Pregledni stručni rad Vizija kao faktor uspješnosti poduzećaorganizacije“[2] „Vizija je demonstracija kompetencija vođe “[2] „Vizija je polje utjecaja kojim se vođa koristi

Pregledni stručni rad

Zbornik radova Veleučilišta u Slavonskom Brodu 171

Vizija kao faktor uspješnosti poduzeća

M. Martinović1,*, M. Čeliković2

1Veleučilište u Slavonskom Brodu, Dr. Mile Budaka 1, 35000 Slavonski Brod

2Student Veleučilišta u Slavonskom Brodu Dr. Mile Budaka 1, 35000

Slavonski Brod

*Autor za komunikaciju: M. Martinović, [email protected]

Sažetak: Mnoga istraživanja u području karizmatičnog vođenja organizacija podigla su na značajnosti proučavanja i istraživanja vizije kao jednog od meritornog faktora uspješnosti poduzeća. Dokazano je da poduzeća koja imaju usvojenu viziju ostvaruju gotovo dvostruko veći rast nego ista koje nisu formulirali viziju. Cilj ovoga rada je prikazati istraživanja u području poduzetničke vizije, proces nastanka, formuliranja, implementiranja, usvajanja, komunikacije te

upravljanja vizijom. Također, rad prikazuje okolnosti zbog kojih i pod kojima nastaje nova vizija ili se preformulira postojeća. Na koncu,

sugestije za eventualna daljnja istraživanja u ovom području se predložene.

Ključne riječi: poduzetnička vizija, atributi vizije, sadržaj vizije, komunikacija vizije, upravljanje vizijom

UVOD

Već u samome korijenu poduzetničkog ponašanja vizija igra ključnu ulogu. Kao promotor poduzetničke akcije postavlja i usmjerava ciljeve i poteze koje vode k' uspješnom ostvarenju poduzetničkog pothvata. Može se reći da iza svakog uspješnog poduzetnika stoji uspješna vizija. Jasno definirana vizija djeluje na svjesnoj i na nesvjesnoj razini te služi kao generator novih ciljeva.

Do sredine devedesetih, istraživanja vizije uglavnom su fokusirana i temeljena na istraživanju pojedinca, te postoji značajan nedostatak radova na organizacijskom ili poslovnom nivou. Također, iznenađujuće malo istraživanja obavljeno je na temu što je to što karakterizira uspješnu viziju – dakle kvaliteta

same vizije [3]

Razlog i nedostatak istraživanja leži u problemu oko definiranja poduzetničke vizije od strane različitih autora, ali što je i još važnije, od strane samih gospodarskih subjekata (participanata) koji viziju vide na svojstven način te često u nju svrstavaju druge kategorije, kao misiju, ciljeve i ostale oblike, koji se ne mogu svrstati pod generički opis vizije. Također, zahtjevna metodologija studija i procesa ispitivanja također nameće određene poteškoće


172 Zbornik radova Veleučilišta u Slavonskom Brodu

Znatno više istraživanja napravljeno je u području karizmatičnog vođenja, utjecaja vođe na sljedbenike, utjecaj efekata na poslovne jedinice ili cijele organizacije. Istraživanja su pokazala pozitivnu povezanost utjecaja na članove organizacije i njihovu efikasnost, a napose u dvije komponente, a to su vizija i

karizmatična ličnost. Na osnovu tih saznanja, istraživanju vizije daje se još jedan stupanj važnosti.

Stavljanjem težišta na važnost vizije i sve većeg broja istraživačkih radova, teorija upravljanja korištenjem vizije doživjelo je značajne pomake od nejasnog i pomodnog pojma do fundamentalnog principa vođenja organizacije [2]

Pomak istraživanja na proučavanje karizmatično vođenje vizije naglašava tri komponente: a) komunikacije vizije, b) posjedovanje karizmatičnog stila ponašanja te c) poduzimanje akcija sukladno vizijom [1]

Općenito sve studije karizmatičnog vođenja organizacija sa vizijom koje su do danas napravljene pokazuju strogu pozitivnu spregu između vođenja vizijom te ponašanja sljedbenika, njihovih stavova i percepcije [2]

Mnogi istraživači vođenje vizijom smatraju ključnim za uspješnost gospodarskih subjekata u opstanku na tržištu, što se napose odnosi na mala i

srednja poduzeća

Dosadašnja istraživanja upućuju na strogu pozitivnu korelaciju poduzetničke vizije sa performansama i uspješnošću poduzeća. Što zapravo daje značaj viziji i daljnjem proučavanju ove povezanosti. Dakle, uspješna vizija vodi ka uspješnom poduzeću, a uspješno upravljanje vizijom znači upravljanje sa efikasnošću poduzeća

Mnoga istraživanja poduzetničke vizije, daju naglasak utjecaja vizije na zadovoljstvo i performansu članova organizacije, prije nego na efekte cjelokupne grupe, gdje se također vidi snažna povezanost. Utjecaj poduzetničke vizije na zadovoljstvo zaposlenika važno je jer se kroz indirektan efekt utječe na uspješnost samog poduzeća

