslova za neprekinuto razdoblje duže od jedne godine, a prekid kra-ći od jednog mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od jedne go-dine. U vrijeme kada radnik nije ustupljen korisniku, radnik koji je u radnom odnosu u agenciji ima pravo na naknadu plaće u visini utvrđenoj člankom 87., stavkom 5. ovoga Za-kona, što znači da ako ovim ili dru-gim zakonom, drugim propisom, ko-lek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije druk-čije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

Novim Prijedlogom Zakona o radu predlaže se da takvi radnici, koji su do sada mogli bi privremeno zaposleni na maksimalni rok od godinu dana, mogu bi zaposle-ni na tri godine, s me da se prekid od dva mjeseca ne smatra prekidom tog razdoblja (sada jedan mje-sec). Nadalje, predlaže se da u vrijeme kada radnik nije ustupljen korisniku, radnik koji je u radnom odnosu u agenciji ima pravo na plaću utvrđenu ugovorom o radu. Dakle, ugovorom o radu utvrđuju se obveze agencije prema radniku u razdoblju kada je ustupljen, odno-sno razdoblju kada nije ustupljen korisniku te ovisno o uvje ma ugovora o radu, radnik kada nije ustupljen korisniku ostvaruje pravo na plaću u ugovorenoj visini.

5. Smanjenje indeksa zakonske zaš te zaposlenja

Novim prijedlogom Zakona o radu smanjuje se indeks zakonske zaš te zaposlenja, i to ubrzanjem postupka otkazivanja te se mijenja ins tut prekidanja jeka otka-znog roka, smanjuje broj zaš ćenih kategorija radnika od otkazivanja, odnosno apsolutna zaš ta otkazivanja

ugovora o radu radnicima koji koriste rodiljna i roditelj-ska prava, visina naknade štete u slučaju sudskog raskida radnog odnosa te postupak kolek vnog viška radnika.

5.1. Ins tut prekidanja jeka otkaznog roka

Prema novom prijedlogu Zakona o radu, kao i do sada, otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodilj-nog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovi-com punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smet-njama u razvoju prema posebnom propisu, te za vrije-me privremene nesposobnos za rad jekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne boles , te vršenja dužnos građana u obrani.

Među m, prema novom prijedlogu otkazni rok ne teče za vrijeme pri-vremene nesposobnos za rad, ali radni odnos radnika koji je prije po-četka jeka otkaznog roka bio ili je jekom otkaznog roka privremeno

nesposoban za rad, bez obzira na trajanje privremene nesposobnos za rad i pripadajućeg otkaznog roka radnika, prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odlu-ke o otkazu ugovora o radu. Dakle, ugovor o radu prestaje maksimalno šest mjeseci nakon uručenja otkaza,

bez obzira na bolovanje. Također se predlaže da otka-zni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, osim ako kolek vnim ugovorom, pravilni-kom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

5.2. Ins tut kolek vnog viška radnika

Važećim Zakonom o radu predviđen je ins tut kolek v-nog otkaza uz sudjelovanje radničkog vijeća i nadležne javne službe zapošljavanja u tom postupku u slučaju prestanka potrebe za radom najmanje dvadeset radni-ka, od kojih se poslovno uvjetovanim otkazom otkazuju ugovori o radu najmanje petorici radnika. Člankom 121. ZOR-a u tom slučaju poslodavac ima obvezu izradi pro-gram zbrinjavanja viška radnika, te ne može proves ot-kazivanje radnicima za koje je izrađen program zbrinja-vanja viška radnika u roku od trideset dana od dana do-stave programa nadležnoj javnoj službi zapošljavanja.

Novim prijedlogom Zakona o radu ukida se obveza po-slodavca da izrađuje program zbrinjavanja viška radni-ka, te se smanjuje trajanje procedure kolek vnog zbri-njavanja viška radnika tako, da se rok od trideset dana u kojem poslodavcu nije dopušteno otkaziva ugovore o radu radniku ne računa od dostave programa zbri-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

9


njavanja viška radnika nadležnoj javnoj službi zapo-šljavanja, već od dana dostave obavijes o prestan-ku potrebe za radom radnika nadležnoj javnoj službi zapošljavanja. Također se omogućuje poslodavcu da otkaže ugovor o radu radniku zbog poslovno ili osob-no uvjetovanih razloga bez obzira na okolnost može li ili ne radnika zaposli na drugim poslovima, odnosno neovisno o tome može li ili ne radnika obrazova ili osposobi za rad na nekim drugim poslovima.

5.3. Izmjena apsolutne zaš te otkazivanja ugovora o radu

Odredba članka 71. važećeg Zakona o radu koja propisu-je da za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditelj-skog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu radi pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja h prava, poslodavac ne može otkaza ugovor o radu trudnici i osobi koja se koris nekim od spomenu h prava predstavlja apsolut-nu zaš tu otkazivanja ugovora za te osobe.

Među m, novim prijedlogom Zakona predlaže se da ugovor o radu za te osobe ipak može presta , i to smrću poslodavca fi zičke osobe, prestankom obrta po sili zakona, brisanjem trgovca pojedinca iz registra ili danom završetka postupka likvidacije u skladu s posebnim propisima.

5.4. Naknada štete u slučaju sudskog raskida radnog odnosa

Novim prijedlogom Zakona o radu smanjuju se kazne izrečene u sudskom sporu za poslodavce koji radni-cima otkaze uručuju bez valjane pravne osnove su-kladno odluci suda. Do sada je radnik od takvih po-slodavaca u sudskom sporu mogao napla odš-tetu u iznosu od tri do osamnaest mjesečnih plaća sukladno članku 117., stavku 1. važećeg Zakona o radu, koji propisuje da ako sud utvrdi da otkaz po-slodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo na-stavi radni odnos, sud će na zahtjev radnika odredi dan prestanka radnog odnosa i dosudi mu naknadu štete u iznosu najmanje tri, a najviše osamnaest pro-sječnih mjesečnih plaća toga radnika isplaćenih u pret-hodna tri mjeseca, ovisno o trajanju radnoga odnosa, staros te obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Prema novom prijedlogu Zakona, predlaže se maksimal-ni iznos odštete od osam mjesečnih plaća.

6. Izmjena uvjeta prava na štrajkNovim prijedlogom Zakona o radu predlažu se iz-mjene odredbe članka 269. Zakona o radu, kojim

su propisani uvje i razlozi kada se sindika ili njihove udruge mogu pozva na štrajk i proves ga. Predlože-nim izmjenama usklađuju se prava sindikata na štrajk s Konačnim prijedlogom Zakona o reprezenta vnos udruga poslodavaca i sindikata, te se omogućuje po-kretanje štrajka zbog neisplate plaće odmah po pro-teku dana dospijeća njene isplate. Prema sada važećoj odredbi sindika ili njihove udruge imaju pravo pozva- se na štrajk zbog neisplate plaće, ako nisu isplaćene

protekom roka od trideset dana od dana dospijeća.

7. Zastara potraživanja iz radnog odnosaNovim prijedlogom Zakona o radu predlaže se propi-sivanje općeg zastarnog roka od pet godina za potra-živanja iz radnog odnosa. Sada, prema važećem Zako-nu o radu potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za tri godine.

8. Sudjelovanje radnika u odlučivanjuPrema članku 150. Zakona o radu poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća doni-je odluku o otkazu članu radničkog vijeća, kandida-tu za člana radničkog vijeća, koji nije izabran te članu izbornog odbora u razdoblju od tri mjeseca nakon utvrđenja izbornih rezultata, radniku kod kojega po-stoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposred-na opasnost od nastanka invalidnos , otkazu radniku osobi s invaliditetom, radniku starijem od šezdeset godina, predstavniku radnika u organu poslodavca. Ako se radničko vijeće u roku od osam dana ne izjasni

o davanju ili uskra suglasnos , smatra se da je suglasno s odlukom poslodavca.

Ako radničko vijeće uskra suglasnost, poslodavac može u roku od petnaest dana od dana dostave izjave o uskra- suglasnos traži da tu suglasnost nadomjes sudska ili arbitražna odlu-ka. Prijedlogom novog Zakona o radu nadopunjuje se navedena odredba

Zakona propisivanjem obveznog arbi-tražnog postupka prije sudskog, te se

mijenja odredba o suglasnos radničkog vijeća na otkaz ugovora o radu posebno zaš ćenih radnika. Naime, predlaže se da ako radničko vijeće uskra suglasnost, uskrata mora bi pisano obrazložena i da poslodavac može u roku od petnaest dana od dana dostave izjave o uskra sugla-snos traži da tu suglasnost nadomjes arbitražna odluka. Arbitražu provodi ar-bitar kojeg s liste, koju utvrđuje Gospo-darsko-socijalno vijeće, odaberu strane u sporu odnosno koju odrede sporazumno.

10

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

1. UvodPrema odredbama članka 6., stavka 2. Pravilnika o provedbi fi nancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru (NN, br. 130/11) obveznici izrade Plana us-postave i razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola (dalje u tekstu: Plan) su sljedeći korisnici proračuna:

• središnja jela državne uprave • izvanproračunski korisnici državnog proračuna • županije i Grad Zagreb • županijska središta• veliki gradovi iznad 35.000 stanovnika.

Plan za 2014. obveznici izrade dužni su dostavi Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva fi -nancija do 31. ožujka 2014., na adresu Katančićeva 5, Zagreb i adresu e-pošte: iva.jurcevic@mfi n.hr .

Obrazac Plana je strukturiran tako da sadrži dva di-jela:

A. Izvješće o realizaciji ak vnos iz Plana uspostave i razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola za pro-teklu godinu

B. Plan uspostave i razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola za tekuću godinu.

Plan priprema voditelj za fi nancijsko upravljanje i kontrole u suradnji s čelnicima unutarnjih ustrojstve-nih jedinica, a odobrava čelnik korisnika proračuna. Za potrebe izrade Plana potrebno je sagleda i anali-zira izvješća:

• koja su rezultat samoprocjene sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola (Upitnik za samoprocjenu su-stava fi nancijskog upravljanja i kontrola – obrazac GI-FUIK, Upitnik o fi skalnoj odgovornos )

• koja su rezultat rada unutarnje revizije (prihvaće-ne, a neprovedene preporuke)

• Državnog ureda za reviziju (neprovedene preporu-ke) i

• Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske Unije (prihvaćene, a neprovedene prepo-ruke).

Ovakav pristup u izradi Plana znači cjelovito sagleda-vanje trenutnog stanja u sustavu fi nancijskog uprav-ljanja i kontrola i iniciranje provedbe ak vnos , koje su utvrđene i planirane za provedbu po prethodno spomenu m izvješćima i planovima djelovanja. U pri-premu Plana treba uključi sve rukovoditelje, odno-sno izrada ovog dokumenta nije isključivo zadaća vo-ditelja za fi nancijsko upravljanje i kontrole. Uključe-nost rukovoditelja u pripremu Plana nužna je, kako bi is na sveobuhvatan način obuhva o ak vnos koje će se poduzima , a isto tako da rukovoditelji shvate svoju ulogu u njegovoj realizaciji i odgovornost koju imaju za funkcioniranje fi nancijskog upravljanja i kon-trola u dijelu za koji su nadležni.

Od korisnika proračuna, također se traži da prili-kom planiranja ak vnos koje će poduze u cilju razvoja sustava iste povežu s pojedinim komponen-tama fi nancijskog upravljanja i kontrola (kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne ak vno-s , informacije i komunikacije, praćenje i procjena). U povezivanju ak vnos i komponen fi nancijskog upravljanja i kontrola, korisnicima proračuna može

Plan uspostave i razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola za 2014.Marela Knežević *

Davor Kozina **

Plan uspostave i razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola za 2014. izrađuje se prema Upu za izradu Pla-na uspostave i razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola od 4. ožujka 2013. (KLASA: 043-01/13-01/224, URBROJ: 513-10/13-1) koja je objavljena na web-stranici Ministarstva fi nancija – h p://www.mfi n.hr/hr/planovi-razvoja-i-izvjescivanje. Korisnici proračuna koji nisu obveznici izrade Plana uspostave i razvoja fi -nancijskog upravljanja i kontrola planiranje ak vnos provode donošenjem Plana otklanjanja slabos i ne-pravilnos koji se prilaže uz Izjavu o fi skalnoj odgovornos . Više o obveznicima i rokovima izrade, strukturi i sadržaju Plana uspostave i razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola donosimo u nastavku.

* Marela Knežević, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zareb.** Davor Kozina, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

11

UDK 657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

pomoći Metodološki okvir za provedbu fi nancijskog upravljanja i kontrola, koji je sadržan u dodatku Pra-vilnika provedbi fi nancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru.

Također, u Prilogu broj 2 Upute, dana je i tablica u kojoj su pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos povezana s komponentama fi nancijskog upravljanja i kontrola. Određene ak vnos mogu se poveza s više komponen fi nancijskog upravljanja i kontrola, ali nije nužno da korisnici proračuna u potpunos iden fi ciraju sve veze između planiranih ak vnos i komponen fi nancijskog upravljanja i kontrola. Kraj-nja svrha ovog povezivanja je da korisnici proračuna lakše prepoznaju i povezuju komponente fi nancijskog upravljanja i kontrola u njihovoj svakodnevnoj ak v-nos i načinu poslovanja.

2. Izvješće o realizaciji ak vnos iz Plana za 2013.

U ovom dijelu Obrasca daje se pregled odnosno sta-tus svih planiranih ak vnos , koje su bile navedene u Planu za proteklu godinu. Osim pregleda proved-be planiranih mjera navedenih u Planu za proteklu godinu, potrebno je naves i mjere/ak vnos koje nisu bile navedene u Planu, ali su realizirane jekom 2013. godine i doprinose razvoju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola. Ako ak vnos nisu provedene ili su djelomično provedene potrebno je da obrazlo-ženje. Neizvršene ili djelomično izvršene ak vnos potrebno je uze u obzir prilikom izrade Plana uspo-stave i razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola za 2014. godinu.

Važno je istaknu da obveznici prilikom izrade Plana uspostave i razvoja fi nancijskog upravljanja i kontro-la, a sukladno postavljenim priorite ma, trebaju real-no planira mjere/ak vnos na unapređenju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola, koje će se prove-s jekom godine, kako bi se u Izvješću o realizaciji ak vnos iz Plana uspostave i razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola izbjegla obrazloženja da je zbog

nedostatka vremena većina mjera ostala neizvršena ili djelomično izvršena.

3. Sadržaj i struktura Plana Plan se priprema na obrascu koji se nalazi u Prilogu broj 1 spomenu h Uputa. Obrazac je strukturiran tako da od korisnika proračuna zah jeva klasifi ciranje planiranih ak vnos po pojedinim područjima koja se detaljnije navode u nastavku.

3.1. Ak vnos u svezi s ciljem rješavanja uočenih nedostataka prilikom izrade GI-FUIK

Prilikom izrade Godišnjeg izvješća o sustavu fi nancij-skog upravljanja i kontrola, korisnici proračuna pro-vode analizu ovog sustava odgovarajući na pitanja iz obrasca GI-FUIK, a kojim se procjenjuje razvijenost pojedinih komponen unutarnjih kontrola (kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne ak vnos , informacije i komunikacije, praćenje i procjena). Svaki nega van odgovor ili djelomičan odgovor u obrascu GI-FUIK ukazuje na određene nedostatke i slabos , odnosno područja koja zah jevaju daljnja unapređe-nja u poslovanju.

Na kraju obrasca GI-FUIK predviđen je prostor za unošenje prijedloga mjera koje se planiraju poduze radi otklanjanja uočenih slabos i nedostataka, odno-sno za daljnji razvoj fi nancijskog upravljanja i kontro-la po komponentama. Navedene mjere treba uze u obzir prilikom izrade Plana, tako da se is ma dodijele rokovi i odgovorne osobe za njihovo provođenje.

3.2. Ak vnos u svezi s nalazom i preporukom unutarnje revizije

Korisnici proračuna koji su obveznici izrade Plana, ob-veznici su ustrojavanja unutarnje revizije te prilikom planiranja ak vnos za razvoj ovog sustava trebaju uvaži preporuke unutarnje revizije, koje su usmjere-ne na poboljšanje sustava unutarnjih kontrola. Pod-sjećamo da se preporuke unutarnje revizije provode u skladu s rokovima defi niranim u Planu djelovanja (Planu provedbe preporuka), koji se izrađuje nakon svake obavljene unutarnje revizije.

Za potrebe izrade ovoga Plana, u dijelu u kojem se unose ak vnos koje se planiraju poduze radi rješa-vanja nalaza i preporuka unutarnje revizije, uzimaju se u obzir preporuke unutarnje revizije koje nisu pro-vedene ili su djelomično provedene, a koje se planira-ju proves u godini za koju se priprema Plan. Podaci o takvim preporukama (neprovedenim i/ili djelomično provedenim) sadržani su u obrascu Mišljenje unutar-nje revizije o sustavu fi nancijskog upravljanja i kon-trola za područja koja su bila revidirana prethodne

12


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

godine, a koje se prilaže s Izjavom o fi skalnoj odgo-vornos .

Prema podacima iz Objedinjenog godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola za 2012. godinu, veliki postotak prihvaćenih preporuka unu-tarnje revizije još nije bio proveden, a 50 % nepro-vedenih preporuka odnosio se na preporuke kojima je istekao rok za provedbu. Zbog navedenoga, Vlada Republike Hrvatske je 26. rujna 2013. donijela Zaklju-čak, kojim se zadužuju čelnici korisnika proračuna da između ostaloga:

• osiguraju provedbu prihvaćenih preporuka unu-tarnje revizije u skladu s rokovima, kako je navedeno u planovima djelovanja

• za preporuke unutarnje revizije koje nisu provede-ne prema planu djelovanja utvrde razloge neprovo-đenja i poduzmu ak vnos u svrhu njihove provedbe, odnosno ako iste nije moguće proves zbog određe-nih okolnos , tada navedeno treba usuglasi na razi-ni čelnika korisnika proračuna i unutarnje revizije.

3.1. Ak vnos u svezi s izradom Izjave o fi skalnoj odgovornos

U skladu s Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11), korisnik proračuna prilikom popunjavanja Upitnika o fi skalnoj odgovornos pro-cjenjuje sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola u pet ključnih područja: planiranje proračuna/fi nancij-skog plana, izvršavanje proračuna/fi nancijskog plana, javna nabava, računovodstvo, izvješćivanje. Za uo-čene slabos i nepravilnos prilikom popunjavanja Upitnika o fi skalnoj odgovornos , korisnici proračuna pripremaju Plan otklanjanja slabos i nepravilnos u kojem se navode podaci o ak vnos ma, koje se pla-niraju poduze za rješavanje slabos i nepravilnos , očekivani datumi otklanjanja slabos i nepravilnos te podaci o odgovornim osobama za otklanjanje sla-bos i nepravilnos .

Korisnici proračuna navest će i u ovom Planu ak v-nos koje su naveli u Planu otklanjanja slabos i ne-pravilnos (s is m rokovima i odgovornim osobama koje su naveli u Planu otklanjanja slabos i nepravil-nos ) samo što će još dodatno treba poveza takve ak vnos s komponentama fi nancijskog upravljanja i kontrola. U ovom povezivanju korisnicima proraču-na pomoći će tablica povezana s pitanjima iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos i komponen fi nancijskog upravljanja i kontrola, koja se nalazi u Prilogu broj 2 Upute.

Skrećemo pozornost da temeljem provedene samo-procjene fi nancijskog upravljanja i kontrola putem

Upitnika o fi skalnoj odgovornos korisnici proračuna mogu planira određene ak vnos (koje ne moraju bi navedene u Planu otklanjanja slabos i nepravil-nos jer su na ta pitanja dani potvrdni odgovori), koje se odnose, primjerice, na dopunu određene procedu-re ili na planirani broj obavljenih kontrola na licu mje-sta kod isplate donacija, pomoći, subvencija i drugih transfera krajnjim korisnicima za dane transfere i sl. Takve ak vnos se također navode u ovom Planu us-postave i razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola.

3.2. Ak vnos u svezi s nalazom i preporukom Državnog ureda za reviziju

Korisnik proračuna u Plan će uvrs i ak vnos ve-zane s rješavanjem nalaza i preporuka Državnog ure-da za reviziju iz obavljenih revizija, te iste poveza s komponentama fi nancijskog upravljanja i kontrola.

3.3. Druge planske mjere

Korisnici proračuna prilikom izrade ovog Plana tre-baju uze u obzir i druge mjere čijom se proved-bom unapređuje kvaliteta fi nancijskog upravljanja i kontrola, a koje nisu proizašle iz prethodno opisa-nih analiza. Primjerice, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje planiraju uspostavi sustav riznice ili ga proširi prema povezanim ins -tucijama, korisnici proračuna koji uvode novi infor-macijski sustav ili nadograđuju postojeći, izmjena organizacijske strukture ili programske klasifi kacije radi povezivanja strateških ciljeva s proračunom i ustrojstvenim jedinicama i slično, navest će takve mjere pod ovom točkom u Planu uspostave i razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

13


Mogu se naves i ak vnos koje su usmjerene rješa-vanju nekih slabos ili nedostataka uočenih prilikom obavljanja nadzornih ak vnos , ak vnos koje su usmjerene rješavanju nalaza i preporuka Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA), što je relevantno za ins tucije koje su uklju-čene u sustav upravljanja i provedbe programa EU, ak vnos koje su usmjerene na rješavanje najznačaj-nijih rizika u poslovanju, utvrđenih temeljem izvješća o rizicima i dr.

Sastavni dio Upute je i Prilog broj 3 u kojem je sadr-žan ogledni primjer popunjenog Plana uspostave i ra-zvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola s primjerima ak vnos za svako od navedenih područja s ciljem, da korisnicima proračuna bude od pomoći prilikom klasifi ciranja planiranih ak vnos po pojedinim po-dručjima.

4. Pregled mjera navedenih u Planovima za 2013. godinu

U nastavku se daje pregled mjera koje su obveznici izrade Planova s državne i lokalne razine naveli u svo-jim Planovima za 2013. godinu. O provedbi h mjera obveznici će izvijes u svojim Izvješćima o realizaci-ji ak vnos iz Plana uspostave i razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola za 2013.

a) Neke od mjera planiranih za provedbu na držav-noj razini su:

U kontrolnom okruženju:

• povezivanje strateških planskih dokumenata i pro-grama s opera vnim planovima

• uređivanje i decentralizacija ovlas i odgovornos za realizaciju dogovorenih ciljeva i upravljanje pro-računskim sredstvima

• izrada godišnjih planova rada sukladno Uredbi o načelima za unutarnje ustrojstvo jela državne uprave

• uređivanje međusobne suradnje između prve i druge razine proračunskih korisnika

• uspostava odgovarajućih linija izvješćivanja za po-trebe praćenja realizacije postavljenih ciljeva i os-tvarenih rezultata.

U upravljanju rizicima:

• imenovanje osobe za koordinaciju uspostave pro-cesa upravljanja rizicima i koordinatora za rizike po ustrojstvenim jedinicama

• izrada internih smjernica za upravljanje rizicima• dokumen ranje podataka o rizicima u registre rizika • organiziranje redovnih mjesečnih sastanaka ruko-

voditelja i koordinatora za rizike radi razmatranja najznačajnijih rizika

• izvješćivanje o najznačajnijim rizicima i ak vnos -ma u upravljanju rizicima

• donošenje strategije upravljanja rizicima.

U kontrolnim ak vnos ma:

• izrada internih procedura (stvaranje ugovornih obveza, zaprimanje računa, njihove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama i pravo-vremenog plaćanja, za proces izrade i realizacije strateškog i fi nancijskog plana te izvješćivanje o pokazateljima rezultata i pokazateljima učinka za utrošena sredstva; za upravljanje imovinom; za na-platu vlas h prihoda; za nabavu i ugovaranje; za povrate neopravdano utrošenih ili pogrešno ispla-ćenih proračunskih sredstava i sl.)

• povezivanje strateških ciljeva i ciljeva iz godišnjeg plana

• izrada internih akata, kojima se detaljnije uređuje međusobna suradnja prve i druge razine proračun-skih korisnika

• praćenje i kontroliranje namjenskog isplaćivanja donacija, subvencija pomoći do krajnjih korisnika te korištenje is h (kontrole na licu mjesta).

U informacijama i komunikacijama:

• praćenje ostvarivanja rezultata programa/projeka-ta/ak vnos kroz pokazatelje uspješnos

• izvješćivanje o najznačajnijim rizicima• integriranje informa čko-računovodstvenog su-

stava u sustav Državne riznice• izgradnja izvještajnog sustava s drugom razinom

proračunskih korisnika• ustrojavanje središnjeg registra ugovora• usklađivanje anali čkih evidencija i glavne knjige• ak vnos vezane s ažuriranjem mape poslovnih

procesa i ak vnos vezane s dokumen ranjem ključnih poslovnih procesa.

U praćenju i procjeni sustava:

• organiziranje sustava praćenja preporuka unutar-njih revizora

• praćenje funkcioniranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola kod proračunskih korisnika provjerom sadržaja Izjave o fi skalnoj odgovornos i Upitnika o fi skalnoj odgovornos za proračunsku godinu.

b) Neke od mjera planiranih za provedbu na lokal-noj razini su:

U kontrolnom okruženju:

• povezivanje ciljeva iz strateških dokumenata s pro-gramima u proračunu

• defi niranje pokazatelja uspješnos po upravnim odjelima na temelju kojih će se pra realizacija utvrđenih ciljeva, programa i projekata

14


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

Uskoro u prodaji izdanje:

Primjena Zakona o proračunu!

Ova publikacija daje osvrt na sadržaj, prak čne aspekte i provedbu odredbi Zakona o proračunu s posebnim naglaskom na promjene u Zakonu te službena tumačenja pojedinih odredbi Zakona. Upravo zbog utjecaja koje odredbe Zakona o proračunu imaju na primjenu proračunskih procesa na svim razinama, ova će publikacija, svojim prak čnim pristupom, olakša i pomoći svim proračunskim korisnicima, kao što su dječji vr ći, škole, javne vatrogasne postrojbe, muzeji, kazališta, arhivi, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, nacionalni parkovi i parkovi prirode, fakulte , ins tu , sudovi i ostali, kao i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te ministarstvima i drugim državnim jelima u lakšem razumijevanju obveza u procesu upravljanja proračunskim sredstvima.

Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen)

Predbilježbe za izdanje primamo na mail:

prijave@ m4pin.hr

• uključivanje čelnika proračunskih korisnika u sasta-vu na sastanke najviše razine rukovodstva

• izrada godišnjeg plana rada• izrada internih uputa o standardima ponašanja za-

poslenika (e čki kodeksi lokalnih i županijskih služ-benika) te imenovanje povjerenika za e ku

• planiranje i evidencija edukacije zaposlenika• vođenje očevidnika izobrazbe po pojedinom zapo-

sleniku.

U upravljanju rizicima:

• donošenje strategije upravljanja rizicima• imenovanje osoba za koordinaciju upravljanja rizi-

cima na razini županije/grada i koordinatora za rizi-ke te ustrojavanje registara rizika

• integriranje procesa upravljanja rizicima u proces strateškog i opera vnog planiranja

• razvijanje prakse izvješćivanja o najznačajnijim rizi-cima.

U kontrolnim ak vnos ma:

• izrada internih akata/naputaka o procesu izrade i re-alizacije fi nancijskog plana, procesu naplate vlas h prihoda, procesu upravljanja imovinom, o postupku ocjene fi skalnog učinka prijedloga akata, o načinu koordinacije i međusobne suradnje up ravnih jela županije i njihovih proračunskih koris nika

• izrada internih akata/naputaka za proces nabave i ugovaranja te nastavak stvaranja uvjeta za centra-lizaciju i objedinjavanje postupaka za sve ustanove, čiji je osnivač lokalna razina

• izrada procedura korištenja sredstava proračuna za potrebe korisnika sredstava, čiji je osnivač županija (osim korisnika obuhvaćenih decentralizacijom)

• izrada internih procedura kojima će se uredi ocje-na i postupak odobravanja inves cijskih projekata

• izrada internog akta kojim će se defi nira metodo-logija i kriteriji za dodjelu pomoći, donacija i sub-vencija (udrugama i sl.)

• uvođenje kontrola na licu mjesta za isplaćene po-moći, donacije i subvencije (na bazi rizika) te izrada internih akata/naputaka za obavljanje kontrola na licu mjesta.

U informacijama i komunikacijama:

• povezivanje anali čkih evidencija i glavne knjige• uvođenje evidencije svih ugovora• uspostava (ili nadogradnja) sustava riznice• uspostava sustava izvješćivanja o realizaciji progra-

ma.

U praćenju i procjeni sustava:

• kvartalno izvješćivanje na kolegiju (župana/grado-načelnika) o provedbi preporuka unutarnje i vanjs-ke revizije

• praćenje funkcioniranja sustava fi nancijskog uprav-ljanja i kontrola kod proračunskih korisnika provje-rom sadržaja Izjave o fi skalnoj odgovornos .

5. Završne napomenePodsjećamo da je odredbama članka 6., stavka 7. Pra-vilnika o provedbi fi nancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru propisano da korisnici proračuna, koji nisu obveznici izrade Plana uspostave i razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola (kao što su primje-rice, agencije i centri koji su proračunski korisnici ra-zine glava, gradovi ispod 35 000 stanovnika, općine, proračunski korisnici u sastavu JLP(R)S kao što su bol-nice, škole, vr ći, muzeji i slično) planiranje ak vnos na uspostavi i razvoju fi nancijskog upravljanja i kon-trola provode donošenjem Plana otklanjanja slabo-s i nepravilnos , koji se prilaže uz Izjavu o fi skalnoj odgovornos sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

15


1. UvodMinistarstvo fi nancija upu lo je 3. veljače 2013. svim ministarstvima i ostalim razdjelima državnog proraču-na, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima te svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samo-uprave Uputu o sastavljanju i predaji Izjave o fi skal-noj odgovornos za 2013. godinu. Uputa je raspolo-živa na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr/hr/izjava-o-fi skalnoj-odgovornos ).

Budući da je 2013. bila godina u kojoj su održani izbori za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te nji-hove zamjenike, a u praksi se pokazalo da procedura sastavljanja i predaje Izjave o fi skalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Izjava) u slučajevima primopredaje dužnos nije dovoljno jasno obrazložena, u nastavku teksta detaljnije se objašnjava način sastavljanja cje-lokupne dokumentacije povezane s Izjavom u slučaju primopredaje. Također, podsjeća se na izmjene za-konskih i podzakonskih akata koji su stupili na snagu jekom 2013. godine, a koji će utjeca na popunjava-

nje pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Upitnik), koji predstavlja jedan od temelja za sastavljanje Izjave.

2. Sastavljanje i predaja Izjave o fi skalnoj odgovornos

2.1. Obveznici

Izjava o fi skalnoj odgovornos je godišnja izjava ko-jom čelnik potvrđuje da je u radu osigurao zakonito,

namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učin-kovito i djelotvorno funkcioniranje sustava fi nancij-skog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvr-đenih u proračunu, odnosno fi nancijskom planu.

Zakonom o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011., uvedena je obveza sastavljanja i predaje Izjave za:

• čelnike jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave i

• čelnike proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su utvrđe-ni u Registru proračunskih i izvanproračunskih ko-risnika (dalje u tekstu: čelnik).

2.2. Rokovi

Postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave propi-sani su Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fi -skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12 i 130/13).

Rok predaje Izjave za 2013. godinu je:

• 28. veljače 2014. za čelnike proračunskih i izvan-proračunskih korisnika državnog proračuna i pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave.

• 31. ožujka 2014. za ministre i čelnike drugih držav-nih jela na razini razdjela organizacijske klasifi ka-cije, te načelnike općina, gradonačelnike, odnosno župane.

S Izjavom se predaju: Upitnik o fi skalnoj odgovornos za 2013. godinu, Plan otklanjanja slabos i nepravil-nos za 2013. godinu, Izvješće o otklonjenim slabos -

Uputa o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2013. godinuHana Zoričić *

Iva Brkić **

Autorice u tekstu daju kratak osvrt na postupak predaje Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2013. godinu, čija je obveza sastavljanja i predaje defi nirana Zakonom o fi skalnoj odgovornos , s naglasakom na specifi čnos sastavljanja prilikom primopredaje dužnos i specifi čnos u kontekstu izmjena zakonskih i podzakonskih akata, koji su stupili na snagu jekom 2013. godine.

* Hana Zoričić, dipl. oec, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Iva Brkić, mag. oec, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

16


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

ma i nepravilnos ma te Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola za pod-ručja, koja su bila revidirana u 2013. godini.

Obrasci Izjave za 2013. godinu zajedno sa svim prilozima dostupni su na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr/hr/izjava-o-fi -skalnoj-odgovornos ).

Važno je naglasi da razlika u roku predaje ne znači da čelnici svoju Izjavu temelje na izjavama čelnika prora-čunskih korisnika iz svoje nadležnos . Izjavu svaki čel-nik daje za ins tuciju kojom direktno upravlja, a ne i za sve proračunske korisnike, te nema potrebe traži od proračunskih korisnika da predaju Izjavu ranije od roka propisanog Uredbom.

Ipak, čelnici u nadležnim jelima imaju zakonsku obvezu provjere sadržaja Izjave koju su dostavili čelnici korisnika pod njihovom nadležnošću. Dakle, nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za svakog korisnika iz svo-je nadležnos provjeravaju formalni sadržaj Izjave i Upitnika, a jekom proračunske godine za svakog korisnika na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika, provjeravaju Izjavu i Upitnik. Također, nadležna mi-nistarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave provjeravaju, na odabranom uzorku do-stavljenih izvješća o otklonjenim slabos ma i nepra-vilnos ma utvrđenima prethodne godine, provedbu ak vnos iz Izvješća o otklonjenim slabos ma i ne-pravilnos ma utvrđenima prethodne godine, koje im korisnici dostavljaju.

Napominjemo da se, kao i prethodnih godina, Izjava može da i u slučaju uočenih slabos i nepravilnos , ako uočene slabos i nepravilnos ne utječu na zako-nito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te na učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava fi nan-cijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom, odnosno fi nancijskim planom, utvrđenih sredstava.

3. Sastavljanje i predaja Izjave u slučaju promjene čelnika jekom 2013.

Sukladno članku 12. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primje-ni fi skalnih pravila, prilikom postupka primopredaje čelnici sastavljaju Izjavu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datuma prestanka obnašanja duž-nos , koja se zajedno s prilozima predaje čelniku, koji preuzima dužnost i ulaže u Predmet o fi skalnoj odgovornos . Također, odgovorne osobe unutarnjih ustrojstvenih jedinica obveznika prilikom odlaska s mjesta odgovorne osobe unutarnje ustrojstvene je-dinice obveznika i postupka primopredaje, ako to čel-nik od njih zatraži, sastavljaju Izjavu za razdoblje od

1. siječnja tekuće godine do datuma odlaska s mjesta odgovorne osobe, koja se zajedno s prilozima predaje čelniku i ulaže u Predmet o fi skalnoj odgovornos .

U rujnu 2012. godine na snagu su stupile izmjene i dopune Uredbe te je, između ostaloga, pojašnjen na-čin postupanja prilikom primopredaje, a povezano s obvezom davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos .

Uredba o izmjeni i dopunama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 106/12) u članku 1. defi nira da se, ako je datum primopredaje raniji od 31. kolovoza, s Izjavom sastavljenom za razdoblje od 1. siječnja do datuma prestanka obnašanja dužnos – prilažu:

1. Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine za one slabos i ne-pravilnos , koje su prema Planu otklanjanja slabos i nepravilnos trebale bi otklonjene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja dužnos , te

2. prilozi sastavljeni za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine (Upitnik o fi skalnoj od-govornos , Plan otklanjanja slabos i nepravilnos i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu fi nancij-skog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini).

Prema tome, u 2013. godini za razdoblje do primo-predaje, ako je ista nastupila prije 31. kolovoza, nije bilo potrebno ponovo sastavlja Upitnik, već prili-kom primopredaje priloži onaj sastavljen za pret-hodnu 2012. godinu. Također, Izjavu i priloge u tre-nutku primopredaje nije bilo potrebno dostavlja nadležnom ministarstvu, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, već su is tre-bali bi uloženi u Predmet o fi skalnoj odgovornos i predani novom čelniku.

Dakle, u slučaju da je primopredaja nastupila prije 31. kolovoza, prilikom predaje Izjave za 2013. godinu, po-trebno je dostavi dva obrasca Izjave, svaki čelnik za dio godine u kojem je obnašao dužnost. Također, do-stavljaju se dva obrasca Izvješća o otklonjenim slabo-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

17


s ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godi-ne, odnosno Izvješće čelnika koji je obnašao dužnost od 1. siječnja 2013. do datuma primopredaje za one slabos i nepravilnos , koje su prema Planu otklanja-nja slabos i nepravilnos trebale bi otklonjene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja dužnos , te drugo Izvješće čelnika koji je obnašao dužnost od datuma primopredaje do 31. prosinca 2013.

Među m, nije potrebno dostavi Upitnik za 2012. godinu, Plan otklanjanja slabos i nepravilnos , ni Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidi-rana u prethodnoj godini, koji se nalaze u Predmetu o fi skalnoj odgovornos i bili su dio primopredajnog paketa. Nadalje, čelnik koji je dužnost obnašao od datuma primopredaje do 31. prosinca 2013. sastav-lja Upitnik, odnosno tes ra poslovne događaje koji se odnose na čitavu godinu, uključujući i dio godine u kojem nije obnašao dužnost, jer njegov prethodnik nije tes rao poslovne događaje u 2013. godini, ni sastavljao Upitnik za 2013. godinu. Na ovaj način te-s raju se svi poslovni događaji u 2013. godini.

S obzirom na to da su 19. svibnja 2013. u Republici Hrvatskoj održani izbori za općinske načelnike, grado-načelnike i župane te njihove zamjenike u određenim općinama, gradovima odnosno županijama došlo je do primopredaje dužnos . Zbog činjenice da je pri-mopredaja u tom slučaju nastupila prije 31. kolovoza, važno je pridržava se prethodno navedene proce-dure prlikom sastavljanja i predaje Izjave za 2013.

U slučaju da je primopredaja nastupila nakon 31. kolovoza 2013. svaki čelnik sastavlja Izjavu za dio go-dine u kojem je obnašao dužnost, odnosno dostavlja se Izjava čelnika koji je obnašao dužnost od 1. siječnja 2013. do datuma primopredaje i druga Izjava čelnika koji je obnašao dužnost od datuma primopredaje do 31. prosinca 2013. S dvjema Izjavama predaju se i dva Upitnika. Upravo zbog datuma primopredaje moglo se dogodi da je na dio pitanja iz Upitnika bilo po-trebno odgovori s N/P – NIJE PRIMJENJIVO. U ta-

kvim slučajevima potrebno je naknadno, za razdoblje od datuma primopredaje do 31. prosinca, odgovori na pitanja iz Upitnika, na koja je zbog specifi čnih okol-nos dan odgovor N/P – NIJE PRIMJENJIVO. Slijedom navedenog, obveznik s dvjema Izjavama dostavlja i dva Upitnika, s napomenom da u drugom odgovara samo na pitanja na koja nije bilo moguće odgovori u razdoblju za koje se sastavlja prvi Upitnik.

Prilikom postupka primopredaje, u praksi se znalo do-gađa , da čelnik koji napušta dužnost, novom čelniku odbije potpisa Izjavu za dio godine u kojem je obna-šao dužnost. U tom slučaju, čelnik koji napušta dužnost pismenim putem izjavljuje da Izjavu ne želi potpisa , o čemu je potrebno obavijes nadležno ministarstvo, odnosno jedinicu lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave prilikom dostave Izjave za 2013. S obzirom na to da je do sad jedina sankcija za nepotpisivanje Izjave predviđena Zakonom o fi skalnoj odgovornos bila poli čka odgovornost, a za čelnika koji odlazi ta-kva sankcija više nema učinka, pristupilo se izmjenama Zakona o fi skalnoj odgovornos u ovom dijelu.

Sukladno tome, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fi skalnoj odgovornos 1 uvodi se prekršajna odgovornost za čelnika, koji ne sastavi i ne dostavi Izjavu na način propisan Zakonom o fi skalnoj odgo-vornos i podzakonskim propisima, koji su doneseni na temelju istog.

4. Izmjene Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila u 2013. godini

Za sastavljanje i predaju Izjave za 2013. godinu važan je i izmijenjeni podzakonski akt donesen u 2013. go-dini. Radi se o Uredbi o izmjeni Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 130/13). Izmjene Za-kona o proračunu iz 2012. godine rezul rale su potre-bom usklađivanja podzakonskih propisa usko poveza-nih sa Zakonom o proračunu, između ostalih i Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila.

Podsjećamo da su posljednjim izmjenama Uredbe promijenjena tri pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgo-vornos i upravo je takav Upitnik jedan od temelja za davanje Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2013. go-dinu. U području planiranja proračuna/fi nancijskog plana izmijenjena su dva pitanja, i to pitanja 6. i 14., a u području izvještavanja izmijenjeno je pitanje 66.

1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fi skalnoj odgovornos donesen je na 12. sjednici Hrvatskog sabora 31. siječnja 2014.

18


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

5. Sastavljanje Upitnika u kontekstu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi

Još jedan zakonski akt koji je izmijenjen u 2013. godi-ni, a utječe na sastavljanje i predaju Izjave je Zakon o javnoj nabavi. Hrvatski sabor je 22. studenoga 2013. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o jav-noj nabavi (NN, br. 143/13), koji je stupio na snagu 10. prosinca 2013. Između ostalog, ovim zakonskim izmjenama povećan je prag za procijenjenu vrijed-nost nabave, do kojeg ne postoji obveza primjene Zakona o javnoj nabavi. Vrijednosni prag se povećao sa 70.000 kuna na 200.000 kuna (bez PDV-a) za robe i usluge, odnosno 500.000 kuna (bez PDV-a) za rado-ve; a pitanja nabave (procedure, način ugovaranja

i dr.) do h vrijednos uređuje naručitelj internim aktom.

Budući da je jedno od područja koje obuhvaća Upit-nik o fi skalnoj odgovornos područje javne nabave, u tom kontekstu ove izmjene i dopune utječu i na nje-govo popunjavanje. S obzirom na to da su se postup-ci javne nabave preteži dio godine morali provodi prema Zakonu o javnoj nabavi, koji je bio na snazi do 9. prosinca 2013. prilikom davanja odgovora na pita-nje 31. Za sve predmete javne nabave čija je procije-njena vrijednost veća od 70.000,00 kn provedeni su postupci javne nabave sukladno odredbama Zako-na o javnoj nabavi tes raju se postupci javne naba-ve, koji su bili provedeni do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi.

seminarFinancijski izvještaji za 2013. i novine u poslovanju neprofi tnih organizacija u 2014. godiniZagreb, hotel Central, 19. veljače 2014. s početkom u 10 sa

• novina koje donosi Prijedlog zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija

• izmjena i dopuna Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija

• fi nancijskih izvještaja za 2013. godinu• konačnog obračuna PDV-a za 2013.

godinu• godišnje prijave poreza na dohodak za 2013. godinu


Detaljan program seminara možete pogleda na stranici 2 Magazin a.

Pozivamo vas na seminar na kojem ćemo detaljno obradi teme:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

19


1. UvodZakon o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06; dalje u tekstu: Za-kon) je akt kojim se čelnike jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave te proračunskih korisnika na državnoj i lokalnoj razini obvezalo na uspostavu sustava unutarnjih fi nancijskih kontrola. Uspostava sustava fi nancijskog upravljanja i kontro-la predstavlja između ostalog i način na koji čelnik može sprječava rizik pojave nepravilnos i prijeva-ra. Neučinkovitost navedenog sustava može ima , a u velikom broju slučajeva ima za posljedicu neza-konitu i neučinkovitu potrošnju, koja je uzrokovana nepravilnos ma.

Sam Zakon defi nira nepravilnost, tako da se nepra-vilnošću smatra nepridržavanje ili pogrešna primje-na zakona i drugih propisa, koji proizlaze iz radnji ili propusta korisnika proračuna, a koja ima ili bi mogla ima štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o priho-dima/primicima, rashodima/izdacima, povra ma, imovini ili obvezama.

Radi boljeg razumijevanja ovoga pojma, iako je dana jednaka defi nicija u Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju prora-čunskim sredstvima (dalje u tekstu: Naputak), nepra-vilnos su klasifi cirane kako slijedi:

• nepravilnost za koju nisu propisane prekršajne odredbe

• nepravilnost koja ima obilježje prekršaja i • sumnja na kazneno djelo.

Možemo reći da je navedeno klasifi kacija nepravilno-s s obzirom na njihova obilježja. Druga vrsta podjele nepravilnos ovisi o nastanku, odnosno uočavanju nepravilnos pa ih tako možemo podijeli na:

• nepravilnos utvrđene u upravljanju proračunskim sredstvima

• nepravilnos uočene jekom provjere sadržaja Izjave o fi skalnoj odgovornos .

2. Uloga i obveze čelnika u sustavu upravljanja nepravilnos ma

Nedvojbeno je kako je za sprječavanje nepravilnos i poduzimanje radnji pro v nepravilnos uvijek od-govoran čelnik. Ova njegova odgovornost proizlazi iz Zakona o proračunu (čl. 95. – NN, br. 87/08 i 136/12) i Zakona o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru (čl. 36.). Kao i u dijelu prijenosa ovla-s na druge osobe za pojedine poslove iz područja javne nabave, planiranja, izvršavanja, računovodstve-nog praćenja i izvještavanja, čelnik može za određene poslove i ak vnos iz dijela sprječavanja nepravilno-s , a na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i na-činu rada, prenije ovlas na druge osobe. Među m, prenošenje ovlas i odgovornos ne isključuje odgo-vornost čelnika.

Odredbama Naputka prvi se puta čelnika jasno upu-ćuje kako postupa s određenom vrstom nepravilno-s i uloga čelnika u sustavu upravljanja nepravilnos -ma se detaljnije defi nira, te je čelnik obvezan:

Sastavljanje i predaja Izvješća o nepravilnos ma za 2013. godinuAna Zorić *

Sustav upravljanja nepravilnos ma sustavno je uređen i dalje se razvija od donošenja Naputka o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju proračunskim sredstvima od lipnja 2012. (NN, br. 70/12). Ipak izvjesno je da će ipak treba vremena dok ovaj sustav u pravom smislu ne zaživi u praksi s obzirom na to da polazi od činjenice kako bi svi zaposleni trebali ima zadovoljavajuća znanja o nepravil-nos ma. Drugim riječima svi bi trebali zna prepozna nepravilnost, ali i izvijes o tome. I jekom 2013. godine značajan broj upita odnosio se na ulogu osoba zaduženih za nepravilnos , te način rada proračun-skih i izvanproračunskih korisnika, koji nemaju osobe za nepravilnos . Do 31. ožujka 2014. za 2013. osobe za nepravilnos sastavljaju godišnje izvješće o nepravilnos ma na obrascu Izvješće o nepravilnos ma za razdoblje od 1. 1. 2013. do 31. 12. 2013., i predaju ga Ministarstvu fi nancija – Sektor za fi nancijski i prora-čunski nadzor.

* Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstavo obrane RH, Zagreb.

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

• u slučaju utvrđenih nepravilnos za koje postoji sumnja na kazneno djelo, predmet s dokazima u prilogu dostavi na postupanje nadležnom držav-nom odvjetništvu

• u slučaju utvrđenih nepravilnos koje imaju obi-lježje prekršaja, predmet s dokazima u prilogu do-stavi na postupanje nadležnoj ustrojstvenoj jedi-nici u Ministarstvu fi nancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, radi podnošenja optužnog pri-jedloga nadležnom jelu

• kada se utvrdi da su sredstva korištena suprotno zakonu ili proračunu, čelnik obveznika treba zah -jeva povrat proračunskih sredstava u proračun ili podnije zahtjev za obavljanje proračunskog nad-zora radi donošenja rješenja o povratu sredstava u proračun

• u slučaju utvrđenih nepravilnos za koje nisu pro-pisane kazne, naloži mjere za otklanjanje nepra-vilnos .

I do donošenja Naputka Zakonom je bilo propisano da će čelnik korisnika proračuna ili osoba zadužena za nepravilnos , nakon primljene obavijes o nepravil-nos ili sumnji na prijevaru, poduze potrebne mjere i o tome obavijes Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i nadležno jelo za nepravilnos i prijevare u Ministarstvu fi nancija, te obavijes osobu koja je upozorila na nepravilnos ili prijevaru, često su se u praksi pojavljivale nedoumice kako postupa nakon zaprimanja obavijes o prijavljenoj/uočenoj nepravil-nos , kome se i u kojim slučajevima prijavljuje takva nepravilnost.

Posebice je dvojbeno bilo kako bi čelnik trebao po-stupi u slučaju utvrđenih nepravilnos za koje nisu propisane kazne. U takvim je slučajevima odgovor-nost za otklanjanje nepravilnos na čelniku, pa je on dužan naloži mjere za otklanjanje nepravilnos , ali i vodi računa jesu li te mjere zaista i implemen rane, kako se takve nepravilnos ne bi više pojavljivale. Za svaku se prijavljenu, odnosno uočenu nepravilnost popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj ne-pravilnos , koji je skan s Naputakom.

U tom obrascu čelnik navodi niz podataka (podatke o obvezniku, oznaku pismena o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.), datum primitka prijave/uočavanja nepravilno-s , podatke o nepravilnos , poduzete mjere po pri-javljenoj/uočenoj nepravilnos , ostale informacije/napomene u vezi s prijavom/uočavanjem nepravil-nos , potpis čelnika obveznika, mjesto i datum), koji su relevantni i u vezi su s nepravilnos ma koja se pri-javljuje, između ostalog i procjena fi skalnog učinka. Naravno ovaj se podatak ispunjava samo ako je takvu procjenu za konkretnu nepravilnost moguće da .

S propisanom obvezom prijave sumnje na kazneno djelo, državnom odvjetništvu i prekršaja proračun-skom nadzoru u Ministarstvu fi nancija propisana je i obveza praćenja daljnjih radnji i postupanja o pred-me ma prijavljenih nepravilnos .

Za potrebe praćenja propisan je poseban obrazac, koji je sastavni dio i prilog Naputka, a na kojem će čelnik polugodišnje i godišnje izvještava osobu zaduženu za nepravilnos u nadležnom ministarstvu, odnosno lokalnoj jedinici (ovisno u čijoj je nadležnos ). Za pra-ćenje postupanja po svakoj pojedinoj prijavljenoj/uočenoj nepravilnos sastavlja se poseban obrazac, koji je dan u nastavku.

PRAĆENJE POSTUPANJA PO PODUZETIM MJERAMA

I. Podaci o obvezniku1. Naziv obveznika2. Odgovorna osoba – čelnik3. Adresa i poštanski broj

II. Podaci o predmetu4. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.)5. Datum primitka prijave/uočavanja nepravilnos

III. Praćenje jeka postupkaDatum Informacije o praćenju jeka postupka*

* dopisi upućeni nadležnim jelima i primljeni od nadležnih jela, izvješća, rješenja, uplate i sl.

Važnost praćenja postupanja po uočenim nepravilno-s ma u ovom sustavu je iznimno bitna. Naime, samo praćenje postupanja po nepravilnos ma omogućuje čelniku stjecanje novih saznanja, koja će mu u budu-će da ideje i usmjeri ga kako prilagođava , a po potrebi i mijenja sustav unutarnjih fi nancijskih kon-trola, kako bi se takva postupanja izbjegla u buduć-nos . Dakle, svi čelnici proračunskih i izvanproračun-skih korisnika imaju obvezu uspostavi dobar sustav uočavanja, prijavljivanja i izvještavanja o postupanju po prijavljenim nepravilnos ma, ali to ne znači da su obvezni temeljem Naputka imenova osobu za ne-pravilnos .

Ta obveza je propisana samo na razini nadležnih mi-nistarstava i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali ako smatraju potrebnim radi organi-ziranja sustava upravljanja nepravilnos ma u praksi

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

21


čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika mo gu imenova osobu za nepravilnos .

Obrazac Praćenje postupanja po poduze m mjera-ma proračunski i izvanproračunski korisnici imaju obvezu preda polugodišnje i godišnje osobi zadu-ženoj za nepravilnos u nadležnom ministarstvu, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osoba zadužena za nepravilnos te-meljem h izvještaja i zaprimljenih prijava nepravil-nos (na obrascu Podaci o uočenoj/prijavljenoj ne-pravilnos ) sastavlja polugodišnje (do 31. srpnja) i godišnje (do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu) izvješće o nepravilnos ma za Ministarstvo fi nancija – Sektor za fi nancijski i proračunski nad-zor. Naputkom nije propisan rok za predaju Obrasca Praćenje postupanja po poduze m mjerama, ali s obzirom na to da osobe zadužene za nepravilnos temeljem h obrazaca sastavljaju polugodišnji i go-dišnji izvještaj do 31. srpnja odnosno do 31. ožujka, obrazac bi trebali posla osobi zaduženoj za nepra-vilnos minimalno dva tjedna ranije – do 15. srpnja odnosno do 15. ožujka.

Polugodišnja i godišnja izvješća o nepravilnos ma koja sastavljaju osobe za nepravilnos , nisu Izvješća o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma, koja se sa-stavljaju prema Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skal-nih pravila (NN, br. 78/2011, 106/2012 i 130/13) uz Upitnik i Izjavu o fi skalnoj odgovornos , oko čega je u praksi došlo do nedoumica. Izvješća o nepravilnos -ma sastavljaju se na posebnom obrascu propisanom Naputkom: Prilog 4.

I. Podaci o obvezniku1. Naziv obveznika2. Odgovorna osoba – čelnik3. Adresa i poštanski broj

II. Podaci o osobi zaduženoj za nepravilnos 4. Ime i prezime5. Telefon6. Fax7. E-pošta8. Adresa i poštanski broj

IZVJEŠĆE O NEPRAVILNOSTIMAZA RAZDOBLJE OD __.__.20__. DO __.__.20__.

III. Podaci o nepravilnos ma1. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.)redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 1.1. Datum primitka prijave/uočavanja nepravilnos redni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 1.2. Kratki opis nepravilnos redni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 1.3. Vrsta nepravilnos redni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 1.4. Procjena fi skalnog učinkaredni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 1.5. Poduzete mjereredni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 1.5.1.1.5.2.1.5.3.

1.6. Praćenje postupanja po poduze m mjeramatočka III. iz Praćenja postupanja po poduze m mjerama[naves dopise upućene nadležnim jelima i primljene od nadležnih jela, izvješća, rješenja, uplate i sl.]1.6.1.1.6.2.1.6.3.2. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.)redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 2.1. Datum primitka prijave/uočavanja nepravilnos redni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 2.2. Kratki opis nepravilnos redni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 2.3. Vrsta nepravilnos redni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 2.4. Procjena fi skalnog učinkaredni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 2.5. Poduzete mjereredni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 2.5.1.2.5.2.2.5.3.

2.6. Praćenje postupanja po poduze m mjeramatočka III. iz Praćenja postupanja po poduze m mjerama

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite nam mail na:

centar@ m4pin.hr

22


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

[naves dopise upućene nadležnim jelima i primljene od nadležnih jela, izvješća, rješenja, uplate i sl.]2.6.1.2.6.2.2.6.3.

3. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.)redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 3.1. Datum primitka prijave/uočavanja nepravilnos redni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 3.2. Kratki opis nepravilnos redni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 3.3. Vrsta nepravilnos redni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 3.4. Procjena fi skalnog učinkaredni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 3.5. Poduzete mjereredni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 3.5.1.3.5.2.3.5.3.

3.6. Praćenje postupanja po poduze m mjeramatočka III. iz Praćenja postupanja po poduze m mjerama[naves dopise upućene nadležnim jelima i primljene od nadležnih jela, izvješća, rješenja, uplate i sl.]3.6.1.3.6.2.3.6.3.

4. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.)redni broj 4. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 4.1. Datum primitka prijave/uočavanja nepravilnos redni broj 5. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 4.2. Kratki opis nepravilnos redni broj 9. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 4.3. Vrsta nepravilnos redni broj 10. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 4.4. Procjena fi skalnog učinkaredni broj 12. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 4.5. Poduzete mjereredni broj 16. iz Podataka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos 4.5.1.4.5.2.4.5.3.

4.6. Praćenje postupanja po poduze m mjeramatočka III. iz Praćenja postupanja po poduze m mjerama[naves dopise upućene nadležnim jelima i primljene od nadležnih jela, izvješća, rješenja, uplate i sl.]4.6.1.4.6.2.4.6.3.

Dakle, u Izvješću se opisuje svaka nepravilnost po-sebno, tako da se upisuje oznaka pismena (iz poda-taka o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos ), datum primitka, kratak opis, procjena fi skalnog učinka, po-duzete mjere i praćenje postupanja po poduze m mjerama.

3. Obveza imenovanja, uloga i poslovi osoba za nepravilnos

Čelnici nadležnih ministarstava i drugih državnih -jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije, te čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave dužni su imenova osobu zaduženu za nepravilnos .

Svi proračunski i izvanproračunski korisnici te zapo-slenici u samom jelu, odnosno jedinici lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave o uočenim nepravil-nos ma obavještavaju osobu za nepravilnos , za koju se pretpostavlja kako ima veći stupanj znanja, kako o samim nepravilnos ma tako i postupanju s is ma.

Osoba zadužena za nepravilnos odgovorna je za:

• zaprimanje obavijes o nepravilnos ma• praćenje jeka postupanja po utvrđenim nepravil-

nos ma• sastavljanje polugodišnjeg izvješća (do 31. srpnja

tekuće godine za prvih šest mjeseci) i godišnjeg izvješća o nepravilnos ma (do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu). (Navedena izvješća dostavljaju se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu fi nancija u čijem je djelokrugu pro-računski nadzor (Sektor za fi nancijski i proračunski nadzor), koja je referentna točka za praćenje po-stupanja po prijavljenim/uočenim nepravilnos na području Republike Hrvatske.)

• suradnju sa Sektorom za fi nancijski i proračunski nadzor kao nadležnom ustrojstvenom jedinicom u Ministarstvu fi nancija u čijem je djelokrugu prora-čunski nadzor i drugim nadležnim jelima.

Važna napomena je da prema odredbama članka 6. Naputka, proračunski korisnici (škole, vr ći, fakul-te , ins tu , ustanove u zdravstvu, javne vatro-gasne postrojbe, nacionalni parkovi i dr.) nemaju obvezu imenovanja osobe zadužene za nepravilno-s , ali oni o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma dužni su izvijes osobu zaduženu za nepravilnos

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

23


u nadležnom ministarstvu, odnosno nadležnoj jedi-nici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odluka o imenovanju osobe zadužene za nepravilno-s dostavlja se Sektoru za proračunski nadzor i nadzor koncesija u Ministarstvu fi nancija te proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnos . Po-datke o osobi koja je zadužena za nepravilnos , kao što su ime i prezime, kontak i sl. potrebno je objavi na internetskim stranicama i/ili oglasnoj ploči.

Bitno je istaknu da je čelnik obveznika odgovoran za sprječavanje nepravilnos i poduzimanje radnji pro v nepravilnos , i on može na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada prenije ovlas na druge osobe. Među m, prenošenje ovlas i odgovornos ne isključu-je odgovornost čelnika obveznika. Odredbom članka 8. Naputka propisano je da je osoba za nepravilnos odgovorna za zaprimanje obavijes o nepravilnos ma, praćenje jeka postupanja o utvrđenim nepravilnos -ma, sastavljanje polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o nepravilnos ma; suradnju s nadležnom ustrojstvenom jedinicom u Ministarstvu fi nancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor i drugim nadležnim jelima.

U praksi se postavlja pitanje provode li osobe zaduže-ne za nepravilnos kontrole Izjave o fi skalnoj odgovor-nos . Kako je i prethodno opisano, odgovornos oso-be za nepravilnos navedene su u članku 8. Naputka, te se o uočenim nepravilnos ma o provedenim provje-rama koje obavljaju određeni službenici i/ili pročelnici za određeni resor i fi nancije, obavještava osoba zadu-žena za nepravilnos , koja popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos radi sastavljanja polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o nepravilnos ma.

Kod imenovanja osoba zaduženih za nepravilnos važno je zna da je Naputkom propisano da unutarnji revizor ne može bi imenovan osobom zaduženom za nepravilnos . Također, zbog specifi čne uloge vodi-telja za fi nancijsko upravljanje i kontrole, osoba zadu-žena za nepravilnos i voditelj za fi nancijsko upravlja-nje i kontrole ne bi trebale bi ista osoba.

Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji odluče imenova osobu za nepravilnos (iako nemaju zakonsku obvezu za to) tu osobu mogu za-duži za prikupljanje informacija o nepravilnos ma od ostalih zaposlenika i popunjavanje obrazaca: Po-daci o uočenoj/prijavljenoj nepravilnos i Praćenje postupanja po poduze m mjerama. Što se če pri-mjene Naputka, po prvi su puta Godišnja izvješća do-stavljena Sektoru za fi nancijski i proračunski nadzor do 31. ožujka 2013. za 2012. godinu.

Najčešće nepravilnos odnosile su se na nevjerodo-stojnu dokumentaciju. Također, značajan je broj ne-pravilnos u području javne nabave i poduzimanja

mjera naplate, ali i preuzimanja obveza po inves cij-skim projek ma te u dijelu planiranja proračuna. Što se če samog uočavanja nepravilnos , primjećujemo da se ipak značajan broj nepravilnos uočava prilikom primjene članka 12. Naputka, odnosno kada nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Ministarstvo fi nancija provjera-vaju sadržaj Izjave o fi skalnoj odgovornos i Upitnika o fi skalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Upitnik), koje im obveznici dostavljaju sukladno odredbama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila, što upućuje da je potrebno dalje radi i jača sustav uočavanja nepra-vilnos i radi na uspostavi ex ante kontrola, kako do nepravilnos uopće ne bi došlo, odnosno kako bi ih se svelo na najmanju moguću mjeru.

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKEZagreb, 20. i 21. ožujak 2014.10.00h-16.00h

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod pro-računskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o fi nancijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizori-ma i fi nancijskim i računovodstvenim djelatnicima.

• Prvi dan škole bit će posvećen proračunu, proračunskim procesima, zanimljivos ma u primjeni Zakona o proračunu i podzakonskih akata te klasifi ciranju i eviden ranju specifi čnih poslovnih događaja i transakcija, sastavljanju fi -nancijskih izvještaja i utvrđivanju rezultata.

• Drugi dan radit će se vrlo prak čno po pi-tanjima iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika.

Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu fi nancijskog upravljanja.Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilno-s ma i primjenu Naputka u praksi.Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!Detaljan program radionice možete pogleda na zadnjoj stranici magazina.

Ne propus te!

24

RAČUNOVODSTVO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

U broju 1 TIM4PIN Magazina autorice Ivana Jakir-Bajo i Sabina Rebrović dale su u člancima „Godišnji fi nancij-ski izvještaji za 2013. godinu“ te „Priznavanje prihoda i rashoda 2013. godine i povra u državni proračun“, sve-obuhvatan pregled rokova, obveznika, načina utvrđiva-nje rezultata i sastavljanja fi nancijskih izvještaja svih korisnika u sustavu proračuna. U međuvremenu je Mi-nistarstvo fi nancija na svojim internetskim stranicama objavilo Okružnicu o predaji i konsolidaciji fi nancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračun-skih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine (Klasa: 400-06/13-011140; Urbroj: 513-05-02-14-4) od 21. si-ječnja 2014. godine, čiji se tekst daje u nastavku.

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO FINANCIJA

Klasa: 400-06/13-01/140Urbroj: 513-05-02-14-4Zagreb, 21. siječnja 2014.

OBVEZNICIMA PREDAJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA U SUSTAVU PRORAČUNA -svima-

Predmet: Okružnica o predaji i konsolidaciji fi nan-cijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanpro-računskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine

I. Obveza i rokovi predaje godišnjih fi nancijskih izvještaja

Rokovi predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine jesu:

• za proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 17. veljače 2014. godine,

• za proračune jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 28. veljače 2014. godine,

• za konsolidirane fi nancijske izvještaje razdjela dr-žavnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave 31. ožujka 2014. godine.

Financijski izvještaji za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine sukladno čl. 24. Pravilnika o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računo-vodstvu (Narodne novine, br. 32/11) predaju se FI-NA-i isključivo u elektroničkom obliku.

Uz elektronički oblik Referentne stranice predaje se njen ispis ovjeren potpisom odgovorne osobe i pe-čatom.

Za predaju fi nancijskih izvještaja u elektroničkom obliku koriste se obrasci s ugrađenim kontrolama objavljeni na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr→Državna riznica→Računo-vodstvo→Proračunsko računovodstvo).

Kod preuzimanja fi nancijskih izvještaja zaposlenici FI-NA-e obavezno upisuju datum zaprimanja, ovjeravaju i potpisuju Referentnu stranicu.

Financijske izvještaje mogu preda isključivo prora-čunski i izvanproračunski korisnici državnog prora-čuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave objavljeni u Registru proračun-skih i izvanproračunskih korisnika i oni koji su nakon objave Podataka iz Registra uz suglasnost Ministar-stva fi nancija dobili RKP broj.

Napominjemo da svi oni koji nisu upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika nisu pro računski korisnici i ne mogu vodi proračunsko računovodstvo.

Okružnica Ministarstva fi nancijaOkružnica o predaji i konsolidaciji fi nancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna JLP(R)S za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

25

RAČUNOVODSTVO

II. Pregled fi nancijskih izvještaja po skupinama obveznika za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine

Obveznik Financijski izvještaji Rok predaje Predaja

proračunski korisnici državnog proračuna

• Bilanca,• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovi-ne i obveza i • Bilješke

do 17. veljače

razdjelu nadležnom područ-

nom uredu Državnog ureda za reviziju

područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS i Obra-zac: P-VRIO)

razdjeli

Konsolidirani izvještaji:• Bilanca, • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovi-ne i obveza,• Izvještaj o rashodima po funkcijskoj klasifi kaciji i • Bilješke

do 31. ožujka

područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS , Obra-zac: P-VRIO i Obrazac: RAS-funkcijski)

proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

• Bilanca,• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovi-ne i obveza,• Izvještaj o obvezama i • Bilješke

do 17. veljače

jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici

nadležnom područ-nom uredu Državnog ureda za reviziju

područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obra-zac: P-VRIO)

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• Bilanca, • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o rashodima pre-ma funkcijskoj klasifi kaciji, • Izvještaj o novčanim je-kovima,• Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovi-ne i obveza,• Izvještaj o obvezama i • Bilješke

do 28. veljače


područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OB-VEZE)

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Konsolidirani izvještaji:• Bilanca,• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima,• Izvještaj o rashodima pre-ma funkcijskoj klasifi kaciji, • Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovi-ne i obveza,• Izvještaj o obvezama i • Bilješke

do 31. ožujka

područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: P-VRIO i Obra-zac: OBVEZE)

izvanpro-računski korisnici državnog proračuna

• Bilanca, • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, • Izvještaj o rashodima pre-ma funkcijskoj klasifi kaciji,• Izvještaj o novčanim je-kovima,• Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovi-ne i obveza,• Izvještaj o obvezama i • Bilješke

do 28. veljače


područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OB-VEZE)

izvanpro-računski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

• Bilanca,• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima,• Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovi-ne i obveza, • Izvještaj o obvezama i • Bilješke

do 28. veljače

nadležnoj jedinici lo-kalne i područne (regio-nalne) samouprave


područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obra-zac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave, te vijeća nacionalnih manjina fi nancijske izvještaje za proračunsku godinu 2013. ne dostavljaju FINA-i i Dr-žavnom uredu za reviziju, već isključivo nadležnoj je-dinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za potrebe konsolidacije i kontrole.

Posebna napomena: HZZO, HZMO i HZZ ne sastavlja-ju Izvještaj o novčanim jekovima na obrascu NT, kao ni Izvještaj o obvezama na obrascu OBVEZE. Umje-sto toga dostavljaju mjesečni Izvještaj o obvezama.

III. Obvezna Bilješka – Izvještaj jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave o vlasničkim udjelima/neto imovini

Obrazac: UDJ predaje se u elektroničkom obliku Mi-nistarstvu fi nancija do 28. veljače za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca prethodne godine na e-ma-il: stjepan.jusup@mfi n.hr.

Upute za popunjavanje obvezne Bilješke kao i Obra-zac: UDJ objavljen je na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr→Državna rizni-ca→Računovodstvo→ Proračunsko računovodstvo).

IV. Predaja fi nancijskih izvještaja decentraliziranih proračunskih korisnika

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave koji su procesom decentrali-zacije prešli s državne na lokalnu razinu fi nancijske izvještaje za proračunsku godinu 2013. dostavljaju nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, Državnom uredu za reviziju, FINA-i, ali

26

RAČUNOVODSTVO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

i ministarstvu koje je za njih bilo nadležno prije pro-cesa decentralizacije.

Javne vatrogasne postrojbe dostavljaju fi nancijske izvještaje i:

Ministarstvu unutarnjih poslova: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obve-za, Izvještaj o obvezama i Bilješke.

Nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave konsolidiraju sve fi nancijske izvještaje jav-nih vatrogasnih postrojbi.

Osnovne i srednje škole dostavljaju fi nancijske izvje-štaje i:

Ministarstvu znanos , obrazovanja i sporta: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke.

Nadležni lokalni proračun konsolidira sve fi nancijske izvještaje: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijed-nos i obujmu imovine i obveza i Izvještaj o obvezama. Kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i iz-dacima lokalna jedinica konsolidira cjelokupan Izvještaj izuzev dijela doznačenog iz nadležnog ministarstva.

Izvještaj o obvezama osnovnih i srednjih škola lokalna jedinica konsolidira tako da ne uključuje dio obveza za zaposlene fi nanciran iz državnog proračuna. Te obveze u svojim evidencijama ima nadležno ministar-stvo te će se konsolidacijom središnje i lokalne države dobi ukupni podaci za opću državu.

Domovi za starije i nemoćne dostavljaju fi nancijske izvještaje i:

Ministarstvu socijalne poli ke i mladih: Bilancu, Izvje-štaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Iz-vještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke.

