Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
PREGLED PRAKSE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Informacije o novim presudama i odlukama Europskog suda za ljudska prava
SRPANJ RUJAN 2016.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE URED ZASTUPNIKA REPUBLIKE HRVATSKE PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA
DALMATINSKA 1, ZAGREB TEL: 01 4878-‐100, FAX: 01 4878-‐111
E-‐MAIL: ured@zastupnik-‐esljp.hr
WEB: uredzastupnika.gov.hr
mailto:[email protected]://uredzastupnika.gov.hr/
2
Ureda zastupnika Vlade pred Europskim sudom za ljudska prava u relevantnom razdoblju.
prava i oni ne predstavljaju
www.echr.coe.intHUDOC.
Na stranicama Ureda zastupnika (uredzastupnika.gov.hr) dostupni su prijevodi svih presuda i odluka protiv Republike Hrvatske.
2017. Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskom sudom za ljudska prava
http://file:///C:/Users/Natalia/Desktop/www.echr.coe.inthttps://uredzastupnika.gov.hr/
3
............................................................................................................................. 5
....................................................................................................................... 5
...................................................................................................................... 11
................................................................................................................. 11
................................................................................................................ 15
PRAVO NA SLOBODU I SIGURNOST ....................................................................................... 19
A. M. protiv FRANCUSKE...................................................................................................................... 19
BUZADJI protiv MOLDAVIJE ................................................................................................................ 22
.................................................................................................. 26
IBRAHIM I DRUGI protiv UJEDINJENE KRALJEVINE ................................................................. 26
TREVISANATO protiv ITALIJE ............................................................................................................ 31
HE ........................................................................................ 33
..................................... 35
GIORGIONI protiv ITALIJE.................................................................................................................... 35
FRLAN protiv HRVATSKE ..................................................................................................................... 38
ZABRANA DISKRIMINACIJE ........................................................................................................ 40
BRITISH GURKHA WELFARE SOCIETY I OSTALI protiv UJEDINJENE KRALJEVINE ..... 40
BRISANJE ZAHTJEVA S LISTE ..................................................................................................... 44
KH ....................................................................................................................... 44
.................................................................................................................. 46
SIA AKKA/LAA protiv LATVIJE .......................................................................................................... 46
4
prakse Europskog suda za ljudska prava za 2016. godinu, izdvojene su nije presude i odluke tog Suda u razdoblju od srpnja do rujna 2016. godine.
one koje se odnose na kompleksnu problematiku azila i njihovo
odluke bila relativno povoljna.
S druge strane, u predmetu , je obustavilo postupak koji je pokrenut zbog odluke o deportaciji u Irak podnositeljice i izbrisalo zahtjev s liste predmeta zbog jamstava
U predmetu A .M . protiv F rancuske Sud je razmatrao pravna sredstva za ocjenu zakonitosti
Buzadji protiv Moldavije,
Ibrahim i drugi protiv Ujedinjene Kraljevine Sud je ocjenjivao je li
U predmetu Trevisanato protiv I talije ,
U drugom predmetu protiv Italije koji smo izdvojili, Giorgioni protiv I talije
Sud je ocjenjivao i sustavne probleme, poput organizacije javnog zdravstva povodom Aydogdu protiv Turske).
U predmetu na slobodi.
British Gurka Welfare Society i ostali protiv Ujedinjene Kraljevine, gdje je ocjenjivao je li mirovinski sustav diskriminatoran.
U predmetu SIA AKKA/LAA protiv Latvije Sud je utvrdio da Agencija na koju su prenesna
F rlan protiv Hrvatske koji se odnosi na ovrhe na nekretnini koja
u kontekstu neispunjavanja njegovih kreditnih obveza.
5
.
1.
zakonom.
skladu sa zakonom.
zahtjev br. 40448/06 presuda od 30. kolovoza 2016.
Zahtjev Sudu podnijelo je dvoje t .
dijagnosticirao sindrom respiratornog distresa koji je zahtijevao hitno postupanje i posebnu u opremu
odmah prevezeno u drugu bolnicu gdje je zaprimljeno na Odjel za neonatologiju, jer nije bilo slobodnih mjesta na Odjelu za intenzivnu njegu opremljenom ventilatorima. Prilikom dolaska u bolnicu
podnositeljima.
6
na Odjel intenzivne njege te ne dijete je umrlo.
P
Izmira i grada Istanbula, podnio prema kojem je uzrok smrti djeteta sindrom respiratornog distresa
inspektora za utvrdio da
na
istaknuo kako je potrebno provesti sustavnu reformu u pogledu nedostataka koje je utvrdio. Sukladno
zbog nedostatka dokaza.
