Prekogranični protokol za prevenciju ovosnosti i poremećaja u

PREKOGRANIČNI PROTOKOL

ZA PREVENCIJU OVISNOSTI I POREMEĆAJA U PONAŠANJU KOD DJECE I MLADIH U PREKOGRANIČNOJ REGIJI POUNJA

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SISAČKO - MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

RCT Zagreb

PREKOGRANIČNI PROTOKOL

ZA PREVENCIJU OVISNOSTI I POREMEĆAJA U PONAŠANJU KOD DJECE I MLADIH U PREKOGRANIČNOJ REGIJI POUNJA

I UVOD

Prekogranični protokol za prevenciju ovosnosti i poremećaja u ponašanju kod djece i mladih u prekograničnoj regiji Pounja nastao je u projektu „Mreža za unapređenje mentalnog zdravlja“. Projekt je financiran sredstvima Europske unije u okviru prekograničnog programa Hrvatska - Bosna i Hercegovina. Nos-itelji projekta su u Hrvatskoj Rehabilitacijski centar za stres i traumu iz Zagreba, a u Bosni i Hecegovini NVO Zdravo da ste iz Banja Luke. U provedbi projekta sudjelovali su i Zavod za javno zdravstvo Sisačko - moslavačke županije kao partner te Sisačko - moslavačka županija i Udruženje građana „Dar prirode“ iz Novog Grada. Prekogranični protokol za prevenciju nastao je iz potrebe da se aktivnosti, programi i usluge usmjerene prevenciji ovisnosti i poremećaja u ponašanju u području u kojem se projekt provodi poboljšaju kroz bolju surad-nju, informiranje i umrežavanje stručnjaka i aktivista koji ih provode ali i or-ganizacija, ustanova i institucija u čijoj su nadležnosti te aktivnosti, programi i usluge.

Istraživanja pokazuju da su djeca i mladi i u Hrvatskoj� i u Bosni i Hercegovini� u izraženom riziku od socijalne isključenosti. To posebno važi za djecu i mlade koji žive u sub-urbanim i ruralnim područjima, poput regije Pounja i u jednoj i u drugoj zemlji te za mlade sa nižom razinom obrazovanja. Socijalna isključenost u izravnoj je vezi sa povećanim rizikom od razvoja ovisnosti (uglavnom o alko-holu) i poremećaja ponašanja.

Regija Pounja i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini bila je izložena velikim rat-nim razaranjima sa pogubnim posljedicama kako za infrastrukturu i materi-jalne resurse zajednica tako i za socijalnu strukturu i socijalni kapital zajed-nica. Socijalna struktura stanovništva značajno je izmjenjena nakon nekoliko valova izbjeglištva u ratnom i poratnom razdoblju, što je prouzročilo razaranje socijalnih veza i mreža u zajednicama i između zajednica. Uz to, progresiv-no osiromašenje i dugotrajna nezaposlenost velikog postotka stanovništva povećali su rizik od socijalne isključenosti, gdje su djeca i mladi u posebnom riziku zbog svojih razvojnih karakteristika.

� Bayley, D. i Gorančić-Lazetić, H. (ur)(2006): Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj; Izvješće o društvenom razvoju u Hrvatskoj; Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj� Pobrić, R.(2013): Zašto sam isključen/a?: poredbena studija o politikama društvenog uključivanja mladih - 1. izd. - Sarajevo: Institut za razvoj mladih Kult

2

U isto vrijeme sve je manje dostupnih usluga, aktivnosti i programa u loka-lnim zajednicama koji bi djeci i mladima omogućili razvoj socijalnih i životnih vještina, otkrivanje potencijala i kvalitetno provođenje slobodnog vremena te uključivanje u život zajednice.

Kroz mapiranje pružatelja usluga prevencije i unapređenja mentalnog zdrav-lja u projektu „Mreža za unapređenje mentalnog zdravlja“ utvrdili smo neravnotežu u rasprostranjenosti i dostupnosti preventivnih usluga i programa na štetu zajednica sa hrvatske strane rijeke Une. Činjenica je i da su lokalne zajednice (grad i općine) u hrvatskom dijelu projektnog područja manje po broju stanovnika i prometno slabije povezane sa administrativnim središtima i većim centrima. Sa bosansko-hercegovačke strane rijeke stanovništvom bro-jnije lokalne zajednice raspolažu i većim brojem resursa za provođenje preven-tivnih programa i pružanje usluga: veći je broj osnovnih i srednjih škola, zdravs-tvenih ustanova općeg i specijalističkog tipa (postoje dva centra za mentalno zdravlje - u Kozarskoj Dubici i u Novom Gradu), veći je broj centara za socijalnu skrb sa većim brojem djelatnika te je više organizacija civilnog društva koje rade sa djecom i mladima. Međutim, detaljnijom analizom i kroz zajednički rad sa stručnjacima iz obije zemlje postaje razvidno da veći broj pružatelja usluga i raspoloživih resursa ne jamči i kvalitetnije i dostupnije usluge prevencije i unapređenja mentalnog zdravlja, a posebno prevencije ovisnosti i poremećaja ponašanja djece i mladih u gradovima i općinama u području provedbe pro-jekta u Bosni i Hercegovini. U tom pogledu situacija sa obije strane granice je slična: kontinuirano smanjivanje javnog financiranja u sektorima zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi dovodi do smanjenog broja stručnjaka u odno-su na broj i potrebe korisnika te posljedično preoprerećenosti stručnjaka i kroničnog nedostatka specijaliziranih usluga (u svim sektorima nedostaje psihologa, pedagoga, socijalnih pedagoga, logopeda, rehabilitatora te psihi-jatara, liječnika školske medicine i pedijatara); programi i aktivnosti preven-cije ovisnosti i poremećaja ponašanja fragmentirani su i kratkotrajni (posebno ako ih provode organizacije civilnog društva pa je njihovo trajanje uvjetovano projektnim ciklusom i ograničenim financiranjem); ne uključuju sve katego-rije djece i mladih, tj. često ne obuhvaćaju upravo one kojima su najpotrebniji kao što su npr. djeca i mladi koji „ispadnu“ iz procesa obrazovanja te djeca i mladi koji iz objektivnih razloga, poput nedostatka javnog prjevoza ne koriste vanškolske i vannastavne aktivnosti.

3

U ovakvom kontekstu moguće rješenje vidimo u osnaživanju, boljem korištenju i umrežavanju resursa koji postoje u lokalnim zajednicama. Lokalna zajednica objedinjuje brojne čimbenike, i zaštitne i rizične, koji određuju kvalitetu sazri-jevanja i mentalnog zdravlja djece i mladih. Među zaštitnim čimbenicima valja istaknuti „mrežu službi koja promiče zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih stvarajući podržavajuće okruženje i uvjete u kojima se djeca i mladi pozitivno razvijaju i ostvaruju svoje potencijale, i gdje se iskorištava pozitivni kontekst njihovog svakodnevnog življenja. Realizira se putem otvorenih organizacija i institucija, te kompetentnih stručnjaka; lociranjem stručnjaka u zajednici na način da budu poznati i dostupni. To su višestruke stimulativne domene, npr. školska sredina koja pruža mogućnost afirmacije; mogućnost za pružanjem in-tervencija na mjestima kao što su savjetovališta; sadržaji za korisno kvalitetno provođenje slobodnog vremena i slično. Poznavanje ovih čimbenika značajno je za sustavno kreiranje, planiranje i provođenje intervencija jer načini na koje lokalna zajednica izvršava ove zadaće utječu na socijalizaciju i zdrav razvoj djece. Korištenje zaštitnih čimbenika zajednice u preventivnim programima i aktivnostima svakako rezultira prepoznatljivim učinkom u prevenciji problema i poremećaja mentalnog zdravlja.“�

U radu sa stručnjacima koje smo okupili u prekogranični tim za prevenciju ovosnosti i poremećaja u ponašanju djece i mladih ovo nam je bila vodilja: prepoznati i povezati organizacije, ustanove i institucije te pojedince bili oni stručnjaci u području mentalnog zdravlja i prevencije ili zaintresirani aktivisti. Zajednice kao što su općine i gradovi u hrvatskom i bosansko-hercegovačkom Pounju vjerojatno u skorijoj budućnosti neće biti u mogućnosti razvijati nove specijalizirane usluge u prevenciji i unapređenju mentalnog zdravlja finan-cirane javnim sredstvima, posebno imajući u vidu trend depopulacije i smanji-vanja prihoda ovih lokalnih zajednica. Kako bi ipak očuvale i poboljšale razinu usluga svojim stanovnicima, posebno djeci i mladima kao kategoriji koja je u isto vrijeme i ranjiva i predstavlja potencijal zajednice, naše je mišljenje da lokalne zajednice u ovom području moraju svoje resurse povezivati i di-jeliti i u tome prevladavati i nadilaziti administrativne lokalne, regionalne i međudržavne barijere.

