Pregled politika zapoljavanja Bosna i Hercegovina Pripremili: Meunarodni ured za rad i Vijee Evrope u 2007. i 2008.

2

Za miljenja izraena u ovoj publikaciji odgovorni su autori i ona ne odraavaju zvaninu politiku Meunarodnog ureda rada ili Vijea Evrope.

Zahvalnost: Glavni autori ovog rada su: G-din. Gianni Rosas Vii specialista za zapoljavanje i razvoj vjetina ILO Pod regionalni ured za centralnu i istonu Evropu, Budimpeta G-a. Valli Corbanese Strunjakinja za zapoljavanje i jednakost spolova ILO Pod regionalni ured za centralnu i istonu Evropu, Budimpeta G-din. Niall O'Higgins Vii strunjak za zapoljavanje Meunarodni ured rada, eneva Drugi autori koji su dali svoj doprinos su: G-din. Dominik Roland Atae Federalna javn sluba za zapoljavanje, rad i socijalni dijalog Belgije G-a. Lejla Tanovi Nacionalna koordinatorica za Bosnu i Hercegovinu ILO Pod regionalni ured za centralnu i istonu Evropu, Budimpeta

Svi zahtjevi u vezi sa reprodukcijom ili prevoenjem cijelog dokumenta ili njegovog dijela trebaju se uputiti Public Information and Publications Division, Directorate for Communication (F-67075 Strasbourg Cedex ili publishing@coe.int). Sva druga prepiska u vezi sa publikacijom se treba uputiti Directorate General of Social Cohesion, Social Policy Department.

Dizajn naslovnice:Graphic Design Workshop, Council of Europe Council of Europe, 2009

3

Sadraj Stranica Predgovor 5 Uvod 6 1. Pregled ekonomskog i socijalnog kontekst 8

1.1. Makroekonomski okvir 8 1.2. Siromatvo i socijalna iskljuenost 12

2. Stanje na tritu rada 15 2.1. Stanovnitvo i uee radne snage 15 2.2. Razvoj dogaanja u zapoljavanju 17 2.3. Trendovi u nezaposlenosti 22 3. Glavni prioriteti u politici zapoljavanja25

3.1. Osmiljavanje, praenje i evaluacija politike zapoljavanja 25 3.2. Zakonodavstvo u oblasti zatite zapoljavanja i fleksibilnost na tritu rada 29 3.3. Razvoj kadrovskih resursa i aktivne politike na tritu rada 32

3.3.1. Obrazovanje 32 3.3.2. Struno obrazovanje i obuka i cjeloivotno uenje 37

3.4. Slube za zapoljavanje i aktivne politike na tritu rada 44

3.4.1. Slube za zapoljavanje 44 3.4.2. Aktivne politike na tritu rada 49

3.5. Pasivne politike na tritu rada 54

3.5.1. Naknada za nezaposlenost 5 3.5.2. Prijevremeno penzionisanje 57 3.5.3. Socijalna pomo 58

3.6. Prihodovna politika 61

3.6.1. Politika plaa 61 3.6.2. Poreska politika 63

4

3.7. Socijalni dijalog 66

3.7.1. Pravni okvir 66 3.7.2. Socijalni dijalog o zapoljavanju 68

4. Zakljuci 69 Dodatak I: Lista relevantnih instrumenata Vijea Evrope koje je ratificirala Bosna i Hercegovina 77 Dodatak II: Lista ILO konvencija koje je ratificirala Bosna i Hercegovina 78 Dodatak III: Bukuretanska deklaracija 83

Dodatak IV: Glavne odredbe koje ureuju prijem u radni odnos i prestanak zaposlenja u Bosni i Hercegovini 90

5

Predgovor Zemlje jugo-istone Evrope su se suoile sa velikim izazovima zahvaljujui periodu politikih turbulencija i restruktuiranja kroz koji su prole. One su trebale restruktuirati svoje nacionalne ekonomije i dovesti ih na put odrivog rasta, obnoviti potranju za radnom snagom i poveati zaposlenost, te se boriti sa nezaposlenou, podzaposlenou, rastuom nejednakou meu spolovima i socijalnom iskljuenou ugroenih skupina. Ministarska konferencija o zapoljavanju jugo-istone Evrope koja je odrana u Bukuretu 30. i 31. oktobra 2003. je priznala da se zemlje Pakta stabilnosti suoavaju sa ozbiljnim izazovima u zapoljavanju. Bukuretanska deklaracija koja je usvojena na Konferenciji pozvala je na regionalnu saradnju radi rjeavanja ovih izazova, s ciljem da se bitno unaprijede dravne politike zapoljavanja. Od Meunarodne organizacije rada i Vijea Evrope je zatraeno da vode i podre ovaj napor putem pregledanja dravnih politika zapoljavanja u uskoj saradnji sa socijalnim partnerima i institucijama trita rada, te davanjem preporuka u vezi sa politikama i pruanjem pomoi u njihovoj realizaciji. Ovaj zajedniki poduhvat je realiziran pod pokroviteljstvom Inicijative za socijalnu koheziju Pakta stabilnosti za jugo-istonu Evropu. Ministri rada zemalja Pakta stabilnosti su odobrili i aurirali ciljeve ove saradnje, a aktivnosti su osmiljene i nadgledane od strane Stalnog visokog komiteta sastavljenog od generalnih direktora za zapoljavanje i predstavnika dravnih slubi zapoljavanja. U meuvremenu je Bukuretanski proces postao znaajna referentna taka za razvoj politike zapoljavanja u jugo-istonoj Evropi. Sofijskim zakljucima usvojenim na Drugoj ministarskoj konferenciji u Sofiji 21. oktobra 2005. g. proces je podran, i ak je stavljen vei naglasak na koherentnost politika i socijalni dijalog. Glavni ishod ovog procesa je niz pregleda dravnih politika zapoljavanja (CREP). Svaki pregled se temeljio na dravnom izvjetaju koji je priredilo relevantno ministarstvo rada u saradnji sa dravnom slubom zapoljavanja. Oni su usvojeni na dravnim tripartitnim konferencijama koje je organizirala ILO, pri emu je socijalni dijalog predstavljao kljunu komponentu procesa. Ovi dravni pregledi se mogu koristiti za jaanje institucija trita rada i izradu koherentnijih i efektivnijih politika trita rada u zemljama na koje se odnose, unutar okvira integralnog stratekog pristupa. Poseban naglasak se stavlja na pitanja jednakosti spolova, a posebno na izradu strategija osmiljenih da pitanja spolova ukljue u politike zapoljavanja i promoviraju jednakost spolova u aktivnostima koje slijede. Proces pregleda ima namjeru da prui pomo u promoviranju dostojanstvenog rada i produktivnog zaposlenja za ene i mukarce u zemljama Pakta stabilnosti, dok se pribliava smjernicama Evropske strategije zapoljavanja i jaanja stabilnosti i socijalne kohezije u regiji. Alexander VLADYCHENKO Petra ULSHOEFER Generalni direktor Socijalne kohezije Direktorica, ILO Pod regionalni ured za Vijea Evrope centralnu i istonu Evropu, Budimpeta Meunarodni ured rada

6

Uvod Ciljevi Ovaj Dravni pregled politike zapoljavanja koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu slui u razliite svrhe:

On naglaava glavne izazove za trite rada i zapoljavanje sa kojima se zemlja suoava, te daje nekoliko preporuka u vezi njihovog rjeavanja. On doprinosi provedbi meunarodnih radnih standarda i principa koji se odnose na zapoljavanje1 u Bosni i Hercegovini, a posebno ILO Konvencije koja se odnosi na politiku zapoljavanja (Br. 122), 1964., kojom se od vlada zemalja koje su je ratificirale trai da formuliraju i provode aktivnu politiku kojom se promovira puno, produktivno i slobodno izabrano zaposlenje u uskoj saradnji sa socijalnim partnerima. Opi principi aktivne politike zapoljavanja su razraeni u ILO Preporuci (Br. 122), 1964. Pregled takoer nastoji da podri provedbu odredbi Globalnog programa zapoljavanja ILO-a (GEA), kojom se dostojanstveno zaposlenje postavlja u sredite ekonomskih i socijalnih politika. GEA je konzistentna sa Milenijumskim razvojnim ciljevima i nastoji da stvaranjem produktivnog zaposlenja pobolja ivote miliona ljudi koji su ili nezaposleni ili imaju prihode iz rada koji nisu dostatni da se njima i njihovim porodicama omogui izlaz iz siromatva. Jedan od zakljuaka Svjetskog samita o socijalnom razvoju u 1995.g. i dvadeset etvrte vanredne sjednice Generalne skuptine Ujedinjenih naroda u 2000.g. se odnosio na fundamentalnu ulogu zaposlenja u borbi protiv siromatva i socijalne iskljuenosti, te su zatraili od ILO-a da izradi koherentnu i koordiniranu meunarodnu strategiju za promoviranje slobodno odabranog i produktivnog posla. Pregledom se takoer nastoje uiniti operativnim standardi koji se odnose na zapoljavanje i politiku trita rada koji su definirani u Evropskoj socijalnoj povelji i bitni elementi Revidirane strategije za socijalnu koheziju Vijea Evrope (2004.) Ova strategija navodi da pristup zaposlenju sviju i promoviranje dostojanstvenog zaposlenja predstavljaju kljune elementi socijalne kohezije, te da je ulaganje u ljudske resurse jedno od najvanijih podruja ulaganja za budui ekonomski rast. Vijee Evrope je takoer donijelo brojne smjernice i preporuke u vezi sa poboljanjem pristupa zaposlenju, a posebno za ugroene skupine.

Ovaj Pregled politika zapoljavanja je doprinos pripremi Bosne i Hercegovine za njeno budue lanstvo u Evropskoj uniji putem pribliavanja Smjernicama o Evropskoj strategiji zapoljavanja (EES). U tu svrhu ovaj izvjetaj je prireen po modelu Zajednikih dokumenata za procjenu politika zapoljavanja (Joint Assesment Papers on Employment Policies) koje je formulirala Evropska komisija i zemlje koje se pripremaju za pristupanje.

1 Vidi Dodatke I i II za spisak meunarodnih instrumenata koje je ratificirala Bosna i Hercegovina.

7

Pozadina Bosna i Hercegovina je sedma zemlja nakon Albanije, Hrvatske, Srbije, Moldavije, Bive Jugoslavenske Republike Makedonije i Crne Gore, ije je politike zapoljavanja ocijenilo Vijee Evrope i Meunarodni ured rada sukladno obavezama koje su preuzeli ministri koji su uestvovali na Evropskoj ministarskoj konferenciju za jugo-istonu Evropu odranoj u Bukuretu 30.-31.oktobra 2003.godine. Bukuretanskom deklaracijom2 dat je mandat ILO-u i Vijeu Evrope da ocijene stanje u zapoljavanju u zemljama Pakta stabilnosti a koje su ukljuene u proces regionalne saradnje o zapoljavanju, i daju preporuke u Dravnom pregledu politika zapoljavanja (Country Review of Employment Policy CREP). Na temelju kratkog pregleda za izradu dravnih pozadinskih izvjetaja, zajedniki pripremljenih od strane ILO-a i Vijea Evrope, Bosna i Hercegovina je pristala da izradi detaljan izvjetaj o svom tritu rada i politikama zapoljavanja. Kako bi se dobio sveobuhvatan pregled stanja u zapoljavanju u Bosni i Hercegovini, tim ILO-a i Vijea Evrope nadlean za izradu Pregleda politike zapoljavanja je posjetio zemlju u junu 2007. Cilj je bio prikupljanje dodatnih informacija i detaljnije razmatranje specifinih pitanja trita rada. Ovaj dokument je najveim dijelom prireen u septembru 2007.g. i nakon toga dostavljen na diskusiju putem dravnog Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, a prije njegovog predstavljanja na estoj sjednici Stalnog visokog komiteta Bukuretanskog procesa, koji se odrao u Budvi (Crna Gora) u oktobru 2007. Gdine. O pregledu se takoer razgovaralo na Dravnoj tripartitnoj konferenciji organiziranoj u Sarajevu 18. juna 2008. Godine. Ovaj skup je pruio mogunost socijalnim partnerima da razgovaraju i ocijene nalaze Pregleda i iznesu preporuke. I ILO i Vijee Evrope izraavaju veliku zahvalnost vlastima Bosne i Hercegovine na njihovoj aktivnoj podrci, voenju i efikasnoj saradnji, a posebno Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine i dravnoj Agenciji za zapoljavanje, kojima je Vlada povjerila pripremu i organiziranje ove posjete.

