Pregrada.infoN E Z A V I S N I P R E G R A D S K I L I S T

RUJAN 2012. BESPLATNO IZDANJE BROJ 6. GODINA IV.

U ovom broju vam predstavljamo poznatog pregradskog fotografa, Zamolili smo ga da nam kaže nekoliko riječi o sebi:Darka Topolka.

Fotografija me počela zanimati prije desetak godina, ali zbog ostalih obveza nije uspjela zauzeti značajnije mjesto u mom životu. To sepromijenilo prije 4,5 godine, od kada većinu svog slobodnog vremena posvećujem fotografiji. Od samih početaka najviše me inspirirajuljudi, njihova lica i priče. Oni i danas ostaju moj primarni motiv. Dok sam živio u Zagrebu, isključivo sam se bavio uličnom fotografijom,odnosno fotografiranjem života u gradu i događaja na ulici. Ovaj žanr se, međutim, pokazao nepraktičnim nakon selidbe u Pregradu pa sezadnjih godinu dana uglavnom bavim portretnom fotografijom. Naročito me privlači rad u crno-bijeloj tehnici, čak i kada se radi opejzažima. Uz već prepoznatljive motive, u budućnosti na svojim fotografijama želim prikazati i ljepotu zagorskih brega.

Pregrada.infonezavisni pregradski

list

RUJAN 2012.BROJ 6. GODINA IV.

- BESPLATNO IZDANJE -

List pripremaneformalna udruga

(www.pregrada.info)Pregrada.info portala

Tekstovi:

Fotografije:

Fotografija na naslovnici:

Grafička priprema:

Naklada:

Zdravko Bedeniković, TajanaBroz, Neven Dimač, Tomica

Ivanjko, Biserka Kantoci,Michael Koprivnjak, ValentinaKrklec, Ana Krušlin, Marcel

Lončarić, Tanja Očko, ZdravkoPreglej, Zlatko Šorša, DarkoTopolko, Monika Topolko,

Marko Vešligaj

Zdravko Bedeniković, NevenDimač, Tomica Ivanjko,

Michael Koprivnjak, Kmeti,Josip Krušlin, KUD GradaPregrade, Marcel Lončarić,

Tanja Očko, Zdravko Preglej,Zlatko Šorša, Darko Topolko,

Monika Topolko

Darko Topolko

Josip Krušlin

1.500 primjeraka

Tisak:Stega-tisak, Zagreb

IMPRESSUM KAZALO

UVODNIK

Nakon poduže pauze, pred vama je šesti broj tiskanog izdanjaPregrada.info portala.

Koordinator projekta Josip Krušlin

Po običaju, u ovom broju možete pronaći mnoštvo zanimljivitekstova i kolumni uz dodatak korica u boji koje smo popuniliodličnim materijalima. Distribucijom i nakladom lista ciljali smovikend za vrijeme trajanja manifestacije Branja grojzdja kako bismoposjetiteljima što bolje predstavili naš grad. Zbog skraćenih rokovanismo stigli pripremiti standardnu temu broju, ali joj se vraćamo usljedećem broju s pričama o starim običajima.

Ali ne, to nije sve! Ovaj list nije jedino što vam Pregrada.infosprema povodom Branja grojzdja. Nas desetak fotografkinja ifotografa se dogovorilo kako će volonterski fotografirati cijelumanifestaciju sa svim događanjima. Nadamo se objavljivatifotografije za vrijeme trajanja manifestacije pa nas svakako posjetitena internetskoj adresi . Ako ugledate nekeosobe kako škljocaju po Pregradi, potapšajte ih po ramenu (ne dokfotkaju!) i počastite pokojim osvježavajućim pićem – vjerujte, nijeim lako :)

Kao i svaki puta do sada, pozivamo vas da nam se javljate sidejama, tekstovima i ostalim materijalima za koje smatrate da suvažni za informiranje naše lokalne zajednice.

fotobranje.pregrada.info

Fotografije: 2

4

Darko Topolko

DVD Stipernica - 60 godina

Predstavljamo:

Predstavljamo: 6

Predstavljamo: 8

Predstavljamo: 9

Predstavljamo: 10

Predstavljamo: 11

Predstavljamo tvrtku: 12

Obrazovanje: 13

Ekologija: 15

Kolumna: 17

Kolumna: 18

Kolumna: 19

Proza: 20

Bendovi: 23

Sport: 25

Sport: Ž 26

Recepti: 27

Kmeti - klapa pri kleti

KUD Grada Pregrade

Kuburaško društvo Sveti Leonard

Gljivarsko društvo Lisičica

Udruga pčelara Medeni

Ultima d.o.o.

170 godina školstva

Porječje rijeke Kosteljine

EU fondovi - mogućnosti za razvoj

Sav trud uzaludan

Nema mjesta za djecu i mlade

Priča z bregov

Tri Debela Psa

NK Pregrada

NK Pregrada

Monika Topolko

4

Mnogi ljubiteljiglazbe složit će sekako su

dalmatinske klape vokalnivrhunac koji kombinacijasuvremene i etno glazbemože ponuditi, i vjerojatnoneće biti daleko od istine.Posljednjih godina uglazbenu modu vratilo seklapsko pjevanje. Mahomvećina klapskih sastavamože se pronaći isključivo umediteranskom podnebljuLijepe Naše gdje ljudi živekoliko-toliko opuštenimživotnim stilom. StarijiDalmatinci živjeli su odmora i trsa. Ustajali su uranu zoru oko tri ili četiriure, lovili ribu i obrađivalitrsje proizvodeći jedno odnacjenjenijih crnih vina usvijetu. Njihov težački rad je završavao oko osam ilidevet uri ujutro, a zatim je slijedio odmor ihladovina do uvečer kad se nastavljalo s radom. Uvrijeme odmora sastajale bi se klape, pilo bi se vinoi slagali glasovi.

Iz sličnog razloga i kod nas u Zagorju rodila seideja za stvaranjem klape. Pregradski vokalni sastaviliti klapa pod imenom Kmeti službeno je nastalasredinom 2006. godine kada je i snimljena Stara klet– službena himna manifestacije Branje grojzdja zakoju su tekst i glazbu zajednički napisali TomicaKolar i Robert Smajlagić uz aranžman AdalbertaTurnera Jucija. Iako službeno postoje tek šestgodina, Kmeti se poznaju puno duže. Od malihnogu su se družili i bavili pjevanjem, bili su članovicrkvenog zbora, zatim dio glumačke družine Ferko, aprije svega dobri prijatelji. Razgovarajući sčlanovima Kmeta steći ćete dojam da se radi ojednostavnim i druželjubivim stvorenjima koji cijenesvoju familiju, prijatele, popevku i dobru kaplicu.Kmeti nisu nastali s ciljem probijanja na estradi,stjecanja slave i zarade. Pjevaju isključivo za vlastitudušu i za dobro raspoloženje onih koji ih vole slušati.Tijekom godine nastupaju na kulturnim i turističkimmanifestacijama koje imaju za cilj promicanje našegzagorskog kraja. Tu su Branje grojzdja, povremenafašnička povorka, Božićni koncert u crkvi te razna

kulturna događanja u gradskoj knjižnici i na sličnimmjestima. Ponekad znaju na zahtjev mladenaca,njihovih roditelja ili kumova zapjevati i na vjenčanjuili svadbi, a g. Milan Burić ih redovito poziva i naObrtničku večer koja se održava svake godine. Kmetinisu profesionalci i nijedan njihov član nije glazbenoobrazovan. Organiziraju se i vježbaju isključivo samiprema vlastitom sluhu i osjećaju. Stoga ćetevjerojatno na njihovom javnom nastupu povremenočuti i pokoji "falš", ali oni se toga ne srame, već iznastupa u nastup pokušavaju biti sve bolji.

Sastav Kmeta čini osam članova. Najstariji inajiskusniji je Tomica Kolar, profesionalni vatrogasac,a u slobodno vrijeme pjesnik iz Kolarije koji je većobjavio dvije zbirke pjesama pod nazivom "Pjesme" i"Čudu". Njegova pjesnička inspiracija i poznavanjestarih zagorskih popevki važan je resurs za ovajsastav. Braća Vukmanić, Goran i Dario,visokoobrazovani su mladi muževi iz Kolarije kojiuvijek vole zapjevati na poslu. Dario je strojarskiobrtnik, a Goran diplomirani ekonomist, stručnjakza borbu protiv nezaposlenosti. Hrvoje Brezak jevrijedan bariton (treći glas) koji farba svaku popevkui daje joj ono nešto dodatno, a profesionalno jeMUP-ovac, također iz Kolarije. Danijel Filipčić jeHrvojev šogor koji izvodi najviše dionice i pod cijenupucanja glasnica, a iz rodne Kolarije se preženio u

Pjevači od malih nogu

Tko su Kmeti?

Kmeti - klapa pri kletiPREDSTAVLJAMO

Pišu: Kmeti

Poglejte!! Leteći demižon!

Jurjevec. Radi u jednoj poznatoj švicarskoj firmi. Danije sve vezano uz Kolariju pobrinuli su se preostaličlanovi. Basovi Siniša Jazbec i Tomislav Večerić sumotori koji guraju ovaj stroj dajući mu dubinu ipuninu. Tomislav je najbolji autolakirer u regiji, dokje Siniša inženjer elektrotehnike. Vinko (autor ovogteksta) je najmlađi član koji se profesionalno bavimarketingom, a u slobodno vrijeme svira gitaru ivodi crkveni zbor mladih. Eto, iako ima još članovakoji se snalaze sa žičanim instrumentima, budući dasam najmlađi, uvijek me zapadne držati instrument,mikrofon kod držanja govora ili olovku kod pisanja.

Zašto Kmeti? Ime je došlo samo od sebe. Netkoga je slučajno predložio, a ostali su oduševljenoprihvatili. Shvatili smo da je posebno jer se nitkotako ne zove, a opet asocira na rad i jednostavnost.Naše probe su neredovitei ležerne, ali kad se trebaprimiti posla, sposobnismo napraviti čuda.Godinama se spremamosnimiti neke skladbe,možda i cijeli CD, aliposao i druge obveze namto ne dozvoljavaju. Moždajednog dana... Kad prođekriza i pregradskipoduzetnici odluče bitisponzori nosača zvukaklapskom glazbomizvorno iz njihovogrodnog kraja. Nije ušoldima sve, rekao bijedan poznati skladatelj.Prije svega tu je ljubavprema glazbi koju svidečki njeguju. Njihovživot lijepo opisuje i

skladba Tomice Kolara "Tam po bregu mi je trsje".Svoje slobodno vrijeme koriste za druženje kodkleti i višeglasno pjevanje imajući obzira i premasvojim suprugama i nastojeći ne zaružiti preveč.Da su ružili, ne bi imali toliko velike obitelji.Naime, ukupno gledajući svi Kmeti su oženjeni iimaju čak šesnaestero djece, a ima ih još i naputu. Sve u svemu, nadamo se da će biti dovoljnonasljednika koji će nastaviti njegovati zagorskutradiciju i popevku.

Pogled u budućnost

u

9

PREDSTAVLJAMO

5

Kirbaj i koooootlovina...

Živjeli!! Za naše Zagorje...

TAM PO BREGU

Tekst i glazba:

T

Tomica Kolar

am po bregu mi je trsjeNavrh brega mi je kletTam moj tatek je odlazilTam je slatko vince pil.

