PREMIJERKA U RAKITJU OTVORILA NOVU ŠKOLU · 2011-10-03 · Broj 44 • rujan 2011.• besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257 Branitelji Regionalni razvoj Poticajna

Broj 44 • rujan 2011. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Branitelji

Regionalni razvoj

Poticajna sredstva drvnoj industriji

str. 25

str. 13

Dvadeseta godišnjica samoborske brigade

PREMIJERKA U RAKITJU OTVORILA NOVU ŠKOLU

Prvi niskoenergetski školski objekt u RH str. 14Skupština str. 2-3

Zbrinjavanje otpada MBO tehnologijom

2 BROJ 44 | RUJAN 2011. ŽUPANIJSKA KRONIKA 3ŽUPANIJSKA KRONIKA RUJAN 2011. | BROJ 44

RIJEČ UREDNIKAPoštovani čitatelji,

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: IV Broj: 44, rujan 2011.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, Mirjana Oštrec Bosak, Ljerka Rajaković

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

nakon kolovoške pauze u izlaženju Kronike, ponov-no smo s vama. Dugo to-plo ljeto nadarilo nas je vrućim, suhim danima, koji su nam učinili ugod-ne godišnje odmore, ali našim poljoprivrednicima, posebno ratarima, nisu priuštili veliko veselje. Naime, uslijed du-gotrajne suše župan Stjepan Kožić proglasio je krajem kolovoza elementarnu nepogodu za područje cijele županije.Županijska skupština održala je redovnu sjed-nicu na kojoj je donesen Plan gospodarenja ot-padom, prihvaćeno je polugodišnje izvješće o radu župana i polugodišnji izvještaj o izvrše-nju proračuna, te su donesene izmjene i dopu-ne proračuna za 2011. godinu.Potpisani su ugovori o dodjeli poticajnih sred-stava Ministarstva gospodarstva za gradnju poduzetničkih zona u Pisarovini, Jakovlju, Sve-toj Nedelji i Ivanić-Gradu. Potpredsjednik Vla-de Božidar Pankretić potpisao je u Jastrebar-skom ugovore o dodjeli nepovratnih sredstava za poticanje razvoja i održivosti prerade drva.Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor otvorila je novosagrađenu školu u Rakitju (prva faza), a u Rakovcu je proslavljen povratak osmogodiš-nje škole. Završena je i sanacija škola u Krašiću i Kerestincu, a uskoro će i u Nespešu. Dan opći-ne proslavili su Klinča Sela, Kravarsko, Gradec i Križ. U Vrbovcu je održana tradicionalna kuli-narsko-turistička manifestacija “Kaj su jeli naši stari”, u Jastrebarskom gospodarsko-turistička manifestacija “Jaskanske vinske svečanosti”, u Križu “Festival slastica”... U Velikoj Gorici je odr-žana županijska smotra koreografiranog fol-klora, a u organizaciji POU Samobor do 8. listo-pada traje “Samoborska glazbena jesen”.Nakon vrućih ljetnih dana predlažem, dragi či-tatelji, da malo predahnete uz novosti iz Zagre-bačke županije.

Vaš urednik, Zlatko Herček, dipl. oec.

IMPRESSUM

SKUPŠTINASKUPŠTINA

SMJERNICE ZA PROVEDBU ZAJEDNIČKE POLITIKE OČUVANJA OKOLIŠA

Županija dobila Plan gospodarenja otpadom

Koristit ćemo modernu tehnologiju zbrinjavanja koja će našu djecu poštedjeti eko-bombi koje imamo na sadašnjim

odlagalištima - naglasio je zamjenik župana Damir Tomljenović

Županija je dobila Plan gospodarenja otpadom. Na sjednici Skupštine usvo-jen je većinom glasova (protiv su bili

SDP-ovi, a suzdržani HNS-ovi vijećnici). Za-mjenik župana Damir Tomljenović oporbi je poručio da je pred Županijom puno posla i da taj posao ne treba nepotrebno ometati.

- Radi se o planu gospodarenja svim vrsta-ma otpada, a ne samo komunalnom. Točno je da će cijena zbrinjavanja biti viša, jer otpad više nećemo bacati na hrpu kao danas. Kori-stit ćemo modernu tehnologiju (MBO) koja će našu djecu poštedjeti eko-bombi koje sada imamo na odlagalištima - rekao je Tomljeno-vić, dodavši da se MBO tehnologija (meha-ničko-biološka obrada, koja će se koristiti u

Mario Cvitan (HSU) U kojoj fazi je sanacija klizišta kod OŠ Slavka Kolara u Kravarskom? Radovi su završili, osta-la je još samo gradnja su-hozida, ali ona nije vezana uz samu školsku zgradu. Radovi koštaju 1,1 mili-jun kuna i u potpunosti ih financira Županija. /Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu/

Ivan Kumar (HSU) Sveta Nedelja je jedi-ni grad u županiji koji nema knjižnicu. Što Žu-panija može učiniti u pogledu zadovoljava-nja osnovnih kulturnih potreba građana Svete Nedelje. /vijećnik je tražio pisani odgovor/

Vesna Bičak-Dananić (SDP)Kada će Dom zdrav-lja Zagrebačke župani-je omogućiti uvjete za provođenje fizikalne te-rapije na području gra-da Svetog Ivana Zeline? /vijećnica je tražila pisani odgovor/

Željka Šabarić (HSS)U kojoj fazi je osnivanje županijskog Zavoda za hitnu medicinsku po-moć? U fazi registracije na Trgovačkom sudu. /Kse-nija Čuljak, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb/ Ivica Brajdić (HSS)Kada će početi gradnja Zdravstvenog centra Zaprešić-sjever? Prema najavama iz Grada Zaprešića, početak radova očekuje se ovaj tjedan. Vrijednost im je 8,5 milijuna kuna. /Ksenija Čuljak, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb/ Sanja Horvat-Iveković (SDP) Zašto je došlo do za-stoja gradnje (sanacije) krovišta Srednje škole Samobor, a zbog čega je, uslijed padalina, doš-lo i do oštećenja jedne učionice? Tko će odgo-varati za nastalu štetu? /vijećnica je tražila pisani odgovor/

VIJEĆNIČKA PITANJA

budućem Županijskom centru za gospodare-nje otpadom) tek treba odabrati i da je ona, mišljenjem struke, najisplativija za županiju.

- Termička obrada (spalionica) duplo je skuplja od ekološki prihvatljivije MBO teh-nologije - naglasio je zamjenik župana, dok je HDZ-ov vijećnik Miroslav Ivoš, u ime Kluba vladajuće koalicije, dodao da je županijski koncept zbrinjavanja otpada dobio i podrš-ku zelenih. Zamjenik Tomljenović je također naglasio da ekološki način zbrinjavanja ko-munalnog otpada nema alternative. Vijećnik Zoran Ostović (SDP) rekao je da iz Plana izviru suprotnosti i nejasnoće u financijskom dijelu, a Palma Klun Posavec (također vijeć-nica SDP-a), za sazvane tiskovne konferenci-je, da se radi o modelu gospodarenja otpadom koji je za građane najskuplji. Marin Herenda, direktor tvrtke “H-projekt”, koja je izradila plan, podsjetio je da se Republika Hrvatska obvezala do 2019. uspostaviti kompletno novi sustav zbrinjavanja otpada, a koji zabra-njuje odlaganje neobrađenog, te oporbenim vijećnicima odgovorio da su količine otpada koje se navode u Planu službeni podaci Agen-cije za zaštitu okoliša.

Sandra Starjački (HNS) Kada će početi sanacija Rakitske ceste (od Ulice dr. Franje Tuđmana do Ježdovca), koja je već duže vrijeme u lošem stanju? Hoće li njezina sanacija biti uvrštena u proračun za 2012. godi-nu? Za sanaciju ove prometnice rade se pro-jekti. Nakon što oni budu gotovi, u dogovoru s Gradom Svetom Nedeljom, ići će se u nje-zinu sanaciju. /mr. sc. Ivan Mikulčić, ravnatelj ŽUC-a/

Zoran Ostović (SDP)Kada ćemo dobiti re-gistar imovine i plan upravljanja imovinom Županije? U registar još mora-mo unijeti neke podatke te vjerujem da će vam on biti dostupan za mjesec dana. /Mato Jurić, pročelnik Stručne službe žu-pana/

Josip Maleković (HDZ) Koliko je na raspisani natječaj za sufinancira-nje programa i projeka-ta udruga za zaštitu pri-rode i okoliša pristiglo zahtjeva i kada će im se isplatiti novac? Pristiglo je 20 zahtjeva, od kojih tri ne zadovoljavaju uvjete natječa-ja. Ugovori o sufinanciranju projekata i pro-grama udruga potpisat će se u listopadu. Žu-panija će im ukupno isplatiti 250.000 kuna, a pojedinačni iznosi, ovisno o kvaliteti proje-kata, kreću se od 5000 do 40.000 kuna. /Dra-gutin Stopić, zamjenik pročelnice Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša/

Palma Klun Posavec (SDP) Kada se predviđa zavr-šetak radova i kada će konačno biti otvoren Dom za starije i nemoć-ne osobe Zagrebačke županije u Ivanić-Gra-du? /vijećnica je tražila pi-sani odgovor/

Ratimir Budinšćak (HDZ)U kojoj fazi je sanacija krovišta OŠ Ljube Babi-ća u Jastrebarskom? Radovi su završeni 8. rujna, a u cijelosti ih je, s 1,35 milijuna kuna, finan-cirala Županija. /Vjeran Štublin, pročelnik za pro-svjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu/

U županiji je evidentirano 350 nelegalnih odlagališta na kojima

je odloženo više od 473.000 prostornih metara otpada


Senka Šparica Živoder (SDP) Prije godinu dana po-stavila sam pitanje, i još uvijek nisam dobila od-govor, o diskrecionim kriterijima davanja kon-cesije liječnicima s navr-šenih 65 godina života. Kada ću dobiti traženi odgovor? Županija ne daje koncesiju, nego Mini-starstvo zdravstva. Kada od njih dobijemo odgovor, proslijedit ćemo ga vijećnici. /žu-pan mr. sc. Stjepan Kožić/

Brigitte Berulec (HSS)U kojoj fazi je projekt sufinanciranja uređe-nja poduzetničkih zona u gradovima i općina-ma, hoće li Županija i ove godine odobravati kapitalne pomoći jedi-nicama lokalne samou-prave? Kao i svake godine u proračunu smo pred-vidjeli sredstva za ovu namjenu, te smo ras-pisali natječaj na koji je pristiglo 20 zahtjeva. U prvoj fazi novac je odobren Jastrebarskom, Velikoj Gorici, Vrbovcu, Samoboru, Dugom Selu i Rakovcu, ukupno 2,55 milijuna kuna, a nakon rebalansa proračuna, kojim se ukupni iznos za ovu namjenu s 3,3 planira povećati na 3,7 milijuna kuna, sredstva ćemo dodijel-ti i drugim jedinicama lokalne samouprave. /Damir Fašaić, pročelnik za gospodarstvo/

Mirela Gajić (SDP)Županija je u tekućoj godini isplatila 30.000 kuna za sufinancira-nje logopedskih vježbi za djecu predškolske i školske dobi. Kome su ova sredstva isplaćena i je li u narednom raz-doblju moguće povećati udio Županije u sufinanciranju ovih vježbi? /vijećnica je tra-žila pisani odgovor/

Josip Sesan (HSU)Koje sve aktivnosti tre-nutačno provodi naše poduzeće Gospodare-nje otpadom Zagrebač-ke županije? U fazi je provedba jav-nog natječaja za istražne radove na lokaciji budu-ćega županijskog centra za gospodarenje ot-padom, na koji je pristiglo šest ponuda, te je izrađen plan i program tih radova. Također, u tijeku je promotivna akcija kojom građanima želimo približiti problematiku otpada. Tvrt-ka je otvorila i svoj web portal www.gozz.hr . /Javor Bojan Leš, direktor tvrtke Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije/

SKUPŠTINASKUPŠTINA

Marija Ledinski-Anić (HSS) Što se događa s Krapin-skim mostom, na cesti od Zaprešića prema Za-grebu, čiji je jedan kol-nički trak zatvoren već više od šest mjeseci, a na mostu nema vidljivih oštećenja? Počele su pri-če da je narušena statika mosta... Nije do-bro da ne znamo o čemu se radi. /potpred-sjednica Skupštine tražila je pisani odgovor/

Mile Ivančić (HSP)Koliko je u službama Žu-panije, njezinim javnim poduzećima i ustano-vama zaposleno sinova i kćeri, nećaka i netjaka svih župana od osnutka županije do danas. /vijeć-nik je tražio pisani odgovor/

Vlado Horina (HSS)Koji neposredni poslo-vi očekuju Županiju, kao svojevrsnu koordi-naciju jedinica lokalne samouprave, oko pro-vođenja Zakona o po-stupanju s nezakonito izgrađenim zgradama? Zakon je na snagu stupio 10. kolovoza, no još nismo u mogućnosti pokretati postupke jer nemamo geodetske orto-foto karte, a još nema ni vrijednosnih jedinica koje trebaju obračunati lokalne samouprave. Tek kada se sve to prikupi, negdje krajem mjeseca listo-pada, moći ćemo kontinuirano izdavati rje-šenja o izvedenom stanju. /Dragutin Stopić, zamjenik pročelnice Upravnog odjela za pro-storno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša/