PRI G O V O RI
O D L U K A SUD A
Iz in kako u Izmirskim bolnicama postoji trajni problem
go e.
li biti svjesni
7
a ta bolnica odbije primiti dijete. Sud je utvrdio da bolnica nije, prije u, poduzela mjere kojima bi se djetetu osigurala njega koju
njegovo zdravstveno stanje zahtijeva. Takvo postupanje
Sud je primijetio da je bolnica u kojoj je specijalizirana i posebno
skrbi te da se radi o javnoj bolnici koja bi trebala
kontinuiranim problemom prekapacitiranosti. Stoga se sa strukturnog i medicinskog aspekta ne
a s obzirom na
ventilatora koje je imala na raspolaganju. Prema
iz jedne bolnice u
drugu te iz postupanja drugih bolnica u regiji koje
Nadalje, Sud je ustanovio da bolnica u
e
toga, Sud je primijetio kako Vlada nije
zela mjere kojima bi osigurala i djelovanje da ne postoji pravni okvir kojim bi bio propisan u bolnicama. Nadalje je utvrdio kako je smrt djeteta posljedica ne samo ,
postoji i -
Turska nije poduzela mjere kojima bi osigurala
i djelovanja javnih bolnica smrt djeteta posljedica je ne
-poslj
djeteta i navedenih strukturnih problema.
8
N oj je osoblje bilo zaposleno bio je reguliran Zakonom br. 4483. Sukladno tom Zakonu, prije pokretanja kaznenog progona protiv
Zbog ,
posebno zbog:
ko ne postoje razlozi zbog kojih bi u ovom predmetu odstupio od
riti istragu u odnosu na sedam
ginekologa i k utemeljena nu u Istanbulu (dalje:
Komisija). Sud je izrazio nezadovoljstvo
navedene K
omisije
koja su samo prihvatila navedeni
niti hitni primitak djeteta na Odjel intenzivne njege koji je raspolagao s
ila na opisivanje medicinske procedure koja je prethodila smrti djeteta bez ispitivanja koji je protokol postupanja u takvoj
standardima moderne medicine i ustaljene prakse bez
nepost
da se postupci vode sukladno mjerodavnim propisima i uz primjenu u kojih se
Konvencije, istraga treba obuhvatiti sve temeljne
mogu rasvijetliti okolnosti smrti pojedinca. Taj zahtjev
pribavljenog u sudskom postupku ukoliko predstavlja
glavni dokaz na temelju kojeg
istrage.
9
ostupku ukoliko predstavlja glavni dokaz na
dali odgovor na temeljna pitanja: je li smrt djeteta bila
respiratornog di nema dokaza neonatologa, , donijela u punom sastavu. Time je Komisija postupila suprotno Zakonu br. 2659.
S obzirom na ne
koje je zanemarilo
upovnim zahtjevima iz
eta. Slijedom navedenog, kazneni
djeteta.
uklanjanje nedostataka identificiranih ovom povrede unutar sustava zdravstvene skrbi. Sud je istaknuo kako bi bilo korisno da mjere
lovati.
znanja i sposobnosti koje su potrebne za konkretan
privatnog sektora. U vezi s navedenim Sud je
V
obzira dolaze li iz javnog ili privatnog sektora.
10
ukazano na stavak sudskim postupcima1
65.000,00 EUR -
486,00 EUR na
ovdje.
1 Guidelines on the role of court appointed experts in judicial proceedings of Council of Europe's Member States
smrt pacijenta strukturni problemi u javnim bolnicama
http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-166481http://www.coe.int/t/dghl/cooperation/cepej/textes/Guidelines_en.pdf
11
.
SIGURNOSNE SITUACIJE U IRAKU BITI
J. K . i drugi protiv
zahtjev br. 59166/12
bio vlasnik tvrtke koja se bavila
bazi u Iraku. Tijekom listopada 2004. godine, al- -a, a tijekom 2005. godine otela je njegovog
-ove povezanosti s Amerikancima. Podnositeljev je pobjegao iz Iraka.
Podnositelj je sa suprugom i sinom pobjegao u Jordan, gdje je ostao sve do prosinca 2006. godine kada se vratio u Irak. Tada je al-
preselili u Siriju, al-tvrtke je pala.
-Qaeda je nekoliko podnositeljeve tvrtke. Podnositelji su ostali u
Bagdadu, ali su se nekoliko puta morali seliti.
dozvolu. Dana 25. kolovoza 2011. godine, podnositelj je podnio dodatni zahtjev, a isto su
rujna 2011. godine intervjuirala sve podnositelje, s tim da su J. K. i njegova supruga imali dodatan intervju koji je trajao oko tri i pol sata. Podnositeljima je tijekom intervjua
12
Dana 22. studenog 2011. godine, Migracijska agencija odbila je zahtjeve podnositelja za izdavanje obiteljske bora
je odlukom od dana 9. kolovoza 2012.
