#EU

Roa

d2Si

biu

„Kad je riječ o obrambenim pitanjima, ne radi se o tome da Europska unija postane alternativni model NATO-a. EU i NATO moraju raditi zajedno i surađivati. U sektoru obrane moramo imati pojačanu suradnju koja je Ugovorom iz Lisabona i predviđena. Osobito u pogledu nabave trebamo više raditi zajedno, a ne jedni protiv drugih, kako bismo i jedni i drugi dobili ono što nam je potrebno.”

Tada kandidat za predsjednika Europske komisije, 15. srpnja 2014.

Danas jamčiti sigurnost znači nositi se s izazovima koje granice ne mogu zaustaviti. S njima se nijedna država ne može nositi sama. Europski građani očekuju zaštitu od Europske unije. U istraživanju Eurobarometra u studenome 2018. tri četvrtine njih odgovorilo je da su za zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku država članica.

VIŠE SMO NAPREDOVALI U PROTEKLIH NEKOLIKO GODINA NEGO U 60 GODINA PRIJE TOGA

Slijedom prijedlogâ Europske komisije, čelnici EU-a dogovorili su se u prosincu 2016. o planu za produbljenje suradnje u području sigurnosti i obrane kako bi EU i njegove države članice postigli neophodnu stratešku autonomiju da bi mogli obraniti svoje zajedničke interese, odgovoriti na vanjske konflikte i krize i pridonositi sigurnosti u našem susjedstvu. Od tada:

EU je osnovao zajednički Europski fond za obranu u svrhu financiranja zajedničkih istraživanja i razvoja.

Dvadeset pet država članica dogovorilo se da će zajednički razvijati obrambene kapacitete kroz Stalnu strukturiranu suradnju (engl. „Permanent Structured Cooperation”, PESCO) i pojačati suradnju u području obrane i sigurnosti.

EU je pojačao suradnju s NATO-om tako da je dosegnula dosad nezabilježenu razinu.

Tri četvrtine Europljana žele zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku.

Prema europskoj obrambenoj uniji Svibanj 2019.

PREMA UJEDINJENIJOJ, SNAŽNIJOJ I DEMOKRATSKIJOJ UNIJI

227 545

1,34 3,3

€ 27,639 € 108,322

178 30

17 1

29 4

20 6

* Broj vrsta sustava naoružanja za odabrane kategorije sustavâ naoružanjaIzvor: NATO, Međunarodni institut za strateške studije, SIPRI, Izvješće iz Münchena o sigurnosti, 2017.

Fond će znatno pridonijeti razvoju inovativne i konkurentne industrijske i znanstvene osnove koja može zadovoljiti obrambene potrebe Europe za najsuvremenijom, potpuno interoperabilnom tehnologijom i opremom.

Udruživanjem resursa države članice mogu bolje iskoristiti ulaganja i razviti tehnologije i opremu koje samostalno ne bi mogle imati.

Rezultati istraživanja neće ostati neiskorišteni zbog manjka sredstava za razvoj prototipova i testiranje tehnologije jer će pomoć biti osigurana već od istraživanja i razvoja.

Procjenjuje se da se zbog nedovoljne suradnje država članica u području obrane i sigurnosti gubi od 25 do 100 milijardi eura godišnje.

Trenutačno se gotovo 80 % javne nabave za obranu provodi isključivo na nacionalnoj razini, što rezultira skupim udvostručavanjem vojnih kapaciteta.

Od 2010. na zajednička europska istraživanja i tehnologiju u području obrane trošilo se manje od 200 milijuna eura godišnje.

TROŠKOVI DOSADAŠNJE FRAGMENTACIJE I NEUČINKOVITOSTI

KAKO ĆE EUROPSKI FOND ZA OBRANU POMOĆI?