Roman Rodić (HSS) Hoće li se domaćinstvi-ma i ove godine sufinan-cirati ugradnja solarnih kolektora? U kojoj fazi je provedba projekata uvođenja obnovljivih izvora energije? U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša ove ćemo godine subvencio-nirati ugradnju solarnih kolektora u 50 doma-ćinstava za što je predviđen iznos od 600.000 kuna. Na raspisani natječaj pristiglo je deve-desetak prijava. Županija je prepoznala ener-getiku kao značajnu za razvoj gospodarstva. Donijeli smo Program energetske učinkovi-tosti za razdoblje od 2012. do 2014, provodi-mo niz mjera, poput sufinanciranja ugradnje toplinskih pumpi, prije svega u škole i vrtiće, radimo istraživanja o proizvodnji energije iz biomase, počeli smo sufinancirati ulaganja u zgrade kojima se koriste županijske instituci-je kako bismo smanjili potrošnju energena-ta... /Damir Fašaić, pročelnik za gospodarstvo/

Zlatko Hržić (HNS)Koliko je sredstava do-sad uloženo u preure-đenje Učeničkog doma u Ivanić-Gradu u Dom za starije i nemoćne, te kada će, konačno, rado-vi biti završeni?/vijećnik je tražio pisani odgovor/

Ljubica Ambrušec (HSS)Kako Županija pomaže poljoprivrednim proi-zvođačima u plasmanu njihovih proizvoda na tržište? Niz godina Županija ulaže u razvoj proizvoda s dodanom vrijednošću, potpomaže niz manifestacija na kojima su-djeluju naši proizvođači (poput predstojećih Dana hrane i tradicijskih proizvoda), potiče izravnu prodaju poljoprivrednih proizvoda putem tzv. seljačkih tržnica (u gradu Zagre-bu i županijskim gradovima), a posebno tre-ba naglasiti ulaganje u budući distributivni centar koji će dati najveći doprinos plasma-nu voća i povrća na tržište. /mr. sc. Gordana Matašin, zamjenica pročelnice za poljoprivre-du, ruralni razvitak i šumarstvo/

Denis Tovernić (HNS) Hoće li Županija izaći u susret djeci mjesta Pre-vlaka i naći rješenje za njihov prijevoz do ško-le? Naime, prijevoz bi od postojeće stanice trebalo produžiti za ne-koliko kilometara kako djeca ne bi hodala slabo osvijetljenom i uskom cestom, bez nogostupa, a za što bi, navodno, trebalo dodatno izdvojiti 100.000 kuna godišnje. Pokušat ćemo pregovarati s prijevozni-kom te vidjeti postoje li i neke druge moguć-nosti da se ovo riješi. /zamjenik župana Ru-dolf Vujević/

Zlata Filipović (DC)Što Županija čini kako bi promovirala mjere pomoći stočarstvu? Što čini na poboljšanju ge-netskog potencijala? Za poboljšanje gene-tike rasplodne stoke ima-mo dvije mjere, putem udruga sufinanciramo edukaciju stočara... U planu je i kupovina zemljišta u Dubravi gdje bi, sredstvima IPARD-a, Središnji savez uz-gajivača simentalskoga goveda gradio auk-cijsku dvoranu za potrebe izložbi i trgovine genetskim materijalom. /mr. sc. Gordana Ma-tašin, zamjenica pročelnice za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo/

U prvoj polovici godine prihodi županijskog proračuna iznosili su 128.175.160,08 kuna, od-nosno ostvareni su s 44,8 posto od ukupnoga godišnjeg plana. Istovremeno, izdaci su iznosili 102.653.198,16 kuna, što je u odnosu na godišnji plan 35,9 posto.- Realizacija programa i projekata je dobra i do kraja godine realizirat ćemo sve što smo zacrtali - rekao je župan Kožić. U ime Kluba vladajuće koa-licije (HDZ, HSS, HSU i DC) vijećnik Mirko Matić je rekao da ostvarenje proračuna govori o vitalnom i konkurentnom gospodarstvu, te da Županija ide u dobrom smjeru. - Ostvarenjem proračuna možemo biti iznimno zadovoljni. U prvoj polovici godine, u usporedbi s drugom, uvijek se ostvari manje prihoda - do-

dao je. Vijećnica Palma Klun Posavec (SDP) bila je mišljenja da rashodi bilježe manje ostvarenje jer će se, kako je rekla, sredstva proračuna ‘dije-liti pred izbore’. Vijećnik Matić je, pak, rekao da je realizacija pojedinih projekata počela u prvom dijelu godine, ali plaćena će biti tek kad radovi budu gotovi, a to je u drugoj polovici godine. Izvješće o polugodišnjem izvršenju proračuna prihvaćeno je većinom glasova, što se ponovilo i kod glasovanja o njegovu rebalansu. Ukupni se prihodi - planirani s 285,9 milijuna kuna - nisu mijenjali, već se radi, pojašnjeno je, o preraspo-djeli sredstava unutar proračuna. Naime, među ostalim, potrebno je bilo uskladiti planirana de-centralizirana sredstva za školstvo i zdravstvo sa stvarno odobrenima.

Dobro ostvarenje proračunaČlanovi Skupštine većinom glasova (pro-tiv su bili vijećnici SDP-a i vijećnik HSP-a, dok su vijećnici HNS-a i vijećnik HSLS-a bili suzdržani) prihvatili su izvješće o radu župana od siječnja do kraja lipnja. Župan je u njemu posebno istaknuo dva projek-ta od značaja ne samo za županiju, nego čitavu regiju: dobivanje koncesije za vo-docrpilište Kosnica, što je preduvjet da se na natječaj EU kandidira projekt gradnje regionalnog vodoopskrbnog sustava vri-jedan preko sto milijuna eura, te projekt integriranog prometnog sustava na po-dručju grada Zagreba, Zagrebačke i Kra-pinsko-zagorske županije (vrijedan oko 145 milijuna eura), koji će se također kan-didirati za sredstva EU fondova. Naglasio je i projekt Distributivnog centra za voće i povrće, iznimno važnog za daljnji razvoj poljoprivrede i voćarstva, te rekao da bi prva faza njegove gradnje trebala biti za-vršena u listopadu. Osvrnuo se i na gos-podarski razvoj naglasivši da su u prvom polugodištu 2011. poduzetnici s područ-ja županije uspješnije poslovali nego go-dinu dana ranije. Ostvarili su bruto dobit od 627 milijuna kuna, ili 5,9 posto više u odnosu na prvo polugodište 2010. - Do kraja prve polovice 2011. poduzetni-ci su investirali 729 milijuna kuna u vla-stitu dugotrajnu imovinu i, u odnosu na isti datum prethodne godine, povećali njezinu vrijednost za 29,4 posto. Broj za-poslenih kod poduzetnika koncem lipnja bio je za jedan posto veći u odnosu na kraj 2010., dok je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom radniku kod poduzetnika za prvih šest mjeseci 2011. iznosila 4566 kuna i bila je 2,7 posto veća u odnosu na prethodnu godinu. Krajem lipnja bilo je 15.488 nezaposlenih, što je najmanji broj od siječnja kada je nezapo-sleno bilo 16.848 osoba - rekao je župan.

Izvješće o radu župana

Državni ured za reviziju dao je bezuvjetno mišljenje na financijsko poslovanje Županije u 2010. Revi-zijom, navodi se u izvješću, nisu utvrđene nepravilnosti i propusti vezani uz usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima, a financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama objektivno iskazuju rezultate poslovanja te stanje imovine i obveza. - Mnogi bi ovo izvješće stavili ‘pod tepih’ i rekli da o tome ne treba raspravljati. Sedmu godinu za re-dom imamo bezuvjetno mišljenje i to treba reći - istaknuo je župan Kožić.

Bezuvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju

Skupština je prihvatila novi prijedlog investicija u školstvu koje će se dijelom realizirati zaduženjem (podizanjem kre-dita) kod Privredne banke u iznosu od 9.996.000 kuna, na rok od pet godina. Radi se o dogradnji područnih škola Raki-tje i Nespeš, gradnji OŠ Klinča Sela, grad-nji školskih sportskih dvorana u Mariji Gorici i Brdovcu, sanaciji krova OŠ Ljube Babića u Jastrebarskom i uređenju krovi-šta srednjih škola u Samoboru, te sanaciji krova i klizišta OŠ Slavka Kolara u Kravar-skom. Županija u realizaciju ovih investi-cija ukupno ulaže 14,27 milijuna kuna, dok će za pojedine investicije dio sred-stava osigurati Ministarstvo regionalnog razvoja te jedinice lokalne samouprave.

Gradnja škola i dvorana

Županija je za 1,5 milijuna kuna povećala svoj udio u trgovačkom društvu Distributivni centar za voće i povrće, pa on sada iznosi 8 milijuna

kuna, što čini 86,95 posto ukupnog udjela društva

Skupština je prihvatila izmjene i dopune Odluke o dodjeli stipendija kojima se učenicima i studentima koji se školuju u sektoru likovne i glazbene umjetnosti omogućuje

sudjelovanje na natječaju za dodjelu stipendija prema kriteriju

izvrsnosti


ZAŠTITA OKOLIŠAZAŠTITA OKOLIŠA

PLANOM GOSPODARENJA OTPADOM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE KOMUNALNI OTPAD ZBRINJAVAT ĆE SE MEHANIČKO-BIOLOŠKOM OBRADOM (MBO TEHNOLOGIJA)

Imaju li zdravlje i čist okoliš alternativu?!Komunalni otpad moramo početi odvajati,

reciklirati i obrađivati, ne zato što to traži EU, nego zato što je to neophodno da bi budućim

generacijama ostavili čist okoliš, a mi sami živjeli u zdravom okruženju

Županijska skupština, na za-dnjoj sjednici, donijela je Plan gospodarenja otpadom

Zagrebačke županije. Usklađen je sa svim prijašnjim odlukama Skup-štine te je u njega kao način zbrinja-vanja komunalnog otpada uvrštena MBO tehnologija (mehaničko-bio-loška obrada), a izbačena termička obrada (prethodno je Županija na-mjeravala zbrinjavati otpad zajed-no s Gradom Zagrebom na način da bi u Zagrebu bila spalionica, a u Županiji odlagalište šljake). Što stanovništvu donosi prihvaćeni plan te koje aktivnosti sada treba provesti, pojašnjava zamjenik žu-pana Damir Tomljenović.► Plan nije donesen jednogla-sno...

To me žalosti. Na žalost, i dalje neki ne shvaćaju ili ne žele shvatiti situa-ciju u kojoj se župa-nija nalazi. No, ono što je najvažnije je činjenica da smo od svih jedinica lokalne samouprave, koje su se očitovale o planu, dobili ‘zeleno svjetlo’ za početak njegove provedbe. Primjedbe je je-dino imala gradska uprava Ivanić-Grada, iako se one nisu direktno odnosile na plan, već više na neke prijašnje aktivnosti Županije. ► Počelo je informiranje građa-

► Odustalo se od lokacije Tarno kao najprihvatljivije za gradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom.Četvrtim izmjenama i dopunama Prostornog plana županije Tarno je odre-đeno kao lokacija budućeg ŽCGO-a. No, to je izazvalo podosta bure, upra-vo stoga što gradska vlast Ivanić-Grada nije htjela da prvo uspostavimo kvalitetnu komunikaciju s građanima te da vidimo što ćemo dalje, nego je, najblaže rečeno, odbacila bilo kakvu mogućnost suradnje na projektu. Uvi-jek smo govorili da ćemo poštivati ono što kaže struka i zato smo odredili lokaciju ŽCGO-a u Tarnom, ali smo isto tako govorili da nećemo ništa raditi na silu, bez dogovora s lokalnom upravom. Pokušavali smo s ljudima koji vode Ivanić-Grad postići dogovor o dodatnim stručnim ispitivanjima koja su potrebna da bi se ŽCGO uopće mogao graditi. To su, prije svega, detaljne istražne radnje, a nakon toga i studija utjecaja na okoliš. Ako bi se tu poka-zalo da ima bilo kakvog lošeg utjecaja MBO postrojenja na okolinu, sigurno je da ga ne bismo gradili. U svrhu postizanja dogovora bilo je organizirano nekoliko sastanaka, a svima je prisustvovao i župan, koji je neopravdano bio

prozivan da se nedovoljno uključuje u razgovore vezane uz gospodarenje otpadom. Budući da nije postignut nikakav dogovor, odlučili smo pronaći drugo rješenje, a ono se ubrzo i pojavilo. Naime, uprava i stanovništvo op-ćine Brckovljani pažljivo su pratili sve događaje, što je potpuno razumljivo ako se zna da bi ŽCGO u Tarnom bio bliže Tedrovcu (u općini Brckovljani) nego samom naselju Tarno. No, oni se nisu bunili, jer su znali da smo po-slove prepustili struci i da nismo donosili političke odluke. Kada su saznali za novonastalu situaciju, donijeli su odluku na sjednici Općinskog vijeća kojom dopuštaju istražne radnje na svom području i isto tako, što je još i važnije, ako one pokažu da je na toj lokaciji moguće graditi ŽCGO, oni na to i pristaju! Ova je odluka jednoglasna, dakle niti jedan vijećnik, ma iz koje političke opcije bio, nije se tome protivio. Brckovljani na ovaj način dobivaju dvije izuzetno dobre stvari - kao prvo, ŽCGO se dodatno izmiče gotovo kilo-metar od svih naselja (i na području Brckovljana i Ivanić-Grada), a osim toga, Općina će dobiti i rentu koja, po najopreznijim procjenama, neće biti manja od osam milijuna kuna godišnje.