-Qaede zbog svoje . U prilog ovog navoda, dostavili su tri video zapisa iz kojih su vidljivi
PRI G O V O RI
postupka pred Sudom.
Dana 4. lipnja 2015. godine, Sud je donio presudu kojom je utvrdio da deportacija
Sud je primijetio kako su tijekom 2011. i 2012. godine, Migracijska agencija i Migracijski sud
azila jedinjene Kraljevine (United Kingdom Home Office) (Norwegian Country of Origin Information Centre) te na Vlada je istaknula da stupanj nasilja u Bagdadu ne ukazuje na postojanje opasnosti koja bi
tvrdili
ukazuju li osobne okolnosti podnositelja na to da bi u
kako su ih iznijeli podnositelji bio dosljedan, uvjerljiv i u skladu s podacima o situaciji u Iraku koji su prikupljeni od pouzdanih
-
13
ne
okupatorskim snagama u Iraku i dalje su bile meta napada al-Qaede i drugih grupa. Prema u Ureda za migraciju Ujedinjene Kraljevine iz 2009. godine civili koji su radili za
multinacionalne snage u Iraku nalaze se -Qaede. , za koje se
Vladom i njezinim institucijama, ,
opasnosti od progona u Iraku. J. K. je bio dio grupe koju se sustavno pratilo zbog povezanosti e do 2008. godine bio podvrgnut
-
Irak.
Posljednji pouzdani izvori koji se bave ljudskih prava
sigurnosnog i pravnog sustava. Iako sustav i dalje funkcionira, nedostaci su se
rasprostranjenost korupcije dovela je do
sigurnosne snage poduzimaju minimalne
od 2011. godine kada su Migracijska agencija i Migracijski sud ispitivali zahtjeve u onima kojima je to
- se ne nalazi pod
-
vrijedi i za pojedince koji su
grupa.
14
, te bi provedba deportacijskog naloga
U
10.000,00 EUR
ovdje
zahtjev za azil deportacija stvarna opasnost za podnositelje
Konvencije
http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-165442
15
W E NN E R
zahtjev br. 62303/13 presuda od 1. rujna 2016.
Podnositelj zahtjeva je ovisnik o heroinu od 1973. godine, HIV pozitivan je od 1988. godine. Od 2001. godine smatra se osobom sa 100-postotnim invaliditetom te prima invalidsku mirovinu.
terapijom.
podnositelj do tada primjenjivao, bila je prekinuta protivno njegovoj volji. U lipnju 2009.
zatvora. U skladu s nalogom surehabilitacijski centar, gdje je podvrgnut apstinencijskom programu odvikavanja od ovisnosti,
zatvor, u skladu s , s
, njegova ponpodnositelj je tajno konzumirao metadon u klinici te nije pokazivao dovoljno motivacije
Podnositelj je u lipnju 2011. godine podnio zahtjev zatvorskim vlastima za ponovnim
s obzirom da je prilikom ranije primjene . Zatvorske vlasti su odbile podnositeljev zahtjev,
zatvorenicima, niti je prikladna za rehabilitaciju podnositelja. Zatvorske vlasti su posebno
primao zamjensku terapiju te da nakon tri
16
kriminalitet povezan s drogom, dok u zatvoru takvih rizika nema.
ispunj
zatvorski
10. travnja 2013. godine Savezni ustavni sud odbio je razmotri
zamjenska terapija.
PRI G O V O RI
Podnositelj zahtjeva je prigovorio da je odbijanje davanja zamjenske terapije tijekom
ka specijalista o zamjenskoj
O CJE N A SUD A
obvezama koje , konkretno, je li osigurala da
na slobodi. Stranke se spore o tome je li zamjenska terapija predstavljala
Sud je prihvatio da imaju
zamjenske terapije.
doista
17
elemenata koji ukazuju da je zamjenska terapija predstavljala neophodnu metodu
podnositelj je bio ovisnik o opijatima
ponovna zloupotreba droga mogla
odlaska u zatvor, u razdoblju od 1991. do 2008. godine, podnositelj je primjenjivao zamjensku terapiju kao
istarstvo zdravstva, zamjenska terapija
Europe te se u 30 od 47 zemalja takv
. Standardi Europskog odbora za 2 i Europska
slobodi.
rne medicine, koji je osobno pregledao
zamjenskom terapijom koju je primao i prije odlaska u zatvor. Da je zamjenska terapija bila
ponovno propisana po izlasku iz zatvora.