2 Vidi Dodatak III ovom izvjetaju.

8

1. Pregled ekonomskog i socijalnog konteksta 1.1 Makroekonomski okvir Makroekonomska sredina Bosne i Hercegovine jo uvijek je pod negativnim utjecajem sukoba iz perioda 1992-95. Realni ekonomski rast je i dalje jak i stabilan od poetka 2000, iako se taj nivo ne moe uporediti sa stopama rasta odmah nakon sukoba, koje je potakla masovna meunarodna pomo. Bruto domai proizvod (BDP) po glavi stanovnika takoer izgleda da je u trendu porasta, iako je uporedba s protokom vremena problematina zbog nedostatka pouzdanih podataka o ukupnom stanovnitvu.3 Inflacija je takoer i dalje na niskom nivou jo od 2000, iako je pokazala odreeni porast 2005. te jo izraeniji skok tokom 2006, zbog uvoenja poreza na dodanu vrijednost (PDV). Vladina potronja (kao procent BDP) relativno je visoka u odnosu na druge zemlje jugoistone Evrope. Njen je nivo meutim znaajno opao od 2000. godine4.

S 2003. godinom, budet vlade je u suficitu. Odravanim rastom uz smanjenje vladine potronje smanjen je vanjski dug sa skoro dvije petine BDP-a u 2000. godini na samo jednu petinu BDP-a u 2006. Vanjski debalansi dalje predstavljaju najozbiljniji makroekonomski izazov s kojim se suoava Bosna i Hercegovina. Negativni platni bilans je uvelike rezultat krajnje negativnog trgovinskog bilansa. Liberalizacija trgovine uz kurs razmjene valuta fiksiran za euro znaio je brz porast uvoza uglavnom potroake robe dok se izvoze veinom proizvodi s niskom dodanom vrijednou, poput sirovina, poljoprivrednih proizvoda i energije. Dolo je do vidnog poboljanja u periodu 2003-2006, gdje je trgovinski bilans opao sa preko 50 procenata na manje od 40 procenata od BDP-a. U 2006. godini, uvoz je dolazio uglavnom iz Hrvatske (16,7 procenata), Njemake (12,3 procenata), Srbije i Crne Gore (9,7 procenata) i Italije (8,9 procenata). Iste te godine, rast izvoza od 29 procenata doprinio je zajedno s dobitkom na produktivnosti i poveanjima izvoznih cijena tome da rast realnog BDP-a dostigne preko 6 procenata. Iako je ovaj trend u 2007. usporen, brojke koje se odnose na izvoz za prvi kvartal jo uvijek pokazuju poveanje od 24 procenta u odnosu na prethodnu godinu. Izmeu 2005. i 2006, deficit po

3 Od 1991. nije bilo popisa stanovnitva. Rat i poslijeratni period doveli su do masovnog kretanja stanovnitva, to dovodi do problema u odsustvu popisa, kad su u pitanju brojke vezane za popis (poput na primjer BDP-a po glavi stanovnika). Trenutno se koriste razne procjene broja stanovnitva; slubena procjena za 2006. bila je 3,843.000 lica. Dravna agencija za statistiku koristila je procjenu od 3,372.000 za Pregled radne snage za 2006, a tabrojka kod amerikog Biroa za popis (podaci o stanovnitvu koriteni iz baze podataka Transmonee 2007) iznosi 4,461.000. Takoer postoji neslaganje u vezi toga da li je ili kad je BDP po glavi stanovnika premaio svoj prijeratni period. Evropska fondacija za obuku (ETF) izvjetava u 2003. godini BDP po glavi stanovnika u iznosu od 1.600, ili polovinu prijeratnog nivoa , dok Dravna agencija za zapoljavanje izvjetava da je on premaio prijeratni nivo BDP-a po glavi stanovnika (US$2000 u 1990.) do 2004. U tom sluaju, oito odstupanje objanjava se velikim dijelom koritenjem bazne valute. Evropska fondacija za obuku (ETF), Pregled trita rada u Bosni i Hercegovini, ETF, Torino. 2007; Dravna agencija za zapoljavanje, Dravni pregled politika zapoljavanja u Bosni i Hercegovini za 2006, Sarajevo, 2007. 4 Ima nekih odstupanja meu brojkama. Tabela 1 u tekstu prikazuje brojke Centralne banke, dok procjene Meunarodnog monetarnog fonda (MMF) govore da je smanjenje vladine potronje mnogo skromnije.

9

tekuem raunu se skoro prepolovio kao procent BDP-a (sa 21,3 procenta na 11,4 procenata).5 Tabela 1. Glavni ekonomski indikatori za Bosnu i Hercegovinu, 2000-2006.

Nominalni BDP (KM) Realna stopa rasta BDP-a Bruto ulaganja (% od BDP-a) Industrijska proizvodnja (% od stope rasta) Stopa inflacije Nominalni BDP po glavi stanovnika (KM) Suficit/deficit vlade (% od BDP-a) Vanjski dug (% od BDP-a) Vladina potronja (% od BDP-a) Platni bilans (% od BDP-a) Trgovinski bilans

Direktna strana ulaganja (% od BDP-a) Napomene: e= procijenjeni; p= projicirani; MMF Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine, Godinji izvjetaj za 2006, Sarajevo. 2007; MMF, Bosna i

Hercegovina: Konsultacije o lanu IV za 2007, MMF, Washington D.C. 2007. Prikaz 1. prikazuje bruto domai proizvod po irem ekonomskom sektoru za 2005. Usluge sad predstavljaju vie od 60 procenata BDP-a. Podsektori koji najvie doprinose primijeenom ekonomskom rastu u 2005. i 2006. bili su veleprodaja, maloprodaja i nekretnine, dok proizvodnja, elektrina energija, gas i bankarstvo daju znaajan doprinos. Zajedniki, ovih pet sektora predstavljali su 54 procenta rasta u 2006. Drugi izvori podataka govore da i turistiki i graevinski sektor pokazuju zdrav trend rasta, iako ne i znaajan u smislu njihovog doprinosa registriranoj ekonomskoj aktivnosti6. Problem lei u injenici da su ta dva sektora najizloeniji neformalnosti i stoga njihov doprinos nije zabiljeen u zvaninim statistikama. Udio BDP-askriven u ekonomske svrhe procjenjuje se da predstavlja 33 procenta nacionalnog proizvoda.7

5 Meunarodni monetarni fond (MMF), Bosna i Hercegovina: Odabrana pitanja, Izvjetaj o zemlji MMF-a br. 07/269, Washington D.C., 2007. 6 Na primjer, kod turizma, ostaje broj noenja. 7 DellAnno, R., Piirisild, M., Procjena neprimijeene ekonomije u Bosni i Hercegovini, dokument pripremljen za USAID i Centralnu banku BiH, 2004. Neformalna ekonomija sastoji se od svih ekonomskih aktivnosti radnika i ekonomskih jedinica koje po zakonu ili u praksi nisu obuhvaene ili su nedovoljno obuhvaene formalnim

10

Prikaz 1: Produkt po irem ekonomskom sektoru, 2005.

PoljoprivredaIndustrijaUsluge

Izvor: Svjetska banka, Bosna i Hercegovina ukratko, Svjetska banka, Vaington D.C. ,2006.

Prikaz 2. pokazuje registriranu zaposlenost po sektorima u 1991. i 2006. Ponovo, izgleda da podaci ukazuju, inter alia, na znaajan nivo neformalnosti. Uporedba prikaza 1. i 2. pokazuje da BDP u poljoprivredi predstavlja preko 10 procenata ukupnog BDP-a, ali da registrirana zaposlenost u poljoprivredi predstavlja manje od 4 procenta registriranih radnika. Poto je radna produktivnost u poljoprivredi obino manja nego u sektoru industrije i usluga, oekivalo bi se da e procent radnika zaposlenih u poljoprivredi biti znaajno vei od udjela BDP-a proizvedenog u poljoprivrednom sektoru. Podaci govore suprotno zaposlenost u poljoprivredi je u smislu procenata manja od polovine udjela poljoprivrede u BDP-u. Ta nedosljednost mogla bi se objasniti postojanjem neformalne zaposlenosti u poljoprivredi. Prikaz 2. takoer pokazuje znaajan pomak od zaposlenosti u industriji prema zaposlenosti u sektoru usluga, karakteristian za poslijeratni period. Neka od prethodno dravnih preduzea privatizirana su i reaktivirala su svoju proizvodnju, ali mnoga su jo uvijek ili na vrlo niskom nivou produktivnosti ili ne funkcioniraju zbog nejasne strukture vlasnitva. U uslunom sektoru, najbre rastue oblasti su bankarstvo, maloprodaja i veleprodaja, oboje uz podrku direktnih stranih ulaganja (FDI).

aranmanima.Teaktivnostinisuukljueneuzakonnitisuobuhvaeneupraksi.Toznaida iakooneposlujuuokviruformalnogzahvatazakonazakonseneprimjenjujeilinesprovodi;ilisezakonomobeshrabrujepotivanjepropisajernijeodgovarajui,optereujui je ilinameepretjeranetrokove.ILO,Dostojanstven rad ineformalnaekonomija,IzvjetajIV,Meunarodnakonferencijarada(ILC),90.sjednica,2002.

11

Prikaz 2: Formalna zaposlenost po irem industrijskom sektoru, BiH, 1991. i 2006.

PoljoprivredaProizvodnjaUsluge

Izvor: Bosna i Hercegovina, Dravna agencija za zapoljavanje, Nacionalni izvjetaj o politici zapoljavanja 2005, op.cit.

Srednjorone prognoze su na razumnom nivou pozitivne. Bez obzira na znaajan pad stranog i domaeg ulaganja 2006 zbog smanjenog uea stranih firmi u procesu privatizacije i zbog toga to BiH nije privukla druge oblike ulaganja, poput Greenfield investicija i zajednikih ulaganja oekuje se da e se ulaganja u 2007. oporaviti i da e se formacija bruto kapitala povratiti na svoj nivo od nekih 20 procenata BDP-a.8 To je u skladu s prosjekom i u 15 i u 25 zemalja EU.9 Izraena je zabrinutost zbog niskog nivoa ulaganja, a to se pripisuje ekspanziji kreditiranja domainstava, a ne privrede.10 Meutim, MMF zapaa da su i tempo finansijskog produbljivanja i poetna koncentracija kreditiranja domainstava u skladu s onim u drugim zemljama centralne i jugoistone Evrope11. Privatizacijom telekomunikacija i poetnim investicionim projektima u hidroenergetske objekte i puteve se takoer oekuje da znaajno doprinesu rastu u narednim godinama.12

Tokom perioda 1994. do 2006, FDI je dolazio uglavnom iz 25 zemalja EU (58,1 procent) i zemalja jugoistone Evrope (22,6 procenata). Dva glavna investitora u tom periodu bile su Hrvatska i Austrija, s 15,9 procenata to jest 15,4 procenata FDI. FDI je 2006. bio jako koncentriran na bankarski sektor (73,5 procenta), a veina je dolazila iz Austrije. I u 2005. i u 2006, veina FDI dolazila je iz zemalja bive Jugoslavije.

Prikaz 3. pokazuje da su konstantno visoki nivoi ekonomskog rasta uglavnom doveli do unaprjeenja produktivnosti i da se jo uvijek nisu pretvorili u rast zapoljavanja, barem ne u formalnoj ekonomiji, iako je od 2003. naovamo dolo do odreenog skromnog rasta uformalnom

8 Jedinica za politiku ekonomskog planiranja (EPPU), Ekonomski trendovi, godinji izvjetaj 2006, Vijee ministara, Sarajevo, 2007 9 Meutim, taj nivo je nii nego u ostalim zemljama. Hrvatska, na primjer, ima stopu ulaganja od blizu 30 procenata BDP-a. 10 Vidi osobito, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) Poslovi i jo poslova, UNDP, Sarajevo, 2006. 11 MMF, Bosna i Hercegovina: Odabrana pitanja, op.cit. 12 EPPU, Ekonomski trendovi, Godinji izvjetaj za 2006, op.cit.

12

zapoljavanju.13

Relativna sporost zapoljavanja da reagira na ekonomski rast je zajednika karakteristika ranih faza tranzicije u cijeloj regiji i s obzirom na odgoeni proces tranzicije u BiH zbog sukoba nije nerazumno oekivati da e rast u formalnom zapoljavanju uslijediti, posebno ako se napori na formalizaciji ekonomskih aktivnosti dalje ojaaju i proire.14

Prikaz 3: Produkt i zaposlenost u BiH, 1999-2006 (1999=100)

Zaposlenost Realni BDP

Napomena: Indeks produkta se izraunava na osnovu stopa rasta realnog BDP-a, a indeks zaposlenosti je zasnovan na podacima o registriranoj zaposlenosti. Izvor: Izrauni zasnovani na podacima Centralne banke BiH, op.cit i Dravne agencije za zapoljavanje BiH, op.cit.