Proučavanje načina i komponenti pomoću kojih vizija utječe na organizaciju naglašava postojanje atributa vizije (poželjnih elemenata uspješne vizije) te sadržaja vizije (orijentiranost prema određenoj vrijednosti). Sadržaj vizije ovisi o načinu na koji ga istraživači definiraju, a do sada se pokazalo da upravo ono što je fokus sadržaja vizije moderira uspješnost organizacije ili pojedinaca. Na primjer, ukoliko je fokus sadržaja vizije organizacije zadovoljstvo zaposlenika, ako je vizija značajnije sukladna tom sadržaju to će biti i veće zadovoljstvo njezinih zaposlenika

Utjecaj vizije se može kategorizirati u odnosu na subjekt koji se nalazi pod direktnim ili indirektnim utjecajem definirane vizije. Stoga možemo gledat i na :

istraživanje vizije na pojedinca – bitnog za njegovu osobnu karijeru

istraživanja vizije organizacije/grupe/poduzeća, istraživanje vizije nad-organizacijskih jedinica (npr grane industrije)

istraživanja vizije zajednice ili nacije općenito



U fokusu ovog rada je druga komponenta, tj. istraživanje utjecaja vizije na organizaciju te partikularno na poduzeće.

PRIKAZ ISTRAŽIVANJA

PREGLED

Sveobuhvatni pregled vizije obuhvaća procese nastanka vizije, razvoj vizije, komuniciranje vizije te asimilacija vizije.

Istraživanja vizije fokusirana je na slijedeće aspekte (razvoj vizije):

· stvaranje vizije

· artikulacija vizije

· komunikacija vizije i

· implementacija vizije

Do sada u istraživanjima nije zabilježen negativni odnos između karizmatičnog/vizionarskog vođenja i individualne ili organizacijske performanse.

Empirijska istraživanja vizije koja su do sada napravljena odnose se na: studente, vojsku, političare, direktore, ravnatelje škola i dekane, ravnatelje bolnica.

Na osnovu pregleda literature autori studije [1] zaključuju:

a) vizija čini glavnu komponentu teorija o karizmatičnom vođenju

b) empirijska istraživanja pokazuju značajan utjecaj na sljedbenike/članove organizacija

c) teoretska istraživanja u poduzetništvu poslovnim strategijama ukazuju da bi vizija moga ima utjecaja na ishod organizacije, što implicira potrebu za proučavanjem utjecaja vizije na organizacijskom nivou

Studija nadalje istražuje odnos između vizije (njezinih atributa i sadržaja), komunikacije vizije, te rasta poduzeća. Ovo istraživanje svrstava se u područje karizmatičnog vođenja, poslovne strategije i poduzetništva. Postavljene su ključne hipoteze o postojanju i značajnosti odnosa i utjecaj vizije na rast poduzeća.

Općenito, za mjerenja performansi vizije uzima se:

a) utjecaj vođe (koji ima viziju) na zadovoljstvo i efikasnost svojih podređenih/ zaposlenika i kupaca/korisnika

b) utjecaj vizije vođe na uspješnost određene poslovne jedinice unutar gospodarskog subjekta



c) te utjecaj vizije vođe na uspješnost cjelokupnog poduzeća kroz utjecaj na profit, prodaju i zaposlenost

Rad [4] daje integralni pregled razvoja vizije, njezine implementacije,

proučava i uspoređuje proces razvoja vizije u glavi lidera, te implementaciju i razvoj vizije unutar grupe. Također, u ovom istraživanju naglasak je stavljen na proučavanje okolnosti i okidača pod kojima vizija nastaje te oblike razvoja

vizije.

Proces usvajanja vizije ima svoju putanju. Bitno je napomenuti da postoje

dva važna inicijalna momenta pri stvaranju vizije, prvi važan moment je okidač vizije (gdje je začeta ideja), a drugi je inicijalno formiranje vizije (od strane

vlasnika, direktora ili suradnika).

Pregledno istraživanje [4] · opisuje situacije i okidače koji uzrokuju da se vizija dogodi · okolnosti pod kojima se to dogodi

· različite oblike u koje se vizija može razviti · atributi i oblici komunikacije vizije

· asimilacija i usvajanje vizije

· na koji način vizija se pretače u akciju

Nastavno, istraživanje dubljom analizom dolazi do novih utjecajnih varijabli te raščlanjuje i analizira utjecajnost vizije konstruiranih od strane različitih izvora, kao što su od strane lidera, od top menadžmenta ili od svih članova organizacije.

Zanimljiva tvrdnja [4] kaže da je utjecaj lidera na proces razvoja vizije

izraženiji po pitanju vrijednosti koje želi nametnuti od njegovih sposobnosti i vještina.