Uz projekt gospodarenja otpa-dom, želim se osvrnuti na još jedan isto toliko važan projekt - vodoopskrbu istočnog dijela županije (odnosno područja biv-ših općina Ivanić-Grad, Vrbovec, Dugo Selo i Sveti Ivan Zelina). Ako znamo da je opskrbljenost pitkom vodom na ovom područ-ju - bolje rečeno, mogućnost priključka na javnu vodovodnu mrežu - jedva četrdesetak posto, onda nam je jasno koliko je ovaj projekt bitan. U zadnje vrijeme već je mnogo puta ponovljeno, no moram još jednom reći da je Zagrebačka županija prvi i osnovni preduvjet gradnje ovog sustava - dobivanje koncesije na vodocrpilište Kosnica, ostvarila u srpnju ove godine. Kosnica pre-ma svim ispitivanjima može dati 900 litara vode u sekundi što u potpunosti zadovoljava potrebe ovog područja. Dakle, krenuli smo u projekt vodovoda Zagreb-istok koji po sadašnjim procjena-ma stoji oko sto milijuna eura. Iz ovog je podatka jasno što nam znače fondovi EU iz kojih za re-alizaciju projekta vodoopskrbe možemo dobiti sedamdeset do osamdeset posto sredstava. No, moramo biti temeljiti i precizni. Zato je izuzetno važno što su se u projekt uključile Hrvatske vode, koje su iz svog proračuna izdvojile značajna sredstva i u potpunosti financiraju projekti-ranje sustava. U odnosu na gos-podarenje otpadom, oko ovog projekta nema različitih stavo-va, mišljenja, svi znaju koliko je bitno da on uspije. No, njegova obimnost, stanje postojećih su-stava, ili bolje rečeno njihovo nepostojanje u velikom dijelu županije, ozbiljni su problemi koje ćemo, siguran sam, zajed-no uspješno riješiti. Kao i uvijek, Zagrebačka županija će maksi-malno iskoristiti sve mogućnosti kako bi pomogla svojim gradovi-ma i općinama. I da ne zaboravim, razgova-ramo i s Gradom Zagrebom, odnosno Zagrebačkim hol-dingom, jer želimo da se i oni uključe u ovaj projekt.

Vodoopskrba istočnog dijela županije

na (na terenu) o onome što Župa-nija u budućem razdoblju namje-rava činiti.

Aktivnosti na terenu provodi tvrtka Gospodarenje otpadom Za-grebačke županije. U prvom krugu planiran je obilazak naših devet gradova, a nakon toga i svih op-ćina. Građani će tom prigodom moći dobiti korisne informacije, ali i ispuniti anketu iz koje ćemo i mi dobiti mnoge korisne podatke. Već prve analize dosad provede-

nih anketa potvrđuju ono što na svakom mjestu i u svakoj prilici govorim - da građani jako malo ili gotovo ništa ne znaju o MBO tehnologiji zbrinjavanja otpada, koju Zagrebačka žu-

panija, kao uostalom i cijela Hrvat-ska, planira koristiti. Stoga nije niti moguća drugačija reakcija, nego protivljenje. Ipak, analizirani od-govori bude nadu da ćemo pravil-nim pristupom i educiranjem sta-novništva moći dogovoriti daljnje

korake u ovom izuzetno bitnom i osjetljivom području. Tim više ako znamo da (također po prvim re-zultatima ankete) ogromna većina građana nije zadovoljna sadašnjim načinom zbrinjavanja otpada. ► Do konačne uspostave novog načina zbrinjavanja otpada, od-nosno do gradnje ŽCGO-a dug je put...

U razgovorima s onima koji su uveli MBO tehnologije na svojim područjima, a na žalost svi oni su u inozemstvu, jer u Hrvatskoj to dosad nitko nije učinio, doznajemo da od faze u kojoj se danas nalazi-mo, pa do početka rada ŽCGO-a, treba proći oko sedam godina. Ako znamo da je Hrvatska, kao buduća članica EU, preuzela obvezu da će do 2018. prestati zbrinjavati otpad na način kako to danas čini, onda je jasno da, praktički, vremena više nemamo. No, da s EU i nismo ništa potpisali, naprosto moramo presta-ti zbrinjavati otpad na način kako to danas činimo. Moramo ga početi odvajati, reciklirati i obrađivati, ne zato što to traži EU, nego zato što je to neophodno da bi budućim ge-neracijama ostavili čist okoliš, a mi sami živjeli u zdravom okruženju. To nema alternative, to jednostav-no moramo napraviti. Upravo me stoga i žaloste rasprave kakve su se vodile na zadnjoj sjednici Skupšti-ne. Dakle, odlučili smo se za MBO

tehnologiju, koju nitko ne ospora-va, imamo suglasnost gradova i op-ćina na Plan gospodarenja, imamo konačno i suglasnost Općine Brc-kovljani da se na njenom područ-ju sagradi Centar za gospodarenje otpadom, ali unatoč tome, ne mo-žemo se dogovoriti da zajednički i u suradnji krenemo naprijed. No, mi znamo da radimo dobru stvar i sigurni smo da će se, uz suradnju i informiranje naših građana, ovaj projekt na kraju uspjeti realizirati. ► Što sada predstoji?

Detaljne istražne radnje na no-voj potencijalnoj lokaciji ŽCGO-a. Ovih dana upravo završava na-tječaj koji je raspisala naša tvrtka Gospodarenje otpadom, kojim će se odabrati izvođači tih radova. To je ono što sam stalno govorio. Tarno je bila potencijalna lokacija i da smo postigli suglasnost s lokal-nom upravom, tek sada bi krenuli s detaljnim istražnim radnjama, kasnije bi se izradila i studija utje-caja na okoliš, i to bi sve zajedno reklo može li se u Tarnom, ili ne, graditi ŽCGO. Isto tako, potrebno

je izraditi studiju koja će dati odgo-vor koja je MBO tehnologija naj-povoljnija za našu županiju, a tek tada ćemo znati i stvarne troškove novog načina zbrinjavanja otpada. Također, pripremamo ugovore koje želimo potpisati sa svim našim op-ćinama i gradovima o zajedničkom zbrinjavanju ot-pada i na taj način ispuniti sve obve-ze koje nam je, u svojim Smjerni-cama, postavilo Ministarstvo za-štite okoliša, kao i Fond za zaštitu okoliša i energet-sku učinkovitost. Važno je ispuniti sve zahtjeve iz Smjernica, jer nakon toga projekt možemo prijaviti za financiranje novcem EU fondova. A koliko je važno da projekt dobro pripremi-mo i uspijemo ‘povući’ sredstva, najbolje govori podatak da samo postrojenja ŽCGO-a, po našoj pro-cjeni, koštaju najmanje 60 milijuna eura.

► Koliko će uvođenjem nove teh-nologije poskupjeti zbrinjavanje otpada?

Županija će uložiti maksimalna sredstva da ovaj projekt uspije. Isto to će, siguran sam, učiniti naše op-ćine i gradovi, kao i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a

nadamo se i osjet-nim sredstvima iz fondova EU. No, sve su to sred-stva za gradnju sustava. Kada on jednom proradi, njegov rad plaćat će korisnici, a to su naši građani. Neće biti ogro-

mne razlike u cijeni, kako nas da-nas neki neopravdano dezinformi-raju. No, određenog poskupljenja će biti. Otpad više nećemo bacati na jednu hrpu, što je najjeftinije, nego ćemo ga obrađivati najmo-dernijim tehnologijama. Jasno je da će time zbrinjavanje poskupjeti. No, postavljam pitanje - imaju li zdravlje i čist okoliš alternativu?!

Otpad više nećemo bacati na jednu hrpu,

već ga obrađivati najmodernijim tehnologijama

Već prvi rezultati ankete koju provodimo među stanovništvom

govore da građani jako malo ili gotovo

ništa ne znaju o MBO tehnologiji

MBO Postrojenje u slovenskom Celju

Plan je donesen na zadnjoj sjednici

Županijske skupštine


SKUPŠTINA

U godinama kada su se u Hrvatskoj dešavale bitne društvene i političke promjene, uključiti se u politiku značilo je preuzeti odgovornost za vlastitu sudbinu. Pokušati svojim djelovanjem barem malo sudjelovati u kreiranju bolje budućnosti i pravednijih odnosa u društvu na svim razinama bio je moj izazov. Političko djelovanje počela sam u Forumu žena SDP-a Velike Gorice i nastavila aktivnim radom u SDP-u na svim razinama.

Dobrim projektima riješiti životne probleme građana

DR.

SC. M

IRJA

NA M

ATAU

ŠIĆ-

PIŠL

(SD

P)

SKUPŠTINA

Kroz život me vodi geslo benediktinaca Ora et labora

MIRKO

MATIĆ (HD

Z)

Motiv ulaska u politiku bio je stvaranje neovisne hrvatske države. Već kao student aktivno sam se uključio u osnivanje HDZ-a, dapače jedan sam od osnivača ove stranke, član sam HDZ-a od njegova osnutka 17. lipnja 1989., dakle tzv. “barakaš”. Utemeljitelj sam mladeži HDZ-a, član predsjedništva i prvi predsjednik Županijske organizacije mladeži HDZ-a. Prve prostorije HDZ-a Velike Gorice bile su u stanu moje obitelji. Može se reći da sam HDZ-ovac ‘sa dna kace’.

Politika...

magistrirala kemiju (biokemiju) na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu

titulu doktora znanosti stekla na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

znanstvena suradnica Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada

članica Glavnog odbora SDP-a Hrvatske potpredsjednica Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a

Hrvatske i predsjednica županijskog Foruma od 2001. do 2008. zamjenica župana

Pretpostavka razvoja je i sretna obitelj, samostalna i ekonomski neovisna žena. Potrebno je uložiti više sredstava u otvaranje novih programa prekvalifikacije i samozapošljavanja žena, posebice onih u

ruralnim sredinama - govori vijećnica Mataušić-Pišl

Ulaganje u obrazovanje i njegova jednaka dostupnost, govori vijećni-ca M. Mataušić-Pišl, dugoročno je

ulaganje u gospodarski razvoj i izlazak iz krize, što su dokazale mnoge države čla-nice EU.

- SDP se kao stranka koalicije, u vri-jeme moja dva mandata zamjenice žu-pana zadužene za društvene djelatnosti,

zalagao za programe i projekte kojima su se rješavali životni problemi naših građa-na. Gradnja i dogradnja škola i sportskih

dvorana, stipendiranje socijalno ugroženih učenika i stude-

nata, subvencija prijevoza učenicima srednjih škola, kreditiranje učenika i stu-denata, osnivanje Jam-stvene agencije, a posebno Sporazum o tarifnoj uniji s Gradom Zagrebom i Kra-pinsko-zagorskom župa-

nijom, trebali su olakšati i omogućiti primjereno školovanje što većem

broju mladih osoba. Dra-go mi je što se većina tih programa nastavila, ali je ža-losno da se neki nikada nisu realizirali zbog neprihvaća-

nja od strane sadašnje vlasti - kaže vijećnica, nadajući se da će se u proračunu za 2012. po-većati sredstva (sa sadašnja dva milijuna kuna) za subvenciju prijevoza učenika srednjih škola.

- Vjerujem da će, ako ne prije, onda ulaskom u EU, saživjeti i program kreditiranja stude-nata te da će Jamstvena agencija zbog toga postati aktivnija - kaže. Također smatra da bi Županija, kao pretežno ruralna s područjima teško dostupne zdravstvene zaštite, trebala raz-mišljati i o uvođenju mobilnih timova barem za siromašne, staračke i teško pokretne obitelji. Prioritetom ističe i razvoj zdravstvenog turiz-ma kao važne grane gospodarstva.

- Osnivači smo Specijalne bolnice “Nafta-lan”, jedine takve u Europi, a druge u svijetu, s već razrađenim projektom razvoja koji čeka realizaciju - naglašava.

Žalosti je što oporbeni i koalicijski članovi Skupštine, koja sada ima veću samostalnost i odgovornost i nije toliko ovisna o izvršnoj vla-sti, više ne surađuju oko dobrih ideja i projeka-ta koji dolaze iz oporbe.

- Ovdje vidim puno prostora za zajedničko djelovanje na dobrobit građana županije - kaže vijećnica M. Mataušić-Pišl, nezadovoljna što se sjednice Skupštine sazivaju tek svaka tri mjeseca s, kako ističe, nizom dopuna dnevnog reda o prevažnim temama da bi se o njima ra-spravljalo kao dopunama.

Zašto politika?

Kao predsjednik Odbora za finan-cije zadužen sam za donošenje, praćenje i realizaciju proračuna.

Nastojim da se što više raspoloživih sred-stava usmjeri u razvoj poljoprivrede i gos-podarstva s obzirom da svaka dobro ulože-na kuna u te svrhe donosi nove vrijednosti, od povećanja prihoda i broja zaposlenih do ostanka ljudi na svojim ognjištima, ovdje prije svega mislim na ruralne dijelove žu-panije - kaže vijećnik Mirko Matić. Zalaže se za razvoj poduzetništva s naglaskom na proizvodnju, obnovljive izvore energije, ekološku poljoprivredu, očuvanje malih tradicijskih obrta, manju i učinkovitiju upravu.

- Kao društvo moramo promijeniti stav kako će netko drugi riješiti naše probleme te da je uvijek taj netko drugi kriv zbog našeg lošeg položaja. Svakodnevno treba-mo stvarati nove vrijednosti u okruženju u kojemu živimo i radimo. Moj ideal je geslo benediktinaca Ora et labora (Moli i radi), jer smatram da se jedino na takav način može doći do željenog uspjeha, a što mogu posvjedočiti na vlastitom primjeru poduzetnika koji je krenuo (doslovno) iz ničega, a danas sam vlasnik tvrtke koja zapošljava pedesetak radnika. U Hrvat-skoj se može uspjeti i živjeti od svog rada! - naglašava Matić. Također smatra da kao zajednica moramo imati više suosjećanja

prema onima koji iz bilo kojeg objektiv-nog razloga ne mogu živjeti život dostojan čovjeka.

- Ovim ljudima svakako trebamo po-moći u skladu sa svojim mogućnostima - govori. Dodaje da ima dosta gospodar-skih projekata koje kao član Županijske skupštine podržava, no smatra da bi, s obzirom na to da se županija većim di-jelom proteže na ruralnom prostoru, proi-zvodnja bioplina bila idealna.