Nadležni lokalni proračun konsolidira sve godišnje fi -nancijske izvještaje domova za starije i nemoćne.

Centri za socijalnu skrb dostavljaju fi nancijske izvje-štaje i:

Ministarstvu socijalne poli ke i mladih: Bilancu, Izvje-štaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor fi nanciranja državni proračun, vlas i ostali prihodi», Izvještaj o obve-zama, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza i Bilješke.

Ministarstvo socijalne poli ke i mladih konsolidira sve fi nancijske izvještaje: Bilancu, Izvještaj o priho-

dima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obve-za i Izvještaj o obvezama. Pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima koris dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor fi nanciranja državni proračun, vlas i ostali prihodi».

Nadležni lokalni proračun pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima konsoli-dira samo dio koji su centri za socijalnu skrb ostvarili iz lokalnog proračuna. Isto se odnosi i na Izvještaj o obvezama.

Nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave nema obvezu konsolidacije Bilance i Izvje-štaja o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza.

Ustanove u zdravstvu (u vlasništvu županija) dostav-ljaju fi nancijske izvještaje i:

HZZO-u: dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor fi nanciranja državni i proračun, vlas i ostali prihodi», Izvještaj o obvezama i Bilješke.

HZZO za potrebe konsolidacije koris samo dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdaci-ma s naznakom: «Izvor fi nanciranja državni proračun, vlas i ostali prihodi». HZZO prikuplja i Izvještaje o obvezama decentraliziranih ustanova u zdravstvu, ali ne u svrhu konsolidacije, već posebnih potreba Mini-starstva fi nancija.

Nadležni lokalni proračun konsolidira sljedeće fi nan-cijske izvještaje: Bilancu, Izvještaj o prihodima i rasho-dima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o ob-vezama. Kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primi-cima i izdacima konsolidira samo dio koji je ustanova u zdravstvu dobila od nadležnog lokalnog proračuna.

Ustanove u zdravstvu u procesu sanacije kojima su osnivači županije i nadalje će predava fi nancijske izvje-štaje na gore opisani način, uz iznimku da će ove godine fi nancijske izvještaje dostavlja i Ministarstvu zdravlja.

Proces konsolidacije ostaje is kao i prethodne godi-ne. Navedeno je potrebno zbog osiguravanja jedno-obraznos sta s čkih podatka i praćenje ustanova u zdravstvu kroz usporedive vremenske serije.

V. Priznavanje prihoda za razdoblje siječanj – prosinac 2013. godine

a. Doznake sredstava 31. prosinca 2013. godine

Zbog usklađenos evidencija proračuna i proračun-skih korisnika potrebno je da se kao prihodi 2013. go-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

27

RAČUNOVODSTVO

dine priznaju sredstva koja proračuni uključivo s 31. prosincem 2013. godine doznače svojim proračun-skim korisnicima, a ista su korisnicima zbog tehnike platnog prometa raspoloživa 2. siječnja 2014. godine.

Uz priznavanje odgovarajućih prihoda iz proračuna, proračunski korisnici navedena sredstva u 2013. go-dini eviden raju kao ak vna vremenska razgraniče-nja.

U 2014. godini temeljem primljenih dokumenata in-s tucija ovlaštenih za platni promet razgraničenja se zatvaraju.

b. Doznaka sredstava pomoći izravnanja iz držav-nog proračuna

Preostala doznaka sredstava pomoći izravnanja iz državnog proračuna za 2013. godinu za fi nanciranje minimalnog fi nancijskog standarda utvrđenog teme-ljem Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izrav-nanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu (Narodne novine, br. 29/13) isplaćena je početkom si-ječnja 2014. godine.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve – nositelji decentraliziranih funkcija navedena će sredstva u računovodstvu proračuna iskaza kao prihod 2013. godine uz istovremeno eviden ranje rashoda koji se fi nanciraju temeljem Uredbe za 2013. godinu. Centri za socijalnu skrb, domovi za stare i ne-moćne osobe, zdravstvene ustanove, osnovne i sred-nje škole i javne vatrogasne postrojbe sredstva koja će ostvari od jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave za podmirenje obveza po rashodima koji se fi nanciraju iz pomoći izravnanja također pri-znaju u prihode 2013. godine.

Knjiženje je prikazano u nastavku.

Knjigovodstvene evidencije kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave:

2013. godina

R. br. Opis

Račun

Duguje Potražuje1 2 4 51. Potraživanje od državnog proračuna

i prihod ostvaren iz sredstava pomoći izravnanja

12921 6351

2. Rashodi po strukturi dobivenoj od korisnika i obveza prema korisniku

32, 34, 4 … 23954

2014. godina

3. Primljena sredstva pomoći izravnanja

11121 12921

4. Izvršeno plaćanje korisnicima 23954 11121

Knjigovodstvene evidencije kod decentraliziranih korisnika:

2013. godina

R.br. Opis

Račun

Duguje Potražuje1 2 4 51. Obveze prema dobavljačima 32, 34, 4 …. 23, 242. Potraživanja od JLP(R)S i prihod iz

proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos korisnika proračuna

12921 671

2014. godina

3. Primljena sredstva od JLP(R)S 11121 129214. Podmirenje obveza prema

dobavljačima23, 24 11121

c. Priznavanje prihoda proračunskih korisnika u su-stavu riznice

Analizom financijskih izvještaja proračunskih kori-snika jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave uključenih u sustave riznica utvrđeno je da neki od njih imaju iskazane samo prihode podskupine 671 Prihodi iz proračuna za financira-nje redovne djelatnosti korisnika proračuna, iako ostvaruju i prihode iz drugih izvora (od sufinanci-ranja cijene usluge i ostalih namjenskih prihoda te vlastitih prihoda).

Zakon o proračunu propisuje obveznu uplatu na-mjenskih i vlas h prihoda koje ostvaruju proračun-ski korisnici u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kako je riječ o prihodima proračunskih korisnika, is su obvezni eviden ra navedene prihode u svojoj glavnoj knjizi, na osnov-nim računima računskog plana sukladno vrs izvor-no ostvarenih prihoda, a jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna je osigura knjigo-vodstveni dokument na temelju koje korisnik provodi navedena knjiženja ako se prihodi izravno uplaćuju na račun jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave.

d. Korištenje namjenskih prihoda doznačenih iz dr-žavog proračuna u 2014. godini za obveze nasta-le i podmirene u 2013. godini

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su podmirile obveze u 2013. godini iz izvora fi -nanciranja: opći prihodi i primici, a za pokriće kojih su iz državnog proračuna primile namjenske prihode u 2014. godini (primjerice za prijevoz učenika sred-njih škola), mogu navedene prihode koris u 2014. godini za pokriće obveza iz izvora fi nanciranja: opći prihodi i primici.

28

RAČUNOVODSTVO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

VI. Povra sredstava u državni proračun

a. Povra viškova od sredstava pomoći izravnanja u državni proračun – uputa za županije, Grad Za-greb, gradove i općine koje fi nanciraju decentra-lizirane funkcije i njihove krajnje korisnike

Ako su županije, Grad Zagreb, gradovi i općine koje fi nanciraju decentralizirane funkcije, na godišnjoj ra-zini, od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja, ostvarili više sredstava nego je:

• utvrđeno minimalnim standardom, odnosno ostvare više sredstava nego što je stvoreno obveza po rashodima koji se fi nanciraju na temelju odluka o minimalnim standardima za 2013. godinu

višak sredstava trebaju vra do 17. velja-če 2014. godine na račun Državnog proračuna HR1210010051863000160, model 64, poziv na broj 7196 (Povrat neiskorištenih sredstava iz ranijih godi-na)–42395–539150.

Povrat viška sredstava ne odnosi se na sredstva nami-jenjena za kapitalne projekte koji su planirani, a nisu izvršeni do kraja tekuće godine, te se višak h sred-stava može prenije i izvršava u sljedećoj godini ako su ispunjeni sljedeći uvje :

1. sredstva za projekte koji se prenose u visini bilanč-nih prava tekuće godine moraju osta na kraju tekuće godine neizvršena ili izvršena u iznosu ma-njem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela jekom tekuće godine,

2. preneseni projek mogu se izvršava u sljedećoj proračunskoj godini uz suglasnost nadležnog mini-starstva i Ministarstva fi nancija.

Obavijest o iznosu i datumu izvršenog povrata, kao i specifi kaciju po decentraliziranim funkcijama za koje je povrat izvršen, potrebno je dostavi na e-mail: stjepan.jusup@mfi n.hr.

b. Povrat neutrošenih novčanih sredstava na jedin-stveni račun državne riznice – uputa za korisnike državnog proračuna

Svi proračunski i izvanproračunski korisnici držav-nog proračuna dužni su iz sredstava doznačenih iz

državnog proračuna do 31. prosinca 2013. godine podmiri svoje obveze za isporučenu robu i obav-ljene usluge iskazane u bilanci na dan 31. prosinca 2013. godine.

Sva preostala sredstva koja su doznačena iz proraču-na, uključujući i sredstva ostvarena na tržištu (vlas prihodi), a za koja nisu iskazane obveze u bilanci na dan 31. prosinca 2013. godine, potrebno je do 31. si-ječnja 2014. godine vra na račun Državnog pro-računa HR1210010051863000160 s modelom: 64 i pozivom na broj: 7196–RKP–2013.

U bilanci na dan 31. prosinca 2013. godine korisnici državnog proračuna više doznačena sredstva u 2013. godini, prije povrata u državnu riznicu, iskazuju kao stanje na računu 23954 – Ostale nespomenute ob-veze. Kod povrata h sredstava u proračun (u 2014. godini) zatvara se račun obveza.

VII. Priznavanje rashoda kod novoosnovanih proračunskih korisnika

Novoosnovani proračunski korisnici rashode iz članka 51. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Ra-čunskom planu (Narodne novine, br. 114/10 i 31/11) koji nastaju kon nuirano i obračunavaju se za kalen-darska razdoblja jekom proračunske godine (u pravi-lu mjesečno) kao što su: rashodi za zaposlene, komu-nalne usluge, opskrba energen ma, telekomunika-cijske usluge, najamnine i zakupnine, naknade za rad predstavničkih i izvršnih jela, naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade i slično, iskazuju razmjerno broju naplaćenih prihoda u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. Rashodi koji se ne uključuju u tekuće izvještajno razdoblje iskazu-ju se kao ak vna vremenska razgraničenja – rashodi budućih razdoblja.

POMOĆNIK MINISTRA I GLAVNI DRŽAVNI RIZNIČAR Miljenko Fičor

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na

internetskim stranicama:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

29

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

1. UvodZa razliku od Izvještaja o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima koji pokazuje uspješnost poslovanja subjekta, Izvještajem o novčanim jekovima ocjenjuje se likvidnost, odnosno fi nancijska situacija i fi nancij-ski aspekt poslovanja. Ovaj izvještaj prikazuje ukupne novčane priljeve i odljeve za promatrani period, i to:

• neto primitke i izdatke iz poslovnih ak vnos (te-kućeg poslovanja)

• neto primitke i izdatke iz transakcija na nefi nancij-skoj imovini

• neto primitke i izdatke transakcija na fi nancijskoj imovini i obvezama.

Neto promjena na novčanom saldu rezultat je neto novca primljenog iz tri navedena izvora.

Izvještaj o novčanim jekovima sastavlja se na Obras-cu NT sa sljedećim podacima:

• stupac 1- broj računa iz računskog plana• stupac 2 - naziv računa• stupac 3 - AOP oznaka• stupac 4 - ostvareno u izvještajnom razdoblju teku-

će godine.

2. Sadržaj i popunjavanje Obrasca NTPrilikom popunjavanja Izvještaja o novčanim jekovi-ma potrebno je vodi računa o podacima koji su re-levantni za unos u Obrazac NT. Događa se da korisnici unose iste podatke u Obrazac NT i Obrazac PR-RAS iako ova dva obrasca mogu bi jednaka, samo ako je stanje obveza za rashode poslovanja i za nabavu nefi nancijske imovine u Bilanci jednako nuli (nema

prenesenih obveza iz prethodnih razdoblja). Kod ve-ćine korisnika to nije slučaj, stoga se podaci iskazani u ovim obrascima najčešće razlikuju.

Temelj za unos podataka u Obrascu NT i Obrascu PR-RAS je bruto bilanca. Iz bruto bilance se u Obrazac NT unose podaci s dugovne strana računa obveza i od-govara na pitanje koje su obveze plaćene u izvještaj-nom razdoblju. U Obrazac PR-RAS unose se podaci s dugovne strane računa rashoda i odgovara na pitanje koji su rashodi nastali u izvještajnom razdoblju.

Kako bi se u potpunos moglo udovolji ovakvom pristupu preuzimanja podataka iz bruto bilance po-trebno je prikaziva i sve rashode koji se izravno pla-ćaju iz blagajne preko računa obveza.

Kod popunjavanja Izvještaja o novčanim jekovima često je pitanje u kojem dijelu i na kojoj AOP oznaci Obrasca NT prikaza izdatke za rashode koji su nastali i eviden rani u prethodnoj godini, a podmireni su u tekućoj. U Obrascu PR-RAS za prethodnu godinu su rashodi bili iskazani na računima 3 i 4, a u Obrascu NT za prethodnu godinu se ne iskazuju, jer nisu bili podmireni u toj, već sljedećoj godini.

Treba li rashode iz prethodne godine plaćene u teku-ćoj iskaza na pozicijama izdataka povezanim s kon-kretnim rashodima u Obrascu NT ili u dijelu ostalih nespomenu h izdataka, gdje su kao veza s račun-skim planom navedeni bilančni računi razreda 1 i 2?

Iako se knjigovodstveno izdatak tekuće godine, koji je nastao podmirenjem obveza prethodne godine, evi-den ra na teret (dugovno) računa obveza, to ne zna-či da taj izdatak nije povezan s određenim rashodom. Napro v, on je posljedica potrošnje prethodne godine i stoga mora bi eviden ran u Obrascu NT na pozicijama u vezi s vrstom rashoda po kojima je izdatak nastao.

Izvještaj o novčanim jekovima (Obrazac NT)Ivana Jakir-Bajo *

Izvještaj o novčanim jekovima obvezne su sastavlja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunski korisnici državnog proračuna (Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Centar za restrukturiranje i prodaju, Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Fond za zaš tu okoliša i energet-sku učinkovitost). Ovaj fi nancijski izvještaj dio je seta fi nancijskih izvještaja kojeg navedena grupu obveznika sastavlja i predaje kvartalno, polugodišnje i godišnje. Rok za predaju godišnjeg izvještaja za 2013. godinu je 28. veljače 2014. godine, a autorica u ovom tekstu podsjeća na sadržaj i najčešće pogreške u popunjavanju ovog izvještaja.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu fi nancija RH, Zagreb.

30

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

Primici iz Obrasca NT eviden rani u okviru razreda 6 i 7 u pravilu trebaju bi jednaki prihodima u razredu 6 i 7 iskazanim u Obrascu PR-RAS, jer prihode priznaje-mo prema kriteriju mjerljivos i raspoloživos . Mjer-ljivi su kada se mogu vrijednosno iskaza , a raspolo-živi kada su naplaćeni u razdoblju na koje se odnose.

Izuzeci su:

• uobičajene nenovčane transakcije kao kompenza-cije, cesije, oprost koje se prikazuju u Obrascu PR-RAS kao prihod, ali ne primitak u Obrascu NT zbog izostanka stvarnog novčanog jeka

• donacije nefi nancijske imovine ostvarene izvan su-stava proračuna

• sredstva pomoći izravnanja za prosinac 2013. go-dine doznačena jedinicama lokalne i područne (re-gionalne) samouprave u 2014. godini. Budući da će sukladno upu Ministarstva fi nancija lokalne jedi-nice navedena sredstva iskaza kao prihod 2013. godine, ista su sadržana u Obrascu PR-RAS za raz-doblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine, ali ne i u Obrascu NT za 2013. godinu, jer je do pri-ljeva došlo u 2014. godini.

U nastavku daje se obrazloženje odstupanja između Obrasca PR-RAS i Obrasca NT i u iskazivanju prihoda od danih i primljenih donacija dugotrajne nefi nancij-ske imovine u slučajevima kada nije riječ o prijenosi-ma nefi nancijske imovine između proračuna ili prora-čuna i proračunskih korisnika.

U skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu dobivena dugo-trajna nefi nancijska imovina eviden ra se odobra-vanjem odgovarajućeg računa prihoda poslovanja i zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda za na-bavu dugotrajne nefi nancijske imovine. Istovremeno se za primljenu imovinu zadužuje odgovarajući račun nefi nancijske imovine u razredu 0, a odobrava odgo-varajući račun vlas h izvora u razredu 9.

Primjer:

Lokalna jedinica je u prosincu 2013. godine od podu-zeća «Saldo» d.o.o. dobila donaciju uredske opreme u vrijednos od 50.000,00 kn.

Red.br. Opis Iznos

RačunDuguje Potražuje

1 2 3 4 51.

1a.Primljena donacija

opreme50.00050.000

4221202212

6632391121

Prihod od kapitalnih donacija od trgovačkog društva u iznosu 50.000,00 kn bit će iskazan u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima lokalne jedinice za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine. Među m, kako nije došlo do priljeva

sredstva na račun, navedeni iznos neće bi iskazan u Izvještaju o novčanim jekovima. Slijedeći istu logiku, i rashod za nabavu uredskog namještaja bit će sadr-žan u Obrascu PR-RAS, a ne i u Obrascu NT.

Dane kapitalne pomoći inozemnim vladama i među-narodnim organizacijama te ins tucijama i jelima EU u dugotrajnoj nefi nancijskoj imovini, dane do-nacije dugotrajne nefi nancijske imovine i kapitalne pomoći kreditnim i ostalim fi nancijskim ins tucija-ma te trgovačkim društvima u dugotrajnoj nefi nan-cijskoj imovini eviden raju se preko računa prihoda od prodaje dugotrajne imovine i rashoda poslovanja eviden raju se zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda poslovanja i odobravanjem prihoda od pro-daje dugotrajne imovine na odgovarajućem računu razreda 7. Istovremeno odobrava se odgovarajući račun nefi nancijske imovine u razredu 0, a zadužuje odgovarajući račun vlas h izvora u razredu 9.

Primjer:

Lokalna jedinica je u 2013. godini donirala računalo športskoj udruzi.

Red.br. Opis Iznos


1 2 3 4 51.

1a.Donacija računala športskoj udruzi

100.000100.000

3821591111

7221102211

Kapitalni prihod od 100.000,00 kn bit će iskazan u Iz-vještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdaci-ma lokalne jedinice za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine. Među m, kako nije ostvaren priljev sredstava, navedeni iznos neće bi iskazan u Izvještaju o novčanim jekovima za 2013. godinu.

Transakcije na fi nancijskoj imovini i obvezama iska-zuju se po novčanom načelu i stoga su podaci u ra-zredima 8 i 5 Obrasca NT i Obrasca PR-RAS u pravilu jednaki (sva odstupanja od navedenog potrebno je objasni u Bilješkama). Uz podatke sa skupina računa u razredima 8 i 5, potrebno je uze u obzir i izdatke/primitke povezane s transakcijama, koje se u trenut-ku isplate ili uplate eviden raju samo na računima potraživanja, odnosno obveza (u Obrascu NT su reci označeni nazivom ostali primici i ostali izdaci, a kao veza s računskim planom navedeni su razredi 1 i 2).

Najbolji primjer koji ukazuje u kojim slučajevima se popunjavaju podaci u recima ostalih primitaka i izdataka Obrasca NT su isplate za službena putova-nja – po putnim nalozima. Dnevnice i putni troškovi uglavnom se isplaćuju u gotovom novcu temeljem obračunatog putnog naloga. Gotovina potrebna za isplatu putnih naloga podiže se sa žiroračuna i po-hranjuje u blagajnu. Najčešće se po ispostavljenom

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

31


putnom nalogu iz blagajne isplaćuje akontacija u pro-cijenjenom iznosu troškova, a po završetku službenog puta putni se nalog podnosi na obračun i pravdanje primljenih sredstava odnosno naplatu naknade uči-njenih troškova. Isplate akontacija za službeno puto-vanje, s obzirom na to da ne predstavljaju rashod već potraživanje (od primatelja), eviden raju se kao pro-mjene u fi nancijskoj imovini. Knjiženje se sukladno tome provodi odobrenjem računa novčanih sredsta-va i zaduženjem računa potraživanja od zaposlenih za isplaćenu akontaciju.

3. Kontrole unutar Obrasca NTU Izvještaju o novčanim jekovima pra se stanje novčanih sredstava na početku i na kraju razdoblja (AOP 228 i 229), dok se u dodatnim podacima Izvje-štaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima upisuje stanje novčanih sredstava na početku i na kraju, ali ne izvještajnog razdoblja nego tromjesečja (AOP 607 i 610). U Obrascu: NT uvijek se na AOP 228 iskazuje stanje novčanih sredstava na dan 1. siječnja, dok se u Obrascu PR-RAS na AOP 607 iskazuje stanje novčanih sredstava na dan početka tromjesečja (npr. 1. siječnja, 1. travnja, 1. srpnja, 1. listopada) za go-dinu. Upravo zbog ove razlike iznosi upisani na AOP 228 u Obrascu NT i AOP 607, u Obrascu PR-RAS nisu is . Iznosi upisani na AOP 229 u Obrascu NT i 610 u Obrascu PR-RAS trebaju bi is , jer se odnose na is dan – kraj izvještajnog razdoblja - 31. prosinac.

Novčana sredstva na kraju razdoblja (AOP 229) mo-raju bi jednaka novčanim sredstva na početku raz-doblja (AOP 228) uvećanim za ukupne neto primitke (AOP 226), odnosno novčanim sredstvima na počet-ku razdoblja (AOP 228) umanjenim za ukupne neto izdatke (AOP 227) ovisno o tome jesu li korisnici imali iskazane ukupne neto primitke ili izdatke.

AOP 226 > 0 → AOP 229 = AOP 228 + AOP 226

ILI

AOP 227 > 0 → AOP 229 = AOP 228 – AOP 227

Kontrola točnos obrasca Izvještaja o novčanim je-kovima, izuzev one matema čke, može se proves i usporedbom s Obrascem PR-RAS. Transakcije na fi -nancijskoj imovini i obvezama iskazuju se po novča-nom načelu i stoga su podaci u razredima 8 i 5 Obras-ca NT i Obrasca PR-RAS u pravilu jednaki (odstupanja od navedenog potrebno je objasni u bilješkama).

Jedna od najvećih pogreški pri sastavljanju Izvještaja o novčanim jekovima je iskazivanje is h podataka na:

• izdacima poslovanja u Obrascu NT i o rashodima poslovanja u Obrascu PR-RAS, odnosno

• izdacima za nabavu nefi nancijske imovine u Obras-cu NT i o rashodima za nabavu nefi nancijske imovi-ne u Obrascu PR-RAS,

uz istovremeno iskazivanje podataka o obvezama za rashode poslovanja i za nabavu nefi nancijske imovine (koje nisu na ak vnim vremenskim razgraničenjima) u Izvještaju o obvezama.

Može se dogodi da su gore spomenu izdaci iz Obrasca NT jednaki rashodima iz Obrasca PR-RAS, ali to ujedno znači i da su sve obveze po toj osnovi podmirene (ili da se radi o obvezama za kon nuirane rashode koji se zbog plana eviden raju na ak vnim vremenskim razgraničenjima te tek u sljedećem iz-vještajnom razdoblju priznaju u rashode – što treba naves u bilješkama).

Podaci upisani u NT mogu se provjeri na sljedeći način:

stanje obveza na početku izvještajnog razdoblja+ ukupni rashodi - prizna rashodi iz prethodnih godina - stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja _________________________________= iznos u NT

Ako dio obveza nije priznat kao rashod, nego je na ak vnim vremenskim razgraničenjima, tada se stanje obveza na kraju (u gore zadanoj formuli za provjeru iznosa upisanog u NT) treba umanji za dio koji je na razgraničenjima ili se za taj iznos trebaju poveća ukupni rashodi.

U Obrascu NT istovremeno ne mogu bi popunjene sljedeće AOP oznake:

• AOP 118 Neto primici iz poslovnih ak vnos i AOP 119 Neto izdaci iz poslovnih ak vnos

• AOP 194 Neto primici iz transakcija na nefi nancij-skoj imovini i AOP 195 Neto izdaci iz transakcija na nefi nancijskoj imovini

• AOP 224 Neto primici iz transakcija na fi nancijskoj imovini i obvezama i AOP 225 Neto izdaci iz tran-sakcija na nefi nancijskoj imovini i obvezama te

32


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

• AOP 226 Ukupni neto primici i AOP 227 Ukupni neto izdaci.

4. Sastavljanje Obrasca NT u sustavu riznica jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve koje su uvele sustav rizničnog poslovanja i u svoj proračun uključile sve prihode proračunskih korisni-ka te im ugasili račune, u načelu su do 2012. godine sastavljale jedan fi nancijski izvještaj. Financijski izvje-štaj razine 22 – proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i fi nancijski izvještaj razine 23 – konsolidirani proračun jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave imali su jednak obuhvat i sadržavali jednake podatke. Navedeno bi bilo isprav-no da je riječ o izvještaju o izvršavanju proračuna je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali kako je riječ o fi nancijskim izvještajima obuhvat nekonsolidiranog i konsolidiranog izvještaja treba bi različit, na što je upozorila i Državna revizija.

Sukladno Pravilniku o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11) postoje razine fi nancijskog izvještavanja, i to:

21 – proračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

31 – proračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji obavlja po-slove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju

22 – proračun jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave

23 – konsolidirani proračun jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave.

Razinu 21 i 31 označavaju pojedinačni fi nancijski iz-vještaji proračunskih korisnika u kojima su sadržani i svi prihodi te rashodi navedenog korisnika. Finan-cijski izvještaji razine 21 i 31 moraju da informacije o cjelokupnom poslovanju proračunskog korisnika, bez obzira na to uplaćuju li korisnici svoje prihode, u cijelos ili djelomično, u nadležni proračun ili se njihove obveze u cijelos ili djelomično podmiruju s jedinstvenog računa jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave.

Razina 22 označava fi nancijski izvještaj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji treba obu-hva isključivo prihode i rashode same jedinice uz one rashode koje jedinica iz svojih prihoda fi nancira proračunskom korisniku. Ovaj fi nancijski izvještaj ne smije sadržava vlas te ili namjenske prihode prora-čunskih korisnika bez obzira na to što se oni uplaćuju u nadležni proračun, kao ni rashode korisnika koji se

fi nanciraju iz h prihoda. Oni će bi dio izvještaja o iz-vršenju proračuna (izuzev ako nisu izuze odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave od obveze uplate), kao i konsoli-diranog fi nancijskog izvještaja jedinice (razina 23).

Razina 23 predstavlja konsolidirani fi nancijski izvještaj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji sadržava sve prihode i sve rashode jedinice, ali i prihode i rashode proračunskih korisnika u njenoj nadležnos . Razina 23 dobije se konsolidacijom fi -nancijskih izvještaja razine 22 s fi nancijskim izvještaji-ma razine 21 i 31.

Navedeni naputak o načinu izrade fi nancijskih izvje-štaja i njihovom sadržaju dan je u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013.-2015. i Okružnici o predaji i konsolidaciji fi nancijskih izvještaja proraču-na, proračunskih i izvanproračunskih korisnika držav-nog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine. Naputak se nije ponavljao u Okružnici za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine jer je u dosadašnjoj primjeni gore navedenog bilo tehničkih poteškoća. Proces izrade fi nancijskih izvještaja sukladno gore navedenoj Upu i Okružnici često zahtjeva dodatne tehničke pretpostavke i nije uvijek jednostavan.

Financijske izvještaje: Izvještaj o prihodima i ras-hodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS i Izvještaj o obvezama na Obrascu OBVEZE moguće je izradi bez većih prepreka. Među m, kod ostalih fi nancijskih izvještaja (Bilanca na Obrascu: BIL, Iz-vještaj o novčanom jek na Obrascu: NT i Izvještaj o promjenama u vrijednos obujma imovine i obve-za na Obrascu: P-VRIO) mogu se javi problemi pri prepoznavanju evidencija koje se odnose na prora-čun od onih koji se odnose na proračunske korisnike. Promjenama u sustavu proračunskog računovodstva i fi nancijskog izvještavanja, koje se očekuju jekom 2014. godine, is bi trebali bi otklonjeni.

www. m4pin.hr

e-mail:

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

33


1. UvodRazdjeli državnog proračuna sastavljaju Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifi kaciji kao dio kon-solidiranih izvještaja (razina 12). Rok za sastavljanje i predaju ovog Izvještaje je 31. ožujka 2014. godine. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve ovaj Izvještaj sastavljaju za razinu 22 (nekonsolidi-rani fi nancijski izvještaji) i 23 (konsolidirani fi nancijski izvještaji) te su im rokovi sastavljanja i predaje 28. ve-ljače 2014. godine za nekonsolidirane, odnosno 31. ožujka 2014. godine za konsolidirane izvještaje.

Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifi kaciji sastavlja se na Obrascu: RAS-funkcijski u koji se upi-suju sljedeći podaci:

• stupac 1 - broj računa iz funkcijske klasifi kacije• stupac 2 - naziv računa• stupac 3 - AOP oznaka• stupac 4 - ostvareno u prethodnoj godini• stupac 5 - ostvareno u tekućoj godini.

Funkcijski se klasifi ciraju rashodi poslovanja i rasho-di za nabavu nefi nancijske imovine, dok se izdaci za

fi nancijsku imovinu i obveze ne razvrstavaju funkcij-ski, a s me ni uključuju u ovaj Izvještaj.

Temeljna kontrola podataka unesenih u Obrazac: RAS-funkcijski je sljedeća:

zbroj rashoda po svakoj od funkcija

(AOP 001 + 018 + 024 + 031 + 071 + 078 + + 085 + 103 + 110 + 125)

treba odgovara iznosu na AOP 378 Ukupni rashodi u Obrascu: PR-RAS.

Detalje u Izvještaju je teško prekontrolira osim us-poređujući ga s izvještajima ostalih jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave. Na temelju uoče-nih velikih odstupanja u iskazu potrošnje za pojedine funkcije može se ispita radi li se o nepravilnos ma u sastavljanju Izvještaja ili o stvarnom razlikovanju u fi nanciranju pojedinih funkcija.

2. Specifi čnos u primjeni funkcijske klasifi kacije

Kako je osnovna svrha ovog Izvještaja uspoređivanje potrošnje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno država kada govorimo o me-đunarodnoj razini, nije potrebna velika preciznost u smislu da se svakom poslovnom događaju i transakciji

Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifi kaciji (Obrazac: RAS-funkcijski)Vesna Orlandini *

Sabina Rebrović **

Izvještaj o rashodima prema funkcijama jedan je od izvještaja, koji se sastavljaju i predaju za godišnje raz-doblje. Ovaj izvještaj sastavljaju jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, razdjeli državnog pro-računa i izvanproračunski korisnici državnog proračuna. Ostali proračunski i izvanproračunski korisnici (žu-panijske uprave za ceste) nemaju obvezu sastavljanja Izvještaja o rashodima prema funkcijskoj klasifi kaciji jer se na razini organizacije i djelatnos nastoji uspostavi direktna veza s funkcijskom klasifi kacijom. Npr., ako se u kliničkom bolničkom centru obavlja djelomično i edukacija studenata, nije potrebno posebno funk-cijski pra i izdvaja taj dio kao funkciju obrazovanja (visoko obrazovanje). Rashodi kliničkog bolničkog centra u cijelos se uključuju u funkciju zdravstva, zbog čega je dovoljan Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (na Obrascu PR-RAS) sastavljen za klinički bolnički centar. Kako su čes upi u vezi s detaljnijim pojašnjenjem sadržaja pojedinih podskupina funkcijske klasifi kacije, a i s obzirom na skori rok predaje ovog izvještaja, autorice u ovom tekstu podsjećaju na njegov sadržaj.

* Vesna Orlandini, mag. oec., pomoćnica ministra, Ministarstvo obrane RH, Zagreb.** Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i neprofi tnog sektora TIM4PIN.

34


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

određuje šifra funkcije. Za ministarstva i jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave u fazi pla-niranja postavlja se zahtjev da se ak vnos i projek- defi niraju tako da se povežu s jednom funkcijom.

Ovo omogućuje da se preko programske klasifi kacije - praćenja (i planiranja) potrošnje po ak vnos ma i projek ma dobivaju informacije i o potrošnji (plan i izvršenje) po funkcijama. Moguće je uspostavljanje i veze između organizacijske i funkcijske klasifi kaci-je, odnosno npr., vr ć može ima dvije ak vnos i tri projekta koji će svi bi povezani s funkcijom 0911 Predškolsko obrazovanje.

Da bi se Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifi -kaciji dobro sastavio neophodno je zna sadržaj funk-cijske klasifi kacije prema kojem se rashodi i razvrstava-ju. Npr., svi rashodi ureda gradonačelnika i pomoćnih službi klasifi ciraju se u funkciju 011, dok se rashodi upravnih odjela (ako je jedinica lokalne i regionalne sa-mouprave tako organizirana) razvrstavaju u funkciju za koju je upravni odjel nadležan - školstvo, kultura, zdrav-stvo i sl. Rashodi osnovnih škola klasifi ciraju se pod funkciju 091, s m da se rashodi prijevoza, hrane, smje-štaja, medicinske i stomatološke njege te ostali rasho-di sličnih dopunskih usluga namijenjenih prvenstveno učenicima odnosno korisnicima usluga obrazovanja, klasifi ciraju pod 096 - Dodatne usluge u obrazovanju.

Mirovine za vojne osobe - šifra funkcije je 102, jer funk-cija socijalne zaš te (10) uključuje i mirovine te se zato rashodi za to prate odvojeno i ne klasifi ciraju pod funk-ciju 021 Vojna obrana. Sufi nanciranje stanarine doma-ćinstvima - dodjeljuje se šifra funkcije 106 Socijalna za-š ta - stanovanje, a ne npr. 061 Razvoj stanovanja, jer ova funkcija uključuje regulaciju gradnje, razvoj stan-darda i upravljanje, a ne novčanu pomoć domaćinstvi-ma. Upravljanje javnim dugom - šifra funkcije je 0112 Financijski i fi skalni poslovi, a ne npr. 017 Transakcije povezane s javnim dugom, jer ova kategorija uključuje plaćanja kamata, osiguranja duga i sl.

Izgradnja cesta - šifra je 0451 Cestovni promet, a ne 0443 Građevinarstvo. Policijske škole u kojima se stječe i opće obrazovanje kao dodatak specifi čnim policijskim programima - šifra funkcije je 09 Obra-zovanje, a ne 031 Usluge policije. Šifra 031 uključuje policijske škole s isključivo policijskim programima. Rekonstrukcija ili izgradnja kanalizacijskog sustava - šifra 052 Upravljanje otpadnim vodama, jer ova sku-pina ne uključuje samo pročišćavanje otpadnih voda, nego pokriva i funkcioniranje kanalizacijskog sustava.

3. Sadržaj Izvještaja o rashodima prema funkcijskoj klasifi kaciji

U nastavku se daje pregled sadržaja Izvještaja kroz detaljnija pojašnjenja funkcijske klasifi kacije.

AOP 001 obuhvaća rashode za funkciju 01 Opće javne usluge, koji se klasifi ciraju na:

• 011 Izvršna i zakonodavna jela, fi nancijske i fi skal-ne poslove te vanjske poslove koji obuhvaćaju ras-hode: • ureda predsjednika, premijera, župana ili gra-

donačelnika; rashode za osoblje u uredima te rashode pomoćnih službi za potrebe izvršnih i zakonodavnih jela

• fi nancijskih i fi skalnih poslova bilo u središnjem proračunu ili u proračunima jedinica lokalne i re-gionalne samouprave te kod proračunskih kori-snika: rashodi upravljanja fi nancijskim i fi skalnim poslovima i organizacijskim jedinicama, uprav-ljanja javnim dugom, vođenja porezne poli ke; rashodi upravljanja riznicom i ministarstvom fi nancija, odjelom za proračun, računovodstve-nim i revizijskim odjelima, carinskim službama i slično

• upravljanja vanjskim poslovima: rashodi uprav-ljanja ministarstvom vanjskih poslova, diplo-matskim i konzularnim predstavništvima u ino-zemstvu; rashodi knjižnica, čitaonica i sličnih kulturnih ustanova i organizacija u inozemstvu; redovite članarine i slična plaćanja međunarod-nim organizacijama

• 012 Inozemna ekonomsku pomoć obuhvaća rasho-de u svezi s upravljanjem i razvojem suradnje sa zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji; rashode programa tehničke pomoći i s pendiranja, dane potpore ili zajmove zemljama u razvoju i u tranziciji i slično

• 013 Opće usluge odnose se na rashode organizacij-skih jedinica koje nisu povezane s nekom specifi č-nom funkcijom, npr. • razvoj i provedba općih kadrovskih poli ka - me-

toda klasifi kacije i opisa radnih mjesta, napredo-vanja, odabira kadrova; razvoj zakonskog okvira državne uprave i slično

• cjelokupno ekonomsko, socijalno planiranje i sta s ka

• rashodi organizacijskih jedinica za centralizira-no nabavljanje i opskrbljivanje; zapisi i arhive o održavanju i upravljanju građevinskim objek ma u vlasništvu države ili koje država koris ; centra-lizirane informa čke službe i službe za obradu podataka i slične službe i organizacijske jedinice organizirane općenito, a ne uz konkretnu funkciju

• 014 Osnovna istraživanja klasifi ciraju se rashodi ek-sperimentalnih istraživanja i teoretskih radova koji imaju za cilj stjecanje novih znanja, ali ne i primje-nu i korištenje

• podfunkcija 015 Istraživanje i razvoj općih javnih usluga obuhvaća rashode za istraživanja, koja ima-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

35


ju za cilj rezultate primijeni u praksi - za razvoj op-ćih javnih usluga.

• 016 Ostale javne usluge odnosno javne usluge koje nisu drugdje svrstane obuhvaćaju rashode održa-vanja izbora, referenduma, registracije glasača i sl.

• podfunkcija 017 Transakcije javnog duga obuhvaća rashode kamata, izdanih jamstava, davanje zajmo-va, ali ne i administra vne rashode upravljanja jav-nim dugom koji se funkcijski klasifi ciraju u 011, te

• 018 Opće potpore - šifru funkcije 018 dobivaju one pomoći (rashodi na podskupini računa 363 Pomoći unutar opće države) proračunima i/ili izvanprora-čunskim fondovima, koje se ne daju za konkretnu namjenu (funkciju) nego općenito.

AOP 018 obuhvaća rashode za funkciju 02 - Obra-na, koji se klasifi ciraju na:

• 021 Vojna obrana u koju se klasifi ciraju rashodi kopnenih, pomorskih i zračnih obrambenih snaga; rad komunikacijskih, transportnih, obavještajnih i ostalih službi u funkciji obrambenih snaga; uključu-ju se i rashodi terenskih bolnica, ali ne i bolnica u bazama odnosno vojnih bolnica u kojima se mogu liječi i civili (šifra funkcije za njih je 073) te vojnih škola koje imaju širi program blizak civilnim škola-ma (klasifi ciraju se pod 091, 092, 093 ili 094)

• 022 Civilna obrana uključuje rashode civilne obra-ne i organiziranja vježbi u kojima sudjeluju civilne ins tucije i građani. Ne uključuju se rashodi službe civilne zaš te koji se klasifi ciraju pod 032

• 023 Inozemna vojna pomoć – vojne pomoći inoze-mnim vladama i misije vojne pomoći pri međuna-rodnim organizacijama

• 024 Istraživanje i razvoj obrane i• 025 Ostali rashodi za obranu koji nisu drugdje svr-

stani kao što su priprema i provedba zakonodav-stva povezanog s obranom, izrada općih informa-cija, tehničke dokumentacije i sta s čkih podataka o području obrane i sl.

AOP 024 obuhvaća rashode za funkciju 03 - Javni red i sigurnost, koji se klasifi ciraju na:

• 031 Usluge policije pod koje se klasifi ciraju rashodi funkcioniranja redovi h i pomoćnih policijskih sna-ga, lučke, pogranične i priobalne policije te drugih specijalnih policijskih snaga; rashodi regulacije i kontrole cestovnog prometa, sprječavanja krijum-čarenja i kontrole ribolova; rad policijskih labora-torija, programi obuke policajaca, rashodi izdava-nja dokumenata i slično. Ne uključuju se policijske škole i akademije u kojima se uz policijsku obuku stječe i opće obrazovanje (klasifi ciraju se u odgo-varajuću podskupinu funkcije 09 - obrazovanje)

• 032 Usluge protupožarne zaš te u koje se klasifi ci-raju rashodi funkcioniranja javnih vatrogasnih po-

strojbi, dobrovoljnih vatrogasnih društava i ostalih ustanova za zaš tu od požara te rashodi za obuku i prevenciju od požara. Uključuju se i rashodi službi civilne zaš te

• 033 Sudove koji obuhvaćaju rashode svih sudova kao i državnog odvjetništva, ureda pučkog pravo-branitelja i slično

• 034 Zatvore - uključuju se uz rashode zatvora (i za-tvorskih farmi, radionica i slično) i rashodi poprav-nih domova za maloljetnike te bolnica za psihički oboljele osobe koje su počinile krivično djelo

• 035 Istraživanje i razvoj u području javnog reda i sigurnos i

• 036 Ostale rashode za javni red i sigurnost koji nisu drugdje klasifi cirani kao npr. rashodi pripre-me i provedbe zakona i standarda za osiguranje javnog reda i sigurnos , izrada općih informacija i sta s čkih podataka o javnom redu i sigurnos i ostali neklasifi cirani rashodi u svezi s javnim redom i sigurnošću.

AOP 031 obuhvaća rashode za funkciju 04 - Eko-nomski poslovi, koji se klasifi ciraju na:

• 041 Opće ekonomske, trgovačke i poslove vezane uz rad u koji obuhvaćaju rashode:• razvoja i organiziranja izvoza i uvoza; tržišta dio-

nica, roba i usluga; regulacija monopola i ostali rashodi u svezi s organiziranjem trgovine i ulaza-ka na tržište

• nadzora bankarstva; funkcioniranja ins tucija koje se bave paten ma, zaš tnim znakovima, autorskim i sličnim pravima; rashodi hidroloških ispi vanja, praćenja i prognoziranja vremena, geodetskih istraživanja te obrazovanja i zaš te potrošača

• funkcioniranja općih službi povezanih s razvo-jem radnog zakonodavstva, rashodi nadzora i utvrđivanja uvjeta rada, programa i planova za smanjivanje stope nezaposlenos , po canja za-pošljavanja određene skupine ljudi i sl. Naknade (u novcu ili naravi) nezaposlenim osobama klasi-fi ciraju se pod 105 Nezaposlenost

36


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

• 042 Poljoprivredu, šumarstvo, ribolov i lov, u ovu podfunkciju uključuju se rashodi: • proširenja obradivog zemljišta, agrarnih reformi,

praćenja i funkcioniranja poljoprivredne djelat-nos te subvencije poljoprivrednicima. U ovu podskupinu klasifi ciraju se i rashodi izgradnje i funkcioniranja sustava navodnjavanja i odvod-njavanja te zaš te od poplava, i rashodi službi koje se bave kontrolom štetočina i usjeva

• upravljanja šumarskim poslovima, nadzora ek-sploatacije šuma, radova na pošumljavanju, kon-trola štetočina i boles

• kontrole i upravljanja nad komercijalnim i sport-skim lovom i ribolovom; rashodi zaš te i nad-ziranja izlova ribe i divljači, izdavanja dozvola i slično.

• 043 Gorivo i energiju - obuhvaća rashode otkriva-nja, razvoja i eksploatacije ugljena i ostalih kru h mineralnih goriva te na e i zemnog plina kao i rashode očuvanja i racionalnog korištenja rezer-vi nuklearnog materijala. Ne uključuju se rashodi odlaganja radioak vnog otpada koji se klasifi ciraju pod 051 - Upravljanje otpadom. Pod ovu šifru funk-cije klasifi ciraju se i rashodi nadzora i funkcionira-nja proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije te rashodi izgradnje i funkcioniranja susta-va proizvodnje energije, pare i vruće vode

• 044 Rudarstvo, proizvodnju i građevinarstvo kojima su obuhvaćeni rashodi pronalaženja, očuvanja, ra-zvoja i racionalnog iskorištavanja mineralnih rezervi, a uključeni su i poslovi izdavanja dozvola i koncesi-ja te inspekcija rudnika (o zadovoljavanju propisa o sigurnos ). Ovom šifrom funkcije obuhvaćeni su i rashodi razvoja, proširenja ili poboljšanja proi-zvodnje te veze s udrugama proizvođača i drugim organizacijama. Primjer rashoda koji se klasifi ciraju u ovu podskupinu jesu subvencije koje se daju proi-zvodnim poduzećima. Uključuju se i rashodi nadzora građevinske djelatnos , razvoja i uspostavljanja gra-đevinskih standarda. Izgradnja stambenih objekata, kulturnih objekata, ulica, komunalija i ostalih gra-đevinskih objekata određene namjene se klasifi cira pod funkciju kojoj pripadaju (stambeni objek pod 061 - razvoj stanovanja, kulturni objek pod 082 - službe kulture itd.), a ne u 044

• 045 Promet koji obuhvaća rashode funkcioniranja, korištenja, izgradnje i održavanja sustava i objeka-ta cestovnog prometa (ceste, mostovi, tuneli, par-kirališta, gradske ceste, pješačke i biciklis čke staze i slično), prometa vodnim putovima (luke, kanali, pristaništa, mostovi, tuneli itd.), željezničkog (pru-ge, terminali, mostovi, nasipi itd.) i zračnog prome-ta (zračne luke, piste, terminali, kontrola leta itd.) te cjevovoda i ostalih prometnih sustava (uspinja-ča, žičara, skijaških li ova i slično). Obuhvaćeni su i

rashodi nadzora i reguliranja korisnika u svakom od prometnih sustava (npr. izdavanje vozačkih dozvo-la i dozvola za vozila i plovila i slično) te poslovanja sustava (izdavanje dozvola za franšize, utvrđivanje voznog reda, cijene putničkih karata i slično). U ovu podfunkciju ne uključuju se rashodi kontrole cestovnog prometa (pripadaju funkciji 031 - uslu-ge policije), subvencije proizvođačima cestovnih, željezničkih vozila, proizvođačima letjelica ili bro-dograditeljima (to je funkcija 0442 - proizvodnja), čišćenje ulica (klasifi cira se u 051 - gospodarenje otpadom), javna rasvjeta (064 - ulična rasvjeta), iz-gradnja površina koje smanjuju buku na urbanim autoputovima i željezničkim površinama (053 - smanjenje zagađenja)

• 046 Komunikacije koje obuhvaćaju rashode u svezi s upravljanjem, funkcioniranjem, izgradnjom, pro-širenjem i održavanjem komunikacijskih sustava (poštanskih, telegrafskih, telefonskih, radijskih, sa-telitskih itd.). Subvencije komunikacijskim sustavi-ma klasifi ciraju se u ovu podgrupu. Nisu uključena pomagala za radio i satelitsku navigaciju za vodeni i zračni promet (klasifi ciraju se pod 045 - promet) te sustavi radio i televizijskog emi ranja, koji se klasi-fi ciraju pod 083 - službe emi ranja i izdavanja

• 047 Ostale industrije u koje se uključuje nadzor i organiziranje veleprodaje i maloprodaje, pohranji-vanja i uskladištavanja; kontrolu cijena (ali trgova-ca, a ne proizvođača koja se klasifi cira pod 044); nadzor i reguliranje poslovanja hotela i restorana; funkcioniranje turis čke djelatnos - rashodi turi-s čkih zajednica i ureda, promo vnih kampanja te promicanja i razvoja turizma.

• 048 Istraživanje i razvoj ekonomskih poslova i• 049 Ekonomske poslove koji nisu drugdje klasifi ci-

rani.

AOP 071 obuhvaća rashode za funkciju 05 - Zaš ta okoliša, koji se klasifi ciraju na:

• 051 Upravljanje otpadom koji uključuju rashode prikupljanja, obrade i deponiranja otpada. Priku-pljanje otpada odnosi se na čišćenje ulica, putova, trgova, parkova i ostalih javnih površina te općeni-to prikupljanje svih vrsta otpada

• 052 Upravljanje otpadnim vodama koje obuhvaća pročišćavanje otpadnih voda te funkcioniranje ka-nalizacijskog sustava koje uključuje izgradnju i ob-novu sustava kolektora, cjevovoda, kanala i pumpi za odvodnju o tpadnih voda iz domaćinstava i dru-gih izvora

• 053 Smanjenje zagađenja koje obuhvaća rashode ak vnos u svezi s: očuvanjem čistoće zraka i kli-me, tla i podzemnih voda, smanjenjem buke i vi-bracija te zaš tom od radijacije

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

37


• 054 Zaš tu bioraznolikos i okoliša koji obuhvaća-ju rashode ak vnos u svezi s očuvanjem biološke raznolikos i krajolika

• 055 Istraživanje i razvoj zaš te okoliša i• 056 Poslove i usluge zaš te okoliša koji nisu drug-

dje klasifi cirani poput poslova pripreme i provedbe zakona i standarda u vezi s pružanjem usluga i obav-ljanjem poslova zaš te okoliša, poslova defi niranja strategije, planova i ciljeva zaš te okoliša i sl.

AOP 078 obuhvaća rashode za funkciju 06 - Usluge unapređenja stanovanja i zajednice, koji se klasifi -ciraju na:

• 061 Razvoj stanovanja, ova podfunkcija uključu-je ak vnos razvoja stanogradnje te postavljanja stambenih standarda; izgradnju, obnovu i kupovi-nu stambenih prostora i objekata za određene sku-pine stanovništva. Ne uključuju se naknade doma-ćinstvima (u novcu ili naravi) u pokrivanju troškova stanovanja (to se klasifi cira pod 106 – stanovanje)

• 062 Razvoj zajednice koja, kao podfunkcija, uklju-čuje rashode provedbe zakona o prostornom pla-niranju i korištenju zemljišta te propisa o izgradnji kao i planove rekonstrukcije i izgradnje stambenih, komunalnih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, odgojnih, rekreacijskih i drugih građevinskih obje-kata zajednice. Ne uključuje se stvarna izgradnja objekata, jer se rashodi klasifi ciraju pod funkci-ju kojoj objekt po svojoj namjeni pripada

• 063 Opskrbu vodom - to je podfunkcija koja obu-hvaća nadzor i reguliranje opskrbe pitkom vodom uključujući kontrolu čistoće vode, cijene i količine

• 064 Javnu rasvjetu koja obuhvaća upravljanje po-slovima javne rasvjete te rashode za postavljanje, održavanje i općenito funkcioniranje javne rasvjete

• 065 Istraživanje i razvoj stanovanja i komunalnih pogodnos te

• 066 Rashode povezane sa stanovanjem i komunal-nom pogodnos , koji nisu drugdje klasifi cirani.

AOP 085 obuhvaća rashode za funkciju 07 - Zdrav-stvo, koji se klasifi ciraju na:

• 071 Medicinski proizvodi, pribor i oprema - pod-funkcija koja uključuje lijekove, proteze i ostale medicinske proizvode, uređaje i opremu koje na-bavljaju pojedinci i domaćinstva uz recept ili bez njega, a preko ljekarni, drogerija ili dobavljača me-dicinske opreme. Proizvodi te vrste koje liječnici ili prateće medicinsko osoblje daju pacijen ma u bolnicama uključeni su u bolničke usluge (073)

• 072 Službe za vanjske pacijente je podskupina funkcije koja obuhvaća rashode za medicinske, stomatološke i prateće medicinske usluge koje se pružaju pacijen ma kod kuće, u objek ma za in-dividualno ili grupno savjetovanje, dispanzerima, ambulantama i slično

• 073 Bolničke službe, ova podskupina obuhvaća smještaj pacijenata u bolnici i dnevnu njegu. Uklju-čeni su rashodi usluga općih i specijaliziranih bolni-ca, usluga medicinskih centara, rodilišta, domova za njegu, usluga vojnih bolnica, usluga ustanova za starije osobe u kojima je medicinsko praćenje i njega najviše zastupljeno te usluge centara za rehabilitaciju. Ne uključuju se rashodi ustanova za hendikepirane osobe i rehabilitacijske centre u kojima se pruža dugoročna pomoć (klasifi ciraju se pod 1012 - invaliditet), te umirovljeničke domove (102 - starost) kao ni naknade za bolovanje koje se klasifi ciraju pod 1011 – bolest

• 074 Službe javnog zdravstva - obuhvaća pružanje usluga javnog zdravstva kao npr. rashode zavoda za transfuziju krvi, rashodi otkrivanja boles , pre-vencije (cijepljenja, imunizacije), prikupljanja epi-demioloških podataka te rashodi ak vnos plani-ranja obitelji i slično

• 075 Istraživanje i razvoj zdravstva, te• 076 Poslovi i usluge zdravstva koji nisu drugdje

svrstani kao npr. rashodi uspostavljanja i praćenja provođenja strategije zdravstva; pripreme i pro-vedbe zakona i standarda pružanja zdravstvenih usluga i slično.

AOP 103 obuhvaća rashode za funkciju 08 - Rekre-acija, kultura i religija, koji se klasifi ciraju na:

• 081 Službe rekreacije i sporta uključuju rashode pružanja sportskih i rekreacijskih usluga te nadzora i funkcioniranja sportskih i rekreacijskih objekata (parkova, plaža, kampova, javnih kupališta, baze-na). Uključuju se i rashodi za objekte za smještaj gledatelja te donacije za podršku movima ili in-dividualnim natjecateljima. U ovu podskupinu se

38


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

ne uključuju rashodi zooloških i botaničkih vrtova, akvarija i sličnih ustanova koji se klasifi -ciraju pod 082 - službe kulture, kao ni sportski i rekreacijski objek povezani s obrazov-nim ins tucijama (npr. školska sportska dvorana), koji se klasi-fi ciraju unutar skupine 09 - ob-razovanje

• 082 Službe kulture obuhvaća-ju rashode funkcioniranja ili podrške funkcioniranju usta-novama koje pružaju kultur-ne usluge - knjižnice, muzeji, umjetničke galerije, kazališta, izložbeni prostori, spomenici, povijesne kuće i arheološka na-lazišta, zoološki i botanički vr-tovi, akvariji itd. Uključeni su i rashodi proizvodnje, funkcioni-ranja ili podrške funkcioniranju kulturnih događaja - koncer , predstave, fes vali i slično. Obuhvaćaju se i nacionalne, regionalne i lokalne proslave, koje nisu namijenjene isključivo privlačenju turista (te se klasifi ciraju pod 0473 - tu-rizam) te donacije umjetnicima, piscima ili organi-zacijama koje promiču kulturne ak vnos . Kultur-ne priredbe čija je svrha predstavljanje Hrvatske izvan nacionalnih granica klasifi ciraju se pod 0113 - vanjski poslovi, a izrada kulturnog materijala za emi ranje pod 083 – službe emi ranja i izdavanja

• 083 Službe emi ranja i izdavanja obuhvaćaju ras-hode funkcioniranja usluga emi ranja i izdavanja te upravljanja poslovima pružanja h usluga. Pod ovu funkciju uključuju se subvencije za izgradnju i stjecanje objekata za televizijsko i radio emi ra-nje, za izdavanje novina i knjiga i sl. Ne uključuju se državni skarski uredi i proizvodni pogoni, koji se klasifi ciraju pod 0133 - ostale opće usluge, te pru-žanje obrazovanja putem radija ili televizije, što je funkcija 09 - obrazovanje

• 084 Religijske i druge službe zajednice uključuju rashode za funkcioniranje, održavanje i popravak objekata za religijske i druge službe zajednice; pla-ćanje svećenstva, donacije vjerskim zajednicama, sindika ma, poli čkim strankama i sl.

• 085 Istraživanje i razvoj rekreacije, kulture i religije te• 086 Rashodi za rekreaciju, kulturu i religiju koji

nisu drugdje svrstani kao npr., priprema i proved-ba zakona i standarda za pružanje rekreacijskih i kulturnih usluga; upravljanje i praćenje programa i planova za promociju sporta, kulture i religije i slično.

AOP 110 obuhvaća rashode za funkciju 09 - Obra-zovanje, koji se klasifi ciraju na:

• 091 Predškolsko i osnovno obrazovanje koje uz te-meljnu funkciju uključuje i programe opismenjiva-nja osoba starih za osnovnu školu, ali ne uključuje dodatne usluge u obrazovanju, koje se klasifi ciraju pod 096 - dodatne usluge u obrazovanju

• 092 Srednjoškolsko obrazovanje obuhvaća i izvan-školsko srednje obrazovanje za odrasle i mlade. U niže srednjoškolsko obrazovanje uključuju se tro-godišnji, a u više četverogodišnji programi

• 093 Poslije srednjoškolsko, ali ne visoko obrazova-nje uključuje i usluge izvanškolskog obrazovanja za mlade i odrasle

• 094 Visoku naobrazbu• 095 Obrazovanje koje se ne može defi nira po

stupnju obuhvaća obrazovne programe uglavnom za odrasle za koje nije potrebna prethodna obuka

• 096 Dodatne usluge u obrazovanju obuhvaćaju rashode prijevoza, hrane, smještaja, medicinske i stomatološke njege te ostale rashode sličnih do-punskih usluga namijenjenih prvenstveno za uče-nike odnosno korisnike usluga obrazovanja. Ne uključuju se rashodi za usluge praćenja zdravlja i prevencije u školi (te usluge se klasifi ciraju pod 074 - službe javnog zdravstva), kao ni s pendije, donacije i stalna novčana pripomoć za namiriva-nje rashoda dodatnih usluga koji se klasifi ciraju na podskupinu obrazovanja u kojoj je korisnik koji na-knadu dobiva (091, 092, 093, 094 ili 095)

• 097 Istraživanje i razvoj obrazovanja te

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

39


• 098 Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svrstane obuhvaćaju pripremu i provedbu zakona i standar-da u vezi s obrazovanjem, formuliranjem i uprav-ljanjem cjelokupnim obrazovnim planovima, cilje-vima, strategijom i ostalo.

AOP 125 obuhvaća rashode za funkciju 10 - Soci-jalna zaš ta, koji se klasifi ciraju na:

• 101 Bolest i invaliditet uključuje naknade plaća za vrijeme bolovanja, naknade poslodavca za bolova-nje iznad 90 dana i ostale različite isplate za pomoć osobama koje privremeno nisu u mogućnos radi- ; naknade u novcu ili naravi osobama koje imaju

mentalno ili fi zičko oštećenje, invalidske mirovine, naknade za njegu, smještaj i hranu osoba s trajnim oštećenjima u odgovarajućim ustanovama i sl.

• 102 Starost obuhvaća novčane naknade i naknade u naravi starijim sobama kao npr., mirovine, smještaj i hrana starijih osoba u specijaliziranim ustanovama i sl.

• 103 Sljednici, ova podskupina obuhvaća pružanje socijalne zaš te u novcu ili naravi osobama, koje su nadživjele preminulu osobu (npr. djeca, supružnik, unuci i druga rodbina). Primjeri su plaćanje troško-va pogreba, obiteljska mirovina i sl.

• 104 Obitelj i djeca - ovdje se klasifi cira pružanje po-moći domaćinstvima s maloljetnom djecom (npr. dječji doplatak), porodiljske naknade, oprema za novorođenčad, smještaj i hrana jekom cijelog dana za djecu predškolskog uzrasta, trajni smještaj i hrana djece (siro šta, domovi)

• 105 Nezaposlenost obuhvaća novčane ili u naturi po-moći osobama sposobnim i spremnim za rad, ali koje ne mogu pronaći odgovarajuće zaposlenje - naknade za nezaposlene, naknade za prijevremenu mirovinu osobama koje su o šle u mirovinu prije navršavanja standardne dobi zbog nezaposlenos , prekvalifi kaci-ja i strukovna obuka osoba bez posla i slično

• 106 Stanovanje obuhvaća pomoći domaćinstvima za pokrivanje troškova stanovanja (dodjela socijal-nih stanova, sufi nanciranje stanarine i slično)

• 107 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhva-ćeno redovnim socijalnim programima obuhvaća pomoći (novčane ili u naturi) osobama s niskim pri-manjima, imigran ma, izbjeglicama, alkoholičarima, ovisnicima o drogi, žrtvama kriminalnog nasilja itd.

• 108 Istraživanje i razvoj socijalne zaš te i• 109 Ak vnos socijalne zaš te koje nisu drugdje

svrstane - priprema i provedba zakona i standarda u vezi s pružanjem socijalne zaš te, formuliranje i upravljanje programima, planovima i ciljevima so-cijalne zaš te i slično. U ovu podskupinu uključuje se pružanje socijalne zaš te, bilo u novcu ili naravi, žrtvama požara, poplava, potresa i drugih prirod-nih katastrofa te rashodi nabave i pohranjivanja hrane, opreme i drugih zaliha za hitno korištenje u slučaju prirodnih katastrofa.

Knjiga je namijenjena osobama koje ak vno sud-jeluju u pripremi i provođenju postupaka javne nabave.Daje odgovore na pitanja:• Što nam donose nove odredbe zakonodavnog

okvira u sustavu javne nabave?• Kako planira javnu nabavu i pripremi Plan

nabave?• Kako uskladi fi skalnu odgovornost i javnu

nabavu?• Kako organizira ins tuciju naručitelja i pov-

eća razinu stručnos djelatnika koji sudjeluju u procesu nabave sukladno novim propisima?

• Kako komunicira s gospodarskim subjek ma?• Kako kvalitetno izradi dokumentaciju za nad-

metanje, efi kasno pripremi i proves postupak javne nabave, nabavi i zadovolji stvarne po-trebe naručitelja, pra realizaciju ugovora?

• Koje su nove odrednice u pravnoj zaš ?Knjiga je ažurirana novim zakonskim izmjenama!

Promo vna

cijena knjige:

250 kuna

(PDV uključen)

Knjiga je ažurirana novim

zakonskim izmjenama!


centar@ m4pin.hr

40


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

1. UvodBilješke uz fi nancijske izvještaje detaljna su razrada i dopuna podataka iz ostalih fi nancijskih izvještaja te u suš ni i ne predstavljaju fi nancijski izvještaj već objašnjenje i dopunu podataka iz izvještaja. Prema članku 15. Pravilnika o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (dalje u tekstu: Pravil-nik) Bilješke mogu bi opisne, brojčane ili kombinira-ne, ovisno o tome što se u njima pojašnjava. Bilješke se predaju nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju zajedno s ostalim godišnjim fi nancij-skim izvještajima.

Prilikom sastavljanja Bilješki potrebno je:

• svaku bilješku označi rednim brojem i poveza s određenom AOP oznakom odgovarajućeg izvještaja

• pazi kako bilješke ne bi bile isključivo prijepis podataka iz fi nancijskih izvještaja, već objašnje-nja većih odstupanja (u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima - odstupanja u odnosu na prethodnu godinu, u Bilanci velike promjene u stanjima na početku godine i na kraju godine)

• objasni izvanbilančne zapise i drugo.

U nastavku daje se primjer obveznih Bilješki uz Bilan-cu, ali i ukazuje na potrebu objašnjavanja izvanbilanč-nih zapisa.

2. Obvezne BilješkeČlankom 16. Pravilnika propisane su obvezne Bilješke uz Bilancu i to su:

1. pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoročnih kredita i zajmova te posebno robnih

zajmova i fi nancijskih najmova (leasing) u tablici 1. Dani zajmovi i primljene otplate, tablici 2. Primljeni kredi i zajmovi te otplate i tablici 3. Primljeni rob-ni zajmovi i fi nancijski najmovi

2. pregled dospjelih kamata na kredite i zajmove u ta-blici 4. Dospjele kamate na kredite i zajmove

3. pregled ostalih ugovornih odnosa i slično koji uz is-punjenje određenih uvjeta, mogu posta obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu koji su u jeku i slično).

Tablice obveznih bilješki uz Bilancu sastavni su dio Pravilnika. Za proračune i proračunske korisnike koji ne popune tablice propisanih Bilješki smatrat će se kao da nisu predali obvezni godišnji fi nancijski izvje-štaj. Tablice propisanih Bilješki dostupne su na web stranici Ministarstva fi nancija www.mfi n.hr.

Iznimno, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave tablice obveznih Bilješki predaju do 28. veljače 2014. godine u elektroničkom obliku Mi-nistarstvu fi nancija na adresu: renata.marije c@mfi n.hr.

Sporovi na sudu se javljaju u praksi gotovo kod svih obveznika (proračuna, proračunskih i izvanproračun-skih korisnika) i pritom se najčešće zaboravlja sasta-vi Pravilnikom zadana obvezna Bilješka. Vezano uz Bilješke o sudskim sporovima u jeku, ukazujemo na dopis Ministarstva fi nancija od 19. prosinca 2013. godine (KLASA: 400-06/13-01/484; URBROJ: 513-05-02/13-2) upućenog svim ministarstvima i ostalim razdjelima državnog proračuna o praćenju potencijal-nih obveza po sudskim sporovima.

Ministarstvo fi nancija dopisom ukazuje kako mini-starstva, odnosno proračunski korisnici, koji su stran-ke u postupku, ne prate potencijalne obveze po os-novi pokrenu h sudskih postupaka na odgovarajući način, a temeljem Izvješća o obavljenoj reviziji Godiš-

Bilješke uz fi nancijske izvještaje proračunskih subjekataMladenka Karačić *

Bilješke su sastavni dio fi nancijskih izvještaja na koji se najčešće zaboravlja. Neke Bilješke su Pravilnikom o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11) propisane kao obvezne. Godišnji fi nancijski izvještaji koji ne sadrže Bilješke nepotpuni su i to je jedna od čes h nepravilnos na koju upozo-ravaju revizori. Državni ured za reviziju posebno je upozorio na obvezu uspostave izvanbilančne evidencije sudskih sporova u jeku, koje je također potrebno objasni u Bilješkama. Upravo zato, uoči sastavljanja godišnjih fi nancijskih izvještaja, autorica ukazuje na sadržaj i način pisanja Bilješki.

* Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

41


njeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Re-publike Hrvatske za 2012. godinu Državnog ureda za reviziju i sastanka s predstavnicima Državnog odvjet-ništva Republike Hrvatske i Ministarstva pravosuđa na temu „Praćenje potencijalnih obveza po sudskim sporovima“. Navedeno predstavlja značajan rizik na rashodovnoj strani državnog proračuna budući da nije poznat ukupni iznos potencijalnih obveza, ni se može prepozna iz čije su nadležnos pojedine po-tencijalne obveze.

Radi kvalitetnog i ažurnog praćenja sudskih sporova ministarstva, odnosno proračunski korisnici trebaju ustroji ili posebnu organizacijsku jedinicu (samo mi-nistarstva s velikim brojem sudskih sporova) ili odre-di osobu koja će bi zadužena za praćenje sporova u jeku u kojima su is tuženici ili tužitelji. To je u skladu

sa Zakonom o državnom odvjetništvu (NN, br. 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13) kojim je propisano kako su državna jela koja zastupa dr-žavno odvjetništvo dužna imenova koordinatora za suradnju s državnim odvjetništvima te pravodobno dostavlja očitovanja o činjeničnim navodima tužbe ili prijedloga, dokazne prijedloge, dokumentaciju ko-jom raspolažu te mišljenje jela o osnovanos zahtje-va u postupcima pred sudovima, upravnim i drugim jelima. U dopisu Ministarstva fi nancija stoji kako je

o imenovanju odgovorne osobe, ako nije ustrojena organizacijska jedinica, bilo potrebno obavijes Dr-žavnu riznicu Ministarstva fi nancija do 31. prosinca

2013. godine koja će potom obavijest o istome dosta-vi građansko-upravnom odjelu Državnog odvjetniš-tva Republike Hrvatske.

U cilju praćenja potencijalnih obveza, ministarstva odnosno proračunski korisnici obvezni su usposta-vi izvanbilančnu evidenciju sudskih sporova u -jeku, sukladno Pravilniku o proračunskom računo-vodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11). Anali čke podatke sudskih sporova u jeku koje ministarstva, odnosno proračunski korisnici vode u svojim izvanbilančnim evidencijama sa stanjem na 31. prosinac 2013. godine bili su obvezni dostavi do 31. siječnja 2014. godine Državnoj riznici Ministarstva fi nancija, koja će potencijalne obveze pra agregi-rano. Navedene izvanbilančne evidencije potrebno je u idućim godinama ažurira polugodišnje sa stanjem na dan 30. lipanj i 31. prosinac.

Iako se navedeni dopis Ministarstva fi nancija odno-si na korisnike državnog proračuna razine razdjela organizacijske klasifi kacije, on istodobno ukazuje na obvezu svih korisnika, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i regionalnoj razini, uključujući i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za pra-ćenjem obveza po sudskim sporovima u jeku, nji-hovoj izvanbilančnoj evidenciji i obrazlaganje is h u Bilješkama.

U nastavku daje se primjer popunjenih obveznih Bi-lješki uz Bilancu.

Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine

Bilješke uz Bilancu

1. Tablica danih zajmova i primljenih otplata

Naziv pravne osobeStanje zajma

1. 1.Primljene

otplate glavniceDani zajmovi u tekućoj godini

Stanje zajma31. 12.

Revalorizacija/tečajne razlike u tekućoj godini

Datum izdavanja i dospijeća zajma

A1. Tuzemni kratkoročni zajmoviOpćina B 100.000 100.000 0 - 14.2.2013. – 19.12.2013.

- - - - - -UKUPNO POD A1. - 100.000 100.000 - - -A2. Tuzemni dugoročni zajmoviGrad C 1.100.000 350.000 - 750.000 - 21.10.2011. – 21.10. 2016.Društvo D 400.000 - - 400.000 - 13.12.2010. – 18.1.2015.Općina A - 150.000 300.000 150.000 - 15.3.2013. – 30.6.2014.Opća bolnica - 100.000 500.000 400.000 - 18.6.2012. – 17.9.2016.Poduzeće ABC - 120.000 120.000 - 21.12.2012. – 30.8. 2015.

Građanima za razvoj gospodarstva 750.000 680.000 750.000 820.000 -28.3.2009. i 12.4.2012. – 15.7.2014. i 16.9. 2018.