Čak se pokazalo da sama činjenica o postojanju vizije ima već pozitivan učinak; tj. bolje ikakva vizija nego nikakva [1]

DEFINICIJA VIZIJE

Dosadašnja istraživanja organizacijske vizije rezultirala su većim brojem definicija koji je gotovo jednak broju radova, te k'tome nerijetko se nailazi i na

kontradiktorne stavove. Kontradikcije dovode do potrebe da se jednom podvuče crta, te da se na taj način napravi značajan iskorak prema daljim istraživanjima. Različite definicije vizije različito utječu na empirijska istraživanja i njezine

rezultate koji se značajno mogu razlikovati i ovisiti o načinu definicije.

Najveća neslaganja autora oko definicije vizije uključuju pojmove kao što su strategija, misija i cilj. Neke definicije u sebi impliciraju misiju i ciljeve, dok ih

druge isključivo razdvajaju. Također, pojedini autori definiraju viziju kao oblik vođenja u kojem lider mijenja i uključuje cijelu organizaciju, dok se drugi više



baziraju na vršni menadžment, a treći viziju smatraju zapravo poljem utjecaja kojeg se koristi kao alat.

Kako i autori, tako i lideri organizacija miješaju pojmove, te unutar definicija vizije nerijetko se nalaze, nazivi, misije, vjerovanja, principi , dijelovi strategije i

ostalo. Nekad se u iskazima vizije znaju pojaviti i osobni ciljevi vođe, kao što je

to na primjeru istraživanja [1] direktora jednog poduzeća čija vizija glasi: „Želim otplatiti svoj dug“

No usprkos neslaganjima, postoje mnoge značajke oko kojih se većina autora slaže, a to su orijentiranost prema budućnosti , utjecaj na druge ljude, zajednički cilj, osjećaj smjera kretanja. [2]

Jedno univerzalno i pragmatično rješenje dolazi od studije [1] koja definira viziju na način na koji ju vidi sam lider (direktor poduzeća). Ova fleksibilna definicija ostavlja najviše prostora za empirijska istraživanja utjecaja vizije, jer vizija koju prihvati vođa je ona sa kojom će voditi poduzeće.

Jedna od najtočnijih definicija vizije, ili definicija koja je sukladna najvećem broju istraživanja glasi:

„Vizija se odnosi na kognitivnu sliku željenog budućeg stanja organizacije.“ [2]

Neke od definicija vizija:

„Poduzetnička vizija je zamisao o željenim proizvodima, uslugama te organizaciji, a u funkciji zavisnosti je trenutnog stanja razvoja poduzeća.[3]“

„Idealno ciljno stanje“ ; „skup nacrta za budućnost“; „karta za sljedbenike“; „slika o tome koje potrebe je potrebno ostvariti“; „vizija se fokusira na promijene i oslikava budućnost koja ima kredibilitet, koja je realistična, atraktivna, inspirativna, i bolja nego status quo“

„Vizija predstavlja oblik upravljanja kojim lider prilagođava i mijenja organizacijsku kulturu kako bi olakšao članovima organizacije da lakše prihvate i izvršavaju zadatke sukladne organizacijskim ciljevima“ [2]

„Vizija predstavlja jedan od ključnih zadataka upravljačkog vrha organizacije“[2]

„Vizija je demonstracija kompetencija vođe “[2]

„Vizija je polje utjecaja kojim se vođa koristi ne bi li ostvario svoje ciljeve, te ne mora nužno označavati cilj “ [2]

„Vizija je pojam koji u sebi implicitno sadrži komponente kao što su misija i strategija.“ [2]

„Vizija je organizacija slika budućnosti“



„Vizija je kakvom je vođa definira“ [2]

„Vizija je idealno ciljno stanje“ [4]

„Vizija je Skup nacrta za budućnost“ [4]

„Vizija je karta za članove organizacije“ [4]

„Vizija uključuje dugoročne i ciljeve orijentirane prema budućnosti, te emotivne stavove ugrađene u skup vrijednosti. [4]

SADRŽAJ VIZIJE:

Sadržaj vizije se može definirati kao orijentiranost prema određenoj vrijednosti, jezgro vizije koje je meritorno za uspješnost organizacije, te se također može definirati kroz pitanja, što je zapravo zapisano u viziji organizacije , na koji način, te na što upućuje?

Različiti autori, na različite načine definiraju i interpretiraju sadržaj vizije. Iako sadržaj vizije može imati generičko značenje, pokazuje se ipak da vizije koje u svojoj izjavi sadrže specifične podatke kao granu industrije, klijente, konkurente ili sl, imaju izraženiji faktor pozitivne korelacije utjecaja na uspjeh

organizacije [2]

Sadržaj vizije može biti: udio tržišta, kvaliteta proizvoda, rast poduzeća,itd..

Da je bitno što se točno nalazi u izjavi vizije pokazuje i istraživanje [4] koje sadržaj vizije dovodi u usku vezu sa motivacijom. Spominju se dvije dimenzije

motivacije u ovisnosti na „rječnik“ vizije, slikovno bazirana (riječi koje stvaraju jasne slike u glavi), te sadržajno bazirana(riječi koje opisuju ciljeve i standarde). Slikovno bazirana ima dvostruko jači utjecaj na motivaciju te dodatne napore koje se zaposlenici voljni uložiti, dok sadržajna vizija smanjuje emotivnu iscrpljenost

Studija [1] kao referentnu vrijednost sadržaja vizije izabrala je orijentiranost

prema rastu poduzeća, te će biti detaljnije opisana u narednoj cjelini.