- Za ovu proizvodnju koriste se krave i svinje, koje se ionako već uzgajaju. Za njihovu hranidbu potrebno je pro-izvoditi hranu biljnog pori-jekla, iz bioplina dobivamo toplinsku energiju, izmet iz kojeg se dobiva bioplin više se ne razbacuje po poljima, nego se od njega stvara energija, a nuspro-dukt iz tog proizvodnog lanca je visokokvalitetno gnojivo za poljoprivred-ne površine. Proizvodnja bioplina otvorila bi dosta novih radnih mjesta, jer za nju je potrebna za-družna proizvodnja, a ona bi donijela i velike sinergijske učinke - kaže vijećnik Matić.

Smatram da Skupština dobro radi svoj posao i da na sjednicama vlada konstruktivna atmosfera. Suradnju s kolegama vijećnicima, kako stranačkim, tako i oporbenim, ocjenjujem dobrom - govori vijećnik Matić

poduzetnik, vlasnik tvrtke Matić d.o.o. inženjer građevinarstva i diplomirani ekonomist predjednik skupštinskog Odbora za financije predsjednik Nadzornog odbora Regionalne razvojne agencije od 1999. do 2001. obnašao dužnost zamjenika župana dragovoljac Domovinskog rata


ODLUKE ŽUPANANa temelju članka 5. Odluke o dodjeli stipendija Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije, broj 15/10. i 26/11.) župan Zagrebačke županije raspisuje

NATJEČAJI.Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendi-ja imaju učenici i studenti koji udovoljavaju sljede-ćim općim uvjetima:1. Stipendije prema kriteriju izvrsnostiA) UČENICI- da su državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na području Zagrebačke županije (Grad Zagreb nije dio Zagrebačke županije)- da su redoviti učenici srednje škole - da nisu ponavljali razred u posljednje dvije godine školovanja- da su završili prethodne dvije godine školovanja s najmanjom prosječnom ocjenom od 4,5- da su osvojili prvo, drugo ili treće mjesto/nagradu na državnoj razini natjecanja/smotre, ili da su sudje-lovali na međunarodnoj razini natjecanja/smotre, ili da su imali praizvedbe vlastitih kompozicija u renomiranim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, ili da su iste bile izvođene od strane renomiranih izvođača u Republici Hrvatskoj ili ino-zemstvu, ili da su imali izložbe vlastitih slika/djela u renomiranim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, a koji su u struci srednjoškolskog obra-zovanja za koje učenik/ica traži stipendiju- da nisu stariji od 20 godinaB) STUDENTI- da su državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na području Zagrebačke županije (Grad Zagreb nije dio Zagrebačke županije)- da su redoviti studenti - da nisu ponavljali razred u posljednje dvije godine školovanja, - da su završili zadnja dva razreda srednje škole (stu-denti prve godine studija) s najmanjom prosječnom ocjenom od 4,5, odnosno s jedinstvenom prosječ-nom ocjenom za prethodne dvije godine školovanja (studenti starijih godišta) od najmanje 4,0 i da su ostvarili minimalno 50 ects bodova po akademskoj godini- da su osvojili prvo, drugo ili treće mjesto/nagradu na državnoj razini natjecanja, ili da su sudjelovali na međunarodnoj razini natjecanja/smotre, ili da su do-bitnici rektorove/dekanove nagrade, ili da su dobit-nici drugih posebnih nagrada od strane rektora, de-kana, sveučilišta ili veleučilišta, ili da imaju objavljen barem jedan znanstveno-stručni rad, ili da su imali praizvedbe vlastitih kompozicija u renomiranim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, ili da su iste bile izvođene od strane renomiranih izvođača u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, ili da su imali izložbe vlastitih slika/djela u renomiranim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu u struci studija za koji student/ca traži stipendiju- da nisu stariji od 26 godina

2. Stipendije prema socijalnom kriterijuA) UČENICI- da su državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na području Zagrebačke županije (Grad Zagreb nije dio Zagrebačke županije)- da su redoviti učenici srednje škole - da su završili prethodne dvije godine školovanja s najmanjom prosječnom ocjenom od 4,0, odnosno 2,8 za deficitarna zanimanja- da nisu stariji od 20 godina- da im prosječni ukupni neto prihod po članu obite-lji u prethodna tri mjeseca ne prelazi iznos od 170% neoporezivog dijela mjesečne plaće prema propisi-ma Republike Hrvatske (1.800,00 x 1,7 = 3.060,00 kn po članu obitelji mjesečno)B) STUDENTI- da su državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na području Zagrebačke županije (Grad Zagreb nije dio Zagrebačke županije)- da su redoviti studenti- da su završili zadnja dva razreda srednje škole (stu-denti prve godine studija) s najmanjom prosječnom ocjenom od 4,0, odnosno s jedinstvenom prosječ-nom ocjenom za prethodne dvije godine školovanja (studenti starijih godišta) od najmanje 3,5 i da su ostvarili minimalno 40 ects bodova po akademskoj godini- da nisu stariji od 26 godina- da im prosječni ukupni neto prihod po članu obite-lji u prethodna tri mjeseca ne prelazi iznos od 170% neoporezivog dijela mjesečne plaće prema propisi-ma Republike Hrvatske (1.800,00 x 1,7 = 3.060,00 kn po članu obitelji mjesečno)Učenik/ca ili student/ica može podnijeti molbu za obje vrste stipendija, a može ostvariti pravo samo na jednu vrstu stipendije.II.1. Za školsku/akademsku godinu 2011/12. dodi-jelit će se: 1. UČENICIMA- najviše 30 stipendija, od toga:A) učenicima prema kriteriju izvrsnosti 10 stipendi-ja, od toga do 3 stipendije za zanimanja glazbenog

zA DoDJElu STIPENDIJA zA uČENIKE I STuDENTE zAgREBAČKE ŽuPANIJE zA šKolSKu/AKADEmSKu goDINu 2011/2012.

smjera B) učenicima prema socijalnom kriteriju 20 sti-pendija, od toga za deficitarna zanimanja učenika: armirač, autolakirer, bravar, cvjećar, dimnjačar, elektroinstalater, farmaceutski tehničar, fasa-der, instalater grijanja i klimatizacije, instalater sustava vode, plina, grijanja i hlađenja, konobar, kuhar, kozmetičar, limar, krovopokrivač, mesar, obrađivač na numerički upravljanim alatnim strojevima, pediker, pekar, plinoinstalater, sani-tarni tehničar, slastičar, staklar, stolar, strojobra-var, tehničar za mehatroniku, tesar, tokar, vodo-instalater, zdravstveno laboratorijski tehničar i zidar dodijeliti će se do 10 učeničkih stipendijaAko se za dodjelu stipendija za deficitarna zanima-nja javi manji broj kandidata (učenika srednjih škola) od predviđenog, stipendije će se dodijeliti ostalim kandidatima za dodjelu stipendija prema socijalnom kriteriju, a prema redoslijedu koji je utvrđen prema broju ostvarenih bodova.2. STUDENTIMA- najviše 20 stipendija, od toga:A) studentima prema kriteriju izvrsnosti do 10 stipendija, od toga najviše 3 stipendije za zanimanja glazbenog smjera B) studentima prema socijalnom kriteriju do 10 stipendijaAko se za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija prema kriteriju izvrsnosti za zanimanja glazbenog smjera javi manji broj kandidata od predviđenog, stipendije će se dodijeliti ostalim kandidatima pre-ma redoslijedu koji je utvrđen prema broju ostvare-nih bodova.Ako se za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija prema kriteriju izvrsnosti javi manji broj kandidata koji ispunjavaju uvjete za dodjelu stipendija prema kriteriju izvrsnosti, stipendije će se dodijeliti ostalim kandidatima za dodjelu stipendija prema socijalnom kriteriju, a prema redoslijedu koji je utvrđen prema broju ostvarenih bodova.2. Stipendija se dodjeljuje za dvanaest mjeseci, po-čevši od 1. rujna 2011. godine.3. Mjesečni iznos stipendije za:a) za učenike - 500,00 kunab) za studente - 1.000,00 kunaIII.1. Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za do-djelu: A) Stipendija prema kriteriju izvrsnosti za učenike i studente:- uspjeh u školovanju- kriterij izvrsnostiB) Stipendija prema socijalnom kriteriju za uče-nike i studente:- uspjeh u školovanju- socijalni status obitelji 2. Uspjeh u školovanju utvrđuje se jedinstvenom prosječnom ocjenom iz prethodne dvije godine školovanja tako da se zbroj pojedinačnih ocjena iz predmeta, odnosno ispita za obje godine podijeli s ukupnim brojem predmeta, odnosno ispita. Tako do-biven prosjek izražava se kao broj bodova i pribraja broju bodova utvrđenih prema ostalim kriterijima.Izvrsnost kandidata boduje se za prethodne dvije godine školovanja sukladno čl. 16. Odluke o dodjeli stipendija Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije, broj 15/10 i 26/11.). Socijalni status kandidata i obitelji boduje se sukladno čl. 21. Odluke o dodjeli stipendija Zagre-bačke županije (Glasnik Zagrebačke županije, broj 15/10. i 26/11.). 3. Kod istog broja bodova za dodjelu stipendija pre-ma kriteriju izvrsnosti, prednost ima kandidat koji je ostvario veći broj bodova prema kriteriju izvrsnosti.Kod istog broja bodova za dodjelu stipendija prema socijalnom kriteriju, prednost ima kandidat s nižim primanjima po članu obitelji. 4. Uz obrazac prijave za dodjelu stipendije, koji se podiže u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu ili na internet stranicama Zagrebačke županije (http://www.zagrebacka-zupa-nija.hr), treba priložiti:a) životopis (osnovni podaci o kandidatu, školova-nje, obitelj…) b) potvrdu o redovnom upisu u semestar/godi-nu škole/fakulteta u školskoj/akademskoj godini 2011/2012. (original dokumenta i preslika dokumenta ili ovjerena preslika) c) Svjedodžbe za dva prethodna razreda za učenike, odnosno svjedodžbe/potvrde o položenim ispitima iz dvije prethodne godine školovanja za studente sa ispisom ostvarenih ocjena i ECTS bodova (original dokumenta i preslika dokumenta ili ovjerena preslika) d) rodni list (preslika dokumenta) e) dokaz o hrvatskom državljanstvu i o mjestu prebi-vališta za kandidata;- osobna iskaznica na uvid ili ovjerena preslika osob-ne iskaznice ili preslika domovnice i potvrde o prebivalištu izdana od MUP-a (original dokumenta)

f ) izjava pod kaznenom i materijalnom odgovorno-šću o zajedničkom kućanstvu u kojoj su navedeni svi članovi zajedničkog kućanstva, ovjerena od jav-nog bilježnika - prilažu je samo kandidati koji se javljaju za dodjelu stipendije prema socijalnom kriteriju; g) potvrda o isplati plaće ili mirovine, potvrda o naknadi za nezaposlene i sl. za zadnja tri mjeseca (npr. za srpanj, kolovoz i rujan 2011. godine) za sve članove zajedničkog kućanstva, odnosno potvrdu o redovnom školovanju (za članove kućanstva koji se redovito školuju), te potvrde o eventualnim drugim izvorima prihoda (original dokumenta i preslika do-kumenta ili ovjerena preslika ) - prilažu ih kandidati koji se javljaju za dodjelu stipendije prema socijal-nom kriterijuh) dokaze (original dokumenta i preslika dokumenta ili ovjerena preslika) o ispunjavanju ostalih posebnih socijalnih uvjeta (rješenje o dječjem doplatku za kandidata, potvrda Centra za socijalnu skrb o primit-ku pomoći za uzdržavanje, sudska rješenja o razvo-du, smrtni listovi za roditelja-staratelja, rodni list za dijete kojem je kandidat roditelj ili staratelj, rješenje o invaliditetu kandidata ili roditelja-staratelja, potvr-da ili iskaznica kojom se potvrđuje status hrvatskog branitelja roditelja-staratelja izdana od nadležnog Ureda za obranu, potvrda Hrvatskog zavoda za za-pošljavanje o statusu nezaposlene osobe za rodite-lje-staratelje; nezaposlene osobe koje se ne vode u evidencijama HZZZ kao nezaposlene daju izjavu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću o ne-zaposlenosti koju je potrebno ovjeriti kod javnog bilježnika i dr. - prilažu ih kandidati koji se javljaju za dodjelu stipendije prema socijalnom kriterijui) dokaze (original dokumenta i preslika dokumenta ili ovjerena preslika) o ispunjavanju kriterija izvrsno-sti kandidata potvrde, diplome, priznanja o sudje-lovanju, osvojenom mjestu/nagradi na državnom natjecanju/smotri, međunarodnom/svjetskom natjecanju, smotri ili olimpijadi, rektorovoj ili deka-novoj nagradi i drugim posebnim nagradama od strane rektora, dekana, sveučilišta/veleučilišta koje su priznate od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, o objavljenim znanstveno-stručni radovima u struci studenata u recenziranoj domaćoj ili stranoj publikaciji, dokaz o pohađanje dviju škola/fakulteta, o volontiranju kandidata u struci studija, potvrde o praizvedbe vlastitih kompozicija u renomiranim usta-novama u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu ili da su iste bile izvođene od strane renomiranih izvođača u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, ili da su imali izlož-be vlastitih slika/djela u renomiranim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu - prilažu ih kandi-dati koji se javljaju za dodjelu stipendije prema kriteriju izvrsnosti;j) izjavu pod kaznenom i materijalnom odgovor-nošću da kandidat ne prima neku drugu stipendiju ovjerena od javnog bilježnika NAPOMENA: nepotpune prijave, prijave koje ne sadrže zatražene dokumente neće se razmatrati.Sve izjave koje kandidati trebaju priložiti, a na-vedene su pod točkom 4. (f, h, j) mogu biti izjav-ljene na istom obrascu i ovjerene samo jednom ovjerom. Originali dokumenata (rješenja, potvrda i sl.) bit će vra-ćeni putem pošte podnositelju zahtjeva za stipendiju po isteku natječaja za dodjelu stipendija. Ukoliko se predaje original dokumenta, presliku nije potrebno ovjeravati kod javnog bilježnika. IV.1. Prijedlog liste kandidata za dodjelu stipendija Zagrebačke županije objavit će se na oglasnim pločama gradova i općina na području Zagrebač-ke županije u roku od 45 dana nakon isteka roka za podnošenje prijava za dodjelu stipendija, te na internet stranicama županije. U roku od 8 dana od objave liste na oglasnim pločama, svaki kandidat može podnijeti pismeni prigovor na listu. Konačna lista s odlukom o dodjeli stipendija objavit će se u Glasniku Zagrebačke županije, svi dobitnici stipendi-ja Zagrebačke županije bit će obaviješteni o dobitku istih pismenim putem.2. Natječaj traje 15 dana od dana objave u dnev-nom tisku.3. Prijave za natječaj za dodjelu stipendije dostavlja-ju se u roku od 15 dana od dana objave natječaja u dnevnom listu na adresu:Zagrebačka županija, Ulica grada Vukovara 72/V, p.p. 974, 10001 Zagreb, u zatvorenim omotnicama s naznakom “Za natječaj za dodjelu stipendije” (poštom) ili osobno na adresu Zagrebačka županija, Ulica I. Lučića 2a/VI., soba 14, od 8 do 13 sati.Radi preuzimanja obrasca i detaljnih uputa svi kan-didati mogu se izravno obratiti Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije, 10000 Zagreb, Ulica I. Lučića 2a, soba 14, tel. 6009-492 od 8 do 13 sati.Sve informacije, upute i obrasci na http://www.za-grebacka-zupanija.hr