imptome odvikavanja. Sud
protivno njegovoj volji. apstinencijska terapija nije smatrana prikladnom za utvrditi koja bi vrsta terapije bila prikladna
za podnositelja. Sud je smatrao kako nedavanje zamjenske terapije nije smjelo biti motivirano neostvarivim ciljem da podnositelj nadvlada svoju ovisnost. D e vlasti, a posebno sudovi trebale su 2 European Committee for the Prevention of Torture and Inhuman or Degrading Treatment or Punishment (CPT)
zamjenska terapija bila
ponudile uvjerljive dokaze da su podnositeljevo zdravlje i
pro
18
je li podnositelj ne ukazuje na to da su
S obzirom na naved
1.800,05 EUR
ovdje.
http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-165758
19
d) ako se radi o zakonitom zatvaranju maloljetnika radi izricanja odgojne mjere nadzora ili o oj sudbenoj vlasti;
SVEOBUHVATNO
A . M . protiv F R A N C USK E
zahtjev br. 56324/13 presuda od 12. srpnja 2016.
Podnositelj je napustio Tunis za vrijeme
francuska policija ga je ga: nalog za deportaciju i nalog za . Upravni sud u Pau, potvrdio je zakonitost navedenih naloga. Nalog o deportaciji
iz nepoznatih razloga tada
Dana 7. listopada 2011. godine, podnositelj je naloga o deportaciji. Podnositelj je dana 9. listopada 2011. godine
prigovorio zakonitosti naloga o ranije tog istog dana (u 04.00
sata)
20
Upravnom sudu u Bordeauxu koji je presudom stavio izvan snage nalog od dana 7. listopada 2011. godine, uz naznaku da se time ne
od godine, Conseil d'E tat ukimeritumu odbio podnositeljeve prigovore.
PRI G O V O RI
Podnositelj je prigovorio , kojim bi osporio za , te da je
ispitivanje zakonitosti tog naloga od strane upravnog suda bilo restriktivno.
O CJE N A SUD A
Sud je podnositeljeve prigovore ispitivao u odnosu na razdoblje od tri i pol dana tijekom kojih
, pravni lijek koje je podnositelj mogao koristiti radi
osporavanja zakonitosti navedenog naloga.
stavka 4. Konvencije
, zakonitos
ne bi smio dovesti do toga da sud koji ocjenjuje zakonitost naloga zamjenjuje svoj stav sa stavom naloga o ,
temeljnih konve
Konvencije.
sudova bio tijelo,
upravni sudovi nisu bili ispitivati zakonitost mjera koje su (okolnosti u kojima je donesen nalog o deportaciji) i na temel
Nadzor upravnih sudova nad nije bio
sveobuhvatan nisu bili
ispitati zakonitost niza odluka koje su dovele do
.
21
naloga o u. u kojima je donesen nalog o deportaciji, i koje su potom dovele do mjerodavnim pravom i ciljem , a to je a pojedinaca od proizvoljnog
sveobuhvatan.
Sli
ovdje.
stranci deportacija
opseg ispitivanja zakonitosti
http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-165269
22
POVREDA -‐
BU Z A DJI protiv M O L D A V IJE
zahtjev br. 23755/07
plinom. U srpnju 2006. godine protiv podnositelja je pokrenuta istraga zbog navodnog a zbog kojeg
Dana 2. svibnja 2007. godine podn
kaznenog postupka. Prvostupanjski sud,
a to su Protiv podnositelja je p 2007. godine.
. Prvi put dana 16. svibnja, a
utjecaj
07. godine zbog
koje su odbijene.
je prihvatio podnosit
postojanje opasnosti od skrivanja ili utjecaja na istragu. Mjera trajala je , kada je jamstvo, a
. Protiv podnositelja je naknadno
23
PRI G O V O RI
oblju postojala praksa
Sud je u presudi od dana 16. prosinca 2014. godine utvrdio
Vlada je prvenstveno prigovarala da podnositelj nije iscrpio Prigovarala
je
zatvora u domu predstavljalo za eventualnu povredu njegovog prava na slobodu.
su ist
merituma predmeta.
st. 3. Konvencije.
predstavlja conditio sine qua non nakon proteka vremena taj uvjet nije dovoljan sam za sebe.
potrebno utvrditi, prvo, postoje li i dalje relevantni i dovoljni u
kaznenog postupka.
nije tj. nije odgovor na pitanje od kojeg trenutka
24
5. st. 3. Konvencije.
