Podružnica biteljski centar

*

*Stanje emocionalne, mentalne i fizičke

iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim i dugotrajnim

stresom

*Profesionalno sagorijevanje opisuje se kao niz

tjelesnih i mentalnih simptoma iscrpljenosti,

odnosno kao odložen odgovor na kronične

emocionalne i interpersonalne stresne događaje na

radnom mjestu

*

* STRES = previše pritisaka koji nas troši fizički i psihički….( ljudi u stresu ipak mogu maštati, misliti da ako stvari stave pod kontrolu bit će bolje )

* Pretjerani STRES = utapanje u obavezama

* SAGORIJEVANJE nije samo previše stresa

* SAGORJETI znači osjećati se prazno, lišen motivacije, bez mogućnosti da se nada pozitivnim promjenama, potrošeno… potpuno isušeno

* STRES osjećamo i svjesni smo ga, ali SAGORIJEVANJA često nećemo biti svjesni

*

* Čini se da je svaki dan – loš dan

* Čini se da je svaki pokušaj na poslu ili kod kuće – potpuni

promašaj

* Osjećaj iscrpljenosti čitavo vrijeme

* Osjećaj da je većina dana zatrpana besmislenim zadacima

* Osjećaj da štogod učinili – ne donosi uspjeh, zadovoljstvo

niti priznanje

*

* Zahvaćaju cijelo tijelo (prehlade…i druge

zdravstvene tegobe)

* Zahvaćaju sve aspekte života (osim radnog

mjesta, zahvaćaju i brak/partnerstvo,

roditeljstvo, prijateljstva…)

*

Fizički

•stalni osjećaj umora i „iscijeđenosti”

•snižen imunitet - česta pobolijevanja

•česte glavobolje, bolovi u mišićima, u trbuhu

•promjene apetita i navika spavanja

Emocionalni

•osjećaj neuspjeha i nedostatak samopouzdanja

•osjećaj bespomoćnosti i poraženosti

•osjećaj otuđenosti /osamljenosti

•potpuni nedostatak motivacije

•rastući negativizam i cinizam

•Snižen osjećaj zadovoljstva i uspješnosti

Bihevioralni

• izbjegavanje odgovornosti

•povlačenje/izolacija

•pretjerano verbaliziranje

•loša kvaliteta komunikacije s korisnicima, kolegama, članovima obitelji

•transfer osobnih frustracija na druge

• izbjegavanje posla, dolaženje kasnije i odlaženje ranije

3 P(uta) u prevenciji sagorijevanja

*

Prepoznati prve znakove

Promijeniti smjer kontrolom stresa i traženjem pomoći

Preuzeti odgovornost izgradnjom otpornosti na stres vođenjem brige o fizičkom i mentalnom zdravlju

*

STRES

Preangažiranost

Nedostatak energije

Tjelesni simptomi

Hiperaktivnost Vodi k

anksioznom poremećaju

SAGORIJEVANJE

Izbjegavanje obaveza

Nedostatak motivacije

Emocionalne i bihevioralne

teškoće

Emocionalna tupost

Vodi ka otuđenosti i sniženom

raspoloženju

Prehrana i način

spavanja

Promijeniti smjer kontroliranjem stresa

Započeti dan

relaks. aktivnošću

Izreći svoje mišljenje

Naučiti kontrolirati

stres

Njegovati kreativnost

Potražiti stručnu pomoć

Dnevni odmor

*

*

Imenovati i adresirati probleme

Izgradnja otpornosti na stres

Voditi brigu o

fizičkom zdravlju

Razjasniti s nadređenim

opis poslova

Uzeti odmak

od posla

Promijeniti posao

Voditi brigu o

mentalnom zdravlju

*

*Stresan posao i odgovornosti na radnom

mjestu nisu jedini uzrok profesionalnog

sagorijevanja…

*….životni stil i osobnost pojedinca isto su

tako značajan faktor u nastajanju

profesionalnog sagorijevanja

Faza medenog mjeseca; posao nas veseli, entuzijazam, ništa nam nije teško

Faza realnosti; manjak priznanja, prezahtjevna očekivanja, slabija učinkovitost, ogovaranja