Europski fond za obranu doprinijet će strateškoj autonomiji Europe u zaštiti i obrani njezinih građana. S pomoću fonda koordinirat će se te dopunjavati i pojačavati nacionalna ulaganja u obranu. Promicat će se suradnja među državama članicama u proizvodnji vrhunske i interoperabilne obrambene tehnologije i opreme. Snažno će se poticati sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u projektima suradnje i revolucionarna inovativna rješenja.

EU

Ukupan iznos Milijardi EUR Milijardi EUR

% BDP-a

Ulaganje po vojniku

Broj vrsta sustava naoružanja

Glavni borbeni tenkovi

Razarači/fregate

Borbeni zrakoplovi

Rashodi za obranu

Dupliciranje sustava u upotrebi

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

Samo projekti suradnje u kojima sudjeluju barem 3 prihvatljiva subjekta iz najmanje 3 države članice ili pridružene zemlje.

Sudjelovanje subjekata iz trećih zemalja podliježe određenim uvjetima kako bi se zaštitili sigurnosni i obrambeni interesi EU-a i njegovih država članica.

U okviru Europskog fonda za obranu EU pruža potporu tijekom cijelog životnog ciklusa, od istraživanja preko razvoja prototipa do certificiranja. Do 8 % ukupnog proračuna trošit će se za potporu disruptivnim, visokorizičnim obrambenim inovacijama.

PRORAČUN EU-A ZA OBRAMBENU INDUSTRIJU 2017.–2020.

JE LI EUROPSKI FOND ZA OBRANU VEĆ STVARNOST?

Europski fond za obranu postat će potpuno operativan 2021. U međuvremenu obrambena suradnja financirana sredstvima EU-a već se ostvaruje kroz pretprograme.

Po prvi put u povijesti Europe, u tekućem proračunskom razdoblju EU potiče europsku obrambenu suradnju proračunskom omotnicom od 590 milijuna EUR.

Nekoliko istraživačkih projekata već je u tijeku. Komisija je nedavno objavila prve pozive na podnošenje projekata za razvoj obrambene opreme i tehnologije za sva područja (zračni prostor, kopno, more, kibernetički sektor i svemir).

ISTRAŽIVANJE

• do 100 % u obliku bespovratnih sredstava, nagradâ i javne nabave

ISTRAŽIVANJE RAZVOJ

RAZVOJ

• studije i projektiranje: 100 %• razvoj prototipa: 20 %• testiranje, kvalifikacije, certificiranje: 80 %• bonusi dostupni za inovativne projekte u kojima sudjeluju MSP-

ovi i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije za projekte u okviru PESCO-a

• projekti trebaju pridonositi prioritetima koji su dogovoreni u okviru ZVSP-a ili NATO-a

NABAVA

• Nema potpore EU-a, ali države članice mogu donositi zajedničke odluke o nabavi kapaciteta. Komisija može ponuditi praktičnu podršku

€ 25

€ 40 milijuna 2018

2019

2020

UKUPNO

2017

€ 25 milijuna € 245 milijuna

€ 90 milijuna € 500 milijuna

€ 255 milijuna

milijuna

Ocean2020: EU ulaže 35 milijuna EUR u taj istraživački projekt, u kojem sudjeluje 42 partnera iz 15 zemalja EU-a, u svrhu potpore misijama pomorskog nadzora integriranjem dronova i podmornica bez posade u operacije flote.

Eurodrone: EU namjerava poduprijeti sa 100 milijuna EUR razvoj daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava duge izdržljivosti za srednje visine (engl. „Medium Altitude Long Endurance Remotely Piloted Aircraft System”, MALE RPAS). Taj sustav od ključne je važnosti za stratešku autonomiju Europe; Europsko vijeće ga je 2013. proglasilo prioritetom Unije jer je EU u tom području zasad tehnološki i strateški ovisan.

13 Milijardi EUR

8,9 milijardi EURza sufinanciranje projekata suradnje u području razvoja kapaciteta, čime se nadopunjuju nacionalni doprinosi

4,1 milijardi EURza financiranje zajedničkih istraživačkih projekata u području obrane namijenjenih suzbijanju novih i budućih sigurnosnih prijetnji

Proračunski aspekti budućeg Europskog fonda za obranu ovise o općem sporazumu o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a, koji je Komisija predložila u svibnju 2018.