1.2 Siromatvo i socijalna iskljuenost

Veina novijih procjena o siromatvu u Bosni i Hercegovini zasnovana je na Pregledu mjerenja

13 Poto su brojke o zaposlenosti zasnovane na registrovanoj zaposlenosti, oni zanemaruju dogaanja u neformalnoj ekonomiji. Nedavni izvjetaj Svjetske banke govori da je, na osnovu podataka iz LSMS-a, u neformalnoj ekonomiji dolo do jakog rasta zapoljavanja u periodu izmeu 2001. i 2004. Meutim, iz nie objanjenih razloga, trebalo bi biti oprezan u tumaenju tih procjena. Svjetska banka, Najnoviji podaci o tritu rada u Bosni i Hercegovini: Uloga industrijskih odnosa, Svjetska banka, Washington D.C. 2005

14 Osobito uvoenjem PDV-a 2006. godine.

13

ivotnog standarda i odnose se na godinu 2004. Iako pati od problema s veliinom uzorka i ogranienja sa zastupljenou,15 taj pregled ima veliku prednost zbog toga to ima prikupljene godinje podatke na konzistentan nain iz 2001. i 2004.16 Prema izvoru, stopa siromatva opala je sa 19,5 procenata iz 2001. na 17,8 procenata u 2004, kako prikazuje tabela 2.17 Tabela 2: Stope siromatva u Bosni i Hercegovini, 2001-2004.

Stopasiromatva Postotakpromjene20012004

2001. 2004.

BosnaiHercegovina 19,5 17,8 8,7

FederacijaBiH(FBIH) 16,3 15,4 5,5

RepublikaSrpska(RS) 24,8 20,8 16,1

Izvor: EPPU, Ekonomski trendovi, Godinji izvjetaj 2006, op.cit.

Iako je siromatvo kako izgleda u cjelini opalo, ono je jako koncentrirano kod posebnih grupa, osobito kod lanova domainstava s troje ili vie djece (66 procenata), izbjeglica i raseljenih lica (37 procenata), starijih lica (31 procent), nezaposlenih (29 procenata) i lica s niskim obrazovnim nivoom (24 procenta).18 Domainstva s troje i vie djece su najsiromanija kategorija stanovnitva. Rizik njihovog pada ispod linije siromatva poveala se tokom perioda 2001-2004. To ukazuje da je potencijal meugeneracijskog prijenosa siromatva u trendu porasta. U istom tom periodu, pogoralo se stanje siromatva kod raseljenih lica, u smislu broja ugroenih lica, iako je udio raseljenih lica u cjelokupnoj siromanoj populaciji opao za 50 procentnih poena (sa 29 procenata iz 2001. na 16 procenata u 2004). Takva situacija mogla bi biti dijelom uzrokovana neodgovarajuim ciljanjem u socijalnim politikama (npr. sistemom socijalne pomoi pomae se primarno onim licima koja su najblie liniji siromatva, tako da se ona mogu lako odii) kojima se moda ne uspijeva rijeiti situacija najsiromanijih meu siromanima. Domainstva i sa jednim i sa dva lana koja imaju lice od 65 godina ili starije su siromana (28,8 tj. 36,1 procenata). Iako je prosjena penzija (KM 184 mjeseno) u 2004. bila ispod linije siromatva (KM 185 mjeseno), pravo na primanje penzije smanjuje rizik od siromatva, posebno kod ena. Penzioni sistem u BiH izgleda da stvara siromatvo i dio je sistema socijalne pomoi koji je direktno pod udarom niske stope zaposlenosti i velikom stopom neaktivnosti u zemlji, to

15 Veliina uzorka 2004. bila je neto malo preko 6.500 ili u regionu ili 1,5-2 procenata stanovnitva, zavisno od toga koja se procjena broja stanovnitva koristi. Posljednji popis stanovnitva je obavljen u BiH 1991. godine, uz naknadne potekoe u izgradnji osnove uzorka, posebno u svjetlu naknadnih kretanja stanovnitva zbog sukoba. 16 Kao to je to u biti panel-studija i time omoguava analizu pojedinanih iskustava tokom etverogodinjeg perioda. 17 Ima mnogo naina za mjerenje siromatva. Tabela prikazana u tekstu zasnovana je na konceptu apsolutnog siromatva mjerenom cijenom osnovne potroake korpe. U svrhu meunarodnih uporedbi, uobiajeniji indikatori vezuju se za fiksnu granicu siromatva (npr. USD 4,30 i USD 2,15 dnevno koristi Svjetska banka za definiciju siromatva i krajnjeg siromatva) ili se koriste relativni pokazatelji siromatva (na primjer, UNDP koristi 60 procenata srednjeg prihoda za definiranje lica koja su pod rizikom od siromatva). 18 UNDP, Socijalna ukljuenost u Bosni i Hercegovini, UNDP Izvjetaj o drutvenom razvoju BiH, Sarajevo, 2007, str. 192-193.

14

negativno utjee na penzione doprinose.19

Analiza koju je obavila Jedinica za ekonomsko planiranje i provedbu Srednjorone razvojne strategije podataka prikazanih u LSMS-u govori da je stopa siromatva porasla kod ljudi zaposlenih u neformalnoj ekonomiji, i to vie nego ponitava pad stope siromatva u formalnoj ekonomiji, to dovodi do poveanja siromatva kod zaposlenih lica. Zbog poveanja ponude radne snage to je uzrokovano ulaskom na trite rada lica koja su prethodno bila neaktivna pojedinci se poduzimaju nisko plaenih poslova koji ih ne odiu iz siromatva. Ti podaci takoer govore da je, iako je stopa siromatva opala meu nezaposlenim licima, ukupan broj siromanih ljudi koji su nezaposleni porastao.20

Romsko stanovnitvo vjerovatnije e biti siromano nego pripadnici veine, kao to je sluaj i u drugim zemljama regije. U nedavnom izvjetaju o Romima i interno raseljenim licima (IDP) u jugoistonoj Evropi utvreno je da su stope nezaposlenosti kod romskog stanovnitva za preko 70 procenata vee od onih kod neromskog stanovnitva koja ivi u blizini.21

Nadalje, pojedinci-Romi

su imali priblino devet puta veu vjerovatnou da e biti siromani tj. da ive na manje od $4,30 dnevno od pojedinaca koji pripadaju veini.22 To znai da, iako je Romima u Bosni i Hercegovini bolje nego Romima u drugim zemljama u regiji jedina zemlja s niom stopom siromatva kod Roma je Hrvatska u smislu relativne pozicije Roma u odnosu na veinsko stanovnitvo, Bosna i Hercegovina je skoro u najloijoj poziciji u regiji. Jedina zemlja s veim odstupanjem izmeu romskog i veinskog stanovnitva u smislu odnosa stope siromatva kod Roma i one kod veine je Bugarska.

U Srednjoronoj razvojnoj strategiji usvojenoj 2004. ustanovljen je cilj smanjenja siromatva za 20 procenata do 2007. Iako jo nema na raspolaganju pouzdanih podataka, stopa smanjenja siromatva postignuta tokom perioda 2001-2004. nije bila dovoljna za postizanje tog cilja, tj. odrive stope rasta nisu bile dostatne za postizanje ciljanog smanjenja. Shodno tome, Jedinica za ekonomsko planiranje i provedbu Srednjorone razvojne strategije predloila je u svom najnovijem dokumentu da su potrebne politike kojima bi se osiguralo vee uee siromanih u pogodnostima rasta.23

Meunarodna poreenja siromatva u regiji ometena su nepostojanjem novijih uporedivih podataka. Meutim, u procjeni siromatva koju je obavila Svjetska banka kae se da je 2001.

19 UNDP, Socijalna ukljuenost u Bosni i Hercegovini, UNDP, Sarajevo, 2007, op.cit. 20 Jedinica za ekonomsko planiranje i provedbu Srednjorone razvojne strategije (EPPU), Srednjorona razvojna strategija Bosne i Hercegovine 2004-2007 (PRSP), Revidirani dokument, EPPU, Sarajevo, maj 2006. 21 UNDP, Pod rizikom: Romi i raseljena lica u jugoistonoj Evropi: Dimenzije ugroenosti, UNDP, Bratislava, 2006. Studija UNDP-a bila je zasnovana na pregledima obavljenim u sedam zemalja u regionu meu Romima, interno raseljenim licima i veinskom populacijom koja ivi u slinim okolnostima, to u biti znai da ivi u blizini tj. u istim ili oblinjim zajednicama. To je uraeno da bi se olakalo poreenje izmeu te dvije grupacije, ali je isto znailo da nije bila namjera tih pregleda da predstavljaju cijelu zemlju. 22 Utvreno je da priblino 27 procenata Roma i 3 procenta veinskih pripadnika ivi u domainstvima uz dnevnu potronju odraslih manju od USD 4,30. Odgovarajui procenti za jednak prihod odraslih bili su 26 to jest 2 procenta. Meutim, s obzirom na nepouzdanost line prijave prihoda, prikazi zasnovani na potronji vjerovatno daju taniju sliku. UNDP, Pod rizikom: Romi i raseljena lica u jugoistonoj Evropi: Dimenzije ugroenosti, UNDP, Bratislava, 2006, op. cit., str. 18. 23 EPPU, Srednjorona razvojna strategija Bosne i Hercegovine 2004-2007 (PRSP), Revidirani dokument, EPPU, Sarajevo, maj 2006.

15

uestalost siromatva u BiH bila 6,9 procenata kad se prerauna kao 50 procenata srednjeg prihoda i 16,7 procenata kad se prerauna kao 66 procenata srednjeg prihoda. To govori da je siromatvo u Bosni i Hercegovini vee od onoga u Hrvatskoj, priblino isto kao u Rumuniji i Albaniji, ali manje nego u Bugarskoj. U izvjetaju iz 2005. Bosna i Hercegovina je bila stavljena na samo dno skale u jugoistonoj Evropi, na osnovu apsolutnih pokazatelja siromatva, uestalosti siromatva (prihod ispod USD 4,30 dnevno) i krajnjeg siromatva (prihod ispod USD 2,15 dnevno). Utvreno je da su oba mjerila ispod uestalosti koja je utvrena u Bivoj jugoslavenskoj Republici Makedoniji, Bugarskoj, Srbiji i Crnoj Gori, Rumuniji i Albaniji.

24

to se tie nejednakosti, izgleda da je Bosna i Hercegovina u razumno dobroj situaciji. Procjena siromatva govori da na osnovu procjena potronje u Bosni i Hercegovini ima manje nejednakosti nego u Hrvatskoj i Makedoniji, a neto malo vie nego u Bugarskoj.25

2. Stanje na tritu rada U aprilu 2006., u Bosni i Hercegovini obavljen je prvi nacionalni Pregled radne snage (LFS). Taj posao ponovljen je 2007., to je stvorilo osnovu za pouzdane podatke o tritu rada u zemlji. Druge raspoloive informacije sastoje se od evidencije registrirane zaposlenosti i nezaposlenosti i Pregleda mjerenja ivotnog standarda (LSMS) obavljenog za period 2001-2004. Koliko je god to mogue, analiza koja slijedi u tekstu zasnovana je na podacima iz LFS-a, s obzirom da su oni i noviji od onih iz LSMS-a i sveobuhvatniji su od podataka o registriranoj zaposlenosti u smislu davanja tane slike o dogaanjima na tritu rada. 2.1 Stanovnitvo i uee radne snage Posljednji popis stanovnitva Bosni i Hercegovini datira iz 1991. S obzirom na velike poremeaje i pomjeranja stanovnitva od tada, procjene o broju stanovnitva i stopi njegovog porasta podlone su znaajnim grekama. Procjena broja stanovnitva koju koristi veina nacionalnih i meunarodnih institucija govori o broju stanovnitva od 3,843.000 lica u 2006. godini. Meutim, procjena broja stanovnitva koritena kao osnova za LFS bila je 3,372.000 lica. U tabeli 3. i na prikazu 4. prikazane su stope uea radne snage i odnosi zavisnosti za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, kao i odvojeno za dva Entiteta i za Distrikt Brko. U svrhu uporedbe, tabela i prikaz ukljuuju i informacije o susjednim i zemljama EU. Stopa uea radne snage u BiH nia je nego u susjednim zemljama osim Crne Gore. To je zbog krajnje niske stope ueaena. Stopeueamukaraca su samomalo ispodonihuBugarskoj,Hrvatskoj iRumuniji, a

24 Iako nije ukljuena u ovu konkretnu uporedbu, pretpostavlja se da bi Hrvatska prijavila manju uestalost siromatva prema ovim pokazateljima apsolutnog siromatva. Svjetska banka, Rast, siromatvo i nejednakost: istona Evropa i bivi Sovjetski Savez, Svjetska banka, Washington, D.C. 2005. 25 Svjetska banka, Bosna i Hercegovina. Procjena siromatva, Svjetska banka, Washington D.C. 2003. Izvjetavanje o prihodima na osnovu pregleda je poznato po nepouzdanosti. Procjena siromatva Svjetske banke govori da je upravo takav sluaj karakteristian za Bosnu i Hercegovinu. Meutim, sporadini dokazi iz razgovora s osobljem agencije za statistiku koje je obavljalo Preglede radne snage za 2006. i 2007. ima tendenciju potvrivanja takvog utiska.