Baš sam takve jas navadeZato idem kleti radKupicu si vinčeka natočimI srčece odmočim.

Zamenuj je žena došlaZ drobnuj maluj dečicujDa okrepi svoje slabo tijeloSlatkuj vinskuj kaplicuj.

Daj nam Bože bratsku ljubavDaj nam bratski zagrljajKad bi svi u ljubavi živeliBio bi zemaljski raj.

6

DVD Stipernica - 60 godinaPREDSTAVLJAMO

Piše: Tomica Ivanjko

Dobrovoljno vatrogasno društvo Stipernica usubotu 25. kolovoza 2012. godineproslavilo je 60 godina postojanja i rada.

Proslavu su uveličali i uvaženi gosti i uzvanici:saborski zastupnik Željko Kolar, gradonačelnicagrada Pregrade Vilmica Kapac, Ivica Glaspredsjednik VZKZŽ, Nikola Pasariček predsjednikVZG Pregrada, predsjednik Gradskog vijeća gradaPregrade Stjepan Hajdinjak, tajnik VZKZŽ RajkoJutriša, predstavnici udruga s područja gradaPregrade, kao i brojni donatori.Na svečanoj sjednicidodijeljena su prigodna odlikovanja, priznanja izahvalnice vatrogascima za trud i požrtvovnost.Posebno se istaknuo Slavko Hlupić koji je dobiopriznanje za 50 godina rada u DVD-u.

Društvo je osnovano 21.3.1952. godine, a22.4.1952. godine registrirano. Za prvogpredsjednika Društva izabran je Franjo Storjak(dužnost predsjednika obavljao je od 1952. do 1971.godine). Prvi zapovjednik Društva bio je IvanFilipčić, a prvi tajnik Ivan Osrečki.

Kasniji predsjednici ovog Društva bili su RudolfKrizmanić, Ivan Cesarec (također sa dugogodišnjimmandatom) te Ivan Kovač, a od 2000.g. s radomnastavljaju predsjednik Vlado Ivanjko, tajnik FranjoLenić s ostatkom zapovjedništva i upravnimodborom Društva.

U svom raduovo je Društvoimalo uspona ipadova, ali seusprkospoteškoćamaodržalo dodanas.Nemjerljivdoprinosodržanju inapretkuDruštva, tepoticanjumladih da seuključe u rad,dali su osnivačikojih nažalost unajvećem brojuviše nema međunama. Mali brojosnivača djelujei danas (JosipKrizmanić,Cesarec Ivan

stariji), što nas posebno veseli i daje nam snagu daustrajemo u svom plemenitom radu.

Društvo u razdoblju od 30 godina nije imalovlastitih prostorija pa je od svog osnutka koristilojednu prostoriju koja je bila u vlasništvu Zadruge(ona se koristi kao vatrogasno spremište),a zaodržavanje skupština koristili su se prostori Područneškole Stipernica. Odlukom skupštine, još davne1958. godine, krenulo se u izgradnju vatrogasnogdoma. Međutim, materijalne mogućnosti nisudopuštale realizaciju ove odluke. Tek je 1982.godine, nakon kupnje potrebnog zemljišta, počelaizgradnja.

Doprinosom ljudi ovoga požarnog sektora,nakon višegodišnjeg mukotrpnog rada, izgrađen jeovaj objekat koji se još uvijek uređuje. Potrebno jenaglasiti da su gotovo sve građevinske radove naovom objektu izvršili članovi Društva i ostali građani.Veliki doprinos izgradnji vatrogasnog doma dao jepokojni Ivan Filipčić.

Kroz cijelo ovo razdoblje postojanja Društvavodila se briga o nabavi i očuvanju vatrogasneopreme. Društvo posjeduje vozilo i pripadajućuopremu kojom može, barem u početnoj fazi,izvršavati svoju funkciju. Uvijek se vodila briga opomlađivanju kadrova, tako da se takozvana „smjenageneracija“ nije bitno odrazila na rad i djelovanjeDruštva.

S proslave 60 godina rada

97

Kroz Društvo u ovih 60 godina postojanja prošlo jepreko 300 aktivnih članova i mladeži s relativnodobrom kvalifikacijskom strukturom. Danas Društvobroji 50 članova, od toga 11 mladih sa titulomVATROGASAC te 12-tero djece koja nas predstavljajuna mnogobrojnim društvenim i županijskimtakmičenjima. Društvo trenutno raspolaže s dva

operativna odjeljenja prema Zakonu o vatrogastvu.

U razdoblju od 2002. do 2012.g. Društvo je sasvojim članovim, građanima i sponzorima pristupilovećim zahvatima na uređenju vatrogasnog doma.Izgrađen je sanitarni čvor, uređena kuhinja tepostavljena keramika u sali za odražavanjeskupština.Proširen je prostor prema garaži koja sadaima dvostruku namjenu. U sklopu istoga izgrađeno jeskladište za opremu i prostor za smještaj radnihuniformi i opreme vatrogasaca.

Zbog dotrajalosti krovne konstrukcije 2009. godineneophodno je bilo zamijeniti dio krovišta, crijep ilimariju. Obnovljeno je i pročelje doma uz velikupotporu članova društva i sponzora.

2010. g. nanovo je asfaltirano parkiralište ispreddoma zahvaljujući Gradu Pregradi i gradonačelnicigđi Vilmici Kapac. Iste godine ,na poligonu za vježbe,izgrađena je nova Područna škola te je društvo ostalobez prostora za vježbe. Odlukom svih članova DVD-adruštvo kupuje zemljište za poligon u sklopuvatrogasnog doma površine 6000 m2 gdje su većodržavana vatrogasna takmičenja na nivou Grada idruštava. Poligon je uređen noćnom rasvjetom tenovom sjenicom sa pripadajućom infrastrukturom zasudačko osoblje i organizatore takmičenja. Poligonmogu koristiti svi članovi VZGP i obližnjestanovništvo.

Još jednom želimo zahvaliti osnivačima i svimgeneracijama vatrogasaca koji su prošli kroz ovoDruštvo. Hvala im što su u ovome kraju razvijali iočuvali tradiciju vatrogastva te se izlagali opasnostimapri spašavanju materijalnih dobara i imovine.u

8

KUD Grada PregradePREDSTAVLJAMO

Piše: Ana Krušlin

KUD GradaPregrade osnovanje 14.6.2010.

godine, a osnivači sufolklorna sekcija i članovilimene glazbe koji su dotada djelovali u okviruKUD-a Pregrada.

Društvo se odmah nakonosnivanja pojačalo novimčlanovima i to u punovećem obimu nego su bilaočekivanja te sada Društvoima preko pedeset članova.

Postignuta je vrlo dobrasuradnja s Glazbenomškolom. Učenici Glazbeneškole na puhačkiminstrumentima uključeni suaktivno u rad limene glazbena što je Društvo izuzetno ponosno.

Dobra suradnja je i s Osnovnom školom te jefolklor dobio i dio svojih mlađih članova iz školskefolklorne grupe.

KUD je nakon osnivanja imao niz gostovanja uHrvatskoj od čega treba istaknuti ovogodišnji nastupna akovačkim vezovima, a gostovalo se u Sloveniji iBosni i Hercegovini.

Folklorna sekcija prvenstveno radi na njegovanju iprikazivanju starih izvornih običaja Pregrade i okolicete u svom repertoaru ima koreografije Branjegrojzdja, Pranje veša, Zagorska svadba, ObičajiJurjeva, Čestitanja povodom Tri kralja. Svake segodine svojim nastupom aktivno uključuje i u našu

tradicionalnu manifestaciju Branje grojzdja gdje seredovito prikazuje koreografija Branja grojzdja pokojoj je folklor prepoznatljiv i s kojom je još u sastavuKUD-a Pregrada učestvovao na Međunarodnoj smotrifolklora u Zagrebu.

Napravljen je odmak od tamburaške pratnjefolklornih plesova i to s koreografijom Zagorskesvadbe koja se izvodi uz pratnju “štrajhera” koji su bilikarakteristična glazba za ovaj kraj.

Limena glazba je pod stručnim vodstvompostignula veliki napredak. Vrlo uspješni su nastupina Božićnom koncertu, a ove godine je blagdan VelikeGospe u Pregradi uveličala i svojim sviranjem na TrguGospe Kunagorske i na misi u crkvi.

Društvo ima financijsku potporu Grada, ali seangažiranjem cijelog Upravnog odbora kao iostalih članova nastoji iz donacija osiguratisredstva za troškove voditelja, nabavku opremekoja je nužna za osnovni rad kao i za putovanja inastupe.

Od uništenja i zaborava nastoje se sačuvatioriginalne narodne nošnje. Većina članova imasvoje privatne, a dio je i u vlasništvu Društva.

Svi ljudi dobre volj

\

Budući da prije svega želimo biti udruga kulturnograzvoja grada i promicati tradicionalnevrijednosti svoga kraja, pokrenuli smo iorganizaciju Božićnog koncerta koji je s punogostiju uspješno održan dvije godine zaredom, aplan je da postane tradicionalan.

e koji vole pjesmu i plesuvijek su dobrodošli.u

9

Osnivačka skupštinaudruge održana je 3.rujna 1999. godine,

a glavni inicijator bio jepčelar Stjepan Drenški koji jekasnije izabran i zadopredsjednika udruge. Osimnjega, prvo vodstvo udrugesačinjavali su Romica Hrestak(predsjednik), Slavica Reiner(tajnica), Josip Burić, BlažStrsoglavec i Ivan Fišter(članovi upravnog odbora).

Udruga okuplja članove spodručja Pregrade, Huma naSutli i Desinića. Osnovna idejazbog koje je osnovana jeudruživanje zbog nabave ikorištenja zajedničke opreme,zajedničkom nastupanju kodkonkuriranja na raznimnatječajima, razmjena iskustva, edukaciji i sl.

Kroz sve te protekle godine udruga je dobrofunkcionirala i svake godine dobivala pokojeg novogčlana. Udruga razvija dobru suradnju s ostalimsrodnim udrugama Krapinsko-zagorske županije, atakođer i s pčelarima iz Rogaca.

Tijekom proteklih godina nabavljeno je neštozajedničke opreme i to one koja se rijetko koristi inema potrebe da je svaki pčelar posebno kupuje.Udruga je organizirala i razna predavanja, kakoedukativna za pčelare, tako i predavanja za građane.

Uočili smo da većina građana i nije previšeupućena u pčelinji svijet i nisu dovoljno poznati skorišću pčela i pčelinjih proizvoda te smo pokrenuliniz akcija i projekata u svrhu bolje informiranosti.Poznato je da s učenjem treba početi od najranijihgodina, tako su članovi udruge posjetili dječji vrtićNaša radost u Pregradi i održali dva predavanja,jedno za djecu, drugo za njihove roditelje. Posebnoje bio interesantan igrokaz kojeg je upriličio IvanPogačić, a u kojem su sudjelovala i sama vrtićka djecaglumeći pčele. Još nam predstoji održati sličnapredavanja u vrtićima u Desiniću i Humu na Sutli.

Ove godine pokrenute su i internetske stranice(www.medeni-pregrada.hr) s osnovniminformacijama o pčelama i pčelinjem svijetu, a svatkozainteresiran moći će vidjeti gdje može pronaćinajbližeg mu pčelara. Predviđeno je i da će u skorovrijeme svaki pčelar dobije svoj mali kutak gdje će semoći i sam predstaviti.