Faza razočaranja; zasićenje, kaotična radna atmosfera, ljutnja, samookrivljavnje

Alarmna faza, iscrpljenost, gubitak samopouzdanja

Profesionalno sagorijevanje – radno mjesto

Prekomjerna angažiranost koja smanjuje vrijeme za druženja

Pretjerana očekivanja da se svima ugodi, nedovoljno sna

Preuzimanje prevelikih odgovornosti bez pomoći drugih

Nedostatak suportivnih odnosa

Životni stil koji vodi u sagorijevanje

*

*određeni obrasci ponašanja mogu pozitivno ili negativno utjecati na zdravlje pojedinaca

*prisutno međudjelovanje osobina ličnosti i okoline pri predviđanju vjerojatnosti zdravstvenih ishoda

*

* Osjećam li se krivom/im ako svoje slobodno vrijeme

koristim za opuštanje?

* Moram li izaći kao pobjednik da bi mi igra ili sport

predstavljali užitak?

* Općenito, krećem li se, hodam li i jedem ubrzano?

* Radim li uglavnom više poslova istovremeno?

*

*pojednostavljeno, opisano ponašanje može

se svrstati u dvije kategorije:

•Ponašanje TIPA A: natjecateljsko,

ambiciozno, nestrpljivo, napadački,

ubrzanog govora

•Ponašanje TIPA B: opušteno,

nekompetitivno, neambiciozno

*

* današnja saznanja opisuju i postojanje tzv. tipa D, koji karakterizira negativna afektivnost (uključujući brigu

razdražljivost) te tendencija potiskivanja neugodnih emocija tj.

socijalna inhibicija

* moguće izbjeći negative zdravstvene ishode koji se vežu uz Tip A

ličnosti putem učenja adekvatnih mehanizama suočavanja sa

stresom, kao i kontroliranja ljutnje i drugih neugodnih emocija,

uz osvješćivanje nepoželjnih obrazaca ponašanja i mišljenja i

zamjenjivanje drugim, konstruktivnijim mehanizmima. U takvim

slučajevima potrebna je i potpora bliskih osoba te

institucionalna podrška

*

* Radni uvjeti koji predstavljaju psihosocijalne rizike na

radnom mjestu

• Prevelika količina posla

• Nejasni radni zadaci i radni zahtjevi, loš radni učinak

• Nedostatak sudjelovanja u donošenju odluka i nemogućnost

utjecaja na načine obavljanja posla

• Nesigurnost radnog mjesta

• Neučinkovita i loša komunikacija, česti konflikti

• Nedostatak podrške uprave i radnih kolega

• Psihičko i fizičko uznemiravanje, zdravlje, bolovanje

*

*

*

* 57% ispitanika imalo je problema sa spavanjem

* 32% ispitanika u proteklih je godinu dana barem jednom

izostalo s posla

* 26% ispitanika promijenilo je posao (muškarci 24%, žene 28%)

* 19% ispitanika počelo je (ponovo) pušiti (muškarci 17%, žene

21%)

* 15% ispitanika imalo je povećanu konzumaciju alkohola

* 43% ispitanika imalo je povećanu konzumaciju slatkiša i

grickalica (muškarci 37%, žene 49%)

*

* Samo su dvije stvari oko kojih je vrijedno brinuti: zdravlje i bolest.

* Ako si zdrav, nemaš zašto brinuti, no ako si bolestan, samo su dvije stvari oko kojih trebaš brinuti: hoćeš li ozdraviti ili nećeš.

* Ako ozdraviš, nemaš zbog čega brinuti.

* Ako, međutim, umreš, samo su dvije stvari oko kojih trebaš brinuti; hoćeš li završiti u raju ili u paklu.

* Završiš li u raju, nemaš zašto brinuti.

* Završiš li u paklu, biti ćeš toliko zauzet pozdravljanjem starih prijatelja da nećeš imati vremena za brigu.

* Stoga, zašto uopće brinuti?