UKUPNO POD A2. 2.250.000 1.280.000 1.670.000 2.540.000 - -B1. Inozemni kratkoročni zajmovi

- - - - - -- - - - - -

UKUPNO POD B1.B2. Inozemni dugoročni zajmovi

- - - - - -- - - - - -

UKUPNO POD B2.

42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

2. Tablica primljenih kredita, zajmova i otplata

Naziv pravne osobeStanje zajma1. 1.

Otplate glavnice

Primljeni zajmovi u tekućoj godini

Stanje zajma31. 12.

Revalorizacija/tečajne razlike u tekućoj godini

Datum primanja i dospijeća zajma

A1. Tuzemni kratkoročni kredi i zajmovi- - - - - -- - - - - -

UKUPNO POD A1.A2. Tuzemni dugoročni kredi i zajmoviGrad S 1.200.000 500.000 - 700.000 - 1.2.2012.-31.12.2016.Županija Z 720.000 350.000 - 370.000 - 20.12.2010.- 21.9.2014.Banka Y 550.000 240.000 - 310.000 - 21.4.2011.-23.8.2013.Banka D 1.450.000 530.000 - 920.000 - 1.8.2010. – 1.9.2015.Poduzeće Alfa 280.000 75.000 - 205.000 - 16.7.2009. -16.7. 2016.Županija A - 500.000 1.750.000 1.250.000 - 18.2.2010. -19.5. 2016.Banka C - - 530.000 530.000 - 20.12.2010.- 12.5.2014.UKUPNO POD A2. 4.200.000 2.195.000 2.280.000 4.285.000 - -B1. Inozemni kratkoročni zajmovi

- - - - - -- - - - - -

UKUPNO POD B1.B2. Inozemni dugoročni zajmovi

- - - - - -- - - - - -

UKUPNO POD B2.

3. Tablica primljenih robnih kredita i fi nancijskih najmovaNaziv pravne osobe Opis vrste kredita i aranžmana Stanje 1.1. Stanje 31.12.

A1. Primljeni robni kredi Poduzeće X kupnja uredskog namještaja na 36. mjeseci - 75.000

- - -UKUPNO POD A1. 75.000A2. Financijski najmovi

- - -- - -

UKUPNO POD A2.

4. Tablica dospjelih kamata na kredite i zajmove

Opis Stanje 1.1. Kamate dospjele u tekućoj godini

Kamate plaćene u tekućoj godini

Stanje 31.12. (2+3-4)

1 2 3 4 5A. Kamate po primljenim kredi ma i zajmovimaA1. po tuzemnim kredi ma i zajmovima - 378.000 378.000 378.000A2. po inozemnim kredi ma i zajmovima - - - -UKUPNO POD A 378.000 378.000 378.000B. Kamate po danim zajmovimaB1. po tuzemnim zajmovima - 150.000 150.000 150.000B2. po inozemnim zajmovima - - - -UKUPNO POD B 150.000 150.000 150.000

Napomena uz sastavljanje bilješki uz Bilancu: U tablici danih zajmovi i primljenih otplata ne upisuju se podaci o protes ranim jamstvima koji se po plaćanju eviden raju kao dani zajmovi, već samo podaci o danim zajmovima. Podaci vezani uz jamstva daju se u dodatnim podacima u Obrascu BIL (AOP 203 do AOP 209). S obzirom na navedeno iznosi iskazani u Obrascu PR-RAS na računima danih zajmova mogu bi veći od iznosa koji se anali čki iskazuju u Bilješci. Među m, kada im se dodaju podaci o protes ranim jamstvima iz dodatnih podataka Bilance, iznosi se moraju slaga .

Sporovi na sudu: Na sudu je u jeku spor s HEP-om koji nas tuži i tvrdi da dugujemo plaćanje utroška električne energije za javnu rasvjetu u razdoblju od 2002. – 2005. Iznos koji HEP potražuje (bez kama-ta i sudskih troškova) je 225.000,00 kn. Navedeno je iskazano u izvanbilančnim evidencijama.

3. Ostale bilješkeU Bilješkama uz Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima potrebno je naves razloge zbog kojih je došlo do većih (iznad 10%) odstupanja od ostvarenja u izvještajnom razdoblju prethodne godi-ne. Najčešće se ta odstupanja javljaju kod namjenskih prihoda i s njima povezaih rashoda kao primjerice do-

nacija koje se ne pojavljuju iz godine u godinu. Isto tako kada je u Izvještaju iskazana vrsta rashoda koje uobičajeno nema, potrebno je Bilješkom objasni ra-zloge njena nastanka. U Bilješkama uz Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza obvezno se:• daje pregled otpisanih potraživanja s obrazloženjem• daje pregled otpisanih obveza (dugova) s obrazlo-

ženjem• objašnjavaju značajnije promjene u vrijednos i

obujmu imovine i obveza.Detaljnije o ovom Izvještaju i uzrocima promjena u vrijednos i obujmu imovine i obveza pročitajte u br. 1 TIM4PIN MAGAZINA .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

43

UDK 347.2 PRAVO

1. UvodHrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma osnovana je 2011. godine radi zaš te i unapređenja struke poslovnog turizma: od edukacije do zastupa-nja stručnih stavova pri nadležnim državnim jelima i ins tucijama. Jedan od ciljeva Udruge jest i osvješći-vanje potencijalnih klijenata i stručne javnos kako bi ovaj vrlo zahtjevni oblik turizma polučio zadovoljava-juće rezultate, ne samo u fi nancijskom smislu, nego i u cjelokupnom dojmu koji Hrvatska ostavlja među kongresnim sudionicima, koji mahom dolaze iz cijelog svijeta, mnogo putuju i imaju zavidno obrazovanje1.

U osvješćivanju javnos udruga vidi veliku mogućnost suradnje, kako sa srodnim strukovnim jelima, tako i s akademskom zajednicom, gospodarstvom, a osobi-to medijima. Danas se gotovo svi upuštaju u organi-zaciju ovakvih poslovnih skupova, bez odgovarajućeg stručnog znanja ili ispunjavanja zakonom propisanih uvjeta, nanoseći tako štetu ugledu domaćina skupa, samoj des naciji i struci u cjelini. Postoji nekoliko ra-zina ovoga problema, a u nastavku se osvrćemo na dvije osnovne.

2. Pravna razina kongresnog turizmaKongresni turizam obuhvaća, između ostalih, i turis- čko-ugos teljske usluge jer koris njihove resurse.

* Ranko Filipović, dopredsjednik Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma, Zagreb.1 Više o Udruzi vidje na: www.hupkt.hr.

Sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu (i tuma-čenju Pravne službe Ministarstva turizma, što objav-ljujmo na kraju članka), usluga ko zacije smatra se pa-ket-aranžmanom koji sukladno direk vi 112 EU mogu pruža isključivo turis čke agencije. Također, sukladno Zakonu o zaš potrošača turis čke agencije svojim osiguranjima i jamstvima, kao i mogućnošću podnoše-nja prigovora, jamče klijentu zaš tu njegovih prava.

Zakon o pružanju usluga u turizmu defi nira paket --aranžman kao:

• unaprijed utvrđenu kombinaciju od najmanje dvije pojedinačne turis čke ili ugos teljske usluge, koje čine cjelinu

• pružaju se u vremenu dužem od 24 sata• prodaju se po ukupnoj unaprijed utvrđenoj (pau-

šalnoj) cijeni kao cjelina.

Ako zadovoljava gore navedene odrednice paket -aranžmana, ko zacija za kongres smatra se paket --aranžmanom koji može pruža samo turis čka agencija.

Ukratko – za pružanje bilo koje turis čke ili ugos telj-ske usluge potrebno je ishodi rješenje nadležnog jela državne uprave. Za pružanje usluga paket-aranžmana (u ovom slučaju prikupljanja ko zacija) obavezno je angažira turis čku agenciju. Sve izvan toga je krše-nje zakona i propisa. Vidje stav MINT na kraju članka.

3. Stručna razinaUobičajena svjetska praksa je da se za programe kon-gresnog turizma angažiraju agencije koje su specijali-

Kada organizator poslovnog skupa treba angažira turis čku agenciju?Ranko Filipović *

Ustanove i neprofi tne organizacije nerijetko u obavljanju svojih djelatnos organiziraju različite seminare, konferencije i druge vrste stručnih, znanstvenih, humanitarnih i drugih skupova. Kombinacije su različite. Od paket-aranžmana sa smještajem do samih uplata ko zacije, a sve ostalo u vlas tom aranžmanu i sl. U okviru ovih ak vnos , mnoge spadaju u područje usluga u turizmu kojima se, sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu mogu bavi za to registrirane pravne osobe, poglavito radi li se o tzv. paket-aranžmani-ma. Precizno određenje prava i obveza organizatora s obzirom na opseg i vrstu organizacijskih ak vnos nedovoljno je poznato široj stručnoj javnos , te smo pojašnjenja potražili od Hrvatske udrge profesionalaca kongresnog turizam, koju predstavljamo u uvodu članka.

44

PRAVO UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

zirane za ovakve vrste poslova. Za organizaciju kon-gresa to su PCO (Professional Congress Organizer), a za insen ve i event-programe su to DMC (Des na on Management Company). Tko je PCO, odnosno DMC? Danas se u Hrvatskoj ovi nazivi koriste proizvoljno i vrlo ekstenzivno, jer zakonodavac nije propisao uv-jete za njihovo korištenje, iako je Zakon o pružanju usluga u turizmu u članku 54. predvidio da Ministar turizma može takve uvjete propisa pravilnikom. Me-đu m, do toga još nije došlo, iako se radi na izmjeni Zakona.

Europska praksa je poprilično raznolika – od zemalja gdje je regulacija minimalna do onih zemalja s viso-ko reguliranom poslovnom praksom. Mi u Hrvatskoj imamo situaciju djelomičnog reguliranja, što omogu-ćuje rad u sivoj zoni. Svakako se zalažemo za to da se izbjegnu nesporazumi, pa smatramo da treba zakon-sku regula vu prives kraju (bilo izmjenama zakona bilo donošenjem podzakonskih akata) ili je treba sve-s na minimum.

Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma daje svoj doprinos u ovom procesu, jer će se rezulta odrazi na njezine članove. U tom smislu, zajedno s ostalim udrugama iz turis čkog sektora,kao i s nad-ležnim organizacijama, pokrenuta je inicija va da se što prije donesu jasna pravila poslovanja u kongre-snom turizmu koja će svi u struci poš va . I što je najvažnije, takva jasna pravila bit će jamstvo našim klijen ma i svim organizatorima kongresnih i incen -ve događanja, da će dobi profesionalnu uslugu ute-meljenu kako na zakonu, tako i na pravilima struke.

4. Primjer ak vnos u organizaciji poslovnih skupova

Ak vnost Odgovoran Organizator

Odgovorna Agencija Napomena

Određivanje termina ak vnos , uvođenje u godišnji plan rada Organizatora (stručno društvo, udruga, komora, organizacija i sl.)

da

Izbor profesionalne turis čke agencije da

Izrada i potpisivanje ugovora o poslovnoj suradnji s izabranom turis čkom agencijom

da muđusobna koordinacija

Izrada proračuna skupa i načina njegovog fi nanciranja da da muđusobna

koordinacijaIzrada web-stranice, plakata, programa i ostalih marke nških materijala

da da muđusobna koordinacija

Organizacija i evidencija smješaja sudionika da

Registracija i izrada računa uplaćenih ko zacija da

Izrada ponuda i računa za izložbeni prostor, satelitski simpozij, sponzorstvo, objave reklama i sl.


Najam prostora za rad poslovnog skupa da da muđusobna

koordinacijaNajam tehničke opreme za radni dio skupa da da muđusobna

koordinacijaUgovaranje ugos teljskih usluga (koktel dobrodošlice, doručak, ručak, večera, svečana večera, pauza za kavu)


Organizacija društvenog i zabavnog programa da da muđusobna

koordinacijaAutorski honorari i putni troškovi predavača i/ili organizatora


Izrada završnog izvještaja i fi nancijski obračun skupa da da muđusobna

koordinacijaOsjenčano polje označava glavnog nositelja pojedine ak vnos

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na

internetskim stranicama:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

45

UDK 347.2 PRAVO

REPUBLIKA HRVA TSKAMINISTARSTVO TURZMA

KLASA: 023-01/11-02/11 URBROJ: 529-04-11-02Zagreb, 4. studenoga 2011.

HUPKT - Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma e-mail: [email protected]

Predmet: Ko zacija za kongres - mišljenje, daje se

U svezi s vašim upitom da li bi se ko zacija za kon-gres mogla (i trebala) smatra paket aranžmanom sukladno članku 5. Zakona o pružanju usluga u turiz-mu (“Narodne novine”, broj 68/07 i 88/10) navodimo sljedeće:

Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 2. Zakona o pru-žanju usluga u turizmu (“Narodne novine” , broj 68/07 i 88/10) propisano je da turis čka agencija može pru-ža uslugu organiziranja kongresa, a stavkom 2. toga članka propisano je da usluge iz stavka 1. podstavka 1. do 9. toga članka može pruža samo turis čka agencija, ako m Zakonom ili drugim propisima nije drugačije propisano.

Člankom 54. stavkom 1. cit. Zakona propisano je da se turis čke usluge mogu pruža i u posebnim ob-

licima turis čke ponude: seoskom, zdravstvenom, kulturnom wellness kongresnom, za mlade, pustolov-nom, lovnom, športskom, golf-turtemu, športskom ili rekreacijskom ribolovu na moru, ronilačkom turizmu, športskom ribolovu na slatkim vodama kao dodatna djelatnost u uzgoju morskih i slatkovodnih riba, rako-va i školjaka i dr a moeu ih pruža pravne ili fi zičke osobe iz članka 3. stavka 1. tog Zakona, ako m Zako-nom nije drugačije popisano, a stavkom 3. tog član-ka propisano je da je za pružanje turis čkih usluga iz stavka 1. tog članka pravna ili fi zička osoba dužna ishodi rješenje o odobrenju za pružanje h turis č-kih usluga nadležnog ureda prema mjestu pružanja usluga.

Člankom 3. stavkom 1. cit. Zakona propisano je da usluge u turizmu mogu pruža trgovačka društva, za-druge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uv-jete za pružanje turis čkih usluga propisane m Zako-nom i propisima donesenim na temelju toga Zakona ako m Zakonom i posebnim propisima nije drugačije određeno.

Iz navedenog proizlazi da turis čke usluge iz članka 54. stavka 1. cit. Zakona pa tako i pružanje usluga u kongresnom turizmu, mogu osim turis čke agencije pruža i pravne i fi zičke osobe iz članka 3. stavka 1. to pružanje h turis čkih usluga nadležnoga Zakona, uz ishođenje rješenja o odobrenju za ureda prema mje-stu pružanja usluga.

Među m, ukoliko bi se u kongresnom turizmu pruža-le i usluge koje može pruža samo turis čka agencija, pa tako i usluge koje navodite u dopisu, posredovanje ugos teljskih usluga, organiziranje i provedba izleta, po-sredovanje usluga prijevoza, smatramo da bi se u tom slučaju radilo o pružanju usluga turis čke agencije.

Pretplate na časopis TIM4PIN MAGAZINza 2014. su u jeku

www.tim4pin.hrpita

jcen

tar@ m4pin.hr

46

JAVNA NABAVA UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

1. Objavljivanje u EOJN-u i Službenom listu EU

Sukladno Zakonu o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13, dalje u tekstu: ZJN) svi postupci jav-ne nabave za nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 200.000 kn za robe i usluge, od-nosno 500.000 kn za radove, obvezno se objavljuju u EOJN-u, prilikom čega se mora koris nomenkla-tura iz Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV). Da-nom pristupanja RH EU, objave javne nabave velike vrijednos obvezno se objavljuju i u Službenom listu Europske unije, dok se nabave male vrijednos proi-zvoljno mogu objavi i u Službenom listu EU-a.

Također, od 1. srpnja 2013. objave javne nabave:

• ne smiju bi objavljene u EOJN-U RH prije datuma slanja Službenom listu EU

• objavljene u EOJN-u RH ne smiju sadržava dru-ge podatke osim onih sadržanih u objavi poslanoj Službenom listu EU-a ili objavljenih na internet-skom profi lu naručitelja (kupca)

• moraju sadržava datum slanja objave Službenom listu EU-a ili datum objave na internetskom profi lu naručitelja (kupca).

Da bi omogućio bolji protok informacija do svih za-interesiranih skupina, ZJN propisuje i dodatnu mo-gućnost objavljivanja u drugim medijima, sku ili na neki drugi način, a ne samo u EOJN-u. Uvje za takvu objavu su:

• nakon dana slanja objave javne nabave u Službe-ni list EU-a i EOJN-u RH, naručitelj može slobodno objavi podatke iz te objave u ostalom sku, dru-gim medijima ili na drugi način

• objave smiju sadržava samo one podatke, koje sadrže osnovne objave i u njima se mora naves datum slanja osnovne objave javne nabave.

Naručitelj mora bi u mogućnos dokaza datum slanja objava javne nabave na objavljivanje.

Sastavljanje i slanje objava javne nabave na objav-ljivanje u Službenom listu EU-a obavlja se isključivo putem EOJN-a. Dan slanja objave u EOJN smatra se danom slanja objave na objavljivanje u Službenom li-stu EU-a. Objava u Službenom listu EU-a dodatno se ne naplaćuje, a ona se najkasnije u Službenom listu objavi najkasnije pet dana od dana slanja na objavu.

Poziv na nadmetanje objavljuje se u potpunos na hrvatskom jeziku. Verzija objave na hrvatskom je-ziku je vjerodostojan tekst, dok se sažetak važnih elemenata svakog poziva objavljuje na ostalim služ-benim jezicima EU-a.

Da bi naručitelji bili sigurni kada moraju izvrši objavu u Službenom listu EU-a, potrebno je ima u vidu čla-nak 18. ZJN-a, koji određuje procijenjenu vrijednost nabave i način određivanja procijenjene vrijednos nabave, te pra mogućnost korekcije vrijednosnih pragova od Europske komisije. Pravila objavljivanja, kojih su se dužni pridržava javni naručitelji, propi-sana su člancima 55. – 60. ZJN-a, pravila za sektorske naručitelje člancima 122. – 127. ZJN-a, dok su objave obvezne za objavu i od strane javnih i sektorskih na-ručitelja navedene člankom 55., stavkom 1. te član-kom 122., stavkom 1. ZJN-a.

2. Vrijednosni pragoviVrijednos europskih pragova propisala je Vlada RH Uredbom o objavama javne nabave (NN, br. 10/12). Do dana pristupanja RH EU naručitelji su procijenje-ne iznose nabave, kao i sve iznose iz propisa o javnoj nabavi, koji su bili izraženi u eurima preračunavali u

Izmjena vrijednosnih pragova i objavljivanjeSabina Rebrović *

Autorica u ovom tekstu pojašnjava za koje je nabave dovoljno objavljivanje u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, a koje je potrebno obvezno objavljiva i u Službenom oglasniku javne nabave. Ta-kođer, Europska komisija 13. prosinca 2013. godine donijela je Uredbu komisije (br. 1336/2013) kojom su po-većani europski pragovi, te 14. prosinca 2013. godine Komunikaciju komisije, kojom su utvrđeni europski pra-govi preračuna u kune. Više o novinama koje su stupile na snagu početkom ove godine pročitajte u nastavku.

* Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i neprofi tnog sektora TIM4PIN, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

47

UDK 657.2 JAVNA NABAVA

kunsku protuvrijednost, i to na temelju srednjeg teča-ja HNB-a važećeg na dan u kojem je naručitelj započi-njao postupak javne nabave.

Od 1. srpnja 2013. godine, odnosno od dana pristu-panja RH EU za naručitelje su primjenjivane vrijed-nos europskih pragova preračunate u njihove od-govarajuće vrijednos u kunama prema objavi EK-a u Službenom listu EU-a. EK je navedenu objavu tj. informaciju o vrijednos ma objavila pod nazivom: Corresponding values from 1 July 2013 in Croa an kuna of the thresholds of Direc ves 2004/17/EC, 2004/18/EC and 2009/81/EC of the European Parlia-ment and of the Council (Text with EEA relevance) (2012/C 382/01).

Nadalje, Europska komisija donijela je Uredbu Ko-misije (EU) br. 1336/2013 od 13. prosinca 2013. o izmjeni direk va 2004/17/EZ, 2004/18/EZ i 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL. BR. L-335 od 14. prosinca 2013.), kojom se mijenjaju vrijednos europskih pragova (nabava velike vrijednos ).

Ova Uredba stupila je na snagu 1. siječnja 2014. go-dine, u cijelos je obvezujuća i izravno se primjenju-je u svim državama članicama.

Promijenjene vrijednos europskih pragova koji se primjenjuju na:

1) Javne naručitelje su:• 134.000 EUR – za ugovore o javnoj nabavi robe i

ugovore o javnim uslugama koje sklapaju te na-tječaje, koje provode državna jela RH iz članka 5., stavka 1., točke 1. ZJN-a

• 207.000 EUR – za ugovore o javnoj nabavi robe i ugovore o javnim uslugama koje sklapaju, te na-tječaje koje provode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 5., stavka 1., točke 2. ZJN-a i pravne osobe iz članka 5., stavka 1., točke 3. ZJN-a

• 207.000 EUR – za ugovore o javnim uslugama koje sklapaju, te natječaje koje provode svi javni naručitelji za usluge istraživanja i razvoja iz ka-tegorije 8. Dodatka II. A ZJN-a, te telekomunika-cijske usluge iz kategorije 5. Dodatka II. A ZJN-a, čije su pozicije u CPV-u ekvivalentne brojevima nomenklature CPC 7524, 7525 i 7526 i/ili za uslu-ge iz Dodatka II. B ZJN-a

• 5.186.000 EUR – za ugovore o javnim radovima i koncesije za javne radove.

2) Subjekte koji nisu naručitelji u smislu ZJN-a su:• 5.186.000 EUR – za ugovore o javnim radovima

iz članka 7., stavka 1., alineje 1. ZJN-a• 207.000 EUR – za ugovore o javnim uslugama iz

članka 7., stavka 1., alineje 2. ZJN-a.

3) Sektorske naručitelje su:• 414.000 EUR – za ugovore o javnoj nabavi robe,

ugovore o javnim uslugama i natječaje• 5.186.000 EUR – za ugovore o javnim radovima.

4) Koncesionare javnih radova, koji nisu naručitelji u smislu ZJN-a su:• 5.186.000 EUR – za ugovore o radovima.

5) Naručitelje koji primjenjuju Uredbu o javnoj na-bavi za potrebe obrane i sigurnos su: • 414.000 EUR – za ugovore o javnoj nabavi robe i

ugovore o javnim uslugama• 5.186.000 EUR – za ugovore o javnim radovima.

Nove vrijednos europskih pragova iz gore nave-dene Uredbe preračunate u kune, objavljene su 14. prosinca 2013. godine u Komunikaciji Komisije, stu-pile su na snagu 1. siječnja 2014. godine i navedene su u tablici koja slijedi. Vrijednos europskih prago-va navedeni su u iznosu bez PDV-a.

Vrijednost u EUR do

31. 12. 2013.

Nove vrijednos u EUR od

01. 01. 2014.

Nove vrijednos u KUNAMA

80.000 80.000 602.336130.000 134.000 1.008.913200.000 207.000 1.558.544400.000 414.000 3.117.089

1.000.000 1.000.000 7.529.2005.000.000 5.186.000 39.046.431

Pred Vama je jedinstvena publikacija koja obrazlaže novi zakonodavni i ins -tucionalni okvir jav ne na-bave, prak čnu pri mjenu javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uni-ji, te nove postulate koje Europska unija postavlja pred sudionike sustava op-ćenito. Publikacija je pri-marno namijenjena oso-bama koje sudjeluju ili će sudjelova svakodnevno u

procesu javne nabave od planiranja, preko pripreme i provo-đenja postupaka, te ugovaranja i realizacije nabave. S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, ins tucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju uči-ni kako bi se prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvari zaš tu prava u sustavu javne nabave kroz prikaz prakse Državne komisije za kontrolu javne naba-ve i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeni prilikom izjavljivanja žalbe u sustavu javne nabave. Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen)

KNJIGA JE

AŽURIRANA NOVIM

ZAKONSKIM

IZMJENAMA!

48

PLAĆE I NAKNADE UDK 330.5 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

1. UvodOd prvoga siječnja 2014. godine na snazi je Obrazac JOPPD kojim su svi ispla telji dužni izvještava Pore-znu upravu i Središnji registar osiguranika (REGOS) o svim oporezivim i većini neoporezivih primitaka. Puni naziv obrasca JOPPD je: Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za ob-vezna osiguranja, a skraćeni naziv JOPPD nastao je ne samo kao kra ca sadržaja, već i kako bi se naglasi-lo da se radi o jedinstvenom obrascu na kojem će se objedinjava više različi h podataka. Obrazac JOPPD će zamijeni sljedeće sada važeće obrasce:

• mjesečno izvješće o dohotku od nesamostalnog rada – ID

• mjesečno izvješće o drugom dohotku – IDD • mjesečno odnosno tromjesečno izvješće o dopri-

nosima za osobe osigurane u posebnim okolnos -ma – IDD-1

• godišnje izvješće o drugom dohotku, dohotku od kapitala, dohotku od osiguranja i dohotku od imo-vinskih prava – ID-1 i

• obrazac R-Sm.

Novi obrazac JOPPD djelomično zamjenjuje funkciju obrasca IP. Naime, poslodavci će i dalje bi obvezni vodi podatke o dohotku od nesamostalnog rada u obrascu IP, samo ga više neće dostavlja Poreznoj upravi. Poslodavci i drugi ispla telji plaća i ispla telji mirovina će i dalje bi obvezni radniku odnosno pri-matelju dohotka od nesamostalnog rada do 31. siječ-nja uruči IP kar cu za prethodnu godinu.

2. Obveznici ispostavljanja obrasca JOPPDObveznici ispostavljanja obrasca JOPPD su ispla te-lji svih vrsta dohodaka za koje je propisima o porezu na dohodak propisana obveza obračunavanja i plaća-nja poreza po odbitku. To su sljedeće pravne i fi zičke osobe odnosno organizacije:

• ispla telji plaća • ispla telji mirovina• ispla telji dohotka od imovinskih prava• ispla telji dohotka od kapitala• ispla telji dohotka od osiguranja• ispla telji drugog dohotka• sve osobe koje u vezi s obračunavanjem i plaća-

njem poreza na dohodak imaju obveze ispla telja (npr. fi zička osoba koja primi dohodak iz inozem-stva i dr.).

Obveznici ispostavljanja obrasca JOPPD su svi subjek- koji su prema propisima o obveznim doprinosima

određeni kao obveznici obračunavanja, odnosno ob-veznici plaćanja doprinosa. To su (primjerice):

• poslodavci za radnike koje zapošljavaju• jela državne i lokalne vlas za članove predstav-

ničkih jela koji u profesionalnom statusu obavlja-ju izabrane odnosno imenovane dužnos

• pravne i fi zičke osobe koje provode stručno ospo-sobljavanje fi zičkih osoba

• ispla telji drugog dohotka• svi drugi obveznici obračunavanja odnosno plaća-

nja doprinosa za obvezna osiguranja.

Obveznici ispostavljanja obrasca JOPPD su subjek- koji ne isplaćuju primitke fi zičkim osobama, ali su

prema Zakonu o doprinosima određeni obveznicima obračunavanja, odnosno obveznicima plaćanja dopri-

JOPPD obrazac proračunskih i neprofi tnih organizacija – neka aktualna pitanjaDražen Opalić *

Uvođenje jedinstvenog obrasca za izvještavanje o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja dugo je najavljivano i njegova primjena započela je s nastupom 2014. Unatoč brojnim i temelji m pripremama, početak primjene ovog izvješća još uvijek obiluje nizom pitanja i dvojbi. U članku su dani odgovori na neka učestala pitanja sastavljanja JOPPD obrasca u proračunskim i neprofi tnim orga-nizacijama.

* Dražen Opalić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija – porezna upra-va, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

49

UDK 330.5 PLAĆE I NAKNADE

nosa. U slučaju kad obveznik ispostavljanja obrasca nije i obveznik plaćanja doprinosa, na obrascu JOPPD će se navodi podaci o oba poslovna subjekta: o ob-vezniku obračunavanja i o obvezniku plaćanja (npr. za posebne doprinose za učenike na naukovanju i struč-noj praksi koje obračunava škola, a obveznik plaćanja je nadležno ministarstvo).

Obveznici ispostavljanja obrasca JOPPD su i subjek koji isplaćuju neoporezive primitke fi zičkim osoba-ma, neovisno o pravnoj osnovi ostvarivanja h pri-mitaka. Tako su poslodavci dužni navodi podatke o isplaćenim iznosima naknada troškova, nagrada, potpora i otpremnina, jedinice lokalne samouprave podatke o potporama dodijeljenim obiteljima slabi-jeg imovinskog stanja za podmirivanje troškova ogri-jeva i o potporama koje isplaćuju umirovljenicima i drugim osobama, sindika će ispostavlja podatke o sindikalnim potporama koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine itd.

Neprofi tne organizacije koje nemaju zaposlenih i koje možda ne isplaćuju primitke po osnovi drugog dohotka, već samo isplaćuju neoporezive primitke po osnovi službenih putovanja svojih članova, ta-kođer su obveznici izvještavanja. Tako će se npr. po primateljima posebno iskaziva podaci o isplaćenim naknadama troškova službenih putovanja osobama koje nisu zaposlenici ispla telja, a nadoknađuju im se troškovi službenih putovanja, te posebno o iznosima plaćenima za smještaj i prijevoz za službena putova-nja osoba koje nisu zaposlenici ispla telja, a primaju naknadu za obavljeni posao.

Ustanove obrazovanja i drugi ispla telji dužne su iskaziva podatke o svotama dodijeljenih neoporezivih nagrada učenicima i studen ma u okviru obrazovnih sustava i organiziranih školskih i sveučilišnih natjeca-nja, športske organizacije o isplaćenim iznosima šport-skih s pendija i naknada športašima amaterima i dr.

3. Rokovi i način dostavljanja obrasca JOPPD

Primici po osnovi plaće, drugog dohotka, dohotka od imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohot-ka iskazivat će se po načelu datuma isplate odnosno datuma dospijeća obveze plaćanja propisanih jav-nih davanja. U odnosu na osnovno pravilo iskazivanja podataka prema datumu isplate primitka, propisano je nekoliko izuzetaka, a su izuzeci povezani s roko-vima plaćanja poreza na dohodak odnosno obveznih doprinosa. Poslodavci u djelatnos poljoprivrede će podatke o primicima radnika, koji kod njih rade na povremenim i privremenim poslovima prema Zakonu o po canju zapošljavanja, iskaziva do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je obavljena isplata.

Za dohodak ostvaren izravno iz inozemstva, prima-telji dohotka će ispostavlja obrazac na dan dospije-ća obveze plaćanja poreza i doprinosa, tj. u roku od osam dana od ostvarivanja primitka. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će za redovne mirovine iska-ziva podatke na dan isplate, a za mirovine ili razlike mirovina, koje se odnose na više mjeseci do posljed-njeg dana u mjesecu u kojem su isplaćene. Iznimka je određena i za neoporezive primitke. Ispla telji neoporezivih primitaka mogu podatke o isplaćenim neoporezivim iznosima dostavlja : na dnevnoj ili na mjesečnoj osnovi.

Kad se podaci dostavljaju na mjesečnoj osnovi, iskazi-vat će se na obrascu koji će se sastavlja najkasnije s datumom zadnjeg dana mjeseca u kojem su obavlje-ne isplate neoporezivih primitaka. Pri tome je samo za primitke koji su u ukupno isplaćenom iznosu neo-porezivi, dozvoljeno iskaziva ih jednom mjesečno, a primitak koji je u dijelu neoporeziv, a u dijelu isplaće-nog iznosa oporeziv porezom na dohodak, obvezno se iskazuje na dnevno ažurnom obrascu JOPPD.

Dohodak od kapitala po osnovi dividendi i udjela u dobi će se također iskaziva u dnevnom obrascu, na dan isplate primitka. Pravilo dnevnog iskazivanja pri-mitka primjenjuje se i za primitke po osnovi dividendi i udjela u dobi koji se isplaćuju u okviru radničkog dioničarstva i primitke, koji su iskorišteni za poveća-nje temeljnog kapitala kao i neoporezive dividende ili udjeli u dobi , iako se na te primitke ne plaća porez na dohodak od kapitala.

Godišnje izvješće dužni su dostavlja ispla telji pri-mitaka od osiguranja stvari, odgovornos , života i imovine zbirno godišnje izvješće za sve isplate (a koje se ne smatraju odštetom odnosno naknadom štete) u jeku poreznog razdoblja, po istoj osnovi, po pojedi-

noj fi zičkoj osobi i to najkasnije do kraja veljače teku-će godine za prethodnu godinu. Obrazac JOPPD tre-

50


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

ba dostavi Poreznoj upravi do kraja dana u kojem je obavljena isplata određenog primitka ili dospjela obveza plaćanja poreza na dohodak i/ili doprinosa, a najkasnije sljedećeg dana.

Za neoporezive primitke je obveznicima ispostavlja-nja obrasca JOPPD omogućen izbor između: dostav-ljanja podataka na dan isplate primitka ili dostavljanja podataka na obrascu za zadnji dan mjeseca u kojem je primitak isplaćen. U ovom drugom slučaju, kad se podaci dostavljaju na obrascu koji se označava za-dnjim danom mjeseca u kojem su neoporezivi primici isplaćeni, obrazac treba dostavi do 15-og u mjese-cu za prethodni mjesec. Obrazac se mora dostavi u elektroničkom obliku. Iznimno je predviđena mo-gućnost dostavljanja obrasca u papirnatom obliku (za do tri osobe), ali se ta iznimka ne odnosi na ispla te-lje koji su u Financijskoj agenciji pribavili elektronički cer fi kat.

4. Prijelazno razdoblje Prema prijelaznim odredbama Pravilnika o izmjena-ma i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (iz-mjene koje su objavljene u NN, br. 79/13.) poslodavci i ispla telji drugog dohotka, dohotka od imovinskih prava, dohotka od kapitala i dohotka od osiguranja obvezni su Poreznoj upravi dostavi :

1) obrazac ID, obrazac IDD i obrazac IDD-1 za prosinac 2013. – do 15. siječnja 2014. godine

2) obrasce IP i obrasce ID-1 za 2013. godinu – do 31. siječnja 2014. godine.

Podaci o plaći za prosinac 2013. godine iskaziva će se u obrascu JOPPD, ako se plaća za prosinac isplaću-je u siječnju 2014. godine ili kasnije. Ako se plaća za prosinac 2013. ispla u istom mjesecu, tj. u prosincu 2013. godine, podaci će bi iskazani u obrascu R-Sm i u obrascu ID za prosinac 2013. godine. Troškovi služ-benoga putovanja, ako je konačan obračun putnih naloga izvršen do 31. prosinca 2013., a do toga datu-ma nije izvršena isplata radniku, neće se iskaziva u Obrascu JOPPD bez obzira kada će bi stvarna isplata toga troška. Svi ispravci zaduženja koja su iskazana na Obrascima, koji su bili na snazi do 31. prosinca 2013. rade se na m obrascima, a uplate/povra vrše se sa uplatnih računa na kojima su bila i zaduženja.

Ako se isplaćuje zaostala plaća prema kojima su za-duženi doprinosi na uplatnim računima, koji su bili na snazi do 31. prosinca 2013. na Obrascu JOPPD iskazuje se samo zaduženje za porez na dohodak i pri-rez porezu na dohodak. Ako se isplaćuje plaća, bez obzira za koje razdoblje, prema kojoj se poslodavac nije zadužio do 31. prosinca 2013. godine za obvezu doprinosa (a ni ni poreza iz razloga što obveza pore-

za dospijeva u trenutku isplate) poslodavac je dužan podnije Obrazac JOPPD u kojemu će prikaza ispla-tu takve plaće (to će bit čest slučaj kod isplate plaće po sudskim presudama).

5. Posebnos proračunskih i neprofi tnih organizacija

5.1. Isplate neoporezivih primitaka osobama koje nisu zaposlenici

Neoporezivi primici koje isplaćuju proračunski ko-risnici i neprofi tne organizacije osobama, koji nisu njihovi zaposlenici, mogu se grupira u dvije glavne grupe:

I. grupa – primici o kojima se mora izvješćiva pod posebnom oznakom neoporezivog primitka do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec isplate prema vrstama u ukupnom iznosu po pojedinom OIB-u, kao što su:

• s pendije• državne nagrade ustanovljene propisima koje do-

nosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom h jedinica i nov-čane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igra-ma gluhih te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

• doplatak za djecu i novčani primici za opremu no-vorođenog djeteta i primici po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu no-vorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva pla-nirana u proračunima h jedinica

• potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i člano-va obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina

• potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaću-ju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata, te prav-ne i fi zičke osobe

• nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada i na-ukovanja, do propisanog iznosa

• nagrade učenicima i studen ma osvojene na natje-canjima u okviru obrazovnog sustava i organizira-nim školskim i sveučilišnim natjecanjima

• nagrade za sportska ostvarenja i naknade sporta-šima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

51

UDK 330.5 PLAĆE I NAKNADE

• sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata (osim potpora članovima sindikata povodom blag-dana od sindikata iz sredstava sindikalne članarine u novcu ili naravi, te pomoći članovima sindikata kod podmirenja troškova organizacije sindikalnih sportskih igara iz sredstava sindikalne članarine, koje sindika organiziraju jednom godišnje za svoje članove koje se ne iskazuju u Obrascu JOPPD)

• primici po osnovi službenih putovanja fi zičkih oso-ba, koje isplaćuju neprofi tne organizacije, a do pro-pisanog iznosa

• primici koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije po jelima akre-di ranim u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj za provedbu ak vnos mobil-nos u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

II. grupa – ostali oblici potpora, neoporezivih pri-mitaka/primitaka, koji se ne smatraju dohotkom koje proračunski korisnici i neprofi tne organizacije o kojima se mora izvješćiva pod oznakom 07 – so-cijalne potpore

Zakonom o porezu na dohodak propisano je da se do-hotkom ne smatraju socijalne potpore. Kako se pod socijalnom potporom smatra sve ono što određeno jelo javne vlas ili jelo s javnim ovlas ma daje ili

isplaćuje, a te se isplate odnosno davanja temelje ili na Zakonu o socijalnoj skrbi ili na drugom posebnom propisu, odlučeno je da se Obrascem JOPPD prikazu-ju samo oni primici, koji se isplaćuju/subvencionira-ju temeljem odluke/rješenja ili sličnog akta prora-čunskog korisnika, a taj akt je donesen zbog lošeg imovinskog/socijalnog statusa korisnika pomoći.

Isplate/subvencije koje proračunski korisnici ispla-ćuju/omogućuju svima koji zadovoljavaju određene uvjete, a za takve isplate nije predviđena posebna oznaka iz I. grupe, kako je opisano u ovome članku ne prikazuju se na obrascu JOPPD (npr. subvencionira-nje cijene prijevozne karte ili subvencioniranje cijene udžbenika za sve učenike bez obzira na njihov socijal-ni status, kao i subvencioniranje cijene vr ća ili pri-jevozne karte umirovljenicima koje također ne ovisi o njihovom socijalnom statusu, već se subvencionira-nje radi temeljem dohotka obitelji/pojedinca, koji je viši od socijalnog cenzura, isplata novčanih naknada zatvorenicima za njihov rad, subvencioniranje cijene školske kuhinje svim učenicima i slično).

Na čiji OIB će se prikaziva primici po osnovi socijal-nih potpora?

O primicima koje proračunski korisnici isplaćuju/subvencioniraju temeljem odluke/rješenja ili sličnog akta, a taj akt je donesen zbog lošeg imovnog/socijal-

nog statusa korisnika pomoći, dužni su iskaza u uku-pnom iznosu (ako se isplaćuju potpore po više osno-va potrebno je prikaza zbrojeni iznos za sve isplate u jednom mjesecu prema istom načinu plaćanja – u novcu, naravi ili ako se subvencionir npr. ljetovanje djece iz socijalno ugroženih obitelji ili izdajete vauče-re/kupone za nabavu hrane i sl., onda se to posebno iskazuje pod načinom isplate – ostala bezgotovinska plaćanja), i to na sljedeće OIB-ove:

a) OIB korisnika prava – OIB one osobe kojemu je utvrđeno određeno pravo (npr. OIB maloljetnog djeteta kojemu je utvrđeno pravo, bez obzira što se isplata izvršava na tekući račun roditelja)

b) OIB predstavnik kućanstva – ako se neko pravo isplaćuje/omogućuje temeljem prethodno utvrđe-nog prava koje utvrđuju centri za socijalnu skrb, a to je pravo temeljem zbroja udjela za svakog člana kućanstva.

Tko je obveznik podnošenja obrasca JOPPD za pri-mitke po osnovi socijalnih potpora?

a) Ako proračunski korisnik izravno korisniku prava isplaćuje/daje/omogućuje određeno pravo u tome slučaju Obrazac JOPPD podnosi proračunski kori-snik pod svojim OIB-om

b) Ako proračunski korisnik subvencionira određenu komunalnu/komercijalnu uslugu/ (djelomično ili u cijelos ) npr. cijenu prijevozne karte, ekonomsku cijenu vr ća/domova umirovljenika, trošak stru-je, plina, nabavu knjiga, ekonomsku cijenu školske prehrane i sl., obrazac JOPPD podnosi proračunski korisnik pod svojim OIB-om

c) Ako proračunski korisnik osnuju ustanovu ili je iza-bere na javnom natječaju radi obavljanja djelatno-s pomoći socijalno ugroženim skupina (npr. osnu-je se pučka kuhinja ili se putem javnog natječaja izabere poslovni subjekt radi obavljanja poslova vezanih uz pučku kuhinju) u tom slučaju Obrazac JOPPD za usluge/primitke koje pruža/isplaćuje podnosi ta ustanova pod svojim OIB-om

d) Ako proračunski korisnik u cijelos , određenoj ustanovi, udruzi ili drugom pravnom subjektu pre-pus isplatu/dodjelu određenog prava bez obzira na izvor sredstava za realizaciju (državni proračun ili proračun jedinica lokalne/područne samoupra-ve), u tom slučaju Obrazac JOPPD za usluge/primit-ke koje pruža/isplaćuje podnosi ta ustanova pod svojim OIB-om (Crveni križ ili slično).

5.2. Dnevnice i troškovi na službenom putovanju

Odredbama Pravilnika o porezu na dohodak propisa-no je da ispla telji neoporezivih primitaka podnose Poreznoj upravi Obrazac JOPPD najkasnije do petna-estog dana u mjesecu za primitak koji je ostvaren,

52


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

odnosno isplaćen u prethodnom mjesecu, i to zbirno izvješće za sve isplate u jeku jednog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom poreznom obvezniku, odnosno fi zičkoj osobi, osim ako primici nisu iskazani poje-dinačno na izvješću na dan isplate, s m da primi-ci isplaćeni za službena putovanja u svrhe za koje je isplaćen predujam iskazuju se na Obrascu JOPPD pre-ma konačnom obračunu h primitaka, i to bez obzira na način podmirenja troška.

Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na doho-dak (NN, br. 160/13) određen je prijelazni rok do 31. prosinca 2014., na način da će se trošak putnih nalo-ga koji se prikazuje u Obrascu JOPPD do 31. 12. 2014., bi samo:

• ukupan iznos dnevnice i• trošak noćenja i trošak puta ( prijevozna karta i/ili

trošak cestarine),

koji su podmireni/plaćeni gotovim novcem od rad-nika – bez obzira plaća li se iz akontacije ili vlas h sredstava radnika) koji je upućen na službeni put i koji se pravda putnim nalogom.

Nakon 1. 1. 2015. is troškovi iskaziva će se do 15. u mjesecu protekom mjeseca u koji je izvršen konačni obračun bez obzira na način podmirenja troška. Kao što je vidljivo, za potrebe izvješćivanja Obrascem JO-PPD, iskazuju se isključivo navedeni troškovi (dnevni-ce, trošak puta i noćenja) a ne i ostali troškovi koji su u vezi s putom, kao trošak parkinga, goriva i sl. Do 15. u mjesecu pod jednim OIB-om primatelja podnosi se ukupan iznos troška u jednom iznosu bez obzira koli-ko je puta primatelj bio na službenom putu, i to pod oznakom 17. iz priloga 4. Obrasca JOPPD i oznakom isplate 1 ili 4, odnosno oznakom isplate 0.

Ako do 15. dana u mjesecu, kada je izvršen konačni obračun putnog naloga, trošak službenog puta nije isplaćen/refundiran radniku, upisuje se ukupan obra-čunani trošak putovanja putu i to pod oznakom 17. iz priloga 4. Obrasca JOPPD i oznakom isplate 0 (oznaka da nije bilo isplate). Kod naknadnog namirenja obve-

ze poslodavci su dužni ispravkom Obrasca JOPPD pri-kaza način isplate, i to opet do 15 dana u mjesecu koji slijedi mjesecu isplate/namirenja troška službe-nog puta.

5.3. Odgovori na neka učestala pitanja

• primicima po osnovi službenih putovanja fi zičkih osoba koje isplaćuju neprofi tne organizacije, a do propisanog iznosa izvještava onaj proračunski kori-snik na čiji teret se fi nancira službeni put

• za svoje zaposlenike proračunski korisnici dužni su podnosi Obrazac JOPPD kao podnositelji izvješća bez obzira što se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna (npr. škole podnose JOPPD za svoje za-poslenike, bez obzira što se sredstva za njihove pla-će osiguravaju na pozicijama Ministarstva obrazo-vanja)

• ako se sredstva za isplatu plaće osiguravaju iz razli-či h izvora (npr. dio plaće osigurava resorno mini-starstvo, a dio plaće jedinica lokalne samouprave), a plaća se isplaćuje u jednome danu u Obrascu JO-PPD, potrebno je takvu plaću prikaza kao jedin-stveni iznos u tome danu kada se i isplaćuju

• datum na dan stranice A predstavlja datum isplate plaće, odnosno obveze poreza i doprinosa te ako na taj dan nije i eviden rana uplata zaračunavaju se zakonske zatezne kamate zbog nepravovreme-ne uplate dospjelih javnih davanja

• ključ za povezivanje uplata i zaduženja je oznaka izvješća, tako da je potrebno dobro pazi pri plaća-nju da je kao treća oznaka u pozivu na broj odobre-nja upisana ispravna oznaka izvješća.

škola fi nancijskog upravljanjaZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKEZagreb, 20. i 21. ožujak 2014.

10.00h-16.00h

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji žele i trebaju znati više o fi nancijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i fi nancijskim i računovodstvenim djelatnicima.

Detaljan program možete pogledati na zadnjoj stranici magazina.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

53

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

1. UvodGodišnja prijava poreza na dohodak za 2013. sastavlja se i podnosi do 28. veljače 2014. prema odredbama članaka od 39. do 43. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 – 148/13; dalje u tekstu: Zakon), član-cima od 81. do 89. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 160/13; dalje u tekstu: Pravilnik) te Upute Ministarstva fi nancija Kl. 410-01/13-01/4414, Ur. broj: 513-07-21-01/13-1 od 31. prosinca 2013., koja se svake godine donosi radi jedinstvenog postu-panja u primjeni zakonskih propisa.

Porezni obveznici koji su obvezni podnije godišnju poreznu prijavu za 2013. u poreznoj prijavi iskazuju samo dohodak za koji je propisana obveza podno-šenja porezne prijave i dohodak od nesamostalnog rada, ali ne i ostale oblike dohotka. Među m, ako porezni obveznik uz dohodak za koji obvezno pod-nosi godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesa-mostalnog rada, iskaže iz nekih razloga i dohodak iz ostalih izvora, tada je u godišnjoj prijavi obvezan iskaza ukupno ostvareni dohodak u poreznom raz-doblju po svim izvorima, osim dohotka za koji se go-dišnja porezna prijava ne može podnije te dohotka koji ne podliježe oporezivanju.

Godišnji obračunu poreza za 2013. utvrđuje se pri-mjenom tri stope poreza na dohodak na visinu pore-zne osnovice od tri porezna razreda, i to:

Porezne stope za godišnji obračun poreza na doho-dak za 2013.

Stope poreza na dohodak Godišnja porezna osnovica u kn

12 % do 26.400,0025 % od 26.400,00 do 105.600,00 (na razliku od

79.200,00)40 % iznad 105.600,00

Utvrđenu godišnju svotu poreza na dohodak, po-trebno je poveća i za svotu prireza, ako je odlukom grada ili općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika, propisano plaćanje prireza poreza na dohodak. Posebno se is če da su porezni obveznici koji dobrovoljno podnose godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja prava na ukupan iznos godišnjeg osobnog odbitka, ravnomjernog go-dišnjeg oporezivanja i izravnanja porezne osnovice, povećanih osobnih odbitaka, ako imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko planinskim područjima te korištenja neoporezivog iznosa dividende i udjela u dobi , obvezni u godišnjoj poreznoj prijavi iskaza ukupno ostvareni dohodak u 2013. iz svih izvora.

Stoga je prije podnošenja porezne prijave, uputno na-pravi simulaciju godišnjeg obračuna i utvrdi stvar-nu obvezu poreza i prireza, kako se po konačnom obračunu poreza na dohodak za 2013. uz primjenu progresivnog oporezivanja i triju poreznih stopa (12 %, 25 % i 40 %), umjesto očekivanog povrata prepla-ćenog poreza, ne bi utvrdila razlika za dodatnu uplatu poreza i prireza.

Podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak građana za 2013.Mirjana Mahović Komljenović *

Utvrđivanje i plaćanje poreza na dohodak u RH uređeno je Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak. Prema m odredbama su fi zičke osobe koje ostvaruju dohodak jekom poreznog razdoblja, dužne plaća- predujam poreza, dok se konačan obračun poreza na dohodak utvrđuje na kraju godine podnošenjem

godišnje porezne prijave. Ista se za 2013. podnosi najkasnije do 28. veljače 2014., i to ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu fi zičke osobe. Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak propisano je koji su porezni obveznici obvezni podnije godiš-nju poreznu prijavu, a koji to nisu obvezni, ali je mogu podnije radi korištenja određenih poreznih olakšica i prava, o čemu je detaljno pisano u našem časopisu br. 1. iz ove godine. U ovom članku će se na primjeru sastavljanja prijave poreza na dohodak građana pokaza kako se utvrđuje godišnji porez na dohodak i pri-rez za 2013., te ostvaruje povrat više plaćenog poreza ili utvrđuje razlika za uplatu.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Porezna uprava, Zagreb.

54

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

2. Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza

Prema članku 37., stavku 1. Zakona, porez na doho-dak za koji se podnosi godišnja porezna prijava obra-čunava se godišnje, pri čemu se godišnja osnovica po-reza na dohodak u pravilu utvrđuje kao ukupan iznos dohotka ostvaren prema svim izvorima dohotka, od čega se odbija osobni odbitak kao neoporezivi dio do-hotka te dobiva porezna osnovica, na sljedeći način:

Dohodak od nesamostalnog rada (plaće, mirovine)

+ dohodak od samostalne djelatnos obrta, slobod-nog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva (umanjen za propisana umanjenja i preneseni gubitak),

+ dohodak od imovine i imovinskih prava

+ dohodak od kapitala

+ dohodak od osiguranja

+ drugi dohodak

= ukupan dohodak

- Osobni odbitak iz članka 36. Zakona i/ili članka 54. Zakona kao neoporezivi dio dohotka

= porezna osnovica.

Na tako utvrđeni iznos porezne osnovice:

Godišnji porez na dohodak obračunava se po stopi od 12 % od godišnje porezne osnovice do visine 26.400,00 kn, po stopi od 25 % na dio porezne osnovice iznad 26.400,00 kn do 105.600,00 kn te po stopi od 40 % na dio porezne osnovice iznad 105.600,00 kn, pri čemu se obračunani iznos godišnjeg poreza na dohodak treba uveća i za stopu prireza, i to kod poreznih obveznika koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u gradu ili općini, koji su u svojim odlukama propisali takvu ob-vezu. Od utvrđenog iznosa godišnjeg poreza za 2013. odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza jekom poreznog razdoblja po svim izvorima dohotka, te utvr-đuje razlika za uplatu ili povrat poreza.

2.1. Povrat preplaćenog poreza na dohodak

Ako je porezni obveznik jekom poreznog razdoblja za 2013., pla o veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem Porezne uprave, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku bez posebnog pi-smenog zahtjeva, ili se uračunava u predujam za idu-će razdoblje sve dok se ne iskoris preplaćeni iznos. No iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od obrtničke djelatnos prema člancima od 19. do 24. Zakona, više plaćeni porez vraća se samo na njihov pismeni zahtjev, što ga je obrtnik dužan podnije u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu za 2013. godinu.

U pravilu, povrat više plaćenog poreza obavlja se na tekući ili žiroračun kojeg porezni obveznici imaju otvoren kod poslovnih banaka, a koji su iskazali pod točkom 1.8. na obrascu DOH, te se u tom slučaju se ne plaća provizija. Broj računa iskazuje se prema IBAN konstrukciji koja se od 1. lipnja 2013. obvezno koris za izvršavanje svih platnih transakcija. Ali izni-mno, Porezna uprava će povrat preplaćenog poreza i prireza izvrši i gotovinski, tako da se uz rješenje o godišnjem porezu na dohodak i prirezu na dohodak za 2013. dostavi i nalog za povrat, pa će porezni ob-veznici (građani) povrat ostvari podnošenjem nalo-ga ovlaštenoj organizaciji za platni promet, uz plaća-nje odgovarajuće naknade (provizije) toj organizaciji.

Posebno se napominje da se prema članku 113., stav-ku 6. OPZ-a, povrat preplaćenog poreza može vra poreznom obvezniku sa ili bez pismenog zahtjeva, samo ako porezni obveznik nema istodobno dospjele a neplaćene druge poreze ili druga javna davanja, čiju anali čku evidenciju i naplatu obavlja Porezna uprava, kao što su: porez na promet nekretnina, porez na na-sljedstva i darove, porez na kuće za odmor, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada, novčane kazne, PDV, porez na cestovna motorna vozila i dr.

Prema tome, više plaćeni porez na dohodak i prirez koji je utvrđen podnošenjem godišnje porezne prija-ve za 2013., Porezna uprava neće vra , ako porezni obveznik ima dospjelih a neplaćenih javnih davanja koje naplaćuje.

2.2. Blokada dohotka ispla telja od nesamostalnog rada

Kako bi porezni obveznik mogao ostvari pravo na po-vrat više plaćenog poreza i prireza na dohodak od ne-samostalnog rada po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, njegov poslodavac, odnosno ispla telj dohot-ka od nesamostalnog rada ne smije na računu 1406 – ima iskazan dug. Naime, prije početka sistemskih obrada godišnjih poreznih prijava, ovlašteni službenici u ispostavi Porezne uprave obavljaju blokadu poslo-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

55


davca – ispla telja dohotka od nesamostalnog rada, ako nije plaćen porez i prirez na dohodak za 2013. Blo-kadom poslodavca onemogućuje se obrada godišnjih poreznih prijava za sve njihove zaposlene radnike, sve dok poslodavci jekom tekuće godine ne podmire dug kao zaostalu obvezu iz prošle godine.

Blokada ispla telja dohotka od nesamostalnog rada, obavlja se isključivo, ako postoji dospjeli dug na računu 1406 – porez i prirez na dohodak od ne-samostalnog rada za 2013., bez obzira na neplaćene dugove koji su eviden rani na tom računu iz pret-hodnih godina (za 2012., 2011. i ranije godine), kao i zbog dugova koji su eviden rani po drugim osno-vama (primjerice PDV, porez na promet nekretnina, doprinosi za obvezna osiguranja i sl), o kojima anali- čku evidenciju vodi Porezna uprava.

Iznimno, blokada poslodavca se ne obavlja kod onih poslodavaca nad kojima je otvoren postupak stečaja ili sanacije ili je zaključen ugovor o nagodbi prema Za-konu o napla dospjelih nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava; budući da je odredba-ma članka 69., stavka 2. Pravilnika propisano da rad-nik može pod propisanim uvje ma i na temelju pod-nesene godišnje porezne prijave zah jeva povrat obračunanog i obustavljenog poreza na dohodak, kojeg poslodavac nije upla o.

2.3. Plaćanje godišnjeg poreza na dohodak

Ako se nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na doho-dak za 2013. utvrdi razlika poreza i prireza za uplatu, utvrđeni porez na dohodak po godišnjoj poreznoj pri-javi mora se pla u roku od 15 dana, od dana dostave rješenja poreznom obvezniku. Dužni iznos poreza po-rezni obveznik može upla kod ovlaštene organizaci-je za platni promet nalogom za uplatu, koji se dostavlja uz rješenjem o utvrđenom godišnjem porezu. Ali obve-znici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu dje-latnost obrta i slobodnih zanimanja, obvezni su iznos poreza i prireza za uplatu, pla preko računa kod ba-naka na kojima vode svoja novčana sredstva.

Na nepravodobnu uplatu poreza na dohodak i prire-za po rješenju koje je postalo konačno, obračunavaju se zatezne kamate po godišnjoj stopi od 12%, a pre-ma članku 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 do 125/11), članku 116. OPZ-a, te članku 3. Za-kona o kamatama (NN, br. 94/04).

3. Utvrđivanje osobnog odbitka ili neoporezivog dijela dohotka na godišnjoj razini

Svim obveznicima poreza na dohodak pripada pravo na neoporezivi dio dohotka – osnovni osobni odbitak

za podmirenje njegovih osobnih potreba i potreba njegove djece i drugih uzdržavanih članova obitelji. Prema članku 36. Zakona, te članku 51. Pravilnika, osnovni osobni odbitak utvrđen je u svo od 2.200,00 kn (faktor 1,0), što na godišnjoj razini za 2013. iznosi 26.400,00 kn. Osnovni osobni odbitak uvijek se pri-znaje za 12 mjeseci u godini bez obzira na to što se godišnji obračun obavlja i za dio godine, ako je pore-zni obveznik započeo ili prestao ostvariva dohodak jekom poreznog razdoblja.

Porezni obveznici koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planin-skim područjima utvrđenim posebnim zakonima, uvećani osnovni osobni odbici priznaju se isključivo kod podnošenja godišnje porezne prijave za 2013, dok se pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada jekom poreznog razdoblja, priznaju osobni odbici, kao i ostalim fi zičkim osobama prema članku 36., stavcima 1. i 2. Zakona.

Osobni odbitak umirovljenika za ostvarenu mirovi-nu na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za MO i na temelju prijašnjih uplata premija osigura-nja za dokup dijela mirovine na teret poslodavaca, te kod ostvarene mirovinske rente na temelju prijašnjih uplata sredstava na teret poslodavca, priznaje se u visini mirovine i mirovinske rente ostvarene u pore-znom razdoblju, najmanje 2.200,00 kn, a najviše do 3.400,00 kn mjesečno, što za 2013. iznosi najmanje 26.400,00 kn a najviše 40.800,00 kn.

Osnovni osobni odbitak poreznog obveznika (što uk-ljučuje i umirovljenika), uvećava se za uzdržavane čla-nove uže obitelji, djecu, te za invalidnost, ako postoji, prema propisanim faktorima, pri čemu se stečena prava po pojedinim faktorima zbrajaju.

Faktori osobnog odbitka i godišnji iznos odbitka za 2013.

Uzdržavani članovi obitelji i djeca

FaktorIznos odbitka

Mjesečni Godišnji za

2013.osnovni osobni odbitak 1,00 2.200,00 26.400,00uzdržavani član uže obitelji 0,50 1.100,00 13.200,00prvo dijete 0,50 1.100,00 13.200,00drugo dijete 0,70 1.540,00 18.480,00treće dijete 1,00 2.200,00 26.400,00četvrto dijete 1,40 3.080,00 36.960,00peto dijete 1,90 4.180,00 50.160,00šesto dijete 2,50 5.500,00 66.000,00sedmo dijete 3,20 7.040,00 84.480,00za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,80, 0,90 itddjelomična invalidnost 0,30 660,00 7.920,00100 % invalidnost 1,00 2.200,00 26.400,00

56


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

U godišnjoj poreznoj prijavi, porezni obveznik može poveća osnovni osobni odbitak na ime uzdržava-nja djece i članova uže obitelji, ali samo ako se oni u poreznom razdoblju mogu smatra uzdržavnim čla-novima. Naime, prema odredbi članka 36., stavka 4. Zakona i članka 53., stavka 1. Pravilnika, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom sma-traju se fi zičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 11.000,00 kn.

Iznimno, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, u iznos od 11.000,00 kn ne uzimaju se u obzir ostvareni primi-ci prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novorođenče, odnosno primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smr roditelja. Prema tome, korisnici obiteljskih mirovina mogu se smatra uzdržavanim članovima neovisno od visine mirovine.

3.1. Tko su djeca, drugi uzdržavani članovi obitelji te invalidne osobe

Prema članku 53., stavcima 5 i 6. Pravilnika, djecom se smatraju djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju, kao i djeca nakon zavr-šetka redovnog školovanja i sve do prvog zapošljava-nja, ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošlja-vanje. Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni odnos prestane, dije-te se dalje smatra uzdržavanim članom uže obitelji za kojeg porezni obveznik ima pravo na osobni odbitak.

Drugim uzdržavani članovi uže obitelji smatra se – bračni drug poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegova bračnog druga te preci i potomci u izravnoj liniji, a i bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju, te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu. Osobni odbitak za bračne drugove može se koris samo u bračnoj zajednici.

Osobe s invaliditetom smatraju se fi zičke osobe ili uz-državani članovi njegove uže obitelji i uzdržavana dje-ca, kojima je rješenjem utvrđeno tjelesno oštećenje ili invalidnost, a prema propisima o mirovinskom osi-guranju, zaš vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju ili drugim propisima. Fak-tor 1,00 osnovnog osobnog odbitka za poreznog ob-veznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, mogu koris osobe kojima je rješenjem na temelju posebnih propisa utvrđena 100 % invalid-nost, ili koji radi invalidnos imaju, na temelju poseb-nih propisa pravo na tuđu pomoć i njegu, dok ostale

osobe s invaliditetom koriste faktor 0,30 osnovnog osobnog odbitka. Pravo na povećanje osobnog odbit-ka po osnovi invalidnos ili tjelesnog oštećenja, može se prizna djetetu ili poreznom obvezniku, koji uzdr-žava dijete na temelju vjerodostojnih isprava nadlež-nih jela prema posebnim propisima.

Stoga, porezni obveznik ima pravo na uvećani osnov-ni osobni odbitak (faktor 0,3 ili faktor 1,0) i za dijete koje ima teže smetnje u razvoju, zbog čega roditelj može koris pravo na dječji dodatak, pravo na do-pust do sedme godine života djeteta te pravo na rad na pola radnog vremena do petnaeste godine života djeteta. Među m, priznavanje povećanog osobnog odbitka po faktoru 0,3 od osnovnog osobnog odbit-ka i priznavanje osobnog odbitka po faktoru 1,0 od osnovnog osobnog odbitka, međusobno se isključuju.

3.2. Raspodjela osobnog odbitka

Dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obi-telji i djecu, može se preraspodijeli po godišnjoj po-reznoj prijavi. Prema članku 55. Pravilnika, ako oba bračna druga ostvaruju dohodak i uzdržavaju člano-ve uže obitelji, osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji u načelu se dijeli na jednake dijelove, ali se može utvrdi i drugačija raspodjela, kada je uz godiš-nju poreznu prijavu potrebno priloži izjavu o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka, te ime i prezi-me i OIB osobe za koju se osobni odbitak dijeli.

Iznimno, ako se osobe ne mogu dogovori o raspo-djeli dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu, a jedan od uzdrža-vatelja traži preraspodjelu osobnog odbitka, tada se osobni odbitak dijeli na jednake dijelove.

U tom slučaju raspodjelu osobnog odbitka izvršit će Porezna uprava na način:

• ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u jeku poreznog razdoblja – za oba porezna obveznika izvr-šit će izmjenu porezne kar ce – Obrasca PK, koja će se dostavi poreznim obveznicima, odnosno njiho-vim poslodavcima ili ispla teljima plaće i mirovine

• ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po podnesenim godišnjim poreznim prijavama – tada će se po podnesenim godišnjim poreznim prija-vama za oba porezna obveznika izvršit raspodjela osobnog odbitka.

4. Propuštanje roka za podnošenje porezne prijave i podnošenje zahtjeva za povrat u prijašnje stanje

Porezni obveznici koji su obvezni ili žele podnije go-dišnju poreznu prijavu za 2013., obvezni su je podni-je po isteku godine, a najkasnije do 28. veljače 2014.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

57


Među m, ako porezni obveznik iz opravdanih razloga koji su neovisni o njegovoj volji kao što su boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila ili sl., propus preda poreznu prijavu u zakonskom roku, može nadležnoj ispostavi Porezne uprave, a suklad-no članku 84. OPZ-a podnije zahtjev za povrat u prijašnje stanje. Zahtjev se podnosi u roku od 8 dana od dana kada je prestao razlog, koji je doveo do pro-puštanja zakonskog roka. Tako npr., ako je porezni obveznik bio na bolničkom liječenju od 15. veljače do 19. ožujka, zbog čega nije predao poreznu prijavu do kraja veljače, može do 27. ožujka 2014. istodobno podnije zahtjev za povrat u prijašnje stanje, te po-reznu prijavu koja kao prilog mora sadržava i odgo-varajuću medicinsku dokumentaciju.

Ali, zahtjev za povrat u prijašnje stanje ne može se podnije po isteku roka od 3 mjeseca od dana pro-puštanja roka, što znači najkasnije do 2. lipnja 2014. za porezne prijave iz 2013., osim ako je propuštanje i tog roka bilo uzrokovano višom silom. O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje ispostava Porezne uprave odlučuje zaključkom.

Pro v poreznih obveznika od kojih su zaprimljene po-rezne prijave izvan roka, a nema opravdanja za kašnje-nje, službenik nadležne ispostave Porezne uprave du-žan je pokrenu prijavu o počinjenom prekršaju. Mini-malna novčana kazna za počinitelja prekršaja – fi zičku osobu, koja ne podnese poreznu prijavu u roku, ne može bi propisana u iznosu manjem od 5.000,00 kn.

4.1. Pravo na ispravak predane porezne prijave

Kada je porezni obveznik uočio da je porezna prijava koju je podnio netočna ili nepotpuna, te zbog toga može doći do više ili manje plaćenog poreza, može izvrši ispravak porezne prijave, a pravo na ispravak prijave ima i univerzalni pravni slijednik, te ona oso-ba koja zastupa poreznog obveznika ili univerzalnog pravnog slijednika. Prema članku 66., stavku 3. OPZ-a, ispravak porezne prijave može se obavi najkasnije u roku od 12 mjeseci od isteka roka za podnošenje prijave. Među m, ako se prije isteka roka pokrene postupak poreznog nadzora, ispravak prijave porezni obveznik može izvrši najkasnije do dostave obavijes o početku provođenja inspekcijskog nadzora. Iznimno, ispravak porezne prijave ne može se obavi nakon što je doneseno porezno rješenje, neovisno o vremenu koje je proteklo od isteka roka za podnošenje prijave.

Za ispravak porezne prijave, porezni obveznik mora priloži obrazložen pisani zahtjev, te s njim priloži- knjigovodstvenu dokumentaciju, kako bi Porezna

uprava mogla provjeri razloge za ispravkom porezne prijave, kao i pismenu tvrdnju poreznog obveznika da je prethodno predana prijava nepotpuna ili netočna,

zbog čega se zah jeva njen ispravak. Ako bi ispravak porezne prijave zbog otkrivenih pogrešaka pri nje-nom sastavljanju, koje su rezultat nekih objek vnih i subjek vnih okolnos , doveo do velikih promjena u iznosu utvrđenog poreza, tada će Porezna uprava pokrenu postupak poreznog nadzora radi detaljnije provjere točnos i vjerodostojnos podataka i knji-govodstvene dokumentacije, na osnovu koje porezni obveznik temelji svoj zahtjev za ispravkom prijave.

Među m, i neovisno o tome u kojoj se visini mijenja svota utvrđenog poreza (na manje ili više), Porezna uprava ima diskrecijsko pravo i može pokrenu po-stupak poreznog nadzora, i u svim drugim slučaje-vima kada ocijeni da postoji potreba za provjerom vjerodostojnos knjigovodstvene dokumentacije na osnovu koje porezni obveznik zah jeva ispravak po-rezne prijave, ili ako sumnja da je kod poreznog ob-veznika počinjeno kazneno djelo ili porezni prekršaj. Prema tome, ako je porezni obveznik otkrio pogreške pri sastavljanju porezne prijave za 2013., zbog čega je ista nepotpuna ili netočna, a zbog čega može doći do više ili manje plaćenog poreza, može izvrši ispra-vak porezne prijave najkasnije do 28. veljače 2015. ili najkasnije do dostave obavijes o početku poreznog nadzora. No, neovisno o vremenu koje je proteklo od isteka roka za podnošenje prijave, porezni obveznik ne može obavi ispravak porezne prijave, nakon što je Porezna uprava utvrdila konačan rezultat poslova-nja izdavanjem poreznog rješenja.

4.2. Mogućnost odustanka od porezne prijave

Odredbom članka 65. OPZ-a propisana je zakonska mo-gućnost za odustankom od porezne prijave onih pore-znih obveznika, koji su dobrovoljno podnijeli poreznu prijavu a koju prema Zakonu nisu bili dužni podnije . Za odustanak od porezne prijave, porezni obveznik pod-nosi pisani zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave, i to u propisanom roku od 30 dana od dana njezina podnošenja. Na temelju zahtjeva poreznog obveznika za odustankom od porezne prijave, nadležna ispostava Porezna uprava će donije rješenje kojim se obustav-lja postupak utvrđivanja godišnjeg poreza i prireza.

Prema tome, ako je porezni obveznik podnio godiš-nju poreznu prijavu dobrovoljno, može od podnesene porezne prijave i odusta , ako u roku od 30 dana od dana podnošenja prijave podnese zahtjev za njenim odustankom. To primjerice znači da porezni obveznik – građanin, koji je predao godišnju poreznu prijavu za 2013. u Poreznu upravu 28. veljače 2014., ima moguć-nost podnije zahtjev za odustankom od iste, ali samo do 28. ožujka 2014. kada is če rok od 30 dana od dana njenog podnošenja. Među m, propisana mogućnost za odustankom od podnošenja godišnje porezne prija-

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

ve ne odnosi se na fi zičke osobe koje obavljaju samo-stalnu obrtničku djelatnost, kao i duge djelatnos koje se oporezuju kao obrtničke, jer je odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak izričito propisana ob-veza podnošenja njihovih poreznih prijava.