ATRIBUTI VIZIJE

Koji su ključni elementi uspješne vizije? Odgovor na to pitanje je tema

mnogih radova, a zajedničkim imenom zovu se atributi vizije.

Mnogi autori predlažu različite atribute, tako da možemo naći atribute: inspirativnost, apstraktnost, kratkoća, stabilnost, motiviranost, strategičnost, komunikabilnost, dalekovidnost, fokusiranost, široka prihvaćenost, adaptivnost,

integrativnost, jasnost, izazovnost,…



No kod najvećeg broja istraživanja autora izdvajaju se sedam zajedničkih atributa: kratkoća, jasnoća, dalekovidnost, stabilnost, izazovnost, apstraktnost,

poželjnost(inspirativnost) [1], te ćemo iste koristiti u ovome radu.

1. Kratkoća: kratkoća radi lakše komunikacije i adaptacije, ali nikako prekratka da ne obuhvati ključne dijelove

2. Jasnoća: Vizija treba jasna i točna, tako da je razumljiva svakome.

3. Dalekovidnost: Usmjerenost vizije na dugotrajnu perspektivu.

Organizacijski vodič za budućnost

4. Stabilnost: Vizija treba biti općenita i dovoljno apstraktna te imuna na promjene tržišta ili tehnologija

5. Izazovnost: Izazovnost vizije u skladu sa željenim ishodom, ukoliko je

izazov veći ljudi su više motivirani za rad

6. Apstraktnost: Vizija nije cilj, stoga, ne smije u sebi sadržavati jednokratne misije i ne smije biti usko definirana: Potrebno definirati

višu razinu koja opisuje općenitu ideju.

7. Poželjnost i mogućnost da inspirira: Treba sadržavati ono za što se isplati dati više, treba biti atraktivna stoga da ju članovi organizacije mogu lakše prihvatiti i obvezati se da će biti sukladni istoj [2]

Utjecaj atributa vizije istraživan je kroz nekolicinu radova, promatranjem

utjecaja na uspješnost poduzeća, zadovoljstvo zaposlenika te na zadovoljstvo korisnika.

Pokazalo se [4] [1] da kombinacija i prisutnost svih sedam atributa značajno utječe na uspješnost izvedbe organizacije, te da se boljom formulacijom atributa

dobivaju bolji rezultati poduzeća. Istraživanje [1] pokazuju da se 2/3 ispitanika dobili dobre ocjene na atribute: kratkoća, jasnoća te poželjnost vizije, dok je samo 1/3 ispitanika dobilo dobre ocjene za atribute apstraktnost, izazovnost i

orijentiranost prema budućnosti.

Kombinacijom postavljenog skupa atributa moderira se efekt uspješnosti poduzeća.

Zanimljiva studija Australijskih maloprodajnih lanaca pokazuje da

kombinacija svih atributa indirektno ima negativnu spregu sa zadovoljstvom

osoblja [4], dok takva slična studija na Thailandu pokazuje suprotno, što znači da postoje organizacijski čimbenici koji predstoje atributima te utječu na zadovoljstvo zaposlenika. Zadovoljstvo korisnika u svim radovima je u

pozitivnom odnosu spram atributa. [4]

Atribut koji pokazuje značajniji efekt zadovoljstva zaposlenika je atribut jasnoće.



Dakle, jako je bitan i tehnički način na koji se formulira vizija (rječnik koji se koristi), te kao takva proces slaganja i biranja riječi predstavlja funkciju varijablu utjecaja uspješnosti i performansi organizacije.

NASTANAK VIZIJE

Razvoj organizacijske vizije je proces koji ima svoj početak, tj. sam trenutak nastanka vizije, te mjesto u hijerarhijskom lancu gdje vizija nastaje. Pregled

dosadašnjih proučavanja ukazuje da je nastanak vizije produkt višestrukih interakcija između partnera i suučesnika organizacije ili poduzeća. Bitno je naglasiti da sam trenutak nastanka vizije i momenti koji uzrokuju stvaranje

(okidači) nisu jednaki trenutku kada će vizija biti formulirana i konstruirana

Nastanak organizacijske vizije može se dogoditi na dva načina. Jedan je preko lidera, a drugi je preko pregovaračkog procesa suučesnika na projektu, što napose se odnosi na upravu i zaposlenike Stvaranje i vođenje vizijom reflektira široki skup vrijednosti lidera, no sam trenutak i okidač nastanka ne mora nužno biti sukladan vrijednostima i stavovima lidera, nego često je posljedica ekstrinzičnih momenata inspiracije [4]

Vrlo je česti slučaj nametnute vizije od strane birokracije, standarda te certifikata. Ukoliko je treća strana inicijator nametnute vizije koja je sama sebi

svrha, takva vizija može imati i negativan utjecaj na ishod organizacije i zaposlenika. Stoga vizije koje su nametnute institucionalnim pravilima, manje su

efikasne (ako ne i kontraproduktivne) od onih vizija koje su usvojene na pravilan

način [4]