Prepoznati prve znakove

Promijeniti smjer kontrolom stresa i traženjem pomoći

Preuzeti odgovornost izgradnjom otpornosti na stres vođenjem brige o fizičkom i mentalnom zdravlju

1. P

Prepoznati prve znakove

*

Tri kategorije sagorijevanja: emocionalna iscrpljenost,

depersonalizacija i smanjeno osobno

postignuće

Najrizičnije tzv. „pomažuće

profesije” zbog stalnog kontakta s

ljudima

Sagorijevanje na poslu – gubitak

motivacije za rad i predanosti poslu pod utjecajem

dugotrajnog stresa

* kompulsivna prisila za dokazivanjem, prekomjerna ambicija

* ulaganje napora za pojačanim radom

* zanemarivanje osobnih potreba

* premještanje sukoba

* revizija vrijednosnog sistema, procjena vlastite vrijednosti

bazirana na poslu

* poricanje problema uz vjerovanje da su drugi lijeni

* povlačenje iz socijalnih situacija

* okolina primjećuje očite promjene ponašanja

* gubljenje kontakta sa sobom

* stvara se osjećaj praznine

* dolazi do osjećaja depresije

* sagorijevanje u vidu mentalnog i/ili fizičkog kolapsa

*

*

*Rezultat sposobnosti pojedinca da

prilikom stresa pronađe najbolji

način za sebe da se nosi sa stresom,

uz korištenje svih dostupnih

psiholoških, društvenih, kulturnih i

fizičkih resursa

*nije karakteristika ličnosti, već se

uči, razvija i njeguje tijekom života

Pročitajte svaku tvrdnju i označite zaokruživanjem slažete li se s njom ili ne.

1. Održavam blisku i zadovoljavajuću vezu s barem jednom osobom.

2. Imam dovoljno znanja i vještina za snalaženje u životu.

3. Obično nalazim vremena za odmor i stvari koje volim.

4. Razina mog obrazovanja odgovara mojim životnim ciljevima.

5. Stan/kuća mi je dovoljno prostran za moje potrebe.

6. Namještaj, kućanski aparati i ostala dekoracija mog stana/kuće su prikladni.

7. Imam odgovarajuću odjeću za sve stvari kojima se u životu bavim.

8. Moja ušteđevina je dovoljna da pokrije moje moguće potrebe.

9. Nema izgleda da u skorijoj budućnosti ostanem bez radnog mjesta.

10. Kad se uspoređujem sa vršnjacima, smatram da sam u životu puno postigao/la.

11. Zadovoljava me broj mojih prijatelja.

12. Kad me muči neki problem, ne ustručavam se tražiti pomoć drugih ljudi.

13. Većina stvari koje mi se događaju ispadnu dobro.

14. Imam dovoljno vremena u životu da činim ono što zaista želim.

15. Imam dovoljno znanja i vještina za dobar uspjeh u radu.

16. Optimistički gledam na svoje životne šanse.

17. Novcem koji zarađujem u stanju sam relativno dobro živjeti.

18. Uspijevam djelotvorno rješavati probleme i donositi odluke.

Za svaku tvrdnju sa kojom se slažete dajte si 1 bod. Zbrojite bodove.

*

* Svjesnost sebe, svojih emocija i emocionalnih reakcija, te ponašanja drugih u njihovoj okolini

* Prihvaćanje da su promjene i stresne situacije dio života

* Unutarnji lokus kontrole kao vjera da se svojim postupcima utječe na vlastite rezultate u životu

* Dobre vještine za rješavanje problema

* Biti povezan s drugima (članova obitelji, prijatelja i kolega)

* Pozitivno doživljavanje sebe te vjera u vlastite snage da imaju kapaciteta i sposobnosti da prežive stresnu situaciju

* Ugodne emocije u vidu uočavanja pozitivnih aspekata situacije

* Humor kao metoda za održavanje ugodnog i pozitivnog raspoloženja i smanjenje depresivnih simptoma

* Traženje pomoći

*

govor postaje glasniji i brži ili postaje tiši

izraz lica se mijenja, javlja se crvenilo, osoba odvraća pogled

ponašanje – nestrpljivo ili nepopustljivo

tjelesni znakovi – zatvara se ili čini nagle pokrete rukama usmjerene prema van.