Posebno je interesantna suradnja s pregradskomudrugom tehničkog profila, Filmskim video klubom,pod vodstvom Milana Bunčića. Naime, klub jesnimio kratki promidžbeni film o pčelarstvu i u tijekuje njegova montaža, a promocija filma predviđa se zakraj godine.

Uz potporu Županije, odnosno odobravanjemprojekta i potpisivanjem ugovora sa županijom uprvom tjednu 12. mjeseca, obilježit će se dan sv.Ambrozija, zaštitnika pčelara.

Zamišljeno je da se uz dan otvorenih vrata, gdjeće nas moći posjetiti djeca osnovnoškolskog uzrasta,jedan dan održi edukacija pčelara o HACCPmjerama kojih će se uskoro morati pridržavati svipčelari, a drugi edukacijska predavanja za građane.No, prije svega pripremamo se zajednički nastup ipredstavljanje na ovogodišnjoj manifestaciji Branjagrojzdja.

Udruga trenutno broji 36 članova, a članoviraspolažu s ukupno oko 1000 košnica, odnosnopčelinjih zajednica. Zanimljiv je podatak da se s timfondom pčelinjih zajednica može proizvesti i do 20tona bagremovog meda u jednoj sezoni. Uz savposao oko pčela, koji treba biti obavljen premapravilima struke, količina proizvedenog meda ovisijako i o vremenskim prilikama. Uz najpoznatijibagremov med proizvodi se i cvjetni (proljetni) med,livada i kesten. Ostale vrste meda nisukarakteristične za naše podneblje.u

Udruga pčelara MedeniPREDSTAVLJAMO

Piše: Zdravko Bedeniković

9

10

Na inicijativuzaljubljenika u prirodui gljive pregradskog

kraja i potrebe za obrazovanjemna području samoniklih gljiva,odlukom Osnivačke skupštineodržane 28. rujna 2007.godine,osnovano je gljivarsko društvo„Lisičica“ Pregrada. Sjedištedruštva je u Pregradi, Gajeva 17.Za prvog predsjednika društvaizabran je Zdravko Preglej.

Društvo broji tridesetakaktivnih članova i uspješnoostvarujemo postavljene ciljeve.Naš program rada možetepogledati na internetskojstranici www.hmgs.hr/gd-lisicica.

Naša misija je promicatizaštitu, uživanje, proučavanje i razmjenu informacijao gljivama, identificiranje, uzgoj i konzumiranjejestivih samoniklih gljiva.

Naši članovi dolaze iz različitih mješavina

interesa i skupina. Oni su profesori, biolozi, kuhari,

trgovci, programeri, umjetnici, fotografi, itd.,

različitog stupnja obrazovanja i različite starosne

dobi. Među nama, naše znanje o gljivama kreće se

od pravog početnika do stručnjaka. Okupili smo se

zajedno, jer mi dijelimo zajednički interes za

zapanjujućim

bogatstvom

kraljevstva gljiva.

Volimo izlete,

zajednička druženja,

traženje i berbu

gljiva. Svojim

djelovanjem želimo

osigurati

generacijama koje

dolaze, da i one

mogu uživati u

nezagađenim,

očuvanim i

gljivorodnim

šumama zagorskog

kraja.

Za mjesto naših druženja izgradili smo

„Gljivarsku kućicu“ s dodatnim sadržajima na vrhu

Kunagore (520 m n/v). Redovito se tamo, prema

programu rada, sastajemo svake zadnje nedjelje u

mjesecu.

Svatko koga interesira svijet gljiva, dobrodošao

nam je! Pozivamo vas da nam se pridružite u

udruzi, obogatite se novim spoznajama, zabavite se

uz gljive, obitelj i prijatelje. Ako ste zainteresirani za

istraživanje gljiva, uzgoj, traženje i sakupljanje

samoniklih šumskih gljiva, fotografiranje ili

identifikaciju, dobro nam došli!

Tko smo mi?

u

Gljivarsko društvo LisičicaPREDSTAVLJAMO

Piše: Zdravko Preglej

Proslava Praznika rada

Gljivarska kućica na vrhu Kunagore

Kuburaško društvoSveti Leonardosnovano je

3.6.2010.godine u Cigrovcukada nas je 14 članovaotišlo iz Pucačke družinegrof Keglević i odlučiloosnovati svoje društvo.

Ime Sveti Leonard dobilismo po zaštitniku crkviceLeonardu koja se nalazi namalenom brijegu iznadPregrade, ispod kojeg većinačlanova ima klijeti ivinograde. Kum naše zastaveje vlč.Dragutin Smrkulj.Predsjednik društva jegospodin Josip Vdović (podomaće Gaj), tajnik jegospodin Dario Dravinec, ablagajnik moja malenkost,Michael Koprivnjak.

Društvo trenutno broji 23 člana.U svoje dvijegodine postojanja, članovi su bili vrlo aktivni:pucanjem smo uveličali uskrsnu misu, Lenarčevo,nekoliko svadbi i dvije smotre (Zabok i Kostel). Nablagdan Velike Gospe nosili smo kip Djevice Marije.Uvijek smo spremni pomoći . Aktivni smo i naFacebook stranici. Društvo slavi svoj dan 6.studenoga kada sa svojim prijateljima i kuburašimaiz drugih društava uz pucnjavu proslavljamo taj dan.Nije nam cilj samo pucnjava iz kubura, nego bismoopet htjeli pokrenuti stare običaje u našem kraju(Čestitare na Sveta tri kralja). Željeli bismoorganizirati neka događanja u Cigrovcu iz kojeg jevećina našihčlanova kako bi sei za taj krajpročulo. Punosurađujemo sgrupom SAN kojisu nam i sponzorite nam svakoslavlje uveličajuglazbom.

Sprijateljilismo se i smještanimaBrodskihMoravica, kodnjih smo i

gostovali te im uveličali otvaranje kule u kojoj suizložene predmeti njihovog područja još iz vremenaborbe s Turcima. Uveličali smo i njihov prikaz borbeprotiv Turaka pucanjem iz naših kubura. Tom smoprilikom i njih pozvali na našu proslavuLenarčevoga.Posjetili smo i Maruševec uVaraždinskoj županiji povodom dana njihove općine.Ugostili su nas kuburaši iz Maruševca s kojimaplaniramo daljnju suranju.

Na kraju zahvaljujemo ostalim kuburaškimdruštvima koja su uveličala naša slavlja, koja s namasurađuju i podržavaju nas u našim namjerama iradu.

Lijep pozdrav uz naš slogan - U svetog Leonarda seuzdaj i svoje krive odluke obuzdaj!u

9

Kuburaško društvo Sveti LeonardPREDSTAVLJAMO

Piše: Michael Koprivnjak

11

12

Ultima d.o.o.osnovana je 2004.godine. U

listopadu 2010. smo sjedištetvrtke i razvojni uredpreselili u Pregradu.Suvlasnici i članovi upravesu Vedran Krog i DarkoTopolko.

Pružamo usluge napodručju poslovnogsavjetovanja i organizacijerada u suvremenim uvjetimaprimjene informacijskih ikomunikacijskihtehnologija. Računalnisustavi koje razvijamoprojektirani su sukladnospecifičnim potrebamanaših korisnika i za svakog od njih izgrađujemojedinstveno informatičko rješenje. Iako su nam sviproizvodi više ili manje različiti, možemo ih svrstatiu tri kategorije. Prva su sustavi za upravljanjeproizvodnjom offset tiskara. Kroz njih se vode svidokumenti vezani za proizvodnju - od radnih nalogai potrošnje repromaterijala do otpremnica i računa.Važan dio ovih sustava je proračun zauzetostipojedinih strojeva, koji njihovim vlasnicima dajepouzdanu informaciju o opterećenosti proizvodnihkapaciteta te omogućuje kvalitetnije planiranjeproizvodnje. Drugu kategoriju naših proizvoda činekomunikacijski sustavi primjenjivi u političkimstrankama, državnim institucijama i tvrtkama zaodnose s javnošću koje trebaju strukturirane bazepodataka i mogućnost komunikacije s većim brojemosoba. Za njih smo razvili sustave koji na dnevnoj

bazi omogućuju slanje nekoliko desetaka tisuća SMSili e-mail poruka. Treću kategoriju čine sustavi zaevidenciju knjižnične građe te ostala specijaliziranarješenja projektirana prema specifičnim zahtjevimakorisnika.

Neke od naših referenci su tiskare Alfa-2(Dubrovnik), Kerschoffset (Zagreb), Neograf(Kraljevica), udruge CESI - Centar za edukaciju,savjetovanje i istraživanje, Vjetrenjača - udruga zapromociju prava na pristup informacijama teUdruga oboljelih i liječenih od malignih bolesti,njihovih obitelji i prijatelja "Za novi dan", političkestranke Socijaldemokratska Partija Hrvatske iSocijalni Demokrati (Slovenija), institucije Obrtničkakomora Krapinsko-zagorske županije i Hrvatskaobrtnička komora te Ivo Josipović (kampanja zapredsjedničke izbore).

Od početka poslovanja vjerujemo u održivi razvoj- umjeren, ali konstantan i bez nepotrebnih rizika.Zbog relativno nepovoljne i nesigurne ekonomskesituacije u zemlji i svijetu nismo ulazili u riskantneinvesticije, no unatoč globalnoj krizi iz godine ugodinu bilježimo konstantan rast prihoda i dobiti.Trenutno imamo tri zaposlena. Krajnji cilj nam jedobro ustrojena i efikasna tvrtka s maksimalno 6-7zaposlenih. Kratkoročan organizacijski cilj u idućihdvije godine je uvođenje ISO 9001 i 27001certifikata. U isto vrijeme planiramo proširiti tržišnidoseg tako što ćemo svoje proizvode i uslugeponuditi na svjetskom tržištu. Određene aktivnostikoje su prema tome usmjerene već smo počeliprovoditi pred nekoliko mjeseci.u

Ultima d.o.o.PREDSTAVLJAMO TVRTKU

Piše: Darko Topolko

Za potrebe elektroničkog glasovanja na 12. Konvenciji SDP Hrvatske pružali smo

savjetodavne usluge, a sustav se jednim dijelom oslanjao i na bazu članstva SDP-a, koju

smo projektirali i održavamo proteklih sedam godina

Edukacija korisnica i korisnika u Obrtničkoj komori KZŽ

9

Mjesto Pregrada broji se danas medjunajljepša mjesta i okolice našega divnogaZagorja. Nu, ako se zaviri u njezinu

sasvim mladu prošlost, na

Da je tradicija školovanja u Pregradi još i dužapotvr

Vijest o uspješnom po

Ve

ći će se da je to mjestobilo prije kakovih šest – sedam decenija skroz iskroz zabitno i neznatno mjestance, bez svakeumjetne ljepote i krasote", zapisano je u Školskojspomenici godine 1875. "Osim župnoga stana nebijaše u Pregradi do godine 1842. nijedne zidanekuće", stoji u nastavku. Te je godine, naime,sagrađena prva pregradska škola "s jednomškolskom sobom i stanom za jednoga učitelja".Obuka u školi započinje 1843. godine, a prvi jeučitelj bio Mato Majer, "ovomjestni orguljaš i pojac".