Autori, kao glavne okidače vizije navode : · promjena statusa poduzeća

· promjena vršnog menadžmenta

· promjena profitabilnosti poduzeća

· promjena vanjskih okolnosti

· promjena poslovnog plana/programa

Rad [4] navodi da su najznačajniji momenti okidača vizije u trenutku nastanka poduzeća (start-up), kod pojavljivanja poteškoća i prijetnji ,te kod

izrade novih planova za budućnost poduzeća

Pregled istraživanja [4] stavlja u fokus utjecaj konteksta i pod kojim okolnostima nastaje vizija. Sukladno do sadašnjim radovima, kontekst mentalnog sklopa lidera može se svrstati u nekoliko glavnih mentalnih okvira. Mentalni okvir ljudski resursi fokusira se na raspoređivanje i angažman zaposlenika, politički okvir usmjerava pažnju prema konkurenciji, strukturalni

okvir na hijerarhiju, uloge, odnose i ciljeve, i simbolički okvir težište daje na definiranje smisla, svrhe, kulture i značenja organizacije.



Lideri koji se mogu poistovjetiti sa jednom od gore navedenih okvira su

skloniji da stvaraju vizije sa sličnim sadržajima. Također se pretpostavlja da vođe koji spadaju u simbolički dominantni okvir su više koncentrirani na stvaranje same vizije, vođe iz ostalih grupa na njenu implementaciju.

USVAJANJE VIZIJE

Gotovo jednako važna, ako ne i najvažnija komponenta procesa usvajanja

vizije jest njezina komunikacija. Spominju se dva važna faktora komunikacije, prvi je stil komunikacije i obično se veže za karizmatični i inspirativni stil izlaganja i iznošenja, a drugi je način, frekvencija te kanali komunikacije.

Istraživanja tvrde da sam nastup tj. karizmatični stil nije dovoljan za uspješnost sljedbenika ili organizacije, nego tek sa kombinacijom i korištenjem dobro konstruirane vizije. Pokazalo se da su važniji kanali i frekvencija komuniciranja nego karizmatični stil iznošenja vizije, što implicira da nije potrebno posjedovati karizmatičan dar govora da bi se vizija pravilno i efektivno komunicirala.

Vizija može biti stvorena od strane pojedinca, grupe, upravnih odbora ili sl. Zajednički naziv svima je komunikacija vizije, koja dijeli slične oblike prijenosa, zaslužna je za konačni dojam kod članova organizacije,te stvara prisutnost i postojanost vizije. Osim frekvencije i kanala komunikacije, također je važno na inspirativan način prenijeti viziju, jer ukoliko postoji frekventna

komunikacija ne mora nužno biti i adekvatna.

Nedostatak kvalitetne komunikacije vizije poništava pozitivne efekte, te može imati i negativni utjecaj na pojedince ili organizaciju [4]

Osim što je viziju potrebno ispravno komunicirati, jako je važno da ju participanti pravilno usvoje i dijele. Usvojenost vizije može se mjeriti kao sukladnost usvojenosti vizije između lidera i zaposlenika. Ukoliko je sukladnost značajna, vizija je dobro usvojena, tj. vođa je uspio pravilno prenijeti svoju

zamisao svojim članovima. Istraživanja pokazuju da, što je veći stupanj prihvaćenosti vizije, to je izraženiji efekt utjecaja na pojedinca ili organizaciju. Zaposlenici su zadovoljniji, predani poslu, koherentnije djeluju, organizacija

ostvaruje bolje rezultate, te su zadovoljniji i njezini klijenti

Pojam koji najbolje opisuje usvojenost vizije je „samo-identifikacija sa

vizijom“, koji predstavlja stupanj do koje je vizija zastupljena među članovima poduzeća [4], te ga možemo mjeriti kvantitativnim metodama.

IMPLEMENTACIJA VIZIJE

Od nastanka vizije do konkretnih zadataka i operativnih poteza postoji veliki

prostor koji se naziva implementacija vizije. Postoje sugestije da na promjene

unutar organizacije vizija utječe sa 10% dok ostatak od 90% promjena

predstavlja njena implementacija.



Kada se govori o procesu razvoja i implementaciji vizije moraju se uzeti u

obzir bitni faktori: koji su to okidači i koji kontekst stvaranja vizije, u kojim se smjerovima vizija razvija , sadržaj i atributi vizije, oblici i metode komunikacije

vizije, usvajanje vizije od strane članova organizacije, povezivanje vizije sa konkretnim akcijama [2]

Rad [4] navodi četiri varijable implementacije vizije: komunikacija, motivacija, opunomoćivanje, te organizacijska sukladnost, sa tim da motivacija

utječe direktno na zadovoljstvo osoblja, dok ostale varijable utječu indirektno na osoblje i kupce Implementacija vizije oslanja se na umijeće i sposobnosti vođe da istu uskladi sa zaposlenicima te da ju prikaže kroz jasnije i specifične ciljeve koji su puno bliže konkretnim potezima.