5. Primjer obveznog podnošenja prijave poreza na dohodak za 2013.

Porezni obvezni – profesor koji ima prebivalište u gra-du Zagrebu te uzdržava suprugu i jedno dijete, je-kom 2013. je ostvario slijedeće oblike dohotka:

• dohodak od nesamostalnog rada (plaću) – za ugo-voreni radni odnos kod dva poslodavca istodob-no i to na fakultetu na puno radno vrijeme, te u školi stranih jezika s nepunim radnim vremenom. Fakultet kao prvi poslodavac, kod kojeg profesor ima poreznu kar cu i koris osobne odbitke prema Obrascu PK (faktor 2,0 = 1,00 osnovni osobni odbi-tak + 0,5 za uzdržavanu suprugu + 0,5 za dijete), je na Izvješću o plaći, doprinosima, porezu na doho-dak i prirezu - Obrascu IP (s iden fi katorom 1), za 2013. iskazao slijedeće podatke:

R. br. Opis (podaci o plaći, porezu i prirezu) Iznos u kn

1. isplaćena plaća 116.600,002. uplaćeni doprinosi za MO 23.320,003. dohodak 93.280,004. osobni odbitak 44.000,005. porezna osnovica (3-4) 49.280,006. uplaćen porez i prirez (10.024,00

+1.804,00)11.828,32

Škola stranih jezika je kao drugi poslodavac na Obras-cu IP (s iden fi katorom 2), za 2013. iskazala slijedeće podatke:

R. br. Podaci o plaći porezu i prirezu Iznos u kn

1. isplaćena plaća 60.000,002. uplaćeni doprinosi za MO 12.000,003. dohodak 48.000,004. osobni odbitak -5. porezna osnovica (3-4) 48.000,006. uplaćen porez i prirez 8.568,00

Napominje se da uz godišnju poreznu prijavu za 2013. porezni obveznik više nije obvezan priloži Obrazac IP – izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i pri-rezu, a kojeg mu je poslodavac za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave i nadalje dužan dostavi naj-kasnije do 31. siječnja 2014. za prethodnu godinu.

• Dohodak po osnovi autorskog honorara - za pre-davanja na stručnim skupovima te za članke u stručnim časopisima u iznosu od 19.000,00 kn od kojih su ispla telji uz priznavanje 30% paušalnih izdataka, obračunali i upla li porez na dohodak po stopi od 25 % te prirez po stopi od 18%, što sveukup no iznosi 3.923,50 kn.

• Dohodak od imovine - za vlas iznajmljeni stan u Zagrebu, pri čemu je ostvarivao mjesečne primitke u svo od 1.000,00 kn, što na godišnjoj razini iznosi 12.000,00 kn, a za koje je prema rješenju Porezne uprave uz priznavanje 30% paušalnih izdataka, pla- o predujam poreza na dohodak od imovine po

stopi od 12% u iznosu od 1.189,44 kn.

R. br. Opis Iznos u kn

1. godišnja zakupnina 12.000,002. 30% paušalno prizna izdaci 3.600,003. dohodak = porezna osnovica 8.400,004. porez na dohodak od imovine - stopa

12%1.008,00

5. prirez porezu na dohodak - stopa 18% 181,446. ukupno porez i prirez 1.189,44

• Dohodak od kapitala – budući je dioničko druš-tvo profesoru 20.08.2013. ispla lo dividendu iz ostvarene dobi u 2012. u svo od 10.000,00 kn, te istovremeno s isplatom dividende obračunalo i upla lo predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi od 12%, što uvećano za 18% prireza iznosi 1.416,00 kn, radi čega je na njegov žiro račun upla-ćena svota od 8.584,00 kn.

Sa primjenom od 1. ožujka 2012. dohotkom od kapi-tala smatraju se i primici od dividendi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu u iznosu od 12.000,00 kn godišnje, pri čemu se neoporezivi dio primitka do 12.000,00 kn godišnje priznaje samo na temelju go-dišnje porezne prijave.

• Drugi dohodak po osnovi ugovora o djelu - za rad u upravnom vijeću kulturno umjetničkog društva „LI-CITAR“, u ukupnom iznosu od 6.000,00 kn iz kojeg je ispla telj obračunao, obustavio i upla o doprinose za MO u iznosu od 1.200,00 kn te predujam poreza i prireza na dohodak u iznosu od 1.416,00 kn.

Naknada po osnovi ugovora o djelu je razlika između svakog pojedinačnog primitka umanjenog za propisane doprinose za MO, čiji se predujam poreza na dohodak utvrđuje kao porez po odbitku po stopi od 25% bez pri-znavanja 30% paušalno prizna h izdataka (jer se ne radi o autorskoj naknadi) i bez priznavanja osobnog odbitka.

Porezni obveznik je za 2013. obvezan podnije po-reznu prijavu radi ostvarenog dohotka od nesa-mostalnog rada kod dva poslodavca istodobno. U prijavi je obvezan iskaza samo dohodak od nesa-mostalnog rada u ukupnom iznosu od 141.280,00 kn, po kojoj osnovi utvrđuje godišnju obvezu poreza na dohodak i prireza, neovisno od toga što je ostvario i druge dohotke na koje je jekom godine uplaćen pre-dujam poreza po stopi od 25 % (za autorski honorar i ugovor o djelu) te predujam poreza po stopi od 12 % na dohodak od imovine i imovinskih prava, te po istoj stopi i porez po odbitku na isplaćenu dividendu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

59


Utvrđena razlika poreza i prireza po godišnjoj pore-znoj prijavi za 2013. iznosi 1.655,52 kn, a da je u pri-javi iskazao i sve druge ostvarene dohotke, utvrđena razlika za uplatu poreza zbog kumuliranja ostvarenih dohodaka po svim izvorima te oporezivanja is h po

poreznoj stopi od 25 % i dijela dohotka po stopi od 40 %, bila bi još veća i iznosila bi 3.188,34 kn.

U nastavku je popunjena porezna prijava za dohodak koji je dužan iskaza .

REPUBLIKA HRVATSKA Obrazac DOHMINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVAPODRUČNI URED ZAGREBISPOSTAVA CENTAR

PRIJAVA POREZA NA DOHODAK ZA 2013. GODINU1. OPĆI PODACI1.1. IME I PREZIME / IME RODITELJA IVAN MARIĆ / JOSIP 1.2. ADRESA: (mjesto, ulica i kućni broj) 10 000 Zagreb, Gundulićeva 51.3. OIB: 11111111112 Telefon : 6377-3381.4. UMIROVLJENIK (zaokruži ): DA / NE Razdoblje: od do 1.5. PPDS i dr. pod.1 (zaokruži područje): P1 P2 P3 P41.6. PROMJENA PREBIVALIŠTA/UOBIČAJENOG BORAVIŠTA TIJEKOM GODINE

R. br. Razdoblje Država Mjesto Ulica i kućni broj PPDS i dr. pod. 1. od do 2. od do 3. od do 1.7. INVALIDI I HRVATSKI RATNI VOJNI INVALIDI IZ DOMOVINSKOG RATA (HRVI)

R. br. Razdoblje invalidnos HRVI DA / NE oznaka invalidnos 2 (zaokruži )postotak invalidnos

(ispunjava HRVI) 1. od do 31. I I*

2. od do O I I*

1.8. BROJ RAČUNA: 2403009-1150000253 OTVOREN U (NAZIV I SJEDIŠTE): Zagrebačka banka, Zagreb1.9. PODACI O OPUNOMOĆENIKU / POREZNOM SAVJETNIKU 1.9.1. NAZIV / IME I PREZIME: IVANA Ban 1.9.2. ADRESA SJEDIŠTA / PREBIVALIŠTA / BORAVIŠTA: Varaždin, Vidovečka 2A 1.9.3. OIB: 55555555556

2. PODACI O UZDRŽAVANIM ČLANOVIMA UŽE OBITELJI

R. br. IME I PREZIME/SRODSTVO OIBPPDS I DRUGA

PODRUČJA(P1, P2, P3, P4)

INVALID(I ili I*)

RAZDOBLJE KORIŠTENJA OD

/ DO

OSOBNI ODBITAK DIJELI SE S OSOBOM

OIBPOSTOTAK OSOBNOG

ODBITKA 1. ANA MARIĆ, supruga 55555555556 - NE 1.1.13-31.12.13. 2. MARIJA MARIĆ, kći 77777777778 - NE 1.1.13.-31.12.13. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

3. PODACI O UVEĆANJU OSOBNOG ODBITKA ZA IZNOS3.1. PLAĆENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU3.2. DANA DAROVANJA3.3. UKUPNO (3.1. + 3.2.)

4. PODACI O DOHOTKU I PLAĆENOM PREDUJMU POREZA I PRIREZA (u kunama i lipama)

4.1. DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA 4.2. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI 4.3. DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA 4.4. DOHODAK OD KAPITALA 4.5. DOHODAK OD OSIGURANJA 4.6. DRUGI DOHODAK 4.7. INOZEMNI DOHODAK

1 PPDS – područje posebne državne skrbi: P1 – prva skupina; P2 – druga skupina; P3 – treća skupina; P4 – brdsko-planinska područja.2 Oznaka invalidnos : I* - 100% invalidnost ili pravo na tuđu pomoć i njegu zbog invalidnos .

60


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

4.1. DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAĆA I MIROVINA)4.1.1. PLAĆA (prema obrascima IP)

R. br.OIB

POSLODAVCA / ISPLATITELJAUKUPNI IZNOS PRIMITKA OBVEZNI DOPRINOSI IZ PLAĆE DOHODAK

UPLAĆENI POREZ I PRIREZ

1 2 3 4 5 (3-4) 61. 77777777778 116.600,00 23.320,00 93.280,00 11.828,322. 88888888889 60.000,00 12.000,00 48.000,00 8.568,003.4.5.6.

141.280,00 20.396,32

4.1.2. MIROVINA (prema obrascima IP / potvrdama ispla telja)

R. br. OIB ISPLATITELJARAZDOBLJE

OSTVARIVANJAUKUPNI IZNOS

MIROVINE

OBVEZNI DOPRINOSI IZ

MIROVINE DOHODAK

UPLAĆENI POREZ I PRIREZ

1 2 3 4 5 6 (4 - 5) 71. -2.3. 4.5.

UKUPNO 4.1.2. -

4.1.3. UKUPNO DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ ( 4.1.1. + 4.1.2.) 141.280,00 20.396,32

4.1.4. OSTVARENI DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAĆE I/ILI MIROVINE) NA KOJI SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK PREMA STUPNJU INVALIDNOSTI HRVI

R. br. STUPANJ INVALIDNOSTI HRVI IZNOS DOHOTKAUDIO (4.1.4. stup. 3 / sveukupni dohodak pod

5.) u postotku1 2 3 41.2.

DIO SD5. SVEUKUPNO DOHODAK, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (u kunama i lipama)

(4.1.3. + 4.2.3. stup. 7 + 4.3.1. + 4.4.5. + 4.5.1. + 4.6.9. + 4.7.1.) DOHODAK UPLAĆENI POREZ I PRIREZ141.280,00 20.396,32

6. PODACI O OLAKŠICAMA, OSLOBOĐENJIMA I POTICAJIMAR. br. OPIS IZNOS (u kunama i lipama)

1 2 31. NEOPOREZIVI PRIMICI UMJETNIKA (čl. 24., st. 2. Pravilnika)2. NEOPOREZIVI DIO UMJETNIČKOG HONORARA (čl. 46., st. 5. Pravilnika)3. POREZNO PRIZNATI IZDACI REPREZENTACIJE (čl. 22., st. 1., toč. 1. Zakona)4. RAZLIKA OSOBNOG ODBITKA (čl. 36., st. 1. i 2. Zakona u odnosu na čl. 54. Zakona)5. UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICU HRVI (čl. 53., st. 1. Zakona)

6.UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICE NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI I DRUGIM PODRUČJIMA (čl. 55. Zakona)

7. POPIS PRILOŽENIH ISPRAVA1. 2. 3. 4. 5. 6.

VIII. NAPOMENE POREZNOG OBVEZNIKA / OPUNOMOĆENIKA / POREZNOG SAVJETNIKATijekom cijele 2013. uzdržavao sam suprugu i jedno djete, koji nisu ostvarili primitke veće od 11.000,00 kn.

ZA ISTINITOST I VJERODOSTOJNOST PODATAKA JAMČIM VLASTITIM POTPISOM ___________________________________________NADNEVAK |2|8| |0|2| |2|0|14| IVAN MARIĆ

(popis poreznog obveznika /opunomoćenika / poreznog savjetnika

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

61


PRILOG UPO (u kunama i lipama)

9. UTVRĐIVANJE POREZA I PRIREZA ZA 2013. GODINU1. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA POREZNOG OBVEZNIKA I UZDRŽAVANE ČLANOVE

MJESEC

UKUPNI FAKTORIZNOS OSOBNOG ODBITKA IZVAN PPDS I DRUGIH

PODRUČJA

IZNOS OSOBNOG ODBITKA NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI I DRUGIM PODRUČJIMA

OSOBNI ODBITAK UMIRO-

VLJENIKA DO 3.200,00

IZNOS MJESEČNOG OSOBNOG ODBITKA

IZVAN PPDS I

DRUGIH PODRUČJA

NA PPDS I DRUGIM PODRUČJIMA

P 1 P 2 P3 i P4 P 1 (3.840,00) P 2 (3.200,00) P.3 ,P4 (2.400,00)

1 2 3 4 5

6 (st. 2 x 1.800,00 I –II mj,

2 x 2.200,00 od III mj)

7 (3 x 3.840,00) 8 (4 x 3.200,00) 9 (5 x 2.400,00) 10 11 (6+7+8+9+10)

I. 2,0 2.200,00 4.400,00II. 2,0 2.200,00 4.400,00III. 2,0 2.200,00 4.400,00IV. 2,0 2.200,00 4.400,00V. 2,0 2.200,00 4.400,00VI. 2,0 2.200,00 4.400,00VII. 2,0 2.200,00 4.400,00VIII. 2,0 2.200,00 4.400,00IX. 2,0 2.200,00 4.400,00X. 2,0 2.200,00 4.400,00XI. 2,0 2.200,00 4.400,00XII. 2,0 2.200,00 4.400,00

UKUPNO 9.1. 52.800,009.2 IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA PLAĆENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU, I DANA DAROVANJA (pod 3. 3.)9.3. UKUPNO GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK ( 9.1. + 9.2.) 52.800,009.4. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE9.4.1. UKUPNI GODIŠNJI DOHODAK (pod 5.) 141.280,009.4.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (pod 9.3.) < ili = 9.4.1. 52.800,009.4.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.1. – 9.4.2.) 88.480,00

9.5. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA9.5.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.3.) 88.480,009.5.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 26.400,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 12 % 26.400,009.5.3. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 26.400,00 DO 105.600,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 25 %(NA IDUĆIH 79.200,00 kn) 62.080,00

9.5.4. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 105.600,00 ZA PRIMJENU STOPE 40 % -9.5.5. . GODIŠNJI POREZ PO STOPI 12 % (9.5.2. x 12 %) 3.168,009.5.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 25 % (9.5.3 x 25 %) 15.520,009.5.7 GODIŠNJI POREZ PO STOPI 40 % (9.5.4. x 40 %) -9.5.8. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (9.5.5. + 9.5.6. + 9.5.7) 18.688,009.5.9. GODIŠNJI PRIREZ (9.5.8. x stopa prireza) 18 % 3.363,84

9.6. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA9.6.1.GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.5.8 + 9.5.9.) 22.051,849.6.2. PROSJEČNA POREZNA STOPA (9.6.1./ 5 *100) 15,61 %9.6.3. DOHODAK IZ INOZEMSTVA IZUZET OD OPOREZIVANJA9.6.4. UKUPNI OPOREZIVI DOHODAK (ukupni dohodak pod 5. – dohodak iz inoz. pod 9.6.3.) 141.280,009.6.5. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.2 * 9.6.4) 22.051,849.6.6. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS PRVE SKUPINE I GRADA VUKOVARA -9.6.7. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS DRUGE SKUPINE 2 -9.6.8. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS TREĆE SKUPINE I BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA 3 -

9.6.9. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (9.6.6. + 9.6.7. + 9.6. 8.) -9.6.10. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI 4 -9.6.11. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.5-9.6.9.-9.6.10.) 22.051,849.6.12. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.) 20.396,329.6.13. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 4.7.1. stup 6) -9.6.14. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI (= ili < 9.6.13.) -9.6.15. UKUPNO UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (9.6.12. + 9.6.14.) 20.396,329.6.16. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (9.6.11. – 9.6.15.) 1.655,529.6.17. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (9.6.15. – 9.6.11.)

1 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [ (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. grada Vukovara i prve skupine)] * 100 %.2 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [ (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. druge skupine)] * 75 %.3 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5. = [ (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. treće skupine i brdsko-planinska područja )] * 25 %.4 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.661. = [ (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.5.) * (postotak iz 4.1.4.)] * postotak invalidnos . Ako se stupanj invalidnos mijenja jekom godine, umanjenje godišnje obveze poreza i prire-za izračunava se posebno za pojedini stupanj invalidnos te se dobiveni iznosi zbrajaju i upisuju.

62


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

Da se porezni obveznik odlučio iskaza i druge ostvarene dohotke, morao bi ih prijavi sve i tada bi porezna obveza bila utvrđena:

9.4. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE9.4.1. UKUPNI GODIŠNJI DOHODAK (pod 5.) 141.280,009.4.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (pod 9..3.) < ili = 9.4.1. 52.800,009.4.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.1. – 9.4.2.) 88.480,00

9.5. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA9.5.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.3.) 88.480,009.5.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 26.400,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 12% 26.400,009.5.3. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 26.400,00 DO 105.600,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 25% (NA IDUĆIH 79.200,00 kn)

62.080,00

9.5.4. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 105.600,00 ZA PRIMJENU STOPE 40% -9.5.5. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 12% (9.5.2. x 12%) 3.168,009.5.6. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 25 % (9.5.3 x 25%) 15.520,009.5.7. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 40% (9.5.4.. x 40%) -9.5.8. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (9.5.5. + 9.5.6.. + 9.5.7) 18.688,009.5.9. GODIŠNJI PRIREZ (9.5.8.. x stopa prireza) 18% 3.363,84

6. Zaključne napomenePrijava poreza na dohodak za 2013. podnosi se nad-ležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika do kraja veljače 2014., na Obrascu DOH, u kojem je u odno-su na prošlu godinu, izmijenjen prilog UPO pomoću kojeg se utvrđuje konačna porezna obveza. Poreznu prijavu obvezni su podnije porezni obveznici ako su u poreznom razdoblju ostvarili dohodak od nesamo-stalnog rada kod dva ili više poslodavaca istodobno, dohodak od samostalne djelatnos koji se utvrđuje temeljem poslovnih knjiga i evidencija, te za dohodak kojeg je rezident ostvario izravno iz inozemstva pri čemu su predujmovi poreza na dohodak od tog do-hotka u tuzemstvu plaćeni u manjem iznosu od izno-sa koji bi se obračunao prema odredbama tuzemnog Zakona, osim ako u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja RH izuzima taj dohodak od oporezivanja.

Kada je porezni obveznik dužan podnije poreznu prijavu, u istoj je obvezan iskaza uz dohodak po os-novi kojeg poreznu prijavu obvezno podnosi, i doho-dak od nesamostalnog rada, ali ne i druge vrste doho-daka, kod kojih se plaćeni predujmovi jekom godine smatraju konačnim oporezivanjem. Prije dobrovolj-nog podnošenja porezne prijave, kada se u prijavi mora iskaza ukupan dohodak ostvaren u poreznom razdoblju, potrebno je napravi izračun, ispla li se poreznom obvezniku podnije poreznu prijavu ili ne, kao se umjesto očekivane razlike za povrat poreza, ne bi utvrdila razlika poreza za dodatnu uplatu.

Ako porezni obveznik dobrovoljno podnese godišnju poreznu prijavu do kraja veljače 2014., a naknadno utvrdi da u istoj nije iskazao sve oporezive dohotke

koje je ostvario u 2013. radi čega će se po godišnjem obračunu utvrdi razlika za uplatu poreza umjesto očekivanog povrata, tada ima mogućnost, sukladno odredbama članka 65. OPZ-a, odusta od podnoše-nja prijave. Za odustanak od porezne prijave, porezni obveznik je obvezan pismenim podneskom obavije-s nadležnu ispostavu Porezne uprave i to u roku od 30 dana od dana kada je poreznu prijavu predao. To znači da porezni obveznik koji je poreznu prijavu za 2013. dobrovoljno predao u Poreznu upravu dana 28. 2. 2014., od iste može odusta samo do 28. 3. 2014.



TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

63


1. O konačnom obračunu PDV-a1.1. Obveza podnošenja PDV-K

Tijekom godine u obračunskim razdobljima porezni obveznik utvrđuje i plaća PDV na ukupno ostvarene isporuke. To znači da plaćanje PDV-a u obračunskim razdobljima nije predujam, nego stvarna obveza, pri čemu bi u idealnim slučajevima konačna, odnosno godišnja obveza PDV-a bila jednaka zbroju obveza iskazanih u mjesečnim ili tromjesečnim poreznim pri-javama, te godišnje obračunavanje ne bi bilo ni po-trebno. Među m, u poslovanju poreznog obveznika postoje različi razlozi zbog kojih dolazi do propušta-nja nekih radnji, pogrešaka, netočne primjene propi-sa i slično, koje se otkrivaju nakon isteka kalendarske i obračunske godine, kada se provodi popis imovine i druge radnje u svrhu sastavljanja računovodstvenih izvješća. Pri tome se uočavaju i određeni propus u svezi obračunavanja PDV-a, koji se ispravljaju podno-šenjem konačnog obračuna za kalendarsku godinu, kao porezno razdoblje.

Do 30. 06. 2013. godine na snazi je bio Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 47/95 do 136/12 – dalje: stari Zakona o PDV-u) i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 149/09 do 146/12 - dalje u tekstu: stari Pravilnik o PDV-u). Obveza sastavljanja konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost (u nastavku:

PDV), propisana je čl. 18. starog Zakona o PDV-u i čl. 121. do 127. starog Pravilnika o PDV-u. Od 01. 07. 2013. godine na snazi je novi Zakon o porezu na dodanu vri-jednost (NN, br. 73/13 i 148/13 – dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13, 85/13-ispravak i 160/13 – dalje u tekstu: Pra-vilnik o PDV-u).

Obveza sastavljanja konačnog obračuna PDV-a, pro-pisana je odredbom čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u i čl. 178. Pravilnika o PDV-u.

Tijekom 2013. godine, primjenjivale su se odredbe dva Zakona o PDV-u. Do 30.06. 2013. primjenjivao se stari Zakona o PDV-u. Od 01.07.2013. godine, na snazi je novi Zakon o PDV-u, kojim je propisano ubiranje PDV-a na isporuke dobara i usluga koje se obavljaju u uvje ma jedinstvenog europskog tržišta. Te isporuke se u velikoj mjeri oporezuju na način koji je različit od onog, na koji je ubiranje PDV funkcioniralo dok Hrvat-ska nije bila članica Europske unije.

1.2. Obveznici podnošenja konačnog obračuna PDV-a

Konačni obračun PDV-a podnose svi porezni obve-znici koji su upisani u registar obveznika PDV-a u Poreznoj upravi. Konačni obračun podnose i porezni obveznici nad kojima se provodi postupak likvidacije ili stečaja. Ovi porezni obveznici i u jeku likvidacije ili stečaja zadržavaju status poreznih obveznika.

Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu kod proračunskih i neprofi tnih organizacijaLjubica Javor *

Podnošenje godišnjeg obračuna PDV-a za 2013. godinu zakonska je obveza svih poreznih obveznika, koji su upisani u Registar obveznika PDV-a. Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu je specifi čan, jer se od 1. 7. 2013. godine, tj. od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, u znatnoj mjeri promijenio način oporezi-vanja transakcija, prije svega onih koje se obavljaju na području Europske unije, pa u konačnom obračunu za 2013. godinu, treba ‘’pomiri ’’ ta dva različita načina oporezivanja h transakcija. Konačni obračun za 2013. g podnosi se do 28. 2. 2014.

Uobičajeno je da Porezna uprava za sastavljanje konačnog obračuna PDV-a (dalje u tekstu: PDV-K) svake godine izdaje posebnu uputu. Ove godine je to posebno potrebno, zbog činjenice da se polovicom godine, iz temelja promijenio sustav ubiranja PDV-a. Do dana pisanja ovog članka nije objavljena Uputa Porezne uprave za sastavljanju konačnog obračuna PDV-a za 2013. godinu.

* Mr. sc. Ljubica Javor, ovlaštena porezna savjetnica, Javorović, Idžoj- ć i partneri, ovlašteni porezni savjetnici, Zagreb.

64


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

Prema odredbi članka 85. stavka 3. Zakona o PDV-u, prijavu PDV-a, obvezna je podnije i osoba koja je obvezna pla PDV umjesto poreznog obveznika koji nema sjedište u Republici Hrvatsko, za m pravna oso-ba koja nije obveznik PDV-a, ali je obvezna pla PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije, kao i osoba koja je registrirana za potrebe PDV-a i stječe novo pri-jevozno sredstvo, te porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om, a koji unutar Europske unije stječe dobra koja podliježu trošarinama. Među- m, ove osobe ne podnose godišnji obračun PDV-a.

1.3. Porezna prijava – obrazac PDV-K za 2013.

Porezna prijava za 2013. godinu predaje se na obras-cu PDV-K obrascu, koji je propisan i sastavni je dio Pravilnika o PDV-u, koji je objavljen u Narodnim no-vinama broj 79/13. Pravilnik o PDV-u, se u međuvre-menu promijenio. Izmjene su objavljene u Narodnim novinama broj 160/13. Tim izmjenama su izmijenjeni i obrasci PDV i PDV-K. Među m, oni se primjenjuju za obračunska razdoblja u 2014. godini, odnosno za konačni obračun PDV-a za 2014. godinu.

Obrasci prijave PDV-a za obračunska razdoblja (mje-sečna ili tromjesečna), te obrazac porezne prijave za konačni obračun PDV-a su gotovo iden čni, osim što obrazac za konačni obračun - PDV-K ima dodatnu toč-ku VIII. koja sadrži ostale podatke.

1.4. Rok za podnošenje PDV-K

Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu, podnosi se u skladu s odredbama članka 85. stavaka 7. i 8. Zakona o PDV-u. Za razliku od prethodnih godina, i obvezni-ci koji PDV plaćaju prema obavljenim isporukama i obveznici koji PDV plaćaju prema naplaćenim nakna-dama, prema odredbi članka 85. stavak 7. Zakona o PDV-u, imaju is rok za predaju konačnog obračuna, a to je kraj veljače 2014. godine, odnosno 28. 2. 2014. godine. Među m, kao i do sada porezni obve-znici ne moraju čeka zadnji dan rok za predaju ko-načnog obračuna PDV-a, već ga mogu preda i ranije. U slučaju kada porezni obveznik prestaje s obavlja-njem djelatnos , primjerice na dan 31. 12. 2013., rok za predaju konačnog obračuna propisan je člankom 85., stavkom 7. Zakona o PDV-u i on je također dva mjeseca po prestanku poslovanja tj. do 28. 2. 2014. godine i to bez obzira na koji način je porezni obve-znik utvrđivao obvezu PDV-a.

1.5. Porezne evidencije za sastavljanje PDV-K

Da bi porezni obveznik uredno ispunjavao svoje pore-zne obveze, sastavio porezne prijave, uključujući i ko-načni obračun PDV-a, mora u svom knjigovodstvu osi-

gura sve podatke potrebne za obračunavanje i plaća-nje PDV-a. U svezi s novim načinom ubiranja PDV-a od 01. 07. 2013. godine, prema odredbi članka 83. Zakona o PDV-u, mora u svom knjigovodstvu ima i dokumen-taciju kojom dokazuje da su ispunjeni uvje za primjenu poreznog oslobođenja za isporuke dobara, poreznim obveznicima u druge države članice. Također mora vo-di posebnu evidenciju o dobrima koja je otpremio ili prevezao ili je to učinila neka druga osoba u njegovo ime, iz Hrvatske, u druge države članice radi obavlja-nja usluga procjene h dobara ili rada na m dobrima ili njihovog privremenog korištenja u smislu odredbe članka 7., stavka 6., točki d), e) i f) Zakona o PDV-u.

Odredbom članka 83., stavka 4. Zakona o PDV-u, pro-pisano je da porezni obveznici koji zalihe iskazuju po prodajnim cijenama s uračuna m PDV-om, moraju osi-gura i podatke o uračunatom PDV-u, te podatke o po-reznim osnovicama razvrstanim po poreznim stopama.

Kao i do 30.06.2013. godine, odredbama čl. 164. i 165. Pravilnika o PDV-u, propisana je obveza vođenja knjige izdanih računa (Knjiga I-RA) i knjige ulaznih ra-čuna (Knjiga U-RA), koje su temelj za popunjavanje porezne prijave. Novost je da od 01.07.2013. godine, više nema posebnih evidencija za primljene i izdane račune za predujmove, već se oni iskazuju u redov-nim knjigama I-RA i U-RA.

U ove evidencije se ne upisuju podaci o stjecanjima dobara iz drugih država članica, primljenim uslugama iz drugih država članica i trećih zemalja za koje je hr-vatski porezni obveznik-primatelj obvezan obračuna i pla hrvatski PDV temeljem prijenosa porezne ob-veze, ali i za dobra za koja je hrvatski primatelj obve-zan pla PDV, temeljem prijenosa porezne obveze, kao što je npr. preprodavatelj električne energije, plina ili grijanja, primatelj isporuke u okviru trostra-nog posla na kojeg je prešla porezna obveza, prima-telj isporuke dobara koja se instaliraju u Hrvatskoj od strane isporučitelja iz druge države članice, te podaci o uvozu.

Radi osiguranja ovih podataka je poreznim obveznici-ma dana odredbom članka 163., stavka 4. Pravilnika o PDV, mogućnost da sami osmisle i ustroje evidenci-ju u kojoj će osigurava potrebne podatke o naprijed navedenim transakcijama.

Osim podataka iz navedenih knjiga, za utvrđivanje porezne obveze i pretporeza, potrebno je ima i sli-jedeće podatke koji se uzimaju iz drugih pomoćnih evidencija:

• podatke o plaćenom PDV-u pri uvozu• podatke o povratu poreza za izvezena dobra u okvi-

ru putničkog prometa koji se osiguravaju u PDV-F evidenciji propisanoj Pravilnikom o PDV-u.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

65


• podatke o oporezivanju isporuka dobara koje pod-liježu oporezivanju marže za rabljena dobra, umjet-nička djela, kolekcionarske i an kne predmete za koje je su propisane evidencije PP-MI i PP-MU

• podatke o ostvarenoj marži putničkih agencija – sadržaj evidencije nije propisan, već ga sam pore-zni obveznik mora kreira , da bi osigurao sve po-trebne podatke

2. Specifi čnos konačnog obračuna PDV-a za proračunske i neprofi tne organizacije

Konačni obračun PDV-a podnose svi porezni obvezni-ci koji su upisani u registar obveznika PDV-a u Pore-znoj upravi. Obveznici PDV-a jesu i tzv. proračunski korisnici tj. osobe, koje vode računovodstvo prema propisima o proračunskom računovodstvu, kao i ne-profi tne organizacije koje vode računovodstvo pre-ma propisima o računovodstvu neprofi tnih organi-zacija, ako su ispunili uvjete propisane člankom 90., stavkom 1. Zakona o PDV-u. Prema odredbi članka 90., stavka 1. Zakona o PDV-u, i proračunski korisnici, kao i neprofi tne organizacije bili su obveznici PDV-a u 2013. godini, ako su u prethodnoj kalendarskoj go-dini (2012.) imali vrijednost oporezivih isporuka, u vrijednos većoj od 230.000,00 kuna ili eventualno, ako su imali oporezivih isporuka u vrijednos manjoj od navedenog iznosa, ali su sami od Porezne uprave zatražili da budu porezni obveznici.

Oni su tada porezni obveznici i moraju se ponaša kao svi drugi porezni obveznici tj. moraju izdava pro-pisane računa s posebno iskazanim PDV-om, vodi porezne evidencije, predava mjesečne ili eventual-no tromjesečne porezne prijave, te podnije konačni obračun PDV-a za kalendarsku godinu. Budući da oni u isto obično vrijeme obavljaju i oslobođene i opore-zive isporuke, postoje neke specifi čnos i to najviše oko podjele i ispravka pretporeza o kojima trebaju posebno vodi računa.

2.1. Oslobođenja propisana u članku 39. i 40. Zakona o PDV-u koja se odnose na isporuke proračunskih korisnika i neprofi tnih organizacija

Porezni obveznik prema članku 6. Zakona o PDV, je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gos-podarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat te djelatnos . Iz ovog određenja poreznog obveznika, proizlazi da su i ustanove i druge organizacije kojima nije cilj stjecanje dobi , u smislu odredbi Zakona o PDV-u, obveznici PDV-a, ako obavljaju isporuke do-bara i usluga, koje su predmet oporezivanja. Hrvatski Zakon o PDV-u, oslobađa od PDV-a određene ispo-ruke koje obave proračunski korisnici i određene ne-

profi tne organizacije kao javna jela. Prema odredbi članka 11. starog Zakona o PDV-u, odnosno članka 39. Zakona o PDV-u, koji je snazi od 1. 7. 2013. godine, čitav jedan niz isporuka i usluga koje obave ustanove iz djelatnos zdravstva, odgoja i obrazovanja, kultu-re, športa, tjelesne kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, i dr. djelatnos , oslobođen je PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza.

One su uz male razlike koje se odnose na terminolo-giju, gotovo iden čne s dosadašnjim poreznim oslo-bođenjima propisanim u članku 11. Zakona o PDV-u, koji je bio na snazi do 30. lipnja 2013. godine. Radi se o poreznim oslobođenjima bez prava na odbitak pretporeza.

Porezna oslobođenja propisana odredbom članka 39. Zakona o PDV-u, odnose se na slijedeće isporuke do-bara i usluga od javnog interesa, koje obavljaju usta-nove:

1. U članku 39., stavku 1., točkama b), c) d) i e) Za-kona o PDV-u, propisano je oslobođenje od PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza za usluge: bolnič-ke i medicinske njege i s me usko povezane dje-latnos koje obavljaju jela s javnim ovlas ma ili koje, u uvje ma koji su u socijalnom smislu slič-ni uvje ma koji se primjenjuju na jela s javnim ovlas ma, obavljaju bolnice, centri za liječenje ili medicinsku dijagnos ku i druge priznate ustano-ve slične prirode; obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomoćnim medi-cinskim zanimanjima; isporuke ljudskih organa, krvi i majčina mlijeka; usluge što ih obavljaju dentalni tehničari, te isporuka zubnih/protetskih nadomjestaka koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine.

2. U članku 39., stavku 1. točki g) Zakona o PDV-u, propisano je oslobođenje za usluge i isporuke do-bara povezane sa socijalnom skrbi, uključujući one što ih obavljaju i isporučuju domovi za starije i nemoćne osobe, ustanove, jela s javnim ovlas -ma ili druge osobe slične prirode.

3. U članku 39., stavku 1., točki h) Zakona o PDV-u, propisano je oslobođenje za usluge i isporuke do-bara povezane sa zaš tom djece i mladeži što ih obavljaju ustanove, jela s javnim ovlas ma ili dru-ge osobe slične prirode.

4. U članku 39., stavku 1., točki i) Zakona o PDV-u, propisano je porezno oslobođenje za obrazovanje djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifi kacija, uklju-čujući s me usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju jela s javnim ovlas ma ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve, a točkom j) nastava što

66


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

je privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje.

5. U članku 39., stavku 1., točki n) Zakona o PDV-u, propisano je porezno oslobođenje za usluge u kul-turi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, jela s javnim ovlas -ma ili druge pravne osobe u kulturi.

Osim ustanova, navedenih u točkama 1-5., čije su isporuke oslobođene PDV-a, postoji još i čitav niz neprofi tnih organizacija kao npr. udruge, udruženja, klubovi humanitarne organizacije i slično, koje obav-ljaju isporuke uz naknadu. Prema defi niciji poreznog obveznika i ove organizacije mogu bi obveznici PDV-a. Neke od isporuka koje obavljaju su oslobođe-ne PDV-a, dok druge nisu, pa se u nastavku, posebno obrađuju njihove isporuke koje su oslobođene PDV-a.

Zakonom o PDV-u, nije propisan jedinstveni kriterij koji bi neprofi tne organizacije automatski isključio iz kruga poreznih obveznika. Iako cilj ovih organizacija nije stjecanje dobi , odnosno profi ta, ta činjenica kod odlučivanja je li pojedina neprofi tna organizacija ili udruga obveznik PDV-a ili ne, uopće ne igra nikakvu ulogu. Potrebno je razgraničenje između socijalnih, odnosno humanitarnih ak vnos ili ak vnos od op-ćeg javnog interesa od komercijalnih djelatnos koje ove organizacije i udruge obavljaju. Mo v ostvariva-nja profi ta nije odlučujući, da bi neprofi tna organiza-cija bila obveznik PDV-a ili da bi bila isključena iz kruga poreznih obveznika.

Iz defi nicije poreznog obveznika, kao bilo koje oso-be koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, proizlazi da i neprofi tne organizacije spadaju u krug poreznih obveznika, ako obavljaju isporuke koje su predmet oporezivanja. Neke neprofi tne organizacije koje obavljaju isporuke dobara i usluga s kojima su-djeluju na tržištu, obavljaju isporuke za koje je propi-sano oslobođenje od PDV-a.

Isto tako, samo plaćanje članarine od strane člano-va neke neprofi tne organizacije npr. neke udruge, ne čini neku udrugu poreznim obveznikom, ako plaćena članarina ne daje članovima društva ili udruge neke prednos i pogodnos pred drugim osobama, osim sudjelovanja u radu udruge. Među m, ako udruga svojim članovima, u zamjenu za članarinu obavlja neke isporuke kao što su npr. isporuke časopisa, sa-vje ili informacije, radi se o isporukama koje su pred-met oporezivanja, a da li će bi obračunat PDV, ovisi o tome je li isporučitelj obavio oporezivih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini više od 230.000,00 kuna. Za neke od isporuka propisana su porezna oslo-bođenja, bez prava na odbitak pretporeza i vrijednost h isporuka ne ulazi u iznos od 230.000,00 kuna.

Odredbama članka 39. Zakona o PDV-u, propisana su slijedeća porezna oslobođenja, koja se odnose na ostale neprofi tne organizacije, koje nisu ustanove:

1. U članku 39., stavku 1., točki f) Zakona o PDV-u, propisano je da su oslobođene usluge, što ih za svoje članove obavljaju udruženja osoba koja obav-ljaju djelatnos oslobođene PDV-a ili za koje nisu porezni obveznici, ako su te usluge namijenjene neposredno za obavljanje njihove djelatnos , uz uvjet da ta udruženja od svojih članova za obav-ljene usluge zah jevaju samo nadoknadu njihova dijela ukupnih troškova i da takvo oslobođenje ne dovodi do narušavanja načela tržišnog natjecanja.

2. U članku 39., stavku 1., točki k) Zakona o PDV-u, propisano je porezno oslobođenje za usluge ustu-panje osoblja vjerskih ili fi lozofskih ins tucija u svr-he propisane točkama b), g), h) i i) članka 39. Zako-na o PDV-u, kojima je cilj duhovna skrb.

3. U članku 39., stavku 1., točki l) Zakona o PDV-u, propisano je porezno oslobođenje za usluge i s nji-ma usko povezane isporuke dobara koje neprofi t-ne pravne osobe čiji su ciljevi poli čke, sindikalne, vjerske, domoljubne, fi lozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi obavljaju svojim članovi-ma u njihovom zajedničkom interesu, u zamjenu za članarinu utvrđenu u skladu s pravilima h osoba, pod uvjetom da to oslobođenje neće naruši nače-la tržišnog natjecanja,

4. U članku 39., stavku 1., točki o) Zakona o PDV-u, propisano je porezno oslobođenja za usluge i is-poruke dobara koje obavljaju pravne osobe čije su djelatnos oslobođene PDV-a u skladu s odredba-ma točaka b), g), h), i), l), m) i n) članka 39. Zakona o PDV-u, u vezi s događanjima organiziranima za prikupljanje sredstava isključivo u njihovu korist, pod uvjetom da oslobođenje neće naruši načela tržišnog natjecanja,

5. U članku 39., stavku 1., točki m) Zakona o PDV-u, propisano je porezno oslobođenje za usluge usko povezane uz sport ili tjelesno odgoj što ih obav-ljaju neprofi tne pravne osobe, osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Ovo porezno oslobođenje se primjenjuje od 1. 7. 2013. godine.

Odredbom članka 39. stavka 3. Zakona o PDV-u, pro-pisano je da su PDV-a oslobođene isporuke dobara i usluga iz članka 39., stavka 1., točke b), g), h), i), j), m) i n) Zakona o PDV-u, ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlas , pod uvjetom da navedene osobe ne teže ostvarivanju dobi , te ako se dobit ipak ostvari, da se ne raspodjeljuje, nego se koris za nastavak ili poboljšanje obavljanja uslugu.

Radi se o poreznim oslobođenjima za usluge koje obavljaju javna jela iz područja zdravstva, socijalne

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

67


skrbi, zaš te djece i mladeži, obrazovanja, športa i kulture, a prema odredbi članka 39., stavka 3. Zakona o PDV-u, oslobođenje se može primijeni i ako te usluge obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlas , ako ne teže ostvarivanju dobi ili ako ostvarenu dobit koriste za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluge.

Iz ove odredbe Zakona o PDV-u, proizlazi da navedene osobe na koje su prenijete javne ovlas , iako ostvaru-ju dobit, mogu primjenjiva porezno oslobođenje.

Odredbom članka 64. Pravilnika o PDV-u, propisano je da obveznici poreza na dobit prema posebnim pro-pisima, koji obavljaju isporuke iz članka 39., stavak 3. Zakona o PDV-u, ne mogu primjenjiva oslobođe-nje iz navedenog članka. Temeljem ove odredbe, bi se dalo zaključi da nema nikakve razlike, radi li se o osobama na koje su prenijete javne ovlas , a ostva-ruju dobit, ili se radi o osobama na koje nisu prenijete javne ovlas , a također ostvaruju dobit.

Među m, Ministarstvo fi nancija - Porezna uprava, je dalo mišljenje – pismo Klasa: 410-19/13-01/302; Ur. broj: 513-07-21-01/13-2 od 12. srpnja 2013. go-dine, iz kojeg proizlazi da su PDV-a oslobođene i da-lje sve ustanove, uključujući i privatne, neovisno o tome jesu li obveznici poreza na dobit ili ne, te neo-visno o tome dijele li ostvarenu dobit ili ne.

Iz naprijed navedenog mišljenja proizlazi da trgovačka društva koja obavljaju djelatnos navedene u članku 39., stavku 1., točki b), g), h), i), j), m) i n) Zakona o PDV-u, ne mogu primijeni porezno oslobođenje, te proizlazi da se u svezi s ovom problema kom nije ništa promijenilo u odnosu na oslobođenja koja su bila propisana odredbama Zakona o PDV-u, koji je bio na snazi do 30. lipnja 2013. godine.

2.2. Odbitak pretporeza

Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza samo za inpute koji su vezani za njegovu oporezivu gospodarsku djelatnost. Proračunski korisnici i ne-profi tne organizacije kao obveznici PDV-a su specifi č-ni. Oni obavljaju oslobođene isporuke za koje nema-ju pravo na odbitak ulaznog poreza, kao i oporezive isporuke za koje imaju pravo na odbitak pretporeza. Isto tako kod neprofi tnih organizacija može postoja slučaj da obavljaju dijelom negospodarsku, a dijelom gospodarsku djelatnost, pa će i zbog toga mora dije-li ulazni porez, jer pravo na odbitak pretporeza imaju za oporezivu gospodarsku djelatnost.

U nastavku se navode neke specifi čnos o kojima proračunski korisnici i neprofi tne organizacije kao ob-veznici PDV-a, prilikom sastavljanja konačnog obraču-na PDV-a trebaju vodi računa.

2.3. Sastavljanje konačnog obračuna PDV-a

U konačni obračun uključuju se podaci o obračuna-nom i plaćenom PDV-u jekom godine i podaci se ne bi smjeli, osim iznimno, bitno razlikova od zbroja po-dataka iz mjesečnih odnosno tromjesečnih poreznih prijava. Za konačan obračun PDV-a za 2013. godinu, je karakteris čno to što se on podnosi na obrascu koji je propisan Pravilnikom o PDV-u, objavljenim u Narodnim novinama broj 79/13, koji je na snazi od 1. 7. 2013. godine, a u njemu se moraju iskaza i poda-ci o isporukama obavljenim od 1. 1. do 30. 6. 2013. godine, koji su iskazani u poreznim prijavama za to razdoblje, čiji je sadržaj i bit u velikoj mjeri, različit od onoga, nakon 1. 7. 2013. godine. Prema odredbama Zakona i Pravilnika o PDV-u, porezni obveznici pravne osobe (tj. oni koji PDV plaćaju prema obavljenim is-porukama, a ne prema naplaćenoj /plaćenoj naknadi) sastavljaju konačni obračun PDV-a kako slijedi:

2.3.1. Porezni obveznici

U podatke o obavljenim isporukama na red. broju I. i II. obrasca PDV-K , uključuju se svi računi za obavljene isporuke dobra i usluga, izdani do 31. 12. 2013. godi-ne. Ako su računi izdani u 2014. godini, a odnose se na isporuke dobara i obavljene usluge u 2013. go-dini, treba ih uključi u obračun za XII./13. S druge strane, ako su takvi računi primljeni do dana podno-šenja porezne prijave za obračunsko razdoblje tj. do 20. siječnja 2013. godine, oni se uključuju u obračun PDV-a, odnosno pretporeza za XII./13, odnosno u obračun za X.-XII./13, ako se radi o poreznim obve-znicima koji PDV prijavu podnose tromjesečno.

Na taj način će oni bi uključeni i u konačni obračun za 2013. godinu.

Ako se račun za isporuku obavljenu u 2013. godini, primi nakon 20. siječnja 2014. godine, tj. nakon roka za podnošenje PDV prijave za XII./13 ili za razdoblje X.-XII./13, prema dosadašnjim tumačenjima Porezne uprave, računi su se uključivali u konačni obračun PDV-a. Na taj način su porezni obveznici morali čeka do trenutka podnošenja konačnog obračuna PDV-a, da bi ostvarili svoje pravo na pretporez.

Prema odredbama članka 167. Direk ve 2006/112/EZ i članka 57. Zakona o PDV-u, pravo na pretporez nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a, a pravo na pretporez prema članku 60. Zakona o PDV-u, porezni obveznik ima u obračunskom raz-doblju u kojem je primio isporuku i ima račun. Prema m odredbama, ne može se od poreznog obveznika

zah jeva da pravo na pretporez iskazuje u konač-nom obračunu. To zapravo nije bilo moguće, ni pre-ma propisima koji su bili na snazi do 30. 6. 2013. godi-ne, ali je Porezna uputa to tumačila na način, da se računi uključuju u konačni obračun PDV-a.

68


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

U podatke o obračunanom pretporezu sadržanom u primljenim računima na red. broju III. Obrasca PDV-K, uključuju se i svi ulazni računi (uključujući i one s oznakom R-2) koji nisu bili obuhvaćeni mjesečnim, odnosno tromjesečnim poreznim prijavama za raz-doblja do kraja 2013. godine.

U svezi s primljenim računima s oznakom R-2 treba reći slijedeće. Porezni obveznik koji plaća PDV prema primljenim odnosno naplaćenim naknadama, prema odredbi članka 139., stavka 3. Zakona o PDV-u, na ra-čunu mora naves klauzulu ‘’obračun prema napla-ćenoj naknadi’’, a prema odredbi članka 197., stavka 4. Pravilnika o PDV-u, porezni obveznik koji PDV obra-čunava prema naplaćenim naknadama, mora na ra-čunu naves oznaku R-2. Oznaka R-2 je bila propisana kao obveza na računu koji su izdavali obveznici koji su PDV plaćali prema naplaćenim naknadama, a svrha te oznake je bila da se računi na taj način prepoznaju od strane primatelja, jer je za porezne obveznike koji su porez plaćali prema obavljenim isporukama, bilo propisano da su pretporez po primljenom računu s oznakom R-2 (od obveznika koji PDV plaća prema na-plaćenim naknadama), mogli odbi tek kad su pla li taj račun dobavljaču.

Takve odredbe više nema i ne može je bi , jer je ne predviđa ni Direk va 2006/112/EZ. To znači da po-rezni obveznici koji porez plaćaju prema obavljenim isporukama, od 1. 7. 2013. godine, pretporez po ra-čunima s oznakom R-2, koje prime od obveznika koji PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama, mogu odbi kad su ispunjeni uvje za odbitak pretporeza iz članka 60. Zakona o PDV-u, a to je primljena ispo-ruka i odgovarajući račun. Više nije uvjet za odbitak pretporeza, da taj račun dobavljaču bude i plaćen. To se primjenjuje na račune s oznakom R-2, koji su izdani i primljeni nakon 1. 7. 2013. godine. Ako se radi o računima s oznakom R-2 koji su izdani prije 1. 7. 2013. godine, porezni obveznik koji PDV obračunava prema obavljenim isporukama, pretporez može odbi- tek kad pla taj račun. Na taj način se o tom pitanju

očitovala Porezne uprava u svom pismu Klasa: 410-19/13-01/533; Ur. broj: 513-07-21-01/13-2 od 14. 10. 2013. godine.

2.3.2. Prolazne stavke – podaci se ne unose u obrazac PDV-K

Prolazne stavke, u smislu članka 33., stavka 3. Zakona o PDV-u, su iznosi koje porezni obveznik zaračuna ili primi u ime i za račun druge osobe i one ne predstav-ljaju naknadu za obavljene isporuke. U tom smislu, one nisu porezno značajne stavke i ne iskazuju se ni u poreznim evidencijama, a onda ni u obrascu pore-zne prijave, ni u PDV-K obrascu.

U skladu s ranijim uputama Porezne uprave u svezi s iskazivanjem podataka u obrascima porezne prija-ve, koji su se podnosili za razdoblje I.-VI./13, pod red. brojem I.1. trebalo je iskaziva i podatke o isporuka-ma tzv. starih nekretnina, tj. nekretnina koje su sa-građene, isporučene ili plaćene prije 1. siječnja 1998., kao i isporuke zemljišta1.

U novom obrascu PDV, ni nema rednog broja u koji bi se mogle iskaziva ove isporuke, pa za razdoblje od VII.-XII./13 to nije trebalo iskaziva . Među m, ako je porezni obveznik to iskazao u prijavama za raz-doblje od I.-VI./13, to može iskaza na red. broju I. 10. Obrasca PDV-K, tek toliko da se podaci o ukupnim isporukama za 2013. godinu slažu.

2.4. Popunjavanje PDV-K za 2013.

Podaci u obrascu PDV-K svrstani su u osam osnovnih točaka označenih rimskim brojevima, koje su raščla-njene na pojedine podbrojeve. Obrazac PDV-K popu-njava se prema odredbama članaka 178. – 181. Pra-vilnika o PDV-u.

I. Transakcije koje ne podliježu oporezivanju i oslobođene

Prema odredbi čl. 178. Pravilnika o PDV-u, u Obrascu PDV-K pod točkom I. iskazuju se podaci o obavljenim transakcijama, kako slijedi:

1. pod točkom I.1. iskazuju se podaci iz stupca 7 Knji-ge izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga u tuzemstvu kod kojih dolazi do prijenosa porezne obveze na poreznog obveznika primatelja isporuke, odnosno za koje je porezni obveznik prima-telj isporuke obvezan pla PDV u skladu s člankom 75., stavkom 3. Zakona o PDV-u. U članku 75., stav-ku 3. Zakona o PDV-u, to je propisano za građevin-ske usluge, isporuke otpadnog materijala i još neke isporuke. Porezni obveznik koji ima te isporuke, ne obračunava PDV, već ta obveza prelazi na poreznog obveznika-primatelja isporuke. Malo je vjerojatno da će proračunski korisnici i neprofi tne organizacije ima- iskazan podatak na ovom rednom broju.

2. pod točkom I.2. iskazuju se podaci iz stupca 8 Knji-ge izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara iz članka 13., stavka 3. i 4. Zakona, koja preveze ili ot-premi porezni obveznik isporučitelj ili druga osoba za njegov račun iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu u kojoj je nastala obveza za obračun PDV-a,

1 Stav je autorice da se podaci nisu trebali iskaziva u prijavi PDV-a, ni u obrascu PDV-K, jer se radi o isporukama koje nisu pred-met oporezivanja PDV-om, već porezom na promet nekretnina.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

69


jer je porezni obveznik isporučitelj prešao tzv. prag is-poruke koji je propisala ta država članica ili je odustao od praga isporuke u toj državi članici. Radi se o tzv. isporukama na daljinu. Podatak na ovom red. broju mogli bi ima npr. porezni obveznici – proračunski korisnici i neprofi tne organizacije, ako su poštom ili dostavom prodavali dobra naručiteljima – krajnjim potrošačima u druge države članice, kao npr. knjige, časopise, novine, CD, DVD i sl., i pri tome su prešli tzv. prag isporuke koji su propisale države članice iz kojih su krajnji potrošači (u pravilu veći od 35 000 €) ili su odustali od tog praga.

3. pod točkom I.3. iskazuju se podaci iz stupca 9 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upi-suju se podaci o isporukama dobara unutar Europske unije iz članka 41., stavka 1. Zakona o PDV-u, odnosno podaci o oslobođenim isporukama dobara poreznim obveznicima registriranima za potrebe PDV-a u drugim državama članicama. Podatak na ovom rednom broju mogu ima porezni obveznici-proračunski korisnici i neprofi tne organizacije, koji su obavljali isporuke do-bara poreznim obveznicima u druge države članice. Te isporuke su u Hrvatskoj oslobođene PDV-a, a opore-zuju se kao stjecanje dobara u državama članicama, u kojima je završila isporuka h dobara.

4. podtočkom I.4. iskazuju se podaci iz stupca 10 Knji-ge izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim uslugama iz članka 17., stavka 1. Zakona o PDV-u, za koje je primatelj iz druge države članice Europske unije obvezan obraču-na i pla PDV u svojoj državi članici u skladu s član-kom 196. Direk ve Vijeća 2006/112/EZ.

Proračunski korisnik ili neprofi tna organizacija upisa-ni u registar obveznika PDV-a, će na ovom rednom broju ima podatak, ako su obavili neku uslugu po-reznom obvezniku iz druge države članice, a radi se o uslugama koje se oporezuju prema temeljnom pravi-lu za tzv. B2B usluge, a one se prema odredbi članka 17., stavka 1. Zakona o PDV-u, oporezuju prema sje-dištu poreznog obveznika primatelja. Ako npr. obavi konzultantsku uslugu, poreznom obvezniku iz druge države članice, na tu uslugu neće obračuna hrvatski PDV, jer je mjesto oporezivanja te usluge u državi iz koje je porezni obveznik – primatelj usluge.

5. pod točkom I.5. iskazuju se podaci iz stupca 11 Knji-ge izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga za koje je primatelj iz druge države članice ili treće zemlje obvezan obračuna i pla PDV u skla-du s člankom 194. Direk ve Vijeća 2006/112/EZ, te podaci o obavljenim uslugama za koje prema članci-ma od 19. do 25. Zakona, propisano posebno mjesto obavljanja uslugu. To je npr. slučaj, ako se radi o uslu-

gama u svezi s nekretninama, koje se nalaze u drugoj državi članici ili trećoj zemlji. Mjesto oporezivanja h usluga je tamo gdje se nekretnina nalazi i ako je obavi hrvatski porezni obveznik, neće zaračuna hrvatski PDV. Na ovom red. broju se trebaju iskaza i podaci o tzv. B2B uslugama obavljenim poreznim obveznicima, koji imaju sjedište u trećim zemljama. Na njih tako-đer porezna obveza prelazi temeljem odredbe član-ka 196. Direk ve 2006/112/EZ. To je npr. slučaj, ako porezni obveznik-proračunski korisnik ili neprofi tna organizacija obavi konzultantsku uslugu poreznom obvezniku iz treće zemlje.

6. pd točkom I.6. iskazuju se podaci iz stupca 12 Knji-ge izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara iz članka 13., stavka 10. Zakona, koja se sastavljaju ili postavljaju u drugoj državi članici u kojoj nastaje ob-veza za obračun PDV-a.

Malo je vjerojatno da će proračunski korisnici i nepro-fi tne organizacije ima podatak na ovom red. broju.

7. pod točkom I.7. iskazuju se podaci iz stupca 13 Knji-ge izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama novih pri-jevoznih sredstava u druge države članice Europske unije u smislu članka 41., stavka 1., točke b) Zakona.

Malo je vjerojatno da će proračunski korisnici i nepro-fi tne organizacije ima podatak na ovom red. broju.

8. pod točkom I.8. iskazuju se podaci iz stupca 14 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), od-nosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama u tuzemstvu, koje su oslobođene PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza prema člancima 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u.

Porezni obveznici - proračunski korisnici i neprofi tne organizacije, koje obavljaju oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporez, o kojima je pisano u toč-ki III.2.1. ovoga članka, ima će iskazan podatak na ovom red. broju.

Radi se uglavnom o poreznim oslobođenjima bez pra-va na odbitak pretporeza za određene djelatnos od javnog interesa (čl. 39. Zakona o PDV-u), ostalim oslo-bođenjima (čl. 40. Zakona o PDV-u – npr. fi nancijske usluge, najam stanova za stanovanje i dr.), a malo je vjerojatno da će ima podatak o oslobođenjima za inves cijsko zlato (čl. 114.).

Porezni obveznici – proračunski korisnici i neprofi t-ne organizacije će na ovaj redni broj uključi i i po-datke iz PDV prijava za razdoblje od I.-VI./13, iska-zane na red.broju I.2.2. i I.2.3. – isporuke iz članka 11.b i članaka 11. i 11.a starog Zakona o PDV-u, za koje nije bio dopušten odbitak pretporeza.

70


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

9. pod točkom I.9. iskazuju se podaci iz stupca 15 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odno-sno upisuju se podaci o obavljenom izvozu dobara u treće zemlje, te obavljene usluge prijevoza i sve dru-ge otpremne usluge u vezi s izvozom dobara, koje su prema odredbama članka 45., stavka 1. Zakona, oslo-bođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza.

Na ovom rednom broju bi će uključeni i podaci iz PDV prijava za razdoblje od I.-VI./13 iskazani na red-nom broju I.2.1. – izvozne isporuke s pravom na od-bitak pretporeza iz članaka 13. i 14. starog Zakona o PDV-u.

10. pod točkom I.10. iskazuju se podaci iz stupca 16 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odno-sno upisuju se podaci o isporukama iz članaka 43., 46., 47., 48., 49., 51., 52., 53. i 56. Zakona, koje su oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Radi se o poreznim oslobođenjima za određene ispo-ruke izjednačene s izvoznim isporukama.

Na ovom rednom broju bi će uključeni i podaci iz PDV prijava za razdoblje od I.-VI./13 iskazani na rednom broju I.2.4. – ostale oslobođene isporuke s pravom na odbitak pretporeza iz članka 13., stavka 1., točke 2., te članaka 13.a i 13.b. starog Zakona o PDV-u, kao i isporuke oporezive po stopi od 0 % koje su bile iskazane u obrascima poreznih prijava za razdoblje od I.-VI./13 na red. broju I.3., te isporu-ke iskazane na I.1. PDV prijava za razdoblje I.-VI./13.

II. Oporezive isporuke

Prema odredbi članka 179. Pravilnika o PDV-u, u Obrascu PDV-K pod točkom II. iskazuju se podaci o ukupno obavljenim oporezivim transakcijama (pore-znim osnovicama) i iznosima PDV-a, kako slijedi:

1. pod točkom II.1. do II.3. upisuju se podaci o svim obavljenim isporukama, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje do-bara i usluga) iz članka 7., stavka 3. i članka 8., stavka 3. Zakona, te nezaračunanim isporukama, oporezivim po stopi 5 %, 10 % i 25 %. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima, bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu. Podaci koji se ovdje upisu-ju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupa-ca 17, odnosno 18 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz članka 4., stavka 1., točaka 1. i 3. Zakona, oporezive po stopi od 5 %, iz stupaca 19, odnosno 20 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke oporezive po stopi od 10 %, te iz stupaca 21 i 22 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke oporezive po stopi od 25 %, kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evi-

denciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Pod red. brojem II.3. iska-zuju se i podaci o eventualnim ranijim isporukama oporezivim po stopama 22 % i 23 %.

U okviru točaka II. 1. do II.3. iskazuju se i podaci o izu-zimanju dobara i usluga oporezivih po stopi od 5 %, 10 % i 25 % za nepoduzetničke svrhe, koji se prema odredbama članka 7., stavka 3. i članka 8. stavaka 3. i 4. Zakona o PDV-u, koji se, iako su dani bez naknade, sma-traju isporukama uz naknadu i podliježu oporezivanju PDV-om, ako je pri njihovoj nabavi porez bio odbijen u cijelos ili djelomično. To mogu bi isporuke obavljene bez naknade zaposlenicima, članovima trgovačkih dru-štava i njihovih obitelji, izuzimanja za privatne potrebe poduzetnika - fi zičkih osoba i članova njihovih obitelji, kao i ostala izuzimanja u nepoduzetničke svrhe.

Ovdje treba napomenu da se na ovom red. broju iskazuju i obveze PDV-a za porezno nepriznate manj-kove dobara za koje se ne tere odgovorna osoba, oporezivih po stopi od 5 %, 10 % i 15 %, jer se oni također smatraju izuzimanjem dobara u nepoduzet-ničke svrhe (članak 26. Pravilnika o PDV-u).

Pod ovom točkom iskazuju se i podaci o naknadnim ispravcima porezne osnovice i porezne obveze.

Na red. br. II.1. do II.3. Obrasca PDV-K dodaju se i podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga, iskazani u prijavama PDV-a za razdoblje od I.-VI./13 na rednim brojevima II.1. do II.3. po stopama 5 %, 10 % i 25 %.

4. pod točkom II.4. iskazuje se vrijednost primljenih isporuka u tuzemstvu i pripadajućeg PDV-a kod ko-jih je došlo do prijenosa porezne obveze na poreznog obveznika - primatelja isporuke, pa je primatelj ob-vezan prema članku 75. stavku 3. Zakona, obraču-na i pla PDV. Najčešće će se radi o građevin-skim uslugama. Ako je npr. neki porezni obveznik građevinar obavio građevinske usluge poreznom obvezniku – proračunskom korisniku, ili neprofi tnoj organizaciji, na njih prelazi porezna obveza i oni je moraju iskaza na ovom rednom broju.Porezni ob-veznici trebaju vodi računa da se primljeni računi od tuzemnih poreznih obveznika, temeljem kojih pore-zna obveza po članku 75., stavku 3. Zakona o PDV-u, prelazi na primatelja isporuke, ne iskazuju u knjizi U-RA, a nije propisana obveza da se vode u posebnoj evidenciji iz članka 163., stavka 4. Pravilnika o PDV-u. Među m, po m ulaznim računima, porezni obveznik na kojeg je prešla porezna obveza, mora u obrascu PDV na ovom rednom broju iskaza poreznu obvezu. Treba dakle vodi računa da to ne propus . Najbolje bi bilo u okviru U-RA otvori jedan posebni stupac za ove račune i vodi računa da se po m računima iska-že porezna obveza. Pri tome, porezni obveznici koji

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

71


obavljaju oporezive isporuke, moraju vodi računa da taj iznos iskazuju i kao pretporez, na odgovaraju-ćem broju PDV-K obrasca.

5. pod točkom II.5. –II.7. upisuje se vrijednost steče-nih dobara unutar Europske unije iz članka 4., stavka 1., točke 2., članka 7., stavaka 3. i 4. i članka 9., stav-ka 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obraču-na po stopi 5 %, 10 % i 25 %. Porezni obveznici – pro-računski korisnici na ovom red. broju iskazuju vri-jednost primljenih isporuka dobara od poreznih ob-veznika iz drugih država članica i iznose PDV-a, na to stjecanje. Podatak s red. br. II.5. do II.7. o vrijednos stjecanja treba odgovara podatku iz prijave poreza na stjecanje – Obrazac PDV-S, koju podnosi porezni obveznik. Podaci s red.br. II.5.-7. o iskazanom pore-zu na stjecanje dobara trebali bi odgovara podat-ku na red.br. III.3. – pretporez na stjecanje, naravno uz uvjet da porezni obveznik ima pravo na ukupni odbitak pretporeza na stjecanje. Kako proračunski korisnici uglavnom obavljaju i oporezive i oslobođe-ne isporuke bez prava na odbitak pretporeza, imaju pravo na odbitak pretporeza, samo za oporezive is-poruke, to će podataka na III.3. bi različit od po-datka na II.5-7.

8. pod točkom II.8. -10. upisuje se vrijednost primlje-ne usluge iz druge države članice i iznos PDV-a po sto-pama 5 %, 10 % i 25 %, koji porezni obveznik primatelj usluge treba obračuna i pla u skladu s odredba-ma članka 75., stavka 1., točke 6. Zakona.Radi se o obvezama PDV-a na usluge koje je hrvatskom pore-znom obvezniku obavio porezni obveznik iz druge dr-žave članice, a mjesto oporezivanja te usluge je pre-ma temeljnom pravilu za tzv. B2B usluge, tamo gdje je sjedište porzenog obveznika-primatelja usluge, što znači da je hrvatski porezni obveznik, obvezan zara-čuna PDV i iskaza obvezu za tu uslugu. Ako npr. poreznom obvezniku - proračunskom korisniku ili neprofi tnoj organizaciji, konzultantsku uslugu oba-vi porezni obveznik iz Austrije, mjesto oporezivanja te usluge je u Hrvatskoj, gdje je sjedište poreznog obveznika-primatelja usluge i on mora zaračuna hrvatski PDV i iskaza ga na red. br. II.10.

Podatak na red. br. 8. do 10. obrasca PDV-K, tre-bao bi odgovara podacima na red. br. 14 obrazaca PDV-S za razdoblje VII.-XII./13.

11. pod točkom II.11. i II.12. upisuje se vrijednost is-poruka koje poreznom obvezniku obavi porezni obve-znik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europ-ske unije ili u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan obraču-na i pla PDV, po stopi 10 % i 25 % u skladu s član-

kom 75., stavkom 2. Zakona. Radi se o uslugama koje se oporezuju po temeljenom pravilu za tzv. B2B uslu-ge koje obave porezni obveznici iz trećih zemalja, te o uslugama za koje se mjesto oporezivanja utvrđuje po posebnim pravilima iz članaka 19-25. Zakona, ako ih obave porezni obveznici iz države članica ili trećih zemalja. Iako je u članku 179. Pravilnika o PDV-u, na-vedeno da se na ovaj redni broj unosi samo podatak o uslugama za koje je primatelj obvezan obračuna PDV, treba zapravo na ovom red. broju iskaza i dobra, jer temeljem odredbe članka 75., stavka 2. Zakona o PDV-u, porezna obveza prelazi na primatelja i za dobra, npr. za dobra koja u Hrvatskoj za naručitelja – hrvat-skog poreznog obveznika postavlja porezni obveznik koji u Hrvatskoj nema sjedište. Mjesto isporuke h do-bara je u Hrvatskoj, što znači da temeljem članka 75., stavka 2. Zakona o PDV-u, porezna obveza prelazi na hrvatskog poreznog obveznika – primatelja dobara.

13. pod točkom II.13. upisuju se podaci o naknadnim oslobođenjima izvoza u okviru osobnog putničkog prometa (čl. 45., st. 2. Zakona).

Podatak koji se unosi na ovaj red. broj uzima se iz evi-dencije PDV-F koju je porezni obveznik jekom 2013. godine, do 30. 6. 2013. godine morao vodi u skladu s odredbama članka 95. starog Pravilnika o PDV-u, odnosno od 1. 7. 2013. godine, po odredbama članka 111. Pravilnika o PDV-u.

Izvozom dobara od 01.07.2013. godine, koji je oslo-bođen PDV-a, smatra se i izvoz dobara koja u osobnoj prtljazi iznose putnici koji nemaju prebivalište ili uo-bičajeno boravište na području Europske unije, izvan područja Europske unije.

Takvo oslobođenje je bilo propisano i do 30. lipnja 2013. godine, a razlika je u tome što se od 1. srpnja 2013. godine, izvozom dobara smatra izvoz izvan Eu-ropske unije, i što je sada uvjet da putnik nema prebi-valište ili uobičajeno boravište na području Europske unije.

Podatak na ovom red. broju bi trebao bi s pred-znakom minus (-). Među m, to nije navedeno ni u obrazloženju, ni u samom obrascu PDV-K. Radi se o povratu PDV za dobra izvezena u okviru putnič-kog prometa, za koje je iskazana obveza PDV-a kod prodaje h dobara na red. br. II.1.do II.3. Nakon što putnik dostavi propisane dokumente da su dobra napus la područje Europske unije, porezni obve-znik-prodavatelj im vraća iznos PDV-a, i taj vraćeni iznos iskazuje na ovom broju i on umanjuje njegove obveze PDV-a, pa mora bi s predznakom (-).

Na ovom red. broju bi će iskazan i iznos povrata PDV-a strancima, koji je u prijavama PDV-a za raz-doblje od I.-VI./13 bio iskazan na red. broju II.4.