� Bacinger-Klobučarić, B. (2012): Uloga lokalne zajednice u podršci djeci i mladima s problemima mentalnog zdravlja: od ranog prepoznavanja do rane intervencije, u Božičević, Brlas, Gulin (ur): Psihologija u zaštiti mentalnog zdravlja: priručnik za psihološku djelatnost u zaštiti i promicanju mentalnog zdravlja, Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije, Virovitica, str. 156 - 171

4

Prekogranični protokol za prevenciju ovisnosti i poremećaja ponašanje djece i mladih razvijen je kako bi se prepoznali različiti ljudski, organizacijski i in-stitucionalni resursi lokalnih zajednica u projektnom području te kako bi se različitim pružateljima usluga u prevenciji i unapređenju mentalnog zdravlja, ali i korisnicima omogućila bolja dostupnost tih resursa. Protokol ima cilj da unaprijedi procedure i postupke prevencije ovisnosti i poremećaja ponašanja tako što će sistematizirati i učiniti vidljivim postojeće ali i moguće kanale komunikacije i suradnje među stručnjacima i organizacijama/institucijama unutar svake zajednice, među lokalnim zajednicama u svakoj od zemalja te prekogranično. Rizici sa kojima se djeca i mladi u ovom području suočavaju ne poznaju granice: oni prolaze kroz iste razvojne faze, suočavaju se sa sličnim životnim prilikama i izazovima ali i ograničenjima u okruženju u kojem žive. Zašto bi onda usluge, aktivnosti i programi koji potiču njihov optimalni razvoj i sazrijevanje ili sprječavaju i ublažavaju posljedice rizika kojima su izloženi bili zatvoreni unutar administrativnih granica lokalnih zajednica i država?

II KAKO JE RAZVIJEN PROTOKOL

Prekogranični protokol za prevenciju ovisnosti i poremećaja u ponašanju kod djece i mladih nastao je u radu prekograničnog tima u kojem su sudjelovali predstavnici svih lokalnih zajednica u kojima se provodi projekt „Mreža za unapređenje mentalnog zdravlja“ te predstavnici različitih sektora relevant-nih za preveniciju. Tako su u timu sudjelovali predstavnici jedinica lokalnih samouprava iz Dvora i Kozarske Dubice, centara za socijalnu skrb/rad iz Hr-vatske Kostajnice i Kostajnice, škola iz Bosanske Krupe i Jasenovca, zdravst-venog sustava iz Kostajnice i Hrvatske Dubice te policije u zajednici iz Novog Grada i Hrvatske Kostajnice. Lokalne zajednice Donji Kukuruzari u Hrvatskoj i Krupa na Uni u Bosni i Hercegovini, koje su također bile obuhvaćene projekt-nim aktivnostima, imaju ograničene resurse u prevenciji i unapređenju men-talnog zdravlja i uglavnom koriste resurse susjednih lokalnih zajednica. Zato nisu obuhvaćene u izradi ovog protokola. U radu tima sudjelovale su i pred-stavnice organizacija koje provode ovaj projekt a radom prekograničnog tima koordinirala je dr Suzana Fabijanić, voditeljica Odsjeka za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Sisačko - moslavačke županije. Popis i kontakti članova tima nalaze se u Odjeljku VI Protokola.

5

Prekogranični tim za prevenciju formiran je na inicijalnom sastanku održanom 28.2.2014. godine u Prijedoru. Na ovom sastanku dogovoren je cilj i prinipi rada prekograničnog tima i članovi su se upoznali sa postojećim dokumen-tima koji reguliraju ili opisuju procedure i postupke u prevenciji ovisnosti i poremećaja ponašanja. Tim je dogovorio da cilj protokola bude definiranje ključnih resursa za prevenciju ovisnosti i poremećaja u ponašanju kod mla-dih u lokalnim zajednicama te „povezanje“ tih resursa shemama postupanja, odnosno mogućim putanjama kojima mlada osoba može biti usmjeravana na različite usluge prevencije. Povezivanje će biti lokalno (u svakoj zajednici), regionalno (u projektnom području u svakoj zemlji) i prekogranično gdje je moguće. Područje odnosno domena protokola su preventivne aktivnosti u smislu u smislu univerzalne, selektivne i indicirane prevencije.

Univerzalna prevencija usmjerena je na široke skupine populacije djece, mla-dih i njihovih roditelja sa ciljem spriječavanja ponašanja povezanih sa razvo-jem ovisnosti i/ili poremećaja u ponašanju. Univerzalna prevencija provodi se bez prethodnog utvrđivanja stupnja rizika od razvoja nepoželjnih obrazaca ponašanja. Primjeri programa univerzalne prevencije su informativne i edu-kacijske kampanje te programi usmjereni obogaćivanju sadržaja i aktivnosti za mlade u slobodno vrijeme.

Selektivna prevencija usmjerena je na subpopulacije koje su u odnosu na opću populaciju u povećanom stupnju rizika od razvoja nepoželjnih obrazaca ponašanja – pijenja, kockanja, zlouporabe narkotika i drugih poremećaja ponašanja. Selektivnoj prevenciji trebala bi prethoditi istraživanja kojima se identificiraju rizici ali se može sa pouzdanošću reći da u populaciju sa rizikom spadaju djeca i mladi sa slabim školskim postignućima ili koji izostaju iz škole, djeca i mladi koji napuste školovanje te oni koji dolaze iz obitelji u kojima ima ovisnosti ili obitelji u riziku od socijalnog isključivanja. Primjeri programa sele-ktivne prevencije su unapređenje životnih i socijanih vještina djece i mladih u riziku te psiho-socijalna podrška njihovim obiteljima u prevladavanju odgojnih i životnih problema i izazova.

Indicirana prevencija usmjerena je prema pojedincima koji već pokazuju simptome zlouporabe supstanci, kockanja, delinkventnog i drugih oblika nepoželjnog ponašanja. Ciljevi indicirane prevencije su spriječiti daljnji razvoj ovisnosti odnosno poremećaja ponašanja, minimizirati posljedice te potaknuti socijalno uključivanje i rehabilitaciju korisnika.

6

U indiciranoj prevenciji obično su potrebne i specijalizirane ustanove i usluge ali je uloga dionika u lokalnim zajednicama značajna. Primjeri programa in-dicirane prvencije su programi prevencije su programi usmjereni razvoju individualnih sposobnosti i osobnih karakteristika poput samopoštovanja, samokontrole, ustrajnosti, optimizma, životnog smisla, sposobnosti rješavanja problema i drugih sposobnosti pojedinaca u riziku te protektivnih čimbenika u njihovim obiteljima (učinkovite komunikacije, primjerenog nadzora, psiho-socijalne stimulacije i slično).�

Članovi tima složili su se da svaki od sektora koji predstavljaju uma svoju ulogu u svakoj od razina prevencije te da svaka od lokalnih zajednica raspolaže resur-sima koji se mogu staviti u funkciju univerzalne i selektivne prevencije.

Prekogranični tim sastao se još tri puta - 21.3.2014. u Hrvatskoj Kostajnici, 28.4.2014. u Kozarskoj Dubici i 23.5.2014. u Prijedoru na radnim sastancima. Tim je najprije sistematizirao i analizirao zakonske i strateške dokumente koji se odnose na prevenciju ovisnosti i poremećaja ponašanja te identificirao resurse kojima raspolaže svaka od lokalnih zajednica u projektu. Također su analizirali mjesto i ulogu ustanove/organizacije/institucije koju predstavljaju u sustavu prevencije u lokalnoj zajednici. Zatim su članovi tima identificirali i predstavili ostalim sudionicima poveznice među različitim resursima za prevenciju u svo-jim lokalnim zajednicama te među zajednicama bilo da je u pitanju formalna suradnja i upućivanje korisnika, suradnja i komunikacija u području prevencije koja je tradicionalna i uobičajena iako nije propisana i regulirana ili neformalna suradnja temeljena na osobnim kontaktima. Članovi tima su također identifici-rali poveznice koje sada ne postoje a smatraju da ih je potrebno uspostaviti u cilju učinkovite i obuhvatne prevencije. Ove poveznice uglavnom se odnose na prekograničnu suradnju. Na kraju su članovi tima identificirali ključne funkcije ili osobe kao „kontaktne točke“ za sve identificirane resurse i dogovorili grafički izgled protokola.

Zajednička je odluka tima da prekogranični protokol o prevenciji bude sredstvo koje će dionicima u lokalnim zajednicama služiti za orijentaciju o organizaci-jama, institucijama i ustanovama koje su uključene ili mogu biti uključene u sustav prevencije ovisnosti i poremećaja ponašanja te laku i brzu komunikaciju sa ključnim osobama kako u slučaju potrebe za brzom i učinkovitom interven-cijom tako i za potrebe razvijanja aktivnosti i programa prevencije.