*

*

* Pozorno slušati s izrazom lica koji pristaje okolnostima

* Pokazati strpljenje i razumijevanje za stanje u kojem se osoba nalazi

* Pružiti podršku i brižnost – verbalno ili neverbalno

* Ne pokušavati objašnjavati i uvjeravati osobu na kognitivnog razini jer je u

emocionalnom problemu i ne može prihvatiti naše racionalno objašnjenje.

* Kad čovjek iznese svoje probleme, pokušajmo mu reći na prihvatljiv način da su i neki

drugi ljudi imali slična doživljavanja i da su to rješavali na različite načine

* Ljudima koji se osjećaju bespomoćno treba ponuditi optimizam i vjeru u sebe

* Pomoći osobi u razjašnjenju okolnosti kako bi što realističnije prosudila/o što može ili

ne može promijeniti.

* Osobu pod stresom treba opustiti – ljudi se u stanju stresa teško opuštaju pa ih je

dobro uputiti u tehnike opuštanja.

* Osobu uputiti na traženje pomoći od stručnjaka.

*

Komuniciranje mumljanjem

Opis vježbe:

Vježba se odvija u paru. Članovi para su jedan

drugome okrenuti leđima, kako pri slušanju ne bi bili

ometani neverbalnim znakovima. Zadatak jednog u

paru je da isključivo mumljanjem – korištenjem

paralingvističkih znakova govora: glasnoće,

artikulacije, visine, intonacije, brzine, ritma – ispriča

„svoj problem“. Zadatak druge osobe je da na osnovu

slušanja odgonetne emocionalno stanje „mumljača“,

pretpostavi vrstu problema koju on iznosi i osvijesti

kakve osjećaje u njemu pobuđuje tj. je pobudio taj

govor.

Put u Atenu

Opis vježbe: voditelji zadaju zadatak sudionicima zamisliti da idu

na dugo putovanje vlakom. U vlaku će biti različiti suputnici. Svaki

sudionik treba odabrati tri suputnika s kojim bi najradije putovao i

tri suputnika s kojima ne bi volio putovati.

Najpoželjniji suputnici se označavaju u kvadratiću i to:

• Suputnik s kojim bi najradije putovao, brojem +3

• Drugi omiljeni suputnik, brojem +2

• Treći suputnik s kojim bi mogli dijeliti kupe, brojem +1

Nepoželjni suputnici se označavaju u kvadratiću i to:

• Najnepoželjniji suputnik, brojem -3

• Manje nepoželjan, brojem -2

• Najmanje nepoželjan, brojem -1

Ja i mi

Opis vježbe: Grupa se podijeli na podgrupe. Zadatak

je da svaka podgrupa pronađe što je zajedničko za sve

članove njihove podgrupe (dob, tim za koji navijaju,

pjevač kojeg vole, boja očiju, kose, boja koju vole,

godišnje doba u kojem su rođeni, što vole, što ne

vole…).

Svaka grupa predstavlja karakteristike grupe kojoj

pripada, što ostali sudionici pažljivo slušaju (mogu

bilježiti dok slušaju predstavljanje). Na osnovu onoga

što su čule, podgrupe trebaju opisati predstavnike

drugih grupa. Zatim svaka podgrupa čita kako je

opisala druge.