đuje Antun Cuvaj u knjizi

gdje je navedeno kako u Pregradi1793. godine školu polazi jedno dijete. Isti podatakdonosi i Julije Janković 1898. godine u knjizi Pabircipo povijesti Županije varaždinske. Tada se, međutim,gubi svaki pisani trag o razvoju školstva u Pregradizbog čega razdoblje od narednih 50 godina ostajenepoznanica do danas. Prvi sljedeći pisani traggovori o gradnji škole 1842., stoga tu godinuuzimamo kao početak organiziranog školstva u gradu

Pregradi. Ove godine slavimo upravo 170. obljetnicutog važnog događaja.

četku još jedne školskegodine u lijepoj novoizgrađenoj pregradskoj školiobjavljena je 8. studenog 1845. u

gdje se, izmeđuostalog, spominje kako školu pohađa 64 učenika."Smelo se kazati može, da slične sgrade za navedenusverhu u svoj domovini neima", stoji u nastavkuteksta. Gotovo dvadeset godina kasnije, točnije1864., na školskoj je zgradi podignut i drugi kat sastanom za još jednog učitelja. Spomenica navodi dau to doba školu pohađa 240 dječaka i djevojčica, aopetovnicu 20 učenika. Godine 1865. za stalnuučiteljicu dolazi Ružica Bosnar koja će s učiteljemFranjom Cvjetkom, nasljednikom Mate Majera, uPregradi službovati preko 40 godina. Zbog sve većegbroja učenika, početkom školske godine 1894./95školski je odbor odlučio urediti još jednu učionicu izaposliti još jednog učitelja. Tako je do tadačetverorazredna škola dobila peti razred s 49učenika.

ć 1892. godine postavljeni su temelji zaizgradnju nove i modernije školske zgrade, sadašnjeGradske knjižnice i Muzeja grada Pregrade, koja jesvečano otvorena 28. veljače 1909. Dana 1. rujna

Građa za povijestškolstva Kraljevine Hrvatske i Slavonije od najstarijihvremena do danas

Novinamahorvatsko-slavonsko-dalmatinskima

170 godina školstva u PregradiOBRAZOVANJE

Piše: Monika Topolko

13

Fotografija iz približno 1910. godine

ààà

14

170 GODINA ŠKOLSTVA U PREGRADI

1909. započela je prva školska godina u novojškolskoj zgradi, a školu je pohađalo ukupno 525učenika.

če 1930. godine svečano je otvorenanova škola u Benkovu. Tom prigodom pozdravnigovor održao je Janko Leskovar, umirovljeni školskinadzornik i hrvatski književnik koji je ujedno izabranza prvog predsjednika školskog odbora. Otvaranjemškole u Benkovu djelomično se odteretila škola uPregradi, a samim time se smanjila potreba zadaljnjim proširenjem školske zgrade. Već je sljedećegodine otvorena još jedna područna škola u seluGorjakovo. Novootvorena škola bila je od izuzetnevažnosti jer je do tada tek mali dio djece iz Gorjakovai okolnog područja bio obuhvaćen školovanjem zbogvelike udaljenosti od Pregrade.

če 1947. počelaraditi kao sedmoljetka, a točno deset godina kasnijepočinje raditi kao osmogodišnja škola kakva postoji idanas. Od značajnih događaja iz povijesti pregradskeškole važno je još spomenuti i školsku godinu1959./60. kada su se dotadašnje samostalne škole izSopota, Stipernice i Kostela pripojile školi u Pregradi

i na taj način postale njene područne škole.Pripajanjem područnjih škola broj razrednihodjeljenja povećan je na 25, a broj učenika na 924.Škola nosi naziv Osnovna škola „Edo Leskovar“prema narodnom heroju iz Drugog svjetskog rata.

čano jeotvorena nova, moderno izgrađena i opremljenaškolska zgrada koja još i danas svakodnevno otvaravrata novim generacijama pregradskihosnovnoškolaca. Od 27. lipnja 1991. godine škola jepreimenovana i nosi ime Osnovna škola JankaLeskovara, u čast velikom ovdašnjem književnikuJanku Leskovaru.

ć za sve građane gradaPregrade te cijelu lokalnu zajednicu. Ona je dokaz isvjedočanstvo povijesti, kulture i baštine koja se uovome gradu brižno njeguje već gotovo dva stoljeća.Stoga pozivamo sve građane da se zajedno sa nama,učenicima i djelatnicima Osnovne škole JankaLeskovara, uključe u proslavu ovog važnog događajakojeg ćemo obilježiti tematskom izložbom i brojnimprigodnim aktivnostima tijekom naredne školskegodine.

Dana 16. velja

Od školske godine 1946./67. škola je po odobrenjuMinistarstva prosvjete od 11. velja

Dana 12. studenog 1983. godine sve

170. obljetnica školstva u Pregradi izuzetno jevažna, ne samo za školu, ve

u

www.pregrada.info

Školska zgrada izgrađena 1983. godine

Područje Krapinsko-zagorske županije gotovoje u cijelosti smješteno na

slivu rijeke Krapine i lijevo obalnomslivu rijeke Sutle te kao takvo ima vrlorazvijenu hidrografsku mrežu. Desnipritok Krapine, Velika Horvatska saporječjem od 252 km ujedno je i najvećipritok rijeke Krapine. Najznačajniji pritok tekao i najduža tekućica u porječju Horvatske jeKosteljina.

Sam tok Kosteljine proteže se zapadnim dijelomžupanije, pritom prolazeći Hum na Sutli, Pregradu,Krapinske Toplice, Zabok i Veliko Trgovišće. IzvorišteKosteljine nalazi se u Malom Taboru dvjestotinjakmetara južnije od crkvice sv. Petra. Na područjuPoredja i Vrbišnice zabilježeno je više curaka kojiizbijaju na visini od oko 350 metara i time obogaćujusamu protočnost s maksimumom u jesen. PotokKosteljina teče u smjeru SI-JZ uz blaga meandriranja usrednjem toku. U gornjem toku na potezu Poredje -Bregi Kostelski teče u smjeru zapad – istok zaobilazećipritom Druškovec Goru i Kunagoru. Zatim, nasjevernim padinama Kunagore u podnu Kostelgradamijenja smjer u SZ-JI gdje se dalje paralelno veže uzsmjer pružanja Kunagore što uvjetuje blagommeridijalnom pružanju uz blago meandriranjeprilikom ulaska u Pregradu.

Prolazeći kroz Kolariju vraća se u standardni smjerpružanja SI-JZ da bi na prijelazu iz srednjeg u donjitok vratilo u prvobitni smjer zapad – istok. Blagoodstupanje u prijelazu iz srednjeg u donji tok pripisujese Svetojurskim Vrhima odnosno zaobilaženju istih temijenja smjeru SI-JZ koje ostaje isto sve do ušća. Gdjese na području Martinišća ulijeva u rijeku Krapinu.Apsolutni pad koji predstavlja visinsku razliku izmeđuizvora i ušća toka Kosteljine iznosi 138 m. Relativnipad, koji je ujedno i značajniji jer daje prosječan padtekućice u metrima na kilometar uzdužnog profila,iznosi 4.9m/km. Značajno bi bilo spomenuti ikoeficijent razvijenosti koji predstavlja odnos stvarneduljine toka i najkraće udaljenosti između izvorišta iušća gdje vrijednost 1 (jedan) predstavlja idealno ravantok. Iako Kosteljina blago meandrira u gornjem isrednjem toku, uglavnom je usmjerena SI-JZ te kaotakva bilježi vrijednosti koeficijenta razvijenosti od1.16.

Prilikom analize porječja Kosteljine koristila sepovršinska razvodnica koje je dobivena vektorizacijomizohipsa s topografske karte mjerila 1:25.000. Termin“površinska razvodnica“ karakteristična je reljefu kojeg

karakteriziraju slabo propusne i vodonepropusnestijene. Vode prigorja i zagorja pripadaju uglavnomporječju Krapina, središnjoj zavali Hrvatskogzagorja, tj. najvećem i središnjem porječju, amanjem dijelu vrlo uskom porječju Sutle. Površinaporječja Kosteljine iznosi 90 km . Osim površineznačajno je napomenuti izrazitu asimetriju samogporječja gdje se većina glavnih pritoka nalazi nalijevoj strani i tako “hrane“ tekućicu iz KostelskihBrijega i Plemenšćine tokovima epizodnogkaraktera. Općenito govoreći porječje Kosteljine jehumidan odnosno vlažan kraj. Za manja porječjaunutar Kosteljine velike se poplave mogu očekivati utoplom dijelu godine, no na porječju u cjelini ipak jeizrazita mogućnost najvećih dotoka zimi,prvenstveno stoga što je tada manjak otjecanjadaleko manji, te su kiše (premda manjeg intenziteta)ravnomjerno raspoređene u porječju i trajuprosječno dulje. Poseban prometno-geografskipoložaj, prirodno – geografske značajke i povijesnogeografski razvoj omogućili su da se unutar porječjaKosteljine nastani veliki broj stanovnika, ali ne i dase razviju velika, okupljena naselja.

Sam prostor doline Kosteljine nekad korišten kaolivadni, ima ulogu vizurnog koridora premapovijesnom ambijentu središtu grada. U recentnom

2

2

Kosteljina i grad Pregrada

razdoblju prenamijenjen je u gospodarsku zonu kojaobuhvaća dolinski prostor između Kosteljine i državneceste D206 (Hum na Sutli-Pregrada-Krapina)presječen na jugu sa županijskom cestom Ž2118 (cestakoja se spaja na D206 i dalje nastavlja prekoGorjakova). U središnjim prostorima grada ranije jeimao važnu ulogu; na njemu je bilo nekolikovodenica, a uz Kostelgradsku ulicu bio je izveden iposeban kanal kao Mlinski potok, korišten za pogon

Porječje rijeke KosteljineEKOLOGIJA

Piše: Neven Dimač

Porječje rijeke Kosteljine

139

15ààà

16

PORJEČJE RIJEKE KOSTELJINEmlinova, kovačnica itd. Tekućica Kosteljinakao element vode u gradu i primarnepejzažne topografije, može biti urbanističkina vrlo kvalitetan način afirmiran i usuvremenom razvoju grada. Sam tokKosteljine dijeli grad na njegov istočni,ujedno i stariji, povijesni dio te na njegovzapadni, nešto “mlađi“ dio grada s većomkoncentracijom kako postojećih tako iplaniranih površina javne i društvenenamjene. Nastavljajući dalje svoj tok krozKolariju, s lijeve opisuje gospodarsku zonugrada dok s desne strane oranice, vrtove ipolja ujedno naglašavajući longitudinalnosturbane forme grada.

Kao što smo naveli, sam prostor dolineKosteljine predstavlja ulogu vizurnogkoridora prema povijesnom ambijentu središta grada.Mnogi bi se složili da je ta vizura devastiranapretjeranom betonizacijom korita. Dobro, donekle jeopravdano uređenje korita tekućica koje prolazi kroznaselje jer se radi o gradskom, dakle antropogenomambijentu. No, što je s ostatkom korita koji je “uređen“odnosno betoniziran? Ukupno 8 km koja se ne nalazeu strogo gradskom ambijentu devastirano je od straneHrvatskih voda. Izuzmemo li Kolariju, odnosnogospodarsku zonu, koja se nalazi na južnom dijeluostaje nam još 5 km van gradskog ambijenta. Koritokoje se prema sadašnjem urbanističkom planu nalazi uzoni zaštite krajolika, a također je doživjelo istu ilisličnu sudbinu devastacije prilikom kojeg su uništenabrojna biljna i životinjska staništa.