� file:///C:/Users/Dragana/Downloads/3_d_nenadic_bilanFIN.pdf 7

III ZAKONSKA REGULATIVA I STRATEŠKI DOKUMENTI

Temeljni zakonski dokumenti koji definiraju oblast prevencije ovisnosti su u Hr-vatskoj Zakon o suzbijanju zlouporabe opojnih droga�, a u Bosni i Hercegovine Zakon o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga� te u Republici Srpskoj Zakon o proizvodnji i prometu opojnih droga�. Ovim zakonima prop-isane su mjere i aktivnosti suzbijanja zlouporabe droga, dok hrvatski zakon ima poglavlje posvećeno i sustavu za prevenciju ovisnosti i pomoći ovisniku i povremenom uzimatelju opojne droge.

U hrvatskom zakonodavstvu aktivnosti i mjere prevencije povjerene su mreži zavoda za javno zdravstvo, ali su u sustav prevencije uključeni i sustav obrazo-vanja, socijalne skrbi, nevladine organizacije i vjerske organizacije. U zakonima u Bosni i Hercegovini odgovornost za prevenciju i sprječavanje zloupotreba široko je distribuirana između „roditelja, usvojitelja, staratelja, nastavnika, odgojitelja, zdravstvenih radnika, radnika u socijalnoj pomoći, poslodavaca i sportskih radnika“ (Zakon o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga FBiH).

Nešto preciznije mjere i aktivnosti suzbijanja zlouporabe droga te mjere i ak-tivnosti prevencije i njihovi nositelji definirani su nacionalnim strateškim doku-mentima. Tako u Hrvatskoj najviše predstavničko tijelo (Hrvatski sabor) donosi Nacionalnu strategiju suzbijanja zlouporabe opojnih droga�. U ovoj su nacio-nalnoj strategiji prepoznati i drugi oblici ovisnost, tzv. „moderne“ ovisnosti kao što su klađenje, ovisnost o internetu i slično. Jedno od glavnih područja Nacionalne strategiju suzbijanja zlouporabe opojnih droga je prevencija ovis-nosti kod djece i mladih (univerzalna, selektivna i indicirana), ali i prevencija na razini lokalne zajednice. Ciljevi definirani u Nacionalnoj strategiji operacio-nalizirani su kroz Nacionalne akcijske planove suzbijanja zlouporabe droga, koji se donose za razdoblje od tri godine te godišnje provedbene programe.

� http://www.uredzadroge.hr/wp-content/uploads/zakonodavstvo/Zakon-o-suzbijanju-zlouporabe-opojnih-droga-NN-107-2001.pdf� http://www.fmoh.gov.ba/index.php/zakoni-i-strategije/zakoni/2012-02-17-08-33-52 � http://www.djeca.rs.ba/uploaded/Zakon%20o%20proizvodnji%20i%20prometu%20 opojnih%20droga.pdf � http://www.uredzadroge.hr/wp-content/uploads/2013/02/Nacionalna_strategija_ suzbijanja_zlouporabe_droga_2012.-2017._final.pdf

8

Pored toga, Ured za suzbijanje zloporabe droga Vlade Republike Hrvatske iz-radio je Nacionalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno–obrazovnom sustavu, te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi9 koji objedin-juje preventivne strategije i koji ima za glavni cilj suzbijati i sprječavati pojavu svih oblika ovisnosti među djecom i mladima te rizično ponašanje djece i mla-dih vezano uz eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti, što uključuje preven-ciju ovisnosti o drogama, alkoholu, pušenje, Internetu, klađenju i druge vrste ovisnosti kod djece i mladih.

U Bosni i Hecegovini na državnoj razini donijeta je Državna strategija za nadzor nad opojnim drogama, sprečavanje i suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini za period od 2009. do 2013.10 U ovoj strategiji prepoznata je važnosti prevencije „kroz mjere i aktivnosti koje se primjenjuju kroz razlicite sisteme: sistem zdravstva i socijalne zaštite, sistem obrazovanja, pravosudni sistem, sistem informisanja itd.“. Za realizaciju ciljeva definiranih državnom strategijom izrađen je Državni akcioni plan borbe protiv zloupotrebe opojnih droga11 kojim je također predviđena izrada akcijskih planova borbe protiv zlou-potrebe opojnih droga u entitetima.

U Republici Srpskoj također je donesena Strategija nadzora nad opojnim drogama i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga12, u kojoj je kao jedno od ključnih polja djelovanja definirano „smanjenje potražnje za opojnim drogama (prije svega među mladima, kroz prevenciju, tretman, rehabilitaciju i sman-jenje neželjenih posljedica uzimanja droga)“. I ova strategija posebnu ulogu namjenjuje obrazovnom sustavu, odnosno školama u kojima se tebaju pro-voditi programa prevencije ovisnosti, kojima je osnovni cilj smanjiti interes mladih za opojnim drogama te razvoj zdravih stilova života i socijalnih vještina kod djece i mladih.

Drugo područje ovog protokola – prevencija poremećaja ponašanja kod djece i mladih, nije tako dobro i doslijedno „pokriveno“ strateškim dokumentima. Nacionalna strategija prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih od 2009. do 2012.13 godine u Hrvatskoj istekla je a nova još nije donijeta.

9 http://www.uredzadroge.hr/wp-content/uploads/2012/06/Nacionalni_program_ prevencije_ovisnosti_s_koricom.pdf 10 http://msb.gov.ba/dokumenti/strateski/?id=341911 http://www.msb.gov.ba/dokumenti/strateski/default.aspx?id=6126&langTag=bs-BA 12 http://www.djeca.rs.ba/uploaded/Strategija%20nadzora%20nad%20opojnim%20 drogama%20i%20suzbijanje%20zloupotreba%20opojnih%20droga%20u%20RS.pdf 13 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_98_2481.html

9

I ova je strategija značajnu ulogu namijenila školi kroz provedbu preventivnih školske programe u svrhu prepoznavanja modela dobre prakse, te su istaknuti sustav socijalne skrbi i zdravstveni sustav.

Na državnoj razini u Bosni i Hercegovini donijeta je Strategija protiv maloljetničkog prestupništva u BiH (2006 – 2010)14. Jedan od pet navedenih strateških ciljeva je „obezbijediti sprovođenje aktivnosti usmjerenih na pro-mociju prevencije uz paralelno donošenje Programa prevencije maloljetničkog prestupništva za BiH, koji bi predstavljao okvir za rad na prevenciji na en-titetskim, kantonalnim i opštinskim nivoima“. Analiza realiziranih aktivnosti predviđenih ovom strategijom iz 2012. godine pokazuje da su programi prevencije donijeti u malom broju općina i u Distriktu Brčko. Novi strateški dokument pod naslovom Djeca u sukobu sa zakonom u Bosni i Hercegovini 2011-2014 (Strateško usmjeravanje aktivnosti) izrađen je 2011 godine, ali nije usvojen. Jedan od pet strateških ciljeva ovog dokumenta je preventivna djelatnost, operacionalizirana kroz niz mjera i aktivnosti koje obuhvaćaju sve relevantne dionike i sektore.

Niz drugih strateških dokumenata i akcijskih planova na nacionalnim i re-gionalnim razinama, poput strategija za djecu, mlade, strategija i planova u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi te obrazovanju, također su u vezi sa prevencijom ovisnosti i poremećaja ponašanja kod djece i mladih. Ovdje smo pokušali sis-tematizirati dokumente koji su sa domenom protokola u izravnoj vezi.

14 http://www.mhrr.gov.ba/PDF/default.aspx?id=182&langTag=bs-BA10

IV RESURSI PO ZAJEDNICAMA

Na sljedećim stranama prikazani su resursi, njihovi kontakti i njihove postojeće i moguće veze u lokalnim zajednicama u području provedbe projekta. Radi lakšeg snalaženja resursi koji su u istoj zemlji označeni su kružnim oblicima a resursi u susjednoj zemlji pravokutnim oblicima.

Različiti sektori označeni su različitim bojama:

ZDRAVSTVO crvenom

SOCIJALNA SKRB / RAD narančastom

TIJELA LOKALNE SAMOUPRAVE zelenom

POLICIJA plavom

OBRAZOVNE I KULTURNE INSTITUCIJE žutom

ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA ljubičastom

Punim linijama označene su postojeće poveznice, formalne i neformalne, a isprekidanim poveznice za koje Tim procjenjuje da ih je poželjno uspostaviti.