Kako viziju provesti u djelo:

1. razvojem strategije za postizanje vizije

2. pridobivanjem podrške od unutrašnjih i vanjskih suučesnika 3. komuniciranje vizije

4. prilagođavanje organizacijske infrastrukture, ljudskih resursa viziji

5. ovlašćivanjem članova organizacije dodatnim ovlastima i odgovornostima u smjeru ostvarivanja vizije

6. motiviranje članova organizacije [2]

Gledano sa strane suučesnika razvoja, implementacije i vođenja vizije postoje četiri glavna pristupa unutar organizacije:

· vizija je kreirana od strane lidera, te ju isti komunicira direktno sa

ostalim članovima. Ovaj pristup ima svoje prednosti i nedostatke, kao prednosti navodi se mogućnost nesmetanog stvaranja i prenošenja ideje vođe u izvornom obliku, a glavna negativna strana je nedostatak novih

ideja i korekcije

· vizija se stvara od strane ključnih lidera i vršnog menadžmenta, te je

komunicirana sa ostalim zaposlenicima. Istraživanje [4] navodi da dvije trećine vizija je timski konstruirano. Prednosti ovog načina jesu dodatne vrijednosti međusobne komunikacije , te „brainstorming“ efekta.

· stvaranje vizije je proces među-komunikacije lidera i zaposlenika, gdje

lider predloži početnu verziju te je iterativno preko zaposlenika korigira

· svi članovi organizacije su uključeni istovremeno kao grupa u proces stvaranja i donošenja vizije. Uključujući sve članove organizacije u sudjelovanje procesa stvaranja vizije, daje dodatni moment bolje

asimilacije, prihvaćanja i ponašanja zaposlenika sukladno s donesenom

vizijom. Organizacija postaje koherentnija i homogenija, te usmjerena u

ciljanom smjeru. [4]



RAZRADA, METODA I REZULTATI

Ovo poglavlje uglavnom se odnosi na istraživanje [1] koje proučava spregu između konstrukcije vizije i njezinog direktnog ili indirektnog efekta na

uspješnost poduzeća. Studija je izvođena u 6 godina, te je prvo empirijsko istraživanje utjecaja vizije na uspješnost poduzeća. Do trenutka istraživanja niti jedna empirijska studija nije uzela u obzir utjecaj atributa vizije, kao i činjenica da je ova studija prva studija do tada koja obuhvatila istraživanje utjecaja vizija na razini cjelokupnog poduzeća

U istraživanju korištena longitudinalna metoda te je to prva studija koja je dokazala da vizija i komunikacija vizije ima direktan pozitivan efekt i utjecaj na

organizacijski nivo, premda do tada 1996 su rađena istraživanja koja su se vezala za istraživanje efikasnosti poslovnih jedinica ili pojedinca.

Uzorak je korišten iz jedne grane industrije da se isključi efekt različitosti, također su mjerene dodatne kontrolne varijable koje su se pokazale kroz prethodna istraživana ključnim za izvedbu poduzeća. Neke od njih su, veličina poduzeća, starost te, prethodni rast poduzeća

U obzir za uzorak istraživanja je uzeto 849 tvrtki iz drvne industrije –

arhitektonske stolarije u SAD-u. Podatci za sastavljanje uzorka preuzeti su sa

Arhitektonskog drvnog instituta te preko dobavljača. Anketni upiti su formulirani te upućeni odvojeno direktorima i njihovim zaposlenicima.

Uzimajući u obzir sve parametre, ograničavajuće faktore i restrikcije konačna veličina uzorka iznosi 183 parova poduzetnika/direktore istraživanja od kojih 127 parova u svom poduzeću imaju usvojenu viziju. Ispitivanje je provedeno u trajanju od 1993 – 1995.

Osim proučavanja same vizije, također u studiji [1] je ispitivan i jedan proces preko kojeg vizija može djelovati na uspješnost poduzeća, a to je komuniciranje vizije.

Hipoteze istraživanja [1]:

Hipoteza 1: Atributi kratkoće, jasnoće, apstraktnosti, izazovnosti, dalekovidnosti, stabilnosti i poželjnosti su značajno povezani sa rastom poduzeća

Hipoteza 2: Sadržaj vizije (VC), koji ukazuje na rast, značajno je povezan sa rastom poduzeća

Hipoteza 3: Rast poduzeća je indirektno povezan sa komuniciranjem vizije

Model istraživanja po pitanju uzročno-posljedične veze je postavljen tako da hipoteze H1 i H2 utječu direktno, dok H3 indirektno na rast i uspješnost poduzeća.

Interpretaciju rezultata ankete/vizije, njezinih atributa, sadržaja te komunikacije u istraživanju [1] provodila su dva ispitanika, te se konačna ocjena donosila kao



njihov prosjek. Kako ispitanici predstavljaju parove direktor/zaposlenik

odvojena ankete formulirana je zasebno.