Opće je poznato da je regulirano korito tekućicetempirana bomba koja se može izliti prilikom velikihkiša. Ne samo to, tekućica koja je pretvorena u kanalujedno prekida veze s prirodnim retencijama te kaotakva nema kapacitet skladištenja suvišne vode.Također, regulirana tekućica ukopava se u korito štodovodi do snižavanjarazine podzemnihvoda te sušenje šuma ipolja. Nestajesposobnostsamopročišćavanjavode, nestanak flore ifaune, itd. Naime,Hrvatske vode tvrdeda rijeke i potocimoraju biti ravnihgeometrijskih obala,utvrđenih betonom ilikamenjem dokmoderna znanost tvrdida gdje god postoji,treba ostaviti zaštitnipoplavni-erozivnipojas (šume, livade,močvare) koje je

najbolje i najjeftinije rješenje. Osim što taj pojas štitiod poplava i erozije tako što skladišti ogromne količinevode ujedno se i izuzetno učinkovito filtrira kojapotom odlazi u podzemlje i crpimo za piće.

Mnogi nezavisni stručnjaci tvrde da je nepotrebnaregulacija tekućica van naselja i industrije samoparavan za opravdanje računa za slivne vode. Čak je iTwinning izvještaj EU osudio gospodarenje vodama uRH: „… hrvatska vodna administracija se još uvijekfokusira na tehničku regulaciju rijeka. Stoga, trenutnoodržavanje rijeka je u suprotnosti s naporimaRepublike Hrvatske u usklađivanju hrvatskogokolišnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.“

Zapadne zemlje su godinama regulirale rijekevodeći se doktrinom „jedina dobra rijeka je reguliranarijeka.“ Danas shvaćaju učinjenu štetu i troše milijuneeura kako bi rijekama pokušale vratiti njihoveprirodne tokove. Što nama preostaje? Ništa, osim davodno gospodarstvo krene putem naprednih zemalja ipočne gledati na rijeke kao vrijedan resurs, a ne samoizvor zarade na trošak građana Republike Hrvatske.

Kosteljina - pretjerana betonizacija korita

u

Izvor Kosteljine

Tok Kosteljine kroz Pregradu

9

Europska unija kuca nam na vrata. Za nekolikomjeseci Hrvatska će postati punopravnačlanica velike europske obitelji. Unatoč

dvojbama i strahovima koji se javljaju u pogleduulaska u EU, otvaraju nam se velike mogućnosti nasvim poljima. One se posebno odnose na izgradnjuinfrastrukture koja obuhvaća ceste, odvodnju,vodoopskrbu, javnu rasvjetu itd. Na žalost, u GraduPregradi svjedočimo potpunoj inertnosti gradskihstruktura po tom pitanju, unatoč ogromnimproblemima koje postoje, naročito s cestovnominfrastrukturom - najbolje o tome govori podatak od100 km neasfaltiranih nerazvrstanih cesta. To jezabrinjavajući podatak s obzirom da neke lokalnejedinice u našem susjedstvu, koje su puno siromašnijeod Pregrade, imaju asfaltirane ceste gotovo po svim„bregima“, dok u Pregradi asfalta još nemaju nimnoge ulice u samom mjestu, a po selima situacija jekao što dobro znamo mnogo gora.

Možda je problem u načinu na koji funkcioniranovac dobiven iz EU fondova, a to znači da svaki cent,mora biti opravdan i potkrijepljen s dokumentacijom,a ukoliko to nije slučaj, dobiveni novac se mora vratiti.Također je za svaki projekt nužna participacija uodređenom postotku s vlastitim sredstvima. Naravno,jasno su propisani i postupci javne nabave, nemadijeljenja poslova ispod pulta, pa je očito da takavnačin poslovanja nekima iz postojeće vladajućegarniture u Gradu ne odgovara.

No, problem nije samo infrastruktura, čija izgradnjai održavanje jest bitan preduvjet ostanka ljudi nacijelom području našega Grada. Ipak najvažnijipreduvjet ostanka ljudi u našem Gradu su radnamjesta, kojih je nažalost svakim danom sve manje.Naravno da za tu situaciju nije isključivo odgovornaGradska vlast. Međutim, ona se nije ni potrudila da jupromjeni, prazna poslovna zona, prazna zgrada„Emke“ , dovoljan su dokaz koliko se je Grad potrudioda u dogovoru sa poduzetnicima, otvori pokoje radnomjesto. Živimo u kriznim vremenima, koja suposljedica jednog pogrešnog koncepta ekonomije, kojise u Europi sporo, ali polagano mijenja. U slučajuHrvatske, to je još dodatno pojačano otvorenompljačkom najviših državnih dužnosnika iz bivševladajuće garniture, pa je danas borba za radna mjestanesmiljena. Kroz mogućnosti koje nam daju strukturnifondovi EU (fondovi koje ćemo moći koristi nakonulaska u EU), a one nisu male 450 mil eura u 2013. imilijarda eura u 2014., udarci krize se ipak moguublažiti. Taj novac neće doći u „vrećama“ i neće gaokolo dijeliti razni Polančeci, Vukelići, Mladinei i za todobivati titule počasnih građana, nego će trebati imatijasnu ideju i viziju kako ga upotrijebiti za dobrobit ikorist cijeloj zajednici. On služi da njime prvo

potaknemo zapošljavanje, potičemo konkurentnost iproizvodnju kroz malo poduzetništvo, gradimoinfrastrukturu, jačamo turističku ponudu, čuvamookoliš. Nije to nikakvo izmišljanje tople vode, nego bijavni novac uvijek i svagda trebao biti tako utrošen.

S obzirom na praznu državnu blagajnu i činjenicuda u RH većina lokalnih jedinice muku muči sa svojimprihodima i upravo u fondovima EU svi vide svojupriliku za očekivati je veliku konkurenciju kodapliciranja. Upravo zato trebali smo još jučer kao Gradpočeti pripremu za takve stvari - odrediti prioritetneprojekte, kvalitetno ih napisati i elaborirati, (za to jenaravno preduvjet educirana Gradska uprava),uspostaviti suradnju s institucijama koje se bave timposlom kao što je Zagorska razvojna agencija. Sve tokao Grad nismo napravili i u zaostatku smo i ovdje, zanekim manjim lokalnim jedinicama, koje imaju većspremne projekte.

U toj borbi za sredstva iz fondova EU, neke lokalnejedinice biti će dobitnice, a neke gubitnice, jer sredstvakoje daje EU ipak nisu neograničena. No, uz kvalitetneprojekte, gdje se očekuje i potpora države, zašto nebismo povukli i više sredstva nego što nam jenamijenjeno. Takav je primjer Poljska, država koja nezna za krizu i koja je najviše profitirala od EU. Poljskipoljoprivrednici su od najvećih protivnika ulaska u EUpostali njezini najveći zagovornici zbog dobrobiti kojesu ostvarili, što jasno pokazuje da se pomoću EUfondova mogu ne samo ublažiti udarci krize nego da sedržava i njezina područja mogu i razviti. Primjer nekihdrugih koji su ulazili u megalomanske projekte, a nisunašli načina da bi u njima participirali pokazuje datreba biti oprezan.

Ono što će u EU na lokalnoj razini odvojiti uspješneod neuspješnih su dobri upravljači koji imaju snage ikarizme potaknuti većinu na angažman, moguartikulirati zahtjeve građana i koji imaju znanje istručnosti te zahtjeve provesti u praksi. Više nego ikadabiti će važni lokalni lideri koji će svojom inovativnošćui stručnošću moći izdvojiti pojedine regije i gradove.To moraju biti ljudi koji će znati voditi, planirati,koordinirati, uključivati javnost i graditi partnerstvo sprivatnim sektorom, udrugama, institucijama,županijom i državnim vlastima. Pregradska gradskauprava, na žalost te karakteristike nema, pokazala je tou više navrata, a jedan od dokaza je i potpunozanemarivanje pretpristupnih fondova EU, kroz kojese je moglo steći dragocjeno iskustvo, koje bi danaskoristilo za apliciranje na sredstva koja nas čekaju kaduđemo u EU. Ipak sigurno da prilike za popravak ima,ali teško da taj zadatak mogu obaviti oni koji su ga dosad u potpunosti ignorirali, te pokazali da mu nisu nipribližno dorasli.u

EU fondovi - mogućnosti za razvojKOLUMNA

Piše: Marko Vešligaj

17

Pokušaj da sesprave uKunaparku

redovito održavaju i dato igralište uistinu budesigurno i ugodno mjestoza naše najmlađe, gotovoda je uzaludan. Vikendza vikendom, tjedan zatjednom dođe do nekenove devastacije sprava,klupa, koševa... Cijeli jepark u čikovima,bocama, staklu. Od svogblaga koje se tamo moženaći moj osobni favorit jeiskorišteni plavi kondom(lijepo je znati da se ljudištite i da seksualnaedukacija ostavlja traga).

Najlakše bi bilo na ovu situaciju odgovoritirepresijom, kao kad su u Karlovcu došli na ideju da ujavnim parkovima postave sprave koje proizvode zvukkoji izuzetno iritira organe sluha u mladih osoba.Represija nudi jednostavna rješenja: mogle bi se raditipovremene patrole policije, mogla bi se pojačatirasvjeta, mogla bi se postaviti i ograda. Ali to nećeriješi pravi problem koji kao zajednica imamo, samo ćeuštedjeti novac koji se troši na periodičnu obnovusprava.

Možda su mladi ljudi ti koji naprave nered irazbijaju, ali pravo pitanje je što smo mi učiniliodnosno propustili učiniti da do toga uopće dođe?Kako mi to odgajamo našu djecu? Kako smo ihpropustili naučiti da se treba s pažnjom iodgovornošću postupati prema zajedničkoj imovini?Kao društvo smo dozvolili da pojedinci otmu,opljačkaju i opustoše tvornice koje su gradili naši bakei djedovi. Mladi su čini se shvatili našu poruku - onošto je NAŠE je bezvrijedno i pada pred arogancijom isamovoljom pojedinca. Istovremeno u ovom gradu višenema niti jednog javnog mjesta, s izuzetkom našepredivne gradske knjižnice, u kojem djeca i mladimogu provoditi svoje vrijeme. Disko koji je bio uređentako da zadovoljava potrebe mladih je pretvoren uprah. Pozornica na trgu za koju se obećavalo da će bitinovo središte zabave stoji prazna 361 dan u godini(preostala četiri dana otpadaju na tri dana berbe ijedan dan fašnika). Čak i kada netko želi organiziratineko događanje za mlade grad zatraži zadužnicu uvisini 50.000 kuna. Gradski program djelovanja zamlade se ne provodi, a oko osnivanja Savjeta mladihnavlačili smo se u Gradskom vijeću pune tri godine.