11

BOSANSKA KRUPA

Općina Bosanska Krupa smještena je u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u srednjem Pounju s obje strane rijeke Une, u Unsko- sanskom kantonu čiji je centar Bihać. Prostire se na 556 km² i broji oko 32 500 stanovnika. Jezgro općine Bosanska Krupa broji oko 15 500 stanovnika.Na području općine Bosanska Krupa djeluje sedam obrazovnih ustanova: 4 osnovne i 2 srednje škole – Opća gimnazija i Srednja mješovita škola. U Bosanskoj Krupi radi i jedna privatna škola za visoko obrazovanje. U Osnovnim i srednjim školama pored nastavnika aktivnostima prevencije i unapređenja mentalnog zdravlja bave se pedagozi ili ped-agozi – psiholozi. Isključivo psihologa nema. Dječji vrtić u Bosanskoj Krupi 2013. godine primao je 55 djece, sa kojima radi 7 odgajatelja i jedan zdravstveni djelatnik. Prima-rna zdravstvena zaštita korisnicima se pruža u okviru Doma zdravlja koji pored sjedišta ustanove ima osam terenskih ambulanti. U dvije terenske ambulante organizirana je služba obiteljske medicine, rad stomatologa, hematološki laboratorij, patronažna služba, dok u ostalim ambulantama liječnik dolazi jednom tjedno. Dom zdravlja ima psihijatra, koji će raditi i u Centru za mentalno zdravlje koji je u formiranju. Centar za socijalni rad u Bosanskoj Krupi ima 8 djelatnika, od čega tri socijalne radnice, logopeda i pravnika. U lokalnoj samoupravi u tijeku je imenovanje osobe koja će biti zadužena za osmišljavanje i provođenje lokalnih politika za mlade. Također postoji i Vijeće mladih koje okuplja tri udruženja mladih - Conventus, Krupljani.ba i Demokratski centar Nove nade. Od organizacija civilnog društva aktivno radi i Crveni križ. Stanica policije ima policajca u zajednici koji sudjeluje u preventivnim aktivnostima.

ANALIZA PROBLEMA

Problem pijenja djece i mladih sve je prisutniji, a dobna granica sve niža. Rezultati istraživnja na uzorku od 117 mladih (učenika gimnazije od prvog do četvrtog razreda) pokazuju da 51% mladi ne pije nikako, 14% pije, ali se ne opijam,18% pije nekoliko puta godišnje (praznici i proslave),11% jedanput do tri puta mjesečno (tulumi, proslave) i 6 % tri ili više puta tjedno. Eksperimentiranje sa narkoticima kod djece i mladih također je prisutno. U istom istraživanju je 13 % ispitanih mladih izjavilo da je uzimalo neku od droga. Od tog postotka, 8% nije nastavilo sa uzimanjem droge, 2% je uzimalo 2-3 puta godišnje, 2% je uzimalo 2-3 puta mjesečno, a 1 % svaki dan. Interesantno je navesti da su svi mladi koji su koristili drogu to činili u društvu, nikad sami, a najčešći razlozi koji su ih naveli na uzimanje su problemi s kojima se suočavju, utjecaj vršnjaka i znatiželja. Nasilja djece i mladih je sve prisutnije obrazac ponašanja. Jedno od istraživanja na uzorku od 100 učenika gimnazije je pokazalo da je 18% učenika doživjelo neki od oblika nasilja. Najučestaliji oblici nasilja su ismijavanje, vrijeđanje, nazivanje pogrd-nim imenima, ogovarnje, guranje i udaranje, omalovažavanje na temelju porijekla i isključivanje iz grupe vršanjaka. Počinitelji nasilja su uglavnom vršanjaci ili nešto stariji učenici, a nasilje se najčešće događa u učionicama, školskom dvorištu, školskom hod-niku, školskomWC-u, na putu od kuće do škole.Zbog učestalog nasilja u školi, a s ciljem što efikasnijeg djelovanja na razini Unsko – sanskog kantona izrađen je Protokol o postupanju u slučajevima nasilja koje uključuje djecu. Potpisnici protokola su Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo zdravstva i soci-jalne politike i Ministarstvo unutarnjih poslova.

12

Centar za mentalno zdravlje

Bosanska Krupa (u formiranju)

Srednja mješovita škola „Safet Krupić„ pedagog-‐psiholog +38737471077

Stanica policije policajac uzajednici +38737471125

CZSR Bosanska Krupa direktor

+387 37 471 009

Dom zdravlja Bosanska Krupa

Obiteljska medicina +38737471048 neuropsihijatar +38737471047

Kantonalna bolnica Bihać pedijatrija

+38737318864 psihijatrija

+38737318800

Lokalna akciona grupa Una-‐Sana kontakt osoba +38737684112

Općina Bosanska Krupa služba za opću uparvu u društvene djelatnosti

+38737471 088 Vijeće mladih kontakt osoba +38761603745

Prva osnova škola pedagog

+387 37 471 107 Druga osnovna škola

pedagog +387 471 066 JU OŠ Jezerski

pedagag +387 37 481 063

OŠ Otoka pedagog

+38737477003

+387

kontakt: Opća Gimnazija

kontakt;

Klinički centar Sarajevo Odjeljenje za dječiju adolescentnu

psihijatriju +38733297621

PS Novi Grad

policajac u zajednici +38765653310 PS Kostajnica

policajac u zajednici +38752663122

Policijska postaja Dvor (HR) policajac u zajednici

+38544560022 Policijska postaja

Hrvatska Kostajnica (HR) policajac u zajednici

+38544560739

Lokalna akcijska grupa UNA (HR) kontakt osoba: +385981645915

Općina Dvor (HR) Odjel za društvene djelatnosti i

komunalno redarstvo +38544525289

Opština Novi Grad službenik za mlade +38766495957

Opća gimnazija „Bosanska Krupa“ pedagog-‐psiholog +38737 471 05

DVOR

Općina Dvor nalazi se u južnomu dijelu Banovine (Sisačko-moslavačka županija), obuhvaća južni dio Zrinske gore i južni dio hrvatskoga Pounja te leži na lijevoj obali ri-jeke Une. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Dvor ima 5.570 stanovni-ka, raspoređenih u 64 naselja. Čak 28,59% stanovnika prema posljednjem popisu starije je od 65 godina. U Dvoru radi dječji vrtić „Sunce“ koji pohađa 25-tero djece. U ovoj predškolskoj ustanovi stručni rad obavljaju dvije odgajteljice. Osnovnu školu u Dvoru, sa područnom školom u Rujevcima, u 2013. godini pohađalo je 197 učenica i učenika. U školi radi 26 nastavnika, 1 stručni suradnik-pedagog i knjižničar. Primarna zdravstvena skrb u Dvoru pruža se u ispostavi Doma zdravlja Sisak, u kojoj rade 3 liječnika obiteljske medi-cine i 3 medicinske sestre i 1 patronažna sestra. Usluge jednom tjedno ili jednom u dva tjedna pružaju liječnici specijalisti: ginekolog i pedijatar, koji pokrivaju nekoliko ispostava Doma zdravlja Sisak. U sustavu socijalne skrbi u Dvoru radi podružnica Centra za socijalnu skrb Hrvatska Kostajnica, u kojem stručne usluge pružaju dvije socijalne radnice. Policijska postaja u Dvoru ima jednog policajaca u zajednici, koji sudjeluje u poslovima prevencije. Policajac u zajednici također sudjeluje u radu lokalnog Vijeća za prevenciju, u kojem sudjeluju i predstavnici lokalne samouprave, sudbene vlasti i pravosuđa, Centra za socijalnu skrb, Osnovne škole, zdravstva i lokalnih organizacija civilnog društva.Od organizacija civilnog društva koje se bave ili se mogu baviti pre-vencijom i unapređenjem mentalnog zdravlja u Dvoru rade: Klub žena Dvor čije je područje rada socijalno i ekonomsko osnaživanje žena, očuvanje i promocije tradicijske baštine i neformalnaedukacija; Udruga roditelja “Sretno dijete” koja se bavi podrškom obiteljima i djeci te povezivanjem obitelji i škole; Društvo Crvenog križa u Dvoru bavi se humanitarnom djelatnošću te pruža usluge starim osobama; Srpski demokratski forum bavi se zaštitiom i unapređenjem ljudskih prava; Osim Crvenog križa organi-zacije civilnog društva u Dvoru nemaju zaposlenih djelatnika, ali predstavljaju snažan potencijal za okupljanje volontera i provedbu projekata i programa u području preven-cije i unapređenja mentalnookupljanje volontera i provedbu projekata i programa u području prevencije i unapređenja mentalnog zdravlja.