16

stope ena su negdje za oko 20 procentnih poena nie nego u njenim balkanskim susjedima. Odnos zavisnosti je u stvari nii nego u Hrvatskoj i uporediv je s nivoima iz EU. U odsustvu pouzdanih podataka o trendovima porasta stanovnitva, teko je rei mnogo o implikacijama toga. Meutim, ako je rast stanovnitva u opadanju, zemlja bi se mogla u narednih 15-20 godina suoiti s krizom u ponudi radne snage, osim ako se ne rijei neaktivnost i nisko uee ena na tritu rada. Tabela 3: Uee radne snage za BiH i susjedne zemlje

Zemlja Mukarci

ene Ukupno

BosnaiHercegovina 65,5 37,4 51,3FBiH 66,0 35,9 50,7RS 64,7 40,3 52,5

DB(BrkoDistrikt) 61,2 34,1 47,8

Bugarska 67,0 57,3 62,1

Hrvatska 70,0 56,7 63,3

CrnaGora 57,4 42,9 49,9

Rumunija 69,4 55,3 62,3

25zemaljaEU 77,8 62,5 70,0

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Pregled radne snage 2006, Sarajevo 2007, i vlastiti izrauni; za druge zemlje, Evropska komisija, Zaposlenost u Evropi 2006, Generalna direkcija za zapoljavanje, socijalne poslove i jednakost mogunosti, Brisel, 2006. Napomena: Podaci za BiH su za april 2006, a podaci za druge zemlje su iz 2005.

Prikaz 4: Stope zavisnosti za BiH i susjedne zemlje

17

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Pregled radne snage 2006, Sarajevo 2007, i vlastiti izrauni; za druge zemlje, Evropska komisija, Zaposlenost u Evropi 2006, Generalna direkcija za zapoljavanje, socijalne poslove i jednakost mogunosti, Brisel, 2006. Napomena: Podaci za BiH su za april 2006, a podaci za druge zemlje su iz 2005. Stopa zavisnosti izraunava se kao procent stanovnitva koje je ili mlae od 16 ili starije od 64 godine. EU-15 i EU-25 su lanice Evropske unije prije i nakon pristupanja iz 2004. EU-NMS obuhvaa 10 zemalja koje su pristupile u tom periodu (tj. bez najnovijih lanica Bugarske i Rumunije).

2.2 Razvoj dogaanja u zapoljavanju Tabela 4. prikazuje stope zaposlenosti za stanovnitva radne dobi u BiH i u Entitetima, kao i za susjedne zemlje. Stope zaposlenosti su krajnje niske i postoji veliki jaz izmeu mukaraca i ena. Do odreene mjere, obrazac je slian onom koji se nalazi u Crnoj Gori, i u smislu nivoa stope i u smislu jaza meu spolovima.26

Tabela 4: Stope zaposlenosti u BiH i u susjednim zemljama

Stopazaposlenosti Mukarci

ene Ukupno

BosnaiHercegovina 46,1 24,0 35,0FBiHRSDB

46,446,040,3

22,327,618,6*

34,136,829,6

Bugarska 60,0 51,7 55,8

Hrvatska 61,7 48,6 55,0

26 ILO i Vijee Evrope, Pregled po zemljama politike zapoljavanja - Crna Gora.

18

CrnaGora 42,4 27,6 41,0

Rumunija 63,7 51,5 57,6

EU15 72,9 57,4 65,2

EU25 71,3 56,3 63,8

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Pregled radne snage 2006, op.cit., i vlastiti izrauni; za Crnu Goru: ILO i Vijee Evrope, Pregled po zemljama politika zapoljavanja Crna Gora, op.cit.; za druge zemlje, Evropska komisija, Zaposlenost u Evropi 2006, Generalna direkcija za zapoljavanje, socijalne poslove i jednakost mogunosti, Brisel, 2006. Napomena: Podaci za Bosnu i Hercegovinu su za april 2006, a podaci za druge zemlje odnose se na 2005.

Iako je mogue komentirati trendove u zapoljavanju iz postojeih izvora, podaci o registriranoj zaposlenosti dati u prikazu 3. govore da je od 2003. bilo skromnih postignua u zapoljavanju, dok LSMS (2001. i 2004) pokazuje znaajno postignue u zapoljavanju (i stopama zapoljavanjaiako se to moglo velikim dijelom pripisati postignuima u zapoljavanju u neformalnoj ekonomiji.)27 Stoga, iako je stopa zaposlenosti veoma niska, barem ima nekihdokaza da je ona od 2001. u poveanju. U prikazu 5. prikazuje se zaposlenost u irem industrijskom sektoru zabiljeena u LFS-u. To daje uneto taniju sliku sektorske zaposlenosti nego to je to mogue s podacima o registriranoj zaposlenosti.28 Zaposlenost u poljoprivredi obuhvata nekih 20 procenata sveukupne zaposlenosti i ona je koncentrirana u Republici Srpskoj. Prikaz 5. takoer pokazuje koncentraciju zaposlenosti u sektoru usluga, posebno u smislu ena u FBiH. Uporedba prikaza 4. s prikazom 2. govori da neformalna zaposlenost prevladava u poljoprivredi, poto je procent zaposlenih u registriranoj zaposlenosti u poljoprivredi samo malo preko 3 procenta, u odnosu na nekih 20 procenata, koliko se izvjetava u LFS-u.29

Prikaz 5: Stope zaposlenosti po irem industrijskom sektoru, 2006, podaci iz LFS-a

27 Svjetska banka, Najnoviji podaci o tritu rada u Bosni i Hercegovini: Uloga industrijskih odnosa, Svjetska banka, Washington D.C. 2005, op.cit. U RS je odista u periodu od 2001. do 2004. formalna zaposlenost u opadanju, dok je porast neformalnog zapoljavanja bio taman toliko dovoljan da se sveukupna zaposlenost odrava na manje-vie istom nivou. 28 LFS obuhvaa sveukupnu zaposlenost, tj. i formalnu i neformalnu zaposlenost. 29 Takvu koncentraciju neformalne zaposlenosti u poljoprivredi takoer potvruje studija Svjetske banke o tritu rada u BiH. Svjetska banka, Najnoviji podaci s trita rada u Bosni i Hercegovini: Uloga industrijskih odnosa, Svjetska banka, Washington D.C. 2005, op.cit.

19

Poljoprivreda Industrija Usluge ene-Mukarci-Ukupno Izvor: Pregled radne snage, 2006, op.cit.

Postoje znaajni jazovi u zaposlenosti kod grupa s razliitim nivoom obrazovanosti. Priblino 25 procenata radnika imalo je osnovno obrazovanje ili manje (28,2 ena i 23,8 procenata mukaraca) u vrijeme LFS-a, 60,6 procenata je imalo srednje obrazovanje (55 procenata kod ena i 63,7 procenata kod mukaraca), a 14 procenata je imalo tercijarno obrazovanje (16,8 procenata kod ena i 12,5 procenata kod mukaraca).30

Slino drugim zemljama u regiji, zaposlenost na skraeno vrijeme nije jako raireno. Ona predstavlja 11,5 procenata zaposlenosti, i uglavnom je koncentrirana u poljoprivredi, u FBiH i kodena. ak 56 procenata ena zaposlenih u poljoprivredi u FBiH rade na odreeno ili skraeno vrijeme. S obzirom na postojea zakonska ogranienja, zaposlenost na odreeno ili skraeno vrijeme koncentriran je u neformalnoj ekonomiji.31

Prosjeno radno vrijeme se znaajno razlikuje po sektoru zapoljavanja i po spolu. Prikaz 6. pokazuje da ene generalno rade krae od mukaraca, ali one koje rade u poljoprivredi rade due sati nego mukarci zaposleni u proizvodnom i uslunom sektoru.

Prikaz 6. Broj radnih sati sedmino po spolu i ekonomskom sektoru

30 Agencija za statistiku BiH, Pregled radne snage 2006., Sarajevo 2007., str. 44. 31 Prema LFS-u za 2006, sveukupno gledano, 2,0 procenata mukaraca i 2,9 procenata ena koji rade u formalnoj ekonomiji imaju ugovore na odreeno ili krae radno vrijeme. U neformalnoj ekonomiji, radni odnos na krae ili odreeno radno vrijeme predstavlja 27,9 procenata mukih radnika i 33 procenta ena radnika. U Federaciji, 95,6 ena koje rade u poljoprivredi su neformalni radnici; 58,6 procenata ena koje rade u neformalnim djelatnostima u poljoprivredi to rade na bazi kraeg ili povremenog radnog vremena, a nijedna od preostalih 4,4 procenata ena koje rade s redovnim ugovorom o zaposlenju u poljoprivredi nije na privremeno ili skraeno radno vrijeme.

20

Poljoprivreda Industrija Usluge Mukarci

ene

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Pregled radne snage 2006, Sarajevo 2007, op.cit

Podaci iz LFS-a govore da neformalna zaposlenost obuhvata nekih jednu treinu sveukupne zaposlenosti. Uporedba tih cifara s onima izvedenim iz LSMS-a 2001-2004, datim u tabeli 5, govori da je neformalna zaposlenost uneto u opadanju.32 Meutim, razlike u bazi i veliini uzorka u ta dva pregleda ne omoguuju donoenje vrstih zakljuaka.

Tabela 5: Neformalna zaposlenost kao procent sveukupne zaposlenosti

LFS2006 LSMS2001 LSMS2004

BosnaiHercegovina 33,6 36,5 41,3

FBiH 28,3 32,8 36,3

RS 42,4 40,9 48,8

DB 33,2

Izvor: Izrauni na osnovu podataka iz LFS-a i LSMS-a. Napomena: Neformalna zaposlenost definira se kao procent onih koji rade a ije (osnovno) zaposlenje ne ukljuuje ni zdravstveno ni penziono osiguranje. U prikazu 7. razmatra se sektorska podjela zaposlenosti u formalnoj i neformalnoj ekonomiji, na osnovu podataka iz LFS-a. Koncentracija neformalne zaposlenosti u poljoprivredi prilino je jasna, kao i relativna koncentracija neformalne zaposlenosti u proizvodnji za razliku od usluga.

32 Ove procjene su u skladu s onima koje su utvrdili drugi istraivai. Neformalna zaposlenost, izraena kao procent formalne (za razliku od ukupne) zaposlenosti, je nekih 51 procenata. S obzirom na to da je neformalna zaposlenost skoncentrirana u radno intenzivnim djelatnostima u konkretnom sluaju BiH, smatra se da je to poljoprivreda, graevinarstvo i turizam ove dvije procjene su kompatibilne. DellAnno, R., Piirisild, M., Procjena neutvrene ekonomije u Bosni i Hercegovini, dokument pripremljen za USAID i Centralnu banku Bosne i Hercegovine, 2004.

21

Prikaz 7: Formalna i neformalna zaposlenost po industrijskim sektorima

Formalna Neformalna Formalna Neformalna Formalna Neformalna Formalna Neformalna

Poljoprivreda Industrija Usluge Izvor: Izrauni na osnovu podataka iz LFS-a Tabela 6: Uestalost zaposlenosti u neformalnom sektoru po starosti, spolu i Entitetu Mukarci ene Ukupno

22

Izvor: Izrauni na osnovu podataka iz LFS-a.

Tabela 6.prikazuje uestalost neformalne zaposlenosti u dva Entiteta po starosti i po spolu. Mladi ljudi su neproporcionalno zastupljeni u neformalnoj ekonomiji, posebno u Federaciji, dok u Republici Srpskoj postoji prevaga mukaraca. Uestalost neformalne zaposlenosti u FBiH je otprilike dvaput vea kod mladih ljudi (15-24) u odnosu na odrasle u najproduktivnijem dobu (25-49), dok je odgovarajua relativna uestalost u RS u redu 1,4. 33

Zanimljivo je primijetiti da

je uestalost neformalne zaposlenosti manja kod ena nego kod mukaraca, zbog sektorske rasporeenosti neformalne ekonomije i zbog obrazaca zaposlenosti kod mukaraca i ena. ene imaju blago veu vjerovatnou neformalnog rada u poljoprivredi, a poljoprivreda predstavlja 20 procenata sveukupne zaposlenosti. U industriji, koja predstavlja 31 procenata sveukupne zaposlenosti, mukarci imaju veu vjerovatnou neformalnog rada nego ene.