Direktori su upitani da formuliraju viziju dok zaposlenici odgovaraju na

komunikaciju i usvajanje iste.

Rast poduzeća (VG), izlazna je varijabla koja mjeri efekt vizije kroz porast a) prodaje

b) zaposlenika i

c) profita

Prvo pitanje upitnika odnosi se na postojanje same vizije. Uvažavani su svi odgovori iako se za neke od njih ne može reći da opisuju viziju. No, budući da su lideri definirali to kao svoju, te sukladno njome strateški upravljaju poduzećem i takve definicije uzete su u obzir. [1]

Svaki od atributa vizije zasebno se ocjenjuje od strane dva ocjenjivača na skali od 11 bodova, od 0 do 10, gdje 0 predstavlja ne postojanje dotičnog atributa, a 10 apsolutno sadržavanje istoga. Završna ocjena za pojedini atribut je prosjek rezultata dvojice ocjenjivača sa time da je izračunata kompozitna pouzdanost između njih u granicama normale, a ukupna ocjena atributa vizije

(VA) predstavlja zbroj bodova svih sedam atributa.

Sadržaj vizije se odnosi na rast profita, prodaje, zaposlenja ili tržišnog udjela te je također bodovan na bodovnoj skali od 11 ocjena [0- 10], Sadržaj ocjenjuje tendenciju rasta sadržanu i izjavi vizije, tj. posjeduje li vizija kontekst

orijentiranosti prema rastu i širenju

Primjer vizije i pripadajućih varijabli:

Vizija: „Želimo poduplati prodaju u dvije godine“ (VA=49/70; VC=9/10)

Ocjena atributa o ovom slučaju je VA=49 od ukupnih 70, a sadržaja VC=9 od 10.

Treća važna komponenta vizionarskog procesa je komunikacija vizije. Iako je meritorna pravilna usvojenost vizije od vodećih ljudi u organizacijama, te je na takav način moguće upravljati poduzećem k ciljanom stanju, važno je znati

koliko i kako komuniciranje vizije ima utjecaj na ostvarivanje ciljeva vizije, tj na

uspješnost organizacije.

Komunikacija i usvojenost vizije (varijabla COM) ispitivana je od strane

zaposlenika poduzeća sa pitanjima, ima li vaša kompanija pisanu viziju, i da li

vam je direktor govorio o viziji. [1]

Podatci rasta poduzeća u prodaji, zaposlenju, profitu te iznosi ukupne vrijednosti poduzeća koji su dostavljeni od samih pravnih osoba provjeravani su od strane kreditnih agencija te nisu uočeni značajniji odstupi (t-test) u svim

kategorijama osim u kategoriji vrijednosti poduzeća te je dotična stavka izbačena iz daljnjih analiza.



Dakle, varijable su:

· atributi vizije (VA)

· sadržaj vizije (VC), te

· komunikacija vizije (COM),

· kontrolne varijable

o veličina poduzeća ,

o starost poduzeća, i

o rast u prošlom razdoblju, a zavisna varijabla je:

· rast poduzeća (VG) (buduća)

Iz statističkih analiza jasno se vidi značajna korelacija između ulaznih varijabli

(VC, VA, COM) te zavisne varijable rasta, kao i međusobna korelacija između

pojedinih ulaznih varijabli. Sad se postavlja pitanje utjecaja pojedinih varijabli,

tj. koje od ulaznih varijabli su zaista nezavisne, a koje su indirektne. Da bi se

utvrdio uzročno posljedični odnos između varijabli koristi se model strukturnih

jednadžbi paralelno sa modelom postavljenim u studiji [1]. Direktni model

dokazuje hipoteze 1 i 2 direktnog utjecaja VA i VC na VG, ali ne zadovoljava

sve kriterije kod COM varijable. Indirektni model zadovoljava sve parametre, te

čak ukazuje da VA i VC ostvaruju značajniji efekt indirektno preko COM

varijable, nego direktno, što potvrđuje i hipotezu 3.

Slika 1. Prikaz direktnih i indirektnih korelacija ulaznih varijablu na varijablu

rasta VG

Model govori da se na uspješnost poduzeća može djelovati direktno putem

vizije (atributa i sadržaja), te indirektno putem komuniciranja iste, ali da su

važniji efekti sa indirektnom komponentom, kroz komunikaciju i utjecaj na

zaposlenike, premda postoji značajan direktni utjecaj vizije na rast poduzeća i

bez komuniciranja vizije.

Zanimljiv je podatak da 31% ispitanika (56 tvrtki) uopće ne posjeduje viziju,

te za njih su postavljene sve varijable na 0 vrijednost. Zbog mogućeg utjecaja na

konačne rezultate testirana je varijanta i bez tih zapisa, ali bez značajnijih

odstupanja. Rezultati pokazuju da tvrtke koje su usvojile viziju prosječno

godišnje rastu 12.4%, dok one koji ju nemaju rastu svega 5,5%.