Konačno je u lipnju donesena odluka da se osnujeSavjet mladih, ali do trenutka pisanja ovog teksta,gotovo tri mjeseca kasnije, javni poziv za članove ičlanice mladih još nije objavljen. Na pregradskomforumu mladi često ukazuju da bi voljeli imati skatepark, ali odgovorni ne reagiraju. Osim kad mladetreba potjerati s trga. Vrtić ne samo da stoji nezavršenzbog lošeg planiranja financijskih sredstava, nego sečak niti minimalna investicija kao što je zaštitna ogradane može napraviti jer grad odbija u proračunuosigurati par tisuća kuna za tu namjenu. Postavlja sepitanje po čemu smo mi to grad prijatelj djece, kadniti najosnovnije stvari ne osiguravamo.

Mladi u petak ili subotu navečer žele otići van,družiti se, ljubiti i zabavljati. Nažalost, Kunapark iklupice oko osnovne škole su jedino što im je za topreostalo. Ali ako se nastavi s devastacijom togprostora, uskoro neće biti niti njega.

Sigurno da je za neke od pregradskih problemanajodgovornija gradska vlast, ali i kao društvo smozakazali očito u svemu – u odgoju, u davanjukvalitetnih uzora, u osiguravanju okvira u kojem semladi mogu samoorganizirati i kreirati si progarmekakve žele, u prepoznavanju osnovnih potreba kojemladi imaju pa i u tome da se aktivnije bunimo kadvidimo da se mladi i djeca u gradu zanemaruju.

Vi mladi budite pametniji od nas starijih i čuvajteono što je NAŠE, zajedničko, bacite boce i kondome ukoš za smeće, sakupljajte čikove u posudicu.Organizirajte se i vršite pritisak na strukture. Tražite,zahtjevajte, protestirajte, mijenjajte svijet oko sebe. Ipoštujte svoj okoliš jer u konačnici sve ostalo jepromjenjivo i smjenjivo, a okoliš je jedino što ostajezauvijek.u

Nema zemlje za djecu i mladeKOLUMNA

Piše: Tajana Broz

18

Dana 22. travnja ove godine održana jeakcija čišćenja povodom Dana planetaZemlje. „

“ - Robert Baričević.

Dragi Robi, misliš li da je cilj akcije postignut?

Svi znamo za poznatu izreku „Prvo počisti predsvojim pragom...“, ali mislim da bit te izreke nije dasmeće, koje pri tom skupiš, baciš na susjedovodvorište. A to je upravo scenarij koji se upornoponavlja. Hrpe plastičnih vreća, dijelovi starognamještaja, otpadni građevinski materijal kojinikome više ne služi, završavaju svoj životni vijek ušumama Kuna gore. Mjesto koje je 22.4.2012. bilopočišćeno od svog otpada (u što je uloženo punotruda i znoja, a rezultat su bili umor i pokoji žulj, tenaravno...očišćeni jarak), danas izgleda isto kao iprije akcije čišćenja. Nezamislivo mi je kako netkomože sebi uzimati za pravo i poslužiti se tuđimposjedom za odlaganje vlastitog otpada! Izgleda dajoš uvijek ima onih koji netaknutu prirodudoživljavaju kao mjesto na koje mogu slobodnoodbaciti stvari koje im smetaju, kao da je svrhaprirode biti odlagalište. Danas, kada imamoorganizirano prikupljanje glomaznog otpada,nekome je još uvijek jednostavnije po skrivećkiodbaciti hrpetinesmeća u skrivenepredjele našegokoliša... je tamoto nitko ne vidi, anjihovo vlastitodvorište je čisto ilijepo, kaoprimjerak izčasopisa.

Zašto sečovjek postavljagospodaromokoline koja nijenjegova? Otkudmu pravo, da bezimalorazmišljanja igrižnje savjesti,baca hrpetinesmeća na tuđiposjed? Zanimame kakva bireakcija bila kadabi se scenaodigrala u

obrnutom smjeru?

Zemlja je postojala prije čovjeka (činjenica)!Antropogeni utjecaj na okoliš postoji od kadapostoji čovjek (činjenica)! Svi se mi moramo hraniti,disati, živjeti (činjenica) ... što neizbježno ostavljaposljedice na našu okolinu (činjenica)! No, moraju lite posljedice biti toliko intenzivne i negativne, ili ihmi sami možemo ublažiti? Ne moraju (činjenica)!Možemo se okrenuti recikliranju te smanjiti količinuotpada, možemo reducirati potrošnju pitke vodekoristeći kišnicu, smanjiti potrošnju goriva ,struje...sve je to moguće, ali ako nema motivacije iosjećaja osobne odgovornosti, sve pada u vodu.Namjernim narušavanjem čistoće dodatnoopterećujemo prirodu, a da o tome ni nepromislimo. Stoga, moramo poraditi na vlastitojsvijesti i savjesti i shvatiti da Zemlja nije u našemvlasništvu, već da smo mi gosti koji su samo uprolazu.

Želja mi je apelirati na svakog pojedinca dasvojim postupcima bude pozitivan primjer. Ako većne čini ništa da smanji svoj neizbježan učinak, bar daga svojim postupcima ni ne pojačava.

- indijanska izreka

Akcija je organizirana s ciljem jačanjaekološke svijesti i promjene načina na koji se ljudi odnoseprema okolišu koji nas okružuje.

Zemlju nismo naslijedili od svojih predaka, već smo jeposudili od vlastite djece.

u

Sav trud uzaludan?KOLUMNA

Piše: Tanja Očko

919

20

Bilo je več okoličetiri popouldangda je Štief teškom

mukom splazil na vrhbrega. Je, prešli su cajtigda je tie isti brieg speljalfučkečuč, z kuošem naplečima i punim rukamisega. Se bi još išlo, alinoge, noge su bile slabe iniesu štele poslušatikomandu. Još kak-tak,dole, po trnacu, ali potom sprtom klancu, tam jebila muka isusova.

Tu, navrh brega, Štief jestal, zmieknul škrljak zglave kak da je h cirkve ipočel se polahku vrteti nase četiri strani svieta. Svud-posvud pred njim je pucaloZagorje, to zeleno muorje bregov, skruoz dole odSamoborskog guorja, Sljemena, Kalnika, Ivančicepa se do dalekih slovenskih guor. Za liepoga sevremena s tog brega mogel videti Triglav i dalekeAlpe s kapami od vekovečnog snega i leda, aliŠtiefove su oči zdaj za tak nekaj bile ipak preslabe.

Odjemput je čistam s tihog potpuhnul onajnjegov poznati briežni vietrek-pajdaš i Štief je mampozabil na umor i lieta, čim-več, počutil se kakdečec gda je prvi put zgledal tu krasotu tera ga jeopčinila za naviek.

Još je jenu vriet tak stal i gruntal a onda seosnažen polahku zaputil prema staroj klieti, tumam, pod bregom.

Njegva je sirota bila jena od onih prastarihklečura kakve su negda bile svukud po bregima azdaj je samo pitanje cajta gda buju skruoz nestale.

"Je, stara je prek tristo liet, ali još je to drievodobro, tu i tam bi trebalo kakvu crvotočnu greduzmeniti ali bi i takva kakva je mogla zdurati joštuliko" – znal je pripoviedati gda bi ga ljudi pitalikaj bu z njuj i zakaj ne prepusti sinu da si napravinekaj nuovog, zidanog, "kak si maju."

"Meni je ona dobra, a dečec bu mel cajta delatikaj i kak hoče, gda me nebu“ – tak bi otpovrnul i tubi bil kuonec špekulacijami o modernoj klieti,rostfraj bačvami, strajnskim suortami grojzdja isličnim novotarijama. Jedini ustupak na teri je ipakdrage vuolje pristal bil je gda su pometali čriep,prikopčali struju i napravili drveni pod h jenoj od

dvije prostorije kleti.

O semu tomu je Štief razmišljlal gda je velikim,teškim ključem otpiral vrata, odmah puolek preše.Zapahnul ga je dobro znani miris vina i vinskihposudi, pa je čim več širom otprl vrata. Sega je tubilo, večih i mienjih lagvof, škafof, biednjof,cienjakof, lakovnic, put i alatof sake vrsti. H jenomje kutu na tramu bila zbita druotnata krlietka hteroj su na špagi visile table špeka, dvije suheklobase i grunč crvenog luka i češnjaka.

Štief je odluožil rogožar, zel pintek z kredenca ikleknul pri mienjšem, kak cekin žutom lagviču.Otprl je pipu i dok se zmira natakalo, pokucal iznadvratec.

"Ne zvoni, ima tu još, brat-bratu, kakvih stuolitri... do beratve čist dost" – zaključil je zadovoljno.

Nakon toga je sel za drveni stol pod brajdom,natuočil si kupicu i zagledal se po jarku. Ovak zvisine, bilo ga je čist drukčeše gledeti, moglo sevideti dost toga kaj se odozdola videlo nie.

Negda je h jarku bilo tek par zaselkof, s tri-četirihižice zbite na kupu, denes tieh malih hižic nema,mesto njih su zrasle same zidanice kak vrganji htrišju. A cieli jen veliki brieg, same vikendice i vilesakakvih felja, kak da si na Pantovčaku. Pak, njiva itrnacof skoro da i nie bilo, a huste su se spustile dosamih hiž. Niko h cielom jarku več dugo blaga nedrži, tek retko duo kokoši ili pajceke. Negda su islama i kuruznica svoju cenu mele, denes nikozabadaf neče ni pokošeno sieno ni otavu, morti gdabi ga zbalieral i doma mu na dvoriše dopeljal.

Priča z bregovPROZA

Piše: Marcel Lončarić

9

PRIČA Z BREGOV

21

Jedino te vražje flakserice furt brundaju i zujiju nase strani, od jutra do mraka, od pretuljeti do jeseni.

Je, je, se se spremenilo, dan i nuoč od negdapostalo, i doba i ljudi – gruntal je Štief husebi.

Pak tam, z druge strani tog istog brega, negda je hselu od sedam-osam hiž živelo skoro stuo ljudi, denesje tuj pusto, nigde nikoga, se zapuščeno i propada. Aživeli su tie ljudi bormeš dugovečno, malo teri a danie doživel devedesetku a nekateri i prek stuo liet.

Ima nekaj hutom položaju, hutom vietru, zraku,zemlji... - razvlačil je Štief svoju "teoriju o MalomKavkazu"– tie su stari ljudi živeli prirodneše, jelizdravešu hranu, delalo se fiejst ali i počivalo gdatrieba. Denes je se žifčano, ništ nejde bez "Konzuma" ite proklete kemije, jel' h trsju, trnacu ili vrtu.Delikatese na svakom koraku, a pak, hmiraju mladi,premladi, neretko h četrdesetim, pedesetim... A odnjegve generacije, malo gdo nie doživel barsedamdeset ak ne i osamdeset ili devedeset, kak je ion zdaj.

Štief si je natuočil još jenu kupicu. Dole h jarkunegdi je zabrunčala flakserica a h skoro isti je časzvuon na kapelici zazvonil. "Nehči je hmrl, jer sveteknie" – rekel je husebi i po navadi se prekrižil, i zamrtvu dušu i zase.

Zvuon je htihnul, htihnula je i flakserica, ali jeveter potpuhnul i zbudil nečiji klopuotec. Na brieguse furt nekaj dogaja.

Taman se štel zdiči i natočiti još jen pintek gda jezačul kak ga neko dozivlje.

"Štefina, si to ti pri klijeti?" čul je glas dok senalukaval i gledel duo bi to mogel biti. Gore, na putu,iza živice, spazil je človeka z kosuj na ramenu.