POMOĆ ZA 2352 SREDNJOŠKOLCA IZ OBITELJI SLABIJEG SOCIJALNO-IMOVINSKOG STATUSA

Sufinanciranje srednjoškolskog prijevoza Najskuplju kartu plaćaju učenici koji u Zagreb putuju iz općine Žumberak, mjesečno čak 1400 kunaS ukupno 2 milijuna kuna Žu-

panija, u školskoj 2011./2012. godini, sufinancira prijevoz učeni-cima srednjih škola slabijeg soci-jalno-imovinskog statusa. Kriteriji za raspodjelu sredstava utvrđeni su temeljem dostavljenih podata-ka gradova i općina o broju sred-njoškolaca slabijeg socijalno-imo-vinskog statusa te cijeni prosječne mjesečne karte koju subvencioni-raju jedinice lokalne samouprave. Prema tim podacima najskuplju kartu plaćaju srednjoškolci koji u Zagreb putuju iz općine Žumbe-rak, mjesečno čak 1400 kuna, po-tom učenici iz Svetog Ivana Zeline i Farkaševca, mjesečno 950 kuna, te učenici iz Pokupskog, mjesečno 900 kuna. Prema istim podacima Županija prijevoz sufinancira za 2352 srednjoškolca iz socijalno ugroženih obitelji. Najviše ih je na području Samobora - 250, potom Svetog Ivana Zeline - 205, Rugvi-ce - 168, Križa - 164...

Bedenica - 41.000 kuna, Bistra - 26.000, Brckovljani - 119.800, Brdovec - 73.200, Dubrava - 45.200, Dubravica - 16.300, Dugo Selo - 53.700, Farkaše-vac - 14.500, Gradec - 43.500, Ivanić-Grad - 96.100, Jakovlje - 21.600, Jastrebarsko - 94.000, Klinča Sela - 20.800, Kloštar Ivanić - 23.900, Krašić - 16.900, Kravarsko - 76.100, Križ - 136.500, Luka -17.700, Marija Gorica - 22.800, Orle - 18.000, Pisarovina - 25.200, Pokupsko - 107.700, Preseka - 17.500, Pu-šća - 13.400, Rakovec - 15.900, Rugvica - 151.600, Samobor -164.500, Stupnik - 7.800, Sve-ti Ivan Zelina - 248.500, Sveta Nedelja - 92.800, Velika Gori-ca - 51.900, Vrbovec - 77.200, Zaprešić - 34.100 i Žumberak - 14.300 kuna.

Raspodjela sredstava

Župan je prihvatio program Re-gionalne razvojne agencije (RRA) “Organizacija edukativnih progra-ma za fondove EU”, te nastavak provedbe programa “Edukacija za provedbu IPARD programa” i “Po-duzetnička info točka”. Županija će provedbu ovih programa fi-nancirati s ukupno 307.000 kuna. Programom “Organizacija eduka-tivnih programa za fondove EU”,

“Poduzetnička info točka”

Nakon provedenoga javnog natječaja Županija će za uvođenje i primjenu novih metoda poslovanja i upravljanja, standarda kvali-tete i certificiranja dodijeliti 202.561 kunu bespovratnih potpora, a dobit će ih 14 korisnika. Natječaj za dodjelu preostalih sredstava (ukupno je u ovoj godini osigurano 300.000 kuna) otvoren je do njihova utroška, a najkasnije do 31. listopada. Poduzetnicima početnicima, za početak njihova poslovanja (naba-vu opreme za obavljanje osnovne djelatnosti, informatičke opreme i softvera) Županija je, također nakon provedenoga javnog natje-čaja - bespovratno dodijelila 77.602 kune. Potporu je dobilo deset poduzetnika. I ovdje je natječaj otvoren do iskorištenja sredstava (dosad je ukupno dodijeljeno 113.323 kune, od ukupno planiranih 150.000), odnosno najkasnije do 31. listopada.

Poticanje razvoja poduzetništva

S 2,25 milijuna kuna Županija poti-če osnivanje i razvoj poduzetničkih zona. Nakon javnog poziva općina-ma i gradovima, te njihova podno-šenja zahtjeva, župan je donio za-ključak da se bespovratna sredstva odobre Velikoj Gorici, Samoboru, Jastrebarskom, Vrbovcu, Dugom Selu i Općini Rakovec. Velikoj Gorici za izradu projektne dokumentacije i gradnju infrastrukture te Samo-boru za otkup zemljišta odobreno je po 500.000 kuna, Jastrebarskom

Za poduzetničke zone 2,25 milijuna kuna

Županija nastavlja sudjelovati u programu “Pomoć u kući sta-rijim osobama”, koji na područ-ju općine Žumberak od 2006. provodi Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Programom je obuhvaćeno oko dvjesto osoba, a Županija njegovu provedbu sufinancira s 52.440 kuna, od-nosno deset posto ukupne go-dišnje vrijednosti.

Pomoć starijim osobama

koji će RRA organizirati u suradnji s VG Poduzetničkim centrom, pred-viđeno je usavršavanje djelatnika velikogoričke gradske uprave te Zagrebačke županije i trgovačkih društava u njezinu vlasništvu za izradu projekata financiranih sred-stvima EU fondova. Program “Edu-kacija za provedbu IPARD progra-ma”, koji se provodi već tri godine, namijenjen je zainteresiranim po-

duzetnicima i djelatnicima jedini-ca lokalne samouprave. Planirano je održavanje osam edukacijskih radionica o novim komponentama IPARD programa. “Poduzetnička info točka”, program koji se tako-đer provodi već tri godine, ima za cilj približiti pretpristupne fondo-ve zainteresiranim poduzetnicima kako bi što više planiranih investi-cija financirali sredstvima EU.

za otkup zemljišta i geodetsko-ka-tastarske usluge te Vrbovcu za do-vršenje ceste, gradnju nogostupa i projektiranje cestovne infrastruk-ture po 400.000 kuna, Dugom Selu za izradu projektne dokumenta-cije 150.000, a Rakovcu za sanaci-ju oborinskih kanala te sanitarni kolektor 300.000 kuna. Ukupno je u ovoj godini za osnivanje i razvoj poduzetničkih zona u proračunu Županije predviđen iznos od 3,7 milijuna kuna.


GOSPODARSTVOGOSPODARSTVO

NAJVEĆA GREENFIELD INVESTICIJA U HRVATSKOJ

u Jaski počela gradnja Imoparka zagreb

Investicija je vrijedna 55 milijuna eura

U Poduzetničkoj zoni Jalševac u Jastrebarskom počela je

gradnja logističkog centra Immo-park Zagreb, koju s 55 milijuna eura financira “Erste Group Im-morent”. Radi se o trenutačno najvećoj greenfield investiciji u RH, koja će, nakon za-vršetka gradnje, otvoriti stotinjak radnih mjesta. Prva faza gradnje, plani-rano je, završit će u prvom kvar-talu 2012.

- Po završetku kompletnog par-ka našim će korisnicima na ras-polaganju biti 66.000 četvornih metara skladišnog prostora, koji će biti sagrađen prema najvišim

međunarodnim standardima za takvu vrstu nekretnine. Sigurni smo da će fleksibilnost prostora i suvremena oprema zadovoljiti potrebe i malih i velikih korisni-ka, koji će i sami moći utjecati

na izgled i uređenje pojedinih skladiš-nih jedinica - uoči polaganja temelj-nog kamena rekao je Tomislav Matija Varga, predsjednik

Uprave “Erste Group Immorent”. Uz njega, temeljni kamen polo-žili su Mihael Zmajlović, grado-načelnik Jastrebarskoga i Nikica Valentić, čija je tvrtka “Niva in-ženjering” zadužena za projekte i nadzor gradnje.

UGOVORI S MINISTARSTVOM GOSPODARSTVA

Bespovratna sredstva za razvoj poduzetničkih zona

Ministar gospodarstva Đuro Popijač, u prisustvu pred-

sjednice Vlade RH Jadranke Kosor i potpredsjednika Boži-dara Pankretića, potpisao je s načelnicima Pisarovine Tomom Kovačićem i Jakovlja Snježa-nom Bužinec, te gradonačel-nicima Svete Nedelje Dragom Prahinom i Ivanić-Grada Bo-risom Kovačićem ugovore o dodjeli bespovratnih poticajnih sredstava za gradnju poduzet-ničkih zona. Ivanić-Grad je do-bio 400.000 kuna, Pisarovina i Jakovlje po 500.000, a Sveta Nedelja milijun kuna.

Župan Stjepan Kožić, uz ko-jega je potpisivanju ugovora,

u prostorijama tvrtke “Radin print” u svetonedeljskoj gospo-darskoj zoni, prisustvovao i nje-gov zamjenik Rudolf Vujević, rekao je da je iz županijskog proračuna proteklih godina u razvoj dvadesetak zona uloženo oko 25 milijuna kuna (ove godi-ne 3,7 milijuna), te kako je u nji-ma otvoreno preko 250 objekata s 5000 zaposlenih. Premijerka Kosor je rekla da je za razvoj gospodarstva iznimno važna i potpora lokalne uprave.

- Do rezultata se može doći samo zajedničkim radom, samo ako svatko od nas nešto uloži. Sveta Nedelja je dobar primjer kako se to radi - poručila je.

U gospodarskim zonama na prostoru županije sagrađeno je preko 250 objekata

Vlada podupire 325 gospodarskih zona u RH

Obilazak tvrtke “Radin print”

Prva faza gradnje, planirano je,

završit će u prvom kvartalu 2012.

Skladišni prostori prostirat će se 66.000 četvornih metara

NEPOVRATNE POTPORE ZA POTICANJE RAZVOJA I ODRŽIVOSTI PRERADE DRVA

DIR-u i Drvoproizvodu ukupno 2,4 milijuna kunaU prvih sedam mjeseci ove godine izvoz hrvatske drvne industrije bilježi rast za 17 posto

Potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog ra-zvoja Božidar Pankretić

potpisao je u Jastrebarskom s Ivanom Rubinićem, vlasnikom Drvne industrije Rubinić (DIR) i Igorom Josipom Leščićem, di-rektorom tvrtke Drvoproizvod, ugovore o dodjeli nepovratnih sredstava za poticanje razvoja i održivosti prerade drva. Obje su tvrtke dobile po 1,2 milijuna kuna - DIR za ugradnju filter-skog sistema, koji će osigurati čisti zrak u okolišu tvornice, a Drvoproizvod za zamjenu az-bestnog pokrova tvornice eko-loškim.

Potpredsjednik Pankretić istaknuo je značaj drvne indu-strije za hrvatsko gospodarstvo, naglasivši da se 75 posto proi-zvoda ove industrije plasira na

strano tržište. - Drvna industrija je ‘per-

janica’ hrvatske industrije, na nju trebamo biti ponosni i više je isticati - rekao je Pankretić, dodavši da je u prvih sedam mjeseci ove godine, u uspo-redbi s prethodnom godinom, izvoz hrvatske drvne industrije porastao za 17 posto. Također je istaknuo da od ukupno 147 korisnika potpora Ministarstva regionalnog razvoja najviše njih (19) posluje u Zagrebač-koj županiji. Njima je ukupno, u sklopu Operativnog progra-ma razvoja prerade drva i pro-izvodnje namještaja od 2011. do 2014., dodijeljeno 8,92 mi-lijuna kuna kapitalne pomoći. Ukupna investicija ovih 19 gos-podarstvenika kreće se oko 50 milijuna kuna.

Drvna industrija Rubinić na europsko tržište izvozi lamperiju, brodski pod, zidne obloge.., dok

Drvoproizvod u dvadesetak europskih zemalja (od listopada i u Rusiju) izvozi parket i seljačke podove

Župan Stjepan Kožić, naglasivši da i Županija svojim mjerama (poput subvencije kamate podu-zetničkih kredita) pomaže gospodarstvenicima, iznio je i podatke koji govore o uzlaznom gospodarskom trendu u županiji u prvoj polovici godine, poput povećanja ukupnih priho-da i ulaganja u dugotrajnu imovinu, veće bruto dobi-ti, povećanja broja zapo-slenih kod poduzetnika... Gradonačelnik Jastrebar-skoga Mihael Zmajlović izrazio je zadovoljstvo što je Ministarstvo prepozna-lo kvalitetne poduzetnike u ovome gradu koji bilježe rast proizvodnje i nova za-pošljavanja.