Prepoznati prve znakove

Promijeniti smjer kontrolom stresa i traženjem pomoći

Preuzeti odgovornost izgradnjom otpornosti na stres vođenjem brige o fizičkom i mentalnom zdravlju

2. P Promijeniti smjer kontrolom

stresa i traženjem pomoći

Prehrana i način

spavanja

Promijeniti smjer kontroliranjem stresa

Započeti dan

relaks. aktivnošću

Izreći svoje mišljenje

Naučiti kontrolirati

stres

Njegovati kreativnost

Potražiti stručnu pomoć

Dnevni odmor

*

*PROMIJENITI… smjer

*Izraziti osjećaje (šutnja nije

iskazivanje osjećaja)

*prepoznati neke vlastite

„teške”osobine ličnosti (kada se neke

neugodne situacije ponavljaju, narušeni

odnosi kod kuće i na poslu – nisu uvijek

drugi odgovorni)

Test slušanja

Točno Netočno

1. U Skandinavskim zemljama nema 25. studenog. T N

2. Nezakonito je da se netko tko živi u Vatikanu sahrani nedjeljom. T N

3. U nekim zemljama fotografirati čovjeka sa drvenom nogom smatra se nepristojnim. T N

4. Postoji jedan otok u Južnom Pacifiku gdje je nezakonito da se muškarac oženi sestrom njegove udovice. T N

5. Ugriz morskog psa je manje bolan od ugriza piranje. T N

6. Izuzetno je teško sići sa slona bez ičije pomoći. T N

7. Čovjek može da pregazi sam sebe. T N

8. Nikad nitko nije preplivao od Bara do Barija i nazad u jednom danu. T N

9. Vrlo malo ljudi zna ime predsjednika SAD koji je bio na vlasti 1927. god. T N

10. Prosječan muškarac sa Novog Zelanda doživi manje rođendana od prosječne žene. T N

11. U ovoj kratkoj rečenici postoje tri greške. T N

12. Postoji granica do koje najduže možete zaći u šumu ako nemate dozvolu za lov. T N

13. Muškarci su bolji u matematici od žena. T N

14. U uputama je rečeno da prvo pročitate sva pitanja prije nego što počnete pisati odgovore. T N

15. Ovaj test je test vaših sposobnosti da slušate i slijedite upute. Nemojte odgovarati ni na jedno od gore navedenih pitanja. T N

16. Ako ste uspjeli nadmudriti ovaj test, molimo vas da šutite dok drugi rade. T N

*Umijeće slušanja

Slušanje 40%

Govorenje 35%

Čitanje 16%

Pisanje 9%

Aspekti procesa komunikacije

Slušanje 55% Govorenje

20%

Čitanje 16%

Pisanje 9%

Aspekti procesa komunikacije -

kod pomagačkih struka

*umijeće dobrog slušanja pomaže nam:

*smanjiti stres

*prevenirati konflikte i konfliktne situacije

*ostvariti konstruktivne međuljudske odnose

*poticati praksu dogovora i odlučivanja

* čini nas

*Otvorenim za nove ideje

*Potiče inovativnost i kreativnost

*Doprinosi boljem odnosu sa klijentima i kolegama

u radnom okruženju

*Doprinosi boljim privatnim (osobnim) odnosima

* ljudi žele da ih se sluša…

*Zašto?

*Jača samopouzdanje

*Čini ih sigurnijima

*Daje im osjećaj pripadnosti i doprinošenja

*Daje im osjećaj ispunjenosti i realiziranosti

Vježba - slušanje

1. Prisjetite se koju od poruka (Slušaj i šuti, Ne diskutiraj, Ne prekidaj starije dok govore .. i sl.) pamtite iz djetinjstva. Razmislite

kako na vas i vaše slušanje te poruke djeluju danas. Zapišite vaš primjer:

____________________________________________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________

2. Izbjegavate li osobi s kojom „ diskutirate„ iznijeti vaše mišljenje i vaš stav ?

DA NE (zaokruži odgovor)

Ako je vaš odgovor DA, s kojim osobama vam se to događa?

____________________________________________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________

3. Ako je vaš odgovor DA, što možete učiniti kako biste započeli iznositi vaše mišljenje i vaš stav u diskusiji?

____________________________________________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________

4. Ako je vaš odgovor DA, tko bi vam mogao pomoći da poboljšate sposobnost komuniciranja i iznošenja vlastitih ideja

____________________________________________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________

5. Mijenjate li način slušanja kada razgovarate s nadređenima (autoritetima)?

DA NE ( zaokruži odgovor )

Ako je vaš odgovor DA , kako se mijenja i s kojom određenom osobom?