72


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

14. pod točkom II.14. upisuju se podaci o vrijednos uvezenih dobara i obračunanom PDV-u pri uvozu u smislu članka 76., stavka 8. Zakona. Odredbom članka 76., stavka 8. Zakona, je propisano da će poreznom obvezniku bi dopušteno da PDV pri uvozu ne pla pri carinjenju, nego da ga iskaže u obrascu PDV. Za sada to nije moguće, jer se prema odredbi članka 140., stavka 2. Zakona o PDV-u, treba donije Pravil-nik, kojim će bi detaljnije propisan postupak u svezi s m načinom podmirenja obveze PDV-a kod uvoza. Taj Pravilnik, još uvijek nije donijet, a nema ni na-znaka kada bi to moglo bi . Vjerojatno zakonodavac oklijeva iz razloga što mu je povoljnije da porezni ob-veznik upla taj PDV, pa proračun ta sredstva određe-no vrijeme koris i u likvidnom smislu ima od toga ko-ris . Prema tome, u poreznim prijavama za razdoblje od VII. do XII./13, podatak nije mogao bi iskazan, pa tako neće bi ni u PDV–K obrascu.

III. Pretporez u primljenim isporukama

Prema odredbi članka 180. Pravilnika o PDV-u, u obrascu PDV-K pod točkom III. iskazuje se ukupna vri-jednost primljenih isporuka i obračunani pretporez u primljenim isporukama, kako slijedi:

III.1. Pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu – pod ovim red. br. upisuju se podaci o pretporezu sa-držanom u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema člancima 79. i 80. Zakona, po kojima se može odbi pretpo-rez, odnosno upisuju se podaci iz članka 58., stavka 1. Zakona. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju zbroj stupaca 6, 7 i 8 (osnovica) i zbroj stupaca 11, 13 i 15 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za razdoblje oporezivanja.

Porezni obveznici – proračunski korisnici i nepro-fi tne organizacije moraju dijeli ulazni pretporez, zbog toga što u pravilu obavljaju oporezive isporuke za koje imaju pravo na odbitak pretporeza i oslobo-đene isporuke dobara i usluga, bez prava na odbitak pretporeza. U tom slučaju na ovom red. broju, bit će iskazan razmjerni dio porezne osnovice, odnosno pretporeza iz navedenih stupaca knjige U-RA.

Isto će bi i s pretporezom na red. brojevima III.2. do III. 6. gdje se također iskazuju podaci o pravu na pretporez.

U obrascima PDV koji su se podnosili za razdoblje I-VI/13, podaci o pretporezu su bile razvrstani po poreznim stopama i to na red. brojevima III.1. do III.3., pa te podatke treba doda i iskaza u PDV-K obrascu na red. broju III.1.

III.2. Pretporez od primljenih isporuka u RH za koje PDV obračunava primatelja (tuzemni prijenos po-rezne obveze) - pod ovim red. br. upisuju se podaci

o vrijednos primljene isporuke i pretporezu što ga je porezni obveznik primatelj isporuke obračunao te-meljem članka 75., stavka 3. Zakona. Najčešće se radi o građevinskim uslugama.

Porezni obveznik – proračunski korisnik ili neprofi tna organizacija na koje je prešla porezna obveza za pri-mljene građevinske usluge od drugog poreznog obve-znika, iskazuju tu obvezu na red. br. II.4.

Podatak na ovom rednom broju trebao bi bi jed-nak podatku na red. br. II.4., ako se primljena građe-vinska usluga odnosi na oporezivu djelatnost. Ako se odnosi na oslobođenu djelatnost, tada nije dopu-šten odbitak pretporeza i neće bi iskazan pretpo-rez na ovom broju. Ako temeljem primljene usluge, porezni obveznik ima pravo na djelomični odbitak pretporeza, tada će na ovom rednom broju bi iska-zan iznos PDV-a na koji ima pravo, a koji je izračunan temeljem primjene tzv. pro rata stope.

III.3. Pretporez od stjecanja dobara unutar EU – na ovom red. br. upisuju se podaci iz članka 58., stavka 3. Zakona, odnosno podaci o vrijednos stečenih do-bara unutar Europske unije i iznosu PDV-a, što ga je porezni obveznik primatelj obračunao na takvo stje-canje dobara.

Podatak na ovom red. broju trebao bi bi jednak podatku na red. br. II.5- II.7 Obrasca PDV-K, ako su stečena dobra nabavljena za oporezivu djelatnost poreznog obveznika. Ako se odnosi na oslobođenu djelatnost, tada nije dopušten odbitak pretporeza i neće bi iskazan pretporez na ovom broju. Ako se stečena dobra koriste i za oporezivu i oslobođenu djelatnost, porezni obveznik ima pravo na djelo-mični odbitak pretporeza, tada će na ovom rednom broju bi iskazan iznos PDV-a na koji ima pravo, a koji je izračunan temeljem primjene tzv. pro rata stope.

III.4. Pretporez od primljenih usluga iz EU – na ovom red. br. upisuju se podaci iz članka 58., stavka 2. Za-kona, odnosno podaci o vrijednos primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračuna u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona.

Za razdoblje od 1. 7. do 31. 12. 2013. godine, poda-tak će bi jednak podatku iskazanom kao obveza na red. br. II.8-II.10. Obrasca PDV, ako porezni obve-znik za te usluge ima pravo na odbitak pretporeza u cjelini. Ako je primljena usluga korištena u cijelos za oslobođene isporuke, neće bi iskazano pravo na odbitak pretporeza, a ako je porezni obveznik pri-mljenu uslugu koris o i za jednu i drugu djelatnost, tada će na ovom red. broju bi iskazan PDV, na koji

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

73


ima pravo, a koji je izračunat temeljem primjene tzv. pro rate.

III.5. Pretporez od primljenih isporuka dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH – na ovom red. br. upisuju se podaci iz članka 58., stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednos primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije i u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračuna u skladu s član-kom 75., stavkom 2. Zakona.

Na ovom red. broju će bi kao pravo na pretporez iskazan i PDV za razdoblje od I.-VI./13 koji je bio iska-zan na red. br. III.5. do III.7. obrasca PDV, koji je pla-ćen temeljem odredbi članka 19., stavka 2. Zakona o PDV-u, ako se odnosi na oporezive isporuke, odno-sno dio pretporeza izračunat temeljem pro rate.

Isto tako tu će bi iskazan i porez, ili dio poreza za koji je obveza po članku 19., stavku 2. starog Zakona o PDV-u, nastala do 30. 6. 2103. godine, a obveza je plaćena na poseban uplatni račun nakon 1. 7. 2013. godine.

III. 6. Pretporez pri uvozu – na ovom red. broju upisu-ju se podaci o vrijednos uvezenih dobara i obračuna-nom iznosu PDV-a, koji porezni obveznik može odbi u skladu s člankom 58., stavkom 2. Zakona. Kao pretpo-rez pri uvozu iskazuje se PDV zaračunat u JCD. Nije više obvezno da uplata PDV-a, bude eviden rana na uplat-nom računu do kraja obračunskog razdoblja, odnosno u ovom slučaju do kraja 2013. godine, za koju se pod-nosi porezna prijava. Prema odredbi članka 60., stavka 1., točke c) Zakona o PDV-u, PDV se može odbi kao pretporez, kad porezni obveznik za uvezena dobra ima JCD u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara, te u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji treba pla ili je omogućeno njegovo uračunavanje. Uvjet da je omo-gućeno ‘’uračunavanje’’ PDV-a kod uvoza, odnosi se na mogućnost propisanu odredbom članka 76., stavka 8. Zakona o PDV-u, prema kojoj će porezni obveznik moći obvezu PDV-a, iskaza obračunski u prijavi PDV-a, a čija je primjena odgođena do donošenja posebnog Pravilnika o tome. Iako porezne vlas navodno ne odo-bravaju pravo na odbitak pretporeza pri uvozu dok on stvarno nije uplaćen na propisani uplatni račun, takvo postupanje je suprotno odredbi članka 60., stavka 1., točke c) Zakona o PDV-u.

Iz ove odredbe proizlazi da za odbitak pretporeza pri uvozu više nije nužno da taj porez i bude fi zički plaćen, već samo da je naveden u carinskom dokumentu.

Tako je npr. pro v Španjolske2 koja je u svom Zako-nu o PDV-u, imala odredbu da se pretporez na uvoz

2 Press Releases –IP/08/887 od 5. 5. 2008.- dostupno h p://europa.eu/rapid/pressReleases

dobara može odbi kad porezni obveznik pla PDV i da ima odgovarajući dokaz da je porez pri uvozu plaćen, Europska Komisija pokrenula tzv. infrigement procedure3, tj. postupak pro v kršenja prava Zajed-nice, odnosno naložila joj je da uskladi svoj Zakon o PDV-u, s odredbama Direk ve 2006/112/EEZ, što je Španjolska i učinila, i proces je zaključen 25. 6. 2009. godine.

Na ovom rednom broju iskazuje se i podatak o pret-porezu plaćenom pri uvozu dobara iskazanom na red. br. III.4. obrazaca PDV koji su se podnosili za razdoblje od I-VI/13.

3.5. Podjela pretporeza

Proračunski korisnici kao porezni obveznici koji najče-šće obavljaju tzv. mješovite isporuke tj. oporezive za koje je dopušten odbitak pretporeza i oslobođene iz članka 39. i 40. Zakona o PDV-u, za koje nije dopušten odbitak pretporeza, moraju dijeli ulazni pretporez.

Podjela pretporeza propisana je odredbama članka 62. Zakona o PDV-u i odredbe o podjeli su iden čne s odredbama o podjeli pretporeza koje su se primjenji-vale do 30. 6. 2013. godine.

Porezni obveznici koji obavljaju oporezive i oslobo-đene isporuke dobara i usluga, bez prava na odbitak pretporeza, u skladu s člankom 62. Zakona o PDV-u, moraju ulazni porez podijeli na dio koji mogu odbi , jer se odnosi na oporezive isporuke i dio koji ne mogu odbi , jer se odnosi na isporuke koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Postupak podjele pretporeza detaljnije je propisan odredbama članaka od 137. do 138. Pravilnika o PDV-u. Za razli-ku od ranijih godina, kada je podjela pretporeza bila rijedak slučaj, od 2010. godine je to gotovo uobiča-jen postupak kod većeg broja poreznih obveznika. Pravilnikom o PDV-u propisano je (čl. 138., st. 13.) pojednostavljene prema kojem, podjelu pretporeza ne moraju obavlja porezni obvzenici koji obavljaju najmanje 98 % oporezivih isporuka. Njima je dopu-šten 100 % odbitak pretporeza.

Porezni obveznik, kao prvo, ulazni pretporez po po-jedinim računima pripisuje oporezivoj ili oslobođenoj djelatnos . Pretporez po ulaznim računima koji ne može izravno pripisa pojedinoj djelatnos , mora podijeli . Podjela se obavlja temeljem sljedeće for-mule, odnosno izračuna razmjernog dijela pretpore-

3 Komisija u predsudskom postupku traži obrazloženje od države članice, a ukoliko nije zadovoljna argumen ma da ne postoji povre-da europskog prava odnosno ako država članica ne uskladi svoje nacionalno zakonodavstvo s odredbama europskog prava, podiže tužbu pred Sudom Europske unije – Vodič kroz informacije o Europ-skoj uniji – na www. entereurope.hr

74


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

za, temeljem tzv. pro rata stope koja je propisana člankom 62., stavkom 2. Zakona o PDV-u:

oporezive isporuke (bez PDV-a)------------------------------------------- = %

ukupne isporuke (bez PDV-a)

U izračun prema odredbi članka 62., stavka 3. Zakona o PDV-u ne ulaze vrijednos isporuka koje za pore-znog obveznika predstavljaju povremene isporuke. To su:

• vrijednost isporuka gospodarskih dobara koja je porezni obveznik koris o za obavljanje svoje gos-podarske djelatnos

• vrijednost isporuka koje se odnose na povremene isporuke nekretnina

• vrijednost isporuka koje se odnose na povremene fi nancijske transakcije (čl 40 st. 1. t. b) do g) Zako-na o PDV-u.

Povremenom isporukom nekretnine smatra se ispo-ruka nekretnine u kojoj je porezni obveznik obavljao djelatnost ili ako isporuka nekretnina nije uobičajena djelatnost koju porezni obveznik obavlja.

Kada je riječ o povremenim fi nancijskim transakci-jama, one se isključuju samo iz nazivnika, jer nisu ni sadržane u brojniku. Cilj isključivanja prodaje kapi-talnih dobara i nekretnina te fi nancijskih usluga koje se obavljaju kao sporedna djelatnost je osigura da pravo poreznog obveznika na odbitak pretporeza, u slučaju kada on obavlja oporezive i oslobođene ispo-ruke dobara i usluga, ne bude pod utjecajem njegovih sporednih odnosno povremenih isporuka, jer bi to moglo utjeca na neutralnost PDV-a. Kod izračuna % odbitka pretporeza treba uključi samo vrijednost isporuka, odnosno prometa koji se odnosi na nor-malne ak vnos poreznog obveznika. Naime, što bi se dogodilo kada bi se uključili npr. i podaci o prome-tu poslovne zgrade poreznog obveznika čija je vrijed-nost velika? Dobio bi se iskrivljeni % prava na odbitak pretporeza koji ne bi odražavao pravo stanje stvari i načelo PDV-a, prema kojem porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima u onolikoj mjeri u kojoj se oni odnose na njegovu opo-rezivu djelatnost. Metode podjele pretporeza moraju osigura da ta podjela odražava upravu tu ekonom-sku povezanost pretporeza iskazanog u ulaznim raču-nima koji su povezani s oporezivim isporukama koje je obavio porezni obveznik.

Kako bi izračunao dopušteni % odbitka pretporeza, porezni obveznik u brojnik uzima sljedeće podatke:

• ukupnu vrijednost godišnjih isporuka (bez PDV-a) za koje je dopušten odbitak pretporeza, a to su:• isporuke na koje je zaračunat PDV • isporuke koje su oslobođene PDV-a s pravom na

odbitak pretporeza (izvoz i s izvozom izjednače-

ne isporuke, isporuke dobra u druge države čla-nice)

• isporuke dobara i usluga u svezi s međunarod-nim prijevozom

• isporuke koje se prema odredbama o mjestu oporezivanja ne oporezuju u RH

• isporuke dobara i usluga obavljene bez naknade, a koje se prema članku 7., stavku 3. i članku 8., stavku 3. Zakona o PDV-u, smatraju isporukama obavljenim uz nak nadu.

• u brojnik se ne uključuju:• prolazne stavke • tzv. isporuke dobara male vrijednos tj. isporu-

ke do 160,00 kn vrijednos • isporuke nekretnina sagrađenih, plaćenih ili is-

poručenih prije 1. 1. 1998. (to su isporuke koje nisu predmet oporezivanja PDV-om)

• isporuke zemljišta (to su isporuke koje nisu pred-met oporezivanja PDV-om).

• U nazivnik se uključuje:• ukupna vrijednost godišnjih isporuka za koje je

dopušten odbitak pretporeza i koje su uključene u brojnik, te

• iznos oslobođenih isporuka za koje nije dopu-šten odbitak pretporeza, a to su isporuke nave-dene u člancima 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u,

Porezna uprava je ranijim Uputama za sastavljanje PDV-K obrasca, pojasnila da se u nazivnik uključuju i prihodi od prodaje državnih biljega i poštanskih ma-raka, prihodi ostvareni trgovanjem u svezi sa stra-nom valutom, te prihodi ostvareni od transakcija u svezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvi-ma, obveznicama i dr. vrijednosnim papirima. Kada se radi o prihodima ostvarenim trgovanjem u vezi sa stranom valutom, u nazivnik se uključuje ukupan neto pozi vni rezultat (tečajna razlika) ostvarena ta-kvim transakcijama kroz razdoblje oporezivanja, te se u nazivnik ne uključuju ukupni nega vni rezulta tog trgovanja. Prema Upu , porezni obveznik is princip primjenjuje i kod transakcija s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima, obveznicama i dr. vrijedno-snim papirima. Prihodi od tečajnih razlika nastali pri svođenju bilance na srednji tečaj HNB-a ne pred-stavljaju isporuke i ne uključuju se u nazivnik, za- m prihodi od držanja dionica i udjela u trgovačkim

društvima, kao ni prihodi nastali promjenom tečaja od deponiranih stranih valuta na deviznom računu kod poslovne banke, kao ni prihodi od kamata po a-vista i oročenim depozi ma. Nadamo se da će to i dalje osta tako, jer se u propisima o oslobođenju h usluga nije ništa promijenilo.

Postotak pretporeza koji se može odbi utvrđuje se na godišnjoj razini i zaokružuje se najviše do slijede-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

75


ćeg cijelog broja. Ako je npr. postotak pretporeza, koji se može odbi izračunat u iznosu od 11,2 %, on se zaokružuje na 12 %.

Tijekom 2013. porezni obveznici su odbijali pretporez temeljem izračuna % na temelju isporuka iz 2012. go-dine, tj. konačnog obračuna za 2012. Sada taj odbitak moraju uskladi i primijeni ga na podjelu pretporeza u konačnom obračunu PDV-a za 2013. godinu. Sama ta podjela i izračuna postotak nisu vidljivi u obrascu PDV-K, jer se u njemu iskazuju samo podaci o pravu na odbitak pretporeza (osnovica i iznos poreza koji se može odbi ), ali porezni obveznik mora ima taj obračun i na zahtjev poreznih jela dokaza na koji je način izračunao taj postotak.

Iznos dijela poreza koji se može odbi iskazuje se u poreznoj evidenciji – Knjizi U-RA. Porezni obveznik je jekom godine knjižio ulazne račune i pretporez po m računima dijelio primjenom postotka utvr-đenog na temelju prometa iz 2012. Kada konačno utvrdi postotak pretporeza koji može odbi za 2013. godinu, načelno bi trebao korigira odbitak pretpo-reza po svakom računu u poreznoj evidenciji. Među- m, iz Upute koju je Porezna uprava dala za konačni

obračun PDV-a za 2012. godinu, proizlazi da porezni obveznik eventualnu razliku do stvarnog odbitka pretporeza iskazuje na red. broju III. obrasca PDV-K, a ne treba mijenja podatke po svakom pojedinom ulaznom računu u poreznoj evidenciji, već to može napravi s konačnim zbrojem u poreznoj evidenciji i onda taj podatak iskazuje na red. brojevima III.1. do III.6. obrasca PDV-K.

Korekcija odbitka pretporeza može bi na više ili ma-nje. Ako temeljem izračuna i usklađenja odbitka pret-poreza, proizađe da porezni obveznik ima veće pravo na odbitak pretporeza, tada mu taj iznos predstavlja smanjenje troška, u suprotnom se radi o povećanju troška.

Postavlja se pitanje što je s korekcijom odbitka pret-poreza po konačnom obračunu, ako se radi o naba-vi gospodarskih dobara jekom 2013., kada je pret-porez odbijen po jednom % (utvrđenom na temelju isporuka 2012.), a izračunom za 2013. godinu taj je postotak utvrđen u drugom iznosu. Treba li tada kori-gira nabavnu vrijednost gospodarskih dobara ili ne? Odgovor na ovo pitanje je sadržan u odredbi članka 138., stavka 5. Pravilnika o PDV-u, prema kojoj iznos odbitka pretporeza koji se usklađuje u konačnom obračunu PDV-a, ne utječe na visinu troška nabave odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovine poduzetnika.

Konačni postotak odbitka pretporeza koji porezni ob-veznik utvrdi za 2013. primjenjuje se i na pretporez plaćen pri uvozu, kao i na sav ostali pretporez.

Kada porezni obveznik utvrdi konačni % odbitka pretporeza za 2013. godinu, tako utvrđeni primje-njuje kod podjele pretporeza jekom 2014. godine.

Tijekom 2014. godine, dok ne utvrdi konačni % odbit-ka za 2013., može za podjelu koris % utvrđen po konačnom obračunu za 2012. Porezni obveznik koji PDV plaća mjesečno može za samo za prvi mjesec u 2014. primjenjiva % koji je primjenjivao jekom 2013., a u poreznoj prijavi za mjesec veljaču već mora primijeni % izračunat na temelju konačnih podata-ka za 2013. godinu, kako je propisano člankom 138., stavkom 8. Pravilnika o PDV-u. Porezni obveznik koji porez plaća tromjesečno, mora već za prvo obračun-sko razdoblje (tromjesečje) 2014. godine, primijeni konačni % izračunat za 2013. godinu, kako je propisa-no člankom 138., stavkom 8. Pravilnika o PDV-u.

3.5.1. Podjela pretporeza za proračunske korisnike i neprofi tne organizacije

Sama ta podjela i izračuna postotak neće bi vidljivi u obrascu PDV-K, jer se u njemu iskazuju samo poda-ci o pravu na odbitak pretporeza tj. osnovica i iznos poreza koji se može odbi , ali porezni obveznik mora ima taj obračun i na zahtjev poreznih jela, poka-za odnosno dokaza na koji je način izračunao taj postotak. Konačni postotak odbitka pretporeza koji porezni obveznik utvrdi za 2013. godinu, primjenjuje se na i pretporez, odnosno porez plaćen pri uvozu, kao i na plaćeni porez na usluge inozemnih poduzet-nika temeljem odredbe članka 19., stavak 2. starog Zakona o PDV-u, kao i na usluge temeljem prijenosa porezne obveze.

Primjer 1. podjela pretporeza kod zdravstvene usta-nove

Zdravstvena ustanova je u 2013. godini ostvarila slje-deće prihode:

- prihodi od usluga liječenja 3.000.000,00 kn- prihodi od zdravstvenih usluga koje nisu usluge liječenja 100.000,00kn (utvrđivanje očinstva, uvjerenja o sposobnos nošenja oružja, uvjerenja o sposobnos upravljanja motornim vozilima)

- prihodi od najma poslovnog prostora 200.000,00kn- prihodi od donacija 500.000,00kn______________ Ukupno: 3.800.000,00 kn

oporezive isporuke (bez PDV-a) 300.000,00------------------------------------- = ----------------------% = 9.09 ukupne isporuke (bez PDV-a) 3.300.000,00

Postotak se zaokružuje na slijedeći cijeli broj i u ovom slučaju iznosi 10 %.

76


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

Oporezive isporuke iznose 300.000,00 kn i odnose se na najam poslovnog prostora i prihode od zdravstve-nih usluga koje nisu usluge liječenja. Prihod od dona-cije nije naknada za obavljenu isporuku i ne uzima se u obzir kod izračuna % za odbitak pretporeza.

Kod neprofi tnih organizacija se može radi o slučaju da one obavljaju djelomično negospodarsku, a dje-lomično poslovnu, odnosno gospodarsku djelatnost. Negospodarska se odnosi npr. na statutom utvrđene zadatke neke udruge, za koje ne naplaćuje posebno naknade od članstva, iako članovi plaćaju članarinu. Osim toga, obavlja i određene isporuke za koje na-plaćuje naknade i temeljem h isporuka može bi obvez nik PDV-a.

U tom slučaju za udrugu kao neprofi tnu organizaciju postoji obveza podjele pretporeza, zbog činjenice da obavlja negospodarsku i gospodarsku djelatnost, a pravo na odbitak pretporeza načelno postoji samo za gospodarsku djelatnost. U propisima o PDV-u, nema odredbi o podjeli pretporeza u tom slučaju, osim odredbe u članku 137., stavak 2. Pravilnika o PDV-u, kojom je propisano, ako se isporučeno dobro ili uslu-ga koris u poslovne i neposlovne svrhe, pretporez se mora podijeli prema svrsi uporabe na dio koji se može odbi i na dio koji se ne može odbi . Taj na-čin podjele se provodi, ako se radi o nekretninama, a osobito o pokretnim dobrima, koja se u gospodar-skom prometu količinski određuju po broju, mjeri ili težini, te kod korištenja usluga.

U propisima nema nikakvih detaljnijih odredbi kako napravi tu podjelu. Kako npr. podijeli troškove naja-mnine za poslovni prostor u kojem se obavlja i poslov-na i neposlovna djelatnost ili troškove grijanja, vode i sl.? Možda ima ulaznih isporuka koje se mogu pripisa izravno jednoj ili drugoj djelatnos , ali sasvim sigurno postoje ulazni troškovi koje nije prema nekim fi zičkim pokazateljima moguće podijeli prema svrsi upotrebe.

Ako taj is porezni obveznik - neprofi tna organizacija u okviru svoje gospodarske djelatnos , obavlja opo-rezive isporuke za koje ima pravo na odbitak pret-poreza i oslobođene isporuke, bez prava na odbitak pretporeza, nakon te prve podjele, kad se dođe do iznosa PDV-a, koji se može odbi , potrebna je ponov-na podjela i to u smislu odredbe članka 146. Pravilni-ka o PDV-u.

III.7. Ispravak odbitka pretporeza – na ovom red. br. upisuju se podaci o ispravcima odbitka pretporeza iz članaka 63., 64. i 65. Zakona. Radi se o ispravku pret-poreza u svezi s nabavom gospodarskih dobra - opre-me i nekretnina, a jekom 2013. godine je došlo do prenamjene kupljenih gospodarskih dobara, odnosno do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretpo-reza, u odnosu na godinu nabave, kada je porezni ob-

veznik bio obvezan ispravi pretporez u skladu s čl. 20. st. 5. starog Zakona o PDV-u i člancima 142. - 146. starog Pravilnika o PDV-u za razdoblje od I.-VI./13, odnosno za razdoblje od VII.-XII./2013. godine, pre-ma odredbama članka 64. Zakona o PDV-u, odnosno članka 140. Pravilnika o PDV-u, koji se primjenjuju od 1. 7. 2013. godine.

Ako porezni obveznik ima podatak na ovom rednom broju, obvezan je uz prijavu PDV-a priloži obračun iz kojega je vidljiv ukupan pretporez, iskorišteno (ne-iskorišteno) pravo na odbitak pretporeza i iznos sma-njenja (povećanja) pretporeza. Ako porezni obveznik prema obračunu iskaže obvezu PDV-a u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom minus (-). Kad se radi o pravu na povrat dijela pretpo-reza tada se u obrascu na ovom rednom broju iskazu-je podatak s predznakom plus (+).

Ispravak odbitka pretporeza u svezi s gospodarskim dobrima je obvezan, kao i do sada, kad se u svezi ne-kog gospodarskog dobra u roku od 5 godina, odno-sno 10 godina, ako se radi o nekretninama, uključuju-ći kalendarsku godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno, promijene uvje , koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza. Ako se to dogodi, tada je porezni obveznik za razdoblje nakon promje-ne, obvezan obavi ispravak pretporeza.

Novost u odnosu na odredbe koje su bile na snazi do 30. 6. 2013. godine je u tome, što se taj ispravak više ne obavlja odjednom za cijelo razdoblje od pro-mjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza do kraja razdoblja za ispravak pretporeza, već se taj ispravak obavlja godišnje u visini 1/ 5 ili 1/10 iznosa PDV-a koji je bio zaračunat na isporuku određenog gospodarskog dobra. Ispravak se obavlja u konač-nom obračunu PDV-a.

Gospodarskim dobrima smatraju se ona dobra koja prema računovodstvenim propisima spadaju u dugo-trajnu imovinu poreznog obveznika (čl. 64. st. 3. Za-kona o PDV-u). Prema računovodstvenim propisima, dugotrajna imovina poduzeća može bi materijalna i nematerijalna. U Zakonu i Pravilniku o PDV-u zako-nodavac nije izričito precizirao da se obveza isprav-ka pretporeza odnosi i na dugotrajnu nematerijalnu imovinu, iako Direk va 2006/112/EU, daje državama članicama mogućnost da propišu obvezu ispravka pretporeza i za dugotrajnu nematerijalnu imovinu.

Prema tome, ispravak pretporeza se ne obavlja za dugotrajnu materijalnu imovinu.

Prema odredbama Zakona o PDV-u, koji je bio sna-zi do kraja lipnja 2013. godine, ispravak pretporeza se obavljao tako da se u određenim slučajevima taj ispravak provodio odjednom, i to u slučajevima kad

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

77


je porezni obveznik u cijelos mijenjao način opore-zivanja, a u određenim slučajevima godišnje i to kad se radilo o promjeni % odbitka pretporeza, u slučaju kad porezni obveznik obavlja oporezive i oslobođene isporuke, pa dijeli pretporez.

Također je propisano pojednostavljenje, kao i do sada, pa se tako ne obavlja ispravak pretporeza, ako je iznos pretporeza koji bi se trebao ispravi manji od 1.000,00 kuna po jednom gospodarskom dobru, dok je to ranije bilo 2.000,00 kuna.

Ispravak pretporeza za gospodarska dobra za koja nije isteklo razdoblje od 5, odnosno 10 godina od go-dine nabave, zbog promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza, mora će proves ustanove u kulturi, koje su do 30. 6. 2013. godine, bile obveznici PDV-a, a to su prestale bi 01. 7. 2013. godine.

Usluge u kulturi i s njima povezane isporuke doba-ra javnih usluga u kulturi ili drugih organizacija koje djeluju u javnom interesu, bile su prema odredbama članka 11., stavka 1., točke m) starog Zakona o PDV-u, oslobođene PDV-a.

Takvo oslobođenje je propisano i odredbama Za-kona o PDV-u, koji je na snazi od 1. 7. 2013. godine. Među m, do 30. 6. 2013. godine, ustanove u kulturi su se prema odredbi članka 74., stavka 5. starog Pra-vilnika o PDV-u, mogle odluči da će s isporukama iz članka 11., stavka 1., točke m) starog Zakona o PDV-u, postupa kao s oporezivim isporukama.

Takva mogućost više ne postoji, jer je Republika Hr-vatska morala uskladi svoje propise o PDV-u s eu-ropskom direk vom o PDV-u (Direk va 2006/112/EZ), što znači da su od 1. 7. 2013. godine, isporuke ka-zališta, ali i ostalih ustanova u kulturi koje su koris le mogućnost opcije za oporezivanje iz članka 74. stavak 5. starog Pravilnika o PDV-u, od 1. 7. 2013. godine, oslobođene PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza.

Primjer 2: Kazalište koje je bilo registrirano kao obve-znik PDV-a, jer se opredijelilo da oporezuje svoje us-luge, je nabavilo opremu u vrijednos od 100.000,00 kuna plus 25.000,00 PDV-a u 2012. godini. Odbilo je pri nabavi PDV u cijelos , jer mu je oprema služila za oporezivu djelatnost. Od 1. 7. 2013. godini, tu opre-mu koris za obavljanje oslobođenih isporuka, za koje nema pravo na odbitak pretporeza.

U ovom slučaju je došlo do promjene uvjeta mjero-davnih za odbitak pretporeza, kako je to propisano odredbom članka 140., stavka 6. Pravilnika o PDV-u. Razdoblje u kojem se promatra je li došlo do promje-ne uvjeta za odbitak pretporeza je 5 godina i ono tra-je do 2016. godine, a ispravak pretporeza se obavlja u visini od 1/5 godišnje.

Godišnji ispravak pretporeza iznosi 5.000,00 kuna. U drugoj godini tj. 2013. godine su se promijenili uvje za odbitak pretporeza i porezni obveznik ima pravo svake godine do isteka roka od 5 godina tj. do 2016. godine, na nega vni ispravak pretporeza u iznosu od 1/5. Ako tu opremu koris sve do 2016. godine, svake će godi-ne, počevši od 2013. godine, pa do 2016. godine, tj. za 4 godine, iskaza ispravak pretporeza u visini 1/5 odnosno 5.000,00 kuna, koji iskazuje s predznakom ‘’-’’ na red. br. III.7. Obrasca PDV-K. Na taj način će naknad-no državnom proračunu ‘’vra ’’ ranije priznato pravo na pretporez, i to kroz 4 godine u kojima predmetnu opremu koris za obavljanje oslobođenih isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza.

Ovaj ispravak pretporeza (1/5) iskaza će svake godi-ne u razdoblju od 2013. do 2016. godine u konačnom obračunu PDV-a.

Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretpore-za, prema odredbi članka 140., stavka 7. Pravilnika o PDV-u, smatra se i promjena postotka iz članka 62., stavka 4. Zakona o PDV-u, utvrđenog za odbitak pret-poreza, u slučaju kad se gospodarska dobra koriste za obavljanje oporezivih i oslobođenih isporuka doba-ra. Iako je % iz članka 62., stavka 4. Zakona o PDV-u, tzv. pro rata, koja predstavlja utvrđeno pravo odbit-ka pretporeza u slučaju kad porezni obveznik obavlja oporezive i oslobođene isporuke, bez prava na odbitak pretporeza, za sve ulazne isporuke, odnosno pretporez u m isporukama koji se ne može pripisa u cijelos oporezivim ili oslobođenim isporukama, pa se ta po-djela obavlja putem ovako utvrđenog %.

Budući da se taj % izračunava temeljem odnosa opo-rezivih i ukupnih isporuka, on nam ujedno daje i poda-tak o tome u kojem se omjeru ili % određena oprema ili nekretnina, za koju nije protekao rok za ispravak pretporeza, koris za oporezive isporuke, a u kojem za oslobođene i ako je za tu opremu u odnosu na go-dinu nabave, u kasnijim godinama došlo do promjene udjela korištenja za oporezive ili oslobođene isporu-ke, također postoji obveza ispravka pretporeza.

Primjer 3: Zdravstvena ustanova je u 2013. godi-ni nabavila kompjutorski sustav u vrijednos od 1.000.000,00 kuna plus 250.000,00 kuna PDV-a. Bu-dući da je u to vrijeme obavljala oslobođene isporuke (90 %) za koje nije imala pravo na odbitak pretporeza i oporezive isporuke (10 %) za koje je imala pravo na odbitak pretporeza, koris la je 10 % prava na odbi-tak pretporeza. U 2013. godini je obavljala isporuke u omjeru 85 % (oslobođene) i 15 % (oporezive).

Razdoblje za ispravak pretporeza za nabavljenu opre-mu je 5 godina i traje od 2012. do 2016. godine. U 2012. godini, porezni obveznik je obavljao oslobođe-ne (90 %) i oporezive isporuke (10 %) i imao je pravo

78


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

na odbitak pretporeza u visini od 10 % iznosa. U 2013. godini odnosi su izmijenjeni i navedenu opremu je koris o u omjeru 85 % za obavljanje oslobođenih, a 15 % za obavljanje oporezivih isporuka. Došlo je do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza u smislu odredbe članka 140., stavka 7. Pravilnika o PDV-u, i porezni obveznik mora ispravi pretporez.

Izračun dijela pretporeza koji treba obavi , obavlja se na slijedeći način.

Oslobođene Oporezive2012 90 % 10 %2013 85 % 15 %

Ukupan odbitak pretporeza za nabavljenu opremu u 2012. godini je bio 25.000,00 kuna tj. 10 % od PDV-a zaračunatog na opremu. Godišnji iznos pretporeza koji se odnosi na svaku od 5 godina u kojoj se pro-matra je li došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza iznosi 50.000,00 kuna.

U 2013. godini je došlo do promjene uvjeta mjero-davnih za odbitak pretporeza, jer su odnosi oporezi-vih i oslobođenih isporuka izmijenili.

U konačnom obračunu PDV-a za 2013. godinu, pore-zni obveznik mora obavi ispravak pretporeza za 1/5 razlike između pretporeza koji je odbijen pri nabavi, a odnosi se na 2013. godinu i iznosa koji je porezni obveznik odbio u 2013. godini, jer su se u 2013. godini promijenili odnosi oslobođenih i oporezivih isporuka, u odnosu na 2012. godinu, kao godinu nabave.

Do iznosa te razlike se može doći na dva načina.

1. Ukupan iznos pretporeza u godini nabave (250.000,00 kuna) se podijeli s 5 da se dobije godiš-nji iznos PDV-a koji iznosi 50.000,00 kuna. U godi-ni nabave je mogao bi odbijen u visini od 10 % tj. 5.000,00 kuna, dok 90 % ili 45.000,00 kuna nije mo-glo bi odbijeno. U 2013. godini se može odbi (15 %) od pretporeza koji otpada na tu godinu, tj. 7.500,00 kuna (50.000,00 x 15 %). Budući da je prema odnosi-ma obavljanja oporezivih i oslobođenih usluga u go-dini nabave, moglo bi odbijeno 5.000,00 kuna, a za 2013. godinu, zbog promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza je to 7.500,00 kuna, radi se o po-zi vnoj razlici ispravka pretporeza od 2.500,00 kuna, o povećanju prava na odbitak pretporeza i porezni obveznik taj iznos treba iskaza s pozi vnim predzna-kom u obrascu PDV-K za 2013. godinu.

2. Drugi način je da se iznos pretporeza koji otpada na svaku od 5 godina (50.000,00,00 kuna) pomnoži s % razlike za koje se povećalo pravo na odbitak pret-poreza u 2013. godini u odnosu na godinu nabave (2012.), a to je 5 % i dobije se iznos od 2.500,00 kuna i taj iznos je ispravak pretporeza koji treba obavi za 2013. godinu.

3.6. Ispravak odbitka pretporeza kod isporuke gospodarskih dobara

Odredbom članka 65. Zakona o PDV-u, propisano je, ako porezni obveznik unutar razdoblja za ispravak pretporeza (5 godina, odnosno 10 godina za nekretni-ne), isporučuje tj. prodaje gospodarsko dobro, smatra se da je gospodarsko dobro korišteno za gospodarsku djelatnost do isteka razdoblja za ispravak pretporeza.

Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelos opo-rezivom, ako je isporuka oporeziva.

Primjer 4: Neprofi tna udruga je u 2012. godini na-bavila opremu u vrijednos od 100.000,00 kuna plus 25.000,00 PDV-a. U 2012. udruga nije bila upisana u registar obveznika PDV-a, jer je njena vrijednost oporezivih isporuka u prethodnoj godini (2011. godi-na) bila 75.000,00 kuna. Nije imala pravo na odbitak pretporeza za tu opremu. Udruga je upisana u regi-star obveznika PDV-a od 01.01.2013. godine, jer je u prethodnoj (2012.) imala oporezivih isporuka u izno-su od 235.000,00 kuna. U listopadu 2013. godine je navedenu opremu prodala. Isporuka opreme u 2013. godini, kad je udruga postala porezni obveznik je opo-reziva.

Razdoblje za ispravak pretporeza za navedenu opre-mu je 5 godina, računajući i godinu nabave tj. 2012. godinu i ono is če 2016. godine. Budući da je u dru-goj godini razdoblja za ispravak tj. 2013. nastupila promjena uvjeta, a isporuka je oporeziva, smatra se je porezni obveznik u cijelom preostalom razdoblju tj. 4 godine, obavlja oporezivu djelatnost i ima pra-vo na ispravak pretporeza tj. priznaje mu se pravo na pretporez za 4 godine, što u ovom slučaju iznosi 20.000,00 kuna i prema odredbi članka 65. stavak 2. Zakona o PDV-u, taj ispravak se obavlja odjednom.

Ta odredba je logična i sasvim u duhu PDV-a, odnosno njegove neutralnos za poreznog obveznika, jer pore-zni obveznik sada obavlja oporezive isporuke i treba bi rasterećen PDV-a u cijelos . Da je ta dobra i kori-s o za obavljanje oporezive djelatnos , imao bi, kao u prethodnom primjeru, pravo na ispravak 1/5 pretpore-za godišnje u razdoblju od 2013. do 2016. godine, kada tu opremu koris za obavljanje oporezive djelatnos .

Uz obrazac PDV-K je potrebno priloži obračun is-pravka pretporeza, ako se ispravak obavlja u konač-nom obračunu.

Među m, kako se prema odredbama propisa o PDV-u, koji su bili na snazi do 30. 6. 2013. godine, ispravak odbitka pretporeza mogao obavi i jekom godine i tada se trebao priloži uz poreznu prijavu (obrazac PDV) za obračunsko razdoblje u kojem je ispravak obavljen. To bi bili slučajevi, ako se radi o poreznim obveznicima koji su jekom prve polovine

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

79


2013. godine u cijelos prešli s obavljanja oporezivih isporuka na obavljanje isključivo oslobođenih isporu-ka i obrnuto. No, to su vjerojatno rijetki slučajevi.

Tada će na broju III.7. PDV-K obrasca bi potrebno doda i podatak o ispravku pretporeza koji je obav-ljen u razdoblju od I.-VI./2013. godine i iskazan u PDV obrascima za ta razdoblja na red. broju III.8.

U Obrascu PDV-K, pod točkom IV. iskazuje se podatak o poreznoj obvezi obračunskog razdoblja za uplatu ili za povrat. Ako je porez po obavljenim isporukama pod II. veći od iznosa pretporeza u primljenim isporukama iz točke III. ovoga obrasca iskazuje se obveza za uplatu i obrnuto, ako je iznos pretporeza pod III. veći od iznosa obveze pod II. iskazuje se pravo na povrat PDV-a.

U Obrascu PDV-K, pod točkom V. iskazuju se podaci o neuplaćenom PDV-u do dana podnošenja prijave PDV-a po prethodnom obračunu odnosno o pretpla PDV-a (poreznom kreditu) iz ranijeg obračunskog razdoblja.

U Obrascu PDV-K, pod točkom VI. iskazuju se poda-ci o ukupnoj razlici PDV-a za uplatu odnosno povrat. Ova razlika rezultat je obračuna PDV-a za obračunsko razdoblje i prenesene obveze odnosno preplate (kre-dita) iz prethodne prijave.

U obrascu PDV-K, pod točkom VII. iskazuje se poda-tak o godišnjem razmjernom odbitku pretporeza u %.

U Obrascu PDV-K, pod točkom VIII. – iskazuju se osta-li podaci o promjenama značajnim za utvrđivanje ko-načne obveze PDV-a, i to podaci o:

• ispravku pretporeza• otuđenju ili stjecanju gospodarske cjeline• početku i prestanku obavljanja djelatnos ako je raz-

doblje oporezivanja kraće od kalendarske godine • osnovica za obračun vlas te potrošnje za osobna

vozila nabavljena do 31. 12. 2009.

Podaci koji se iskazuju u točki VIII. su zapravo pomoć-ni podaci o nekim karakteris čnim poduzetničkim djelatnos ma poreznog obveznika, kao što je npr. na-bava dugotrajne imovine što može poreznim vlas ma ukaziva na neke obveze poreznog obveznika koje nisu vidljive iz redovnih mjesečnih ili tromjesečnih poreznih prijava. Iz sadržaja podataka pod točkom VIII. proizlazi da su to podaci koji bi Poreznoj upravi trebali služi kao neki podsjetnik da je porezni obve-znik u određenoj kalendarskoj godini imao pojedine isporuke dobara koja su se oporezivala na poseban način (npr. otuđenje gospodarske cjeline), odnosno da je nabavljao i prodavao gospodarska dobara kod kojih u slučaju promjene uvjeta mjerodavnih za od-bitak pretporeza, dolazi do ispravka odbitka pretpo-reza, a koje podatke Porezna uprava mora pra 5 odnosno 10 godina kad se radi o nekretninama.

Primjer 5: Zdravstvena ustanova je u razdoblju I.-VII./2013. godini imala sljedeće transakcije:

1. obavila je usluge liječenja u iznosu od 1.500.000,00 kn (iskazano na I.2.3. PDV obrasca za razdoblje I. –VI. - u PDV-K se iskazuje na I.8.)

2. obavila je oporezive zdravstvene usluge u vrijedno-s od 50.000,00 kuna plus 12.500,00 PDV po stopi od 25 % i najam poslovnog prostora u vrijednos od 100.000,00 plus 25.000,00 PDV-a (iskazano na II.3. obrasca PDV za I.-VI. – u PDV-K se iskazuje ta-kođer na II.3. zajedno s isporukama obavljenim u razdoblju od VII.-XII./2013.)

U isto vrijeme je primila slijedeće ulazne račune:

3. Dobra oporeziva po stopi od 25 % u vrijednos od 1.000.000,00 kuna plus 250.000,00 PDV-a. Budući da joj služe za oporezivu i oslobođenu djelatnost, ima pravo odbi pretporez samo u visini 10% i on iznosi 25.000,00 kuna (pretporez je iskazan na red. br. III.3. obrasca PDV za I.-VI. – u PDV-K se iskazuje na red. br. III.1., zajedno s pretporezom na koje pore-zni obveznik ima pravo u razdoblju od VII.-XII./2013).

4. Uvezena je oprema za laboratorij u vrijednos od 300.000,00 kuna na koje je plaćen PDV obraču-nat po stopi od 25 % u iznosu od 75.000,00 kuna. Budući da oprema služi za obavljanje oporezivih i oslobođenih isporuka, porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza po pro ra od 10% tj. može odbi 7.500,00 PDV-a (pretporez je iskazan na red. br. III.4. obrasca PDV za I.-VI. – u PDV-K se iskazuje na red. br. III.6. zajedno s pretporezom za uvoz do-bara obavljen u razdoblju od VII.-XII./2013.

Zdravstvena ustanova je u razdoblju VII.-XII./2013 imala sljedeće transakcije:

1. Obavila je zdravstvene usluge oslobođene PDV-a u iznosu od 1.500.000,00 kuna (iskazuje se na red. broju I.8. obrasca PDV-K)

2. Obavila je oporezive zdravstvene usluge u vrijed-nos od 50.000,00 kune na koje je zaračunala 12.500,00 kn PDV-a, te usluge iznajmljivanja po-slovnog prostora u vrijednos od 100.000,00 kuna na koje je zaračunala 25.000,00 PDV-a (iskazuje se na red. broju II.3. obrasca PDV-K).

U istom razdoblju je primila sljedeće račune:

1. Primila je račune od poreznih obveznika iz Hrvat-ske u vrijednos od 1.300.000,00 kuna za isporuke oporezive po stopi od 25 % u kojima je iskazna PDV u iznosu od 280.000,00 kuna. Primljene isporuke se odnose na oslobođene i oporezive isporuke. Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza, teme-ljem izračunate pro rate od 10 %. Iznos pretpore-za na koji ima pravo (10 %) u iznosu od 32.500,00 kuna iskazuje se na red. br. III.1. obrasca PDV-K.

80


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

2. Primila je račun od građevinske tvrtke za popravak prozora na zgradi bolnice u iznosu od 100.000,00 kuna s naznakom da se radi o prijenosu porezne obveze po članku 75., stavku 3. Zakona o PDV-u. Po ovom računu porezni obveznik na II.2. iskazuje po-reznu obvezu u iznosu od 25.000,00 kuna. Odbitak pretporeza u visini od 10 % (pro rata) iskazuje na red. br. III.2. i on iznosi 2.500,00 kuna.

3. Primila je račun za nabavu dobara od poreznog ob-veznika iz druge države članice u protuvrijednos od 100.000,00 kuna. Obvezu na ovo stjecanje do-bara iskazuje na red.br. II.7. Obrasca PDV-K. Odbi-tak pretporeza u visini od 10 % (pro rata) iskazuje na red. br. III.3.

4. Primila je račun od poreznog obveznika iz Njemač-ke za konzultantske usluge u protuvrijednos od 100.000,00 kuna. Po ovom računu treba iskaza obvezu na red. br. II.10. obrasca PDV-K. Odbitak pretporeza u visini od 10 % (pro rata) iskazuje na red. br. III.4. u iznosu od 2.500,00 kuna.

5. Uvezla je opreme u protuvrijednos od 200.000,00 kuna na koje je plaćen PDV u iznosu od 25.000,00 kuna. Odbitak poreza plaćenog pri uvozu u visini od 10 % (pro rata) iskazuje na red. br. III.6. Obrasca PDV-K.

Svi ulazni računi odnose se na tzv. mješovite isporuke tj. i oporezive i oslobođene, te je pretporez moguće odbi samo u onom dijelu, koji se odnosi na oporezi-ve isporuke.

Obrazac PDV-K za ustanovu iz ovoga primjera prika-zujemo na kraju članka.

3.7. Razlike po konačnom obračunuU idealnim slučajevima podaci u PDV-K bit će zbroj po-dataka iz prijava po obračunskim razdobljima. Među- m, konačni obračun je propisan zbog vjerojatnos da

je jekom godine došlo do određenih propusta koje u konačnoj prijavi treba ispravi . Razlike koje će se po-javi u konačnom obračunu bit će ispravci, više ili ma-nje prijavljene porezne obveze jekom godine, nastale zbog raznih razloga, kao što su manjkavos u isprava-ma koje prate isporuke dobara i obavljanje usluga, ne-usklađene evidencije itd., kao i razlike koje će se poja-vi po provedenom godišnjem popisu imovine.

Ako se po isteku kalendarske godine 2013. godine, a u roku za podnošenje konačnog obračuna, naknadno smanjuje ili povećava porezna obveza zbog smanje-na ili povećanja porezne osnovice (naknadni popus ili nemogućnost naplate, prema članku 33., stavku 7. Zakona o PDV-u), te promjene se iskazuju u razdoblju u kojemu su se stekli uvje za smanjenje porezne obve-ze, a ne u konačnom obračunu. U tom slučaju radi se o promjeni porezne obveze koja se temelji na ranijim is-porukama, ali se naknadno utvrđuje, odnosno mijenja.

3.8. Nastanak porezne obveze za razlike po PDV-K

Nastanak porezne obveze propisan je odredbom čl. 30. Zakona o PDV-u. Za slučajeve iz članka 7., stavka 3. i članka 8., stavka 3. Zakona o PDV-u, porezna obveza nastaje kada je nastao oporezivi događaj.

Prema odredbi članka 26. Pravilnika o PDV-u, manj-kovi dobara za koje se ne tere odgovorna osoba, smatraju se izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i predmet su oporezivanja,

U pravilu, za manjak dobara koji je utvrđen po popi-su nije moguće odredi u kojemu je razdoblju nastao. Ono što je poznato to je da je nastao jekom obra-čunskog razdoblja, a najkasnije do 31. 12. obračunske godine. Prema tome i porezna obveza nastaje najka-snije u posljednjem obračunskom razdoblju godine za koju je obavljen popis i utvrđen manjak dobara. Pore-zni obveznici kojima su podaci o manjkovima pozna do roka za podnošenje prijave za zadnje obračunsko razdoblje 2013. godine (PDV XII./13 ili X.-XII./13), dakle do 20. 1. 2014. godine, uključi će poreznu obvezu za manjkove dobara u tu prijavu. No, porezni obveznici u pravilu neće do tog datuma ima podatke o manjkovi-ma dobara. Zbog toga će poreznu obvezu po manjko-vima uključi u PDV-K, što znači da i obveza plaćanja dospijeva do datuma propisanih za predaju konačnog obračuna. Porezni obveznici moraju bi svjesni da, ako zloupotrijebe ins tut konačnog obračuna na način da svjesno iskazuju manji promet u prijavama jekom po-reznog razdoblja, da se izlažu prekršaju po članku 131., stavku 1., točki 1. Zakona o PDV-u.

Obveza za uplatu razlike iskazane po konačnom obra-čunu nastaje u roku za predaju PDV-K obrasca. Prema odredbi članka 76., stavka 2. Zakona o PDV-u, razli-ku PDV-a po konačnom obračunu, porezni obveznik mora pla u roku iz članka 85., stavka 7. Zakona o PDV-u, tj. u roku za podnošenje PDV-K obrasca.

Rok za podnošenje konačnog obračuna PDV-a za 2013. godinu je 28. 2. 2014. godine i to za sve porezne ob-veznike, bez obzira na koji način utvrđuju poreznu ob-vezu tj. utvrđuju li obvezu PDV-a temeljem obavljenih isporuka ili prema naplaćenim naknadama.

Ako je jekom izrade konačnog obračuna PDV-a utvr-đeno, da je jekom godine propušteno obračuna i pla PDV po određenoj isporuci, za koje je moguće utvrdi u kojem obračunskom razdoblju je nastala ta porezna obveza, tada je porezni obveznik dužan obra-čuna i upla i zateznu kamatu, i to za razdoblje od roka u kojem je obveza trebala bi plaćena do dana kada je obveza plaćena.

Iznos obračuna h zateznih kamata ne unosi se u obrazac PDV-K.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

81


3.9. Kazna za nepodnošenje konačnog obračuna PDV-a

Prema odredbi članka 131., stavka 1. točke 12. Zako-na o PDV-u, novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 2.000,00 do 500.000,00 kn, kaznit će se porezni

obveznik, ako ne podnese ili ne podnese u propisa-nom roku konačni obračun PDV-a. Isto tako, kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kn i osoba kod poreznog obveznika, odgovorna za obav-ljanje h poslova, kako je to propisano odredbom članka 121., stavka 2. Zakona o PDV-u.

Obrazac PDV-K za ustanovu iz ovoga primjera bi će popunjen na slijedeći način:

POREZNI OBVEZNIK(naziv/ime i prezime i adresa: mjesto, ulica i broj)

POREZNI ZASTUPNIK (naziv/ime i prezime i adresa:

mjesto, ulica i broj)NADLEŽNA ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE

Ustanova ‘’Z’’

PRIJAVA PDV-a ZA RAZDOBLJE

OD | 0 | 1 | | 0 | 1| DO | 3 | 1 | |_1_|__2| GOD. 2013PDV IDENTIFIKACIJSKI BROJ / OIB PDV IDENTIFIKACIJSKI BROJ

POREZNOG ZASTUPNIKA / OIB

OPIS POREZNA OSNOVICA(iznos u kunama i lipama)

PDV PO STOPI 5%, 10% i 25%(iznos u kunama i lipama)

OBRAČUN PDV-a U OBAVLJENIM TRANSAKCIJAMADOBARA I USLUGA – UKUPNO (I. + II.) 3.600.000,00

X X X X X

I. TRANSAKCIJE KOJE NE PODLIJEŽU OPOREZIVANJU IOSLOBOĐENE - UKUPNO (1.+2.+3.+4.+5.+6.+7.+8.+9.+10.)

3.000.000,00 X X X X X

1. ISPORUKE U RH ZA KOJE PDV OBRAČUNAVA PRIMATELJ(tuzemni prijenos porezne obveze)

X X X X X

2. ISPORUKE DOBARA OBAVLJENE U DRUGIM DRŽAVAMA ČLANICAMA

X X X X X

3. ISPORUKE DOBARA UNUTAR EU X X X X X4. OBAVLJENE USLUGE UNUTAR EU X X X X X5. OBAVLJENE USLUGE OSOBAMA BEZ SJEDIŠTA U RH X X X X X6. SASTAVLJANJE I POSTAVLJANJE DOBARA U DRUGOJDRŽAVI ČLANICI EU

X X X X X

7. ISPORUKE NOVIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA U EU X X X X X8. TUZEMNE ISPORUKE 3.000.000,00 X X X X X9. IZVOZNE ISPORUKE X X X X X10. OSTALA OSLOBOĐENJA X X X X XII. OPOREZIVE TRANSAKCIJE – UKUPNO (1.+2.+3.+4.+5.+6.+7.+8.+9.+10.+11.+12.+13.+14.)

600.000,00 150.000,00

1. ISPORUKE DOBARA I USLUGA U RH PO STOPI 5%2. ISPORUKE DOBARA I USLUGA U RH PO STOPI 10%3. ISPORUKE DOBARA I USLUGA U RH PO STOPI 25% 300.000,00 75.000,004. PRIMLJENE ISPORUKE U RH ZA KOJE PDV OBRAČUNAVAPRIMATELJ (tuzemni prijenos porezne obveze)

100.000,00 25.000,00

5. STJECANJE DOBARA UNUTAR EU PO STOPI 5%6. STJECANJE DOBARA UNUTAR EU PO STOPI 10%7. STJECANJE DOBARA UNUTAR EU PO STOPI 25% 100.000,00 25.000,008. PRIMLJENE USLUGE IZ EU PO STOPI 5%9. PRIMLJENE USLUGE IZ EU PO STOPI 10%10. PRIMLJENE USLUGE IZ EU PO STOPI 25% 100.000,00 25.000,0011. PRIMLJENE ISPORUKE DOBARA I USLUGA OD POREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RH PO STOPI 10%12. PRIMLJENE ISPORUKE DOBARA I USLUGA ODPOREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RH PO STOPI 25%13. NAKNADNO OSLOBOĐENJE IZVOZA U OKVIRU OSOBNOG PUTNIČKOG PROMETA

82


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

14. OBRAČUNANI PDV PRI UVOZUIII. OBRAČUNANI PRETPOREZ - UKUPNO(1.+2.+3.+4.+5.+6.+7.)

1.480.000,00 77.500,00

1. PRETPOREZ OD PRIMLJENIH ISPORUKA U TUZEMSTVU 1.400.000,00 57.500,002. PRETPOREZ OD PRIMLJENIH ISPORUKA U RH ZA KOJEPDV OBRAČUNAVA PRIMATELJ(tuzemni prijenos porezne obveze)

10.000,00 2.500,00

3. PRETPOREZ OD STJECANJA DOBARA UNUTAR EU 10.000,00 2.500,00

4. PRETPOREZ OD PRIMLJENIH USLUGA IZ EU 10.000,00 2.500,005. PRETPOREZ OD PRIMLJENIH ISPORUKE DOBARA I USLUGA OD POREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RH6. PRETPOREZ PRI UVOZU 50.000,00 12.500,007. ISPRAVCI PRETPOREZA X X X X XIV. OBVEZA PDV-a U OBRAČUNSKOM RAZDOBLJU:ZA UPLATU (II. - III.) ILI ZA POVRAT (III. - II.) X X X X X

72.500,00

V. PO PRETHODNOM OBRAČUNU: NEUPLAĆENI PDV DO DANA PODNOŠENJA OVE PRIJAVE – VIŠE UPLAĆENO – POREZNI KREDIT X X X X X

VI. UKUPNO RAZLIKA: ZA UPLATU/ZA POVRAT X X X X X 72.500,00

VII. IZNOS GODIŠNJEG RAZMJERNOG ODBITKA PRETPOREZA (%)

10%

seminarFinancijski izvještaji za 2013. i novine u poslovanju neprofi tnih organizacija u 2014. godiniZagreb, hotel Central, 19. veljače 2014. s početkom u 10 sa








TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

83

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

1. UvodPod zajedničkim sloganom: Mijenjamo živote, proši-rujemo vidike, od 1. siječnja 2014. godine s proved-bom je započeo Erasmus+, objedinjeni Program Eu-ropske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Za njegovu je provedbu u idućih sedam godina (razdoblje: 2014. – 2020.) iz proračuna Europske uni-je osigurano 14,7 milijardi eura. Ova sredstva će se uloži u modernizaciju obrazovnih sustava, uvođenje novih načina učenja, povećanje mobilnos i stvaranje široke mreže obrazovanih i kvalifi ciranih pojedinaca, s čime će se značajno poveća inova vnost i konku-rentnost europske ekonomije. U neku od ak vnos novog programa bit će uključeno više od 4 milijuna osoba iz različi h europskih zemalja.

Ulaganja u obrazovanje i mladost provodila su se i u ranijim fi nancijskim sedmogodišnjim perspek vama Europske unije, u različi m programima osposoblja-vanja koji su uspješno zaživjeli u velikom broju zema-lja, bile one članice Europske unije, države pristupni-ce, kandidatkinje i države potencijalne kandidatkinje u okviru pretpristupne strategije, zemlje EFTA-e/EGP-a, zemlje obuhvaćene Europskom poli kom su-sjedstva, koje su potpisale bilateralni sporazum ili partnerske zemlje.

U našoj su zemlji u proteklim godinama mnoge obra-zovne ins tucije sudjelovale u Programu za cjelo-životno učenje po potprogramima Erasmusa, Co-meniusa, Grundtviga i Leonardo da Vincija, ili pak u programu Mladi na dijelu. Ak vno se sudjelovalo i u programima međunarodne suradnje (Erasmus Mun-dus, Tempus, Alfa, Edulink te Program za suradnju s

industrijaliziranim zemljama). No, svijet se ubrzano mijenja, broj nezaposlenih mladih osoba u Europskoj uniji dras čno raste, dok istovremeno u nekim ze-mljama nedostaje zaposlenika sa specifi čnim znanji-ma i vješ nama. Na europskom tržištu rada raste broj poslova za koje je potreban visoki stupanj stručnos , te je jedan od glavnih ciljeva nove strategije Europa 2020. podići udio visokoškolskog obrazovanja među mladim stanovništvom.

2. Što nam donosi Erasmus+?Iskustva stečena jekom proteklih godina u provedbi obrazovnih programa i programa osposobljavanja pri-mijenjena su na novonastalu situaciju socijalno-eko-nomske krize te su uzeta u obzir prilikom pripreme programa Erasmus+. Po prvi puta pod zajedničkim imenom obuhvaćeni su svi europski i međunarodni programi, kao i inicija ve Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Era-smus+ će poboljšanjem vješ na kao što su znanje stranih jezika, komunikacijskih vješ na, snalažljivos , života i rada s ljudima različi h narodnos i kultura značajno pridonije smanjenju nezaposlenos mla-dih. Suradnjom obrazovnih ustanova i organizacija s poduzećima potaknut će se stjecanje odgovarajućeg znanja za lakše zapošljavanje.

Erasmus+ ambiciozniji je od svih prijašnjih programa, strateški je daleko bolje osmišljen, a istovremeno je zadržao temeljne ciljeve poboljšanja vješ na i po-većanja zapošljivos , te modernizacije obrazovnog sustava i sustava osposobljavanja. Jedinstvenim pro-gramom izbjegava se dupliciranje ili fragmentacija pojedinih ak vnos , te se stvara pla orma za primje-nu jedinstvenih, jednostavnijih pravila i postupaka primjene.

Erasmus+: Mijenjamo živote, proširujemo vidikeNada Zrinušić *

Novi program Unije Erasmus+ obuhvaća sve dosadašnje europske i međunarodne programe i inicija ve Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, te zamjenjuje sedam postojećih programa: Program za cjeloživotno učenje (s njegovim potprogramima Erasmus, Leonardo da Vinci, Come-nius i Grundtvig), Mladi na djelu te pet programa međunarodne suradnje (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i program suradnje s industrijaliziranim državama i teritorijima). Program također po prvi put uvodi i podršku u području sporta. Autorica u članku detaljnije piše o tome što nam donosi novi program, o ključnim ak vnos ma i strukturi programa te kome je namijenjen.

* Nada Zrinušić, mag. pol., voditeljica službe u Sektoru za poslove Nacionalnog fonda, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

84

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

Među najznačajnijim novim elemen ma is ču se program kreditnih jamstava, koji omogućuje stu-den ma magistarskih studija fi nanciranje cjelovitog studija u inozemstvu, tzv. savezi znanja (partnerstva među visokoškolskim ustanovama i poduzećima koji-ma se po če krea vnost, inova vnost i poduzetniš-tvo u novim nastavnim planovma i mogućnos ma učenja), partnerstva pružatelja strukovnog obrazo-vanja i pružatelja osposobljavanja kako bi se pove-ćala zapošljivost i smanjile razlike u vješ nama, pove-ćanje mobilnos prema trećim zemljama. Erasmus + usmjeren je i na povećanje fl eksibilnos učenja, pa uz klasične oblike mobilnos (primjerice odlaska na Erasmus sveučilište) podupire učenje na daljinu ili izvanredni studij upotrebom razvijenih informacijskih tehnologija.

Svi eduka vni materijali, dokumen i ostali mediji nastali jekom provedbe pojedinih projekata moraju nakon završetka projekta bi javno dostupni u elek-troničkom obliku, kako bi što većem broju zaintere-siranih bilo omogućeno učenje, podučavanje i os-posobljavanje na temelju već nastalih materijala. Koliko se u novoj fi nancij-skoj perspek vi povećalo ulaganje u ova područ-ja pokazuje i podatak da su sredstva namijenjena Erasmus+ programu 40 % veća od ukupnih sredstava svih prethodnih programa u fi nancijskoj perspek vi 2007. – 2013.

Hrvatska će u ovoj i idu-ćoj godini na raspolaga-nju ima nešto više od 11 milijuna eura godišnje, a od 2016. godine fi nancij-ska omotnica se značajno povećava, što daje dodatni po caj svim obrazovnim ins tucijama da već sada krenu s pripremom što većeg broja kvalitetnih projektnih prijedloga, kako bi se sredstva maksimalno iskoris la. Erasmus+ na-mijenjen je studen ma, nastavnicima, vježbenicima, volonterima, vođama mladih i osobama uključenima u amaterske sportove. Po ču se partnerstva među obrazovnim ustanovama, organizacijama mladih, po-duzećima, lokalnim i regionalnim jelima i nevladinim organizacijama.

Sredstva se mogu koris i za potporu reformama u obrazovanju i osposobljavanju, kao i za promoviranje inova vnos i poduzetništva te povećanje zapošljivo-

s . Po prvi puta predviđena je i potpora u područ-ju sporta, prvenstveno usmjerena na borbu pro v namještanja rezultata i dopinga, te davanje potpore transnacionalnim projek ma amaterskog sporta čiji je cilj promicanje dobrog upravljanja, socijalne uklju-čenos , dvojnih karijera i tjelesne ak vnos za sve, kao i suzbijanje rasizma i netolerancije.

Ak vnos u Programu Erasmus+:

Ključna ak vnost 1 Mobilnost u

svrhu učenja za pojedince

Ključna ak vnost 2 Suradnja za inovacije

i razmjenu dobre prakse

Ključna ak vnost 3 Podrška reformi

poli ka

Jean MonnetSport

Ključna ak vnost 1 – Mobilnost u svrhu učenja za pojedince po če mobilnost pojedinaca, učenika, stu-denata, vježbenika, mladih i volontera, te djelatnika u odgoju, obrazovanju i području mladih iz javnih ustanova i organizacija civilnog društva. Obuhvaća također fi nanciranje združenih diplomskih studija i

davanje jamstva za zajmo-ve studen ma diplomskih studija, a podupire i velika događanja u okviru europ-ske volonterske službe.

Ključna ak vnost 2 – Su-radnja za inovacije i raz-mjenu dobre prakse po- če stvaranje strateških

partnerstava, udruživanja znanja i udruživanja sek-torskih vješ na. Sredstva se mogu koris i za pro-jekte izgradnje i jačanja kapaciteta mladih, koji pružaju podršku suradnji s partnerskim zemljama. Unutar ove ak vnos fi -nanciraju se i IT pla orme, kao što su e-Twinning, Eu-

ropean Pla orm for Adult learning – EPALE i Europe-an Youth Portal.

Ključna ak vnost 3 – Podrška reformi poli ka pro-miče razmjenu znanja, u području obrazovanja, os-posobljavanja i mladih, potrebnog za razvoj poli ka temeljenih na podacima i praćenje poli ka u okviru strategije Europa 2020. Moguće je fi nancira budu-će inicija ve za jačanje razvoja inova vnih javnih poli ka, kao i instrumente europskih poli ka u po-dručju obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Is če se po canje suradnje s međunarodnim organizacija-ma, dijalog dionika, promidžba poli ka i programa Erasmus+.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

85

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Ak vnos Jean Monnet – podržavaju akademske module, katedre i centre izvrsnos kojima se po ču i razvijaju obrazovni sadržaji, podučavanje, nastava i istraživanja u vezi s europskim integracijama. Finan-ciraju se mreže i projek usmjereni na po canje ra-sprava s akademskom zajednicom o europskim poli -kama, a sredstva se mogu dobi i za ak vnos u vezi s studijima EU-a i pitanjima EU-a.

Akcije u području sporta – omogućuju davanje pot-pore zajedničkim partnerstvima i fi nanciranje ama-terskih europskih sportskih događaja.

3. Kako do sredstava iz programa Erasmus+?

U Službenom listu Europske unije broj C362/4 od 12. prosinca 2013. godine objavljen je prvi Poziv na do-stavu projektnih prijedloga za sredstva iz progra-ma Erasmus+. Na njega se mogu prijavi sva javna i privatna jela koja djeluju u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, kao i skupine mla-dih koje su ak vne u radu s mladima, ali ne nužno u okviru organizacija mladih. Ključni kriteriji za dodjelu sredstava su značaj projekta, kvaliteta izrade i pro-vedbe projekta, učinak i diseminacija. Detaljne upute o oblicima sudjelovanja, primjeni ključnih kriterija do-djele na određene ak vnos i načinu podnošenja pri-jave objavljeni su u Vodiču kroz program Erasmus+, koji čini sastavni dio Poziva na dostavu projektnih prijedloga za sredstva iz programa Erasmus+. Vodič je trenutno objavljen samo na engleskom jeziku, ali u dogledno vrijeme bit će dostupan i na hrvatskom, kao jednom od službenih jezika Europske unije.

Agencija za mobilnost i programe Europske unije, kao nacionalna agencija akredi rana za provođenje ak v-nos iz EU programa u području obrazovanja i osposo-bljavanja, na svojim je internetskim stranicama (h p://www.mobilnost.hr) objavila poziv svim zainteresira-nim ustanovama i organizacijama da podnesu svoje prijave elektronički: Agenciji za mobilnost i programe Europske unije u slučaju apliciranja za sredstva koja će bi dodijeljena decentralizirano; ili Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu poli ku i kulturu (The Edu-ca on, Audiovisual and Culture Execu ve Agency – EA-CEA), ako je provedba ak vnos centralizirana.

Prijavu za dodjelu fi nancijske potpore podnose usta-nove ili organizacije, te neformalne skupine mladih, dok samostalno prijavljivanje pojedinaca nije mogu-će. Elektronički prijavni obrasci u trenutku pripreme članka još nisu bili dostupni na web-stranici Agencije za mobilnost i programe EU, ali su se mogli pronaći predlošci obrazaca, koji su mogli pomoći u osmišlja-vanju i pripremi projektnih prijedloga i prije objave elektroničkih prijavnih obrazaca.

Krajem siječnja pokrenut je niz informa vnih ak v-nos nacionalne agencije: održan je niz radionica i seminara za potencijalne korisnike, podijeljenih na pet glavnih područja (Strukovno obrazovanje i ospo-sobljavanje, Mladi, Opće obrazovanje odraslih, Predš-kolski i opći odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi, Visoko obrazovanje), kako bi im se olakšala pri-prema i što prije stvorila baza kvalitetnih projektnih prijedloga. U pripremi su i dodatne informa vne ak- vnos , pa će svi zainteresirani dobi relevantne i

pravovremene informacije.

Rokovi za podnošenje prijava:

Ključna ak vnost 1

Mobilnost pojedinaca u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih (svi)

17. 03. 2014.

Mobilnost pojedinaca samo u području mladih 30. 04. 2014.

Mobilnost pojedinaca samo u području mladih 01. 10. 2014.

Združeni diplomski studij 27. 03. 2014.Velika događanja u okviru Europske volonterske službe 03. 04. 2014.

Ključna ak vnost 2

Strateška partnerstva u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih (svi)

30. 04. 2014.

Strateška partnerstva samo u području mladih 01. 10. 2014.

Udruživanja znanja/sektorskih vješ na 03. 04. 2014.

Jačanje kapaciteta u području mladih

03. 04. 2014.02. 09. 2014.

Ključna ak vnost 3

Sastanci mladih osoba i donositelja odluka u području mladih

30. 04. 2014.01. 10. 2014.