Subvencioniranje kamate

DIR u prvoj polovici godine bilježi rast proizvodnje od 12 posto

Drvoproizvod ove godine u proizvodnju ulaže 7 milijuna kuna


ŠKOLSTVOŠKOLSTVO

PRVOG DANA NOVE ŠKOLSKE GODINE OTVORENA NOVOSAGRAĐENA ŠKOLA U RAKITJU

SANACIJA ŠKOLA U KRAŠIĆU I KERESTINCU

ulaganje u obrazovanjeisplativa je investicija

Osmogodišnja škola u Krašiću dobila je novo krovište, a područna u Kerestincu sustav odvodnje oborinskih voda

Školu u Krašiću, koja je do-bila novo krovište, te školu

u Kerestincu (Grad Sveta Nede-lja), s novim sustavom odvod-nje oborinskih voda, uoči počet-ka nove školske godine obišli su potpredsjednik Vlade RH Božidar Pankretić, župan Stjepan Kožić te njegov zamjenik Rudolf Vujević. U izmjenu krovišta OŠ Kardinala Aloj-zija Stepinca (az-bestne, salonitne ploče zamijenjene su limenima) Županija je ulo-žila 390.000 kuna, a u sanaciju odvodnje PŠ Kerestinec (gdje je uslijed omekšavanja terena došlo do slijeganja temelja i od-vajanja zidova od stropa) nešto manje od pola milijuna kuna. Župan je još jednom ponovio kako Zagrebačka županija, uz pomoć resornih ministarstava,

gradova i općina, najviše u RH ulaže u školstvo (obnovu, od-nosno gradnju školskih objeka-ta), te da će to i dalje činiti.

- Siguran sam da će nam se ulaganje u odgoj i obrazovanje

vratiti - naglasio je. Potpredsjednik Vlade i ministar re-gionalnog razvoja Božidar Pankretić istaknuo je izni-mno dobru surad-nju sa Županijom.

- Naš je posao poboljšati život ljudima u malim

mjestima - naglasio je. U Kra-šiću je rekao da Ministarstvo zajedno s Općinom priprema projekt gradnje dječjeg vrtića, dok je u Kerestincu poručio da se na području Svete Nedelje (izgradnjom nove škole u Raki-tju) s malo dodatnih investicija može doći do jednosmjenske nastave.

Pri kraju gradnja dviju novih učionicaPODRUČNA ŠKOLA NESPEŠ

S 1,8 milijuna kuna Županija financira dogradnju Područne škole u Nespešu. Trenutačno je, u dvije

učionice, polazi osamdesetak učenika raspoređenih u četiri razredna odjela, a dogradnjom će se urediti još dvije učionice i prateći prostori, pa će se u školi, za učenike od prvog do četvrtog razreda, odvijati jedno-smjenska nastava. Školu su početkom nastavne godi-ne obišli župan Stjepan Kožić i njegov zamjenik Rudolf Vujević kako bi se upoznali s dinamikom izvođenja ra-dova, ali i obećali pomoć pri iznalaženju mogućnosti za gradnju školskog igrališta, odnosno manje školske sportske dvorane, a za što treba pronaći (i otkupiti)

Radovi bi trebali završiti krajem listopada

adekvatnu parcelu uz zgradu škole. Dogradnja PŠ Nespeš, koja je u sastavu OŠ “Kasver Šandor Đalski” u Donjoj Zelini, trebala bi završiti kra-jem listopada. Nakon škole, župan i njegovi suradnici obišli su Dječji vrtić “Proljeće” (koji je smješten u istoj zgradi) te mali-šane razveselili igračkama i slatkišima.

Dogradnjom škole podići će se standard osnovnog školstva u ovom

dijelu Zeline - poručio je zelinski gradonačelnik Vlado Žigrović

Dogradnja košta 1,8 milijuna kuna

Župan je djeci poklonio igračke

Naš je posao poboljšati život

ljudima u malim mjestima - naglasio je

mr. sc. Božidar Pankretić

Osmoljetku u Krašiću polazi 255...

... a školu u Kerestincu 108 učenika

Prvi niskoenergetskiškolski objekt u RH

Druga faza gradnje završit će do početka školske 2012./2013.

godine i tada će škola u Rakitju postati

samostalna ustanova

Završena je prva faza grad-nje škole u Rakitju (buduće osmogodišnje škole) koju

je prvog dana nove školske godi-ne otvorila premijerka Jadranka Kosor.

Do početka školske 2012./2013. godine, najavila je Anica Magdale-nić, ravnateljica OŠ Sveta Nedelja, završit će i druga faza gradnje ovog školskog objekta (drugo školsko krilo), pa će škola u Rakitju po-stati samostalna ustanova. Osim iz Rakitja, pohađat će je i učenici iz

učenicima da im dolazak u školu bude radost, posebno je istaknula, u odnosu na protekle godine, po-većanje broja prvašića u školskim klupama, rekavši da su tome prido-nijele i mjere Vladine populacijske politike.

- Sada se pokazuje koliko su te mjere imale smisla, koliko je to važan projekt za Hrvatsku. Ulaga-nje u budućnost mladih, u djecu i obitelj strateško je i prvorazredno

nacionalno pitanje - rekla je.- Otvaranje ove škole najbolji je

odgovor onima koji ovih dana ho-daju i kritiziraju, pričaju da samo polažemo temeljno kamenje. Mi ćemo i dalje graditi i raditi! Ovo je pravi pokazatelj da smo realizirali projekt, da nismo ostali samo kod temeljnog kamena. Najlakše je nje-govati filozofiju rušenja i kritizira-nja, a puno teže je graditi i raditi - poručila je predsjednica Vlade.

naselja Bestovje i Novaki. Školu zajedno grade Ministarstvo regio-nalnog razvoja (iz programa EIB 2), Županija i Grad Sveta Nedelja, čiji je gradonačelnik Drago Prahin s ponosom rekao da se radi o pr-vom niskoenergetskom školskom objektu u RH.

- Prva faza završila je na vrije-me, po svim standardima niskoe-nergetske gradnje. Na taj način, i prije ulaska u EU, gradimo prema standardima koji će zadovoljavati naše energetske potrebe i neće op-terećivati energetsku bilancu RH - rekao je Prahin, dodavši da se sada treba potruditi da se istovremeno s drugom fazom gradnje školskog objekta počne graditi i sportska dvorana.

Župan Kožić, istaknuvši da su od polaganja temeljnog kamena do otvorenja škole (koju zasad polaze samo učenici nižih razreda) prošla točno 363 dana, podsjetio je na, uz podršku resornih ministarstava, značajna ulaganja Županije u škol-stvo.

- Siguran sam da ćemo zajednič-kim snagama isfinancirati i gradnju sportske dvorane - rekao je.

Premijerka Kosor, poželjevši

Premijerku su dočekali prvašići

U školi će biti mjesta za 680 učenika

Prigodni program učenika matične škole


ŠKOLSTVO ŠKOLSTVO

GRADNJA OSMOLJETKE U KLINČA SELIMA

‘Iznaći ćemo sredstva i za gradnju sportske dvorane’

Za investitore se pripremaju gospodarske zone, izrađuje se prostorno-planska dokumentacija i projekti infrastrukture

Gradnja nove škole, projekt kojim želimo osigurati da u 2012. sva djeca pohađaju

osmogodišnju školu u jednoj smjeni, najzna-čajnija je investicija od osnutka naše općine - za svečane sjednice u prigodi dana Klinča Sela rekao je općinski načelnik Miljenko Vuč-ković. Zahvalio je Ministarstvu regionalnog razvoja i Zagrebačkoj županiji što sufinanci-raju gradnju, te izrazio nadu da će se uskoro iznaći sredstva i za gradnju školske sportske dvorane. Obećao je to i župan Stjepan Kožić rekavši da je ona “zaista nužna i da će se o tome razgovarati”.

- Županija potiče poduzetništvo, ulaže u

Županija gradnju škole sufinancira s 8,5 milijuna kuna

Priznanja općine uručena su DVD-u Kupinec, MNK Goli Vrh, NK

Mladost, te tvrtkama “Heda” i “Termo herz”

UOČI POČETKA NOVE ŠKOLSKE GODINE OTVOREN JOŠ JEDAN DOGRAĐENI ŠKOLSKI OBJEKT

Povratak osmoljetke u RakovecRekonstrukcija postojećih školskih objekata, odnosno dogradnja

škole koštala je nešto više od tri milijuna kuna, a financirana je sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja, Županije i Općine

Osmogodišnja škola u Rakovcu ukinuta je 1978., pa su od tada učenici viših razreda na nastavu

odlazili u Vrbovec

U Rakovec se vratila osmogodišnja škola. Nakon 32 godine! Pohađa je 108 učeni-ka, a djeluje kao područna škola I. OŠ

Vrbovec. - Učenici će odsad biti puno manje na cesti,

bit će im dostupnija izborna nastava i izvanš-kolske aktivnosti, dok ćemo u matičnoj školi u Vrbovcu, oslobađanjem prostora, komotnije moći organizirati nastavu - za svečanosti otvo-renja komentirao je Bojan Lugarić, ravnatelj I. OŠ Vrbovec.

Simbolično, obnovljene zgrade škole (staru i - Za investitore pripremamo naše gospodar-ske zone, izrađuje se prostorno-planska doku-mentacija i projekti infrastrukture. Donijeli smo nekoliko urbanističkih planova koji će omogućiti investicije u zonama, a u tijeku su 6. izmjene i dopune Prostornog plana nakon kojih, u 2012., očekujemo značajniji pomak u realizaciji projekta norveškog “Verdispara” u Kupincu (investicije od preko milijardu eura!) - rekao je načelnik.

infrastrukturu, a posebno u mlade. Školu u Klinča Selima sufinanciramo s 40 posto, od-nosno s osam i pol milijuna kuna, što nije mala stavka u županijskom proračunu - rekao je župan, dodavši da se vodstvo Županije za-laže da se male općine ne ukidaju, već da se uz županijsku i državnu pomoć razvijaju.

Načelnik Vučković, govoreći o gospodar-skom razvoju, rekao je da vremena nisu sjaj-na, no da je u općini pokrenut svojevrsni pre-porod kako bi ona postala poželjna za ulagače.

U obilasku gradilišta

U novu školu učenici će iduće godine

novu), sada povezane, zajedno su otvorili pot-predsjednik Sabora Josip Friščić, potpredsjed-nik Vlade RH Božidar Pankretić i župan Stjepan Kožić. Rekonstrukcija je koštala 3,086 milijuna kuna, a uz Općinu i Županiju novac je, najvećim dijelom, osiguralo Ministarstvo regionalnog ra-zvoja.

- Pomogli smo Rakovcu, ali pomažemo i dru-gim sredinama kako bi svaki kutak Lijepe naše bio ugodan za život - naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić, poručivši mladima da vuče, da sluša-ju svoje vučitelje i pronose ime svoga Rakovca. Nadovezavši se na župana, koji je među ostalim

rekao da je Rakovec dobar primjer zbog čega male općine trebaju opstati, Pankretić je poru-čio: - Dok je nas, općine se neće ukidati.

Posebno emotivno okupljenima se obratio načelnik Rakovca Branko Herček - u govorima uzvanika apostrofiran kao najzaslužniji za po-vratak osmoljetke - te mladima poručio: “Nika-da više ne dozvolite da vam netko ‘uzme’ školu, da Rakovec ostane bez dječjeg smijeha”. Rekao

je da povratkom osmoljetke djeca dobivaju bo-lje i sigurnije djetinjstvo, više vremena za igru i slobodne aktivnosti. Putujući na nastavu u Vr-bovec dosad su učenici viših razreda godišnje prevalili oko 15.000 kilometara.

Potpredsjednik Sabora Josip Friščić poručio je da nije dobro pisati ‘debele’ programe o rav-nomjernom razvoju ako iza njih ne slijedi akci-ja. Upravo onakva kakvu provodi Ministarstvo regionalnog razvoja želeći stvoriti primjerene uvjete za život u svakom mjestu.

- S ponosom učite o svome kraju, a sve ono što naučite vratite mu ostajući živjeti na ovim prostorima - poručio je Friščić.

Prema pisanom dokumentu nastava se u Rakovcu odvija od 1859. kada glavno pomagalo,

rekao je Stjepan Pajur, predsjednik Općinskog vijeća, nije bio

kompjutor, nego - šiba!

Škola je obnovljena podrškom Vlade RH

Uređeno je šest učionica i informatički kabinet

Školu pohađa 108 učenika

“Razigrani dječji ples”

učenika prvog

razreda

Branko Herček i voditeljica škole Sonja Pajur

Ulaganje u mlade u maloj državi poput Hrvatske treba biti prioritet

- poručio je župan Kožić


UOČI BLAGDANA SV. MIHOVILA, NJIHOVA ZAŠTITNIKA, POLICIJA PROSLAVILA SVOJ DAN

Izvukli vozačicu iz gorućeg automobila U narednom razdoblju, rekao

je načelnik PUZ-a Tomislav Buterin, glavna je zadaća jačati

suradnju sa svim institucijama u borbi protiv kriminala

Dan policije, koji se obilježava na blag-dan Sv. Mihovila, 29. rujna, proslavila

je Policijska uprava zagrebačka (PUZ). To-mislav Buterin, načelnik PUZ-a, istaknuo je tom prigodom da je cilj narednoga raz-doblja jačati suradnju sa svim institucijama u borbi protiv kriminala.

- Nemamo razloga biti nezadovoljni rezultatima u borbi protiv kriminala, ali svjesni smo da još treba puno poduzimati da bi stanje bilo bolje - rekao je Buterin, naglasivši i preventivne akcije, posebno za mlade, koje PUZ provodi u suradnji sa Žu-panijom i Gradom Zagrebom.