____________________________________________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________

6. Jeste li zadovoljni s time ili biste željeli promijeniti svoje ponašanje? Ako da, kako?

____________________________________________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________

7. Jeste li primijetili da prakticirate isto ponašanje i kada razgovarate sa osobama koje su starije od vas?

DA NE

Ako je vaš odgovor DA kada i s kojom / kojima, osobom /osobama?

____________________________________________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________

8. Jeste li zadovoljni s time ili biste željeli promijeniti svoje ponašanje? Ako da, kako?

____________________________________________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________

*Slušanje izaziva:

*fenomen nesvjesnih procesa , a to je :

kad nesvjesni proces jedne osobe dotakne

nesvjesni proces druge osobe …

*

* nikada se ne možemo osloboditi prisutnosti nesvjesnih procesa i njihovog utjecaja

* stručnjak ima i jedan svoj unutarnji svijet u kojem nosi svoja iskustva koja se mogu potaknuti u susretu sa korisnikom

* stručnjak treba biti svjestan osjećaja, stavova i impulsa koje korisnik budi kod njega

* stručnjak treba biti svjestan svojih reakcija u odnosu na korisnika ( osoba u interakciji )

*Što činiti?

*potrebno je nastojati svoje

nesvjesno zapaziti i

osvijestiti

*Zašto?

*jer je to važan izvor

informacija o korisniku i o

nama samima

*Nesvjesni procesi:

*Projekcija = pripisati nekome nešto neželjeno iz svoje vlastite nutrine (primjer…)

*Projekcija se koristi kao obrana onih osjećaja i svojstava od kojih se čovjek brani kod samog sebe

*Nesvjesni procesi:

*Rezonanca = nastaje u interakciji kad osjećaji i

raspoloženja jedne osobe dolaze u dodir s

osjećajima i raspoloženjima koja (prirodno)

postoje i kod neke druge osobe (tu je moguća

identifikacija)

*Ako rezonanca pogodi područja koja su za

stručnjaka konfliktna i nesvjesna, može stvoriti

osjećaje koje se teško podnose (primjer…)

*Nesvjesni procesi:

*Indukcija = kada se uđe u snažno

emocionalno polje sa korisnikom

(primjer…)

*Stučnjak nije učinkovit

*Nesvjesni procesi:

*Kontratransfer =emocionalna reakcija kod

stručnjaka koja je opterećena slijepim pjegama i

neriješenim konfliktima (primjer…)

*za prepoznavanje potrebno je dobro

samopoznavanje i sposobnost samorefleksije

*Nesvjesni procesi:

*Projektivna identifikacija = događa se u tri faze

(korisnik ima nesvjesne fantazije da se riješi

nečega kod vlastite ličnosti), npr. osjećaja

bezvrijednosti, odbačenosti, žalosti ili srdžbe, te

da ih prenese na neku drugu osobu (primjer)

*Doživljaji stručnjaka nalikuju korisnikovim

*Nesvjesni procesi:

*Paralelni procesi = dodir dva nesvjesna procesa

je prostor za rast za obje strane u odnosu; to je

šansa za razvoj i učenje (primjer…)

* Stručnjak prati sebe i sudjeluje aktivno i

"iznutra" u procesu proširenja samosvjesnosti

*Ako je stručnjak više puta doživio ove

procese, te dobio pomoć ( superviziju ) u

tome da prepozna način na koji se oni

manifestiraju, vjerovatno će ih, tijekom

vremena, putem samorefleksije, moći i sam

prepoznati i razlikovati .

Vježba - komunikacija

Sjetite se osobe s kojom imate poteškoća u komunikaciji.

1 . Opišite najsvježiju situaciju u kojoj je bilo poteškoća

______________________________________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

a) Što je bilo pozitivno i konstruktivno u toj situaciji?

______________________________________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

Jeste li se u toj komunikaciji više(češće) branili ili napadali?

_________________________________________________________________________________________________

Kakvo je bilo ponašanje druge osobe?