31 Visoke ugovorne stranke Konvencije
navesti relevantne i dovoljne razloge za
kada po prvi puta ispituju potrebu
rasprav
bi se prenijelo na Konvenciju. Stoga je
postojanja relevantnog i dovoljnog nog zatvora,
uz uvjet postojanja osnovane sumnje,
prvog donosi sudbena vlast.
sukladno kojoj taj institut predstavlja e
, niti da ta zamjena predstavljala
na njega pristao. U je postojala prisila iako je podnositelj sam
.
Nada
ukladno
zatvora.
je, u
svrhu jasnog definiranja pojma
, kako uvjet postojanja relevantnog i dovoljnog razloga
uz uvjet postojanja osnovane sumnje treba biti
tvoru koje
25
, dok su u dva navrata zb , produljili ,
ometanja kaznenog postupka,
tijekom prvih deset mjeseci istrage kada je mogao ometati kazneni postupak utjecajem na sinove, ukoliko je to htio.
su utvrdili da ne postoje razlozi koji bi to zahtijevali, poput opasnosti od skrivanja ili ometanja istrage.
razlozi nisu bili
relevantni niti dostatni.
3.000,00 EUR
4.837,00 EUR
ovdje.
opravdana sumnja opravdani razlozi dostatnost razloga
http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-164928
26
STAVAK 1.
1. kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud
li njezinog dijela zbog razloga
bezuvjetno potreban u po
c) da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava platiti branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja,
IBR A H I M I DRU G I protiv UJE DINJE N E K R A LJE V IN E3
zahtjevi broj 50541/08, 50571/08, 50573/08 i 40351/09 13. rujna 2016.
Dana 21. srpnja 2005. godine, detonirane su eksplozivne naprave unutar sustava londonskog
Sukladno odredbama Zakona o terorizmu iz 2000. godine takvi razgovori se mogu provoditi
sigurnosnih razgovora, podnositelji su izjavili kako nisu sudjelovali u predmetnom napadu. Na glavnoj raspravi, podnositelji su potvrdili kako su sudjelovali u napadu, ali kako je cijeli
3 akse Europskog suda za ljudska prava listopad prosinac 2014. godine.
27
kaznenog postconspiracy to murder
razmatr leave to appeal)4.
brzo nakon napada susreo i pomogao jednom od
podnositelja ispitala u
okrivljenik se pozivao na pisanu izjavu koju je dao policiji i koja je tijekom kaznenog
u zatvora u trajanju od deset godina.
PRI G O V O RI
(ctijekom policijskog ispitivanja te da ono nije utjecalo na kazneni postupak.
Dvojica podnositelja zahtjeva podnijela su
organizacija Fair Trials International.
prava
nad
4
li ne.
28
,
. U odnosu na tri podnositelja postojao je jasni pravni okvir
regulaci
privremene naravi te je moglo trajati dok
donesestoga utvrdilo kako su u odnosu na tri podnositelja zahtjeva postojali uvjerljivi razlozi za
mjerodavnoj proceduri te ih je obavijestitrojicu podnositelja obavijestila i o razlozima uskrate prava na branitelja. Osim toga, trojica
dokaznog sredstva. , provedeno je
izjave pribavljene te je razmotrio l biti koji je mogao iznositi dokaze tijekom
prava na branitelja bila opravdana. Iako je raspravni sud utvrdio kako se radi o ddokazima, podnositelji
Nadalje, izjave podnositelja predstavljale su samo jedan od mnogobrojnih elemenata na temelju kojih je pokrenut kazneni postupak protiv trojice podnositelja. Naime, postojali su dokazi iz kojih je proizlazilo da su podnositelji sudjelovali u izradi bombe, kao i dokazi o njihovim ekstremnim pogledima na svijet i njihovoj reakciji u trenutku kada je bomba detonirana
branitelja okrivljeniku proiza
, a bila je om napadu.
U odnosu na tri podnositelja postojao je jasni pravni okvir
koji je regulirao uvjete pod
prava na branitelja uz
navedenu regulaciju primijeniti na konkretan
29
pravna pitanja na koja treba dati odgovor. Pritom im je naglasio da uzmu u obzir da su podnositelji prethodno ispitani bez branitelja.
k vila,
onvencije.
dostavila uvjerljive razloge zbog kojih j
podnositelj Nije postojala nikakva pravna osnova u
h
je suprotno propisanoj proceduri u takvim sudovi niti
Sud policijske odluke i utvrditi je li se prilikom injegovim procesnim pravima, postojao zapisnik s ispitivanja niti drugi dokaz o tome.
dokaza. I u nutvrdio postupanje policije vjerodostojnost podnositelja ponovno ispitao okolnosti u kojima je isti dao izjavu policiji. Utvrdio je kako
je da tijekom rasprave nije ispitan
za postupak protiv njega jer je iz nje ju
je poduzela druge radnje koje su dovele
podnositelja postupanje policije bilo je suprotno
propisanoj proceduri. Osim
Sud nisu imali naknadnu
odluke i utvrditi je li se
njegovim procesnim pravima,
zapisnik s ispitivanja niti drugi dokaz o tome.