Jean Monnet

Katedre, moduli, centri izvrsnos , potpora ustanovama i udruženjima, mreže, projek

26. 03. 2014.

Sport

Zajednička partnerstva u području sporta 15. 05. 2014.

Neprofi tni europski sportski događaji

14. 03. 2014.15. 05. 2014.

Ako želite prima naše obavijes ,

pošaljite nam mail na:

centar@ m4pin.hr

86

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

U prodaji drugo izdanje knjige!

EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020

U koje će sektore EU najviše ulaga ? Koji su najvažniji fondovi i što fi nanciraju? Kakvi će se projek fi nancira ?

Drugo izdanje knjige ‘EU poli ke i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i poli ke za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU fi nancijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike jela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržava , kako treba bi osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijed-loga te koji i kakvi su projek najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće bi potrebnije proniknu i razumje sustave fi nanciranja kroz EU fondove kako bi se mo-gle iskoris mogućnos koje će se otvori članstvom u EU. To što će sredstva posta dostupna gotovo svim hrvatskim subjek ma ne znači da će ona automatski bi i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlas m), svima koji planiraju svoje projekte pri-premi za fi nanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele zna više.

Narudžbenica broj ________Datum:  R. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1.  EU poli ke i fondovi 2014-2020 350,00 (uključen PDV)

Naziv: ______________________________________Ime odgovorne osobe: __________________________Adresa: _____________________________________Kontakt telefon: _______________________________Fax: ________________________________________OIB: ________________________________________IBAN: _______________________________________E-mail: ______________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagrebtel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

prijave@ m4pin.hrwww. m4pin.hr

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisa : OIB pravne osobe - 53 Model: 00   IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate: Kupnja knjige EU poli ke i fondovi 2014-2020 

Napomena:

_____________________________________ potpis i žig naručitelja

POLITIKE

2014 - 2020

FONDOVI

ZAGREB 2013

U koje sektoreće EU najviše ulagati?Koji su najvažniji fondovi i što financiraju?Kakvi će se projekti financirati?

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

ENERGETIKA

TURIZAM

RURALNI RAZVOJ

POLJOPRIVREDADRUŠTVENE DJELATNOSTI

GOSPODARSTVO

ZAŠTITA OKOLIŠA

RIBARSTVO

Cijena izdanja: 350,00 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete sla e-poštom na: prijave@ m4pin.hr, faksom na broj 01/5531-335 ili on-line: www. m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

87

UDK 351.1 JAVNA UPRAVA

1. Nužnost sveobuhvatne evidencije državne imovine

Donošenje odluka o uporabi državne imovine moralo bi se zasniva na prikupljanim i obrađenim pravodob-nim i vjerodostojnim podacima o cjelokupnoj imovi-ni i s njome povezanim obvezama. Ishodišno pitanje učinkovitog upravljanja imovinom sveobuhvatni je kvan ta vni i kvalita vni popis, odnosno registar čija bi funkcionalna uspostava trebala omogući sljedeće:

• uvid u opseg i strukturu imovine• kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju

imovinom i nadzor nad stanjem imovine• praćenje koris i učinaka upravljanja imovinom.

Unatoč povremenim pokušajima objedinjavanja evi-dencije o cjelokupnoj državnoj imovini, sveobuhva-tan registar državne imovine, koji bi bio precizna sveobuhvatna evidencija državne imovine i s njome povezanih obveza, u Hrvatskoj još ne postoji, a po-sebno je nepotun popis nefi nancijske imovine. Posto-ji nekoliko registara koji obuhvaćaju određene oblike državne imovine, kao npr. Središnji registar državne imovine, Registar koncesija, Registar poljoprivrednog zemljišta, Registar kulturne baš ne.

Nepotpunost evidencije državne imovine u RH po-sljedica je:

• višegodišnje nedosljedne zakonske regula ve, s pomoću koje su se često, ponekad i bezuvjetno, dodjeljivala prava raspolaganja određenom jav-nom imovinom mnogobrojnim korisnicima

• različitog obuhvata (i defi nicijskog određenja) dr-žavne imovine u propisima koji uređuju područje upravljanja imovinom i u skladu s kojima je defi ni-

ran sadržaj oblik i način vođenja Središnjeg registra i proračunskim propisima.

O tome svjedoče sljedeće različite defi nicije i odred-be navedenih propisa:

(1) „Registar je popis imovine u obliku dionica i po-slovnih udjela u trgovačkim društvima, i nekretnina čiji je imatelj, odnosno vlasnik Republika Hrvatska, odnosno zavodi i druge pravne osobe kojih je osnivač Republika Hrvatska“ (Uredba o Registru državne imo-vine – NN, br. 55/11).

(2) „Registar državne imovine je središnji registar državne imovine koji objedinjuje sve pojavne oblike imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.“ (Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Re-publike Hrvatske – NN, br. 94/13).

(3) „Središnji registar sadrži popis državne imovi-ne u obliku: dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima; nekretnina, uključujući i nekretnine čije je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim za-konom, a čiji je imatelj odnosno vlasnik Republika Hrvatska, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska; koncesija, kulturnih dobara, po-ljoprivrednog i šumskog zemljišta“ (Zakon o upravlja-nju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske – NN, br. 94/13).

(4) „Imovina države i jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, prema ovome Zakonu, jest fi -nancijska i nefi nancijska imovina u vlasništvu države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve.“ (Zakon o proračunu – NN, br. 87/08, 136/12).

2. Značaj objave Središnjeg registra državne imovine

Proces popisivanja državne imovine u RH traje već gotovo dva desetljeća. Obveza objave Središnjeg re-

Registar državne imovine je objavljen i što dalje?Gorana Roje *

Sredinom siječnja ove godine na mrežnim stranicama Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom po prvi puta javno je omogućen pristup Središnjem registru državne imovine. Sadržaj i oblik Središnjeg regi-stra objavljen je u skladu sa smjernicama postojeće Uredbe o Registru (NN, br. 55/11), a njegovom javnom dostupnošću norma vno su zadovoljene dvije odredbe Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13) – o početku rada Središnjeg registra (čl. 79. Zakona) i načelu javnos u vođenju Središnjeg registra (čl. 5. Zakona).

* Mr. sc. Gorana Roje, nezavisna ekonomis ca, Zagreb.

88

JAVNA UPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

gistra prvi je put uspostavljena tek u prosincu 2010. godine, proglašenjem trenutno nevažećeg Zakona o upravljanju državnom imovinom (NN, br. 145/10. i 70/12.), a nedavno javno objavljen Središnji registar je formalno-pravno ustrojen Uredbom o Registru dr-žavne imovine (NN, br. 55/11.), koja je još uvijek na snazi.

Sukladno novom Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, Središnji re-gistar državne imovine uspostavlja i vodi Državni ured za upravljanje državnom imovinom, a objavljuje se na mrežnim stranicama Državnog ureda. Uvidom u javno objavljen Središnji registar i zakonodavni okvir relevan-tan za provođenje sveobuhvatnog popisa i sustavno eviden ranje državne imovine, može se istak nu :

• Prema članku 79. Zakona o upravljanju i raspola-ganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, a do početka rada nedavno javno objavljenog Središ-njeg registra, sva jela državne uprave, trgovačka društva i pravne osobe s javnim ovlas ma, a koja na bilo koji način upravljaju i raspolažu imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, te ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili Vlada Republike Hrvatske bila su dužna dostavi u Sre-dišnji registar sve po-datke iz svojih registara i službenih evidencija u skladu s propisima, koji uređuju područje upravljanja državnom imovinom, odnosno prema pojavnim oblici-ma imovine i kategoriji podataka o imovini, koji su utvrđeni Uredbom o Registru državne imovi-ne (NN, br. 55/11.), koja je još uvijek na snazi. Javno dostupni Središnji registar, dakle, predstav-lja jednokratnu objavu svih dostavljenih podata-ka izravno poslanih od samih obveznika Registra do dana njegove javne objave.

• Iako je Zakonom o upravljanju i raspolaganju imo-vinom u vlasništvu Republike Hrvatske defi nirano preko 30 pojavnih oblika državne imovine, trenut-na verzija javno objavljenog Središnjeg registra nije potpuna, i sastoji se samo od popisa vlasničkih udjela u trgovačkim društvima i popisa nekretni-na podijeljenih u nekoliko kategorija.

• Državni ured za upravljanje državnom imovinom je, sukladno članku 63. Zakona o upravljanju i raspo-laganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, dužan na zahtjev Ministarstva fi nancija iz Registra dostavi podatke o državnoj imovini u svrhu izra-

de fi nancijskih izvještaja, i to u smislu propisa koji uređuju državni proračun, što zahtjeva klasifi kaciju i vrijednosni iskaz podataka o imovini iz Središnjeg registra prema rasporedu računa iz Računskog pla-na za proračunsko računovodstvo. Sveobuhvatni popis državne imovine nužno je razvi u popis imovine koja će bi priznata, procijenjena i evi-den rana na temelju međunarodno prihvatljivih kriterija, dobre prakse i relevantnih proračunskih klasifi kacija, koje se univerzalno primjenjuju u postupku fi nancijskog izvještavanja u sustavu proračuna, u cilju je objedinjavanja evidencija o imovini u Glavnoj knjizi Državne riznice.

• Za potpunu funkcionalnu uspostavu objavlje-nog Središnjeg registra kao registra, koji obje-dinjuje sve pojavne oblike imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (kakvog ga defi nira Zakon), nužno je u što skorijem roku pristupi primjeni jedinstvene metodologije obuhvata, eviden ra-nja, procjenjivanja i priznavanja imovine od svih državnih jela, trgovačkih društava i pravnih osoba s javnim ovlas ma, koja na bilo koji način upravljaju i raspolažu imovinom u vlasništvu Re-publike Hrvatske, te ustanova kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili Vlada Republike

Hrvatske. Smjernice za postupanje sadržane su u obvezujućem Naputku o vrs , načinu prikupljanja i sadržaju podataka i infor-macija o državnoj imovini za potreba vođenja Regi-stra državne imovine i sa-stavljanje Bilance državne imovine i Upu o prizna-vanju, mjerenju i eviden -ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, koje je Ministarstvo fi nancija

donijelo i upu lo svim relevantnim čimbenicima upravljanja državnom imovinom.

3. Središnji registar i državna bilancaSustav državne riznice i Glavna knjiga Državne rizni-ce već dugo vremena funkcioniraju bez cjelovi h in-formacija o ukupnoj imovini u vlasništvu Republike Hrvatske, koje bi osigurale izradu konsolidirane bi-lance države, na što redovito ukazuje i Državni ured za reviziju u svojim izvješćima o obavljenoj reviziji godišnjih izvještaja o izvršenju Državnog proračuna. Državni ured za upravljanje državnom imovinom je, sukladno članku 63. Zakona o upravljanju i raspolaga-nju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, dužan na zahtjev Ministarstva fi nancija iz Registra dostavi

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

89

UDK 351.1 JAVNA UPRAVA

podatke o državnoj imovini u svrhu izrade fi nancijskih izvještaja i bilance države.

Ministarstvo fi nancija RH, zainteresirano za izradu jedinstvenog registra državne imovine pristupilo je izradi jedinstvene metodologije obuhvata, eviden- ranja, procjenjivanja i priznavanja imovine. Svojim

je aktom dostavilo na postupanje specijaliziranim ins tucijama utemeljenim za upravljanje državnom imovinom, Državnom uredu za upravljanje državnom imovino i Centru za postupanje i prodaju: Naputak o vrs , načinu prikupljanja i sadržaju podataka i infor-macija o državnoj imovini za potreba vođenja Regi-stra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine. Također, svim proračunskim i izvanprora-čunskim korisnicima državnog i lokalnih proračuna te svim drugim korisnicima državne imovine dostav-ljena je obvezujuća: Uputa o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hr-vatske. Podsjećamo na osnovni sadržaj i svrhu ovih akata Ministarstva fi nancija.

3.1. Osnovne smjernice Naputka

Prema Naputku o vrs , načinu prikupljanja i sadr-žaju podataka i informacija o državnoj imovini za potreba vođenja Registra državne imovine i sastav-ljanje Bilance državne imovine, a s ciljem usklađi-vanja propisa kojima se uređuje pitanje upravljanja državnom imovinom i proračunskih propisa, a s me i pitanje obuhvata cjelokupne državne, Državni ured za upravljanje državnom imovinom je dužan:

• Nefi nancijsku imovinu u Središnjem registru klasi-fi cira prema rasporedu osnovnih računa iz Račun-skog plana.

• Financijsku imovinu iz Središnjeg registra reklasifi -cira prema osnovnim računima u Računskom pla-nu proračuna.

• U svrhu korištenja podataka iz Središnjeg registra za ažuriranje/sastavljanje bilance državne imovine, te za potrebe upravljanja imovinom, propisane po-datke u Središnjem registru nadopuni podacima o:

broju iz Registra proračunskih i izvanproračun-skih korisnika

broju računa iz računskog plana (na razni osnov-nog računa) za svaku imovinsku čes cu

vrijednos imovine po bruto principu (nabavna i otpisana vrijednost) za svaku jedinicu svakog pojavnog oblika imovine, sukladno klasifi kaciji iz Računskog plana s oznakom načina utvrđivanja vrijednos :o knjigovodstvena vrijednost – revalorizirani

trošak nabaveo interna procjena – evidencijska (aproksima-

vna) vrijednost

o po ovlaštenom procjenitelju – tržišna vrijed-nost

o evidencijska vrijednost jedne novčane jedinice.

• Sukladno potrebama efi kasnijeg upravljanja imovi-nom u Središnji registar doda i podatke o ocjeni funkcionalnos i fi zičkom stanju imovine, te o nači-nu korištenja imovine.

• Temeljem navedenoga kreira i svim vlasnicima i korisnicima državne imovine dostavi novi proši-reni obrazac za unos podataka u Središnji registar.

S obzirom na najavu izrade nove Uredbe o Registru i novog proširenog obrasca za unos podataka o imo-vini u Registar, za očekiva je da će Državni ured za upravljanje državnom imovinom, u čijoj je nadležno-s vođenje Središnjeg registra, s vremenom pristupi izmjeni strukture Središnjeg registra, u smislu da se is nadopuni:

• novim kategorijama i novim oblicima imovine s ci-ljem da u konačnici obuhva sve postojeće oblike imovine

• dodatnim podacima u svrhu ažuriranja/sastavlja-nja bilance državne imovine (opisni i fi nancijski po-daci)

• dodatnim podacima za potrebe upravljanja i raspo-laganja državnom imovinom (podaci o ocjeni funk-cionalnos i fi zičkom stanju imovine, te o načinu korištenja imovine), sve u skladu sa smjernicama u prethodno pojašnjenom Naputku i Upu .

3.1. Osnovne smjernice Upute

Uputom o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske defi nirani su obveznici njene primjene i obuhvat imovine, nagla-šena je potreba usklađivanja knjigovodstvenog stanja i evidencije imovine, defi nirana su načela iskazivanja vrijednos imovine i postupci procjene vrijednos do sada neeviden rane imovine. Obveznici primjene ove Upute su proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna, proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S), te ostali korisnici državne imovine.

Sukladno Upu , Državni proračun i proračuni JLP(R)S-a, te njihovi proračunski i izvanproračunski korisni-ci, kao i drugi vlasnici i/ili korisnici državne imovine dužni su sa stanjem na dan 31. prosinca svake godine proves sveobuhvatni popis državne imovine kojom raspolažu/upravljaju, a neovisno o pravnoj osnovi ko-rištenja te imovine (knjižno vlasništvo, izvanknjižno vlasništvo, druga pravna osnova korištenja, bez do-kumen rane pravne osnove) i neovisno o svom prav-nom statusu. Pri tome su se državni proračun i pro-

90

JAVNA UPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

računi JLP(R)S-a, te njihovi proračunski i izvanprora-čunski korisnici dužni pridržava članka 15. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11), dok se trgovačka društva i pravne osobe s javnim ovlas ma kao i ustanove koji-ma je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili Vlada Republike Hrvatske pridržavaju odredbi propisa, koji uređuju računovodstveni sustav sukladno njihovom pravnom statusu.

Na temelju provedenog popisa i konsta ranog stvarnog stanja potrebno je uskladi /ustroji ana-li čke evidencije i/ili pomoćne poslovne knjige o svim pojavnim oblicima imovine, i to tako da ana-li čke evidencije i pomoćne knjige o pojavnim obli-cima imovine moraju sadržava najmanje podatke i informacije propisane još uvijek važećom Uredbom o Registru državne imovine (NN, br. 55/11), a oblik obrasca za unos podataka u Središnji registar, od-nosno anali čke kar ce s podacima i informacijama propisanim važećom Uredbom o Registru državne imovine utvrdit će Državni ured za upravljanje dr-žavnom imovinom.

Svi pojavni oblici državne imovine, pojedinačno i zbirno, moraju se iskaza vrijednosno:

• Sukladno članku 104. Zakona o proračunu pro-cjena vrijednos imovine, temeljno se provodi po računovodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška. To znači da će se prilikom iskazivanja imovinskih čes ca u anali- čkim evidencijama i zbirno u glavnoj knjizi eviden- rana imovina prikaza po raspoloživim knjigovod-

stvenim vrijednos ma o revaloriziranom trošku nabave (nabavna vrijednost i ispravak vrijednos ).

• Imovinske čes ce koje do sada nisu bile eviden -rane u poslovnim knjigama priznat će se sukladno načelima Međunarodnih računovodstvenih stan-darda za javni sektor i međunarodno prihvaćenoj dobroj praksi ovisno o prikladnos za pojedini po-javni oblik imovine (vrednovanje na temelju proci-jenjene vrijednos imovine (trošak zamjene); vred-novanje na osnovi očekivanih prihoda od uporabe; tržišno vrednovanje prema pojavnim obilježjima sličnoj imovini (usporedna metoda) i simbolično eviden ranje po jednoj novčanoj jedinici)1.

Postupak procjene vrijednos do sada neeviden- rane imovine obveza je svih vlasnika/korisnika

1 Pristup i metodologija vrednovanja ovisi o tome može li se imo-vina vrednova prema tržišnom principu ili ne. Ako ne može, tada se vrijednost državne imovine utvrđuje na osnovu procijenjenih troškova zamjene uvažavajući i stupanj otpisanos (amor zirano-s ), na osnovu troškova alterna vne uporabe ili jednom novčanom jedinicom.

imovine, a dužni su je proves u okviru redovnog postupka ažuriranja poslovnih knjiga i osiguranja re-alnos svojih fi nancijskih izvještaja. Sukladno Upu , postupak procjene vrijednos do sada neeviden ra-ne imovine provodit će se:

• internom procjenom• po ovlaštenom procjenitelju• u iznosu pojedinačne vrijednos od jedne kune2.

4. ZaključakPrvu javnu objavu Registra svakako valja pozdravi . Važan je to, no tek prvi korak u uspostavljanju učin-kovi jeg upravljanja državnim resursima, koji prema brojnim analizama i procjenama imaju daleko veći ekonomski i fi nancijski potencijal. Potpunu funkcio-nalnost javno dostupnog Registra dakle tek predstoji ostvari . S obzirom na najavu izrade nove Uredbe o Registru i novog proširenog obrasca za unos podata-ka o imovini u Registar, trenutnu verziju Središnjeg registra potrebno je promatra kao ishodište i po caj za provođenje sveobuhvatnog (kvan ta vnog i kvali-ta vnog) popisa državne imovine i osiguravanje cje-lovitog uvida u opseg i strukturu imovine, raspolaga-nje imovinom te praćenju koris i učinaka upravljanja imovinom.

Literatura:• Naputak o vrs , načinu prikupljanja i sadržaju po-

dataka i informacija o državnoj imovini za potre-ba vođenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine (Ministarstvo fi nancija RH, KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7)

• Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Račun-skom planu (NN, br. 114/10 i 31/11)

• Središnji registar državne imovine (dostupan na h p://podaci.duudi.hr/)

• Uputa o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imo-vine u vlasništvu Republike Hrvatske (Ministarstvo fi nancija RH, KLASA: 400-06/12-01/127; URBROJ: 513-05-02/13-7)

• Uredba o Registru državne imovine (NN, br. 55/11)• Zakon o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12)• Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u

vlas ništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13)

2 Procjena vrijednost imovine po metodi jedne kune provodi će se za onu imovinsku čes cu čiju vrijednost zbog njezinih speci-fi čnih obilježja nije opravdano, ni moguće procijenjiva . Radi se isključivo o specifi čnim vrstama imovine koja spada u kategoriju kulturno-povijesne baš ne, neotuđivih prirodnih bogatstava, ne-kih infrastrukturnih objekata i sl.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

91

UDK 330.1 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

1. UvodGKU-om se uređuju prava i obveze iz rada i po os-novi rada zaposlenih u javnim znanstvenim ins -tu ma, javnim ustanovama visokog obrazovanja i drugim javnim ustanovama u tom području na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama. Zaključuje se na če ri godine, a postupak sklapanja novog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je zaključen, s m da se može pisa-no otkaza u slučaju bitno promijenjenih gospodar-skih okolnos s otkaznim rokom od tri mjeseca.

Što se če pravnog važenja (čl. 5. GKU-a), odredbe GKU-a primjenjuju se neposredno, osim u slučajevi-ma kada su pojedina pitanja za zaposlenike u usta-novama koje primjenjuju GKU povoljnije uređena ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili zakonom, primjenjuje se za radnika povoljnije pra-vo, ako zakonom nije drukčije određeno.

Prema Prijedlogu Vlade, više ne postoji mogućnost sklapanja posebnih KU ustanova1 za specifi čna pita-nja koja nisu obuhvaćena GKU-om i TKU-om.

1 Odnosi se na javne znanstvene ins tute, javne ustanove visokog obrazovanja i druge javne ustanove u tom području na koje se pri-mjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama.

Specifi čna materijalna prava u znanos i visokom obrazovanju prema predloženom novom GKUMaja Butorac *

Za Kolek vni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN, br. 142/10; dalje u tekstu: GKU), koji je zaključen 22. listopada 2010. godine između Vlade Republike Hrvatske te Nezavisnog sindikata znanos i visokog obrazovanja, najavljeno je 27. prosinca 2013. godine otkazivanje Odlukom Vlade RH (Odluka je donese-na na sjednici održanoj 30. kolovoza 2012. godine), a zbog bitno promijenjenih gospodarskih okolnos . Odlukom se pokreću pregovori o sklapanju izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje i imenuje pregovarački odbor Vlade Republike Hrvatske. Slijedom toga, Nezavisnom sindikatu znanos i visokog obrazovanja, koji je utvrđen kao reprezenta van za kolek vno pregovaranje radi sklapa-nja granskog kolek vnog ugovora za zaposlene u znanstvenim ustanovama, odnosno ustanovama iz sus-tava visokog obrazovanja upućen je Prijedlog izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (dalje u tekstu: Prijedlog), te su započe pregovori o navedenome. Pregovori nisu bili uspješni jer je Vlada Republike Hrvatske oprečnog stajališta od Sindikata, da sva prava koja su već ugovorena za sve javne službe u Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12; dalje u tekstu: TKU) ne mogu bi predmet pregovora u kolek vnom ugovoru djelatnos , te da se u GKU ne defi niraju stavke koje su specifi cirane Zakonom o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju i odgovarajuće podzakonske akte. Ujedno, u pregovorima nije pos gnut ni dogovor oko odredbi KU koje se odnose na: poslove zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju i veličini nastavnih grupa, troškove poslijediplomskih doktorskih studija te sigurnos na radu, i poslove s izvorima opasnos . Kako se gospo-darska situacija u razdoblju od sklapanja KU do danas znatno pogoršala, u odnosu na tadašnja očekivanja, te kako domaće gospodarstvo još uvijek nije prevladalo nega vne trendove, a s Pregovaračkim odborom Sindikata nije usuglašeno smanjenje pojedinih prava ugovorenih navedenim KU, pristupilo se otkazivanju Kolek vnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (NN, br. 142/10). U trenutku izdavanja časopisa Odluka Vlade o otkazivanju GKU-a još nije objavljena u Narodnim novinama pa me još nije stupila na snagu. Stoga, otkazni rok od tri mjeseca (čl. 4., st. 5. GKU-a) otkazanog GKU-a nije još stupio na snagu, već će stupi danom objave Odluke u Narodnim novinama. Dakle, pravna pravila defi nirana GKU-om još uvijek se primjenjuju u opsegu i na način kao što su se primjenjivala i do sada. U ovom članku autorica je predočila najvažnije izmjene u GKU prema Prijedlogu Vlade.

* Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savje-tovanje.

92

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 330.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

Odredbe u vezi s zasnivanjem radnog odnosa (čl. 9. otkazanog GKU-a) brisane su jer je isto defi nirano TKU-om. Prema TKU, radi potreba za zasnivanjem radnog odnosa raspisuje se javni natječaj, a oglaša-va na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno na oglasnim pločama ustano-va i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te u Narod-nim novinama. Poslodavac je u obvezi na is način i u istom roku obavijes sve kandidate o rezulta ma natječaja, a rok prijave za natječaj teče od dana obja-ve natječaja u Narodnim novinama.

2. Materijalna prava radnika Važan dio GKU-a jest dio koji se odnosi na materijal-na prava radnika te se upravo oko ovog dijela vode polemike, naročito radi brisanja članaka 13. i 14., koji se odnose na naknadu za troškove doktorata i magi-sterija te dodatak za akademski stupanj. Brisanjem navedenih članaka nestaju odredbe koje su omogu-ćavale zaposlenicima u suradničkom, stručnom i na-stavnom zvanju i na radnom mjestu, da ostvare pra-vo na naknadu za izradu i opremu doktorata znanos u jednokratnom neto iznosu od 6.000,00 kuna, te izradu i opremu magisterija znanos u jednokratnom neto iznosu od 4.000,00 kuna (čl. 13. GKU-a). Tako-đer, prema Prijedlogu Vlade, briše se i članak 14. koji se odnosi na dodatak na plaću na ime akademskog stupnja prema kojem se osnovna plaća zaposlenika uvećavala za slučajeve2:

• 8 % ako zaposlenik ima akademski stupanj magi-stra znanos

• 15 % ako zaposlenik ima akademski stupanj dokto-ra znanos .

Odredba o dodatku za akademski stupanj, ukinu-ta prema Prijedlogu Vlade u novom GKU, defi nirana je TKU-om (čl. 54., st. 2.) na iden čan način te će stoga zaposlenici u znanos i visokom obrazovanju, nakon što se GKU ukine, ostvari potpuno isto pra-vo defi nirano člankom 14. otkazanog GKU koje se odnose na dodatak za akademski stupanj. Pravo na naknadu za troškove doktorata i magisterija nije defi nirano TKU-om te ga stoga zaposlenici u znano-s i visokom obrazovanju više ne ostvaruju.

Članak koji se odnosi na uvećanje vrijednos koe-fi cijenata složenos poslova (čl. 15. GKU) te na sis-tematski pregled (čl. 16. GKU) također se ukidaju. Otkazanim GKU-om defi nirano je da pravo na po-stotno uvećanje vrijednos koefi cijenta složenos poslova radnog mjesta imaju svi zaposlenici, a ovisno o ukupnom broju godina radnog staža ostvarenog u

2 Dodaci se obračunavaju na način da se is dodaju na osnovnu bruto plaću zaposlenika.

ustanovama u sustavu odgoja i obrazovanja te susta-vu znanstvene djelatnos i visokog obrazovanja na sljedeći način3:

• od 20 do 29 godina radnog staža za 4 %• od 30 do 34 godina radnog staža za 8 %• od 35 i više godina radnog staža za 10 %.

Članak koji se odnosi na uvećanje vrijednos koefi -cijenata složenos poslova (čl. 15. GKU) iden čno je defi niran TKU-om kojeg će zaposlenici u znanos i visokom obrazovanju primjenjiva nakon otkaziva-nja GKU-a te će stoga primjenjiva odredbe vezane uz navedeno područje na is način kao i do sada, ako se Prijedlog usvoji.

Pravo na sistematski pregled je također ukinuto, a primjenjivat će se tri mjeseca nakon što se GKU for-malno ukine. Nakon što istekne otkazni rok GKU-a, izvor za ostvarivanje ovog prava bit će TKU koji ga defi nira na sljedeći način: svi zaposlenici do 50 go-dina staros svake tri godine, a zaposlenici iznad 50 godina staros svake dvije godine imaju pravo na sistematski pregled u vrijednos od 500,00 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdrav-stvenog osiguranja, organizirano putem ministarstva nadležnog za zdravstvo, a koje će se obavlja u zdrav-stvenim ustanovama iz mreže javne zdravstvene služ-be, u pravilu prema mjestu rada.

Prijedlogom je brisana odredba o kontroli dinami-ke odlazaka na sistematski pregled te o pregledi-ma koji su uključeni u is (prema otkazanom GKU, dinamiku obveznih sistematskih pregleda planira i

3 Pravo na postotno uvećanje vrijednos koefi cijenta složenos po-slova radnog mjesta se međusobno ne kumulira.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

93


kontrolira poslodavac, tako da svake godine prema abecednom redoslijedu odredi trećinu zaposlenika do 50 godina staros , odnosno polovinu zaposlenika iznad 50 godina staros radi odlaska na pregled u toj tekućoj godini4).

Poslovi u okviru 40-satnog radog vremena defi ni-rani člankom 19. otkazanog GKU-a, izmijenjeni su prema Prijedlogu Vlade. U okviru 40-satnog radnog vremena kao poslovi zaposlenika u znanstveno-na-stavnom zvanju (na odgovarajući način, odnosi se i na asistente i više asistente, odnosno na zaposlenike u suradničkom zvanju; na poslove zaposlenika u znan-stvenom zvanju; te na poslove zaposlenika u nastav-nom zvanju), ako se Prijedlog GKU-a usvoji, bit će:

• svi oblici izvođenja preddiplomske, diplomske i postdiplomske nastave, uključujući predavanja, vježbe i seminare, mentorski rad i sudjelovanje u raznim komisijama i povjerenstvima povezano s me (obrane i ocjene doktorskih, magistarskih i

završnih radova, komisije za znanstvena i nastavna napredovanja), izrada vodiča i godišnjaka studija, te recenzije studijskih programa, izrada i kontrola pismenih ispita i slično

• svi oblici znanstveno-istraživačkog rada, uključuju-ći pisanje i objavu članaka, znanstvenih i stručnih radova i sličnih tekstova, poglavlja u znanstvenim knjigama, udžbenika, priručnika, izradu zbirke za-dataka, druge zbirke te pisani radovi koji nastaju kao rezultat rada na znanstveno-istraživačkom projektu. U nesamostalni rad bi trebale spada i recenzije članaka, znanstvenih i stručnih radova, poglavlja u znanstvenim knjigama i priručnika. Re-zulta navedenih djelatnos su i uvjet za napre-dovanje u znanstveno-nastavnim zvanjima te se posljedično honoriraju i napredovanjem i s me povezani rast koefi cijenata za plaću.

I dalje zaposlenici u znanstveno-nastavnom zvanju, znanstvenom zvanju, nastavnom zvanju te asisten i viši asisten (odnosno zaposlenici u suradničkom zva-nju) mogu obavlja i znanstveni i stručni rad za tržište, koji se obavlja u okviru fakulteta i sredstvima fakulte-ta te se oni i dalje dodatno plaćaju prema zasebnom ugovoru na način određen člankom 11. GKU-a, samo (prema Prijedlogu Vlade za novi GKU) sukladno pro-vedbenom propisu kojeg donosi ministar.

Uspoređujući nove odredbe GKU-a prema Prijedlo-gu sa starim odredbama otkazanog GKU-a, a koje se

4 Za žene obvezan sistematski liječnički pregled između ostalog uključuje i ginekološki pregled, Papa-test i pregled dojki, a za muš-karce pregled prostate, u skladu s liječničkim standardima, odnosno prema popisu sadržaja sistematskog pregleda Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje.

također odnose na članak 19., te na članak 21. i 29., uočava se bitna razlika:

• ne postoje poslovi koji čine temelj za obračun osnovne plaće5

• ne postoji mogućnost obavljanja određenih po-slova prema procijeni koliko je to potrebno pre-ma okolnos ma i pravilima na visokom učilištu i za njih više ne postoji mogućnost posebnog vrednovanja6: terenska nastava, konzultaci-je, mentorstva, korekcije programa, pregled programa, seminarskih radova, mentorstvo diplomskih radova i dnevnika prakse, ispi , kolokviji, priprema, usavršavanje u nastavnim vješ nama, rad u fakultetskom vijeću, rad u fa-kultetskim povjerenstvima

• a prema člancima 21. i 29., ostali poslovi, kao što su dežurstva na prijemnim ispi ma, izrada satnice i sl., posebno su se plaćali prema stvar-nim sa ma rada, u visini cijene radnog sata za-poslenika, kojega se m poslovima zadužuje, no to je novim Prijedlogom ukinuto.

Važno!!! Mišljenja smo da i dalje suradnička zvanja i radna mjesta asistenata i viših asistenata imaju pravo na naknadu troškova studija prema Zakonu o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju (NN, br. 139/13). Među m, zapošljavanje, potom i plaćanje troškova studija asistenata i poslijedokto-ranada ovisi o tome ostvaruje li ustanova vlas te prihode ili je sredstva za plaće i troškove studija asistenata i poslijedoktoranada potrebno osigura- u državnom proračunu. Ako ma čna ustanova

nije u stanju fi nancira asistenta ili poslijedokto-randa, obveza osiguravanja sredstava se prebacuje na ministarstvo, koje u tom slučaju određuje hoće li se zapošljavanje i troškovi studija dopus ili ne.

Prema Prijedlogu GKU-a, brisane su odredbe koje su š le prava znanstvenih novaka (čl. 43. – 45.), jer je navedeno defi nirano Zakonom o znanstvenoj djelat-nos i visokom obrazovanju. Njime, osobu koja je za-vršila sveučilišni diplomski studij, znanstveni ins tut može izabra u zvanje asistenta, te s njom zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme, u trajanju od pet godina na suradničkom radnom mjestu asistenta, s m da je asistent dužan upisa poslijediplomski sve-

učilišni studij. Osobu koja je završila poslijediplomski sveučilišni studij, znanstvena organizacija može na te-melju javnog natječaja izabra u zvanje poslijedokto-

5 Prema starom GKU to su bili: preddiplomska, diplomska i postdi-plomska nastava – predavanja, vježbe, seminari.6 Također je za njih postojala mogućnost drukčijeg rješenja u kolek- vnim ugovorima na razini ustanove ili ugovorima o radu.

94

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 330.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

randa te s njom zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme, u trajanju od najviše če ri godine na surad-ničkom radnome mjestu poslijedoktoranda. Na traže-nje voditelja znanstvenog ili tehnologijskog projekta, znanstvena organizacija može zaposli asistenta ili po-slijedoktoranda za rad na projektu na teret sredstava projekta i na rok koliko traje znanstveni projekt.

Bitna novina koju donosi Prijedlog novog GKU-a odnosi se na sljedeće: pri pohađanju poslijedi-plomskih doktorskih studija na ustanovi s kojom osoba nije zaključila ugovor o radu, tj. ne nalazi se u sustavu ma čnog sveučilišta, (defi nirano član-kom 22. Prijedloga), ostvaruje se pravo na naknadu troškova školarine u iznosu do najviše 5.000,00 kn za jedan semestar, odnosno troškovi se više ne po-krivaju u cijelos za ovu namjenu.

O pitanju odobravanja dopusta zaposlenicima, koji se usavršavaju u inozemstvu na ime poslijediplomskog i poslijedoktorskog studija, zaposlenicima se može odobri dopust, s me da više neće bi ograničenja do če ri godine radi pohađanja poslijediplomskih studija, odnosno do dvije godine radi poslijedoktor-skog usavršavanja. I dalje, zaposlenici koji se usavrša-vaju u inozemstvu ostvaruju pravo na plaćeni dopust u trajanju od jedne godine.

Treći dio GKU-a koji se odnosi na radne uvjete i pripa-dajući članak 36. Uvje za rad, brisani su Prijedlogom i više GKU nije izvor ovog prava. GKU-om su zaposle-nicima ukinu uvje za rad, koje je osiguravala usta-nova sukladno svojim mogućnos ma7:

• oprema koja omogućuje zadovoljavajuće istraži-vačke i nastavne rezultate u skladu s očekivanjima društva

• sredstva potrebna za eksperimente u količini i vrs koja omogućuje valjano i priznato istraživanje

• uređena nastavna dvorana (dovoljno topla, proz-račna, čista ploča i katedra, nastavnički stolac, platno i uređaj za projekciju, voda, spužva i kreda)

• stručni časopisi vezani uz nastavni predmet odno-sno znanstveno područje, kako domaći tako i ino-zemni

• pomoć demonstratora pri vježbama, odnosno teh-ničkog osoblja pri laboratorijskim vježbama

• korištenje kompjutora i elektroničke komunikacije• telefonske i telefaks veze jekom cijelog dana, a

prema posebnom odobrenju i izvan uobičajenog radnog vremena

• zaš tne radne kute• deset listova papira po predmetnom studentu i mo-

7 Prema neslužbenom stavu Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta, navedena prava rezultat su pregovora sindikata i poslodava-ca te nisu propisana zakonom.

gućnost korištenja fotokopirnog stroja i kompjutora• pristup ustanovi i najnužnije uvjete nakon isteka

redovnog radnog vremena ustanove prema poseb-nom odobrenju.

Odredbe o sigurnos na radu su brisane, no goto-vo iden čne se nalaze u TKU, te je stoga TKU izvor za ostvarivanje h prava. Iako, zaposlenici više neće moći ostvariva pravo na isplatu prosječne plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca, ako zaposlenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnos na-pus svoje mjesto službe, odnosno radno mjesto ili opasno područje8.

Odredbe o dodacima na plaću za poslove s poseb-nim uvje ma rada9 su se izmijenile (osim dio GKU-a). Zaposlenicima za koje se temeljem Procjene opasno-s 10 i popisa radnih mjesta iz članka 58., stavka 3. ovoga ugovora utvrdi da rade u posebnim uvje ma rada, pripada smanjen dodatak na plaću u visini 4 % - 10 % osnovice (prema otkazanom GKU dodatak je bio od 7 % - 15 %).

Zaposlenici imaju pravo na sljedeće dodatke za rad na poslovima s posebnim uvje ma rada (čl. 57.)11:

• 10 % ako više od 50 % radnog vremena rade na poslovima s posebnim uvje ma rada

• 8 % ako više od 25 %, a manje od 50 % radnog vre-mena rade na poslovima s posebnim uvje ma rada

• 6 % ako više od 10 %, a manje od 25 % radnog vre-mena rade na poslovima s posebnim uvje ma rada

• 4 % ako na poslovima s posebnim uvje ma rada rade manje od 10 % radnog vremena.

Na temelju procjene opasnos za svaku ustanovu će se izradi popis radnih mjesta s posebnim uvje ma rada, te popis zaposlenika koji rade na m poslo-vima, a koji popis obvezno mora sadržava vrije-

8 Otkazanim GKU-om defi nira se da zaposlenik koji se nađe u ta-kvoj situaciji nikako ne smije bi stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog svog postupka u odnosu na druge zaposlenike i mora uživa zaš tu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po po-sebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izloži se opasnos radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine. Ako se nađe u bilo kojem slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnos , zaposlenik je dužan obavijes poslodavca i Sindikat. 9 Poslovi s posebnim uvje ma rada su poslovi radnih mjesta na kojima zaposlenicima koji ih obavljaju preteži dio svakog radnog dana, zbog njihove naravi, težine i okolnos u kojima se obavlja-ju, prije opasnost od ugrožavanja života, profesionalne boles ili znatnog narušavanja zdravlja, koje se ne može izbjeći primjenom propisanih mjera zaš te na radu i ostalih mjera sukladno posebnim propisima (čl. 55. predloženog GKU-a).10 U skladu s odredbama Zakona o zaš na radu na svakoj ustanovi će se izradi Procjena opasnos .11 Dodatak se prestaje isplaćiva ako se prilikom revizije Procjene opasnos utvrdi da je primjenom odgovarajućih mjera zaš te na radu otklonjen preostali rizik.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

95


me izloženos preostalom riziku nakon primjene osnovnih i posebnih pravila zaš te na radu. Popis koji treba učini poslodavac ili ovlaštenik poslodav-ca za zaš tu na radu i sindikalni povjerenik, prema Prijedlogu novog GKU-a, potrebno je dostavi Mi-nistarstvu u roku od 15 dana od dana izrade zajed-no s dokazom da je na ustanovi izrađena Procjena opasnos . Popis se podnosi na verifi kaciju mu ne-utralnih stručnjaka, koji će profesionalno i neovisno obavlja verifi kaciju popisa radnih mjesta s poseb-nim uvje ma rada, kako bi se objek vno procijenili zdravstveni rizici.

Deve dio ugovora, Prava, obveze i ovlas sindikata i sindikalnih povjerenika, u cijelos je brisan (čl. 61. – čl. 69.) jer je navedeno defi nirano TKU-om. Ovime, ukinu-ta je obveza da Ministarstvo zatraži mišljenje Sindi-kata prije donošenja i predlaganja donošenja propisa koji utječu na radnopravni, socijalni, profesionalni i materijalni položaj zaposlenika i djelatnos .

Po pitanju štrajka, i dalje vrijedi da za vrijeme važe-nja GKU-a sindikat neće štrajka zbog pitanja koja su GKU-om riješena i koja se uredno izvršavaju, što ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pita-nja. Brisano je, odnosno omogućuje se štrajk za pita-nja koja će se rješava dodacima GKU-u, kolek vnim ugovorom ustanove, za pitanja koja će se rješava nekim općim, odnosno nacionalnim kolek vnim ugo-vorom, za pitanja koja su predmet posebnog ugovo-ra s Vladom Republike Hrvatske o visini osnovice i za druga pitanja za koja je dopušten štrajk, a koja nisu u domeni kolek vnih ugovora. Također, ukinuto je vre-mensko ograničenje za štrajk koje je izricalo da, zbog spora oko dopune GKU-a, Sindikat može štrajka tek nakon proteka jednog mjeseca od trenutka podnoše-nja prijedloga, a zbog spora oko izmjene tek nakon tri mjeseca. Poslovi koji se ne smiju prekida , a koji su defi nirani člankom 83.GKU-a, defi nirani su TKU-om (čl. 16.) te je stoga ovaj članak u GKU brisan.

škola fi nancijskog upravljanjaza proračune, proračunske i izvanproračunske korisnikeZagreb, 20. i 21. ožujak 2014.

10.00h-16.00h

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji žele i trebaju zna više o fi nancijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i fi nancijskim i računovodstvenim djelatnicima.

Predavači: TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog ministarstva.

Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje PDV, ručak u pauzi i radni materijal za oba dana.

Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!

Detaljan program možete pogleda na zadnjoj stranici magazina.

96

SOCIJALNA SKRB UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

1. Prava u sustavu socijalne skrbiPrava u sustavu socijalne skrbi su: zajamčena mini-malna naknada, naknada za troškove stanovanja, pra-vo na troškove ogrjeva, naknada za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratne naknade, naknade u vezi s obrazovanjem, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknada do zaposlenja te socijalne us-luge.

1.1. Zajamčena minimalna naknada

Zakonom je uveden ins tut zajamčene minimalne nak nade kao novog oblika novčane naknade koja ob-jedinjuje če ri dosadašnje naknade (produženu nov-čanu naknadu koja je do sada bila uređena Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrije-me nezaposlenos (NN, br. 80/08, 121/10, 25/12, 118/12 i 12/13 – pročišćeni tekst), pomoć za uzdrža-vanje koja je bila uređena Zakonom o socijalnoj skrbi, te prava na opskrbnine koje su uređene Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 - pročišćeni tekst i 33/13) i Zakonom o zaš vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 33/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01 i 103/03).

Zajamčena minimalna naknada je pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih ži-votnih potreba samca ili kućanstva, koji nemaju do-voljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Vlada Republike Hrvatske će svake godine, sukladno raspoloživim sredstvima, odlukom odredi visinu osnovice za utvrđivanje zajamčene minimalne naknade temeljem koje će se, sukladno postocima utvrđenim predloženim zakonom utvrđiva iznosi za-jamčene minimalne naknade za samca, odnosno za kućanstvo. Prema prijelaznim i završnim odredbama

Zakona do donošenja odluke Vlade Republike Hrvat-ske osnovica na temelju koje se izračunava iznos za-jamčene minimalne naknade za 2014. godinu iznosi 800,00 kuna.

Zakonom je ograničena visina zajamčene minimalne naknade za kućanstvo i ne može bi veći od bruto iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Vlada Republike Hrvatske će odlukom utvrdi visinu osno-vice i za druga prava u sustavu socijalne skrbi, a do njezina donošenja za 2014. visina osnovice je utvrđe-na u iznosu 500 kuna.

Prema dosadašnjem Zakonu o socijalnoj skrbi (NN, br. 33/12, 46/13 i 49/13) visina pomoći za uzdržava-nje utvrđivala se u određenom postotku od osnovice koju je određivala Vlada Republike Hrvatske u odno-su na liniju siromaštva. Prema zadnjoj važećoj Odluci o osnovici za ostvarivanje prava po osnovi socijalne skrbi (NN, br. 112/13) osnovica je iznosila 500,00 kuna. Određivanje visine osnovice nije bilo vezano uz praćenje troškova života, prosječnu plaću, najnižu mirovinu ili neku drugu odgovarajuću veličinu, koja bi uvjetovala promjenu visine osnovice.

Iako se Zakonu navodilo da osnovicu određuje Vla-da Republike Hrvatske u odnosu na odgovarajući po-stotak linije siromaštva (22,5 %), taj bi kriterij trebao proizlazi iz defi nicije socijalne skrbi kao djelatnos kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmire-nje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba. Pritom je riječ o potre-bama koje ove osobe, zbog nepovoljnih osobnih, gospodars kih, socijalnih i drugih razloga, ne mogu za-dovolji same ili uz pomoć članova obitelji.

1.2. Imovinski cenzus za ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu

Zakonom je jasno defi niran imovinski cenzus, odno-sno defi nirana je imovina u vlasništvu korisnika i čla-nova kućanstva, koja je zapreka za ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Nema pravo na

Novos u sustavu socijalne skrbiBernardica Rubčić *

Od 1. siječnja 2014. godine na snazi je novi Zakon o socijalnoj skrbi (NN, br. 157/13) osim odredbe, koja pro-pisuje utvrđivanje cijene za pružanje usluga domova socijalne skrbi i centara za pružanje usluga u zajednici, kojima je osnivač Republika Hrvatska. Ta odredba stupa na snagu stupanjem na snagu odluke ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi o utvrđivanju cijena socijalnih usluga koje pružaju navedene ustanove. U članku je dan saže prikaz novos koje donosi novi Zakon o socijalnoj skrbi.

* Bernardica Rubčić, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

97

UDK 347.2 SOCIJALNA SKRB

zajamčenu minimalnu naknadu samac ili kućanstvo, ako:

• ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koris za stanovanje, a koji može otuđi- ili iznajmi i s me osigura sredstva za podmi-

renje osnovnih životnih potreba, poslovni prostor koji ne koris za obavljanje registrirane djelatnos te vrijedne pokretnine (plovila, umjetnička djela i sl.)

• je u razdoblju od tri godine prije podnošenja za-htjeva prodao ili darovao imovinu, odrekao se pra-va na nasljeđivanje ili ustupio svoj nasljedni dio, ako je od iznosa ostvarenog prodajom ili iznosa koji odgovara visini osnovice za plaćanje poreza na promet darovane imovine ili nasljednog dijela kojega se odrekao ili ustupio mogao osigura uz-državanje u iznosu zajamčene minimalne naknade i nakon podnošenja zahtjeva za priznavanje prava

• je vlasnik imovine koju bi mogao koris ili proda bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba i s me osigura sredstva u iznosu zajamčene minimalne naknade propisane ovim Zakonom za osobno uz-državanje ili uzdržavanje članova kućanstva

• je vlasnik osobnog vozila, osim osobnog vozila koje služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i nemoćne teš-ko pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog radnika centra za socijalnu skrb osobno vozilo nuž-no radi prometne izoliranos

• koris osobno vozilo u vlasništvu druge pravne ili fi zičke osobe

• je samac sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrt-nom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja

• radno sposobni samac nije eviden ran kao neza-poslena osoba pri nadležnoj službi za zapošljava-nje, a nisu ispunjeni uvje iz članka 24., stavka 2. Zakona ili

• može osigura uzdržavanje po drugoj osnovi.

Novost je i bolji položaj samohranih roditelja kojima Zakon priznaje pravo na zajamčenu minimalnu na-knadu u visini 100 % osnovice koju utvrđuje Vlada Re-publike Hrvatske, dok se drugim korisnicima, odraslim članovima kućanstva udio u zajamčenoj minimalnoj naknadi kućanstva priznaje u iznosu od 60 % osnovice.

1.3. Mjere za po canje zapošljavanja korisnika zajamčene minimalne naknade

Prema službenim podacima Ministarstva socijalne poli ke i mladih na dan 31. prosinca 2012. godine u Republici Hrvatskoj je bilo 110.794 korisnika pomo-ći za uzdržavanje, a od toga 49.256 radno sposobnih nezaposlenih korisnika pomoći za uzdržavanje. Ovi podaci pokazuju da dosadašnji Zakon o socijalnoj skr-

bi nije po cao primatelje pomoći za uzdržavanje na pronalaženje povremenih zaposlenja, jer je to podra-zumijevalo smanjenje iznosa ili obustavu prava.

Ova nega vna praksa se novim Zakonom pokušava promijeni na više načina:

• Radno sposobnom ili djelomično radno sposob-nom samcu ili članu kućanstva pravo na zajamče-nu minimalnu naknadu, odnosno pripadajući udio u zajamčenoj minimalnoj naknadi priznaje se naj-duže do dvije godine, te taj korisnik nema pravo podnije novi zahtjev za priznavanje prava na za-jamčenu minimalnu naknadu u sljedeća 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem je pravo prestalo.

• Ako radno sposobni ili djelomično radno sposob-ni samac ili član kućanstva koji je korisnik zajam-čene minimalne naknade odbije ponuđeni posao, osposobljavanje, prekvalifi kaciju, dokvalifi kaciju ili samovoljno otkaže ugovor o radu, ukida mu se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno kućanstvu se zajamčena minimalna naknada uma-njuje za pripadajući udio toga člana, te taj korisnik nema pravo podnije novi zahtjev u sljedećih šest mjeseci nakon mjeseca u kojem je pravo ukinuto, odnosno u kojemu je pravo umanjeno.

• Radno sposobnom ili djelomično radno sposob-nom samcu ili članu kućanstva ukida se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno pripada-jući udio u zajamčenoj minimalnoj naknadi, ako se ne odazove pozivu jedinice lokalne, odnosno po-dručne (regionalne) samouprave za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade, te taj kori-snik ne može podnije novi zahtjev u sljedećih šest mjeseci nakon mjeseca u kojem je pravo ukinuto, odnosno u kojemu je pravo umanjeno.

1.4. Ostala prava

U pogledu ostalih prava značajno je naglasi da su iz Zakona izdvojene potpore za školske udžbenike koje bi trebale bi uređene propisima iz nadležnos Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta suklad-no Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 26. rujna 2013. Također Zakon ne predviđa pravo na inkluzivni dodatak koje je bilo propisano prijašnjim Zakonom o socijalnoj skrbi, a predstavljao je novčanu potporu namijenjenu osobama s invaliditetom radi stvaranja uvjeta za izjednačavanje mogućnos za njihovo uklju-čivanje u svakodnevni život.

2. Postupak za priznavanje prava iz sustava socijalne skrbi

O priznavanju prava u sustavu socijalne skrbi na za-jamčenu minimalnu naknadu, naknadu za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratnu naknadu,

98

SOCIJALNA SKRB UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

naknade u vezi s obrazovanjem, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegova-telja ili status njegovatelja, naknadu do zaposlenja i socijalne usluge odlučuje centar za socijalnu skrb rje-šenjem. Pro v rješenja centra može se izjavi žalba Ministarstvu socijalne poli ke i mladih.

O priznavanju prava na naknadu za troškove stanova-nja odlučuje rješenjem jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb. Pro v rješenja jedinice lokalne samou-prave može se izjavi žalba jedinici područne (regio-nalne) samouprave, a pro v rješenja Grada Zagreba, Ministarstvu socijalne poli ke i mladih. O priznava-nju prava na naknadu za troškove ogrjeva odlučuje jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb, sukladno odredbama ovoga Zakona. Pro v rješenja jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba može se izjavi žalba Mini-starstvu socijalne poli ke i mladih.

Novost je uvođenje nesuspenzivnog učinka žalbe s čime se omogućuje da korisnici kod priznavanja pra-va ostvaruju isplatu naknade i prije pravomoćnos odluke, dok se s druge strane sprječavaju isplate kod utvrđenja prestanka prava na naknadu za vrijeme vo-đenje postupka po žalbi, a nakon okončanja postupka isplaćuje se naknada onima kojima doista i pripada.

3. Pružanje socijalnih uslugaSocijalne usluge mogu se pruža u mreži i izvan mreže socijalnih usluga. Socijalne usluge u mreži pružaju usta-nove kojima je osnivač Republika Hrvatska te pravne osobe, obrtnici i druge fi zičke osobe s kojima je Mini-starstvo sklopilo ugovor o pružanju socijalnih usluga, osim ako Zakonom o socijalnoj skrbi ili posebnim pro-pisom nije drugačije određeno. Strane pravne i fi zičke osobe mogu pruža socijalne usluge u mreži pod uvje -ma propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi. Socijalne us-luge izvan mreže obavljaju pravne osobe, obrtnici i dru-ge fi zičke osobe koje su pribavile rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga u skladu s Zakonom o socijalnoj skrbi i posebnim propisom.

Za pružanje usluga u mreži socijalnih usluga Ministar-stvo provodi postupak pregovaranja i sklapanja ugo-vora o pružanju socijalnih usluga u mreži. U postupku pregovaranja, Ministarstvo s ocijenjenim pružatelji-ma usluga pregovara o vrs , količini i cijeni usluge, počevši od najviše ocijenjenog pružatelja usluga. Po završetku postupka pregovaranja, Ministarstvo so-cijalne poli ke i mladih sklopit će ugovor o pružanju socijalnih usluga s najpovoljnijim pružateljima usluga sukladno iskazanim potrebama u mreži.

Način i uvjete sklapanja ugovora o pružanju socijalnih usluga u mreži te provedbu ugovora pravilnikom će

propisa ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Ovime će se pos ći transparentan i pravedan način ugovaranja socijalnih usluga, jer će svi pružatelji soci-jalnih usluga u mreži cijenu usluga formira temeljem jedinstvene metodologije za izračun cijene usluge, koja će bi jasno defi nirana provedbenim propisom, a svi pružatelji usluga imat će jednaku mogućnost pri-stupa mreži socijalnih usluga.

Zakonom je defi nirano i pitanje javno-privatnog partnerstva u sustavu socijalne skrbi. Predmet jav-no-privatnog partnerstva može bi izgradnja, rekon-strukcija, sanacija odnosno dogradnja te održavanje građevine javne namjene u svrhu pružanja socijalnih usluga iz okvira nadležnos javnog partnera. Javna jela kao ugovaratelji projekata javno-privatnog par-

tnerstva, mogu bi Ministarstvo socijalne poli ke i mladih te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Kako bi se omogućila primjena modela javno-privat-nog partnerstva u ovom području, a da se pritom pos gne onaj ključni kriterij primjene modela jav-no-privatnog partnerstva, koji za cilj ima pos zanje pozi vne vrijednos za proračunski novac zakonom su utvrđene obveze javnih partnera u smislu usklađe-nja ukupnih rashoda za pružanje socijalnih usluga u onom dijelu u kojem se te usluge pružaju ugovorima o javno-privatnom partnerstvu. Radi pos zanja mak-simalne društveno-ekonomske i fi skalne učinkovito-s i održivos , Zakonom se predviđa izrada programa primjene modela javno-privatnog partnerstva u po-dručju socijalne skrbi.

Na prijedlog Ministarstva, Vlada Republike Hrvatske će odlukom usvoji program primjene modela jav-no-privatnog partnerstva kojim će se uredi postu-pak, uvje i načela iden fi kacije i provedbe projekata javno-privatnog partnerstva u području socijalne skr-bi i sva druga pitanja u vezi s takvim projek ma. Ako se jekom izrade programa utvrdi opravdanost, is m će se analizira i drugi alterna vni modeli fi nancira-nja i razvoja sustava pružanja socijalnih usluga.

4. Povrat isplaćenih iznosa i naknada štete4.1. Povrat isplaćenih iznosa

S obzirom na probleme koji su se pojavili u praksi Za-konom su jasnije defi nirane odredbe o naknadi šte-te od nasljednika korisnika, odnosno daroprimca u slučaju smr korisnika, kojem su u cijelos ili dijelom isplaćivani iznosi iz sredstava državnog proračuna, kao i odredbe o povratu sredstava od korisnika koji je na temelju neis ni h ili netočnih podataka, ostvario primanje na koje nije imao pravo. Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih na ime prava

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

99

UDK 347.2 SOCIJALNA SKRB

na zajamčenu minimalnu naknadu i prava na uslugu smještaja ili boravka u slučaju smr korisnika.

Novost je da se na temelju pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu i uslugu smještaja ili boravka, vrši upis zabilježbe traž-bine u zemljišnim knjigama na nekretninama u vla-sništvu odraslog korisnika u korist Republike Hrvat-ske, na prijedlog nadležnog državnog odvjetništva. Zabilježba se briše kada se izvrši naplata potraživanja na imovini korisnika ili otpiše dug.

U slučaju smr korisnika zajamčene minimalne na-knade ili usluge smještaja ili boravka, kojem su u cijelos ili dijelom isplaćivani iznosi iz sredstava dr-žavnog proračuna, Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava od njegovih nasljednika do visine vrijednos naslije-đene imovine. Ako is darovanjem otuđi svoju imovi-nu, Republika Hrvatska ima pravo od daroprimca na povrat iznosa isplaćenih po osnovi priznatog prava. Republika Hrvatska neće podići tužbu radi povrata h iznosa, ako bi ostvarivanjem tražbine nasljednici

i članovi njegove obitelji, te daroprimac i članovi nje-gove obitelji ostali bez imovine, odnosno prihoda po-trebnog za podmirenje osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba.

4.2. Naknada štete

Korisnik koji je na temelju rješenja centra za socijalnu skrb ostvario pravo u sustavu socijalne skrbi, dužan je nadoknadi štetu koja je nastala s me što je:

• na temelju neis ni h ili netočnih podataka za koje je znao ili morao zna da su neis ni , odnosno ne-točni ili na drugi način neosnovani, ostvario pravo iz sustava socijalne skrbi na koje nije imao pravo ili ga je ostvario u većem opsegu nego što mu pripada

• pravo iz sustava socijalne skrbi ostvario zbog toga što nije prijavio promjenu koja utječe na prestanak ili opseg prava, a znao je ili je morao zna za tu promjenu.

Centar za socijalnu skrb kada utvrdi da je nastala šteta, poziva korisnika da u određenom roku nado-knadi nastalu štetu. Ako šteta ne bude nadoknađena u određenom roku, Republika Hrvatska ovlaštena je podnije tužbu radi naknade štete nadležnom držav-nom odvjetništvu, na temelju dokumentacije koju dostavlja centar za socijalnu skrb.

4.3. Otpis dugova

Centar za socijalnu skrb može s korisnikom, odno-sno s obveznikom povrata isplaćenog iznosa sklopi- nagodbu o načinu i vremenu povrata neosnovano

ostvarenog iznosa novčane naknade, troška usluge ili naknade štete, uvažavajući njegovo imovinsko stanje i socijalni položaj uz mogućnost odgode najduže za razdoblje od tri godine. Centar za socijalnu skrb može na prijedlog korisnika, odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa odluči da se njegov dug po osno-vi povrata isplaćenog iznosa, odnosno naknade štete djelomično ili u cijelos otpiše, uvažavajući njegovo imovinsko stanje i socijalni položaj.

Ako dug korisnika, obveznika povrata isplaćenog iznosa, odnosno naknade štete koji se otpisuje iznosi 10.000,00 kuna ili više, centar za socijalnu skrb može na prijedlog korisnika, odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa odluči da se dug djelomično ili u cijelos otpiše, samo uz prethodnu suglasnost Mi-nistarstva. Pružatelj usluge koji je ostvario nepripa-dajuću naknadu za uslugu koju nije pružio korisniku, dužan je nadoknadi štetu korisniku ili Republici Hr-vatskoj, ako je korisniku priznato pravo na socijalnu uslugu rješenjem centra za socijalnu skrb.

U slučaju kada korisnik nije izvršio povrat neosno-vano primljene novčane naknade ili u slučaju kada pružatelj usluge nije izvršio povrat nepripadajuće na-knade za uslugu koju nije pružio, Republika Hrvatska podnosi tužbu radi naknade štete nadležnom držav-nom odvjetništvu, na temelju dokumentacije koju dostavlja centar za socijalnu skrb.

5. ZaključakSocijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku, čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osoba-ma u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnos -ma, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisni-ka u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog ak vnog uključivanja u druš-tvo. Rashodi za socijalne naknade najveća su stavka ukupnih rashoda državnog proračuna, stoga postoji stalna težnja za pos zanjem što kvalitetnijih rješenja, te su česte intervencije u propise koji uređuju sustav socijalne skrbi.

Uzimajući u obzir novos koje novi Zakon o socijal-noj skrbi donosi, a sukladno trenutnim fi nancijskim mogućnos ma proračuna, ostvareni su preduvje za poboljšanje učinkovitos , transparentnos , in-formacijske i stručne osnove sustava socijalne skrbi i socijalnih pomoći, podizanje razine obaviještenos korisnika i društva o socijalnim pravima.

100

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

Uputa za izradu i predaju fi nancijskih izvještaja ne-profi tnih organizacija (Klasa: 400-06/13-01/139; Urbroj: 513-05-02/14-4) objavljena je 22. siječnja 2014. godine na internetskim stranicama Ministar-stva fi nancija, konkretnije na: h p://www.mfi n.hr/hr/upute-za-sastavljanje-fi nancijskih-izvjestaja-neprofi t-nih-organizacija. Ista se daje u nastavku ovog tek-sta. Ovom Uputom podsjeća se na obveznike izrade i predaje godišnjih fi nancijskih izvještaja, način i roko-ve predaje godišnjih fi nancijskih izvještaja neprofi tnih organizacija, popunjavanje zaglavlja fi nancijskih iz-vještaja te obrazaca: BIL-NPF i PR-RAS-NPF. Uputom se daju i napomene u vezi s vođenjem računovod-stva sindikata i ostalih neprofi tnih organizacija koje u svom sastavu imaju podružnice, ali i podsjetnik ne-profi tnim organizacijama koje do danas nisu ispunile obvezu upisa u Registar neprofi tnih organizacija da su dužne to odmah učini . Nadalje, Uputom se između ostalog ukazuje i na izmjene i dopune Uredbe o raču-novodstvu neprofi tnih organizacija.

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO FINANCIJADRŽAVNA RIZNICA

Klasa: 400-06/13-01/139Urbroj: 513-05-02/14-4

Zagreb, 22. siječnja 2014.

NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA - svima -

Predmet: Uputa za izradu i predaju fi nancijskih iz-vještaja neprofi tnih organizacija za raz-doblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013.

I. OBVEZNICI IZRADE I PREDAJE GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Sukladno čl. 2. st. 1. Uredbe o računovodstvu nepro-fi tnih organizacija („Narodne novine“, br. 10/08, 7/09, 158/13 i 1/14) obveznici izrade i predaje fi nancijskih izvještaja jesu:

udruge i njihovi savezi, strane udruge, zaklade, fon-dacije, ustanove, poli čke stranke, komore, sindika , udruge poslodavaca, umjetničke organizacije, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima te-meljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobi- /profi ta, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su

neprofi tne organizacije i koje su upisane u Registru neprofi tnih organizacija.

Sindika , poli čke stranke i druge neprofi tne orga-nizacije s organizacijskim dijelovima (podružnicama) koji nemaju pravnu osobnost (svoj ma čni broj i OIB) podnose jedan fi nancijski izvještaj na razini pravne osobe. Poslovanje podružnica bez pravne osobnos i ma ce mora bi obuhvaćeno jednim fi nancijskim izvještajem.

Stoga, organizacijski dijelovi (podružnice) bez prav-ne osobnos ne podnose godišnje fi nancijske izvje-štaje FINA-i.

Prema čl. 71. Uredbe godišnje fi nancijske izvještaje za 2013. nisu obvezne sastavlja ni predava ne-profi tne organizacije:

• čija je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 100.000,00 kn na razini godine i

• godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od 100.000,00 kn na razini godine.

Detaljne Upute o primjeni članka 71. Uredbe nalaze se na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr→ Državna riznica→ Računovodstvo→ Nepro-fi tno računovodstvo→ Uputa o primjeni članka 71. Uredbe o računovodstvu neprofi tnih organizacija).

Napomena: Neprofi tne organizacije osnovane nakon 1. siječnja 2009. (što znači i one osnovane jekom 2010., 2011., 2012. i 2013.) dužne su vodi dvojno knjigovodstvo i sastavlja te predava fi nancijske iz-vještaje sljedeće tri godine, neovisno o visini prihoda i imovine.

II. IZMJENE I DOPUNE UREDBE O RAČUNOVODSTVU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Vlada Republike Hrvatske usvojila je na sjednici odr-žanoj 27. prosinca 2013. Uredbu o izmjenama i do-punama Uredbe o računovodstvu neprofi tnih orga-nizacija („Narodne novine“, br. 158/13).

Okružnica Ministarstva fi nancija

Uputa za izradu i predaju fi nancijskih izvještaja neprofi tnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

101

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Ovim Izmjenama i dopunama Uredbe koja je stupila na snagu 1. siječnja 2014. mijenja se računski plan, podiže granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje fi nancijskih izvještaja i podiže granica za jednokratni otpis dugotrajne nefi -nancijske materijalne imovine.

Među m, navedene izmjene nisu relevantne za sa-stavljanje i predaju fi nancijskih izvještaja neprofi t-nih organizacija za 2013. Financijski izvještaji za raz-doblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. predaju se na važećim Obrascima BIL-NPF (Bilanca) i PR-RAS-NPF (Izvještaj o prihodima i rashodima) propisanim Ured-bom iz 2008. odnosno 2009. godine.

III. NAČIN I ROKOVI PREDAJE GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. pre-daju se sljedeći fi nancijski izvještaji:

• Bilanca na Obrascu: BIL-NPF,• Račun prihoda i rashoda na Obrascu: PR-RAS-NPF i• Bilješke.

Rok za predaju fi nancijskih izvještaja za razdoblje: 1. siječnja do 31. prosinca 2013. je

• 3. ožujka 2014.

Neprofi tne organizacije dužne su poš va Uredbom propisani rok za dostavu fi nancijskih izvještaja (čl. 70. st. 1. Uredbe o računovodstvu neprofi tnih organiza-cija) jer FINA nakon navedenog roka (3. ožujka 2014.) neće zaprima fi nancijske izvještaje.

Financijski izvještaji predaju se:

• FINA-i (ins tuciji ovlaštenoj za obradu podataka za potrebe Ministarstva fi nancija i Državnog zavoda za sta s ku) - Obrazac: BIL-NPF; Obrazac: PR-RAS-NPF,

• Državnom uredu za reviziju - Obrazac: BIL-NPF; Obrazac: PR-RAS-NPF; Bilješke

Financijske izvještaje na propisanim obrascima mo-guće je preda :

• u elektroničkom obliku s ugrađenim kontrolama koji se može pronaći na internetskim stranicama FINA-e i Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr → Državna riznica→ Računovodstvo→ Neprofi tno ra-čunovodstvo→ Financijski izvještaji za neprofi tne organizacije s ugrađenim kontrolama), ili

• putem papirna h obrazaca.

Uz elektroničku verziju obrasca predaje se i ispis Re-ferentne stranice ovjeren potpisom osobe ovlaštene za zastupanje i pečatom. Zbog pogrešaka koje su mo-guće pri ručnom unosu podataka iz papirna h obra-zaca u bazu FINA-e, preporuka je predava izvještaj u elektroničkom obliku.

Državnom uredu za reviziju potrebno je dostavi ovjerene papirnate obrasce iz „Narodnih novina“ ili ovjerene izliste obrazaca (uz Referentnu stranicu) koji se nalaze na stranicama FINA-e i Ministarstva fi nanci-ja u elektroničkom obliku.

FINA-i je potrebno preda fi nancijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. i onda kada nema prihoda i rashoda u razdoblju izvještava-nja pa sve kolone imaju vrijednost 0.

Neprofi tne organizacije koje sukladno Uredbi nisu obveznici predaje fi nancijskih izvještaja ali su donijele odluku o njihovoj predaji, imaju obvezu iste predava za sva propisana razdoblja predaje, a ne samo godiš-nji fi nancijski izvještaj.

Napominjemo da nepostojanje prihoda ne znači nužno i nepostojanje rashoda jer za vođenje računa otvorenih u bankama neprofi tne organizacije prima-ju račune koje je, bez obzira jesu li plaćeni, potrebno proves u poslovnim knjigama i na fi nancijskim izvje-štajima iskaza rashod.

IV. POPUNJAVANJE ZAGLAVLJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Prema odredbama Zakona o osobnom iden fi ka-cijskom broju („Narodne novine“, br. 60/08) OIB se počeo primjenjiva od 1. siječnja 2010. kao stalna oznaka svake pravne osobe i potrebno ga je upisa u zaglavlje fi nancijskih izvještaja za 2013.

Na fi nancijske izvještaje potrebno je upisa i RNO broj dodijeljen od Ministarstva fi nancija prilikom upisa neprofi tne organizacije u Registar neprofi tnih organizacija.

RNO broj može se pronaći na internetskoj stranici Mi-nistarstva fi nancija (www.mfi n.hr – Državna riznica – Računovodstvo – Neprofi tno računovodstvo).

V. NAPOMENE UZ POPUNJAVANJE OBRAZACA: BIL-NPF I PR-RAS-NPF

Na zahtjev Državnog ureda za reviziju napominjemo da Obrazac: BIL-NPF mora bi u potpunos uravno-težen što znači da ne smije postoja nikakva razlika u iskazanim vrijednos ma ak ve i pasive jer i najmanja razlika pri objedinjavanju podataka dovodi do većih neuravnoteženos .