_________________________________________________________________________________________________

Što je Vama konkretno prouzročilo neugodu tijekom tog razgovora?

______________________________________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

Kakav je bio ishod tog razgovora?

______________________________________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

Prisjetite se jeste li u tom razgovoru više (češće) govorili ili slušali?

______________________________________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

2.Što možete ( ili ćete) u budućnosti učiniti kako biste promijenili i modificirali komunikaciju

s tom osobom?

______________________________________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

*Pitanja koja nam mogu pomoći?

* Što je to kod korisnika što čini da se ti osjećaji bude kod mene ?

* Je li to nešto što korisnik čini ili kaže ?

* Je li osjećaj potpuno nov, ili ga prepoznajem ?

* Nastaje li osjećaj upravo sa ovim korisnikom, ili samo sa izvjesnim tipom korisnika ?

* Što, u tom slučaju, korisnici imaju zajedničko ?

* Nastaje li osjećaj i u mom privatnom životu ? Nastaje li zajedno s određenim osobama ?

* Postoji li sličnost – različitost u osjećajima prema korisniku i osobama u privatnom životu?

* Koje su zajedničke crte, ili svojstva kod tih osoba i korisnika ? Kako ću otkriti osjećaj ?

* Što mogu učiniti kako bih ga razumio i „ riješio ga se“, drugim riječima, kako se ponašati s njim ?

Prepoznati prve znakove

Promijeniti smjer kontrolom stresa i traženjem pomoći

Preuzeti odgovornost izgradnjom otpornosti na stres vođenjem brige o fizičkom i mentalnom zdravlju

3. P

Preuzeti odgovornost

*

Upitnik

Brojevima od 1 do 5 označite svaku niže navedenu tvrdnju s obzirom na to koliko se odnosi na vas:

1 – u potpunosti se odnosi na mene

2 – uglavnom se odnosi na mene

3 – ne mogu se odlučiti

4 – uglavnom se ne odnosi na mene

5 - uopće se ne odnosi na mene

1. Obično ignoriram problem nadajući se kako će nestati sam od sebe. ____

2. Optimistički vjerujem da se svaki problem može riješiti. ____

3. Oslanjam se na rješenja ili način djelovanja koji su se već ranije pokazali dobrima. ___

4. Nemam povjerenja u svoje sposobnosti rješavanja problema i donošenja odluka. ____

5. Rijetko sam zadovoljan/a prije nego nađem savršeno rješenje ili način djelovanja. ___

6. Koristim svoje pretpostavke u tome što će pomoći i što trebam učiniti. ____

7. Često izabirem rješenja koja mi se najviše nameću. ____

8. Vjerujem u brzo rješavanje problema u brzo donošenje odluka. ____

9. Obično odabirem prvo rješenje koje mi padne napamet. ____

10. Sklon/a sam drugim ljudima prepustiti rješenja koja se tiču mene osobno. ____

11. Čini mi se da nemam dovoljno sposobnosti i/ili mašte za rješavanje problema. ____

Zbrojite bodove.

*

*Izgradnjom otpornosti na stres vođenjem brige o fizičkom i mentalnom zdravlju

• Imenovati/adresirati probleme, jasno izraziti svoje mišljenje i potrebe

• Obratiti se nadređenom

• Razjasniti sa nadređenim opis svojih poslova

• Tražiti druge poslove u skladu s kvalifikacijama ukoliko se predugo rade isti

• Uzeti odmor (bolovanje), potpuni odmak od posla

• Promijeniti posao ili preusmjeriti karijeru

*

zdravlje

profesionalni uspjeh

(posao)

obiteljska ispunjenost

(obitelj)

ispunjenost na osobnoj razini (prijatelji,

osjećaj pripadnosti , aktivnosti koje nas

ispunjavaju, doprinose našem identitetu)