Europski fond za obranu nadopunjavat će druge programe EU-a koje je predložila Komisija, osobito proračun od 6,5 milijardi EUR namijenjen Instrumentu za povezivanje Europe radi poboljšanja strateške prometne infrastrukture EU-a kako bi bila primjerena za vojnu mobilnost te novi program za istraživanja i inovacije Obzor Europa za koji je izdvojeno 100 milijardi EUR. Nadalje, imat će za cilj osigurati dosljednost s projektima predloženima u okviru stalne strukturirane suradnje tako da se te dvije inicijative nadopunjavaju i međusobno osnažuju.

PRORAČUN EU-A ZA OBRAMBENU INDUSTRIJU 2017.–2020.

KAKO ĆE OBRAMBENA SURADNJA IZGLEDATI OD 2021. NADALJE?

Komisija je u lipnju 2018. predložila potpuno funkcionalan Europski fond za obranu u vrijednosti od 13 milijardi EUR, u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a, za pokrivanje obiju komponenti: istraživanja i kapaciteta.

Institucije EU-a postigle su u veljači 2019. djelomični politički sporazum o Europskom fondu za obranu, podložan službenom odobrenju Europskog parlamenta i Vijeća, koji će poticati inovativnu i konkurentnu obrambenu industrijsku bazu i pridonositi strateškoj autonomiji EU-a.

STALNA STRUKTURIRANA SURADNJA POVEĆANA AUTONOMIJA I REZULTATI

25 država članica složilo se da će surađivati na razvoju obrambenih kapaciteta

• Stalna strukturirana suradnja omogućit će državama članicama da zajedno razvijaju obrambene kapacitete i stave ih na raspolaganje za vojne operacije EU-a, čime će se povećati kapaciteti EU-a kao međunarodnog partnera u području sigurnosti i maksimirati učinkovitost rashoda za obranu.

• Postignut je dogovor o 34 zajednička projekta u područjima kao što su medicinsko zapovjedništvo EU-a, vojna mobilnost, pomorski nadzor i kibersigurnost.

• Stalna strukturirana suradnja u području obrane ima za cilj učiniti europsku obranu efikasnijom jačanjem suradnje među državama članicama, povezivanjem njihovih snaga kroz povećanu interoperabilnost i jačanjem konkurentnosti vojne industrije.

U Stalnu strukturiranu suradnju uključeno je 25 država članica

JAČANJE SURADNJE S GLOBALNIM PARTNERIMA: EU – NATO

Suradnja EU-a i NATO-a

Sigurnost EU-a i NATO-a međusobno su povezane. Zajedno oni mogu i mobilizirati širok raspon instrumenata i na najučinkovitiji način koristiti resurse kako bi se suočili s tim izazovima i pojačali sigurnost svojih građana. Suradnja je postala prihvaćeni standard kao izravni odraz nove razine ambicija opisane u zajedničkim izjavama iz srpnja 2016. i srpnja 2018.

Sastanak na vrhu NATO-a, Varšava, 8.–9. srpnja 2016.

Suzbijanje hibridnih prijetnji Obrambena industrija i istraživanje

Operativna suradnja, uključujući na moru Vježbe

Kibersigurnost i obrana Potpora partnerima pri izgradnji kapaciteta

Obrambeni kapaciteti

konkretne mjere su u tijeku

74

IE

PTES

FR

LU

BE DE

PL

CZSK

HURO

BG

EL

CY

AT

SI HR

IT

NL

SE

FI

EE

LV

LT

Print ISBN 978-92-76-07335-2 doi:10.2775/561880 NA-01-19-406-HR-CPDF ISBN 978-92-76-07305-5 doi:10.2775/1963 NA-01-19-406-HR-N