ANALIZA PROBLEMA

Na području Dvora najviše je izražen problem pijenja kod djece i mladih. Problem ove vrste je uvijek bio prisutan i u obiteljima, osobito u ovakvim ruralnim sredinama. Zbog toga se pojačano radi na prevenciji u osnovnoj školi. Kroz rad Vijeća za prevenciju održana je radionica s ugostiteljima i trgovcima kako bi im se dodatno skrenula pozo-rnost na zabranu prodaje alkoholnih pića maloljetnicima. Da i stanovnici prepoznaju alkoholozam kao problem u ovoj sredini ukazuje i anketa koju je provelo Vijeće za pre-venciju u kojoj su ispitanici kao najveći problem po osjećaj sigurnosti u Dvoru istaknuli pijance. U Dvoru nisu zabilježeni zvanični slučajevi eksperimentiranja s narkoticima kod mladih no nezvanični podaci govore da takvog ponašanja ima, posebno konzumiranja marihuane.

14

Općina Dvor načelnik

+38544525282 Odjel za društvene djelatnosti

i komunalno redarstvo +38544525289

Vijeće za komunalnu prevenciju

Savjet mladih +385989191434

Policijska postaja Dvor policajac u

zajednici +38544560022

Dom zdravlja Sisak-‐ Ispostava Dvor ambuanta opće

medicine +38744871176

CZSS H. Kostajnica ravnatelj:

+38544851333 Podružnica Dvor +38544871130

Osnovna škola Dvor

ravnatelj +38544871095

Klub žena Dvor +38544871904

Općinsko društvo Crvenog križa

Dvor +38544871132

Opština Novi Grad (BiH) načelnik +38752751247

Odjelјenje za društvene djelatnosti +38752720450

službenik za mlade +38766495957 Tim za borbu protiv narkomanije,

alkohola i pušenja +38765653310

ZZJZ SMŽ Sisak Odsjek za

mentalno zdravlje +38544567161

PS Novi Grad (BiH) kontakt policajac +38765653310

OŠ „Vuk Karadžić“ +38752751052 OŠ „Sveti Sava“ +38752751654

OŠ „Branko Ćopić“ +38752485267 OŠ „Dragan Vujanović“ +38752483019 Gimnazija „Petar Kočić“ +38752751839 Srednja škola „Đuro Radmanović“

+38752751230

Centar za mentalno zdravlje Novi Grad (BiH) kontakt +38752752231

CZSR Novi Grad (BiH) direktor

+38752720420

Opća bolnica „Dr. Ivo Pedišić“, Sisak

pedijatrija +38544553294 psihijatrija +38544553213

p

SŠ Hrvatska Kostajnica ravnatelj

+38544554427 pedagog

+385554423

15

NOVI GRAD

Novi Grad se nalazi na sjeveru Bosne i Hercegovine, na ušću Sane u Unu. Po službenom popisu stanovništva 2013. godine Opština Novi Grad ima 28.799 stanovnika, raspoređenih u 48 naselja, od kojih je jedno gradsko (Novi Grad), četiri mješovita a os-talo su ruralna naselja. Novi Grad bilježi pad prirodnog priraštaja, negativni migracijski saldo i starenje stanovništva. Na području Novog Grada postoje četiti osnovne škole, od kojih dvije gradske te svaka ima pedagoga a jedna i psihologa. Gimnaziju „Petar Kočić“ pohađa oko 350 učenika, a gimnazija ima pedagoga i psihologa. Srednju stručnu školu „Đuro Radmanović“ u 2013/214 godini pohađao je 721 učenik, sa kojima pored nastavnika radi jedan ped-agog i jedan psiholog. Srednje škole u Novom Gradu zbog blizine pohađaju i brojni učenici iz Dvora u susjednoj Hrvatskoj. Dječji vrtić „Pčelica Maja“ ima 6 vaspitača od-gajatelja i jednog pedagoga. Primarna zdravstvena zaštita pruža se u Zdravstvenoj ustanovi Dom zdravlja, u čijem sklopu radi 15 ambulanti obiteljske/porodične medi-cine, 7 specijalističkih ambulanti i 5 stomatološki ambulanti. Kao jedna od službi Doma zdravlja u Novom Gradu funkcionira Centar za mentalno zdravlje koji ima jednog psihi-jatra, jednog psihologa te dvije medicinske sestre. Usluge u sustavu socijalne skrbi pruža Centar za socijalni rad koji ima 4 socijalna radnika i jednog pedagoga. Policijska stanica ima policajca u zajednici, a u preventivne aktivnosti je uključena i kroz sudjelo-vanje u multisektorskom Timu za borbu protiv nakomanije, alkohola i pušenja, koji funkcionira u okviru lokalne samouprave. U Novom Gradu su aktivne brojne organi-zacije civilnog društva koje su resurs za programe i aktivnosti unapređenja mentalnog zdravlja različitih kategorija krajnjih korisnika. Među njima je Udruženje građana „Dar prirode“, Omladinski savjet Opštine Novi Grad, humanitarne organizacije Crveni krst i Crveni polumjesec.

ANALIZA PROBLEMA

Problem pijenja kod mladih u Novom Gradu poprilično je rasprostranjen. Mladi uglavnom uslijed nedostatka novca kupuju alkoholna pića u trgovinama i podrumi-ma pića bez ikakve kontrole nadležnih organa, konkretno inspekcijskih, jer prodavači uglavnom ne traže na uvid dokumente prilikom kupovine. Kao jedan od problema koji odvodi do opijanja mladih jeste i nedostatak kulturnih i sportskih sadržaja na području lokalne zajednice, te su njihov glavni način provođenja slobodnog vremena izlasci uz konzumiranje alkoholnih pića. Što se tiče narkotika, policija bilježi slučajeve mla-dih konzumenata opojnih droga i uhićenja dilera droga maloljetnicima. Uglavnom se radi o marihuani koju konzumiraju u kombinaciji sa alkoholom. Nasilničko i vandalsko ponašanje, tučnjave i krađe uglavnom su povezani sa konzumiranjem alkohola. Gotovo u svakom slučaju u kojem je intervenirala policija radilo se o mladim osobama u pija-nom stanju. Trendovi pokazuju da će se, na žalost, problemi povezani sa konzumiran-jem alkohola i droga u budućnosti samo povećavati uslijed sveopće krize u društvu te krize vrijednosti.

16

17

PS Novi Grad kontakt policajac

+38752754054

PS Bosanska Krupa

policajac u zajednici

+38737471125

Općina Bosanska Krupa

društvene djelatnosti

+38737471088

CZSR Novi Grad direktor +38752720420

CZSS H. Kostajnica (HR)

ravnatelj +38544851333 Podružnica Dvor +38544871130


Novi Grad kontakt

+38752752231

KC Banja Luka kontakt

+38751342800

OŠ „Vuk Karadžić“ +38752751052

OŠ „Sveti Sava“ +38752751654 OŠ „Branko Ćopić“ +38752485267

OŠ „Dragan Vujanović“ +38752483019

Gimnazija „Petar Kočić“ +38752751839

Srednja škola „Đuro Radmanović“ +38752751230

Bosanska Krupa Prva OŠ +38737471107 Druga OŠ +387471066 OŠ Otoka +38737477003 OŠ Jezerski +38737481063