*

Opis vježbe: Sudionici trebaju nacrtati

muzej s podrumom, prizemljem i

potkrovljem

*Prvi zadatak: U "prizemlju" sudionici

trebaju upisati svoje kvalitete koje se vide

svakodnevno, koje su svima vidljive

*

*Drugi zadatak: U "potkrovlju"

upisuju kvalitete koje nisu

drugima vidljive, za koje drugi ne

znaju

*

*Treći zadatak: U "podrumu" upisuju

kvalitete koje su zaboravljene i dugo nisu

bile aktivne

Kad se ispišu sva tri zadatka, svoj muzej

kvaliteta predstavlja se u paru, a nakon toga

svatko predstavlja muzej kvaliteta svoga

para pred grupom

*

Opis vježbe:

*Prvi zadatak: Sudionici trebaju razmisliti (pet

minuta) i zapisati na papir sve one stvari koje vole raditi, bez kojih ne mogu živjeti kao i osobe, osobine, stvari, pojave, poslove ... sve što im je u životu potrebno da bi bili sretni, da bi se dalje razvijali, napredovali u radnom okruženju

*Drugi zadatak: Zapisane vrijednosti sudionici trebaju označiti i to brojem jedan ono što im je najvažnije, a manje važno sljedećim brojevima.

*

*Treći zadatak: Rangirane vrijednosti sudionici

trebaju složiti u piramidu: ono što im je

najvažnije se nalazi u podnožju piramide (kao

kamen temeljac), a prema vrhu se slaže ono

što je manje važno, najmanje važno je na

samom vrhu piramide. Svako pravi svoju

piramidu.

*Četvrti zadatak: Nakon toga se, u manjim

grupama, mogu napraviti grupne piramide,

koje se predstavljaju u velikoj grupi.

*

* Budite usredotočeni, koncentrirajte se na rad i argumentirajte svoje mišljenje

* Naučite reći „NE”, radite na jačanju samosvijesti

* Ukoliko ne možete promijeniti posao, barem promijenite stav – naučite postaviti granice i držite ih se

* Izbjegavajte poslove u kojima se očekuje da uvijek sebe dajete drugima, osim ukoliko niste dobri u primanju od drugih

* Ne dopustite da vam posao zavlada životom – prekovremeni rad negativno će utjecati na vašu sposobnost da taj posao radite duže razdoblje

* Pronađite kolege s kojima možete razgovarati i podijeliti svoje poteškoće

* Planirajte i organizirajte svaki dan

* Zadržite aktivan društveni život i nemojte se odricati svojih hobija

*

Imenovati i adresirati probleme

Izgradnja otpornosti na stres

Voditi brigu o

fizičkom zdravlju

Razjasniti s nadređenim opis poslova

Odnos prema autoritetima

Uzeti odmak

od posla

Promijeniti posao ili

preusmjeriti karijeru

Potražiti stručnu pomoć

( supervizija)

Voditi brigu o

mentalnom zdravlju

*

Opis vježbe:

Razmislite i napravite raspored za svoj "Idealan dan".

Idealan dan znači da svoje vrijeme od trenutka

kada se probudite do odlaska na spavanje provedete

kako god želite. Nakon razmišljanja, svaki član opisuje

svoj raspored.

*

Usporiti!

Potražiti podršku!

Prepoznati svoje gubitke

(identitet, energiju, socijalna druženja, kontrole…)

Ponovno procijeniti svoje ciljeve i prioritete!

*

*

*

* Ajduković, M., Cajvert, Lj. : „Supervizija u psihosocijalnom radu“, DPP, Zagreb, 2004.

* Glasser, W.: „Teorija izbora – nova psihologija osobne slobode“, Alinea, Zagreb, 2000.

* Luban, R.: „ BURNOUT – Keeping the fire“, Learn, WordPress, 1996.

* Miljković, D., Rijavec, M.: „Razgovori sa zrcalom“, IEP, Zagreb, 2004.

* Pečnik, N., Starc, B.: „RASTIMO ZAJEDNO – radionice za roditelje“ , UNICEF, Zagreb, 2010.

* „PROGRAM TRANSFORMACIJE“, Centar za djecu i mlade „Ljubović“, Podgorica,2006.

* Thurman, C.: „Laži u koje se uvjeravamo“, ITP Škorpion, Zagreb, 2007.

* www.mojposao.net