- Mladima moramo približiti policajca kao stričeka koji čuva i kojemu se uvijek mogu obratiti za pomoć, a ne kao nekoga koga se treba plašiti - rekao je.

Za svečanosti su, tradicionalno, uručena priznanja policajcima za rezultate u pro-teklom razdoblju. Zahvalnice Zagrebačke županije, koje je uručio župan Stjepan Ko-žić, primili su Ivica Karija - vođa grupe za zaštitu državne granice u Postaji granične policije Bregana, Zdenko Poljski - do od-laska u mirovinu radio je kao službenik za

Policijska postaja

Prijavljena kaznena djela Stopa razriješenosti

Broj djela+ - %

Broj djela+ - %

2009. 2010. 2009. 2010.

Velika Gorica 718 688 -5,7 56,3 64,3 +8,0

Zaprešić 573 659 +15,0 66,8 64,6 -2,2

Dugo Selo 336 368 +9,5 66,7 55,2 -11,5

Jastrebarsko 333 396 +18,9 67,0 70,5 +3,5

Samobor 508 439 -13,6 73,8 67,0 -6,8

Sv. I. Zelina 223 234 +4,9 66,4 56,0 -10,4

Vrbovec 332 294 -11,4 66,9 67,0 +0,1

Ivanić Grad 325 346 +6,5 65,8 58,1 -7,7

UKUPNO 3.348 3.413 +1,9 65,5 63,5 -2,0

Policijska postaja

PROMETNE NESREĆE

Ukupno Ozlijeđeno Poginuli

2009. 2010. + - % 2009. 2010. + - % 2009. 2010. + - %

Velika Gorica 762 846 +11,0 314 276 -12,1 9 5 -44,4

Zaprešić 667 675 +1,2 239 274 +14,6 6 5 -16,7

Dugo Selo 380 305 -19,7 214 167 -22,0 3 1 -66,7

Jastrebarsko 389 330 -15,2 162 125 -22,8 7 6 -14,3

Samobor 516 463 -10,3 202 178 -11,9 4 5 +25,0

Sv. I. Zelina 307 259 -15,6 173 157 -9,2 3 7 +133,3

Vrbovec 339 291 -14,2 186 106 -43,0 6 3 -50,0

Ivanić Grad 318 337 +6,0 108 104 -3,7 6 6 0,0

UKUPNO ZGB. ŽUP. 3.678 3.506 -4,7 1.598 1.387 -13,2 44 38 -13,6

Prometne nesreće Prijavljena i razriješena kaznena djela po policijskim postajama

lani evidentirano 3413 kaznenih djela Lani se na području županije dogodilo 3506 pro-metnih nesreća (4,7 posto manje nego u 2009.) u kojima je poginulo 38 osoba (šest manje nego

prethodne godine), a ozlijeđeno 1387 osoba. Policija je, stoji u izvješću Policijske uprave za-grebačke za 2010., evidentirala 3413 kaznenih

djela. Bilo je, u usporedbi s 2009., više imovin-skih delikata, provalnih krađa, provala u motor-na vozila i trgovine, te razbojstava.

prevenciju u Policijskoj postaji Zaprešić, i Branko Guštek - načelnik Policijske posta-je Dugo Selo. Priznanje za iskazanu požr-tvovnost u radu načelnik PUZ-a dodijelio je, među ostalima, policijskim službenici-ma Policijske postaje Ivanić-Grad Marinku Bakinu i Željku Mališu. Oni su sredinom travnja iz gorućeg automobila, koji je pret-hodno naletio na vagon vlaka, izvukli vo-začicu. Samo nekoliko trenutaka kasnije automobil je eksplodirao.

Nagrađeni policajci

Istaknuta je odlična suradnja sa Županijom

REGIONALNI RAZVOJPOLICIJA

LUKA I KRAVARSKO POTPISALI UGOVORE S MINISTARSTVOM REGIONALNOG RAZVOJA

Svaki kutak županije treba ravnomjerno razvijati

Dosad je iz programa EIB 2 na području Zagrebačke županije investirano preko 165

milijuna kuna

Zadnjih godina iz proračuna smo izdvojili 50 milijuna kuna za sanaciju nerazvrstanih cesta, a ŽUC godišnje za njihovo redovito održavanje izdvaja oko 85 milijuna

kuna - rekao je župan

DARKO KRALJ, načelnik Luke

IZDVOJENO

Godišnji prora-čun naše općine je oko 4 milijuna kuna, a toliko će otprilike koštati i gradnja (jedno-djelne) dvorane. Sami je ne bismo mogli isfinanci-rati. Ujedno, nakon sto godina to je prva veća investicija u školstvu na području Luke.

VLADO KOLAREC, načelnik Kravarskog

Sanacija, odno-sno gradnja ce-sta znači napre-dak! Dobivenim novcem obnovit ćemo 4000 me-tara cesta u MO Podvornica, Donji Hruševec i Bar-barići, te asfaltirati makadamske ceste u nekadašnjim vikend nase-ljima, a danas mjestima gdje ljudi žive.

Gradnju sportske dvorane u Luki Županija će pomoći sa 665.000

kuna

Ministarstvo regional-nog razvoja, u sklopu programa integralnog

razvoja lokalne zajednice - EIB 2, s 2,32 milijuna kuna (70 po-sto potrebnog iznosa) sufinancira gradnju školske sportske dvorane uz OŠ Luka, a s 1,31 milijun kuna (također 70 posto potrebnog izno-

razvoja Božidar Pankretić. - Imamo jasan cilj: želimo da

svaki kutak županije bude jed-nako razvijen! Dosad je iz pro-grama EIB 2 na području Zagre-bačke županije investirano preko 165 milijuna kuna - podsjetio je ministar Pankretić, rekavši da su pri kraju pregovori za program EIB 3, ‘težak’ oko 400 milijuna kuna, čija bi se sredstva prven-stveno investirala u društvenu infrastrukturu, a prioritet bi bila gradnja dječjih vrtića te domova za umirovljenike. Župan Stjepan Kožić, koji je zajedno sa svojim zamjenikom Rudolfom Vujevi-ćem prisustvovao potpisivanju ugovora, istaknuo je da se ula-ganjem u školstvo i komunalnu infrastrukturu podiže standard ži-vota u ruralnim prostorima.

sa) sanaciju nerazvrstanih cesta na području općine Kravarsko. S načelnicima općina, Darkom Kraljem (Luka) i Vladom Kolare-com (Kravarsko), te predstavni-cima izvođača radova, tvrtkama “Tempo-inženjering” i “Swietel-sky”, ugovore o sufinanciranju radova potpisao je potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog

Radovi se (su)financiraju iz projekta EIB 2

Luka i Kravarsko rubne su općine županije


GRADOVI I OPĆINEGRADOVI I OPĆINE

PREDSJEDNIK REPUBLIKE DR. SC. IVO JOSIPOVIĆ NA PROSLAVI DANA OPĆINE KRIŽ

ovdje se ljudi međusobno cijene i poštuju ono što drugi rade

EU nije sama sebi svrha, ona nije obećana zemlja, ona je prilika - rekao je predsjednik

JosipovićDan općine, nizom pri-

redaba te svečanom sjednicom Općinskoga

vijeća, kojoj je prisustvovao i predsjednik RH Ivo Josipović, proslavio je Križ.

- Ovdje su se skupili dužno-snici svih stranaka, dakle govo-re jednim glasom kada je riječ o dobrobiti ovoga kraja. Kada je vrijeme utakmice, onda se na-tječu, a nakon toga rade zajed-no bez svađe, bez sukoba, bez podmetanja... Cijene jedni dru-ge i poštuju ono što rade - rekao je predsjednik. Okupljenima je poručio da se ne boje ulaska u EU.

- Europska unija nije sama sebi svrha, ona je sredstvo da se osigura dobra budućnost za RH. Ona nije obećana zemlja, ona je prilika. No, da bismo je iskoristili, morat ćemo naporno raditi i naučiti pravila igre - do-dao je.

Uz niz saborskih zastupnika, te drugih dužnosnika, sveča-

nosti su također prisustvovali župan Stjepan Kožić i predsjed-nik Skupštine Damir Mikuljan, koji je predstavnicima mjesta Vezišće na trajno čuvanje uru-čio povelju kojom je Milka Tr-nina (posthumno) proglašena (u prigodi ovogodišnjeg Dana županije) počasnom građan-kom Zagrebačke županije. Žu-pan Kožić, čestitavši općinskoj načelnici Ivani Posavec Krivec i njezinom timu na podizanju kvalitete života u Križu, pono-vio je da je to dokaz da male općine, s dobrim vodstvom te uz pomoć Županije i resornih ministarstava, mogu puno uči-niti za razvoj svoga kraja.

- Županija značajno pomaže malim općinama i skrbi o rav-nomjernom razvoju. Značajna sredstva ulaže u razvoj komu-nalne infrastrukture u gospo-darskim zonama, pa je tako općina Križ za tu namjenu do-bila 1,6 milijuna kuna - rekao je župan.

Unatoč recesiji i krizi, imamo ra-zloga za slavlje, jer ovogodišnji dan općine obilježavamo u još ljepšem, ugodnijem i napredni-jem Križu, koji poput mosta veže široki moslavački kraj sa Zagre-bačkom županijom. Našim na-činom upravljanja koristimo sve mogućnosti kako bismo osigurali realizaciju bitnih projekata. Radi-mo to na sinergiji Općinskog vi-jeća i izvršne vlasti, na toleranciji, razumijevanju i međusobnom poštovanju. Težimo postati jaka karika decentralizirane Hrvatske koja probleme svojih građana prepoznaje i efikasno rješava - ri-ječi su općinske načelnice Ivane Posavec Krivec.

Jaka karika decentralizirane Hrvatske

Potpore Ministarstva poljoprivrede, u uku-pnom iznosu od 7,5 milijuna kuna, lani je primilo oko 500 gospodarstava s područja

Križa - rekao je državni tajnik Josip Kraljičković

Predsjednik s članicama KUD-a “Graničar”

Za svečane sjednice...

GRADNJA SEKUNDARNE VODOVODNE MREŽE CUGOVEC-BUZADOVEC

Načelnik Kolarec najavio početak gradnje dječjeg vrtića SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA KRAVARSKOG

Dan općine proslavilo je Kravarsko. Unatoč smanjenim prihodima,

uz pomoć Županije, Općina je u pro-teklom razdoblju sanirala krovište na osmogodišnjoj školi, kao i klizište koje je godinama bilo opasnost za školarce. Počela je i sanacija nerazvrstanih cesta, a općinski načelnik Vlado Kolarec na-javio je za sjednice da se iduće godine planira, na prostoru bivše škole, sagra-diti dječji vrtić te sanirati stara općinska zgrada u kojoj će tada svoje prostore dobiti i udruge. Osim sredstvima op-

Izrada projektne dokumentacije za vodoopskrbu istoka županije

Radove izvodi ivanićgradski “Kapitel”, vrijednost im je 2,62 milijuna kuna, a zajedno ih financiraju Ministarstvo

regionalnog razvoja i Općina Gradec

Nakon završetka prve faze gradnje magistralnog vo-

dovoda Vrbovec-Gradec-Cugo-vec u dužini od 9500 metara, za što se sada čeka uporabna do-zvola, krenulo se i s gradnjom sekundarne vodovodne mreže Cugovec-Buzadovec ukupne dužine 10.300 metara. Radove je u naselju Lubena, u prigodi Dana općine Gradec, simbolično otvorio potpredsjednik Sabora Josip Friščić, rekavši da nije za-govornik polaganja temeljnog kamena prije nego se raspiše na-tječaj, odabere izvođač radova i zatvori financijska konstrukcija, a što je u ovom slučaju ispošti-vano. Radove izvodi ivanićgrad-

ski “Kapitel”, vrijednost im je 2,62 milijuna kuna, a zajedno ih financiraju Ministarstvo regio-nalnog razvoja (60 posto) i Op-ćina Gradec (40 posto). Načelnik Gradeca Damir Lukačić za sve-čane sjednice Općinskog vijeća rekao je da će se za dio naselja ove općine vodovodna mreža riješiti u sklopu projekta vodo-opskrbe istočnog dijela županije, za što se projekti rade. O tome je govorio i Jadranko Husarić, ge-neralni direktor Hrvatskih voda, pojasnivši da se za područje

Gradeca projektira 64 kilometra vodovodne mreže, te da će sva projekno-tehnička dokumenta-cija biti gotova do kraja godine kako bi se projekt vodoopskrbe istočnog dijela županije mogao kandidirati za sredstva EU fon-dova. Ovakav način gradnje vo-doopskrbne mreže župan Stjepan Kožić je nazvao pilot-projektom za Republiku Hrvatsku, te dodao da je Županija zadnjih godina u razvoj infrastrukture u općini Gradec uložila oko 6 milijuna kuna.

Načelnik Lukačić istaknuo je da je Općinsko vijeće donijelo od-luku o osnivanju Gospodarske zone Gradec, najvažnijeg ra-zvojnog projekta općine, koja se treba prostirati na 200 hektara zemljišta u vlasništvu RH. - Prikupili smo potrebnu doku-mentaciju i uputili zahtjev Agen-ciji za upravljanje državnom imovinom da u vlasništvo Opći-ne prenese ovo zemljište. Nadam se da će se to riješiti u što kraćem roku kako bi mogli početi s izra-dom glavnog projekta, čime će se otvoriti i mogućnost pregovo-ra s potencijalnim investitorima - rekao je Lukačić.