Opća gimnazija +38737471057

MSŠ „Safet Krupić“ +38737471077

Općina Dvor (HR) načelnik

+38544525282 Odjel za društvene djelatnosti i

komunalno redarstvo +38544525289


Policijska postaja Dvor (HR) policajac u zajednici

+38544560022

Kantonalna bolnica Bihać

pedijatrija +38737318864 psihijatrija

+38737318800

Dom zdravlja Novi Grad kontakt

+38752752231

Opština Novi Grad načelnik +38752751247 Odjelјenje za društvene

djelatnosti +38752720450

službenik za mlade +38766495957

Tim za borbu protiv nakomanije, alkohola i

pušenja kontakt +38765187113

NVO „Dar Prirode“ Kontakt

+38765695924

HRVATSKA KOSTAJNICA

Hrvatska Kostajnica nalazi se na jugoistočnom rubu središnje Hrvatske, na granici s Bosnom i Hercegovinom u dolini rijeke Une. Grad Hrvatska Kostajnica danas obuhvaća sedam naselja. Prema popisu stanovništva iz 2011 godine u Gradu Hrvatskoj Kostajnici živi 2.756 stanovnika. Hrvatska Kostajnica bilježi snažan trend depopulacije i starenja stanovništva u ratnom i poratnom razdoblju ali i danas. Udio stanovništva starijeg od 65 godina je 27,1%. Dječji vrtić „Krijesnica“ ima kapacitet za oko 50 djece sa kojima radi 7 odgajateljica. U Hrvatskoj Kostajnici rade osnovna i srednja škola. Osnovna škola Davorina Trsten-jaka u Hrvatskoj Kostajnici sa područnom školom (I do IV razreda) u Graboštanima u školskoj 2013/14 godini imala je 271 učenika, sa kojima radi 8 učitelja, 20 predmet-nih nastavnika, 1 stručni suradnik pedagog i dva knjižničara. Srednja škola Ivana Trn-skog ima trogodišnje obrazovne profile krojač i stolar te četvorogodišnje ekonomist, šumarski tehničar i program opće gimanzije. Školu pohađa 294 učenika sa kojima radi 30 nastavnika, pedagog, psiholog i knjižničar. Zdravstvena skrb pruža se u ispostavi Doma zdravlja Sisak u kojoj rade dva liječnika obiteljske medicine, dvije medicinske i jedna patronažna sestra te specijalisti ginekolog, pedijatar i specijalist školske medi-cine koji usluge pružaju periodično. Centar za socijalnu skrb u Hrvatskoj Kostajnici raspolaže sa 5 socijalnih radnika, jednim psihologom i jednim pravnikom. Policijska postaja u Hrvatskoj Kostajnici ima jednog policajca u zajednici koji je angažiran na poslovima prevencije. Civilno društvo u Hrvatskoj Kostajnici slabo je razvijeno te se u aktivnosti prevencije i unapređenja mentalnog zdravlja mogu uključiti Gradsko društvo Crvenog križa, koji ima zaposlenu jednu osobu ali može regrutirati veliki broj volontera te udruga žena Kostajnički sokol koja se bavi očuvanjem tradicije i osnaživanjem žena a okuplja oko 50 članica.

ANALIZA PROBLEMA

Prema podacima centra za socijalnu skrb i policije kod mladih u Hrvatskoj Kostajnici izražen je problem konzumacije alkohola iako je mali broj zvanično prijavljnih slučajeva uglavnom u vezi narušavanja javnog reda i mira u zoni ugostiteljskih objekata. Pro-blem ekscesivnog pijenja kod mladih naročito je izražen u dane vikenda (noćni izlasci). Nema učinkovitih preventivnih programa, osim policije koja ima povremene akcije i ciljane obilaske na terenu, druge institucije slabo su uključene u neku širu kampanju i provedbu nadzora. Centar za socijalnu skrb u sporadičnim slučajevima ima savjeto-davnu ulogu. Problem predstavlja i to što je kod roditelja uočena određena razina tol-erancije na „manju“ konzumaciju alkohola kod mladih. Policija također ima u svojoj evidenciji i slučajeve eksperimentiranja sa narkoticima kod mladih iako ne značajnije izražen. Najčešće se radi o konzumaciji marihuane. U Centru za socijalnu skrb nema registriranih djece i mladih konzumenata ili liječenih ovisnika. Prema podacima centra za socijalnu skrb i policije evidentan je i problem nasilničkog ponašanja i krađa gdje su počinitelji djeca i mladi te se bilježi porast ovakvih slučajeva u posljednjih nekoliko godina. Najčešće prijave dolaze od lokalnih škola, te se u suradnji policije, škole i CZSS obrađuju pojedini slučajevi i poduzimaju potrebne radnje iz nadležnosti svakog tijela.

18

19

KOSTAJNICA

Opština Kostajnica smještena je na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na desnoj obali rijeke Une (oko 40 km od njenog ušća u rijeku Savu). Prema dostup-nim statističkim podacima na području Opštine Kostajnica živi oko 7800 stanovnika. Opštinu čini 12 naseljenih mjesta (uključujući grad) sa 1800 kućanstava. Iako je najveći dio opštine ruralno područje, najveći broj stanovnika živi u Kostajnici, koja je adminis-trativni centar opštine. Osnovno obrazovanje je organizirano u osnovnoj školi „Petar Mećava“ i u jednoj područnoj seoskoj školi. U školu je upisano 408 djece, a nastavu drži 30 učitelja i nastavnika a stručni suradnici su pedagog i psiholog. Broj upisanih u prvi razred os-novne škole se svake godine smanjuje. Srednjoškolski centar Kostajnica pohađa 304 učenika u 14 razrednih odjeljenja i 5 usmjerenja. Oko 40% srednjoškolaca upisuje se u više i visoke škole. Srednja škola ima jednog stručnog suradnika pedagoga. Primarna zdravstvena zaštita pruža se u okviru Doma zdravlja koji ima pet timova porodične/obiteljske medicine te higijensko-epidemiološka služba. Liječnici specijalisti – gine-kolog, pedijatar, internist na raspolaganju su jednom tjedno. Centar za socijalni rad u Kostajnici ima jednog socijalnog radnika i jednog pedagoga. Policija sudjeluje u pre-ventivnim aktivnostima preko policajca u zajednici. Na području opštine Kostajnica ak-tivno je nekoliko organizacija civilnog društva koje su potencijalni resurs za prevenciju i unapređenje mentalnog zdravlja u zajednici. Udruženje za pomoć osobama sa poseb-nim potrebama „Nada“ radi sa djecom sa teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima i jednom tjedno održava radionice za djecu. Aktivno je i udruženje mladih Fenix.

ANALIZA PROBLEMA

Prema nezvaničnim podacima iz zdravstvene i socijalne skrbi problem pijenja postaje popularni način ponašanja mladih u Kostajnici jer na taj način pokazuju svoj stav ako se podcjenjuju njihove emocije i ako su bez nadzora roditelja ili su sami roditelji toler-antni prema njihovom pijenju. Anketa provedena na 90 ispitanika pokazuje da je njih 89 probalo alkohol a 12 redovito pije. Najčešći motivi su vršnjački pritisak i potraga za zadovoljstvom. Roditelji kao model ponašanja značajno utječu na (ne)pijenje mladih. Iako statističkih podataka nema suradnici koji su sudjelovali u izradi protokola nemaju podataka o patološkim stanjima kao posljedice redovnog uzimanja narkotika. Ankete na srednjoškolskoj populaciji godore o sporadičnim slučajevima eksperimentiranja sa narkoticima. Značajan faktor je (ne)dostupnost droga. Problemi tučnjave, nasilničkog ponašanja, krađe, vandalizama u ovoj zajednici su u porastu. U funkcionalno i struk-turalno izmijenjenim obiteljima roditelji potiču djecu da nasilničkim ponašanjem rješavaju sporove i probleme. Nasilničko ponašanje roditelja i ovdje je važan faktor. Također, nedovoljno prostora i sadržaja za svrsishodni društveni život mladih utječe na trendove pijenja i neprihvatljivih oblika ponašanja kod mladih.

20

21

HRVATSKA DUBICA

Općina Hrvatska Dubica nalazi se uz lijevu obalu rijeke Une, između općina Jasenovac i Sunja, te grada Hrvatska Kostajnica. U šest naselja koja obuhvaća, po popisu iz 2011. godine živi 2089 stanovnika. Osnovnu školu „Ivo Kozarčnin“ u Hrvatskoj Dubici pohađa oko 160 učenika. U školi radi 5 učitelja razredne nastave, 16 nastavnika predmetne nastave, stručni suradnik peda-gog, knjižničar te defektolog sa nepunim radnim vremenom. U Hrvatskoj Dubici nema dječjeg vrtića niti srednjoškolskih ustanova. Primarnu zdravstvenu zaštitu pruža am-bulanta obiteljske medicine u kojoj rade liječnica i medicinska sestra, a periodično su školskoj djeci dostupne usluge liječnika školske medicine. Hrvatska Dubica nema Cen-tar za socijalnu skrb, odnosno usluge u sustavu socijalne skrbi pruža Centar za socijalnu skrb Hrvatska Kostajnica sa ljudskim resursima koji su na raspolaganju. Za područje Hr-vatske Dubice nadležna je policijska postaja Hrvatska Kostajnica, koja u okviru projekta „Policija u zajednici“ ima policajca u zajednici koji je zadužen za područje koje pripada općini Hrvatska Dubica. Policajac u zajednici sudjeluje u preventivnim aktivnostima kao član lokalnog Vijeća za prevenciju. U Hrvatskoj Dubici, od organizacija civilnog društva koje su potencijalni resurs za unapređenje i prevenciju mentalnog zdravlja, funkcionira Dubičko udruženje žena „DUŽ“. Misija „DUŽ“-a je unapređivanje ekonomskog i kul-turnog razvoja općine Hrvatska Dubica kroz socio-ekonomsko osnaživanje žena. „DUŽ“ okuplja oko 50 članova i članica.