U obrascu: BIL-NPF ne mogu istodobno bi popunjeni podaci na:

• AOP 199 Višak prihoda i AOP 200 Manjak prihoda

Popunjavaju se svi stupci Obrasca: PR-RAS-NPF, da-kle stupac 4 Ostvareno prethodne godine i stupac 5 Ostvareno jekom razdoblja od 1. siječnja do 31. pro-sinca 2013.

102

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

Stupac 4. Ostvareno prethodne godine ne popunjava-ju neprofi tne organizacije koje su osnovane jekom 2013. i pravne osobe koje su jekom 2013. prešle iz proračunskog na računovodstvo neprofi tnih organi-zacija.

Napominjemo da se FINA-i ne mogu preda fi nancij-ski izvještaji za 2012. nego ih neprofi tna organizacija čuva u svojoj arhivi.

U obrascu: PR-RAS-NPF ne mogu istodobno bi po-punjeni podaci na AOP-ima:

• AOP 126 Višak prihoda poslovanja i AOP 127 Ma-njak prihoda poslovanja,

• AOP 128 Višak prihoda – preneseni i AOP 129 Ma-njak prihoda – preneseni,

• AOP 130 Višak prihoda i primitaka raspoloživ u slje-dećem razdoblju i AOP 131

Manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju.

U dijelu dodatnih podataka Obrasca: PR-RAS-NPF (od AOP 138 do AOP 143) traži se iskazivanje vrijednos ostvarenih inves cija u novu dugotrajnu imovinu.

VI. NAPOMENA UZ VOĐENJE RAČUNOVODSTVA

SINDIKATI I OSTALE NEPROFITNE ORGANIZACI-JE KOJE U SVOM SASTAVU IMAJU PODRUŽNICE (OGRANKE)

U fi nancijskim izvještajima neprofi tnih organizacija koje u svom sastavu imaju organizacijske jedinice koje nemaju pravnu osobnost (npr. sindika , podružnice i sl.) uočene su određene nepravilnos vezane uz vo-đenje računovodstva i predaje fi nancijskih izvještaja.

Obveza je neprofi tne pravne osobe da u fi nancijskim izvještajima iskaže objedinjene podatke za cjelovitu neprofi tnu organizaciju u cijelos uzimajući u obzir i središnjicu i organizacijske jedinice. Ovaj izvještaj mora obuhva podatke iz jedinstvene glavne knjige, a organizacija računovodstva ustrojava se na način

da je poslovanje i središnjice i organizacijskih jedini-ca vidljivo u jednoj glavnoj knjizi odnosno na razini neprofi tne pravne osobe. Način na koji organizacijske jedinice dostavljaju podatke za evidencije u jedin-stvenoj glavnoj knjizi, određuje se statutom i drugim internim propisima neprofi tnih pravnih osoba (sindi-kata i dr.).

Iz navedenog proizlazi kako organizacijske jedinice ne mogu samostalno sastavlja i predava fi nancijske izvještaje za eksterno izvještavanje.

Gore navedeno primjenjuje se i u slučaju kada or-ganizacijske jedinice neprofi tnih pravnih osoba (sindi-kalne podružnice, ogranci i sl.) imaju svoj transakcijski račun (žiro-račun). Podatke za knjigovodstvene evi-dencije osiguravaju po nastanku poslovnog događaja na način kako je to uređeno u internim ak ma nepro-fi tne pravne osobe. Financijski izvještaji sastavljaju se i predaju isključivo za neprofi tnu organizaciju u cjelini (središnjicu i organizacijske dijelove).

VII. UPIS U REGISTAR NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Sve neprofi tne organizacije koje do danas nisu ispu-nile obvezu upisa u Registar neprofi tnih organizacija dužne su to učini odmah.

Na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija nalazi se Obrazac: RNO i potrebne upute za ispunjenje na-vedene obveze.

Napomena: Ministarstvo fi nancija ne izdaje izvadak iz Registra neprofi tnih organizacija već je kao dokaz o upisu neprofi tne organizacije u Registar dovoljno is-pisa stranicu s podacima dobivenim nakon pretrage Registra na internetskoj stranici Ministarstva fi nanci-ja (www.mfi n.hr – Državna riznica – Računovodstvo – Neprofi tno računovodstvo).

POMOĆNIK MINISTRA I GLAVNI DRŽAVNI RIZNIČAR Miljenko Fičor

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pra na internetskim stranicama:

www. m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

103

UDK 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

1. UvodFinancijski izvještaj koji neprofi tne organizacije treba-ju sastavi i preda za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine su: Bilanca na Obrascu: BIL-N-PF, Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i Bilješke.

Financijski izvještaji se predaju do 3. ožujka 2014. go-dine:

• Državnom uredu za reviziju: Bilancu na Obrascu: BIL, Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i Bilješke te

• Financijskoj agenciji – FINA-i (za potrebe Mini-starstva fi nancija i Državnog zavoda za sta s ku): Bilancu na Obrascu: BIL i Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF. FINA-i se ne predaju Bilješke.

Izgled i sadržaj fi nancijskih izvještaja koji se predaju za 2013. godinu nije se mijenjao u odnosu na prethodnu godinu. Bilanca se sastavlja na Obrascu: BIL-NPF, koji je jednak Obrascu: BIL-NPF, što su neprofi tne orga-nizacije predavale na kraju 2012. godine, a Izvještaj o prihodima i rashodima za 2013. godinu na Obras-cu: PR-RAS-NPF, koji se primjenjivao na polugodištu 2013. godine i ne razlikuje od onoga koji se predavao za 2012. godinu. Vlada Republike Hrvatske usvojila je na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine Ured-bu o izmjenama i dopunama Uredbe o računovod-

stvu neprofi tnih organizacija, koja je objavljena u Narodnim novinama broj 158/13.

Ovom Uredbom koja je stupila na snagu 1. siječnja 2014. godine mijenja se računski plan, podiže grani-ca za jednokratni otpis dugotrajne nefi nancijske ma-terijalne imovine i granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje fi nancijskih izvještaja. Među m, navedene informacije nisu rele-vantne za sastavljanje i predaju fi nancijski izvještaji neprofi tnih organizacija za 2013. godinu, budući da se fi nancijski izvještaji za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine predaju na obrascima koji su sastavni dio Uredbe o računovodstvu neprofi tnih organizacija iz 2008., odnosno 2009. godine (NN, br. 10/08 i 7/09), a koji se nisu mijenjali u odnosu na pret-hodnu godinu.

2. Utvrđivanje rezultata za 2013. godinuNa kraju poslovne godine utvrđuje se rezultat poslo-vanja na računima skupine 52 Rezultat poslovanja i obavljaju zaključna knjiženja međusobnim zatvara-njem računa rashoda i prihoda na skupinama računa razreda 3 Prihoda i 4 Rashoda. Prije sastavljanja te-meljnice i utvrđivanja ukupnih rashoda i prihoda koji se prenose na račun 5211 Obračun prihoda i rashoda, valja prethodno provjeri jesu li pravilno iskazani ras-hodi i prihodi, pojedinačno i po razinama.

Utvrđivanje rezultata u neprofi tnom računovodstvu obavlja se u nekoliko faza:

Utvrđivanje rezultata i sadržaj godišnjih fi nancijskih izvještaja neprofi tnih organizacija za 2013. godinuIvana Jakir-Bajo *

U br. 1. TIM4PIN MAGAZINA, u članku Pripreme za sastavljanje i predaju godišnjih fi nancijskih izvještaja neprofi tnih organizacija za 2013. godinu, podsje li smo neprofi tne organizacije na rok i obvezu sastavlja-nja i predaje fi nancijskih izvještaja, te dali odgovore na specifi čna pitanja u vezi s primjenom kriterija za utvr-đivanje obveze sastavljanja i predaje fi nancijskih izvještaja za 2013. godinu. Uputa Ministarstva fi nancija za izradu i predaju fi nancijskih izvještaja neprofi tnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine objavljena je u svom izvornom tekstu u ovom broju. Autorica u ovom članku ulazi u sadržaj fi nancijskih izvještaja i način utvrđivanja rezultata za 2013. godinu.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu fi nancija RH, Zagreb.

104

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

1) utvrđivanje i iskazivanje prihoda i rashoda obra-čunskog razdoblja

2) usporedba ostvarenih prihoda i rashoda (obračun prihoda i rashoda)

3) prijenos utvrđene razlike prihoda i rashoda na vi-šak/manjak.

Primjer:

Neprofi tna organizacija je u poslovnoj godini ostvarila:

Rashodi (skupina 41 - 46) 500.000,00 kn

Prihodi (skupina 31 - 36) 300.000,00 kn

1) Utvrđivanje i iskazivanje prihoda i rashoda za 2013. godinu

Na kraj poslovne godine svi računi u razredima 3 i 4 se zatvaraju. U nastavku je dan primjer zatvaranja ra-čuna razreda 3 i 4.

3 Prihodi 3911 Raspored prihoda

S0 300.000 300.000 (1) S0 izravnanja 300.000 (2) 300.000

(1) 300.000 300.000 300.000 300.000

5211 Obračun prihoda i rashoda

300.000 (2)

4 Rashodi 4911 Raspored rashoda

S0 500.000 (1) 500.000 500.000 S0 izravnanja 500.000 (2)

500.000 500.000 (1) 500.000 500.000

5211 Obračun prihoda i rashoda

(2) 500.000

2) Usporedba ostvarenih prihoda i rashoda (obra-čun prihoda i rashoda)

Za ukupan iznos rashoda odobrava se račun raspore-da rashoda u skupini 49 i zadužuju račun 5211-Obra-čun prihoda i rashoda. Za ukupan iznos prihoda zadu-žuje se račun rasporeda prihoda u skupini 39 i odo-brava račun 5211-Obračun prihoda i rashoda.

R.br. Opis Iznos


1 2 3 4 51. Obračun rashoda i prihoda

- ukupni rashodi 500.000 4911 4 1-46- obračun rashoda 500.000 5211 4911- ukupni prihodi 300.000 31-36 3911- obračun prihoda 300.000 39111 5211- manjak 200.000 5211

Dakle, na račun 5211 Obračun prihoda i rashoda pre-nose se (preko računa rasporeda rashoda - 4911 i rasporeda prihoda - 3911) ukupni ostvareni prihodi i rashodi, te se utvrđuje rezultat poslovanja ostvaren u tekućoj godini.

Neprofi tna organizacija u primjeru, ostvarila je u po-slovnoj godini manjak prihoda od 200.000,00 na što ukazuje i dugovni saldo na odjeljku 5211.

3) Prijenos utvrđene razlike prihoda i rashoda na višak/manjak

Rezultat se utvrđuje prenošenjem stanja s računa obračuna prihoda i primitaka 5211 na račune podsku-pine 522 Višak/manjak prihoda. Ako je potražna stra-na na računu 5211 Obračun prihoda i rashoda veća od dugovne za utvrđenu razliku, zadužuje se račun obračuna prihoda i rashoda i odobrava odgovaraju-ći račun viška prihoda u skupini 52, odnosno račun 5221.

Ako je dugovna strana na računu 5211 Obračun pri-hoda i rashoda veća od potražne za utvrđenu razliku odobrava se račun obračuna prihoda i rashoda i za-dužuje račun manjka prihoda u skupini 52, odnosno račun 5222.

R.br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Prijenos obračuna prihoda i

rashoda- prijenos manjka prihoda poslovanja 200.000 5222 5211

Preneseni višak prihoda iz 2012. godine mogao se, ako mu nije određena namjena, koris za pokriće rashoda tekuće 2013. godine. Rashodi 2013. godine knjiže se uobičajeno – primjenom načela nastan-ka poslovnog događaja, a preneseni višak prihoda nije potrebno ponovo iskaziva u prihodima od tekuće godine. Dakle, višak 2012. godine ne iska-zuje se ponovo u prihodima od tekuće – 2013. go-dine. Ostvareni manjak tekuće godine prebit će se s viškom prihoda prethodnih razdoblja, kao što je utvrđeno člankom 63. Uredbe o računovodstvu ne-profi tnih organizacija, da se saldo na kraju godine na podskupini 522 utvrđuje prebijanjem računa viška i manjka.

Troškovi tekućeg razdoblja ne smiju se direktno knji-ži na teret viška prihoda prethodnih godina. Kod za-ključivanja godine, na računu 5211 Obračun prihoda i rashoda sučeljavaju se prihodi i rashodi tekuće go-dine, a stanje se prenosi na račune podskupine 522 Višak/manjak prihoda na kojem se, u ovom slučaju, nalaze i preneseni saldo viška iz prethodnih godina kojim će se pokri troškovi tekućeg razdoblja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

105


3. BilancaBilanca je sustavni pregled imovine, obveza i vlas h izvora, na određeni datum. Dakle, u bilanci s jedne strane pra mo imovinu (AOP 001), a s druge strane obveze i vlas te izvore (AOP 145). Osnovno obiljež-je Bilance je bilančna ravnoteža prema kojoj ukupna imovina mora bi jednaka, odnosno uravnotežena s ukupnim obvezama i vlas m izvorima. Imovina su resursi koje neprofi tna organizacija kontrolira kao re-zultat prošlih događaja i od kojih se očekuju buduće koris u obavljanju djelatnos . Pra se po vrs , traj-nos i funkciji u obavljanju djelatnos , a u neprofi t-nom sustavu temeljno se klasifi cira na: nefi nancijsku imovinu – razred 0 i fi nancijsku imovinu – razred 1.

Obveze su neizmirena dugovanja proizašla iz prošlih događaja, za čije namirenje se očekuje odljev resursa. Vlas izvori su ostatak imovine nakon odbitka svih obveza. Imovina i obveze iskazuju se po računovod-stvenom načelu nastanka događaja, a tuđa imovina pra se u izvanbilančnoj evidenciji. Bilanca se sastav-lja na Obrascu: BIL-NPF sljedećeg izgleda:

• stupac 1 - broj računa iz računskog plana• stupac 2 - naziv računa• stupac 3 - AOP oznaka• stupac 4 - stanje 1. siječnja godine za koju se sa-

stavlja izvještaj, odnosno na dan početka poslova-nja u toku godine

• stupac 5 - stanje 31. prosinca godine za koju se sa-stavlja izvještaj, odnosno na dan prestanka poslo-vanja

• stupac 6 - indeks promjene stanja (upisuje se cijeli broj bez decimala).

Za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godi-ne popunjavaju se svi stupci Obrasca: BIL-NPF-a. U bilancu se unose podaci iz glavne knjige i ne smiju se razlikova . Iznosi se upisuju u kunama bez lipa, a ako nema eviden ranih iznosa upisuje se cr ca.

Kontrole Obrasca: BIL-NPF

U elektroničke obrasce ugrađen je sustav kontro-la. Riječ je prvenstveno o matema čkim kontrola-ma, primjerice: zbroj svih podAOP oznaka mora da zbrojnu AOP oznaku i slično. Matema čke kontrole nadopunjene su i logičkim kontrolama, koje proizlaze iz načina evidencija. Ključna kontrola Obrasca: BIL-N-PF koja ukazuje na ispravnost i ažurnost provedenih knjiženja u glavnoj knjizi, a koje su podloga unosu po-dataka u Bilancu jest:

AOP 001 Imovina = AOP 145 Obveze i vlas izvori

Nadalje, u dijelu iskazivanja rezultata važno je ista-knu da u Obrascu: BIL-NPF neprofi tna organizacija ne može istovremeno iskaza višak prihoda na AOP

199 i manjak prihoda na AOP 200. Na ove dvije AOP oznake iskazani su viškovi i manjkovi, koji su rezultat prebijanja rezultata poslovanja tekuće godine s pre-nesenim rezultatom (viškom ili manjkom) iz prethod-nih godina.

Isječak iz Obrasca: BIL-NPF

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF

Jedna od važnih kontrola ispravnos fi nancijskih iz-vještaja, kako Obrasca: BIL-NPF, tako i Obrasca: PR-RAS-NPF, koja ukazuje i na njihovu povezanost, tako-đer je u dijelu iskazivanja rezultata poslovanja. Ako je neprofi tna organizacija iskazala višak prihoda na AOP 199 Obrasca: BIL-NPF kao konačan rezultat svog po-slovanja na dan 31. prosinca 2013. godine, tada is taj rezultat mora bi iskazan na AOP 130 Obrasca: PR-RAS-NPF. Odnosno u slučaju poslovanja s manjkom, AOP 200 Obrasca: BIL-NPF mora odgovara manjku prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju iskazanog na AOP 131 Obrasca: PR-RAS-NPF.

Dakle, ključne kontrole između Obrasca: BIL-NPF i Obrasca: PR-RAS-NPF su:

AOP 199 Obrasca: BIL-NPF = AOP 130 Obrasca: PR-RAS-NPF

AOP 200 Obrasca:BIL-NPF= AOP 131 Obrasca: PR-RAS-NPF

Sljedeće kontrola ispravnos obrazaca u vezi je s iskazivanjem stanja novčanih sredstava. Stanje iska-zano na skupini 11 Novac u banci i blagajni AOP 075 Obrasca: BIL-NPF treba odgovara AOP 135 Stanju novčanih sredstava na kraju razdoblja Obrasca: PR-RAS-NPF.

4. Izvještaj o prihodima i rashodima Izvještaj o prihodima i rashodima sustavni je pregled prihoda i rashoda, te fi nancijskog rezultata za poslov-nu godinu.

U Obrazac: PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci:

• stupac 1 – broj računa iz računskog plana• stupac 2 – naziv računa• stupac 3 – AOP oznaka• stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju

prethodne godine

106


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

• stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju te-kuće godine

• stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u od-nosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala).

Prva dva stupca obrasca popunjena su temeljem propisane ekonomske klasifi kacije – Računskog plana neprofi tnih organizacija.

Treći stupac je oznaka koju obrasci također imaju unaprijed popunjenu, a koja je potrebna radi auto-matske obrade podataka te kra ca naziva stupca 3, upravo to i znači - AOP oznaka.

U stupac 4. upisuju se podaci o ostvarenim prihodi-ma i rashodima te rezulta ma jekom istog razdoblja – prethodne godine.

U stupac 5. upisuju se podaci iz glavne knjige o os-tvarenim prihodima i nastalim rashodima jekom razdoblja od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine.

U stupac 6. upisuje se indeks promijene ostvareno u odnosu na ostvareno za prethodnu godinu – upisuje se cijeli broj bez decimala.

Dakle, popunjavaju se svi stupci Obrasca: PR-RAS-N-PF, stupac 4 Ostvareno prethodne godine i stupac 5 Ostvareno jekom razdoblja od 1. siječnja do 31. pro-sinca 2013. godine. Stupac 4. Ostvareno prethodne godine ne popunjavaju neprofi tne organizacije koje su osnovane jekom 2013. godine i pravne osobe koje su jekom 2013. godine prešle iz proračunskog na računovodstvo neprofi tnih organizacija.

U obrascu: PR-RAS-NPF ne mogu istodobno bi po-punjeni podaci na AOP-ima:

• AOP 126 Višak prihoda poslovanja i AOP 127 Ma-njak prihoda poslovanja

• AOP 128 Višak prihoda – preneseni i AOP 129 Ma-njak prihoda – preneseni

• AOP 130 Višak prihoda i primitaka raspoloživ u slje-dećem razdoblju i AOP 131.

Manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju.

Podaci u dijelu «Dodatni podaci»

Od AOP 132 do AOP 145 u Obrascu: PR-RAS-NPF upi-suju se dodatni podaci. Dodatni podaci mogu se po svom sadržaju i namjeni grupira u če ri dijela.

U prvom dijelu, od AOP 132 do AOP 135 pra se sta-nje novčanih sredstava na početku godine, ukupni priljevi i odljevi s računa i blagajni, te stanje novčanih sredstava na kraju godine. Drugi dio dodatnih poda-taka u potpunos je za sta s čke potrebe i obuhva-ća AOP 136 i AOP 137 na kojima je potrebno iskaza

prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem godi-ne i na osnovi sa rada.


DODATNI PODACI

11Stanje novčanih sredstava na početku godine

132

11-dugovnoUkupni priljevi na novčane račune i blagajne

133

11-potražnoUkupni odljevi s novčanih računa i blagajni

134

11

Stanje novčanih sredstava na kraju godine (AOP 132 + 133 - 134)

135

Prosječan broj zaposlenih na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj)

136

Prosječan broj zaposlenih na osnovi sa rada (cijeli broj)

137

Sadržaj trećeg dijela dodatnih podataka, od AOP 138 do AOP 145, u cijelos ukazuje na činjenicu da je ovaj dio izvještaja izrađen i za potrebe Državnog zavoda za sta s ku. U ovom dijelu od neprofi tnih organizacija traži se iskazivanje vrijednos ostvarenih inves cija u novu dugotrajnu imovinu.


Cilj prikupljanja podataka od AOP 138 do AOP 143 je mogućnost obračuna inves cija u dugotrajnu imovi-nu u kraćim vremenskim razdobljima, odnosno tro-mjesečjima. Pri tome je važno naglasi da se u na-vedene AOP oznake Obrasca: PR-RAS-NPF ne unosi stanje dugotrajne imovine na 31. prosinca 2013., iskazano na bilančnim kon ma od 051 Građevinski objek u pripremi, do 056 Ostala nefi nancijska imo-vina u pripremi.

Prema obrazloženjima Državnog zavoda za sta s -ku pod pojmom Vrijednost ostvarenih inves cija u novu dugotrajnu imovinu, obuhvaćaju se sve vrste ulaganja u novu imovinu, odnosno u nove kapacitete, kao i ulaganja za proširenje, rekonstrukciju i moderni-zaciju postojećih ili zamjenu zastarjelih, istrošenih ili

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

107


slučajnom štetom uništenih kapaciteta. Ne obuhvaća se redovno i tekuće održavanje te popravci dugotraj-ne imovine.

Ostvarenim inves cijama u novu dugotrajnu imovinu smatraju se nabave od izvođača građevinskih radova, proizvođača opreme, ostvarena ulaganja u vlas toj režiji, nabavljena dugotrajna imovina bez naknade (humanitarne pomoći i darovi), nabave opreme u trgovini, te nabave imovine od privatnih osoba, od-nosno inves cijska dobra koja još nisu bila predmet kupoprodaje između neposrednih korisnika h doba-ra. Vrijednost inves cija u novu dugotrajnu imovinu iskazuje se po kupovnim cijenama tj. obuhvaća sve transportne troškove, instalacijske troškove, kao i troškove prijenosa vlasništva (naknade bilježnicima, inženjerima, pravnicima i sl.) i sve poreze koji se pla-ćaju na prijenos.

U ostvarene inves cije u novu dugotrajnu imovinu uključuje se i rabljena oprema nabavljena isključivo u inozemstvu, budući da izravno utječe na porast nacionalnog bogatstva u zemlji. Nabave se smatraju ostvarenim u trenutku promjene vlasnika, a kod gra-đevinskih radova nabava je defi nirana ugovorom po fazama gradnje, odnosno obračunskim situacijama. Inves cije u građevinske objekte obuhvaćaju ulaga-nja u nove građevine visokogradnje, niskogradnje, hi-drogradnje i ulaganja u stambene objekte.

Inves cije u novu ostalu materijalnu dugotrajnu imo-vinu obuhvaćaju ulaganja u osnovno stado priplodne i radne stoke, pošumljavanja i dugogodišnje nasade, te ulaganja u važnija poboljšanja zemljišta. Ulaganja u novu nematerijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja, kao što su ulaganja u rudarska istraživanja, računalne programe, patente, prava, licence, književ-na i umjetnička djela. Podaci obuhvaćaju i nabavu du-gotrajne imovine fi nancijskim leasingom.

U iskazane podatke ne uključuje se nabava zemljišta, jer se transakcije nabave i prodaje poništavaju na ra-zini države. Četvr dio Obrasca pra bilančnu poziciju – stanje zaliha na dan 1. siječnja i na dan 31. prosinca 2013. godine. Budući da se od AOP 138 do AOP 144 ne mogu uspostavi matema čke ni/ili logičke kon-trole, na AOP 145 uspostavljen je kontrolni zbroj.


4. BilješkeBilješke su, uz fi nancijske izvještaje, detaljnija razrada i dopuna podataka iz Bilance i Izvještaja o prihodima i rashodima. Bilješke mogu bi opisne, brojčane ili

kombinirane. Označavaju se rednim brojevima s pozi-vom na AOP oznaku izvještaja na koju se odnose.

Obvezne Bilješke uz Bilancu jesu:

• pregled ostalih ugovornih odnosa i sl., koji s ispu-njenjem određenih uvjeta mogu posta obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu koji su u jeku itd.)

• pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i krat-koročnih kredita i zajmova, te posebno robnih kre-dita i fi nancijskih najmova (leasing).

seminarFinancijski izvještaji za 2013. i novine u poslovanju neprofi tnih organizacija u 2014. godini

Zagreb, hotel Central, 19. veljače 2014. s početkom u 10 sa








108


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

1. UvodKada je u prosincu 2012. započela javna rasprava o Na-crtu prijedloga Zakona o udrugama u Registru udruga bilo je upisano ukupno 47.667 udruga, a početkom listopada 2013. bilo ih je već preko 50.000. To je ta-kođer dobar pokazatelj da se radi o iznimno dinamič-nom području kojemu je norma vni okvir star više od jednog desetljeća, te ga je potrebno doradi . Tijekom primjene Zakona o udrugama (NN, br. 88/01, 11/02) prisutne su brojne poteškoće koje se mogu saže kao nedovoljno jasne odredbe o: upravljanju udru-gom i jelima udruge, udruživanju udruga u saveze, članstvu, skupš ni, poš vanju načela demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova kod unutarnjeg ustroja udruge, stjecanju i raspodjeli imovine, obavljanja gospodarskih djelatnos , nepre-cizne odredbe o nadzoru te odveć složen postupak li-kvidacije i brisanja udruga iz Registra udruga. Nabro-jane poteškoće nerijetko u praksi dovode do različi h tumačenja i neujednačene primjene odredbi Zakona. Ilustra van je i podatak da je samo 21.500 udruga upisanih u Registar neprofi tnih organizacija pri Mini-starstvu fi nancija (u koji su se dužne upisa sve regi-strirane udruge), te da samo oko 12.500 udruga ob-veznica predaje fi nancijskog izvješća. Iz ovih podatala razvidno je da postoji veliki raskorak između broja re-gistriranih i stvarno ak vnih udruga. Isto tako, još uvi-jek nisu dovoljno razrađeni uvje dodjele fi nancijskih podrški udrugama iz javnih izvora, te postoje različi standardi u postupanju kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini pa me i mogućnos različi h zlopora-ba u korištenju sredstava iz javnih izvora namijenje-nih za provođenje programa i projekata od interesa

za opće dobro. Veća transparentnost rada udruga kad koriste sredstva iz javnih izvora, nužna je radi jačanja povjerenja građana i javnos u svrhovitost izravnog i neizravnog fi nanciranja programa i projekata od inte-resa za opće dobro, ali i radi omogućavanja članovima udruga i zainteresiranoj javnos , da se redovito upo-znaju s temeljnim ak ma, djelatnos ma i rezulta ma rada udruga te provode nadzor u područjima od nji-hova interesa. Ograničeni opseg podataka u Registru udruga kao i nedostupnost podataka iz fi nancijskih izvještaja udruga o fi nancijskom poslovanju udruga, prepreka je približavanju rada udruga široj javnos . Kao dodatni problem u praksi pokazala se i neodgo-varajuća klasifi kacija udruga u Registru udruga prema području njihovih ciljeva i djelatnos , jer se udruge u Registru udruga razvrstavaju prema vrlo proizvoljno utvrđenim skupinama i podskupinama djelatnos , na što same udruge nemaju nikakvog utjecaja i što često onemogućuje udruge u zagovaranju svih prava i inte-resa zbog kojih su osnovane.

2. Opsežno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću

Prijedlog novog Zakona o udrugama pripremljen je uzimajući u obzir rezultate inicijalne javne rasprave o izazovima u provedbi i dosadašnjim učincima proved-be Zakona o udrugama (održanoj još 6. ožujka 2012.), te opsežnog savjetovanja sa zainteresiranom javno-šću. Savjetovanje je obuhvaćalo jednomjesečnu in-ternetsku javnu raspravu (kojoj se sa svojim konkret-nim komentarima i prijedlozima odazvalo pedesetak udruga, pet sindikalnih središnjica, pet građana i če -ri ureda državne uprave), javno savjetovanje, te dese-tak tematskih rasprava s pojedinim jelima državne i javne uprave. Svi komentari i prijedlozi pažljivo su razmotreni, brojni su i prihvaćeni, a svi neprihvaće-

Novi Zakon o udrugama je pred usvajanjemVesna Lendić Kasalo *

S ciljem osiguravanja učinkovitog djelovanja udruga sa svojstvom pravne osobe te stvaranja preduvjeta za djelotvorno fi nanciranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj, Vlada Republike Hrvatske je 3. listopada 2013. upu la u saborsku proceduru Prijedlog Zakona o udrugama. U trenutku objave ovoga teksta Prijedlog Zakona je već raspravljen i očekuje se njegovo skoro usvajanje. Javna rasprava o novinama odvijala se od konca prošle godine i predloženi tekst trebao bi pred-stavlja konsenzus svih zainteresiranih strana. U članku autorica predstavlja osnovne elemente Zakona i intencije novih zakonskih rješenja.

* Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., zamjenica ravnatelja Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

109


ni komentari detaljno su obrazloženi. Svi prijedlozi i komentari javno su dostupni na internetskoj stranici Ministarstva uprave.

3. Najvažnije promjene u Zakonu o udrugama

Prijedlogom novog Zakona o udrugama jasnije se uređuje osnivanje, pravni položaj, djelovanje, regi-stracija, fi nanciranje, imovina, odgovornost, statusne promjene, nadzor, prestanak postojanja udruge sa svojstvom pravne osobe, te djelovanje predstavništa-va stranih udruga u Republici Hrvatskoj. Navodimo najvažnije izmjene u odnosu na važeći Zakon.

Po prvi puta utvrđena su načela djelovanja udruge (načelo neo-visnos , javnos , demokratskog ustroja, neprofi tnos i načelo slo-bodnog sudjelovanja u javnom ži-votu).

Sukladno međunarodnim konven-cijama propisano je da osnivač udruge može bi i punoljetna osoba lišena poslovne sposobnos u poduzimanju radnji koje se odnose na osobna i imovinska prava, te maloljetna osoba s navr-šenih 14 godina, ali po Zakonu propisanom postupku. U trenutku osnivanja udruge minimalno jedan osnivač mora ima potpunu poslovnu sposobnost, a osoba ovlaštena za zastupanje udruge može bi samo osoba sa potpunom poslovnom sposobnošću.

Proširen je obvezni sadržaj statuta s ciljem olakša-vanja rada jela upravljanja i veće transparentnos rada udruga. S m u vezi, utvrđeno je da statut, po-red onoga što je propisano važećim Zakonom sadrži i odredbe o područjima djelovanja sukladno ciljevima, gospodarske djelatnos sukladno zakonu, ako ih obavlja, načinu osiguranja javnos djelovanja udru-ge, odredbe o sazivanju skupš ne u slučaju isteka mandata, te odredbe o izboru i opozivu likvidatora, a koje su nužne radi mogućnos provedbe odredbi ovog Zakona u vezi s prestankom rada udruge.

Jasnije su propisane odredbe u vezi s upravljanjem udrugom, te jelima udruge, posebno u odnosu na skupš nu (sastav, nadležnost i održavanje sjednica), koje se primjenjuju samo ako statutom udruge nije drukčije propisano (supsidijarna primjena) te je utvr-đena i ovlast osobe ovlaštene za zastupanje udruge. Slijedom toga, naglašena je autonomnost udruge da statutom uređuje način izbora i mandata predstavni-ka u skupš ni udruge, ako skupš nu ne čine svi člano-vi udruge, kao i način sudjelovanja u radu skupš ne udruge punoljetnih osoba lišenih poslovne sposob-nos u poduzimanju radnji, koje se odnose na osob-

na i imovinska prava, te maloljetnih osoba članova udruge. Osim toga, udruge su dužne autonomno ure-di i način sazivanja sjednica skupš ne, pa i u slučaju isteka mandata osoba ovlaštenih za zastupanje i jela upravljanja udruge,

Jasnije su propisane odredbe o nazivu udruge, kao i uvje pod kojima se u naziv udruge može unije ime ili dio imena fi zičke osobe, što važećim Zakonom nije propisano.

Strane udruge upisuju se u Upisnik predstavništava stranih udruga koji vode uredi državne uprave u žu-paniji odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove opće uprave (dalje u tekstu: nadležni ure-

di), prema sjedištu strane udruge. Prema važećem Zakonu, strane udruge se upisuju u Registar stra-nih udruga u Republici Hrvatskoj, kojeg vodi Ministarstvo uprave. Novim se zakonom omogućava ostvarivanje pravne zaš te dvo-stupanjskim rješavanjem ovih upravnih stvari, tako da se propi-

suje pravo na žalbu pro v prvostupanjskih rješenja nadležnih ureda o upisu ili upisu promjena strane udruge u navedeni Upisnik, a o kojoj odlučuje Mini-starstvo uprave.

Poseban naglasak je stavljen na javnost i veći op-seg podataka upisanih u Registar udruga i Upisnik predstavništava stranih udruga. Tako bi sukladno ovom zakonu, svi podaci upisani u te registre i sta-tut udruge bili javni, sukladno posebnim propisima i javno dostupni na internetskoj stranici Ministar-stva uprave. Imajući u vidu da se uskoro očekuju i izmjene u propisima kojima se uređuje fi nancijsko poslovanje i računovodstvo neprofi tnih organizaci-ja predviđeno je da u Registru udruga poveznica-ma na Registar neprofi tnih organizacija javno budu dostupna i izvješća o fi nancijskom poslovanju udru-ge s propisanom dokumentacijom, što bi uvelike trebalo olakša fi nanciranje udruga iz javnih izvora i pridonije transparentnos njihova djelovanja za opće dobro.

Odredbe o imovini i fi nancijskom poslovanju udru-ge temeljito su dorađene u pogledu defi niranja što čini imovinu, pod kojim uvje ma udruga može obavlja gospodarske djelatnos , ali i jači nadzor ako udruga obavlja gospodarske djelatnos . Iako je to bilo moguće i do sada, izričito je navedeno da udruga može osnova trgovačko društvo radi obavljanja gospodarskih djelatnos , u svrhu ostva-rivanja ciljeva utvrđenih statutom, a uzajamne od-nose uređuju ugovorom. Ako trgovačko društvo ostvari višak prihoda nad rashodima, ono se mora

...izričito je navedeno da udruga može osnova trgovačko društvo radi obavljanja gospodarskih djelatnos ...

110


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

koris isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom udruge.

Prijedlogom Zakona uređeno je fi nanciranje progra-ma i projekata od interesa za opće dobro iz javnih izvora (državnog i proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave i fondova Europ-ske unije), koje provode udruge. Kriterije, mjerila i postupke fi nanciranja programa i projekata od in-teresa za opće dobro koje provode udruge pobliže će bi uređeni Uredbom koju donosi Vlada, na pri-jedlog Ureda za udruge u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Donošenjem Uredbe prestat će važi Kodeks pozi vne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje fi nancijske potpore progra-mima i projek ma udruga (NN, br. 16/08).

Pored odredbi o odgovornos za obveze udruge, propisane su i odredbe o odgovornos osoba ovla-štenih za zastupanje udruge i članova udruge za šte-tu učinjenu u udruzi ili udruge prema trećim osoba-ma tako da odgovaraju sukladno općim propisima o odgovornos za štetu.

Prijedlogom Zakona uređena su i pitanja statusnih promjena, odnosno promjena pravnog položaja udruge izvršenog na osnovu odluke nadležnog jela u skladu sa statutom i ovim zakonom, pri čemu se misli na pripajanje, spajanje i podjelu udruge. Uvođenjem statusnih promjena kao novog poglavlja u Zakon o udrugama odgovara se na stvarne probleme i situa-cije u kojima se udruge nalaze u svakodnevnoj praksi. Ujedno se statusne promjene is ču i kao dodatni ra-zlog za prestanak postojanja udruge

Prijedlogom Zakona dodatno se preciziraju nadležno-s za obavljanje nadzora nad radom udruge. I dalje se primarni nadzor povjerava članovima udruge, te ostalim zainteresiranim pravnim i fi zičkim osobama, upravni nadzor Ministarstvu uprave, inspekcijski nad-zor nad radom udruge nadležnim uredima. Detaljno se propisuje opseg i postupak inspekcijskog nadzora nad radom udruge, a posebno se propisuje i inspek-cijski nadzor nad obavljanjem djelatnos udruge nadležnim ministarstvima, odnosno drugim jelima državne uprave, a Ministarstvu fi nancija nadzor nad fi nancijskim poslovanjem udruga i podnošenjem pro-pisanih fi nancijskih izvješća.

Odredbama o prestanku postojanja udruge nastoji se riješi postupanje nadležnih ureda u slučajevima kad nastupi neki od razloga za prestanak postojanja udru-ge. S ukladno zahtjevima iz prethodne javne rasprave, prijedlogom Zakona nastojalo se riješi postupanje nadležnih ureda u slučajevima kad nastupi neki od razloga za prestanak postojanja udruge, kao i uvjete raspolaganja imovinom udruge u slučaju prestanka

postojanja udruge. U slučaju kada skupš na udruge donese odluku o prestanku udruge, likvidator udruge dužan je nadležnom uredu podnije zahtjev za upis prestanka djelovanja udruge u roku od osam dana od dana donošenja odluke. S obzirom na to da je pra-vomoćna odluka suda o ukidanju udruge navedena u ovom članku kao jedan od razloga prestanka udruge, u ovom Zakonu nije predviđeno poglavlje o zabrani djelovanja udruge kao što je to slučaj u važećem Za-konu. Naime, postojanje odredaba o zabrani udruge imalo je svoj smisao prilikom donošenja važećeg Za-kona o udrugama, jer u vrijeme njegova donošenja još nije bio donesen Zakon o odgovornos pravnih osoba za kaznena djela. Nakon donošenja Zakona o odgovornos pravnih osoba za kaznena djela, odred-be o zabrani udruge izgubile su svoj smisao te postale izlišne. Osim toga, sa stajališta načela proporcional-nos bilo bi izuzetno teško opravda zabranu udruge zbog nekog nezakonitog djelovanja koja ujedno ne predstavlja neko kazneno djelo za koje se, prema Za-konu o odgovornos pravnih osoba za kaznena djela, može izreći sankcija ukidanja pravne osobe.

Novina je da će pod uvje ma propisanim ovim za-konom, udruga moći presta postoja po skraće-nom postupku, u kojem se neće mora provodi postupak likvidacije, a za moguće obveze udruge bit će solidarno odgovorni članovi upravnog (izvrš-nog) jela, temeljem dane izjave pred javnim biljež-nikom, pet godina od dana brisanja udruge iz Regi-stra udruga.

Novina u Prijedlogu zakona o udrugama je i ins tut likvidatora, kojega Zakon defi nira kao osobu koju je

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

111


imenovalo nadležno jelo udruge, koja zastupa udru-gu u postupku likvidacije i koja je upisana u Registar udruga, odnosno kao osobu koja je ovlaštena za za-stupanje udruge do okončanja postupka likvidacije i brisanja udruge iz Registra udruga. Pritom se is če da likvidator ne mora bi član udruge. Zakon to izričito ne navodi, ali likvidator može bi i pravna osoba.

Zakon je predvidio i niz prekršajnih odredbi s kazna-ma koje se kreću od 2.000,00 do 10.000,00 kuna za udrugu, odnosno 1.000,00 do 5.000,00 kuna za fi zič-ku osobu.

U prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Za-kona o udrugama, utvrđena je obveza udruga da u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, usklade svoje statute sa Zakonom, a za one koje to ne učine nadležni ured će po službenoj duž-nos brisa udrugu iz registra udruga, uz prethodnu javnu objavu poziva eventualnim vjerovnicima da pri-jave svoje tražbine u roku od 30 dana od dana objave javnog poziva.

4. Očekivani učinci novoga Zakona Očekuje se da bi usvajanjem Zakona o udrugama u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske bili učinjeni bitni pomaci u norma vnom okviru za djelovanje udruga u Republici Hrvatskoj. Prije svega, osigurat će se veća transparentnost i javnost djelova-nja udruga, a me i veći prostor za jačanje povjerenja građana u rad udruga, kao najbrojnijih aktera orga-niziranog civilnog društva te sve važnijih čimbenika društvenog i gospodarskog života u Hrvatskoj. Većom transparentnos rada i dostupnos javnos , stvorit će se i preduvjet da primarni nadzor nad radom udru-ga obavljaju sami članovi, ali i zainteresirane fi zičke i pravne osobe, te šira javnost.

Niz otvorenih pitanja u ovom području, kao što je primjerice klasifi kacija udruga prema ciljevima nji-hova osnivanja i djelovanja, ujednačeno postupanje nadležnih ureda u vođenju Registra, opseg podataka koji se javno objavljuju i sl., riješit će se pravilnikom o Registru udruga i Upisniku predstavništava stra-nih udruga koji bi ministar nadležan za poslove opće uprave trebao donije u roku od 30 dana od dana stupanja Zakona na snagu.

Preciznijim defi niranjem odredbi vezanih uz imovi-nu, obavljanje gospodarskih djelatnos i fi nanciranje udruga spriječit će se moguće zloporabe udruga, od-nosno onemogući oni koji za svoje poslovne potre-be zloupotrebljavaju pravni status udruge, ali će se stvori podloga za djelotvornije fi nanciranje progra-ma i projekata od interesa za opće dobro koje provo-

Pred Vama je jedinstvena publikacija koja obra-zlaže novi zakonodavni i ins tucionalni okvir javne nabave, prak čnu primjenu javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, te nove postulate koje Europska unija postavlja pred su-dionike sustava općenito. Publikacija je primarno namijenjena osobama koje sudjeluju ili će sud-jelova svakodnevno u procesu javne nabave od planiranja, preko pripreme i provođenja postupa-ka, te ugovaranja i realizacije nabave.

S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, ins tucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju učin-i kako bi se prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvari zaš tu prava u sustavu javne nabave kroz prikaz prakse Državne komisije za kontrolu javne nabave i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeni prilikom izjavljivanja žalbe u sustavu javne nabave.

Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen)

Knjiga je

ažurirana novim

zakonskim

izmjenama!

de udruge u Republici Hrvatskoj i osigura jasan okvir za obavljanje gospodarskih djelatnos odnosno soci-jalnog poduzetništva. Novim odredbama o prestanku postojanja, likvidaciji i brisanju omogućit će se lakše brisanje udruga iz Registra, a me će se javnos da točniji uvid u stvarnu brojnost i ak vnost udruga te općenito dinamiku osnivanja i prestanka postojanja udruga u Hrvatskoj.

112

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 336.2 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

1. UvodRačunovodstvo ustanova, udruga i ostalih neprofi tnih organizacija propisano je Uredbom o računovodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 10/08, 7/09 i 158/13; dalje u tekstu: Uredba). Odredbe ove Uredbe ure-đuju područje: knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, organizacije knjigovodstva, obavljanje popisa imovine i obveza, načela iskazivanja imovine, obveza, vlas h izvora, prihoda i rashoda, sadržaj i primjenu računskog plana, fi nancijsko izvještavanje i druga po-dručja koja se odnose na računovodstvo neprofi tnih organizacija.

Višegodišnjom primjenom Uredbe uočena je potreba za uspostavljanjem zakonodavnog okvira kojim bi se propisao sustav dobrog fi nancijskog upravljanja i kon-trola, ne samo u dijelu računovodstva, već planiranja i programiranja, izrade fi nancijskih planova i njihovog izvršavanja te izvještavanja. Nadalje, Uredba nije ade-kvatno odgovorila na zahtjeve za primjenom načela javnos i transparentnos , posebice u dijelu fi nan-cijskog izvještavanja. Nacionalna strategija stvaranja po cajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2011.-2016., predvidjela je izradu Zakona o računo-vodstvu neprofi tnih organizacija kojim će se uredi i pitanja transparentnog uvida u trošenje sredstava iz javnih izvora dodijeljenih organizacijama civilnoga društva kao neprofi tnim organizacijama. Strategija je također predvidjela unapređenje sta s čkog praće-nja organizacija civilnog društva uvođenjem obveza dostave fi nancijskih izvještaja za neprofi tne organiza-

cije, ali prilagođeno izvorima fi nanciranja, visini pri-hoda i vrijednos imovine. Nadalje, Akcijskim planom za provedbu inicija ve Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj 2012.-2013. zatraženo je da se kroz novi Zakon o računovodstvu neprofi tnih organi-zacija uvede obveza javne objave fi nancijskih izvješta-ja neprofi tnih organizacija.

Vlada RH usvojila je 30. siječnja 2014. godine Prijed-log zakona o fi nancijskom poslovanju i računovod-stvu neprofi tnih organizacija i upu la ga u saborsku proceduru donošenja (predviđena su dva čitanja). U nastavku teksta daje se osvrt na ključne odredbe na-vedenog Prijedloga.

2. Obveznici primjeneOdredbe Zakona u najvećem dijelu odnose se one ne-profi tne organizacije koje su trenutno obveznici pri-mjene Uredbe o računovodstvu neprofi tnih organi-zacija. Dakle, obveznici primjene Zakona jesu domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindika , vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe ko-jima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobi , za koje iz posebnih propisa proizlazi da su ne-profi tnog karaktera. Osim navedenih neprofi tnih or-ganizacija odredbe ovoga Zakona koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i upis u Registar neprofi t-nih organizacija primjenjuju se na poli čke stranke. Financijsko poslovanje, izvještavanje i nadzor poli č-kih stranaka uređen je Zakonom o fi nanciranju poli- čkih ak vnos i izborne promidžbe (NN, br. 24/11,

61/11 i 27/13).

Osvrt na Prijedlog zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacijaIvana Jakir-Bajo *

O novom načinu reguliranja računovodstva i dijela fi nancijskog poslovanja neprofi tnih organizacija već se duže vrijeme raspravlja u stručnoj javnos . Vlada RH usvojila je 30. siječnja 2014. godine Prijedlog zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija i upu la ga u saborsku proceduru donoše-nja (prvo čitanje). Autorica u tekstu daje pregled ključnih odredbi Prijedloga zakona.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

113

UDK 336.2 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na podu-zetnike na koje se primjenjuju odredbe Zakona o ra-čunovodstvu, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao ni na proračunske korisnike upisane u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisni-ka, a koji fi nancijsko poslovanje i računovodstvo vode u skladu sa Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12). Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju na ustanove kojima su osnivači fi zičke osobe. Kako ni jednim računovodstvenim propisom nije izričito na-značeno koje računovodstvo vode ovakve ustanove (kao što su „privatni“ dječji vr ći, zdravstvene usta-nove, škole i domovi za starije i nemoćne i dr.) one su tek na temelju činjenice da se prema poreznim pro-pisima smatraju poduzetnicima i obveznicima poreza na dobit, primjenjivale Zakon o računovodstvu koji regulira računovodstvo poduzetnika odnosno obve-znika poreza na dobit.

3. Primjena načela dobrog fi nancijskog upravljanja i kontrola

Poslovanje neprofi tne organizacije treba se temelji na načelu dobrog fi nancijskog upravljanja i kontro-la te načelu javnos i transparentnos . Financijsko upravljanje i kontrole može se defi nira kao sustav kojim su fi nancijski aspek poslovanja neprofi tne organizacije usmjereni i kontrolirani tako da podupi-ru realizaciju ciljeva organizacije. Primjereni sustavi fi nancijskog upravljanja i kontrola uspostavljeni su onda kada upravljačka struktura planira i organizira poslovanje na način da se pruža razumna sigurnost da uspješno upravlja rizicima i da se u realizaciji ci-ljeva sredstva, uključujući i sredstva članstva, koriste pravilno, e čno, ekonomično, učinkovito i djelotvor-no. Dakle, fi nancijsko upravljanje i kontrole odnosi se na upravljačku odgovornost u planiranju, programi-ranju, izradi fi nancijskih planova i njihovoj realizaciji, računovodstvu i izvješćivanju kako bi se pos gli po-stavljeni ciljevi i osigurala zaš ta resursa od gubita-ka, neadekvatnog korištenja i prijevara. Financijsko upravljanje i kontrole obuhvaća sve aspekte vezane uz prihode/primitke, rashode/izdatke, imovinu i ob-veze. Sustavi fi nancijskog upravljanja i kontrola teme-lje se na pet međusobno povezanih komponen unu-tarnjih kontrola, koje uključuju: kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne ak vnos , informacije i komunikacije te praćenje i procjenu sustava. Za ne-profi tne organizacije koja su obveznici vođenja dvoj-nog knjigovodstva uvodi se obveza provođenja samo-procjene učinkovitog i djelotvornog funkcioniranje sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola. Zakonom je predviđeno da ministar fi nancija pravilnikom utvr-đuje način provođenja samoprocjene funkcioniranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola neprofi tnih

organizacija uzimajući u obzir visinu prihoda, vrijed-nost imovine i pravni oblik neprofi tne organizacije. Neprofi tne organizacije zanima na koji će način pro-vodi navedenu samoprocjenu. Može se reći da će se koris sličan model koji je uveden za proračune i proračunske korisnike kroz obvezu sastavljanja i predaje Izjave o fi skalnoj odgovornos kojom čelnik potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelo-tvorno funkcioniranje sustava fi nancijskog upravlja-nja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u prora-čunu odnosno fi nancijskom planu. U ovom procesu davanje Izjave, ključni instrument na temelju kojeg se Izjava i daje je Upitnik o fi skalnoj odgovornos . Upit-nik obuhvaća pitanja iz područja planiranja, izvršava-nja, računovodstva, javne nabave i izvještavanja koja služe čelniku za što objek vniju procjenu kvalitete uspostavljenog sustava fi nancijskog upravljanja i kon-trola u ovim procesima.

Zakonom se uvodi se obveza izrade fi nancijskih pla-nova za neprofi tne organizacije koje su obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva. Planiranje je osnova svakog dugoročnog djelovanja i temelj za uspješno poslovanje neprofi tne organizacije. Rezultat svakog procesa planiranja je plan. Aktualnom Uredbom o računovodstvu neprofi tnih organizacija nije utvrđe-na obveza donošenja fi nancijskih planova, stoga su tu obvezu neprofi tne organizacije najčešće uređi-vale statutom i drugim propisima kojima se uređuje njihov ustroj te djelovanje. Među m, zbog važnos koje proces planiranja ima u poslovanju neprofi tnih organizacija, Zakonom se propisuje obveza izrade fi nancijskih planova koji se sastoje od plana priho-da i rashoda, plana zaduživanja i otplata te obrazlo-ženja fi nancijskog plana. Financijski plan podnosi se na usvajanje najvišem jelu neprofi tne organizacije. Zakonski predstavnik odgovoran je za zakonito i pra-vilno izvršavanje fi nancijskog plana. Ministar fi nancija pravilnikom propisuje metodologiju i rokove izrade fi -nancijskog plana te način i uvjete izvršavanja fi nancij-skog plana.

4. RačunovodstvoPrema načinu knjiženja poslovnih promjena, nače-lima na kojima se temelje, cilju koji se želi ostvari i poslovnim knjigama koje se vode, dva su temeljna sustava knjigovodstva: jednostavno i dvojno knjigo-vodstvo. Pri vođenju jednostavnog knjigovodstva, u poslovnim knjigama se iskazuju poslovne promjene tek kada nastanu prome gotovog novca te prihodi i rashodi prema novčanom načelu. Novčano računo-vodstveno načelo znači da se učinci transakcija i osta-lih događaja priznaju ne kada nastanu, već kada se primi ili ispla novac i/ili novčani ekvivalent. Osnov-

114


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

no obilježje dvojnoga knjigovodstva jest da se svaku poslovnu promjenu obvezno eviden ra usporedo na dva različita računa iz računskog plana, a na kojima uzrokuje promjene suprotne prirode. Dvojno knjigo-vodstvo omogućava automatsku kontrolu budući da je iznos proknjižen na dugovnoj strani računa jednak iznosu proknjiženom na potražnoj strani. Prema čl. 71. Uredbe o računovodstvu neprofi tnih organizaci-ja, vodi dvojno knjigovodstvo, ni sastavlja fi nan-cijske izvještaje nisu obvezne neprofi tne organizacije čija je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 100.000,00 kuna na razini godine i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine ma-nji od 100.000,00 kuna na razini godine.

Granica za određivanje obveznika vođenja dvoj-nog knjigovodstva i predaje fi nancijskih izvještaja podiže se sa 100.000,00 kuna na 230.000,00 kuna. Tako neprofi tna organizacija čija je imovina u pret-hodne tri godine uzastopno imala vrijednost manju od 230.000,00 kuna, a godišnji je prihod ostvaren u istom razdoblju iznosio manje od 230.000,00 kuna te ako su prošle najmanje tri godine od osnivanja, neće bi u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i primje-ne računovodstvenog načela nastanka događaja te predaje fi nancijskih izvještaja. su. Neprofi tna orga-nizacija koja zadovoljava navedene kriterije dužna je vodi najmanje knjigu blagajne, knjigu primitaka i iz-dataka, knjigu ulaznih računa, knjigu izlaznih računa i popis dugotrajne nefi nancijske imovine primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovod-stvenog načela. Do sada su obveznici primjene jedno-stavnog knjigovodstva vodili knjigu blagajne i knjigu primitaka i izdataka.

Prihodi i rashodi u sustavu dvojnog knjigovodstva priznaju se uz primjenu računovodstvenog načela na-stanka događaja. Primjena ovog računovodstvenog načela nastavak je dosadašnjeg postupanja koje je utvrđeno Uredbom o računovodstvu neprofi tnih or-ganizacije. Računovodstveno načelo nastanka doga-đaja znači da se učinci transakcija i ostalih događaja priznaju kada nastanu. Zakon, kao i Uredba o računo-vodstvu neprofi tnih organizacija defi nira recipročne i nerecipročne prihode uzimajući u obzir specifi čnos fi nanciranja neprofi tnih organizacija putem članari-na, donacija, pomoći i sl. Recipročni prihodi (prihodi na temelju isporučenih dobara i usluga) priznaju se u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvje-tom da se mogu izmjeri neovisno o napla , dok se nerecipročni prihodi (donacije, članarine, pomoći, doprinosi i ostali slični prihodi) priznaju u izvještaj-nom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) najkasnije do trenutka predo-čavanja fi nancijskih izvještaja za isto razdoblje. Do-nacije povezane s izvršenjem ugovorenih programa

(projekata i ak vnos ) priznaju se u bilanci kao od-gođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovore-nih programa (projekata i ak vnos ), donacije pove-zane s nefi nancijskom imovinom koja se amor zira priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod uz prizna-vanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjerno troškovima uporabe nefi nancijske imovine u razdoblju korištenja. Način priznavanja rashoda također se ne mijenja u odnosu na dosadaš-nje postupanje. Rashodi se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju, a rashodi za utrošak kratkotrajne nefi nancijske imovi-ne u trenutku stvarnog utroška, odnosno prodaje. Troškovi nabave dugotrajne imovine se kapitaliziraju, a u rashode priznaju jekom korisnog vijeka uporabe. Dakle, rashod u vezi s nabavom dugotrajne nefi nan-cijske imovine iskazuje se prema sustavnom trošenju vrijednos nabavljene imovine.

5. Financijsko izvještavanje Zbog potrebe da se sta s čkim podacima obuhva cijeli neprofi tni sektor, uvodi se obveza dostave fi nan-cijskih izvještaja svim neprofi tnim organizacijama, ali prilagođeno visini prihoda i vrijednos imovine. Kao što je već prethodno istaknuto, dio neprofi tnih or-ganizacija i nadalje će moći vodi jednostavno knji-govodstvo, ali će ima obvezu sastavljanja godišnjih fi nancijskih izvještaja, skraćenog sadržaja u odnosu na neprofi tne organizacije koje vode dvojno knjigo-vodstvo i koje će i nadalje bi obveznici tromjesečnog izvještavanja.

Financijski izvještaji i nadalje će se podnosi Ministar-stvu fi nancija. Ministarstvo fi nancija može ovlas drugu ins tuciju za zaprimanje i obradu fi nancijskih izvještaja. Tako je u 2013. godini za poslove prikuplja-nja i obrade fi nancijskih izvještaja Ministarstvo fi nan-cija ovlas lo Financijsku agenciju (FINA).

Neprofi tne organizacije sastavljaju i podnose fi nan-cijske izvještaje na razini pravne osobe s uključenim podacima o poslovanju njenih organizacijskih dijelova. Navedena odredba unesena je u Zakon iz uputa Mi-nistarstva fi nancija upućenih neprofi tnim organizacija-ma koje u svom sastavu imaju organizacijske jedinice koje nemaju pravnu osobnost, a u čijim su fi nancij-skim izvještajima u počecima primjene Uredbe o ra-čunovodstvu neprofi tnih organizacija (2008. i 2009. godina) uočene nepravilnos vezane uz vođenje raču-novodstva i predaje fi nancijskih izvještaja. Obveza je neprofi tne pravne osobe da u fi nancijskim izvještajima iskaže objedinjene podatke za neprofi tnu organizaciju u cijelos uzimajući u obzir i središnjicu i organizacijske jedinice. Ovakav izvještaj mora obuhva podatke iz

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

115

UDK 336.2 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

jedinstvene glavne knjige, a organizacija računovod-stva ustrojava se na način da je poslovanje i središnjice i organizacijskih jedinica vidljivo u jednoj glavnoj knjizi, odnosno na razini neprofi tne pravne osobe. Način na koji organizacijske jedinice dostavljaju podatke za evi-dencije u jedinstvenoj glavnoj knjizi određuje se sta-tutom i drugim internim propisima neprofi tnih prav-nih osoba. Iz navedenog proizlazi kako organizacijske jedinice ne mogu samostalno sastavlja i predava fi nancijske izvještaje za eksterno izvještavanje. Ovo se primjenjuje isključivo u slučaju kada organizacijske je-dinice neprofi tnih pravnih osoba imaju svoj transakcij-ski račun (žiro račun). Podatke za knjigovodstvene evi-dencije osiguravaju po nastanku poslovnog događaja na način kako je to uređeno u internim ak ma nepro-fi tne pravne osobe. Financijski izvještaji sastavljaju se i predaju isključivo za neprofi tnu organizaciju u cjelini (središnjicu i organizacijske dijelove).

Neprofi tna organizacija koja jekom poslovne go-dine nije imala poslovnih događaja, ni u poslov-nim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužna je u rokovima propisanim za fi nancijsko iz-vještavanje Ministarstvu fi nancija dostavi izjavu o neak vnos za prethodnu poslovnu godinu. Ovo je nova obveza za neprofi tne organizacije i ona do sada nije bila uređena Uredbom.

Predviđeno je da ministar fi nancija pravilnikom o fi -nancijskom izvještavanju i Registru neprofi tnih orga-nizacija propisuje oblik i sadržaj fi nancijskih izvještaja i izjave o neak vnos , razdoblja za koja se sastavljaju, obvezu i rokove njihova podnošenja.

Uvođenje načela javnos i transparentnos očituje se između ostaloga i kroz obvezu javne objave fi -nancijskih izvještaja svih neprofi tnih organizacija kroz Registar neprofi tnih organizacija kojeg vodi Ministarstvo fi nancija. Dakle, javna objava fi nancij-skih izvještaja neće predstavlja dodatno fi nancijsko opterećenje za neprofi tne organizacije. Ovo načelo očituje se i kroz obvezu objave revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji godišnjih fi nancijskih izvještaja (za neprofi tne organizacije s ukupnih prihodom iznad 10 milijuna kuna), odnosno o uvidu u fi nancijske izvješta-je za prethodnu godinu (za neprofi tne organizacije s ukupnim prihodom iznad 3 milijuna kuna).

6. Gospodarska djelatnost Uzimajući u obzir općekorisnu svrhu za društvenu za-jednicu te potrebu razvoja civilnog društva, Zakonom o porezu na dobit, propisano je da pravne osoba kao što su udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatro-gasna društva, zajednice tehničke kulture, turis čke zajednice, vjerske zajednice, sindika , komore, sport-ski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i funda-

cije nisu obveznici poreza na dobit. Zakon o porezu na dobit pretpostavlja da navedene osobe ostvaruju određene prihode, a zbog svoje općekorisne svrhe su oslobođeni plaćanja poreza na dobit, sve dok obav-ljaju onu djelatnost za koji su temeljno oslobođeni plaćanja porez na dobit. Naime, takve pravne osobe redovito pretpostavljaju udruživanje više osoba radi ostvarivanja nekih društveno korisnih interesa.

U praksi se često događaju slučajevi da takve pravne osobe mogu obavlja i druge djelatnos koje se temelj-no smatraju oporezivim (ugos teljstvo, najam prosto-ra, prodaja proizvoda, pružanje usluga…). Stoga je Za-konom o porezu na dobit propisano još od samih poče-taka, ako osobe koje načelno nisu obveznici poreza na dobit, obavljaju gospodarstvenu djelatnost pri čemu bi neoporezivanje te djelatnos dovelo do stjecanja neo-pravdanih povlas ca na tržištu, Porezna uprava će na vlas tu inicija vu ili na prijedlog drugih poreznih obve-znika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrdi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost. Rješenje o statusu poreznog obveznika do-nosi nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu pravne osobe. Pri procjeni gospodarstvene djelatno-s utvrđuje se obavlja li se gospodarstvena djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobi ili drugih gospodarstveno procjenjivih koris . Dakle, ako načelno neprofi tna pravna osoba obavlja djelatnost koju uobi-čajeno obavljaju poduzetnici, bilo bi diskriminirajuće ne oporeziva takvu djelatnost i smatralo bi se da stječu neopravdane povlas ce na tržištu.

Zakon u bitnome ne donosi nikakvu novost vezanu za oporezivanje određene gospodarstvene djelatnos . Novost koju predviđa ovaj Zakon je vrijednosno (fi -nancijsko) ograničavanje opsega obavljanja gospo-darske djelatnos pod okriljem neprofi tne organiza-cije. Zakon nalaže da neprofi tne organizacija za inten-zivnije i opsežnije obavljanje gospodarske djelatnos na tržištu ubuduće realiziraju neizravno putem svoje-ga trgovačkog društva kojega bi za tu svrhu osnovale. Ovakva praksa prisutna je u mnogim neprofi tnim or-ganizacijama već dugi niz godina jer ove organizacije, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, mogu ne-smetano bi osnivačima trgovačkih društava. Zako-nom se utvrđuje iznos od 230.000,00 kuna prihoda ostvarenih jekom jedne godine kao granica za koju je i iznad koje je za obavljanje gospodarske djelat-nos potrebno osnova trgovačko društvo ili drugi oblik udruživanja koji nije neprofi tni. Zakonom su propisane i iznimke za neprofi tne organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnost pružanja usluga naj-ma i zakupa, koje će kao i neprofi tne organizacije koje od obavljanja gospodarske djelatnos jekom jedne godine ostvare manje od 230.000,00 kuna prihoda, a temeljem rješenja Porezne uprave postanu obveznici

116


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

plaćanja poreza na dobit, za cjelokupno fi nancijsko poslovanje vodi neprofi tno računovodstvo, dok će za gospodarsku djelatnost, a za potrebe utvrđivanja porezne obveze vodi odvojene porezne i knjigovod-stvene evidencije sukladno posebnim propisima.

7. Registar neprofi tnih organizacijaVeć je 2008. godine, odnosno jekom prve godine pri-mjene nove Uredbe o računovodstvu neprofi tnih or-ganizacija uočena potreba za većom i ažurnijom kon-trolom dostave fi nancijskih izvještaja neprofi tnih orga-nizacija Ministarstvu fi nancija i Državnom uredu za re-viziju za što je bilo potrebno osigura cjelovite podatke o obveznicima primjene neprofi tnog računovodstva. S m ciljem razmišljalo se i o povezivanju postojećih ma čnih registara (Registra udruga, Registra zaklada, Registra pri trgovačkom sudu i ostalih ma čnih regi-stara). Uz informa čku i cjenovnu zahtjevnost takvo-ga projekta, ključni argument zbog kojeg se odlučilo na ustrojavanje novog registra, pod nazivom Registar neprofi tnih organizacija (u daljnjem tekstu: Registar), leži u činjenici da postojeći registri ne sadrže elemente dostatne za praćenje fi nancijskih podataka neprofi tnih organizacija na razini sektora, kao cjeline. Ustrojavanje i obveza upisa neprofi tnih organizacija u sam Registar propisana je prvim izmjenama i dopunama Uredbe u 2009. godini. Za upis je potrebno ispuni Obrazac: RNO dostupan na stranicama Ministarstva fi nancija. Prili-kom upisa, Ministarstvo fi nancija dodjeljuje RNO broj bez kojeg nije moguća predaja fi nancijskih izvještaja ako je neprofi tna organizacija obveznik predaje izvje-štaja prema kriterijima iz Uredbe. U slučaju promjene podataka unesenih u Registar, što uključuje i obvezu sastavljanja i predaje fi nancijskih izvještaja, izvještava se Ministarstvo fi nancija na Obrascu: RNO-P. Obveznici upisa u Registar neprofi tnih organizacija istovjetni su obveznicima primjene Uredbe o računovodstvu ne-profi tnih organizacija. Podružnice sindikata, poli čkih stranaka i drugih neprofi tnih organizacija koje nemaju pravnu osobnost nisu obveznici upisa u Registar jer se upis obavlja na razini pravne osobe. Najveći broj ne-profi tnih organizacija upisivale su se prilikom osniva-nja u odgovarajući ma čni registar, a i ubuduće će to bi tako. Ovim Zakonom Registar će se i dalje nastavi vodi , među m imat će proširenu funkcionalnost na način da će fi nancijski izvještaji koje neprofi tne orga-nizacije dostavljaju bi javno dostupni putem Registra.

Neprofi tne organizacije koje su već upisane u Registar neprofi tnih organizacija, stupanjem na snagu ovoga Zakona neće ima obvezu dostavljanja prijave za po-novni upis u Registar neprofi tnih organizacija. Među- m, neprofi tne organizacije osnovane prije stupanja

na snagu ovoga Zakona, a koje nisu upisane u Registar neprofi tnih organizacija, bit će dužne u roku 60 dana

od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostavi Mi-nistarstvu fi nancija prijavu za upis u Registar neprofi t-nih organizacija. Također i one neprofi tne organizacije upisane u Registar neprofi tnih organizacija prije stupa-nja na snagu ovoga Zakona, a koje nisu obveznici pri-mjene ovoga Zakona, bit će dužni u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnije prijavu za brisanje iz Registra neprofi tnih organizacija.

8. Prekršajne odredbe i nadzor nad fi nancijskim poslovanjem

Uredbom o računovodstvu neprofi tnih organizacija nisu mogle izravno bi propisane prekršajne i kazne-ne odredbe. Među m, s obzirom da je dosadašnja praksa u provođenju Uredbe ukazala na potrebu nji-hova uvođenja, novim zakonskim rješenjima sustav-no će se uredi i pitanje prekršaja i kazni, poglavito u slučajevima ako neprofi tna organizacija:

• ne provodi samoprocjenu funkcioniranja sustava fi -nancijskog upravljanja i kontrola sukladno propisima,

• fi nancijske planove ne izrađuje i ne izvršava u skla-du s odredbama propisa,

• ne dostavi izvještaje o potrošnji proračunskih sred-stava nadležnim jelima na njihov zahtjev,

• poslovne knjige ne vodi sukladno propisima,• knjigovodstvene isprave i postupanja s njima nisu u

skladu s odredbama propisa,• prihode i rashode, imovinu i obveze ne iskazuje na

propisani način,• fi nancijske izvještaje ne sastavi i ne dostavi u pred-

viđenim rokovima i obliku,• revizorska izvješća ne objavi sukladno propisima,• za gospodarsku djelatnost, od čijeg je obavljanja

ostvarila iznos od 230.000,00 kuna prihoda na go-dišnjoj razini (izuzev od najma i zakupa), ne osnuje trgovačko društvo ili neki drugi obliku udruživanja koji nije neprofi tni temeljem odredbi propisa,

• ne upiše se u Registar neprofi tnih organizacija i ne izvijes o nastalim promjenama podataka suklad-no odredbama propisa,

• ne omogući nadzor ovlaštenim osobama i ne otklo-ni utvrđene nepravilnos te o navedenom ne oba-vijes Ministarstvo fi nancija sukladno propisima.

Nadalje, Zakonom se ovlašćuje Ministarstvo fi nanci-ja obavlja nadzor neprofi tnih organizacija u dijelu fi nancijskog poslovanja, računovodstvenih poslova i predaje fi nancijskih izvještaja. Novost je da fi nan-cijski nadzor (a pri tome se ne misli na porezni nad-zor) obuhvaća nadzor nad zakoni m pribavljanjem fi nancijskih sredstava iz javnih, ali i drugih izvora, upravljanjem fi nancijskim sredstvima te utvrđiva-njem koriste li se sredstva za ostvarivanje ciljeva zbog kojih je osnovana neprofi tna organizacija.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

117

UDK 347.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

1. UvodUz ins tut raspuštanja predstavničkog jela koji je bio uređen i dosad važećim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst), izmjenama i do-punama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koje su objavljene u Narodnim novinama broj 144, a stupile na snagu dana 29. prosinca 2012. godine, uveden je ins tut istovremenog raspušta-nja predstavničkog jela i razrješenja općinskog na-čelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji predstavlja novinu u zakonodavstvu, kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regional-ne) samouprave.

Slijedom navedenog ins tuta istovremenog raspu-štanja predstavničkog i razrješenja izvršnog jela redefi nirani su razlozi za raspuštanje samog pred-stavničkog jela tako da nedonošenje proračuna, odnosno odluke o privremenom fi nanciranju postaje razlog za istovremeno raspuštanje i razrješenje. Zako-nodavne promjene iz 2007. i 2008., kojima je uveden neposredan izbor izvršnog jela u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave utjecale su na primjenu ins tuta raspuštanja predstavničkog jela, ali ne s očekivanim učinkom – smanjenjem broja ras-puštanja.