34

U odnosu na moguu ulogu neformalne zaposlenosti kao sredstva stupanja u stalnije zaposlenje, podaci iz LSMS-a iako ne potpuno reprezentativni sadre jedan panel element koji omoguava analizu kretanja meu statusima s protokom vremena. Tabela 7. pokazuje poziciju na tritu rada pojedinaca u 2002. i 2004. u skladu s odnosnim statusom iz 2001. Od svih onih formalno zaposlenih u 2001, 84,9 procenata su bili formalno zaposleni i u 2002, a 76,0 procenata i u 2004. Samo nekih 14 procenata od onih u neformalnoj zaposlenosti iz 2001. dobilo je do 2002. formalno zaposlenje, a samo oko 19 procenata uspjelo je prijei na formalno zaposlenje u roku od tri godine. Glavni put iz nezaposlenosti u zaposlenost izgleda da je putem neformalnog zaposlenja umjesto zaposlenja u formalnoj ekonomiji. Od onih nezaposlenih u 2001, samo oko svakog petog uspio je tri godine kasnije nai formalno zaposlenje. Nadalje, dok je veina (62,4

33 Takoer, via relativna stopa nezaposlenosti mladih (u poreenju s dobnom skupinom 25-49) u Federaciji u uporedbi s RS, prema Tabeli 8. u donjem tekstu, izgleda da pokazuje u istom pravcu. 34 Vee relativne stope nezaposlenosti mladih )u uporedbi sa odraslima u dobi od 25-49godina) u Federaciji nego u RS kao to je navedeno u tabeli 8 nie pokazuju tendenciju kretanja u istom smjeru.

23

procenata) stanovnitva radne dobi imala posao u nekoj fazi u toku etiri godine koje pregled obuhvata, samo 19,3 procenta ili oko svakog petog imalo je tokom cijelog perioda 2001-2004. formalno zaposlenje.

Tabela 7: Mobilnost izmeu trita rada po statusu, 2001-2004

Aktivnost 2002.

Aktivnost2004.

FZNZN

NE FZNZN

NEAktivnost2001.

Formalnazaposlenost 4,9

4,7 ,3 ,1 6,0 ,6 ,0 0,3

Neformalnazaposlenost 3,9

51,6 3,4 1,1 8,7 8,8 2,2 0,3

Nezaposleni2,3

25,3 2,4 9,9 9,9 5,3 4,4 0,4

Neaktivni,6

10,2 2,9 2,3 ,4 3,2 4,3 4,2

Izvor: ETF, Pregled trita rada u Bosni i Hercegovini, ETF, Torino, 2007, str.21 Napomena: Tabela prikazuje neobraene procente. 2.3 Trendovi u nezaposlenosti Tabela 8. prikazuje glavne indikatore nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini. Stope nezaposlenosti prema strogoj definiciji ILO-a su vrlo visoke, ali ne tolike kao to su stope registrirane nezaposlenosti. U LFS-u za 2006. procjenjuje se da ukupna stopa nezaposlenosti u BiH iznosi 31,8 procenata. Zbog nepostojanja vremenske serije u okviru LFS-a, teko je puno rei o trendovima. Meutim, iz podataka iz LSMS-a izgleda da je poveanje zaposlenosti bILO propraeno i poveanjem broja nezaposlenih. To moe biti zbog injenice da su postignua u zaposlenosti ohrabrila jedan dio neaktivnog stanovnitva da aktivnije pone traiti posao i time se poveao broj nezaposlenih.35

35 Meutim, postoji odstupanje izmeu razliitih izvora podataka. LSMS govori da je u periodu izmeu 2001. i 2004. formalna zaposlenost u Federaciji porasla, a u RS opala. Podaci o registriranoj zaposlenosti govore drugaije, tj. da je formalna zaposlenost u Federaciji opala, a u RS porasla.

24

Tabela 8: Stope nezaposlenosti po Entitetima i BD, spolu i starosnoj grupi Mukarci ene Ukupno

Stopanezaposlenosti BiH 29,5 35,7 31,8

FBiH 29,7 38,0 32,7

RS 28,9 31,3 29,8

DB 34,2 45,4 38,1Stopanezaposlenostikodmladih BiH 60,2 65,7 62,3

FBiH 65,2 68,9 66,7

RS 48,7 58,4 52,3

DB 74,6 63,5 70,0Stopa nezaposlenosti kododraslih u najproduktivnijemdobu(2549)

BiH 26,7 34,0 29,5

FBiH 26,1 35,1 29,4

RS 27,8 31,6 29,3

DB 30,9 47,1 36,3Koeficijent izmeu stopenezaposlenostimladihiodraslih

BiH 2,3 1,9 2,1

FBiH 2,4 2,0 2,3

RS 1,8 1,8 1,8

DB 2,4 1,3 1,9

Izvor: Dravna agencija za statistiku, Pregled radne snage 2006, Sarajevo 2007, op.cit., i izrauni na osnovu podataka iz LFS-a.

Slino onima u mnogim zemljama srednje i istone Evrope, stope nezaposlenosti su znaajno vee meu enama nego meu mukarcima. Zanimljivo je da je razlika meu spolovima manje naglaena u RS, uprkos injenici da ene u RS imaju znatno vee stope uea u radnoj snazi.36 Stopa nezaposlenosti kod mladih je mnogo vea nego kod odraslih, iako je ta razlika manje naglaena u Bosni i Hercegovini nego to je u drugim zemljama. Odnos stope nezaposlenosti meu mladima i meu odraslima (u najproduktivnijem dobu) je 2,1, blago naglaenija kod mukaraca u FbiH, gdje dostie 2,4. Taj odnos je prilino nizak u odnosu na neke susjedne zemlje. U Hrvatskoj, Rumuniji i Srbiji, odnos nezaposlenosti izmeu mladih i odraslih je 3,5 a u Bugarskoj iznosi 2,5.37 Koeficijent u BiH blii je onome u Albaniji (1,9 u 2001) ili Makedoniji (1,9 u 2005). Jedno mogue objanjenje za to je relativno mala veliina omladinske grupe u zemlji malo ispod 15 procenata od ukupnog stanovnitva. Nadalje, taj koeficijent je vei u FBiH, gdje mladi predstavljaju malo vei dio stanovnitva. Razliite studije istraivale su omjer do kog relativna veliina grupacije mladih utjee na stopu nezaposlenosti kod mladih u nizu zemalja.38 Opi je konsenzus da relativna veliina grupacije mladih ima dosta mali utjecaj na nezaposlenost kodmladihidajeonavelikomveinomnadjaanafaktorimapotranjenatritu

36 Vidi Tabelu 3 u gornjem tekstu. 37 OHiggins, N., Omladinska trita rada u ECA, Izvjetaj pripremljen za Konferenciju o omladini u ECA Svjetske banke, Rim, maj 2007. 38 Vidi osobito: Korenman, S. i Neumark, D. Sve vea skupina i omladinsko trite rada: meunarodna analiza, u: D. Blanchflower i R. B. Freeman (ed.s), Omladinsko zapoljavanje i nezaposlenost u naprednim zemljama, Chicago: University of Chicago Press, 2000; OHiggins, N., Politika nezaposlenosti i zapoljavanja omladine: Globalna perspektiva, ILO, Geneva, 2001; OHiggins, N. , Trendovi na omladinskom tritu rada u zemljama u razvoju i tranziciji, Dokument za diskusiju o socijalnoj zatiti br. 0321, Svjetska banka, Washington, D.C. 2003; Fares, J., Montenegro, C. E. i Orazem P. F., Kakvo je stanje omladine na tritu rada? Dokazi iz cijelog svijeta, Radni papir za istraivanje politika Svjetske banke br. 4071, Washington D.C. 2006.

25

rada.Nadalje, relativna veliina omladinske grupacije je u padu u cijeloj regiji, ali je relativno velika u Albaniji i Hrvatskoj, a relativno mala u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Rumuniji i Srbiji.39 Drugim rijeima, nema oitog odnosa izmeu veliine omladinske grupacije i koeficijenta izmeu stope nezaposlenosti mladih i odraslih. To izgleda govori da problem u biti lei u nedostatnoj sveukupnoj potranji, a iznad svega govori da je omjer do kog se problemi nezaposlenosti kod omladine mogu rijeiti isto mjerama sa strane ponude krajnje ogranien. Tabela 9. pokazuje stope nezaposlenosti prema nivou obrazovanja kod pojedinaca starijih od 25 godina i kod onih u grupaciji starosne dobi od 25-34 godina.40 Ta tabela ilustrira obrnuti odnos izmeu nivoa obrazovanja i vjerovatnoe da e neko biti zaposlen. Ako se obrati panja na grupaciju 25-34, taj odnos vrlo je jasan. Tabela 9: Stope nezaposlenosti prema nivou obrazovanja (pojedinci stariji od 25 i grupacija 25-34)

Stopenezaposlenosti BiH FBiH RS DB

Odrasli(25g.istariji)sa:

Osnovnimobrazovanjemilimanje 28,6 33,8 21,6 34,3

Srednjimobrazovanjem 27,9 26,9 29,6 33,7

Tercijarnimobrazovanjem 11,4 10,6 13,0 11,3

Mlaiodrasli(2534)sa:

Osnovnimobrazovanjemilimanje 45,3 50,9 35,9 47,9

Srednjimobrazovanjem 36,2 38,3 32,1 37,6

Tercijarnimobrazovanjem 22,8 21,2 26,5 33,3

Izvor: Izrauni bazirani na LFS-u 2006. Tabela 10. daje informacije o aspektu nezaposlenosti koji je vjerovatno najvie zabrinjavajui, a to je uestalost dugorone nezaposlenosti. to je due neko nezaposlen, tee je nai i zadrati posao. Dua nezaposlenost dovodi do gubljenja vjetina i motivacije i postaje negativni indikator za mogue poslodavce. Kako pokazuje tabela, uestalost dugorone nezaposlenosti u BiH nije daleko od 90 procenata. To jest, skoro devet od deset nezaposlenih trae posao godinu dana ili vie. To je vrlo nepovoljno u poreenju s drugim zemljama jugoistone Evrope, gdje su te stope, iako su vie nego u EU, ipak mnogo nie. U Bugarskoj je ta stopa 59 procenata, u Hrvatskoj 54 procenata a u Rumuniji 57 procenata. U 15 zemalja EU, ta stopa je 42 procenta, a u 25 zemalja EU ona iznosi 45 procenata.

39 Lam, D., Demografija omladine u zemljama u razvoju i njene ekonomske implikacije, Radni papir o istraivanju politika Svjetske banke br. 4022, Washington D.C. 2006. 40 Ovo iskljuuje one pod 24, jer e oni vjerovatno jo uvijek biti angairani u obrazovanju. Ukljuivanje pojedinaca pod 25 moglo bi dovesti do pogrenih zakljuaka, jer oni s visokim nivoom obrazovanja su moda tek stupili na trite rada. Za daljnju diskusiju o ovom konkretnom pitanju, vidi: OHiggins, N., Politika nezaposlenosti i zapoljavanja omladine: Globalna perspektiva, ILO, eneva, 2001, op.cit.

26

Tabela 10: Dugorono nezaposleni kao procent svih nezaposlenih Mukarci ene Ukupno

Dugorono nezaposleni (% od svihnezaposlenih)

BiH 85,4 86,8 85,9

FBiH

85,3 88,0 86,3

RS

87,3 85,4 86,6

Izvor: Izrauni bazirani na LFS-u 2006. Napomena: Dugorono nezaposleni definiraju se kao oni s periodima nezaposlenosti od najmanje 12 mjeseci. Tabela 11. prikazuje stope dugorone nezaposlenosti prema obrazovnom postignuu. Iako je uestalost dugorone nezaposlenosti velika kod svih nivoa obrazovanja, postoji znaajna razlika izmeu onih s osnovnim i srednjim obrazovanjem i onih s tercijarnim obrazovanjem. Jo jednom, ta tabela govori da se panja nadlenih za politiku treba usmjeriti na one s niim nivoom obrazovanja.

Tabela 11. Uestalost dugorone nezaposlenosti prema nivou obrazovanja

Dugorononezaposlenisa:

BiH FBiH RS DB

Osnovnimobrazovanjemilimanje 90.4 89.8 91.6 92.8

Srednjimobrazovanjem 85.8 84.5 84.5 83.3

Tercijarnimobrazovanjem 69.1 66.7 66.7 83.7

Izvor:IzraunibaziraninaLFSu2006.