ANALIZA PROBLEMA

Nezaposlenost i siromaštvo ključni su uzroci većine problema djece i mladih u Hr-vatskoj Dubici. Samo 21% stanovništva su djeca i mladi od 10 do 29 godina života. Hrvatska Dubica ruralno je područje, slabo povezano javnim prijevozom kako unutar Općine tako i sa drugim zajednicama, što je karakteristično za sve lokalne zajednice na hrvatskoj strani Une. Djeci i mladima kronično nedostaje sadržaja i mjesta na kojima se mogu družiti, socijalizirati, konstruktivno provoditi slobodno vrijeme i zabavljati. Vezano uz domenu ovog protokola najizraženiji je problem pijenja i alkoholozima kod djece i mladih. Provođenje vremena u malobrojnim kafićima uz konzumiranje alko-hola te opijanje po kućama i javnim površinama učestalo je ponašanje mladih u ovoj zajednici. Uz to, pijenje alkohola kao prihvatljiv model ponašanja sastavni je dio sva-kodnevnog obiteljskog života većine djece i mladih. Zato ne čudi da mladi i u ovoj za-jednici u ranoj dobi počinju konzumirati alkohol i tome se uglavnom ne pridaje posebni značaj. Eksperimentiranje sa drogama nije zvanično zabilježeno a vjerojatni razlog je slaba dostupnost zbog prometne izoliranosti. Naslilničko ponašanje, vandalizam i drugi vidovi neprihvatljivog ponašanja za sada ne predstavljaju značajan problem kod djece i mladih u zajednici.

22

23

Ambulanta opće medicine

Hrvatska Dubica + 38544855027

CZSS HRVATSKA

KOSTAJNICA ravnatelj

+38544851333

Općina Hrvatska Dubica

+38544855002

OŠ Hrvatska Dubica, pedagog

+38544525546

Liječnik školske

medicine, Novska

Građanska inicijativa „Moj

grad Sisak“ +38544531025

Dubičko udruženje žena

„DUŽ“, predsjednica

+38544855311

Omladinski centar UNA,

Kozarska Dubica (BiH)

+38766447969

Dnevni centar za prevenciju

naprihvatljivog ponašanja Kozarska

Dubica (BiH) 066/447-‐969

Knjižnica i čitaonica u H. Dubici

+38544855411

Policijska postaja Hrvatska

Kostajnica kontakt policajac +38544560739

ZZJZ SMŽ Sisak Odsjek za mentalno zdravlje

+38544567161

Dom zdravlja Kozarska Dubica

(BiH) +387 52 411 035

Opća bolnica „Dr. Ivo Pedišić“, Sisak

pedijatrija +38544553294

psihijatrija +38544553213

PS KOSTAJNICA (BiH) kontakt

policajac +38752663122

Opština Kozarska Dubica (BiH)

Odjeljenje za privredu i društvene djelatnosti

+38765484486

KOZARSKA DUBICA

Opština Kozarska Dubica smještena je u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na granici sa Hrvatskom, na desnoj strani rijeke Une. Prema procjenama u Kozarskoj Dubici je oko 34000 stanovnika, od čega oko 12000 gradskog stanovništva.Na području opštine postoji jedna predškolska ustanova, dječji vrtić „Pčelica“ u kojem je u 2013 bilo 105 djece. U vrtiću radi 8 stručnih djelatnika. U tri centralne osnovne škole u Kozarskoj Dubici i osam područnih ima oko 1800 učenika. U ovim trima školama radi 7 pedagoga i 2 psihologa. Mješoviti srednjoškolski centra „Nikola Tesla“ pohađa 608 učenika: gimnazijalci, ekonomski tehničari, poslovno-pravni tehničari, poljoprivredni tehničari, tehničari drumskog saobraćaja, turistički tehničari, automehaničari, insta-lateri i frizeri. Pored nastavnika u ovoj ustanovi zaposleni su stručni suradnici peda-gog i psiholog. U okviru Doma zdravlja „Kozma i Damjan“ organizirana je primarna zdravstvena zaštita u okviru 16 timova i dvije ambulante porodične/obiteljske medi-cine a dostupni su i liječnici specijalisti. U okviru Doma zdravlja radi Centar za mentalno zdravlje. Usluge socijalne skrbi pruža Centar za socijalni rad u kojem radi 5 socijalnih radnika, jedan pedagog-psiholog i 2 pravnika. Policijska stanica u Kozarskoj Dubici pro-vodi preventivne programe i program policije u zajednici. U Kozarskoj Dubiia postoje dvije ustanove kulture: Centar za informisanje i kulturu, koji realizira veliki broj ma-nifestacija (na godišnjem nivou više od 30) i Narodna biblioteka. Pored toga, oko 20 sportskih organizacija provodi različite vrste aktivnosti. Organizacije civilnog društva koje su aktivne u području unapređenja mentalnog zdravlja su Omladinski centar UNA koji pruža različite usluge i sadržaje djeci i mladima te Udruženje porodica djece sa posebnim potrebama „Rastimo zajedno“. U suradnji lokalne samouprave, Centra za socijalni rad i Omladinski centar pokrenut je projekt Dnevnog centra za prevenciju ne-prihvatljivog ponašanja.

ANALIZA PROBLEMA

Kao i u drugim lokalnim zajednicama najčešći oblik neprihvatljivog ponašanja je pijenje djece i mladih. Mladi koji povremeno ili redovito piju potječu i iz funkcion-alnih i iz disfunkcionalnih obitelji. Lokalni centar za socijalni rad, prema dostupnim podacima i evidencijama, nema zabilježenih slučajeva djece i mladih koji imaju prob-lema sa narkoticima, što ne znači da mladi ne esperimentiraju sa drogama. Problemi u ponašanju – tučnjave, nasilničko ponašanje, krađe, vandalizam kontinuirano se po-javljuju u evidenciji Centra za socijalni rad i uglavnom se radi o djeci i mladima recidi-vistima, koji potječu iz disfunkcionalnih obitelji bez odgovarajućih modela rješavanja problema i kontrole impulsa. Bitno je istaći da je stvaran broj i problem daleko veći, jer mnogi slučajevi nisu evidentirani u sustavu sigurnosti ili socijalne skrbi. Za prevla-davanje problema neprihvatljivog ponašanja djece i mladih neophodno je osnaživati obitelji, kreirati alternativne oblike dnevnog zbrinjavanje djece sa teškoćama te sadržaja i aktivnosti kojima se jačaju prosocijalne norme ponašanja. Međusektorska i međuinstitucionalna suradnja ključnja je za postizanje ovog cilja.

24

25

Opština Kozarska Dubica, Odjeljenje za privredu i društvene

djelatnosti +38765484486 Budžet za inkluziju Agencija za lokalni

razvoj

NGO Rastimo zajedno za djecu s

posebnim potrebama 065/046-‐118


Kozarska Dubica +38766044606

Dom zdravlja Kozarska Dubica kontakt osoba +38752416395

Dnevni centar za prevenciju

naprihvatljivog ponašanja

+38766447969

SŠ Nikola Tesla +38765635-‐037 OŠ Sveti Sava +38765821-‐942

OŠ Vuk Karadžić +38766632966

OŠ Majka Knežopoljka +38765673696

Omladinski centar Una

+38766447969

Policijska stanica Kozarska Dubica, kontakt policajac

+387657784400

CZSR Kozarska Dubica

socijalni radnik +38752416755

CZSR Kostajnica Centar za socijalni rad Kostajnica socijalni radnik

+38752664350

Policijska postaja H. Kostajnica (HR) kontakt policajac +38544560739

Grad Hrvatska Kostajnica (HR)


predsjednik vijeća +38544551551

Općina Hrvatska Dubica (HR)

načelnik +38544855002

CZSS Hrvatska Kostajnica (HR) ravnatelj:

+38544851333

Lokalna akcijska grupa UNA (HR) kontakt osoba +385981645915

JASENOVAC

Općina Jasenovac smještena je na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Sisačko-moslavačke županije, na ušću rijeke Une u Savu. U Sisačko-moslavačkoj županiji najveća je depopu-lacija stanovništva na području općine Jasenovac u odnosu na 1991. godinu (cca 30%). Po popisu stanovništa 2011. godine na području općine Jasenovac živi 1997 stanovni-ka. Veliki postotak stanovništva, veći od 60% su osobe starije od 60 godina.Osnovnu školu u Jasenovcu u 2013./2014. godini imala je 143 učenika u matičnoj školi u Jasenovcu i u područnoj školi u naselju Puska. U školi radi 6 učitelja razredne nastave, 20 nastavnika predmetne nastave te stručni suradnik pedagog sa nepunim radnim vre-menom. Općina Jasenovac nema dječji vrtić niti srednju školu. Primarna zdravstvena zaštita pruža se u ordinaciji obiteljske medicine koja funkcionira u okviru Doma zdrav-lja Kutina, Ispostava Novska. Ordinacija obiteljske medicine u Jasenovcu ima jednog liječnika i dvije medicinske sestre. Periodično je djeci školske dobi dostupan liječnik školske medicine. Nadležni centar socijalne skrbi nalazi se u Novskoj te socijalne usluge nisu dostupne korisnicima u samom mjestu. Nadležna policijska postaja je također u Novskoj, no u okviru projekta Policija u zajednici, područje Općine Jasenovac ima svog kontakt policajca koji je uključen u preventivne aktivnosti kao član općinskog Vijeća za prevenciju. U Jasenovcu radi nekoliko organizacija civilnog društva koje prema svojoj djelatnosti i ciljnim skupinama mogu sudjelovati ili biti nositelji aktivnosti unapređenja i prevencije mentalnog zdravlja: udruge žena „Posavka“, „Višnjica“ i „Una“ te udruge mladih „Komarac“ u Jasenovcu i „Krapje“ u istoimenom naselju.