"Duo je to?" – otpovrnul je skruoz h čudu, jer suretki petki gda bi neko poznati tak zazival, mlajši sesamo voziju sim-tam z auti i traktori, a stareši.. onipak su skoro si pomrli.

"Ja sam, Pepič, tvuoj sused, kaj me ne poznaš?" -hjavil se pak glas a onda se na stezi prema klijetistvorila poznata prilika.

"Pepič, za miloga boga pa kak si ti tuj? Otkud si sestvoril? - čul je Štief svuoj glas kak govori, a nekak, koda i nije bil njegov.

"Pa kaj ja niesam, fala bogu, tuj doma? Baš sam išelna kračece malo nakositi za zajce, i usput spazil da jeneko pri klijeti, pak sam se hjavil."

"Tak i trieba, Pepič, hajd, duojdi sim, buš si spilkupicu, zdaj bum natuočil."

Pepič je prisluonil kosu na prešu i sel z drugestrane stuola, malo postran.

"Ti si, Štefina, vidim, dobro, ide, ide..." - nasmejalse i pokazal svoje liepe, zdrave zube.

"A čuj, nemrem se s tuobuj meriti jer si mlajši, aliide nekak, se dok morem sim duojti, dobro je. a ti,vidim, si takaj dobro, ak nič, zubara ti nie trieba" –

našalil se Štief dok mu je natakal.

"Bormeš i ne..Moji su zubi othranjeni na domačemkuruznom kruhu i kiselom mlieku, to je najbuoljizubar."

"Čakaj malo, Pepič, pa kaj ti još krave držiš?"

"Nekaj pa, Štief, pa de ti živiš?"

Taman su se liepo počeli spominati gda se z pravcakapielice pri svetoj Magdaleni zaorilo popievanje.Vuskim, sprtim putem prema njimi hodile su četiriženske z motikama na ramami. Tri su bile buosihnuog a četrta, videč najstareša, jedina je miela obutepodriezane gumene čizme.

Ženske su liepo popievale i slagale glase.

"Pepič, pa kaj to niesu one težakinje od tam ispodKrluha, ili ja to krivo vidim?"

"Je, to su one, ideju s težačije... ili na težačiju" –otpovrnul je Pepič - "al praf liepo popivaju, kaj ne?"

Za malo su ženske došle do iznad klieti.

"Duojdite sim, puce, liepo prosim, bute si nekajspile, kaj bute ležeše popievale" – hjavil se Štief zdajveč močnešim glasom, kak pravi muž.

"Joj, nebi baš smele, buju ljudi mislili da smopijanke.. ali, da smo žejne, jesmo" – tobož su senečkale, a se skrečuč na putec prema klijeti.

"Niš se vi ne sekirajte, vrag ti jalnuše zemi, a poselnebu pobegnul" – žlabral je veselo Pepič gda im jenatakal kupice.

"Samo dajte, dajte, mam ja tu i žmahnoga špeka iklobas, luka, samo kruha nemam, nisam se nadalguostima a špek ionak nesmem, zbog masnuoče"-opravdaval se Štief.

"Mamo mi kruha, pravaga damačega, zele smo siga za žlak."

"Nu, onda, ko buog, sad bum ja, tie čas..." - Štief jeza kratek čas več metal na stol plošek, nož, špek,klobase i luk.

"I kak ide posel, jel teško kopati? Makar, denesskoro si z tiem kultivatorima dielaju..." - pital je dok jenarezival.

"Nie lahko muoj dragi Štefek, ali mi smo na tonafčene, ne kak ovi mladi, denešnji. Pak ja samkopala z visuokim trbuhom, trudi su me na njivispopali, čučnula sam, stisnula, a sin mi je h brazdu narubec pal. Babe su ga zdignule, podvezale, malooprale, pomotale... i kaj mu fali? Nič! Denes je doktorh Amerike!" – veselo se raspripoviedala jena težakinja.

"Je, je, druga su vremena to bila" – si su se složili.

Pomori mi, mati, zorju snovati

Zorja je zorja, be-eli je daan

Naj ti pomore kog si ljubila

Zorja je zorja, be-eli je daan

Za zorjom ide, sounčece vaan...

ààà

22

PRIČA Z BREGOVZa čas počeli su se spominati o svemu i svačemu,

kak je negda bilo, kak se živelo, mučilo, jelo, duo se skim mel rad, duo je koga prevaril i duo se s kimposvadil ili potukel.

Čuden je to bil dien. Jer nisu to bili jedini Štiefoviguosti, malo pokljem došli su i Lojzek i Jankec,Stanek, Viktor, Jura, Micika, Štefa, Joža, Iva..I si suoni išli "tud nekam mimo", pak su čuli glase i galamu,kaj buš..

Mesta za stuolom nie bilo ali posedali su oni okolo,po preši, na prage, škafe, na posušenu rozgu...Odnekud se tu stvorila harmonika, gitara, šalilo se ipopievalo kak h onim dobrim, starim cajtima.

Naš Štefina je cval. Nuosil je veselo pijaču i trucalljude, nije ga briga bilo jel bu čega ostalo i kaj bujudoma pokljem rekli. Gda bi ih podvuoril, sel si je mednjih zažarenih obrazov i očieh i užival hutojbogomdanoj sreči.

A onda, odjemput, nekaj je hvudrilo z njegovedesne strani i tiečas glava mu se našla na klupi nateroj je siedel.

Popipal je lasi... fala bogu, krvi nie bilo.

Gda je otprl oči spazil je prazen stol i brajdu predsuobuj čez teru su se blesikale zadnje zrake sunca kajje zahajalo za brege.

"Driem me je hlovil, se je to bila samo senja.."

Još mu se jen cajt vrtelo i čudni su mu se glasimotali oko glave, činilo mu se kak da nehči popievagore po putu, da negduo hodi iza njega po klieti i iščenekaj... Pod čriepom kakda je nekaj zažajgaloharmoniku h kut, na stareglaže.

Polahku mu se zbistrilopred očmi. Odnekud sepak hjavila flakserica da bimu malo kesneše došlo kpameti kak to reskobrundanje dolazi iz zraka,iznad klieti.

"Para... glajzer..."premišljaval je glasno iteško zdigal glavu h višak,kaj bi ga morti spazil.

"Paraglajder, deda,para-glajder" - čul je glasiza sebe i okrenul se.

Na putecu, več čistblizu klijeti stal je njegovnajmlajši vnuk.

"Kiki, to si ti, pa kajdielaš tu?"... Stari Štefina

se čist ozbiljno počel spremišljavat jel' morti pak šlajsa„h nekakvu senju."

"Tata me poslal, donesel sam ti jesti i rekel mi je dati pomorem nekaj, ak trebaš... a meni je tu na briegubaš liepo, deda, več sam ti to nejemput rekel."

Pogledal je vnuka. Hunjemu je prepuoznal istogonog dečeca kakef je negda i on bil, onoga diridajcabuosih nuog teri je znal kak striela splaziti na tiebrieg, gledeti svud-posvud i gruntati si svoje.

"Baš liepo kaj si došel, Kiki... Viš, zdaj gda maloprigriznem, zvliekli bumo onie tam veliki lagef vun ipolegli ga na cveke, tu, puolek preše. Onda buš se tiprevliekel čez onu luknju od vratec nutri a ja ti bumdal ribaču kefu i vodu da ga znutra praf zribaš odbierse... štima?"

"Super!" – sluožil se Kiki veselo – "zgleda mi ko kulpustolovina."

Dedek i vnuk su još jen cajt sedeli za stuolom igledeli malo po jarku, malo h jen drugoga. Štel mu jereči ono kaj si je denes premislil i kak bu dal sinu dadiela z kleti i trsja kaj ga vuolja, ali dečec bi to ionakslabo razmel.

Sunce je skruoz zapalo za brege a zelene su sehuste h daljine tiečas zažarile kak staro zlato naoltaru.

Pak je stiha potpuhnul vietrek, zaštiektal nečijiklopuotec, a htiči su se kak nuori razleteli pod oblake.Negdi tam, iza bregov, moglo se čuti se jasneše iglasneše fučkanje i klaparanje cuga.

«Viš kak se cug-mašina jako čuje, dež bu padal..." –trgnul se Štief – "Kiki, pokljem bumo sedeli ak bucajta, zdaj idemo, na posel!"

I buog zna jel kletu

budemo na svietu

skup žii-vee-liii...

u

9

Tri gitare i set bubnjevadovoljno je da se stvoriodlična rock svirka i još

bolja atmosfera. Njihovo imeuzvikuju već i djeca na ulici, štozbog odličnih rock zvukova, štozbog pomalo neobičnog imena - onisu Tri debela psa. Kako vas ime nebi zbunilo, potrebno je napomenutida se bend ne sastoji od tri, većčetiri člana, a svi odreda dolaze izKostela. Na gitari je Kristijan Golub- Kiki, bass gitara je rezervirana zaStjepana Mikulaša - Čarugu,Kristijan Petrak je na bubnjevima, aDavor Petrak glavni je vokal benda.Zajedno sviraju već tri godine, a nanjihovim nastupima prve redoveredovito popunjavaju vjerni obožavatelji čiji brojraste svakim novim nastupom. Dosada su odradilidesetak nastupa, a tu brojku planiraju popriličnouvećati. Kako bi zaokružili svoj dosadašnji rad, utijeku je snimanje njihova demo albuma prvijenca.No, za početak potrebno je riješiti misterij njihovaimena.

PINFO: Vjerujem da se svi pitaju odakle ideja zaovo, pomalo neobično, ime?

PINFO: Kako je zapravo došlo do formiranja benda?Jeste li do sada već svirali ili vam je ovo prvoglazbeno iskustvo?

PINFO: Po čemu biste sebe mogli izdvojiti izmnoštva ostalih bendova u našem području?

PINFO: Čije pjesme najčešće izvodite, zapravo, tkosu vam glazbeni uzori?

3DP: Zapravo, čak niti mi sami ne bismo znali potankoobjasniti zašto smo odabrali upravo to ime. Ideja jedošla usred pozitivne atmosfere, u jednom trenutku isvi smo je zdušno prihvatili. Ujedno, i mušketira je biločetiri, a poznata je uzrečica «tri mušketira». A zašto bašdebeli psi, pa, možemo to protumačiti kao aluziju nahedonizam i možda onu opasniju stranu života.

3DP: Davor i Stjepan su već prije zajedno svirali uPavijanu i Toljagi te u Rufusima. A ideja za 3 Debelapsa je isto tako došla spontano. Davor i Kiki su sejedan dan vozili biciklom i došli na ideju kako bi mogliosnovati bend, bez ikakve vizije kako bi to trebaloizgledati. Pridružio im se Stjepan i tako je sve počelo.Nakon nekog vremena pridružio im se Kiki. Tek tadasmo osmislili i ime i počeli s probama.

3DP: Prva razlika je ime (smijeh). Pri osnivanju bendanismo razmišljali o tome da naš bend mora biti neštonovo, jednostavno pokušavamo uvijek biti svoji,originalni. A nama važna razlika je i to da smo svi izKostela.