3. Glavni prioriteti u politici zapoljavanja 3.1 Osmiljavanje, praenje i evaluacija politike zapoljavanja Najuinkovitije sredstvo za promoviranje zapoljavanja je osigurati sredinu ekonomske politike koja stimulira rast uz otvaranje velikog broja radnih mjesta. Za to je generalno potrebna visoka stopa ekonomskog rasta uz motivacije i institucije za intenziviranje rasta zaposlenosti i uz politike na tritu rada kojima se unaprjeuje zapoljivost, olakava tranzicija na tritu rada, doprinosi boljem usklaivanju potranje za radom s ponudom rada i pomae u reintegraciji ugroenih grupa. Centralni cilj Srednjorone razvojne strategije (MTDS/PRSP) jest smanjivanje siromatva. Tom

27

Strategijom jasno se potvruje veza izmeu smanjenja siromatva i rasta zaposlenosti i pripisuje se prioritet u periodu 2004-07. reformi trita rada, koja bi se postigla putem izmjena radnih zakona i propisa i u institucijama, kao i putem provedbe niza mjera na tritu rada.41

Ukupno

gledajui, provedba nekolicine od 11 izmjena politike i 12 mjera na tritu rada nije zavrena ili nije ni zapoela. Jedinica za planiranje u ekonomskoj politici (EPPU) Vijea ministara BiH trenutno radi na novoj razvojnoj strategiji za period 2008-2013. Ta nova strategija objedinit e prioritete u smislu smanjenja siromatva s onima koji proizlaze iz priprema za pristupanje Evropskoj uniji.42

Stavljanjem zapoljavanja na centralno mjesto u ekonomskim i socijalnim politikama moe se mnogo uiniti ja jaanju ekonomskog rasta uz velik broj novih radnih mjesta. Zapoljavanje se moe postaviti kao centralni element nove razvojne strategije BiH. Time bi se osigurala usmjerenost makroekonomskih i sektorskih strategija ka ekonomskom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta. Aktivnom politikom zapoljavanja moe se takoer promovirati efikasno i ravnopravno funkcioniranje trita rada. U srednjoronoj razvojnoj strategiji trebali bi se utvrditi prioriteti politike kojima se jaa zapoljavanje i razrauju ciljevi i zadaci politike zapoljavanja vezani za druge ekonomske i socijalne politike. Ti prioriteti, ciljevi i zadaci se onda mogu specificirati u strategijama zapoljavanja koje moe razraditi svaki od Entiteta i Distrikt Brko na taj nain da one odraavaju realno stanje u njima. Tim strategijama zapoljavanja se mogu stvoriti posebni uslovi koji pogoduju otvaranju novih radnih mjesta. Njima bi se povezali krajnji ciljevi (zadaci politike) sa sredstvima za njihovo postizanje. Drugim rijeima, putem strategije zapoljavanja, Vlade postaju akteri promjene putem konkretnih operativnih akcija i angauju se u boljoj i broj reakciji na probleme u zapoljavanju. Te strategije mogu se operacionalizirati putem periodinih akcionih planova koje nadleni za donoenje politika mogu razvijati zajedno sa slubama za zapoljavanje i drugim interesnim stranama. Razvoj takvih strategija zapoljavanja vezanih za zadatke politike zapoljavanja koji e biti sadrani u Srednjoronoj strategiji razvoja takoer predstavlja sastavni dio procesa neohodnog za pristupanje Evropskoj uniji. U donjem okviru naglaeni su glavni instrumenti politike zapoljavanja i ILO-a i EU.

41OmjeramanatrituradapredvienimuMDTS/PRSPgovoriteseuodjeljcimaopolitikamanatrituradaovogPregleda.42BiHjepotpisalaSporazumostabilizacijiipridruivanjusEvropskomkomisijom16.juna2008.

28

Okvir 1: Instrumenti ILO-a i EU za promoviranje zapoljavanja Glavni meunarodni instrument za promoviranje zapoljavanja je Konvencija o promoviranju zapoljavanja iz 1964. (br. 122). Ova Konvencija ILO-a poziva na lanice koje je ratificiraju "da objave i ostvaruju, kao glavni cilj, aktivnu politiku osmiljenju u svrhu promoviranja punog, produktivnog i slobodno izabranog zaposlenja. Opi principi aktivne politike zapoljavanja dalje su razraeni u Preporuci za politiku zapoljavanja iz 1964. (br. 122) i Preporuci za politiku zapoljavanja (Dopunske odredbe) iz 1984. (br. 169). Republika Bosna i Hercegovina ratificirala je tu Konvenciju 1993. Evropska strategija zapoljavanja (EES) Evropske unije predstavlja integralni pristup politici zapoljavanja usmjeren na politike zapoljavanja kojima se za cilj ima postii puna zaposlenost, unaprijediti kvalitet i produktivnost na radu, te ojaati socijalna i teritorijalna kohezija . Zemlje se usmjeravaju na ustanovljavanje zajednikih ciljeva artikuliranih oko tri oblasti (privui i zadrati vei broj ljudi u zaposlenosti, poveati ponudu radne snage i modernizirati sisteme socijalne zatite; unaprijediti prilagodljivost radnika i preduzea; te poveati ulaganje u ljudski kapital putem boljeg obrazovanja i vjetina). I u Konvenciji ILO-a i u EES-u se posebna panja pridaje konsultacijama sa socijalnim partnerima tokom osmiljavanja politika zapoljavanja. Konvencija 122 osobito predvia da se predstavnici lica na koja mjere utiu, a posebno predstavnici radnika i poslodavaca, trebaju konsultirati povodom politika zapoljavanja u smislu punog uzimanja u obzir njihovih iskustava i stavova . Smjernicama za zapoljavanje iz EES-a se socijalnim partnerima dodjeljuje nadlenost u oblasti politika na tritu rada, ukljuujui dogovaranje kolektivnih ugovora, organizacije i fleksibilnosti rada.

Izvor: http://www.ILO.org/ILOlex and http://europa.eu/pol/socio/index_en.htm Struktura radne administracije u Bosni i Hercegovini komplicirana je zbog postojanja vie nivoa nadlenosti za provedbu politike zapoljavanja i razvoj strategija zapoljavanja. Aktuelni sistem radne administracije je iscjepkan, s funkcijama dodijeljenim razliitim administrativnim stupovima, s malo koordiniranosti i na horizontalnom i na vertikalnom nivou. Postoji nekoliko funkcija u kojima se preklapaju uloge i nadlenosti razliitih nivoa radne administracije, dok neke druge funkcije ne pokriva nijedna od njih (vidi donju tabelu 12). Takav okvir ini provedbu politike zapoljavanja, kao i provedbu radnih zakona, zastraujuim zadatkom, posebno u Federaciji BiH, gdje nema evidencije zakonodavstva u polju rada i zapoljavanja koje su donijeli kantoni i shodno tome nema ni provjere da li su kantonalne odredbe u skladu s onima donesenima na nivou Federacije.

29

Tabela 12: Glavne funkcije radne administracije u BiH

FunkcijeradneadministracijeMeunarodnazastupljenostPraenje i izvjetavanje pomeunarodnim konvencijama isporazumimaOsmiljavanje radnogzakonodavstvaProvedbaradnogzakonodavstvaProvoenjeradnogzakonodavstvaUslovizapoljavanjaKolektivnopregovaranjeUsloviradaPlaeZdravstvoibezbjednostnaradu

MCPDaDa

NeNeNeNeNeNeNeNe

DAZDaDa

NeNeNeNeNeNeNeNe

FBiHDaDa

DaDaDaDaDaDaDaDa

RSDaDa

DaDaDaDaDaDaDaDa

BDDaDa

DaDaDaDaDaDaDaDa

KantoniDaDa

DaDaDaDaDaDaDaDa

Izvor:EUCARDSProgram,VertikalnipregledsektoraradaizapoljavanjauBosniiHercegovini,2006,op.cit,str.40Nepostojanje koherentnog okvira za politiku zapoljavanja ini radnu administraciju reaktivnom a ne proaktivnom, a nesprovoenje radnih zakona jaa dualnost na tritu rada, ometa mobilnost radnika i moglo bi dovesti do krenja radnih standarda. Efikasniji i koordiniraniji sistem radne inspekcije pomogao bi u osiguravanju provedbe barem nacionalnih radnih standarda i u ostvarivanju mogunosti za sprovoenje radnog zakona, te u borbi protiv neformalne ekonomije. Informiranje i istraivanje na tritu rada jo uvijek je nerazvijeno s jazovima na svim nivoima uprave. Takvi jazovi u znanju i informiranju sa svoje strane imaju negativnog utjecaja na formuliranje i provedbu politika zapoljavanja i trita rada. Postojanje adekvatnog sistema informiranja na tritu rada predstavlja preduslov za razvoj posebnih intervencija. On moe izmeu ostalog pomoi u utvrivanju prioritetnih oblasti za akciju i konkretnih ciljanih grupa takvih intervencija. U tom smislu, izradu godinjeg Pregleda radne snage treba pozdraviti. Za nadati se je da e, im to bude izvodivo, poduzmanje nacionalnog popisa stanovnitva dalje ojaati bazu za prikupljanje informacija na osnovu pregleda. Praenje i evaluacija politika zapoljavanja i trita rada takoer bi trebali biti sastavni dio svake politike i strategije zapoljavanja. Praenje provedbe politike zapoljavaja omoguava poduzimanje korektivnih mjera u sluaju neispunjavanja konkretnih ciljeva. Praenje kratkorono i neposredno po prirodi nain je da se osigura provoenje politika prema planovima. Evaluacija politike zapoljavanja u biti znai procjenu utjecaja politika na konkretne ishode. Trenutno u Bosni i Hercegovini ima jo mnogo toga za uraditi na poboljavanju kvaliteta

30

praenja politike, kao i na uvoenju mehanizama za evaluaciju utjecaja politike. Za adekvatno praenje potrebno je ustanoviti artikulirane (i relevantne) ciljeve. Uvoenje mehanizama evaluacije usmjerenih na procjenjivanje omjera do kojih su intervencije u politici pomogle (ili insu pomogle) u ostvarivanju konkretnih ciljeva politike npr. smanjenja neformalne zaposlenosti ili dugorone nezaposlenosti postignuto je i moe se stoga koristiti za reviziju politike u cilju njenog poboljavanja. Preporuke Razvoj nacionalne politike zapoljavanja je kljuni prioritet u Bosni i Hercegovini. To bi se moglo uiniti uspostavom jasnih odredbi politike zapoljavanja u novoj Srednjoronoj razvojnoj strategiji. Taj okvir bi omoguio da se zapoljavanje povee s drugim ekonomskim i socijalnim politikama. iroki proces konsultacija kojim se podrava priprema Strategije bi bi omoguio uee velikog broja aktera u odreivanju prioriteta i ciljeva politike zapoljavanja na svim nivoima. Srednjorona razvojna stratega bi takoer mogla uvesti djelotvornan mehanizam za praenje i evaluaciju politike zapoljavanja. Gore spomenuta preporuka bi sobom nosila razvoj strategija zapoljavanja i akcionih planova (AP) za zapoljavanje, pod nadlenou vlada Entiteta i Distrikta Brko. AP-ovi bi se trebali izraivati zajedno s agencijama za zapoljavanje Entiteta i Distrikta Brko. Postoji potreba za reformiranjem radne administracije na svim nivoima, kako bi se pojasnile uloge i nadlenosti, izbjeglo preklapanje i popunile postojee praznine. Ova bi preporuka osobito nosila jaanje Sektora za zapoljavanje u okviru Ministarstva civilnih poslova i ponovni pregled radne administracije u FBiH. S tim u vezi nije poznat stepen usklaenosti kantonalnog zakonodavstva s zakonima o radu Federacije, jer nema sistema za praenje ustanovljenog pri Federalnom ministarstvu rada (u smislu drugih ogranaka radne administracije, vidi odjeljak o slubama za zapoljavanje). Trebalo bi uspostaviti sistem za informiranje na tritu rada tako da se umree svi proizvoai podataka o tritu rada. Tim sistemom bi se pratile i evaluirale politike zapoljavanja i trita rada. Uvoenje godinjeg nacionalnog Pregleda radne snage predstavlja pozitivan korak naprijed u izgradnji sistema informiranja na tritu rada, kojeg bi trebalo dalje proiriti i unaprijediti. Konkretno, nacionalni popis stanovnitva trebao bi predstavljati vaan srednjoroni prioritet, kao i ustanovljavanje Pregleda radne snage na kvartalnoj osnovi. 3.2 Zakonodavstvo u oblasti zatite zapoljavanja i fleksibilnost na tritu rada

Kae se da zakonodavstvo o zatiti zapoljavanja (EPL) ima niz razliih moguih efekata na

31

zapoljavanje i produktivnost, od kojih su neki povoljni a neki nepovoljni.43

Osnovni cilj EPL-a je da se obezbijedi zapoljavanje i sigurnost prihoda radnicima, posebno kad se oni nalaze pod velikim rizikom da postanu tehnoloki viak. U ekonomijama tranzicije u srednjoj i istonoj Evropi, uvedena je prilino stroga zatita nakon pada socijalizma, u pokuaju ublaavanja negativnih posljedica otre recesije koja je pogodila manje ili vie sve ekonomije u regiji u prelasku s planske na trinu ekonomiju. Shodno tome, pod pritiskom institucija Bretton Woodsa, a u skorije vrijeme EU, zemlje koje se kreu ka (i na kraju i dobivaju) lanstvu EU otpoele su proces pregleda svojih EPL. Zemlje zapadnog Balkana, s obzirom na zakanjeli poetak tranzicije, sporije su ukidale zatitu radnika. U biti, tvrdi se da EPL podie trokove otputanja radnika i da e kao posljedicu smanjiti i otputanje i angairanje, ime e smanjiti obrt radne snage u cjelini. Meutim, dok obrt radne snage moe doprinijeti industrijskom restrukturiranju i unaprijediti produktivnost putem boljeg usklaivanja poslova, smanjena sigurnost u zaposlenju koju on sobom nosi bi takoer ometao obuku u firmi i generalno akumulaciju kadrovskog kapitala konkretno za datu firmu. Firme i pojedinci bili bi manje voljni ulagati u razvoj kadrovskog kapitala kad povrat na takvo ulaganje krae traje i manje je izvjesno, kao to se deava sa smanjenjem oekivanog trajanja zaposlenja koje ide uz liberalniji EPL. Glavne negativne posljedice strogog EPL-a najvjerovatnije e osjetiti oni na marginama trita rada, a posebno oni koji na njega tek stupaju. Strog EPL moe doprinijeti stvaranju znaajne skupine dugorono nezaposlenih kojima je, kako se poveava trajanje nezaposlenosti, sve tee da se ponovo ukljue u svijet rada. To moe takoer doprinijeti, uz poreske i openitije stroije propise o poslovanju, rastu neformalne ekonomije, jer firme idu na to da izbjegnu primjenu takvih normi i propisa.