ANALIZA PROBLEMA

Prema nezvaničnim podacima okupljanje u neosvjetljenim javnim prostorima i konzumiranje alkohola postaje izražen problem u ovoj lokalnoj zajednici. Problem se pokušava riješiti osvjetljavanjem površina te obilascima kontakt policajca. Mladi, međutim, brzo nađu novo mjesto gdje se okupljaju te ove mjere ne daju odgovarajuće rezultate. Mladi se opijaju i u privatnim kućama, najčešće vikendom. Konzumiranje alkohola potvrđeno je i na temelju ambalaže koja ostaje za njima. Nema zvanično zabilježenih slučajeva konzumiranja narkotika. Na prostoru oko Osnovne škole Jase-novac nisu uočene osobe koje bi se mogle povezati s pokušajima prodaje narkotika djeci. Osnovna škola Jasenovac i Policijska postaja Novska redovito provode edukaciju djece o štetnostima istih (predavanje, prezentacija rada psa za traženje droga). Iako ev-identiranih konzumenata droga nema, postoje indikacije da mladi eksperimentiraju s narkoticima. Pretpostavka je da se ovo događa također na neosvjetljenim prostorima. U posljednje vrijeme bilježe se i slučajevi vandalizma od strane nepoznatih osoba jer se takvo ponašanje odvija najčešće u noćnim satima kada na ulicama nema nikoga. Ujutro se pronađu razmjeri vandalizma (prevrnuti koševi, razbijena svjetla, razbijene boce, otkinute daske na klupama, uništavanje dječjeg parka, micanje prometnih znakova). Problemi ove vrste češći su za vrijeme zimskih i ljetnjih školskih praznika.

26

27

OSNOVNA ŠKOLA JASENOVAC pedagog

+38544672598 ravnatelj

+38544672155

Centar za socijalnu skrb Novska ravnatelj

+385992123045

ZZJZ SMŽ Sisak

Odsjek za mentalno zdravlje

+38544567161

ZZJZ SMŽ Sisak školska medicina

Tim Novska +38544608931

Policijska postaja Novska

kontakt policajac +38544646438

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež Zagreb +38514862503

Općina Jasenovac Vijeće za komunalnu

prevenciju +38544672005

Dom zdravlja Jasenovac obiteljski doktor

+38544672000

Opća bolnica „Dr. Ivo

Pedišić“, Sisak pedijatrija

+38544553294

Udruga mladih

Krapje predsjednik

098/998-‐1493

Udruga mladih „Komarac“, Jasenovac

098/635-‐308 Omladinski centar UNA, Kozarska Dubica (BiH)

+38766447969

V ČLANOVI PREKOGRANIČNOG TIMA ZA PREVENCIJU (popis i kontakti)

Ime i prezime

Ustanova /organizacija

Radno mjesto

Telefon E-mail

3.

4.

5.

7.

6.

Ivana Mačković Marenić

Dijana Vuković

Milica Ljubičić Kepčija

Slavica Savić

Jasna Borojević

OŠ „Jasenovac” Jasenovac

Centar za socijalnu skrb Hrvatska Kostajnica

Općina Dvor

Centar za socijalni rad, Kostajnica

Dom zdravlja Kostajnica

učitelj raz. nastave

ravnateljica

viša savjetnica

socijalna radnica

dipl. medicinar

+385981727199

+38744851333

+38544525289

+38765401472

+38766228627

1. Perica Markan Policijska postaja Hrvatska Kostajnica

policajac u zajednici

+385995024314 perica6666@[email protected]

2. Zumreta Behrić JU Opća gimnazija Bosanska Krupa

pedagog - psiholog

+38761796680 [email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

8. Angela Dizdar DZ Sisak, Ambulanta Hrvatska Dubica

liječnica +38544855307+38544855027

[email protected]

9. Pero Karan Opština Kozarska Dubica

načelnik odj. za pr. i druš. djel.


10. Dragan Trivanović MUP RS PS Novi Grad

kriminalistički inspektor


11. Suzana Fabijanić Zavod za javno zdravstvo SMŽ

liječnica spec. šk. medicine


12. Nada Uletilović „Zdravo da ste” Banja Luka

izvršna predsjednica


13. Dragana Knezić RCT Zagreb programska koordinatorica


28

VI ZAJEDNIČKI PROTOKOL

O PROJEKTU

Glavni cilj projekta „Mreža za unapređenje mentalnog zdravlja“ je unapređenje prevencije mentalnog zdravlja u zajednici, regionalno i prekogranično na teritoriji Sisačko-moslovačke županije u Hrvatskoj i sjeverozapadne Bosne i Hercegovine.

Specifični ciljevi su:

- poboljšani kapaciteti za prevenciju mentalnog zdravlja u lokalnoj zajednici; - unapređena prevencija zlupotrebe psihoaktivnih supstanci i problema u ponašanju mladih uz pomoć razvoja zajedničkog prekograničnog protokola, i - unaprijeđena razmjena znanja, iskustava, dobre prakse na temu prevencije i promocije mentalnog zdravlja kroz saradnju profesionalaca različitih zvanja.

Projekt se provodi u Hrvatskoj u lokalnim zajednicama Hrvatska Kostajnica, Hrvatska Dubica, Dvor, Donji Kukuruzari i Jasenovac, a u Bosni i Hercegovina u lokalnim zajednicama Kostajnica, Krupa na Uni, Kozarska Dubica, Novi Grad i Bosanska Krupa.

Direktni korisnici projekta su svi profesionalci i aktivisti uključeni u pružanje usluga i provođenje programa i aktivnosti u cilju unapređenja i zaštite mentalnog zdravlja: zdravstveni radnici, odgajatelji/vaspitači u vrtićima, nastavnici, stručni suradnici u školama, socijalni radnici u centrima za socijalni rad/skrb, predstavnici lokalnih samouprava i policije u zajednici, aktivisti i članovi lokalnih nevladinih organizacija.

Indirektni korisnici su svi korisnici usluga prevencije i unapređenja mentalnog zdravlja i ostali stanovnici u ovih deset lokalnih zajednica.

Projekt je trajao 16 mjeseci – od 5.5.2013. do 4.9.2014.

Projekt su implementirali Rehabilitacijski centar za traumu i stres iz Zagreba i Zdravo da ste iz Banjaluke.

Partner na projektu je Zavod za javno zdravstvo Sisačko-Moslavačke županije.

Suradnici na projektu su Udruženje građana ”Dar prirode” iz Novog Grada i Sisačko - moslavačka županija.

KONTAKTI

Rehabilitacijski centar za stres i traumuKvaternikov trg 12, 10 000 Zagreb, Hrvatska

tel/fax: +38514641342e-mail: [email protected]

www.rctzg.hr

Zdravo da steSime Matavulja 2, 78 000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina

tel/fax: +38751218363e-mail: [email protected]

www.zdravodaste.org

Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije Odsjek za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

Ulica kralja Tomislava 1, 44000 Sisak, Hrvatskatel/fax: +38544567161

email: [email protected]

Sisačko-moslavačka županija S. i A. Radića 36, 44 000 Sisak, Hrvatskatel: +38544550111 fax: +38544524158

e-mail: [email protected]

Udruženje građana „Dar prirode” Karađorđa Petrovića 73, 79220 Novi Grad, Bosna i Hercegovina

tel: +38765720420e-mail: [email protected]

Agencija za regionalni razvoj Republike HrvatskeVlaška 108, 10002 Zagreb, Hrvatska

tel: +38516400620 fax: +38516447608e-mail: [email protected]

www.arr.hr

Vijeće ministara BiH, Direkcija za europske integracijeTrg Bosne i Hercegovine 1/XVIII, 71 000 Sarajevo

tel: +38733703154 fax: +38733264330e-mail: [email protected]

www.dei.gov.ba

Zajedničko tehničko tajništvo/sekretarijat za IPA prekogranični program Hrvatska - Bosna i Hercegovina

Račkog 6, 10 000 Zagreb, Hrvatskatel: +38516391904 fax: +3851639 927

e-mail: [email protected]

Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Rehabilitacijskog centra za stres i traumu i „Zdravo da ste”.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz prekograničnog programa Hrvatska - Bosna i Hercegovina.

Documents

Prekogranični protokol za prevenciju ovosnosti i poremećaja u