30
podnositelja uzmu o obzir ukoliko smatraju da nije dana pod prisilom te da bi on takvu izjavu
n poroti ostavljena iskaza podnositelja u kaznenom postupku.
16.000,00 EUR
ovdje.
terorizam
pravo na branitelja branitelja
ispitivanje pred policijom
http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-166680
31
NEMA POVREDE -‐ KASACIJSKI SUD NIJE PRIMIJENIO PRETJERANI
T R E V ISA N A T O protiv I T A L IJE
zahtjev br. 32610/07 presuda od 15. rujna 2016.
Podnositelj je 32 godine radio kao zaposlenik IBM-
godinu dana.
mjesto, a potom je u rujnu 2004. godine
95/98,5 Suda Europske unije u skladu s regulativom Europske unije. Dana 28. listopada 2010. godine,
PRI G O V O RI
jer
O CJE N A SUD A
je ocijenio om pravne si
postupkom.
5
32
Podnositelj je u i iz primjene Zakona br.
je protivno Direktivi
pogledu kolektivnog pritom na praksu podnositel
naveo na koji poziva, taj sud nije
lasio kako bi
je postupio
je d
na snagu dakle
iz jasne zakonske odredbe koju Kasacijski sud primjenju .
ovdje.
razlozi
formalni uvjeti
Uvjet jasnog a
podnositelja zahtijevalo poseban trud. Sud je stoga
http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-166688
33
E BIO PRISUTAN NA RASPRAVI PRED
zahtjev broj 16033/12 presuda od 20. rujna 2016.
Protiv dvojice podnositelja zahtjeva vodio se kazneni postupak zbog kaznenih djela prijevare i krivotvorenja privatne isprave. Nakon javne rasprave na kojoj su podnositelji dali iskaze,
krivljenika uredno su
trajanju od 9 mjeseci.
Podnositelji su poto
Ustavni sud odbio
PRI G O V O RI
Podnositelji pred
O D L U K A SUD A
Sud je u
, kada su
34
svjedoka.
predbaciti da je podnositeljima uskratio
dokaza, pozvao podnositelje na raspravu, a raspravi.
Prvi podnositelj nije prisustvovao raspravi, a njegov branitelj nije naveo razloge izostanka. Drugi podnositelj je bio raspravi u prisutnosti
iskoristi
sve dokaze koje je izveo prvostupanjski sud, te naglasio kako su odredbe kojima se regulira
ovdje.
raspravu ukoliko preispituje
prvostupanjskog suda.
kazneni postupak
http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-166742
35
1.
i mira, ili gospodarske
PODNOSITELJA DA U POTPUNOSTI OSTVARDJETETOM
G I O R G I O NI protiv I T A L IJE
zahtjev br. 43299/12 presuda od 15. rujna 2016.
Podnositelj se tijekom kolovoza 2006. godine razveo od supruge s kojom ima sina. Nedugo
postupak
povjerio sina
j prisutnosti. Stoga je tijekom 2008. godine podnositelj pokrenuo postupak
tu
socijalnu skrb te je ostvarivati pod nadzorom koji se nisu odvijali u njezinoj prisutnosti. U studenom 2010. godine, podnositelj je
36
je bilo kakav kontakt sa sinom, nije s njim razgovarati telefonom niti provoditi praznike.
Tijekom 2012. godine, drugi grad utvrdilo
Podnositelj je, pak sin povjeri postupke te je majci odobrio da se preseli sa sinom
zlostavljanja
PRI G O V O RI
protiv njega. Prigovarao je
O D L U K A SUD A
Sud je podnositeljev predmet ispitivao u okviru dva zasebna razdoblja.
U odnosu na prvo razdoblje (od kolovoza 2006. do studenog 2010.), Sud je utvrdio kako je , ali
odluci nije supruga zahtijevala da bude prisutna kada on to pravo ostvaruje.
ile
za razvod braka, susreta i d i situaciju u kojoj je
, kao primjerice mjeru nadzora nad ostvarivanjem
o okolnostima konkretnog
U odnosu na drugo razdoblje (od studenog 2010.
od 2010. godine poduzimala radnje koje bi
Nedostat
sudove da poduzmu radnje koje
obiteljskih veza.