3DP: Do sada smo svirali po principu da smo nanastupima svirali rock covere stranih i domaćih

Tri debela psaBENDOVI

Piše: Valentina Krklec

23

Stjepan Mikulaš Čaruga

Kristijan Golub Kiki

ààà

24

TRI DEBELA PSAglazbenika, a zadnje tri, četiri pjesme uvijek su bilerezervirane za autorske pjesme. Obrađivali smopjesme Deep Purplea, ZZ Topa, Zabranjenogpušenja, ali draga nam je i obrada stare zagorskepjesme - Pjesme rastanka. Svi smo mi fanovi rockglazbe, tako da je svima uzbudljivo odsvirati neštood spomenutih idola, no polako je spontanostvaranje vlastite glazbe istisnulo covere.

3DP: Najviše smo svirali u Pregradi i okolici, no odvećih festivala, svirali smo na Danu mladosti kaopredgrupa Zabranjenom pušenju, zatim naHoomstocku, na It's only rock & roll, a odradili smoi mnogo humanitarnih koncerata. Kao najdražinastup mogli bismo izdvojiti svirku u Desiniću,ponajviše zbog publike koja je bila odlična.

3DP: Probe se održavaju na tajnoj lokaciji, jakougodnoj i na dobrom glasu pa tko treba, zna gdje senalazi (smijeh). Što se tiče trzavica među nama,možemo reći da sve što je nastalo, zapravo jenastalo iz kreativnog kaosa - dozvoljavamokarakterima da dođu do izražaja pa bilo to dobro ililoše.

3DP: Kiki ima studio za snimanje, najviše serazumije u sve to jer je prije radio kao tonac uKSET-u, a kasnije i u Zabranjenom pušenju. Sasnimanjem smo počeli prije mjesec dana, aplaniramo završiti krajem ove godine. Ovosnimanje odrađujemo zbog sebe i vlastite satisfakcije,na financijsku stranu cijele ove priče nismo nitipomislili.

3DP: Zapravo niti nemamo planova, nikada nismoplanirali dugoročno. Sada nam je najvažnijekvalitetno završiti snimanje i tek nakon što sve budesnimljeno, odlučiti gdje ćemo uradak predstavitipublici. Do izlaska demo materijala tako nećemonigdje svirati, posve smo se posvetili snimanju kakobi sve zvučalo savršeno. Sve pjesme su autorske i to

nam je najvažnije jer ćemo senakon demo albuma upotpunosti «prebaciti» naautorske pjesme te izbaciti coveres nastupa.

PINFO: Gdje ste do sada svirali i koji vam jenastup najdraži?

PINFO: Gdje održavate probe i dolazi li moždado razmirica unutar benda?

PINFO: U tijeku je snimanje prvih demouradaka. Kako se odvija cijeli taj proces?

PINFO: Kakvi su vam daljnji planovi nakonzavršetka snimanja?

Za kraj dečki naglašavaju kako bise družili i proveli mnogovremena zajedno čak i da nemabenda, no zahvaljujući njemu,upoznali su mnoge zanimljiveljude s kojima su produbiliprijateljstvo pa ih oni sada, osimna nastupima, prate i naprobama. Kažu kako upravotakva publika utječe na karaktersamog benda te se istima izahvaljuju. Daljnjih očekivanjanemaju, kažu - «Glavno da smodobro brali!».u

Davor Petrak

Kristijan Petrak

9

Nogomet se u Pregradi igra od davne 1947.godine kao jedna od sekcija u sklopuFiskulturnog društva Kunagora. Klub se od

1954.do 1963. godine natječe pod imenom NKRudar nakon čega aktivnost zamire. Ponovninogometni procvat počinje 1976. godine podimenom Nogometni klub Pregrada. Od 1978.godine, u zeleno- bijelim dresovima, igrači NKPregrade igraju na novoizgrađenom igralištu uPregradi.

Danas klub okuplja oko 130 igrača koji se natječu ukategorijama: LIMAČI, MLAĐ I PIONIRI, PIONIRI,JUNIORI, SENIORI I VETERANI. Sve ekipe natječuse u županijskim ligama Krapinsko-zagorske županije.

Grad Pregrada je Grad prijatelj djece, a to se vidi iu djelovanju NK Pregrade . Jedini je klub uKrapinsko-zagorskoj županiji koji u kategoriji LIMAČA

(djeca rođena 2002.god. do 2004.god.) ima dvije ekipeu natjecanju koje pod stručnim vodstvom treneraJosipa Golubića i Marija Vincelja zauzimaju 1. odnosno5. mjesto na tablici I. ŽNL KZŽ. Da je rad sa mladimsnagama jako važan govori i broj od desetak dječaka udobi do sedam godina koji prva nogometna znanja ivještine stječu na treninzima ZAGIĆA – najmlađihčlanova NK Pregrade. Oni također marljivo trenirajukako bi bili što uspješniji igrači u LIMAČIMA kadaostvare pravo takmičenja. Mlađe pionire, pionire ijuniore treniraju Dejan Kolar i Ivica Vukmanić, aseniore Kruno Kučiš.

Usprkos teškoj gospodarskoj situaciji NK Pregradaje uz pomoć Grada Pregrade i sponzora krenuo uizgradnju tribina sa 240 sjedećih mjesta. Većinusredstava za rad kluba osigurava Grad Pregrada izproračuna, a manji dio sponzori.u

NK PregradaSPORT

Piše: Biserka Kantoci

25

Gornj red: R. Menjački, E. Škalički, L. Javorić, L. Šorša, K. Osrečki, L. Podhraški, F. Gretić, L. Zdolc, L. Zajec, M. Žnidarec, T. Ivanjko, K.Hajdinjak, P. Miladin, M. Tomašinjak, Dom. VinceljDonji red: L. Šurbek, L. Štruk, B. Gorup, V. Kantoci, G. Škreblin, Dor. Vincelj, A. Mikulaš, N. Kolar, A. Hriberski, M. Filipčić, N. Hriberski, D.Martinko, L. Burić, R. JavorićTreneri: Josip Golubić i Mario Vincelj, Predsjednik: Stjepan Hajdinjak

�

�

�

�

�

�

PRODAJE SE KLIJET (5x7m)

091 5826055 (HR)0039641691620 (SLO)

VINOGRAD 662 mLIVADA 1511 m , ŠLJIVIK 651mGORNJA PLEMENŠĆINA - ispod sv. AneSVI PAPIRI UREDNITEL:

2

2 2

26

Nakon 16 godina od prve utakmiceženskog nogometa i 13 godina oduključivanja u natjecanje, Ženski

nogometni klub Pregrada uspješno se natječe u 1.hrvatskoj nogometnoj ligi za žene i to u dvijekategorije, seniorke i mladež. Nekoliko djevojakanastupa i za reprezentaciju Hrvatske. Većinaigračica od njih četrdeset su učenice ili studentice,a tek nekoliko ih radi i sve (osim dvije) dolaze spodručja naše županije. Trener Boris Cesarecuspio je iz vrlo mlade ekipe stvoriti respektivnogprvoligaša koji igra lijep, ali efikasan nogomet.Pregrada, iako mali grad u odnosu na ostalegradove iz kojih dolaze prvoligaške ekipe (Zagreb,Split, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod) uspijeva seravnopravno nositi s njima i na taj način krozrazne medije promovirati naš grad i našužupaniju.

U lipnju je održana izborna Skupština ŽNKPregrada na kojoj je izabran novi Izvršni odborkluba koji čine: Sanja Škrinjar (predsjednica), dr.Ante Šurić (dopredsjednik), Marina Krog, ZdravkaŽiger, Jure Duvnjak, Sanja Leskovar i SuzanaBrodar (članovi). Za direktora kluba imenovan jeZlatko Šorša, trenera Boris Cesarec, a tajnica klubaje Biserka Kantoci.

Ovim putempozivamo djevojčice injihove roditelje dase uključe u rad ŽNKPregrada. Osim štoće se baviti ovimlijepim sportom,djevojčice ćeupoznati raznedijelove našedomovine, steći novapoznanstva, ostvaritineke preduvjete zanastavak školovanja,djelovati timski aopet zadržatiindividualnevrijednosti, živjetizdravo, poštivati fair-play…

Donosimo vamneke od desetprincipa fair-playodgoja:

Fair-play je izraz ljudskog držanja koje se očitujeu obzirnom ponašanju prema samom sebi, premadrugima, ali i prema svojoj okolini. Fair-playnalazimo u sportu, ali i u drugim područjima života

Fair-play je osnova kvalitetnog ponašanja umeđuljudskim odnosima i u odnosima ljudi premasvojoj okolini.

Za fer ponašanje potrebno je ispuniti nekepreduvjete. Obazrivost, iskrenost, samopouzdanje,znati se nositi s porazom i empatija su preduvjetikoji su potrebni za to i koje treba njegovati ipodržavati. Moralno učenje znači stalni rad narazvoju vlastite ličnosti. Fer ponašanje se ne možepredavati kao školski predmet, ali se može doživjetiod drugih i naučiti.

Principu uspjeha koji je obilježen natjecanjem,pobjedom i porazom mora biti oduzeta oštrina.Trebalo bi unapređivati timski rad, razvijati osjećajza kvalitetu igre, naglašavati osjećaje igrača.

Nije samo važno ono što radimo, nego i na kojinačin to radimo.

Zainteresirani za uključivanje u ŽNK Pregradamogu informacije potražiti na sljedeće brojevetelefona: 099/341-1877 (trener), 091/377-3770(direktor) i 049/376-101 (tajnica).u

ŽNK PregradaSPORT

Piše: Zlatko Šorša

Igračice ŽNK Pregrada na festivalu ženskog nogometa Lepoglava 2012.

gdje su osvojile 1. mjesto

Dubrovačka rozata

Sastojci:

Priprema:

Za karamel umak otopite šećer na laganoj vatri.Pojačajte vatru i kuhajte bez miješanja dok sirup nepoprimi zlatnosmeđu boju. Karamel pažljivo rasporeditemeđu 4 keramičke posudice. Posudice okrenite naopačkei ostavite da se karamel ohladi. Pećnicu ugrijte na 150°C.

Ugrijte mlijeko sa 6 žlica šećera pa ohladite na sobnutemperaturu. Lagano istucite jaja sa vanilin šećerom.Pazite da se smjesa ne zapjeni. Dodajte koricu limuna iliker ili rum. Polagano umiješajte mlijeko pa smjesuprocijedite i ulijte u keramičke posudice. Posudice staviteu duboki lim za pečenje pazeći da se međusobno nedodiruju. U lim ulijte vruću vodu do otprilike 2/3 visineposudica i pecite 35 minuta. Posudice izvadite iz vodene

kupelji i ohladite na sobnu temperaturu, zatim ihpokrijte plastičnom folijom i stavite u hladnjak prekonoći.

Kod posluživanja rozatu pažljivo prevrnite natanjur zajedno sa karamel umakom koji će poteći izposudice.

za 4 osobe

�

�

�

�

�

�

�

8 žlica šećera za karamel500 ml mlijeka6 žlica šećera6 jaja2 žlice vanilin šećerakorica jednog limuna2 žlice likera od ruže ili ruma

Monika Topolko - učiteljica engleskog i knjižničarka, kojuvećina vas poznaje kao pjevačicu pregradskih «Starih sova»,ima jedan zanimljiv hobi: piše recepte i objavljuje fotografijena svojoj internetskoj stranici.U ovom broju vam predstavljamo jedan recept i nekolikofotografija, a cijele recepte možete pronaći na adresiwww.bakenoir.com/recepti.