VC

VA

COM VG



SUGESTIJE ZA DALJNJA ISTRAŽIVANJA

Dokazano je da atributi i sadržaj vizije direktno i indirektno djeluju na

uspješnost poduzeća. Atributi se mogu izolirati te samim time kao parcijalni

elementi utjecati na ishod uspješnosti organizacije. Ne samo da su atributi i

sadržaj vizije važni za uspjeh poduzeća, nego i sama činjenica postojanja vizije

već čini značajnu razliku. Dakle, za početak bitno je „imati“ viziju, a kasnije tu

istu je potrebno prilagoditi visokim ocjenama atributa i sadržaja ne bi li se to

odrazilo sa samu uspješnost poduzeća. Rezultati podupiru teoretičare u području

karizmatičnog vođenja koji su viziju smatrali ključnim elementom.

Iako u posljednjih desetak godina su napravljeni značajni pomaci po pitanju

istraživanja vizije i njezinog utjecaja, još uvijek ostaje puno prostora ostaje za

istraživanja na koji način se vizija formulira, iskazuje, o utjecaju autoriteta po

pitanju provođenja vizije, te prijelomne točke u kojima se vizija kondenzira u

skup akcija.

Buduća istraživanja se mogu usmjeriti u proučavanja varijabli i čimbenika

koji dodatno mogu utjecati na proces vizije, te uvođenjem i istraživanjem novih

atributa, sadržaja, komponenata i utjecajnih čimbenika efikasne vizije. Koje su

to ključne komponente, postoje li neki novi neistraženi elementi koje bi trebalo

uključiti u iskaz vizije.

Također dodatno bi se moglo istražiti životni ciklus vizije, okolnosti

nastanka, koje strategije ju najbolje implementiraju, koliko strategije mogu

značajno utjecati na ishode, komuniciranje vizije i tko suučesnici u

komunikaciji, na koji način komunikacije se provodi. Također koliki je utjecaj

različitih adaptacija unutar organizacije ka viziji, kao što su prilagođavanje

strukture, ljudskih resursa te cjelokupnog sa ciljem boljeg kanaliziranja vizije

[2].

Istraživanja pod [1] pokazuju da su 2/3 ispitanika dobili ocjene veće od 7 (od

mogućih 10) na atribute: kratkoća, jasnoća te poželjnost vizije, dok je samo 1/3

ispitanika dobilo takvu ocjenu za atribute apstraktnost, izazovnost i

dalekovidnost. Dakle, postavlja se pitanje načina formuliranja vizije kroz

atribute. Kada bi viziju prilagodili da u dotičnim atributima dobiju bolju ocjenu,

kako bi se to odrazilo na uspješnost poduzeća. Također, mnogi direktori ne znaju

točno formulirati i artikulirati viziju, stoga bi buduća istraživanja mogla ići u

smjeru pronalaska implicitnih atributa i definicija. Sa tim skupom „kategorija“ te

njihovom kombinacijom koliko se mijena utjecaj na performansu poslovne

organizacije.

Osim vizije i same njezine direktne komunikacije postoje još i indirektni

kanali kojim vizija može indirektno utjecati na ishod. Neki od njih su neverbalna

komunikacija te način implementacije iste, kao što je strukturiranje

organizacije, postavljanje agenda i ostalo. Ovo područje je ostavljeno za daljnja

istraživanja.



Studija [1] nije uočila utjecaj veličine poduzeća na rezultate, ali zbog

relativnog homogenog uzorka po pitanju veličine to je i očekivani rezultat. Stoga

se otvara prostor za daljnja istraživanja utjecaja veličine poduzeća i njezin

utjecaj na pozitivni efekt vizije i uspješnosti.

Iz dosadašnjih istraživanja može se naslutiti da vizije koje svoj sadržaj

usmjere ka partikularnoj industriji, kupcima ili konkurenciji ostvaruju značajniji

utjecaj od vizija koje to nemaju. Istraživanja temeljena pod [1] uključuju

orijentiranost sadržaja vizije prema budućem rastu, premda postoje i drugi

faktori koje bi mogli uvrstiti u ovu kategoriju.

LITERATURA

1. J. R. Baum, E. A. Locke i S. Kirkpatrick, A longitudinal study of the

relation of vision and vision communication to venture growth in

entrepreneurial firms. Journal of Applied Psychology 83, 43-54 (1998).

2. S. Kantabutra i G.C. Avery, A Review of the ‘Vision’ Literature, Asia

Pacific Decision Sciences Institute Conference, Bangkok, Thailand 24-

27 (2002).

3. S. Kantabutra i G.C. Avery, Enhancing SME Performance Through

Vision-based Leadership, The Small Enterprise Association of Australia

& New Zealand Conference, Victoria, Australia, 2003.

4. D. O'Connell, K. Hickerson i A. Pillutla, Organizational Visioning: An

Integrative Review. Group & Organization Management 36, 102-125

(2011).

Documents

Pregledni stručni rad Vizija kao faktor uspješnosti poduzećaorganizacije“[2] „Vizija je demonstracija kompetencija vođe “[2] „Vizija je polje utjecaja kojim se vođa koristi