37
sitelj tijekom razdoblja od pet
utvrdio da u odnosu na drugo razdoblje nije do
U.
10.000,00 EUR -
ovdje.
nesuradnja roditelja
http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-166692
38
PODNOSITELJEV
F R L A N protiv H R V A TSK E
zahtjev br. 2545/14 odluka od 20. rujna 2016.
995. godine podnositelj je uzeo kredit u iznosu od 193,maraka (DEM). Kao instrument
banka je postupak protiv podnositelja radi oduzimanja i prijedlog banke i do na nekretnini. Podnositelj je podnio
ovrhe ispunjeni.
Kprodana jedinom ponuditelju.
Podnositelj je prijedloga za odgodu ovrhe sve oglasio je
podnositeljev prijedlog nisu ispunjeni zakonski uvjeti za odgodu
i policijom kako bi ih obavijestio d 2013. godine. Podnositelj je
Zakazanog datuma podnositelj i njegova obitelj bili su iseljeni.
Zagrebu su ,
Oodbio je podnosi kupio imanje u cijelosti i u dobroj vjeri.
PRI G O V O RI
Poziva
39
O CJE N A SUD A
Sud je utvrdio
Nadalje, Sud je utvrdio da podnositelj nije
preispitivanja ugovora o kreditu koji su mu bili dostupni pred nacionalnim sudovima. Podnositelj je slobodno sklopio ugovor o kreditu te pristao da
instrumentom osiguranja. Podnositelj je stoga
isplate nepodmirenih dugovanja.
podnositelj
Naposljetku, Sud je da je podnositeljev zahtjev da mora biti
odluke pogledajte ovdje. Pri jevod odluke na hrvatski jezik pogledajte ovdje.
pravo na dom ovrha na nekretnini iseljenje neispunjavanje ugovornih obveza
Pje
posljedica neispunjavanja njegovih ugovornih obveza, i to
posljedica na koju je
http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-167822https://uredzastupnika.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Presude%20i%20odluke/Frlan,%20odluka.pdf
40
okolnost.
ZAKONSKE ODREDBE O MIROVINAMA VOJNIKA GURKA NISU BILE DISKRIMINATORNE
BRI T ISH G UR K H A W E L F A R E SO C I E T Y I OST A L I protiv UJE DINJE N E K R A LJE V IN E
zahtjev br. 44818/11 presuda od 15. rujna 2016.
Podnositelji zahtjeva su British Gurkha Welfare Society, nevladina organizacija koja djeluje u ime 399 veterana Gurka, i dva umirovljena vojnika Gurka.
djelovali u
i.
, a primjenjivao se isina mirovine se
kada je baza Gurka preseljena u Ujedinjenu Kraljevinu.
vlasti su 2007. godine vojnicima Gurka ponudile mirovinski plan prema kojem bi se njihove
vojnicima Gurka koji su umirovljeni na dan ili nakon 1. srp
41
-za-godinu. U odnosu na razdoblje prije 1. srpnja 1997. godine, jedna % jedne godine vojnika britanske vojske istog ranga.
dovima radi osporavanja zakonitosti odluke prema kojoj vojnici Gurka, umirovljeni prije 1. srpnja
prema kojoj se vojnicima Gurka, umirovljenima nakon 1. srpnja 1997. godine, ranije godine
Podnositelji su prigovarali da su bili diskriminirani glede prava na vojnu mirovinu na osnovi dobi i/ili nacionalnosti. Tvrdili su da su bili stavljeni u nepo
navodnu diskriminaciju na osnovi dobi, Visoki sud je smatrao da razlika u postupanju nije
godine. Vezano uz navodnu diskriminaciju na osnovi nacionalnosti, Visoki sud je bio
prosincu 2010. go
PRI G O V O RI
nepovoljnij a procjenjivala tek kao 23% postupanje predstavljalo diskriminaciju na osnovi nacionalnosti, rase i dobi.
O CJE N A SUD A
Da bi se podnositelj mogao pozvati na povredu
nema objektivno i razumno opravdanje. Drug , ako nema legitiman cilj te ne
42
(a) Prigovor rasne diskriminacije
Podnositelji su priznali da nisu pokretali postupak vezan uz prigovor rasne diskriminacije je odbacio
(b) Prigovor diskriminacije na osnovi nacionalnosti
Sud je smatrao da se prema vojnicima Gurka nego prema
ostalim vojnicima britanske vojske, s obzirom da su se do 1997. godine na njih primjenjivala pravila drugog mirovinskog sustava. Dodatno, za one
mirovinski sustav koji se primjenjivao na vojnike britanske vojske, po modelu godina-za-godinu mogla su se prenijeti samo ona prava na mirovinu
dok su se prava urka
vrednovala se kao 23-36% vrijednosti
vojske istog ranga). Sud je primijetio da su i same britanske vlasti priznale da se vojnici Gurka nalaze
mirovina nisu prikladni.