U periodu nakon navedenih zakonodavnih promje-na, u mandatu nakon lokalnih izbora provedenih od 2009. do 2013., kao osobito problema čan se po-kazao postupak predlaganja i donošenja proračuna lokalnih jedinica. Tijekom če ri godine mandata, od 2009. – 2013. godine raspušteno je ukupno 18 pred-stavničkih jela zbog nedonošenja proračuna (dok je u če ri godine mandata sveukupno raspušteno 20

predstavničkih jela) iz čega se nameće zaključak da je većina raspuštanja bila upravo zbog nedonošenja proračuna.

U prvoj godini mandata 2009. godine nije raspušteno ni jedno predstavničko jelo. U 2010. godini raspu-šteno je jedno predstavničko jelo zbog nedonošenja proračuna. U sljedeće dvije godine raspušteno je 12 predstavničkih jela, i to sva zbog nedonošenja pro-računa (u 2011. godini 4 i u 2012. godini 8 predstav-ničkih jela), s me da je u dvije jedinice kumula vno bio ispunjen i uvjet nedonošenja odluka u razdoblju duljem od tri mjeseca te uvjet učestalog donošenja nezakoni h općih akata i učestalih, težih povreda zakona. U zadnjoj godini mandata, odnosno 2013. godine zbog nedonošenja proračuna raspušteno je 5 predstavničkih jela.

Slijedom navedenog, glavni problem koji dovodi do raspuštanja predstavničkih jela je nemogućnost pos zanja konsenzusa između predstavničkog i izvrš-nog jela, predstavničkog kao donositelja proračuna i izvršnog kao jedinog ovlaštenog predlagatelja pro-računa, oko pitanja proračuna, stavki proračuna, pla-niranih prihoda i rashoda te samog donošenja istog, što je ukazalo na neadekvatno riješen problem od-nosa neposredno izabranih izvršnih jela (općinskih načelnika, gradonačelnika i župana) s predstavničkim jelom.

Uz ins tut raspuštanja predstavničkog jela uređen vežećim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi, njegovim izmjenama i dopunama iz 2012. godine uveden je novi ins tut istovremenog raspuštanja predstavničkog jela i razrješenja op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, kojim se nastojalo doprinije usuglašavanju poli čke volje dvaju jela u najvažnijim pitanjima od interesa za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao što je donošenje pro-

Posljedice nedonošenja proračuna JLP(R)S-aŽeljka Tropina Godec *

Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koje su objavljene u Narod-nim novinama broj 144, a stupile su na snagu dana 29. prosinca 2012. godine, uveden je ins tut istovreme-nog raspuštanja predstavničkog jela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika u slučaju nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom fi nanciranju. Više o ovim novinama piše autorica u članku.

* Željka Tropina Godec, dipl. iur., Zagreb.

118

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

računa, te pos ći jačanje odgovornos obaju jela jedinice u slučaju nepos zanja dogovora kod donoše-nja proračuna jedinice, odnosno nemogućnos pos -zanja suradnje predstavničkog i izvršnog jela.

2. Donošenje proračuna JLP(R)S-aU dijelu fi nanciranja jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave odredbe važećeg Zakona o lo-kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nisu bile uklađene sa Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12), a ujedno su bile i nedorečene u dijelu po-stupka koji je prethodio donošenju proračuna i od-luke o privremenom fi nanciranju, stoga su navedena pitanja dorađena izmjenama i dopunama Zakona iz 2012. godine.

Novom odredbom članka 69. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da proračun, koji je temeljni fi nancijski akt svake jedini-ce, donosi predstavničko jelo u skladu s posebnim zakonom, odnosno Zakonom o proračunu, a općin-ski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan je jedini ovlašteni predlagatelj koji predlaže predstavničkom jelu donošenje proračunu, što nije bilo utvrđeno do-

sadašnjim odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te je posljednjim izmjenama usklađeno sa Zakonom o proračunu, koji je navedenu odredbu sadržavao od ranije.

Podneseni prijedlog proračuna općinski načelnik, gra-donačelnik, odnosno župan može povući i nakon gla-sovanja o amandmanima, a prije glasovanja o prora-čunu u cjelini. Ovakvo uređenje proizašlo je iz prakse, jer se nerijetko događalo da je prijedlog proračuna podnesen od općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana kao jedinog ovlaštenog predlaga-telja, predstavničko jelo amandmanima u znatnoj mjeri izmijenilo, i to tako da ga općinski načelnik, gra-

donačelnik, odnosno župan, koji je ujedno odgovoran i za njegovo izvršenje, nije bio u mogućnos izvrši . Navedenim člankom 69. također je propisano, da se proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave dostavlja Ministarstvu fi nancija kao nad-ležnom središnjem jelu državne uprave u skladu s posebnim zakonom.

Odredbom članka 36. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da predstav-ničko jelo donosi odluke većinom glasova, ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog jela. Statut jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog jela.

Sukladno članku 69. navedenog Zakona temeljni fi -nancijski akt jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je proračun, koji donosi predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-

prave u skladu s posebnim zakonom. Sukladno članku 70., stavku 1. Zakona, proračun za narednu računsku godinu donosi se prije početka godine za koju se do-nosi. Temeljem navedenog članka 70., ako se prora-čun za narednu računsku godinu ne može donije prije početka godine za koju se donosi, tada se vodi privremeno fi nanciranje, i to najduže za razdoblje od 3 mjeseca. Odluku o privremenom fi nanciranju dono-si predstavničko jelo u skladu sa zakonom i svojim poslovnikom.

Is če se da se kod donošenja proračuna radi o speci-fi čnoj situaciji, budući da je za donošenje proračuna propisan rok, odnosno proračun za narednu račun-sku godinu treba se donije prije početka godine za koju se donosi, u pro vnom ako u zakonom odre-đenom roku ne bude donesen proračun ni odluka o privremenom fi nanciranju, Vlada Republike Hrvatske će istodobno raspus predstavničko jelo i razri-ješi općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi propisan je rok za donošenje proračuna, kao i način postupanja u slučaju nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom fi nanciranju, te u primjeni zakona nema iznimaka i zakon se primjenju-je jednako za sve, ako nastupe okolnos propisane zakonom. Napominje se da su predmetne odredbe prisilne naravi, te se iste ne mogu proizvoljno tuma-či i primjenjiva .

Glede donošenja odredbe o privremenom fi nancira-nju odredbom članka 70. Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi, propisano je da odluku o privremenom fi nanciranju donosi predstavničko jelo u skladu sa zakonom i svojim poslovnikom. Ta-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

119


kođer, je popisano da odluku o privremenom fi nan-ciranju, koja je akt tehničke naravi, čije su odrednice propisane posebnim zakonom, može predloži svaki ovlašteni predlagatelj općeg akta, sukladno odredba-ma poslovnika predstavničkog jela, a ne samo op-ćinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, što je opet u interesu jedinice te se stvara prostor da se u roku od tri mjeseca za koje razdoblje se donosi od-luka o privremenom fi nanciranju pos gne konsenzus između predstavničkog i izvršnog jela te donese proračun i me izbjegne raspuštanje predstavničkog jela i istovremeno razrješenje izvršnog jela.

Isto tako omogućuje se da odluku o privremenom fi nanciranju predloži svaki ovlašteni predlagatelj koji je i inače temeljem akata jedinice ovlašten predlaga opće akte, s čime se izbjegava mogućnost da donoše-nje odluke o privremenom fi nanciranu i njeno pred-laganje ovisi o volji jedne osobe, odnosno izvršnog jela. Odluka o privremenom fi nanciranju dostavlja

se Ministarsvu fi nancija u roku od 15 dana od dana donošenja.

Ministarstvo fi nancija, odnosno drugo zakonom određeno jelo, nadzire zakonitost materijalnog i fi -nancijskog poslovanja jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave. Ako se prije početka naredne godine ne donese ni odluka o privremenom fi nanciranju, tada se fi nanciranje obav-lja izvršavanjem redovnih i nužnih izdataka u skladu s posebnim zakonom.

3. Ins tut istovremenog raspuštanja predstavničkog jela i razrješenja izvršnog jela JLP(R)S-a – zbog nedonošenja proračuna

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2012. go-dine uveden je novi ins tut istovremenog raspušta-nja predstavničkog jela i razrješenja općinskog na-čelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, koji je izabran zajedno s njim, u slučaju nedonošenja proračuna ni odluke o privremenom fi nanciranju. Navedeni novi ins tut prvi puta primje-njen je nakon lokalnih izbora održanih u svibnju 2013. godine, tj. prvi puta ove godine te su u prvoj godini mandata nakon lokalnih izbora istovremeno raspu-štena predstavnička jela i razriješena izvršna jela u 7 jedinica lokalne samouprave (3 grada i 4 općine) rješenjima Vlade Republike Hrvatske donesenim na sjednici održanoj dana 23. siječnja 2014. godine.

Dodanim novim člankom 85.a Zakona propisano je da će se na prijedlog središnjeg jela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samou-

pravu Vlada Republike Hrvatske istodobno raspus predstavničko jelo i razriješi općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamje-nika koji je izabran zajedno s njima, ako u zakonom određenom roku ne bude donesen proračun, odno-sno odluka o privremenom fi nanciranju, te će imeno-va povjerenika Vlade Republike Hrvatske za obavlja-nje poslova iz nadležnos predstavničkog i izvršnog jela, i raspisa prijevremene izbore sukladno poseb-

nom zakonu.

Rješenje Vlade Republike Hrvatske o istodobnom ras-puštanju predstavničkog jela i razrješenju izvršnog jela stupa na snagu danom objave u Narodnim no-

vinama. Stupanjem na snagu rješenja prestaje man-dat članovima predstavničkog jela jedinice i mandat izvršnog jela i njegovog zamjenika, koji je izabran zajedno s njim. Pro v predmetnog rješenja predsjed-nik raspuštenog predstavničkog jela i razriješeni op-ćinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan imaju pravo podnije tužbu Visokom upravnom sudu Repu-blike Hrvatske u roku od 8 dana od objave rješenja. Postupak rješavanja po tužbi pro v rješenja Vlade Republike Hrvatske je hitne naravi.

Visoki upravni sud Republike Hrvatske dužan je od-luči o tužbi u roku od 30 dana od primitka tužbe te svoju odluku bez odgađanja dostavi Vladi Republike Hrvatske, predsjedniku raspuštenog predstavničkog jela i razriješenom općinskom načelniku, gradona-čelniku, odnosno županu, a odluka Visokog uprav-nog suda objavljuje se u Narodnim novinama. Ako je Visoki upravni sud tužbu odbacio ili odbio, Vlada će raspisa prijevremene izbore za predstavničko jelo i općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župa-na u roku od 90 dana od dana objave odluke Visokog upravnog suda u Narodnim novinama.

Temeljem Zakona o lokalnim izborima (NN, br. 144/12), odredbom članka 8., mandat članova pred-stavničkih jela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave izabranih na redovnim iz-borima traje do stupanja na snagu odluke Vlade Re-pbulike Hrvatske o raspuštanju predstavničkih jela, sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava. U skladu s istom odred-bom, mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koje je Vlada razriješila istovremeno kada je i raspus la predstav-ničko jelo u toj jedinici, traje do stupanja na snagu odluke Vlade o raspuštanju predstavničkog jela i ra-zrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika, odno-sno župana.

Ovdje se is če da međuovisnost predstavničkog i iz-vršnog jela proizlazi iz njihove osnovne uloge u jedi-nici. Naime, izvršno jelo priprema prijedloge općih

120


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

akata koje donosi predstavničko jelo, te izvršno -jelo izvršava ili osigurava izvršavanje h općih akata. Slijedom toga, u situaciji kada je onemogućena su-radnja predstavničkog i izvršnog jela, istovremenim odlaskom s dužnos obaju jela (u slučaju nedonoše-nja proračuna ili odluke o privremenom fi nanciranju) intencija je bila pos ći jačanje odgovornos obaju jela za svoje postupanje u obavljanju poslova iz sa-

moupravnog djelokruga jedinice.

Dosadašnjom regulacijom po kojoj je nedonošenje proračuna, odnosno odluke o privremenom fi nanci-ranju predstavljalo razlog za raspuštanje predstavnič-kog jela, predstavničko jelo moglo je bi dovedeno u situaciju raspuštanja slijedom poslova propisanih za izvršno jelo koje priprema prijedloge općih akata pa tako i proračuna, te je izvršno jelo svojim postupa-njem moglo direktno ili indirektno utjeca na raspu-štanje predstavničkog jela, slijedom čega navedena situacija nije bila adekvatno riješena.

Ovakvim rješenjem doprinosi se usuglašavanju volje u najvažnijim pitanjima od interesa za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, te posljedice za nedonošenje proračuna ni odluke o privremenom fi nanciranju snose oba jela, budući da Vlada Repu-blike Hrvatske, na prijedlog središnjeg jela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u spomenutom slučaju istovremeno ras-pušta predstavničko i razrješava izvršno jelo.

4. Raspuštanje predstavničkog jelaRaspuštanje predstavničkog jela krajnja je posljedi-ca, odnosno najteža sankcija za kršenje Zakona, u slu-čaju nezakonitog rada i donošenja nezakoni h akata predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave. U tom slučaju Vlada može ras-pus predstavničko jelo, imenova povjerenika i u roku od 90 dana raspisa nove izbore. Predstavničko jelo raspušta se rješenjem koje donosi Vlada Repu-

blike Hrvatske na prijedlog središnjeg jela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, a članovima predstavničkog jela man-dat prestaje njegovim raspuštanjem.

Razlozi za raspuštanje predstavničkog jela taksa v-no su navedeni u članku 84. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi, i obligatorne su prirode. Predstavničko jelo raspušta se zbog sljede-ćih razloga:

1) ako predstavničko jelo donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovi-tost Republike Hrvatske

2) ako predstavničko jelo novoustrojene jedinice lo-kalne, odnosno područne (regionalne) samoupra-

ve ne donese statut u roku od 60 dana od dana kons tuiranja

3) ako predstavničko jelo učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog učestalih, težih povreda zakona i drugih propisa

4) ako predstavničko jelo iz bilo kojih razloga trajno ostane bez broja članova potrebnih za rad i dono-šenje odluka

5) ako predstavničko jelo ne može donosi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca

6) ako predstavničko jelo ne raspiše referendum iz članka 24., stavka 5. i članka 40.b Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Naime, članak 24., stavak 5. Zakona odnosi se na lo-kalni referendum, čije raspisivanje je predložilo 20 % od ukupnog broja birača u jedinici, a u članku 40.b radi se o raspisivanju referenduma za opoziv općin-skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njim na prijedlog 20 % ukupnog broja birača u jedinici lokal-ne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Slijedom navedenog, razlozi za raspuštanje pred-stavničkog jela redefi nirani su, te su brisani razlozi za raspuštanje koji su se odnosili na donošenje pro-računa i prostornog plana jedinice. Temeljem novog ins tuta istovremenog raspuštanja predstavničkog jela i razrješenja izvršnog jela redefi niran je razlog

za raspuštanje samog predstavničkog jela, tako da nedonošenje proračuna, odnosno odluke o privre-menom fi nanciranju postaje razlog za istovremeno raspuštanje i razrješenje.

Osim navedenog redefi niranja, utvrđen je novi razlog za raspuštanje predstavničkog jela te se predstav-ničko jelo raspušta, ako ne raspiše referendum na prijedlog 20 % od ukupnog broja birača u jedinici, s obzirom na to da se zakonom propisuje obligatornost raspisivanja referenduma u slučaju kada to predloži 20 % birača, pod uvjetom da je prijedlog ispravan, odnosno podnesen od potrebnog broja birača i da je referendumsko pitanje sukladno zakonu.

Rješenje Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog jela stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama. Predsjednik raspuštenog pred-stavničkog jela ima pravno na sudsku zaš tu, odno-sno može pro v rješenja Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju, podnije tužbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske u roku 8 dana od objave rješenja. Postupak rješavanja po tužbi pro v rješenja Vlade Republike Hrvatske je hitne naravi.

Visoki upravni sud Republike Hrvatske odlučuje o tužbi u roku od 30 dana od dana primitka tužbe, te presudu bez odgađanja dostavlja Vladi Republike

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

121


Temeljem rješenja o imenovanju povjerenika, povje-renik Vlade Republike Hrvatske za svoj rad odgova-ra Vladi Republike Hrvatske te izvješće o svom radu podnosi Vladi putem središnjeg jela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samou-pravu, odnosno Ministarstva uprave. Povjerenik za-počinje s obnašanjem dužnos stupanjem na snagu rješenja o imenovanju povjerenika, a navedeno rje-šenje stupa na snagu danom objave u Narodnim no-vinama. Visinu naknade za rad povjerenika određuje Vlada temeljem mjerila za naknadu za rad određenih posebnom uredbom, a sredstva za rad povjerenika Vlade Republike Hrvatske osiguravaju se u proračunu jedinice.

Temeljem odredbe članka 86., stavka 2. Zakona o lo-kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, dužnost je povjerenika osigura ostvarivanje prava i obveza građana i pravnih osoba u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave do uspostave nje-zinih jela. Znači, za vrijeme obnašanja funkcije, os-novna je dužnost povjerenika osigura ostvarivanje prava i obveza građana i pravnih osoba u jedinici do uspostave njezinih jela, odnosno predstavničkog -jela i izvršnih jela.

Sukladno navedenom povjerenik je osoba koja treba upravlja jedinicom do uspostave njenih redovnih -jela, te u tom razdoblju, u okviru zakonskih ovlas , osigura redovno i osnovno funkcioniranje poslova u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, kako bi se osigurao određeni kon nuitet u poslovima koji se odnose prije svega na građane i pravne osobe, te spriječili zastoji u funkcioniranju jedinice. S obzi-rom na privremenost i kratkoću funkcije povjereni-ka, njegove su ovlas ograničene, te proizlazi da se ograničenja odnose prvenstveno na donošenje naj-

Hrvatske i predsjedniku raspuštenog predstavničkog jela, a odluka Visokog upravnog suda objavljuje se

u Narodnim novinama. Ako je tužba odbačena ili od-bijena, tada će Vlada raspisa prijevremene izbore za predstavničko jelo u roku od 90 dana od dana objave odluke Visokog upravnog suda u Narodnim novinama.

5. Imenovanje povjerenika – prava i dužnos povjerenika

Rješenje o imenovanju povjerenika Vlade u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi Vlada Republike Hrvatske. Razlozi zbog kojih će Vla-da Republike Hrvatske imenova povjerenika Vlade u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) sa-mouprave izrijekom su određeni Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi:

1) kada raspus njezino predstavničko jelo2) kada se u jedinici lokalne, odnosno područne (re-

gionalne) samouprave ne održe, u skladu sa zako-nom, izbori za novo predstavničko jelo

3) kada se predstavničko jelo ne kons tuira suklad-no odredbama posebnog zakona

4) kada prestane mandat općinskom načelniku, gra-donačelniku, odnosno županu i njihovom zamje-niku u slučaju iz članka 40.c, stavka 1. (odluka o opozivu izvršnog jela donesena na referendumu o opzivu) i članka 40.d, stavka 1., 5. i 6. Zakona (slu-čajevi prestanka mandata izvršnog jela)

5) kada Vlada istodobno raspus predstavničko jelo i razriješi općinskog načelnika, gradonačelnika, od-nosno župana sukladno odredbama Zakona.

Kako je prethodno navedeno, rješenje o imenovanju povjerenika donosi Vlada Republike Hrvatske. Rješe-nje o imenovanju povjerenika stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, što znači da povje-renik počinje s obnašanjem dužnos danom objave rješenja. Slijedom odredbe članka 85.b Zakona, Vlada Republike Hrvatske će u slučaju istovremenog raspu-štanja predstavničkog jela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana imeno-va povjerenika za obavljanje poslova iz nadležnos predstavničkog i izvršnog jela, te će raspisa prije-vremene izbore.

Također, imenovanje povjerenika Vlade Republike Hrvatske u slučaju kada istovremeno raspus pred-stavničko jelo i razriješi općinskog načelnika, grado-načelnika, odnosno župana utvrđeno je i odredbom članka 86., stavka 1., točke 5. Zakona. U tom slučaju povjerenik Vlade obavljat će poslove iz nadležnos predstavničkog jela i poslove iz nadležnos izvršnog jela, odnosno općinskog načelnika, gradonačelnika,

odnosno župana, u skladu sa spomenutom odred-bom članka 85.b Zakona.

122


IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

važnijih akata – općih akata jedinice te raspolaganje imovinom i materijalnim sredstvima jedinice.

Zakonom je izrijekom propisano da povjerenik ne može donosi proračun ni raspolaga imovinom je-dinice, osim iznimno, ako je to nužno radi izvršenja ranije preuze h obveza ili dovršenja ranije započe h poslova. Člankom 88. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da povjerenik može donosi ili mijenja opće akte jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave samo, ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugog propisa ili usklađivanja sa zakonom ili drugim propi-som.

Nadalje je propisano da povjerenik ne može dono-si ili mijenja proračun jedinice i ne može raspola-ga njezinom imovinom, osim ako je to nužno radi izvršenja ranije preuze h obveza ili dovršenja ranije započe h poslova. Temeljem Zakonske odredbe (čl. 88., st. 3.), ako u jedinici nije donijet proračun kao i u slučaju kada je donijeta odluka o privremenom fi -nanciranju, fi nanciranje se vrši temeljem proračuna iz prethodne godine, a najkasnije do proteka roka od 90 dana od dana kons tuiranja novoizabranog pred-stavničkog jela.

Novim stavkom 4., članka 88. koji je dodan Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi iz 2012. godine, propi-sano je da ako u jedinici lokalne i područne (regio-nalne) samouprave nije donesen proračun ni odluka o privremenom fi nanciranju, povjerenik će donije odluku o privremenom fi nanciranju u skladu s po-sebnim zakonom, a fi nanciranje se vrši sukladno stavku 3. toga članka.

Poseban zakon kojim se uređuju pitanja privremenog fi nanciranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je Zakon o proračunu. Člankom 42. Za-kona o proračunu propisano je da, ako predstavničko jelo ne donese proračun prije početka proračunske

godine, privremeno se, na osnovi odluke o privre-menom fi nanciranju, nastavlja fi nanciranje poslova, funkcija i programa jela jedinica lokalne samoupra-ve i drugih korisnika proračuna u visini koja je neop-hodna za njihovo obavljanje i izvršavanje, te prava primatelja sredstava proračuna utvrđena zakonima i drugim propisima donesenim na temelju zakona.

U odluci o privremenom fi nanciranju treba utvrdi da se privremeno fi nanciranje obavlja razmjerno rasho-dima izvršenim u istom razdoblju prethodne godine, a najviše do ¼ ukupno izvršenih rashoda bez izdataka. Privremeno fi nanciranje obavlja se najduže za prva tri mjeseca proračunske godine. U razdoblju privreme-nog fi nanciranja fi nanciraju se is programi, a kori-

snici ne smiju povećava broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca prethodne godine, te ne smiju pruzima nove fi nancijske obveze u tom razdoblju.

Iz navedenog je vidljivo da su sama odluka o privre-menom fi nanciranju kao fi nancijski akt, kao i njen sadržaj propisani Zakonom o proračunu, primjenom kojeg se vrši i nadzor nad primjenom u djelokrugu Mi-nistarstva fi nancija1. Slijedom prethodno navedeno-ga, u jedinicama u kojima je istovremeno raspušteno predstavničko jelo i razriješeno izvršno jelo zbog nedonošenja proračuna, proračune h jedinica će donije novoizabrano predstavničko jelo (na prijed-log novoizabranog izvršnog jela), a fi nanciranje u m jedinicama, do donošenja proračuna, obavljat će se na temelju odluke o privremenom fi nanciranju koju je, sukladno članku 88. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ovlašten donije povjerenik Vlade Republike Hrvatske u skladu s odredbama Za-kona o proračunu, a fi nanciranje se vrši na temelju proračuna iz prethodne godine, i to najkasnije do pro-teka roka od 90 dana od dana kons tuiranja novoiza-branog predstavničkog jela.

Na temelju članka 89. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ovlast povjerenika za obav-ljanje poslova iz djelokruga predstavničkog jela pre-staje danom kons tuiranja predstavničkog jela, a ovlast za obavljanje poslova izvršnoga jela prestaje prvim radnim danom koji slijedi danu objave konač-nih rezultata izbora općinskog načelnika, gradonačel-nika, odnosno župana.

6. Raspisivanje prijevremenih izboraZavršno se is če da će se u slučaju istovremenog ras-puštanja predstavničkog jela i razrješenja izvršnog jela zbog nedonošenja proračuna, raspisa prije-

vremeni izbori za novo predstavničko i izvršno jelo sukladno posebnom zakonu, odnosno Zakonu o lo-kalnim izborima. Prijevremene izbore raspisuje Vla-da Republike Hrvatske posebnom odlukom kojom se utvrđuje točan datum održavanja izbora

Prijevremeni izbori za članove predstavničkog jela i za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u slučaju istovremenog raspuštanja predstav-ničkog jela i razrješenja izvršnog jela održavaju se istodobno, u roku od 90 dana od istovremenog ras-puštanja predstavničkog jela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Ako bi se prijevremeni izbori trebali održa u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori, a prije nji-hovog održavanja, u toj se jedinici prijevremeni izbori neće održa .

1 Mišljenje Ministarstva uprave od 4. veljače 2013. godine.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

123

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

R. br. Vrsta isplate Dopuštena isplata

I. NAKNADE1. Prijevozni troškovi na službenom

putovanjuu visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1. Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno6. Dnevnice u inozemstvu do propisanog iznosa

za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.)

7. Dnevni troškovi - per diem do propisanog iznosa(objavljeno u Dodatku uz broj 9/2013.)

III. OTPREMNINE I DAROVI1. Otpremnina (pri odlasku u

mirovinu)8.000,00 kn

2. Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

6.400,00 kn8.000,00 kn za invalide rada

3. Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

8.000,00 kn

4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn4. Prigodne nagrade (božićnica,

naknade za godišnji odmor i sl.)2.500,00 kn godišnje

IV. POTPORE1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje2. U slučaju smr zaposlenika

(osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

7.500,00 kn

3. Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata

u ukupnom iznosu isplate

4. U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

5. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

3.326,00 kn

7. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

8. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

9. Darovanje za zdravstvene potrebe4

10. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA1. Za navršenih:

• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih

narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE1. S pendije (učenicima srednjih

škola i redovnim studen ma)1.600,00 kn mjesečno

2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća

4.000,00 kn mjesečno

3. S pendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

1 Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13).2 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostal-nog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).3 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.4 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.5 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno.

124

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

4. S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA1. Sportske s pendije, koje se

prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje


2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima


3. Nagrade za sportska ostvarenja 20.000,00 kn godišnjeVIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika

50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada


1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. po-slodavac može ispla neoporezivo samo zaposleni-cima, bez obveze obračna poreza i doprinosa.

Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i na-grada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stav-ku 20. Pravilnika o porezu na dohodak.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom puto-vanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

1.3. Način isplate

● S pendije i sportske s pendije mogu se ispla osim na žiroračun i na tekući ili štedni račun, ali ne u gotovini.

● Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada mogu se ispla u gotovu novcu.

● O načinu isplate oporezivih i neoporezivih primita-ka fi zičkim osobama, sukladno izmjenama članka 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 79/13), detaljnije smo pisali u Dodatku uz broj 9/13., str. 58. – 60.

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13.) osno-vica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13.) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privre-meno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek v-nim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (donesen za razdoblje do 12. 12. 2016.), od-nosno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (donesen za razdoblje do 01. 08. 2016.). Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje ma-terijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodat-ka II Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolek- vnog ugovoru za državne službenike i namještenike

(NN, br. 150/13 – isprav. 153/13).

Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice (pravo defi nirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo defi nirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II kolek- vnim ugovorima (10. 12. 2013.) pa sve dok su is

kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena materijalna prava su: dnevnice, osnovica za ispla-tu jubilarnih nagrada te terenski dodatak. Dnevnice (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovo-reno u čl. 62., st. 2. u KU te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i pada defi cita ispod 3%.

Mišljenja smo da je u javnim službama dozvoljeno isplaćiva dnevnice u visini od 170,00 kn sve dok ne završi otkazni rok granskog kolek vnog ugovora za

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

125

TIM4PIN INFO

srednje škole (detaljnije opisano u članku Materijalna prava za službenike i namještenike u državnoj i jav-nim službama, br. 1./2014. TIM4PIN MAGAZINA).

Tablica 2 Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službamaDnevnica za službeni put u zemlji

150,00 kn 150,00 kn*

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knRegres za godišnji odmor Neće se ispla Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne nagrade

500,00 kn** 500,00 kn***

* Dnevnice u visini od 150,00 kn isplaćivat će se nakon isteka otka-znog roka GKU-a za srednje škole dok je visina dnevnice 170,00 kn primjenjiva u svim javnim službama (više vidje u članku Materijal-na prava za službenike i namještenike u državnoj i javnim službama, br. 1./2014. TIM4PIN MAGAZINA). ** Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. Godine.*** Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.2. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada za službenike i namje-

štenike u državnim i javnim službama

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Ugovoreno pravo

Državni službenici i namještenici

Službenici i namještenici

u javnim službama*

do 31. 07. 2013.

01. 08. 2013. – 01. 08. 2016.

12. 12. 2012. – 12. 12. 2016.**

osnovica: 900,00 kn

osnovica: 500,00 kn

osnovica: 500,00 kn

5 1 osnovica - 500,00 500,0010 1,25 osnovice 1.125,00 625,00 625,0015 1,5 osnovice - 750,00 750,0020 1,75 osnovice 1.575,00 875,00 875,0025 2 osnovice - 1.000,00 1.000,0030 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,00 1.250,0035 3 osnovice - 1.500,00 1.500,0040 4 osnovice 3.600,00 2.000,00 2.000,0045 5 osnovica 4.500,00 2.500,00 2.500,00

* Mišljenja smo da če ri sindikata (od šest koji su potpisali TKU), koji nisu potpisali Dodatak II, ne primjenjuju odredbe Dodatka II kojim je smanjena osnovica na 500,00 kn (više u članku Materijalna prava za službenike i namještenike u državnoj i javnim službama) već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn. ** Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se te počinje važi osnovica defi nirana kolek vnim ugovo-rima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tro-mjesječja i defi citom manjim od 3%, što je defi nirano dodacima II kolek vnih ugovora.

2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slje-deći iznosi naknada:

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevnoTroškovi noćenja prema priloženom

računuNaknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji

1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kad je osiguran smještaj na teret proračuna

500,00 kn mjesečno

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike, koji se fi-nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 79/13), poslodavac može neoporezivo isplatiti dnevnice za službeni put u inozemstvo do propisa-nih iznosa.

Pregled neoporezivih svota dnevnica za službeno pu-tovanje u inozemstvo odnosi se na sve prave i fi zičke osobe, proračunske korisnike i neprofi tne organizaci-je, odnosno sve osobe, koje ostvaruju pravo na nado-knadu dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo, a objavljen je u Dodatku s brojem 9/2013.

Napominjemo da Od luka o visini dnevnice za služ-beno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava dr-žavnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek- vnim ugovorima (NN, br. 117/12), kao i Odluka o

visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN br. 8/06), sukladno prijelaznim i za-vršnim odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu (NN, br. 152/13) ostaju

126

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

na snazi sve dok Vlada RH ne donese odluke na te-melju članka 17. Zakona o izvršavanju.

3. Plaće3.1. Doprinosi

3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (pre-ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn.

Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovi-ce ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, na-grada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigu-ranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaćeTablica 5. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće• za mirovinsko osiguranje 20 %• I. stup 15 %• II. stup 5 %

3.1.3. Stope doprinosa na plaćuTablica 6. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 13 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje i doprinos za

po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom*

1,7 %(ili 1,6 + 0,1 %)

(ili 1,6 + 0,2 %)

* 1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profe-sionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13).

Tablica 7. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i po-sebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s inva-liditetom nakon 1. siječnja 2014. godine

Obveznici uplate – poslodavciDoprinos za zapoš-ljavanje

Posebni doprinos za po canje

zapošljavanja osoba s

invaliditetom

koji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine)

1,7 % -

koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05)

1,6 % 0,1 %

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida

1,6 % 0,1 %

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.)

1,6 % 0,2 %

koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13)

1,7 %

do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom)

1,6 % 0,1 % (ili 0,2 %)

od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

1,7 %

posebna novčana naknada koja se

utvrđuje u visini od 30 % od umnoška

broja osoba s invaliditetom koje

je obveznik bio dužan zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se obveza

odnosi

¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

127

TIM4PIN INFO

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 8.

Tablica 8. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka za sve osobe upućene na službeni put u ino-zemstvo, osim u države članice Europske unije (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08. – 148/13.).

Tablica 9. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec

Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini 2.779,35 knStopa 20 %Iznos doprinosa 555,87 kn

3.1.5. Tablica 10. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-

darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 99,26 92,65 89,66Dnevna obveza u kn 19,85 18,53 17,93

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun Državnog prora-čuna Republike HrvatskeHR1210010051863000160poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

• Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana ne-prekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigura-nje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

3.1.6. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 148/13), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo za-poslenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprino-sa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima).

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobu u ispod navedenoj situaciji, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, do-prinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom):

a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu

b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije godi-ne i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

3.2. Osobni odbiciTablica 11. Pregled osobnih odbitaka

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

mjesečno Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100Drugo dijete 0,70 1.540Treće dijete 1,00 2.200Četvrto dijete 1,40 3.080Peto dijete 1,90 4.180Šesto dijete 2,50 5.500Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 660

Za 100 % invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.200

Osobni odbitak umirovljenika - Visina mirovine, najviše 3.400

Područje posebne državne skrbi (za 2013. godinu)¹

I. skupina 3.840,00II. skupina 3.200,00III. skupina 2.400,00

Brdsko-planinska područja (za 2013. godinu)¹

2.400,00

Potpomognuta područja²

I. skupina 3.200,00II. skupina 2.700,00

područje Grada Vukovara

3.200,00

¹ Odredbe o olakšicama na području od posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima iz članka 54. i 55. Zakona o porezu na dohodak (NN, br 177/04 – 148/13) te članka 28. a) Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04 – 148/13) primjenjuju se pri pod-nošenju poreznih prijava za 2013. godinu.

² Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Gra-da Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

128

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržava-nom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi pri-mici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

3.3. Stope poreza na dohodakTablica 12. Pregled stopa poreza na dohodak

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12% do 2.200 kn do 26.400 kn

25% 6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800)

79.200 kn (razlika od 26.400 do 105.600)

40% Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

Tablica 13. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa dopri-nosa iz i na plaće i naknade plaće

R. br.

Vrste do-hotka

Porez i pri-rez

Dopri-nosi iz

plaće zaDoprinosi na plaću za

Ukupno dopr. na

plaću

Posebni dopri-

nos za zdr. osig.

Mirovin. osigura-

nje

Osn. zdr.

osig.

Zaš tu na

radu

Zapo-šlj.

1 2 3 4 5 6 7 8 = 5 + 6 + 7 9

1.

Plaće za redovni i prekovreme-ni rad

da 20 % 13 % 0,50 % 1,70 %¹ 15,20 % _

2. Plaće HRVI² da 20 % 13 % O,50 % 1,70 % 15,20 % -

3.Plaća upuće-nih na rad u inozemstvo

da 20 % 13 % 0,50 % 1,70 % 15.20 % 10 %³

4.Plaće – prvo zapošljava-nje⁴

da 20 % - - - - -

5.

Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta)

da 20 % 13 % 0,50 % 1,70 % 15,20 % -

6.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslo-davca

da 20 % 13 % 0,50 % 1,70 % 15,20 % -

7.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a

ne - - - - - -

8.

Naknade, nagrade i potpore iznad propi-sanih iznosa radnicima

da 20 % 13 % 0,50 % 1,70 % 15,20 % -

9. Neplaćeni dopust ne - - - - - -

10.

Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravil-nika)

ne - - - - - -

11.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osigu-ranja)

ne20 % na osnovi-

cu⁵- - - - -

12.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanja radnog odnosa (s eviden ra-nim stažom osiguranja)

ne20 % na osnovi-

cu⁵13 % 0,5 % -

13,50 % na osno-

vicu⁵-

¹ Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3.

² Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene in-validnos .

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4.

⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošlja-vanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6.

⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposo-bljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću od 1. siječnja 2014.

U Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proraču-na, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba (NN, br. 120/13.) propisane su vrste prihoda za uplatu poreza i doprinosa. Od 1. siječnja 2014. godine u pozivu na broj primatelja umjesto OIB-a primatelja (fi zičke osobe) upisuje se OIB ispla telja, bez obzira na to o kojoj je vrs do-hotka riječ. Također, s obzirom na to da od 1. siječ-nja 2014. godine u uporabi više nije obrazac R-Sm, u pozivu na broj primatelja upisuje se oznaka izvješća obrasca JOPPD.

Svoje upite šaljite na:

[email protected]

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

129

TIM4PIN INFO

Tablica 14. Uplatni računi i poziv na broj za doprinose i po-rez od nesamostalnog rada

Naziv doprinosa/poreza

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija

računaPoziv na broj¹

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)²

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688630-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnos



Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

HR7610010051700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za zapošljavanje



Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom



Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine³ prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb:HR1110010051713312009

HR681880-OIB ispla telja dohotka-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

¹ Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili pore-za: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja dopri-nosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD.

² Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom bro-ju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podno-si 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015.

³ IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2013. (NN, br. 2/13).

Napomena: Stari pozivi na broj ostaju ak vni i u 2014. Godini, ako se vrši uplata prema obvezama zaduženi-ma starim obrascima (ID, IDD, itd.).

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu

Tablica 15. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica

Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09.)

Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.)

Državni dužnosnici

4.491,236 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine

3.5. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu.

Uredbom o visini minimalne plaće (NN., br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primje-njuje se od 1. siječnja 2014., odnosno za plaću koja se odnosi na mjesec siječanj 2014. (isplata u veljači) i sve ostale plaće koje se odnose na 2014. godinu.

Tablica 16. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno

vrijeme

za razdobljeod 1. 6. 2011.

do 31. 5. 2012.

od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

od 1.1.2014.

do 31.12.2014.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61

Objavljeno u NN, br.

58/11. 60/12. 51/13. 156/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanjaSukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osigura-nju (NN, br. 80/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 – ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 16. dajemo pregled osnovica i nakna-da po vrstama bolovanja i ispla teljima kada su zado-voljeni uvje prethodnog osiguranja.

130

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

Tablica 17. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja i ispla teljima

R. b. Slučajevi bolovanja Isplaćuje/na

teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena

nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

70 %/ 80 %¹/ od osnovice,

ne više od 4.257,28

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana




70% / 80 % /od osnovice,


3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100 % od osnovice,


4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana




100 % od osnovice, bez

ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika




70 % od osnovice,


6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret



100 % od osnovice,


7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana




100 % od osnovice,


8. Rodiljni dopust, do 6 mjeseci djetetova života² – od prvog dana



- 100 % od osnovice, bez

ograničenja

9. Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- - 100 % osnovice, ali ne više

od 80 % proračunske

osnovice =2.660,80

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske

osnovice = 1.663,00

10. Roditeljski dopust:Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- - Ne više od 50 %

proračunske osnovice =

1.663,0011. Prenatalni pregled

(slobodan dan)Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci.

² Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci neprekidno naknada plaće iznosi 50 % proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.80 % - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s pre-kidima u posljednje dvije godine.

Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDruge dohotke možemo podijeli u nekoliko skupina:

1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja.

2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika.3. Primitke sportaša i novinara.4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za

obvezna osiguranja.5. Primitke koje ostvaruju učenici i studen putem

studentskih i učeničkih udruga.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

5.1. Primici na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osguranja

Dohodak na koji se plaćaju doprinosi za obvezna osi-guranja obično se isplaćuju na temelju ugovora o dje-lu, za članstvo u nadzornom odboru, naknada člano-vima skupš na, primitaka sudskih vještaka i sl. Za na-vedene primitke se isplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup: 15 % i 5 %) te za zdravstveno osiguranje (13 %). Porezna stopa je 25 % s pripadaju-ćim prirezom općine ili grada.

Tablica 18. Primjer isplate drugog dohotka prema ugovoru o djelu

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak 10.000,002. Doprinos za mirovinsko osiguranje (15 % + 5 %) 2.000,003. Porezna osnovica/dohodak (1 – 2) 8.000,004. Porez na dohodak 25 % 2.000,005. Prirez (npr. za Zagreb 18 %) 360,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.360,007. Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.640,008. Doprinos za zdravstveno osiguranje (13 % na

bruto dohodak)1.300,00

9. Ukupan trošak (1 + 8) 11.300,00

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

131

TIM4PIN INFO

5.2. Autorski honorari i honorari umjetnika

Autorski honorari mogu se isplaćiva isključivo, ako se radi o autorskom djelu. Autorsko djelo je regulirano Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 144/12) kojim su defi nirani predme autorskog djela, a između ostalog, to su: glazbena djela, dram-ska i dramsko-glazbena djela, koreografska djela, djela likovne umjetnos , fotografska i audiovizualna djela, jezična djela, računalni programi, kartografska djela te prikazi znanstvene ili tehničke prirode i dr.

Kod ove vrste dohotka, osnovica poreza na dohodak smanjuje se za 30 % paušalnih izdataka, dok se dopri-nosi za mirovinsko osiguranje te za zdravstveno osi-guranje ne plaćaju, ali postoji obveza plaćanja poreza na dohodak od 25 %, te prireza grada ili općine.

Tablica 19. Primjer isplate autorskog honorara

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak / honorar 10.000,002. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 3.000,003. Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,004. Porez na dohodak 25 % 1.750,005. Prirez (npr. za Zagreb 18 %) 315,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,007. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6) 7.935,00

Bruto iznos naknade za umjetničko autorsko djelo umanjuje se za 25 % neoporezivih primitaka teme-ljem potvrde o članstvu u strukovnoj umjetničkoj organizaciji (sukladno odredbama Zakona o pravima samostalnih umjetnika i po canju umjetničkog stva-ralaštva, NN, br. 43/96 i 44/96 – ispr.) te za 30 % pau-šalnih izdataka. Na tako utvrđenu osnovicu obraču-nava se porez od 25 % i pripadajući prirez.

Tablica 20. Primjer obračuna umjetničkog autorskog hono-rara

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak / honorar 10.000,002. Neoporeziv dio umjetničkog autorskog honorara

(25 % bruto dohotka)2.500,00

3. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 3.000,004. Porezna osnovica (1 – 2 – 3) 4.500,005. Porez na dohodak 25 % 1.125,006. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 202,507. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (5 + 6) 1.327,508. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 - 7) 8.672,50

5.3. Primici sportaša i novinara

Profesionalnim sportašima i novinarima kojima je na-vedeno osnovna djelatnost, dohodak se isplaćuje na različit način od sportaša i novinara amaterima.

Prvima se priznaje 30% izdataka, doprinose za mirovin-sko i zdravstveno osiguranje nisu obvezni plaća , dok su u obvezi plaćanja poreza na dohodak od 25% i prireza.

Tablica 21. Dohodak profesionalnog sportaša

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak 10.000,002. Paušalni izdaci (30 % bruto) 3.000,003. Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,004. Porez na dohodak 25 % 1.750,005. Prirez (npr., za Zagreb 18 % ) 315,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,007. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6) 7.935,00

Sportaši i novinari amateri su obvezni plaća dopri-nose za mirovinsko osiguranje 20 %, z zdravstveno osiguranje 13 %, za porez u iznosu od 25 % i prirez, a paušalni izdaci im se ne priznaju.

5.4. Ostali primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja

Primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja su primici poput drugog dohotka umirov-ljenika, pomoći obitelji u slučaju smr radnika iznad neoporezivog iznosa, s pendije iznad neoporezivih iznosa, naknada sportskim sucima itd.

Na ove primitke se ne plaćaju doprinosi, ali podliježu oporezivanju porezom na dohodak od 25 %, bez mo-gućnos priznavanja osobnog odbitka.

Tablica 22. Drugi dohodak umirovljenika

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak 10.000,002. Porez na dohodak 25 % 2.500,003. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 450,004. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.950,005. Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.050,00

5.5. Primici koje ostvaruju učenici i studen putem studentskih i učeničkih udruga

U ovom slučaju plaća se samo porez i prirez na iznos iznad 50.000,00 kuna. Obveznik obračunavanja, pla-ćanja i izvješćivanja je studentska ili učenička udruga.

Tablica 23. Drugi dohodak učenika/studenta koji ostaruje primitak veći od 50.000,00 kuna godišnje

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak – godišnje 57.000,002. Paušalni izdaci (do 50.000,00 kn dohotka) 50.000,003. Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,004. Porez na dohodak 25 % 1.750,005. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 315,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,007. Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.935,00

132

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

Ispla telj drugog dohotka od 1. siječnja 2014. godine sastavlja i Poreznoj upravi dostavlja izvješće o obra-čunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, te o doprinosima za obvezna osiguranja, na obrascu JOPPD. Obrazac se dostavlja Poreznoj upravi na dan isplate drugog dohotka, a najkasnije sljedeći dan.

Za isplaćeni drugi dohodak ispla telj je obvezan prima-teljima do 31. siječnja za prethodnu godinu izda Potvr-du o isplaćenim primicima po osnovu drugog dohotka.

Ako fi zička osoba ostvari primitak od kojega se utvr-đuje drugi dohodak izravno iz inozemstva, obvezu utvrđivanja i plaćanja doprinosa, poreza i prireza na dohodak (ovisno o vrs drugog dohotka) ima sam pri-matelj toga primitka u roku od osam dana od dana naplate primitka. Fizička osoba koja primi dohodak izravno iz inozemstva dužna je preda Poreznoj upra-vi obrazac JOPPD na dan uplate poreza i prireza (do-prinosa), a najkasnije sljedeći dan.

5.6. Koefi cijen za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka

Tablica 24. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*

Doprinos za MIO -20 %

Stopa poreza 25 %

Drugi dohodak za koji ne postoji

obveza doprinosa**Paušalni izdaci - neDoprinos za MIO - neStopa poreza 25 %

Autorski honorarPaušalni

izdaci -30 %Stopa poreza

-25 %

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu

ovlaštene udruge***Neoporezivi dio -25 %Paušalni izdaci - 30 %Stopa poreza – 25 %

1 2 3 4 50,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563915,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osigura-nja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13 %.** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smr rad-nika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.*** Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije (navedene u Dodatku s brojem 9/2013.).

5.7. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak od 1. siječnja 2014. godine

Tablica 25. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak od 1. siječnja 2014. godine

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj

Doprinos za zdrav-stveno osiguranja



Doprinos za miro-vinsko osiguranje na temelju gene-racijske solidar-nos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH


Doprinos za miro-vinsko osiguranje na temelju indivi-dualne kapitalizi-rane štednje


HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema

prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda prora-čuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13., podnaslov 3.1.)

HR 681945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe6.1. Primici na kojima se provodi ovrha

Prema odredbama Ovršnog zakona ovrha se provodi na sljedećim primicima:• plaća

Drugi primici:

• naknade plaće• naknada za skraćeno radno vrijeme• naknada zbog umanjenja plaće• mirovina• plaće vojnih osoba• primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme

vojne službe i• drugo stalno novčano primanje civilnih i vojnih

osoba, osim na primanjima iz stavaka 5. i 6., članka 173. Ovršnog zakona.

6.2. Izuzimanja od ovrhe prema članu 172. Ovršnog zakona

Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

133

TIM4PIN INFO

• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nakna-de štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, od-nosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uz-državanja

• primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju

• primanja po osnovi socijalne skrbi• primanja po osnovi privremene nezaposlenos • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno• primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma• primanja po osnovi odličja i priznanja• rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno• ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim pro-

pisima.

6.3. Izuzimanja od ovrhe na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (posebni propis)

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., defi nira sljedeća izuzeća od ovrhe:

• naknada plaće za vrijeme privremene nesposob-nos , odnosno spriječenos za rad, zbog korište-nja zdravstvene zaš te

• novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propi-sima o doprinosima za obvezna osiguranja

• naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja

• naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolnič-kog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvr-đenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osigu-ranje

• novčane naknade na ime povrata troškova za pra-va iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavo-da za zdravstveno osiguranje.

Primanja i naknade koje su izuzete od ovrhe, suklad-no članku 212., stavku 3. Ovršnog zakona, uplaćuju se na poseban (zaš ćeni) račun radnika. Ako radnik nema otvoren takav račun, onda se uplata obavlja na njegov redovan račun, s čime dolazi u opasnost, da mu sredstva budu ovršena, ako bude u blokadi te se preporučuje otvaranje zaš ćenog računa.

6.4. Ograničenje ovrhe prema članku 173. Ovršnog zakona

Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaš ćen u ovrš-nom postupku nad plaćom

Ovršni zakon (NN, br. 112/12 i 25/13) defi nira provo-đenje ovrhe nad plaćom, kad je riječ o ovrsi nad pla-ćom, zbog nepravodobnog plaćanja temeljem duž-ničko-vjerovničkog odnosa.

Iznos do kojeg poslodavac može ovrši plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na pro-sječnu neto plaću u RH, te o predmetu ovrhe (čl. 173. Ovršnog zakona). U članku 173., stavku 3. Ovršnog za-kona (NN, br. 112/12.) prosječna neto plaća u Repu-blici Hrvatskoj defi nirana je kao prosječan iznos mje-sečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom, u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrdi- Državni zavod za sta s ku i objavi je u Narodnim

novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos prosječne plaće u RH primjenjuje se u sljedećoj godini. U Narodnim novinama, br. 138/13, taj je podatak objavljen i iznosi 5.507,00 kn, te se primjenjuje u 2014. godini.

• Ograničenja ovrhe, kada je plaća ovršenika jed-naka ili veća od 5.507,00 kn

U slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili veća od prosječne neto plaće, koja iznosi 5.507,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od neprivilegi-ranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 toga iznosa, odnosno 3.671,33 kn.

U slučaju provedbe ovrhe na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.507,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, odnosno iznos od 2.753,00 kn. Ako se provodi ovrha na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.507,00 kn, a ovrha se pro-vodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.376,75 kn.

• Ograničenje ovrhe kad je plaća ovršenika manja od 5.507,00 kn

Ako ovršenik prima plaću, koja je manja od 5.507,00 kn, od ovrhe su izuze iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika. U slučaju kada radnik prima plaću, koja je niža od prosjeka u RH, tada mu se od ovrhe izuzima iznos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha provo-di radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika. Npr., neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kn. U ovom slučaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaš ćen od ovrhe.

U slučaju kada se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u našem primjeru

134

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kn mogao bi upla-ćen na zaš ćeni račun. Ako se ovrha provodi radi pri-silne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos, koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.376,75 kn.

Za razliku od Ovršnog zakona, Opći porezni zakon koji se primjenjuje u slučaju ovrhe na plaću, kada radnik kao ovršenik nije pravodobno podmirivao svoje dospjele obveze po osnovi javnih davanja, de-fi nira se da u postupku ovrhe ne mogu plijeni slje-deće ovršenikove tražbine: po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u RH, utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći.Prema tome, ako radnik prima neto plaću, primjerice u svo od 6.800,00 kn, tada mu se prema Općem poreznom zakonu može plijeni ukupno 3.782,39 kn (6.800,00 – 3.017,61).

7. Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – obrazac JOPPD, primjena od 1. siječnja 2014. godine

Obrazac JOPPD zamjenjuje sljedeće obrasce – Obra-zac ID, Obrazac ID-1 Obrazac IDD, Obrazac IDD-1, Obrazac IP i R-Sm.

7.1. Obveznici koji su dužni primjenjiva JOPPD obrazac

Obveznici dostavljanja Obrasca JOPPD-a su ispla telji oporezivog primitka (oporezivog, od kojeg se utvrđu-je dohodak ili neoporezivog), sami obveznici poreza na dohodak te obveznici obračunavanja doprinosa.

7.2. Rokovi dostave JOPPD obrasca

Oporezivi primici (plaće, mirovine, drugi dohodak, dohodak od kapitala, osiguranja i imovinskih prava) – Obrazac JOPPD obveznici dostavljaju Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili najkasnije sljedeći dan, od-nosno na dan nastanka obveze obračuna i uplate do-prinosa, ako nema isplate primitka, odnosno na dan kada se doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima.

Neoporezivi primici (prijevozni troškovi, troškovi pre-hrane, smještaj, dnevnice, terenski dodatak i sl.) – Obrazac JOPPD obveznici dostavljaju Poreznoj upravi do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

7.3. Način dostavljanja JOPPD obrasca

Obrazac JOPPD dostavlja se u elektroničkom obliku uslugom e-Porezna. Iznimno, obrazac u papirnatom

obliku dostavlja ispla telj primitka, obveznik obraču-navanja doprinosa ili sam porezni obveznik, koji će iskaza podatak za 3 ili manje fi zičkih osoba i uz uvjet da nije prema drugom propisu obvezan koris su-stav e-Porezna (npr., obveznici PDV-a).

U Narodnim novinama, broj 160/13 od 31. 12. 2013. godine objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, koji se usklađuje sa Zakonom o izmjenama i dopuna-ma Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 125/13. i 148/13.). Is čemo da su, između ostalog, izmje-ne i dopune Pravilnika povezane i s Obrascem JO-PPD-om.

7.4. Novos iz navedenog Pravilnika koje se odnose na Obrazac JOPPD

● Propisano je da se do 31. 12. 2014. neće iskaziva primici, odnosno naknade troškova za službena pu-tovanja u vezi s prijevozom i noćenjem, ako računi o m obavljenim uslugama glase na ispla telja i plaćaju se izravno s računa ispla telja.

Trošak putnih naloga, koji se prikazuje u Obrascu JO-PPD do 31. 12. 2014. je ukupan iznos dnevnica, noće-nja, troška puta i to samo prijevozna karta i/ili trošak cestarine koji je plaćen gotovim novcem od radnika (bez obzira plaća li se iz akontacije ili vlas h sred-stava radnika), koji je upućen na službeni put i koji se pravda putnim nalogom. Do 15. u mjesecu pod jednim OIB-om primatelja podnosi se ukupan iznos troška u jednom iznosu bez obzira na to koliko je puta primatelj bio na službenom putu, i to pod oznakom 17 iz priloga 4. Obrasca JOPPD i oznakom isplate 1 ili 4 odnosno oznakom isplate 0, ako do toga datuma trošak službenog puta nije isplaćen/refundiran radni-ku. Kod naknadnog namirenja obveze poslodavci su dužni ispravkom Obrasca JOPPD prikaza način ispla-te. Korištenje oznake 39. iz priloga 4. privremeno nije omogućeno.

Nakon 1. 1. 2015. is troškovi iskazivat će se do 15. u mjesecu protekom mjeseca u kojem je izvršen ko-načni obračun bez obzira na način podmirenja troška.

● Izmijenjeni su prilozi, kako slijedi:

Prilog 1. Podnositelj izvješća – dodane su nove šifre 11, 12 i 13

Prilog 3. Primici/obveze doprinosa – dodane su nove šifre 0025 i 0026 za otpremnine, 0027 i 0028 za bo-nuse i nagrade menadžmentu, 0045 i 0046 za obra-čun doprinosa kad nema isplate plaće, npr. neplaćeni dopust, 0083, 0084, 0085 i 0086 za osobe zaposlene kod poslodavca u inozemstvu ili u diplomatsko-kon-zularnom uredu, 4034, 4035, 4036 i 4037 za isplate drugog dohotka nereziden ma.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

135

TIM4PIN INFO

Prilog 4. Neoporezivi primici / primici koji se ne sma-traju dohotkom, dodane su nove šifre 39-51.

Također su dodane posebne šifre za naknadu bolo-vanja i refundaciju naknade bolovanja (šifra 12 i 40)

Prilog 5. Način isplate / izvršenja obveze, dodana je šifra 7 – isplate obročnim plaćanjem.

● Nova izuzeća od podnošenja obrasca odnose se na: potpore članovima sindikata, primitke od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni od ba-naka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga te pri-mitke od kamata po vrijednosnim papirima.

8. KamateTablica 26. Stope zakonskih zateznih kamata od 11. 09.

1996. do 29. 06. 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %

Uredba o visini stope zatezne

kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. 15 %

Uredba o visini stope zatezne

kamate (NN, br. 72/02 i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN,

br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br.

1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i

1/11)

Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN,

br. 35/05, 41/08 i 125/11)i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12,

1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 27. Stope zakonskih zateznih kamata od 30. 06. 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

od 30. 6. 2013.

Poslovne transakcije¹ koje su sklopljene nakon 30. 6. 2013. ili poslovne transakcije u kojima isporuka robe i/ili pružanje usluga nastupaju nakon 30. 6. 2013.

12,35 %²

Zakon o fi nancijskom poslovanju i predste-čajnoj nagodbi (NN, br. 108/12, 144/12 i 81/13) i objava HNB-a o visini prosječne ka-matne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godi-nu dana nefi nancijskim trgovačkim društvima (NN, br. 86/13)

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osobe javnog prava, koji nisu poslovne transakcije i poslovne transakcije između h osoba u kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupilo prije 30. 6. 2013.

15 %Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

Ostali odnosi 12 %Zakon o obveznim odnosima i eskontna stopa HNB-a

¹ Prema čl. 3., t. 16. Zakona o fi nancijskom poslovanju i predstečaj-noj nagodbi poslovne transakcije su transakcije između poduzet-nika ili između poduzetnika i osoba javnog prava (u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze), koje rezul raju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu nadoknadu.

² Za poslovne transakcije između poduzetnika moguće je ugovori drugačiju kamatnu stopu, ali ne veću od stope zakonskih kamata, koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora (od 1. 1. 2014. kamatna stopa iznosi 12,35 %, do 31.12. 2013. godine iznosila je 12,40 %).

Tablica 28. Pregled oporezivos kamata

Zajmoda-vatelj

Zajmopri-matelj Kamata

Porezni tretmanDobit Dohodak

Poduzetnik Poduzetnik

Rezident Rezident

beskamatno tržišna kamata minimalni prihod

-

s kamatom prizna ras-hod

RezidentRezident – povezano društvo

beskamatno minimalni pri-hod rezidenta kamata 7 % godišnje

-s kamatom ispod 7 % ili iznad 7 %

Nerezident – povezano društvo

Rezident

beskamatno minimalni ras-hod rezidenta kamata 7 % godišnje

-S kamatom ispod ili iznad 7 %


centar@ m4pin.hr

136

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 2

/201

4.

Poduzetnik Fizička osoba

Rezident

Zaposlenik

min. 3 % godišnje

kamata koja je ostvarena je prihod

dohodak se ne utvrđuje

ispod 3 % godišnje

dohodak u naravi – plaća

Zaposlenik i vlasnik

min. 3 % godišnje

kamata koja je ostvarena je prihod


ispod 3 % godišnje

dohodak u naravi – plaća

Vlasnik koji nije zapo-slenik

min. 3 % godišnje

kamata je prihod


ispod 3 % godišnje

skrivena ispla-ta dobi

izuzimanje – dohodak od kapitala

Fizička osoba Poduzetnik

Građanin ili vlasnik Rezident

beskamatno kamata je pri-zna rashod

nema do-hotka

s kamatom dohodak od kapitala

9. Računovodstvene informacijeTablica 29. Stope ispravka vrijednos dugotrajne imovine

proračuna i proračunskih korisnika te neprofi t-nih organizacija

R. br.

Naziv sredstva ili skupine sredstva

Vijek trajanja

Godišnja stopa (%)

1 2 3 4I. GRAĐEVINSKI OBJEKTI 1. stambeni i poslovni objek

od betona, metala, kamena i opeke 80 1,25

od drveta i ostalog materijala 20 5

2. ceste, željeznice i slični prometni objek 25 4

3. ostali građevinski objek 20 5II. POSTROJENJA I OPREMA1. Uredska oprema i namještaj

računala i računalna oprema 4 25uredski namještaj 8 12,5ostala uredska oprema 5 20

2. Komunikacijska oprema 5 20komunikacijski uređaji 5 20pokretni komunikacijski uređaji 2 50

3. Oprema za održavanje i zaš tu 5 20

4. Medicinska i laboratorijska oprema 5 20

5. Instrumen , uređaji i strojevi 8 12,5precizni i op čki instrumen 5 20mjerni i kontrolni uređaji:– mehanički 8 12,5– elektronički 5 20

6. Sportska i glazbena oprema 5 20

7. Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 5 20

III. PRIJEVOZNA SREDSTVA

1. Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 8 12,5

osobni automobili i vozila hitne pomoći 5 20

2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu 8 12,5

3.Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu

8 12,5

brodovi veći od 1000 brt 20 5

4. Prijevozna sredstva u zračnom prometu 10 10

IV. KNJIGE Knjige u knjižnicama 5 20

V. VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO 5 20

VI. NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA

1. Istraživanje rudnih bogatstava 10 102. Ulaganja u računalne programe 4 25

3. Ostala nematerijalna proizvedena imovina 4 25

VII. NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA IMOVINApaten , koncesije, licence, pravo korištenja tuđih sredstava, višegodišnji zakup i slično

prema trajanju iz ugovora

VIII. Vojna nefi nancijska oprema

Prema stopama iz Odluke iz članka 59., stavka 4. Pravilnika

o proračunskom računovodstvu i

računskom planu (NN, 114/10 i 31/11)

Stope ispravka vrijednos dugotrajne imovine propi-sane su:

• Za proračun i proračunske korisnike Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11).

Is m Pravilnikom propisana je mogućnost jed-nokratnog otpisa za dugotrajnu imovinu, čiji je tro-šak nabave niži od 3.500,00 kuna.

• Za neprofi tne organizacije Uredbom o računovod-stvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 158/13) koja se primjenjuje od 1. siječnja 2014. godine.

Navedenom Uredbom propisana je mogućnost jed-nokratnog otpisa za dugotrajnu imovinu, čiji je tro-šak nabave niži od 3.500,00 kuna. Uredbom o raču-novodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09), koja je bila na snazi do 31. 12. 2013. godine, jednokratno se mogla otpisa dugotrajna imovina u vrijednos do 2.000,00 kuna.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 2/2014.

137

TIM4PIN INFO

10. Ostale obavijes Tablica 30. Stope prireza i uplatni računi za gradove i op-

ćine koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine¹

Grad/Općina

Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

Stopa prireza

prije promje-

ne

Nova stopa prire-

za

Pri-mjena

od

Objava u NN,

br.

Šifra grada /

općine za JOPPD

Perušić HR5310010051732312001 8 % 1. 2. 2014. 5/14. 03239

Daruvar HR6110010051706712005 10 % 18. 1. 2014. 3/14. 00671

Pazin HR7910010051732112004 5 % 9 % 1. 2. 2014. 2/14. 03212

Benkovac HR3110010051701712001 5 % 1. 1. 2014. 1/14. 00175

Antunovac HR8410010051700212009 5 % 10 % 1. 1. 2014. 149/13. 00027

Hrvatska Kostajnica HR7210010051715012000 4 % 6 % 1. 1.

2014. 147/13. 01503

Ilok HR4110010051715412004 5 % 10 % 1. 1. 2014. 136/13. 01546

Sve Lovreč HR6810010051743112002 1 % 5 % 1. 1.

2014. 136/13. 04316

Škabrnja HR5710010051744512007 10 % 1. 1. 2014. 155/13. 04456

Sve Ilija HR3810010051743812009 10 % 1. 10. 2013. 113/13. 04383

Vladisavci HR0710010051759712002 10 % 1. 1. 2013. 118/13. 05797

Sveta Nedjelja (Labin)

HR5210010051743212006 3 % 6 % 1. 9. 2013. 107/13. 04324

Lukač HR6010010051724512008 8 % 1. 8. 2013. 84/13. 02453

Slavonski Brod HR4910010051739612002 8 % 12 % 1. 8.

2013.96/13. 03964

Žminj HR6910010051753112005 10 5 % 8. 1. 2013. 9/13. 05312

Dubrovnik HR7310010051709812006 15 % 10 % 1 .1. 2013. 147/12. 00981

¹ Ažurirano s NN-om, br. 11/14. od 29. siječnja 2014.

Tablica 31. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini

siječanj 184 srpanj 184veljača 160 kolovoz 168ožujak 168 rujan 176travanj 176 listopad 184svibanj 176 studeni 160lipanj 168 prosinac 184

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 32. Blagdani i neradni dani u 2014. godini

Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i ne-radnim danima u Republici Hrvatskoj (NN, br. 33/96 – 130/11), blagdani u 2014. godini su:

1. siječnja (srijeda) Nova godina6. siječnja (ponedjeljak) Bogojavljanje ili Sveta tri kralja20. travnja (nedjelja) Uskrs21. travnja (ponedjeljak) Uskršnji ponedjeljak1. svibnja (četvrtak) Praznik rada19. lipnja (četvrtak) Tijelovo22. lipnja (nedjelja) Dan an fašis čke borbe25. lipnja (srijeda) Dan državnos 5. kolovoza (utorak) Dan domovinske zahvalnos 15. kolovoza (petak) Velika Gospa8. listopada (srijeda) Dan neovisnos 1. studenog (subota) Dan svih sve h25. prosinca (četvrtak) Božić26. prosinca (petak) Sve Stjepan

Tablica 33. Rokovi za podnošenje obrazaca u veljači 2014. godine za proračune, proračunske korisnike, JLP(R)S i neprofi tne organizacije

Obrasci Rokovi

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

• do 28. veljače 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi

Podaci o porezno prizna m premijama osiguranja (Poreznoj upravi) do 28. veljače 2014. za 2013.

PDV za mjesečne obveznike do 20. veljače 2014. za siječanj 2014.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. veljače 2014. za siječanj 2014.

PDV-K (za obveznike PDV u 2013. godini) do 20. veljače 2014. za 2013.

Mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna do 10. veljače 2014. za siječanj2014.

Konsolidirani mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela

do 17. veljače 2014. za siječanj 2014.

Godišnji fi nancijski izvještaji proračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih korisnika JLP(R)S

do 17. veljače 2014. za 2013.

Godišnji fi nancijski izvještaji proračuna JLP(R)S i izvanproračunskih korisnika do 28. veljače 2014. za 2013.

Izjava o fi skalnoj odgovornos (čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika JLP(R)S i državnog proračuna ministarstva)

do 28. veljače 2014. za 2013.

Temeljni fi nancijski izvještaji: bilanca, račun prihoda i rashoda, bilješke (neprofi tne organizacije)

do 3. ožujka 2014. za 2013.


javne nabave.-

TIM4PIN

4pin.hr4pin.hr

RB


Model: 00


250 kuna

Poo pp -ust: 300 kkknn

25252550 kn!

Popust: 300 kn


javne nabave.-

TIM4PIN

4pin.hr4pin.hr

RB


Model: 00


250 kuna

PoooooPooooooooPoooooooooooooooooooo pppp -ust: 30000000 kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkknnnnnnnnnnnnnn

25222222525555225222222222225522525225555552555255255550 0 kkkn!nnnn

Popust: 300 kn




Materijal: Novi priručnik “Računovodstvo i fi nancijsko poslovanje neprofi tnih organizacija” i prezentacije pre-davača

Naknada:500,00 kn - s PDV-om bez uključenog priručnika 750,00 kn - s PDV-om i uključenim priručnikom250,00 kn - dodatni primjerci priručnika (PDV uključen)

Vam ovo proljeće i ljeto donosi slijedeće radionice napredne obuke:

Više informacija o radionici, sadržaju i načinu

prijave možete pronaći na www.spi.hr.

S obzirom na dinamičnost poslovanja većine naših korisnika kod kojih učenje i

usvajanje novosti nikada ne prestaje,

Ožujak 2014.

Godišnji izvještaj o Financijskom upravljanju i kontroli

i Sastavljanje i predaja Izjave o fiskalnoj odgovornosti

Datumi održavanja radionica su: 04. i 05.03.2014. u Hotelu Panorama u Zagrebu.

Izrada godišnjeg obračuna proračuna

Datumi održavanja radionica su: 10. i 11.03.2014. u LC edukativnom centru u Zagrebu, 13.03.2014. u LC edukativnom centru u Novigradu te 18.03.2014. u LC edukativnom centru u Splitu.

Travanj 2014.

Svibanj 2014.

Lipanj 2014.

Vizualizacija poslovnih podataka u prostoru

Datum održavanja radionice je: 15.04.2014. u Hotelu Panorama u Zagrebu.

Godišnji odmori kroz kadrovsku i obračun plaće


Praćenje naplate, izrada opomena i izrada ovrha


VAŽNO! Broj sudionika na radionicama je ograničen, zato Vas pozivamo da se što prije prijavite i na taj način osigurate svoje mjesto na radionicama.

Mjesto održavanja: hotel Central (Branimirova 3), Zagreb

Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjeto-vanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-43, model 00.

Prijave za sudjelovanje:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra:

01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

velja

ča •

2014.

www.spi.hr

REGISTAR NERAZVRSTANIH CESTA

Informatičko rješenje u skladu

sa Zakonom o cestama je

Zakonom o cestama (NN 81/11, 22/13, 54/13) i nedavnim novelama navedenog zakona u potpunosti je razvrstano ukupno 26.963,9 kilometara cesta u Republici Hrvatskoj, i to:

1.413 km autocesta, 6.867 km državnih cesta, 9.703 km županijskih cesta

i 8.979 km lokalnih cesta.

Nerazvrstane ceste, koje su od najvećeg značaja za jedinice lokalne samouprave, navedenim zakonom dane su na upravljanje jedinicama lokalne samouprave odnosno njihovim komunalnim poduzećima. Zakon istovremeno omogućava sređivanje stanja upisa u katastar i zemljišnu knjigu s ciljem upisa vlasništva jedinica lokalne samouprave česticama nerazvrstanih cesta.

Kako bi jedinice lokalne samouprave što učinkovitije upravljale postupcima potrebnim za upis stvarnih prava nerazvrstanih cesta u službene evidencije (katastar i zemljišnu knjigu), te uspješno izvještavale o trenutnom stanju postupaka sređivanja upisa vlasništva i konačnosti postupaka, u mogućnosti smo Vam ponuditi slijedeća rješenja:

aplikacije SPI/Registar nekretnina i SPI/Prostorni informacijski sustav

konzultantske i savjetodavne usluge iz područja upravljanja imovinom,

katastra i zemljišne knjige

omogućavamo suradnju s geo-partnernima - izvođačima potrebnih radova

na sređivanju stanja upisa

SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOST

• Konačni obračun PDV-a za 2013.Konačni obračun PDV-a za 2013.• Izjava o fi skalnoj odgovornos za 2013.Izjava o fi skalnoj odgovornos za 2013.

Documents

Pregled izdanja