U nedavnom istraivanju u zemljama OECD-a smatra se da EPL ima vie utjecaja na rasporeenost nezaposlenosti nego na njen nivo sam po sebi.44

Njime se osobito oteava onima

koji tek ulaze ili se vraaju na trite rada da (ponovo) osvoje uporite na tritu rada zbog efekta insajder-autsajder..

U Bosni i Hercegovini, situacija u vezi reguliranja trita rada komplicirana je nepostojanjem sveukupnog okvira na dravnom nivou. O EPL-u se odluuje na nivou Entiteta (a donekle i na kantonalnom nivou u FBiH). U praksi meutim propisi kojima se rukovodi otputenje i angaman radnika vrlo su slini, ako ne i identini, u dva Entiteta i u Distriktu Brko. Tabela 8. daje rezime situacije prema OECD-ovom indeksu EPL-a i obuhvata uporedbu sa susjednim zemljama, dok je rezime glavnih odredbi radnog zakonodavstva u vezi s EPL-om u Entitetima i Distriktu Brko dat u Aneksu 1. na ovaj Pregled. Kao i u drugim zemljama zapadnog Balkana, taj indeks u Bih je neto vii nego u EU i OECD u cjelini.

43 EPL se odnosi na regulatorne odredbe koje utjeu na upoljavanje i otputanje, posebno na one kojima se reguliraju nepravina otputanja (otputanje iz ekonomskih razloga, otpremnine, minimalni otkazni rokovi, upravna ovlatenja za otputanje, te prethodne konsultacije sa sindikatima i/ili s predstavnicima radne administracije). 44 OECD, Prognoza u zapoljavanju, OECD, Pariz, 2006.

32

Tabela 13: Indikatori EPL-a za BiH i susjedne zemlje Zemlja Godina Pokazateljikomponenti SieindeksaEPL

Redovniugovori

Privremeniugovori

Kolektivnaotputanja

BiHFBiH

20072007

2,01,9

2,92,6

3,33,3

2,62,4

RSDB

20072007

2,11,9

3,62,6

3,33,3

2,92,4

Albanija 2005 2,1 3,0 2,8 2,6

Bugarska 2003 2,1 0,9 4,1 2,0

Hrvatska 2003 2,7 2,8 2,5 2,7

Rumunija 2003 1,7 3,0 4,8 2,8

EU15 Kraj1990tih 2,4 2,0 3,4 2,4

OECD Kraj1990tih 2,0 1,8 2,5 2,0

Izvor: Za BiH: vlastiti izrauni na osnovu radnog zakonodavstva Entiteta; za Albaniju: Svjetska banka, Albanija: Studija trita rada, Washington D.C., 2006, str. 42; za sve druge zemlje, ILO (2006)

Slijedi par komentara. Glavna razlika izmeu entiteta po indeksu EPL-a proistie iz razlika u reguliranju privremenih i ugovora na odreeno vrijeme. Posebno vien u tom svjetlu, relativno visok indeks u RS dosljedan je s nalazom mnogo vee neformalne ekonomije navedene u gornjem tekstu.45 Moe se meutim primijetiti da otriji EPL ne prati via relativna stopa nezaposlenosti kod mladih. Odnos stopa nezaposlenosti izmeu mladih i odraslih je sveukupno prilino nizak u BiH u poreenju s drugim zemljama u regiji. Nadalje, RS koja ima najstroiji EPL takoer ima najnii odnos stope nezaposlenosti izmeu mladih i odraslih. Sugestija, na osnovi tih isto deskriptivnih statistikih podataka je da EPL ako nita drugo onda doprinosi rasporeivanju zaposlenosti izmeu formalne i neformalne ekonomije, za razliku od sveukupne zaposlenosti ili raspodjele po dobnim grupama. Meutim, za propisno istraivanje ove implikacije bila bi potrebna sofisticiranija analiza od ove ovdje prikazane.

Preporuke

Nema osnove za preporuivanje daljnjeg slabljenja zakonodavstva kojim se titi zaposlenje osim mogueg uklanjanja nekih prepreka za upotrebu ugovora na odreeno vrijeme u RS. Vlada FBiH i socijalni partneri mogli bi razmotriti mogunost pregleda odredbi vezanih za

45 Odista, izrauni iz podataka Pregleda radne snage za 2006. pokazuju da je uestalost zaposlenja na krae ili povremeno radno vrijeme i nedobrovoljnog zaposlenja mnogo vea u neformalnoj nego u formalnoj ekonomiji. Uestalost zaposlenosti na krae ili povremeno radno vrijeme je 29,6 procenata u neformalnoj i 2,3 procenta u formalnoj ekonomiji. Relativni odnosi vremenski povezane nedovoljne zaposlenosti su 24,6 procenata to jest 10,0 procenata.

33

otkazni rok kod prestanka zaposlenja i njihovo usklaivanje s onima koji su na snazi u RS. Postojee su odredbe od 14 dana otkaznog roka koji daje poslodavac po prestanku zaposlenja, a u RS one su minimalno 30 dana i poveavaju se u skladu s duinom staa. Takoer, vlasti u FBiH mogle bi razmotriti pregledanje odredbi kojima se predvia mogunost zakljuivanja usmenih ugovora o zaposlenju. U kontekstu velikog broja radnika angairanih u neformalnoj ekonomiji, nepostojanje pismenog ugovora moglo bi ometati mogunost utvrivanja vrste radnog odnosa. Iz istih razloga, odredbe o rukovanju radnom knjiicom trebale bi se preispitati tako da se poslodavac obavezuje da radnu knjiicu preda po razdvajanju. Iako u principu usklaivanje EPL-a moe imati utjecaja na mobilnost radne snage, nije vjerovatno da e imati nekog znaajnog utjecaja na mobilnost izmeu Entiteta u BiH, jer to vie zavisi od trenutnog politikog ustrojstva u zemlji kao i od razliitih pravnih okvira za pruanje zdravstvene zatite. Generalno, tendencija ka pravljenju fleksibilnijih trita rada ublaavanjem propisa kojima se reguliraju ugovori o radu za privremene poslove i/ili sa skraenim radnim vremenim se treba dovesti u ravnoteu s potrebom za zatitom u zaposlenju i sigurnou radnika. Ublaavanje EPL-a zadnjih godina nije bilo propraeno poboljanjem sistema zatite prihoda tokom nezaposlenosti ili djelotvornom pomou u ponovnom zapoljavanju (vidi Preporuke, odjeljci 3.4 i 3.5 ovog Pregleda). Modifikacijama na EPL zakonodavstvo trebali bi se uzeti u obzir vjerovatni utjecaj neformalne zaposlenosti, a efekti takvih izmjena trebali bi se paljivo pratiti. Potrebne su hitne mjere u cilju borbe protiv razmjera neformalne ekonomije u zemlji. Iako je to dobro poznato meu nadlenima za donoenje politika a i uvoenje PDV-a donosi dokaze o tome treba izgraditi mjere i staviti vei naglasak na jako rairenu neformalnost radnih odnosa za razliku od same neformalne ekonomije. Institucije BiH bi mogle razmotriti usvajanje dvokrakog pristupa s mjerama za podsticanje preduzea ka formalizaciji, te s boljim voenjem kanjavanja za nepotivanje propisa. Takva strategija trebala bi biti izgraena na smanjenju prepreka razvoju poslovanja (administrativni zahtjevi, pristup sredstvima finansiranja, itd.) i na onim faktorima koji utjeu na trokove formalno zaposlenih koji ne predstavljaju plae. Sveukupna potreba za boljim provoenjem radnog zakonodavstva podrazumijeva jaanje radnih inspektorata i blagovremeno rjeavanje sudskih predmeta koji se odnose na pitanja rada. 3.3. Razvoj kadrovskih resursa i aktivne politike na tritu rada 3.3.1 Obrazovanje Nivoi pismenosti meu odraslima u BiH su blago nii od prosjenih stopa u zemljama srednje i istone Evrope. 2004. godine, preko 97 procenata odraslog stanovnitva bilo je u mogunosti da ita, pie i vri osnovne raunske operacije, s indeksom rodnog pariteta (GPI) od 0,9.46 Uprkos tim razumno visokim stopama, nepismenost je vea meu enama (5,6 procenata odraslih ena

46 Indeks spolnog pariteta (GPI) odnosi se na vrijednost indikatora za ene podijeljenog s indikatorom za mukarce. Vrijednost manja od jedan ukazuje na razlike u pismenosti i obrazovanju u prilog mukaraca.

34

nepismeno je u odnosu na samo jedan procent mukaraca) i romskim stanovnitvom.47

Tabela 14: Stope pismenosti, mlado (15-24) i odraslo (15+) stanovnitvo po spolu (2000)

StopapismenostiodrasliheneMukarci

Stopapismenostimladih

eneMukarci

BiH97,194,499,099,899,899,7

FBiH

97,795,599,2

RS

96,189,798,7

RegionJIE98,798,599,098,698,199,1

Izvor: UNESCO-v Zavod za statistiku, moe se uitati sa http://stats.uis.unesco.org/; za odrasle UNDP izvjeava iste stope za godinu, UNDP, Nacionalni izvjetaj o drutvenom razvoju, Socijalna ukljuenost u Bosni i Hercegovini, Statistiki aneks, Sarajevo, 2007.

Uprkos napretku ostvarenom od kraja sukoba, obrazovni sistem u BiH jo uvijek se suoava sa znaajnim izazovima. Pregled radne snage (vidi tabelu 15) prikazuje da je 2006. ak 38,5 procenata stanovnitva radne dobi (34,9 procenata mukaraca i 58,8 procenata ena) imalo samo osnovno obrazovanje ili manje.48 to se tie grupacije omladine, u Izvjetaju o drutvenom razvoju za 2006. naglaava se da je nekih 65 procenata omladine starosti od 18-24 godina zavrilo samo osnovno obrazovanje il imanje, i nije bilo u obuci i obrazovanju, sa znaajnom razlikom izmeu mukaraca i ena (71,1 procenata, tj. 59,1 procenata).49 U istom izvjetaju se procjenjuje da u 2006. priblino 65 procenata romskog stanovnitva nije nikad pohaalo niti zavrilo osnovno obrazovnaje, a nekih 18 procenata od njih je zavrilo samo osnovnu kolu, a samo sedam procenata je zavrilo trogodinje srednje obrazovanje Tabela 15: Stanovnitvo u radnoj dobi po najveem obrazovnom postignuu i spolu (2006)

BIH FBiH RS DB

Mukarci ene

Mukarci ene Mukarci ene

Mukarci

ene

Osnovnakola ilimanje

38,5 8,8

34,9 8,0 44,5 9,9

48,3

65,6

Srednjakola53,4 6,2

56,6 6,7 48,1 5,8

(45,9)

(30,4)

Visokoobrazovanje

8,1 5,0

8,5 5,4

7,5 4,3

((5,9))

((4,0))

Izvor: Statistika agencija BiH, Pregled radne snage, 2006

47 Izvjetaj o drutvenom razvoju govori da dva od pet Roma nikad nije ilo u kolu. Vidi UNDP, Nacionalni izvjetaj o drutvenom razvoju, Socijalna ukljuenost u Bosni i Hercegovini, UNDP Sarajevo 2007 48 Statistika agencija BiH, Pregled radne snage, 2006. The Evropska fondacija za obuku (ETF) izvjetava za godinu 2002. da je 41,8 procenata odraslog stanovnitva (25-65) imalo nivo obrazovanja ISCED 0-2, Pregled trita rada u Bosni i Hercegovini, ETF, Torino, 2006, str. 23-24. 49 UNDP, Nacionalni izvjetaj o drutvenom razvoju, Socijalna ukljuenost u Bosni i Hercegovini, Statistiki aneks, Sarajevo, 2007.