S obzirom da se baza Gurka premjestila u Ujedinjenu Kraljevinu i da su svi vojnici Gurka,
Ipak, Sud je smatrao da je razlika u postupanju bila objektivno i razumno opravdana. Odabir
zemljom. Sud je bio mnikakvu vezu s Ujedinjenom Kraljevinom te da je za njih najprikladniji mirovinski plan koji se na njih primjenjivao u Nepalu.
druge izvore prihoda.
Da bi se podnositelj mogao
razlike u postupanju na osnovi
situacijama. Takva razlika u postupanju je diskriminatorna
ukoliko nema objektivno i razumno opravdanje.
43
zemljama temeljem socijalno-
zaposlenja.
1. Protokola br. 1.
(c) Prigovor diskriminacije na osnovi dobi
po modelu godina-za-
opravdana iz istih razloga kao i razlika u postupanju na osnovi nacionalnosti. I u ovom
br. 1.
ovdje.
diskriminacija na osnovi rase, nacionalnosti i dobi
p promjena mirovinskog sustava opravdanost razlike u postupanju
http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-166691
44
37.
a) da podnositelj ne namjerava ustrajati u svojem zahtjevu, ili
c) da iz nekog drugog razloga koji zahtjeva.
opravdavaju.
BUDE PROVEDENA ZAHTJEV BRISAN S LISTE PREDMETA
zahtjev br. 38030/12
koja je tijekom 1991. godine sa suprugom
Podnositeljica je kasnije rodila sina, a tijekom 2001. godine odobren joj je privremeni boravak. Tijekom 2004. godine podnositeljica je
Iste godine, razvela se zajedno. U svibnju 2004. godine, podnositeljica je u psihijatrijsku ustanovu. U sr
psihijatrijskoj ustanovi i postavio joj zakonskog zastupnika. Podnositeljica je u psihijatrijskoj ustanovi
naca te u svjetlu ubojstva koje ocijenila su da podnositeljica predstavlja opasnost
je Federalni Ustavni sud odbacio.
45
PRI G O V O RI
na a, ukoliko bude deportirana u Irak. Istaknula je da
podvrgnuta te da bi
2015. godine,
temeljem odluke o deportaciji od dana 4. lipnja 2009. godine u odnosu na koju je podnijela zahtjev
protok vremena od 2009. godine.
a snazi te
, ukoliko bude
S ovdje.
deportacija
brisanje zahtjeva s liste
osiguranje da podnositeljica
odluke o deportaciji od dana 4. lipnja 2009. godine u odnosu
na koju je podnijela zahtjev Sudu.
http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-166853
46
. PROTOKOLA BR. 1.
1.
2.
teresom ili za
LATVIJSKI NACIONALNI SUDOVI POSTIGLI SU
SI A A K K A/L A A protiv L A T V IJE
zahtjev br. 562/05 presuda od 12. srpnja 2016.
latvijskih autora, dalje: Agencija), je neprofitna umjetnici.
Agencija koja je zastupala interese velikog broja dom
emitirati glazbena djela u pogledu kojih je Agencija zastupala autorska prava.
Tijekom 2002.
panje ugovora o licenci za naredno prometa radiopostaje.
47
PRI G O V O RI
nacionalni sudovi, sklapanje ugovora o licenci i odredili naknadu za
O CJE N A SUD A
Sud je
i u autorska prava, Sud je utvrdio da su odluke sklapanje Agencije i dviju
radiopostaja te ena naknada za autorskih prava bile utemeljene Zakonu o autorskim pravima. Prema tom zakonu, ukoliko se stranke ne mogu sporazumjeti o naknadi za autorska prava, niti je o tome odluku donijelo neko drugo tijelo, tada o naknadi
Nadalje, Sud je smatrao da su odluke nacionalnih sudova bile donesene u javnom interesu,
te javnog interesa s jedne strane, te prava
u od s druge strane.
Sud je pritom uzeo u obzir nekoliko elemenata.
autorskih prava, nacionalni sudovi su da se o visini
naknade sporazumiju tijekom postupka. Kao drugo, sudovi su ustanovili da, u
emitiranja ne bi obveza stranaka da sklope
ugovora o licenci k su u postupku pokrenutom
Organizacija koju su autori
autorskih prava, te sukladno
nju prenijeli ta ista prava, se
ta autorska prava.
48
ovdje.
konvencijskih prava