35

Procjene o stopama uea u obrazovanju razlikuju se zavisno od izvora (vidi Tabelu 16. u donjem tekstu). Uprkos takvim razlikama, jasno proizilazi da postoji vidan jaz meu stopama u BiH i obrazovnim ciljevima ustanovljenim na nivou EU (tj. 80 procenata omladine koja zavrava obrazovanje na srednjem nivou). Iako je univerzalno osnovno obrazovanje (starosna dob 6-15) skoro postignuto, udio neupisane djece u osnovnom obrazovanju je u porastu (4 procenta od ukupnog broja), a udio djece iz siromanih domainstava koja se ne upisuju u srednju kolu je dvostruko vei od procenta omladine iz porodica koje nisu siromane.50

Tabela 16: Uee omladine u obrazovanju Izvor

Procjena(procent)

Upisuosnovnoobrazovanje

SB, Rjeavanje fiskalnih izazova ipromoviranjerasta(2006)UNDP, Nacionalni izvjetaj odrutvenomrazvoju(2007)LSMS

93,0

95,9

98,9

Upisusrednjeobrazovanje

SB, Rjeavanje fiskalnih izazova ipromoviranjerasta(2006)UNDP, Nacionalni izvjetaj odrutvenomrazvoju(2007)LSMS

73,0

66,0

68,3

Upisutercijarnoobrazovanje SB, Rjeavanje fiskalnih izazova ipromoviranjerasta(2006)UNDP, Nacionalni izvjetaj odrutvenomrazvoju(2007)LSMS

24,0

25,0

23,0Izvor: Svjetska banka, Rjeavanje fiskalnih izazova i promoviranje rasta, Washington D.C., 2006, str. 76, UNDP, Nacionalni izvjetaj o drutvenom razvoju, 2007, op. cit. str.96-97. Institucionalni ustroj koji regulira obrazovanje u BiH je kompleksan. Trenutno postoji etrnaest ministarstava nadlenih za obrazovanje: jedno na dravnom nivou (Ministarstvo civilnih poslova), jedno u svakom od Entiteta, jedno za Distrikt Brko i po jedno za svaki od deset Kantona u FBiH. Od 1996. se raspravlja o nizu reformi obrazovnog sistema u cilju ispravljanja njegove kompleksnosti i neefikasnosti i u cilju prevazilaenja administrativne iscjepkanosti i podjele. Ministarstva obrazovanja u dva Entiteta usvojila su 2002. Dokument o reformi obrazovanja usmjeren na ostvarivanje do 2010. univerzalnog osnovnog obrazovanja, uklanjanje svih oblika diskriminacije, na modernizaciju i kvalitativno poboljanje svih nivoa obrazovanja, te usvajanje sveobuhvatnog pravnog okvira i sistema finansiranja. Od tada je ostvaren mali napredak u usvajanju obrazovnog zakonodavstva, koje se priprema ve godinama. Jedini sveobuhvatanokvir, donesen 2003, odnosi se na osnovno i srednje obrazovanje. Tim okvirom predvia se uvoenje devetogodinjeg osnovnog obrazovanja i zasnivanje zajednike jezgre nastavnih

50 UNDP, Nacionalni izvjetaj o drutvenom razvoju, 2007, op. cit. str.90. Priblino 43 procenta djece iz siromanih domainstava ne upisuje se u srednje kole, u usporedbi s 23 procenta iz porodica koje nisu siromane.

36

planova i programa. Devetogodinji ciklus ve je uveden u cijeloj BiH osim u dva Kantona.51 Uprkos tome to Okvirni zakon propisuje zajedniku jezgru nastavnih planova i programa i pravo nastavnika i uenika na koritenje svog vlastitog maternjeg jezika, praksa dvaju kola pod jednim krovom jo uvijek je rairena.52 Zakonski prijedlog o visokom obrazovanju usvojen je samo u jednom od dva doma parlamenta, a onaj o Agenciji za obrazovanje, Okvirnom zakonu o strunom obrazovanju i obuci i Okvirni zakon o predkolskom obrazovanju jo uvijek ekaju usvajanje u oba doma.

53

Tabela 17. u donjem teksu daje kratki snimak postojeeg sistema obrazovanja. Nacioalna klasifikacija obrazovanja ne prati Meunarodnu standardnu klasifikaciju obrazovanja (ISCED). Meutim, u svrhu meunarodne usporedbe, obrazovna struktura je usklaena s glavnim nivoima u okvru ISCED-a. Tabela 17: Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini ukratko (2004 2005) ISCED Nacionalnaklasifikacija

0 Predkolskoobrazovanjepoinjes3godine.2004.godine,priblino13.100djece(nekih8procenataiz te dobne skupine) bilo je upisano u predkolsko obrazovanje koje je prualo 200 predkolskihinstitucija(123uFBiHi80uRS).

1i2 Obavezno osnovno obrazovanje, koje traje 9 godina od reforme uvedene Okvirnim zakonom oosnovnom i srednjem obrazovanju, sastoji se od 5 godina osnovnog obrazovanja (ISCED 1), kojepoinjeu6.godini(nivoIdoV),te4godine(nivoVIdoIX)niegsrednjegobrazovanja(ISCED2).Ukolskoj godini 20052006, bilo je 1.830 kola s 375.690 uenika (51,4 procenta djeaka i 48,6procenatadjevojica).

3 Viesrednjeobrazovanjepoinjeu15.godini.Onosesastojiodtrismjera:opesrednjeobrazovanje(4godine)kojeomoguujepristupuniverzitetu,etvorogodinjetehnikoobrazovanje itrogodinjestruno obrazovanje. Veina uenika koji se upisuju u vie srednje obrazovanje uzimaju smjeretvorogodinjegtehnikogobrazovanjaitrogodinjegstrunogobrazovanja.Tokomkolskegodine20052006, u postojee 304 institucije srednjeg obrazovanja upisano je ukupno 165.192 uenika(49,7procenatadjevojicai50,3procentadjeaka)

5i6 Visokoobrazovanje (premaZakonuovisokomobrazovanjukoji jeveodobrio jedanoddvadomaparlamenta),organizirano jeutriciklusa.Koledidajuosnovnudiplomu,auniverzitetinudesvatriciklusa.Prvi ciklus visokogobrazovanja (ISCED 5) je tro ili etvorogodinjeg trajanja idovodidoosnovne diplome. Drugi ciklus predvia postdiplomsku specijalizaciju (12 godine) i dovodi domagisterijanauka iliumjetnosti,doktreiciklus(ISCED6)dajeakademskistependoktora ili jednakstepen,iontrajetrigodine.Ukolskojgodini20052006,biloje105institucijavisokogobrazovanjauBiH, od kojih su 8 bili univerziteti (6 u FBiH i 2 u RS) s ukupno 93.686 upisanih studenata (55,8procenata ene a 44,2 procenta mukarci). Trenutno se manje od 25 procenata omladine bavivisokimobrazovanjem,uzprosjenotrajanjedosticanjadiplomeod5do7godina.

Izvor: Statistika agencija BiH, Gender 2007, op.cit; UNDP, Nacionalni izvjetaj o drutvenom razvoju, 2007, op.

51 Devetogodinji ciklus nije uveden u Zapadnohercegovakom kantonu, Srednjebosanskom kantonu, a samo je djelimino uveden u Hercegovako-neretvanskom kantonu. 52 kolske objekte koriste nastavnici i uenici iz dvije razliite etnike grupe s odvojenim administrativnim uslugama i razliitim nastavnim planom i programom. U takvim kolama uenici ue u etnikoj izolaciji. 53 Usvajanje Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o agenciji za obrazovanje smatra se posebno vanim zato da bi Bosna i Hercegovina mogla ispuniti uslove Bolonjskog procesa i Lisabonske konvencije.

37

cit.; Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju (SL RS, br. 38/04), Nacrt zakona o visokom obrazovanju i informacije dostavljene od strane dravnog Ministarstva civilnih poslova. U poreenju s prosjekom EU i regionalnim prosjekom, koeficijenti upisa u predkolsko obrazovanje (osam procenata od referentne dobne skupine, kako je prikazano na prikazu 8) su dramatino niski. Mala geografska pokrivenost pretkolskom mreom, posebno u ruralnim oblastima, uz visoke naknade za upis, ini predkolsko obrazovanje nepristupanim veini siromanih i iskljuenih domainstava. Meutim, Okvirnim zakonom o osnovnom obrazovanju u BiH, koji je trenutno u pripremi, predvia se da e predkolsko obrazovanje biti obavezno u godini pred polazak u osnovnu kolu.

Prikaz 8: Djeca u predkolskim institucijama 2004/2005

Djeca 0-4 u 2004. Djeca u predk. obrazovanju 2004-2005.

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Gender 2007 Utjecaj predkolskog obrazovanja na budue obrazovanje i u konanici i na ishode na tritu rada je dobro dokumentiran: u toj fazi se postavljaju temelji zapoljivosti. Vie djece u predkolskom obrazovanju znai da e biti manje prijevremenog naputanja kole, kao i vie mogunosti kombiniranja rada s porodinim obvezama za njihove roditelje. Te implikacije mogu biti od znaaja u stremljenju ka ostvarivanju ciljeva u zapoljavanju, posebno kod ena, i u promoviranju cjeloivotnog uenja. Od reforme sistema osnovnog obrazovanja, koji sad poinje godinu dana ranije, neupisivanje i ponavljanja u prvom razredu su u porastu. kolski objekti rijetko su pogodni za rad s djecom sa specijalnim potrebama, s rezultatom da samo jedan procent te djece biva ukljueno u redovni obrazovni sistem. Manje od 10 procenata romske djece pohaa osnovnu kolu, a njihovo pohaanje esto nailazi na odbojnost i diskriminaciju, to mlade Rome nagoni da ranije naputaju kolu (u prosjeku zavre samo tri razreda).54

Od ukupnog broja uenika srednjih kola, nekih 40 procenata njih upisuje se u gimnazije a 60 procenata u struno obrazovanje i obuku (VET). Obrazovni izbor pokazuje segregaciju meu

54 UNDP, Nacionalni izvjetaj o drutvenom razvoju, 2007, op. cit. str.96. Statistika agencija BiH, Gender 2007, Tematski bilten, 3, Sarajevo 2007, str. 32 i dalje

38

polovima (vidi naredni paragraf o strunom obrazovanju i obuci). Kao i u veini zemalja, tercijarno obrazovanje u BiH i dalje predstavlja dobro ulaganje za pojedinca. Stopa diplomiranja je u prosjeku nekih 8 procenata, s veim stopama u polju tehnikih i drutvenih nauka, a manjim stopama u poljoprivredi i drugim tehnikim predmetima.55

Univerzitetski diplomci imaju manje vjerovatnoe od onih s manjim nivoom obrazovanja da budu nezaposleni, i mnogo je vjerovatnije da e biti zaposleni u formalnoj ekonomiji, posebno u javnom sektoru, koji ini veliki udio u zaposlenosti u formalnom sektoru. Zanimljivo je meutim da je vjerovatnije da e lica s univerzitetskim nivoom obrazovanja biti obeshrabreni radnici, tj. bez posla ali nee aktivno traiti zaposlenje.56 Poput srednjeg obrazovanja, i sistem tercijarnog obrazovanja izgleda da ne prua diplomcima odgovarajue vjetine koje odgovaraju dinaminom tritu rada. Iako su dokazi o tome manje prisutni nego kod srednjeg obrazovanja, studenti, profesori i druge interesne grupe izvjetavaju da tercijarni programi pate od zastarjelih planova i programa, nastavnih metodologija, udbenika i jednodisciplinarnih programa koji su visoko teoretske prirode i nevezani za realnost trita rada. Zanimljivo je da je 2005. bilo vie ena-diplomaca nego mukaraca (57,5 procenata tj. 42,5 procenata), a da je indeks zaposlenosti ena prema mukarcima u 2006. bio 1,5.57 Bila bi potrebna dublja analiza da bi se utvrdilo da li se poveanja stopa ena u tercijarnom obrazovanju stvarno isplauju na tritu rada ili se enama ee trai obrazovni nivo nego mukarcima pri natjecanju za isti posao.

Razlozi za nepovezanost izmeu potranje i ponude univerzitetskih kurseva djelimino lee u iscjepkanoj prirodi sistema tercijarnog obrazovanja, s malo djelotvornog upravljanja i odgovornosti. Sistem s autonomnim fakultetima dovodi do skupog dupliciranja u nastavi, gdje svaki fakultet organizira svoje kurseve iz predmeta van svoje specijalizacije, administracije i usluga. Neadekvatna organizacija univerzitetskog sistema takoer predstavlja determinantni faktor za niske stope diplomiranja. 3.3.2 Struno obrazovanje i obuka i cjeloivotno uenje Sistem strunog obrazovanja i obuke (VET) je jo u toku reforme. Mnoge kole su obnovljene i data im je nova oprema, i neke od njih pilotirale su nove pristupe i nastavne planove i programe. Do 2000. godine, u BiH je nueno nekih 130 razliitih nastavnih planova i programa i kvalifikacija,