Gospodarska zona

Dan općine slavi se 14. rujna

Sekundarna mreža počela se graditi u naselju Lubena

ćinskog proračuna te resornih ministar-stava, u financiranju projekata bitnih za općinu značajno sudjeluje i Županija. - Bitno je da su to realni programi koje možemo realizirati, dakle ništa ne obećavamo što ne možemo ostvariti sukladno našim financijskim moguć-nostima. Želja nam je da ljudi ostanu na ovim područjima, da im omogući-mo kvalitetniji život, da djeca u centru Velike Gorice i centru Kravarskog imaju iste uvjete - poručio je zamjenik župana Rudolf Vujević.

Županija je financirala sanaciju klizišta kod škole


POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA

NAJUSPJEŠNIJI PLEŠIVIČKI VINARI NA VINSKIM SVEČANOSTIMA

Vino je brend jaskanskoga krajaU Jastrebarskom su, početkom

rujna, održane tradicionalne Jaskanske vinske svečanosti. Su-djelovali su najuspješniji plešivički vinari, a manifestacija je održana pod pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića, koji je Vinske svečanosti i otvorio. Okupljenima je poručio da su one jedan od bren-dova jaskanskoga kraja, ali i znat-no šire. Otvorenju je prisustvovao i župan Stjepan Kožić, podsjetivši da se subvencijom Županije go-dišnje posadi oko 200.000 loznih cijepova. Rekao je da se samo kvalitetom može parirati vinima na europskom tržištu kojemu će se Hrvatska pridružiti 2013.

Uz župana, na otvorenju je bio i predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan.

Promocija vinara i vina vinorodne Plešivice DIPLOMATSKA BERBA U VINOGRADU OBITELJI SINIŠE ŠOŠKIĆA

Veleposlanici akreditirani u RH ponovno su, na poziv predsjednika Ive Josipovića, brali grožđe na vinorod-

noj Plešivici. Domaćin ovogodišnje diplomatske berbe, organizirane u sklopu Jaskanskih vinskih svečanosti, bio je Siniša Šoškić koji na položaju Gorička (gdje se bralo) obrađuje 3 ha vinograda, a ukupno pod lozom ima deset hektara. Uz chardonnay, čije su grozdove brali veleposla-nici, uzgaja rajnski rizling, sivi pinot, traminac i crni pinot.- Ovakve su manifestacije velika vrijednost za promociju Plešivice, dugoročno od njih možemo imati velike koristi - komentirao je Šoškić koji se vinarstvom bavi 25 godina, a krenuo je, kako kaže, od nule. - Prošao sam trnovit put i zato je ova diplomatska berba za mene veliko priznanje - rekao je Šoškić, zadovoljan ka-kvoćom ovogodišnjega grožđa, zbog čega će, napome-nuo je, biti i vina izbornih berbi. Zajedno s veleposlanicima u berbi je bio i zamjenik žu-pana Damir Tomljenović, te najuspješniji plešivički vinari.

Obitelj Šoškić obrađuje deset hektara vinograda

Tak’ se nekad prešalo

Zamjenik župana s veleposlanikom Ukrajine Oleksandrom Levčenkom i članicama KUD-a “Cvijet”

Nazdravljeno je pjenušcem obitelji Zdenka Šembera

Vinima na europskom tržištu, kojemu će se Hrvatska pridružiti 2013., može se parirati samo kvalitetom

PRVI GROZDOVI OVOGODIŠNJEG URODA UBRANI U VINOGRADU FRANJE KOLARIĆA

što više vina prodati na kućnom praguRanije nego lani, krajem

kolovoza, u vinogradu obitelji Franje Kolarića

u Hrastju Plešivičkom (Plešivič-ka vinska cesta), simbolično su ubrani grozdovi sivog pinota, a time i označen početak ovogo-dišnje berbe u županiji. U prat-nji Kristine Vugrin, županijske vinske kraljice, prvi su se škara prihvatili potpredsjednik Vlade RH Božidar Pankretić i župan Stjepan Kožić.

- Ova je godina posebna i u njoj se treba snaći. Na vama je da stvorite vino koje će zadovoljiti nepca potrošača - okupljenima je poručila Ljiljana Gašparec-Skočić, ravnateljica Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, dodavši da je plešivički kraj poznat po krasnim vinima, te kako vjeruje da će se vinari kva-litetom i primjerenim cijenama izboriti i za mjesto na EU tržištu. Ovogodišnja bi berba, uz pravil-nu tehnologiju u podrumu, mogla iznjedriti vrhunska, ‘velika’ vina

- poručeno je za simbolične ber-be, za koje je župan Stjepan Ko-žić rekao da je vino dio kulture, običaja i tradicije plešivičkoga kraja.

- Uvijek smo vas podržavali, i financijski i posredstvom struke, a to ćemo činiti i ubuduće - rekao je.

Franjo Kolarić, domaćin ber-be, dio vina prodaje na kućnom pragu, u obiteljskom vinotočju, što je posebno važnim istaknuo i potpredsjednik Vlade.

- Vrlo je važno proizvodnju povezati s plasmanom kroz seo-ski turizam. Zbog blizine Zagre-ba to mora biti prednost ovoga kraja - rekao je Božidar Pankre-tić, dodavši da se zadnjih godina ulaganjem Županije i podrškom stručnjaka iznimno puno učinilo za razvoj vinogradarstva.

- Posla se nikada niste plašili, a kvaliteta vaših vina garancija je da se ulaskom Hrvatske u EU nećete morati plašiti ni njihovog plasmana - rekao je Pankretić

Ovogodišnja bi berba, zbog iznimne kakvoće grožđa i uz odabir pravilne tehnologije u podrumu, ponovno mogla iznjedriti vrhunska, ‘velika’ vina

Vino je dio kulture, običaja i tradicije plešivičkoga kraja - poručio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

Grožđe je zdravo, iznimne kakvoće

Brao se sivi pinot

Berba je na Plešivici počela krajem kolovoza

Posla se nikada niste plašili, a kvaliteta vaših vina garancija je da se ulaskom Hrvatske u EU nećete

morati plašiti ni njihovog plasmana - rekao je potpredsjednik Vlade mr. sc. Božidar Pankretić


VIJESTIVIJESTI

‘PUNOLJETNOST’ VATROGASNE ZAJEDNICE

‘učinili smo puno dobrih djela’

Osamnaestu godišnjicu osnut-ka proslavila je županijska

vatrogasna zajednica. Svečana sjednica održana je u Križu.

- Učinili smo puno dobrih dje-la i poboljšali rad u vatrogasnim organizacijama. Naravno, ne bi-smo to mogli bez podrške Župa-nije i lokalne samouprave - rekao je predsjednik Zajednice Stjepan Ptiček, posebno naglasivši peto-godišnji program (završava iduće godine) nabave novih vatrogasnih vozila. Dosad je nabavljeno dva-desetak vozila, a ove će ih godine dobiti vatrogasci Gradeca i Kloš-tra Ivanića.

Osnivačka skupština županijske Vatrogasne zajednice održana je u kolovozu 1993. u Samoboru u prisustvu predstavnika 20 vatro-gasnih zajednica gradova i općina. Danas je u zajednicu udruženo de-vet gradskih i 18 općinskih zajed-nica, sedam samostalnih DVD-a i šest samostalnih DVD-a u gos-podarstvu, odnosno preko 280 do-brovoljnih vatrogasnih društava.

Istoga dana kada je Vatrogasna zajednica proslavila svoju ‘puno-ljetnost’, u Križu je održano župa-nijsko natjecanje djece i mladeži na kojemu je sudjelovalo 105 na-tjecateljskih ekipa.

Pokretači društvenog života OSAMDESET GODINA DVD-A HREBINEC

Osamdesetu obljetnicu rada, humanitarnog (spašavanja ljudi i njihovih dobara), ali i čuvanja kulture i tradicije kraja (pokretanjem društvenog

života), proslavilo je Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrebinec. Vatrogasci Hrebinca ponose se svojim radom, posebno očuvanjem tradicijskih vrijed-nosti, na čemu su im posebno čestitali načelnik Brckovljana Željko Funtek, te župan Stjepan Kožić. - Vatrogasci su uvijek na usluzi, uvijek kad treba oni su tu - rekao je župan još jednom zahvalivši svima koji su pružili pomoć tijekom lanjske poplave.

Najmlađi u vježbi s brentačamaSjednica je održana u Križu

PRIJENOS ZNANJA I VJEŠTINA ZA IZRAVNA STRANA ULAGANJA

završna svečanost IPA projekta ‘Razvoj investicijskog okruženja’

Certifikate su uručili Šef delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren i potpredsjednik Vlade

RH za investicije Domagoj Milošević

Šef delegacije EU u Hr-vatskoj Paul Vandoren i potpredsjednik Vlade RH

za investicije Domagoj Miloše-vić uručili su predstavnicima 20 hrvatskih županija certifikate o uspješno završenom - osnovnom, odnosno naprednom - IPA projek-tu “Razvoj investicijskog okruže-nja”. Kako je rekao potpredsjed-nik Milošević, radi se o jednom od najkompleksnijih projekata tehničke pomoći financiranog iz pretpristupnih fondova, ukupne vrijednosti 2,5 milijuna eura. Cilj mu je bio unaprijediti znanja i vje-štine u privlačenju direktnih stra-

KROZ IPARD PROGRAM OSIGURANO 9 MILIJUNA KUNA

opremanje farma muznih kravaRegionalna razvojna agen-

cija Zagrebačke županije (RRA) izradila je pet aplikacija za IPARD natječaj kroz mjeru 101 - ulaganja u obiteljska poljo-privredna gospodarstva, te mje-ru 103 - ulaganja u preradu i tr-ženje poljoprivrednih proizvoda. Nakon provedenih administra-tivnih i kontrola na terenu, svih pet aplikacija uspješno je odo-breno te se ugovorilo izvođenje projekata ukupne investicijske

vrijednosti od oko 18 milijuna kuna. Za svih pet korisnika oče-kuje se povrat IPARD sredstava u ukupnom iznosu od 9 milijuna kuna.

Aplikacije su izrađene u razli-čitim sektorima, pa su navede-

ni razvojni projekti obuhvatili gradnju i opremanje staje za 50 muznih krava; opremanje vin-skog podruma; gradnju i opre-manje voćnjaka sa zaštitnim mrežama protiv tuče, kao i osta-lom potrebnom opremom; opre-manje tvornice za preradu voća; te opremanje postojeće farme muznih krava.

U međuvremenu, RRA je apli-cirala deset novih projekata čija je obrada u tijeku.

Ukupna investicijska vrijednost projekta iznosi

oko 18 milijuna kuna

Budite ponosni na svoje branitelje PREDSJEDNIK JOSIPOVIĆ ODLIKOVAO PRIPADNIKE 151. BRIGADE

U prigodi 20. godišnjice osnutka 151. samoborske

brigade, predsjednik RH Ivo Josipović uručio je desetorici pripadnika ove ratne postroj-be visoka državna odličja. Na prijedlog Udruge branitelja 151. brigade Redom hrvatskog trolista odlikovani su Draško Pavlović, Miljenko Komes, Vinko Lisec, Igor Pecić, Vlado Juranko, Zvonko Anić i Jozo Grubeša, Red kneza Domagoja primio je Fane Stoić, dok su Redom bana Jelači-ća odlikovani brigadir Josip Ma-

Odlikovana 51. samostalna bojnaU prigodi 20. obljetnice ustroja, predsjednik RH Ivo Josipović odlikovao je 51. sa-mostalnu bojnu Vrbovec Redom Nikole Šubića Zrinskog. Ova ratna postrojba je od prosinca 1991. do srpnja 1992. sudjelovala u operacijama na novljanskome ratištu, gdje su dva vrbovečka branitelja poginula, a nekoliko ih je bilo ranjeno. Na svečanosti primopredaje odlikovanja okupili su se pripadnici ove postrojbe, njihovi ratni zapovjednici, prvi ratni zapovjednik Operativne grupe Posavina ge-neral Rudi Stipčić, predstavnici Grada Vrbovca, Županije, Ministarstva branitelja... Prije svečanosti, ispred spomen-obilježja “Hrvatska kocka” u središtu Vrbovca po-loženi su vijenci, a u župnoj Crkvi sv. Vida služena je misa zadušnica.

hović i pukovnik Adolf Paar. - Samoborci su, osim u ovoj brigadi, sudjelovali u Domovin-skom ratu i kao pripadnici dru-gih postrojbi i dali veliki dopri-nos obrani Hrvatske. Možete biti ponosni na svoje branitelje koji su nakon rata jednakim žarom nastavili graditi domovinu. Ovaj kraj je poznat po inovativnosti, poduzetništvu, po želji da stvo-rite nešto novo - rekao je pred-sjednik. Svečanosti, održanoj u samo-borskoj Gradskoj vijećnici, prisu-stvovao je i župan Stjepan Kožić.

Odlikovano je deset pripadnika ove ratne postrojbe

Kroz brigadu je prošlo 3800 branitelja

nih ulaganja. Tijekom dvadeset mjeseci tra-

janja projekta županijski timovi (u Zagrebačkoj županiji je pro-jekt provela Regionalna razvojna agencija), zajedno s timom od 35 međunarodnih i lokalnih konzul-tatana, uspješno su pripremili svu potrebnu dokumentaciju kako bi zadovoljili tražene standarde u pružanju usluge ulagačima (priku-pljanje, usklađivanje i pružanje in-formacija, dostupnost i uređenost ulagačkih lokacija, definiranje prioritetnih sektora i donošenje marketinške strategije županija za privlačenje izravnih ulaganja).

U projekt je bilo uključeno

20 županija

U Zagrebačkoj županiji projekt je provela Rgionalna razvojna agencija

Turistička ponuda Turističke zajednice s područja žu-panije održale su, krajem rujna u Br-dovcu, 3. ovogodišnju koordinaciju na kojoj je glavna tema bila izrada prijedloga programa rada i finan-cijskog plana za 2012., te zajednički projekti u narednoj godini. Doma-ćin koordinacije bila je TZ “Savsko-sutlanska dolina i brigi”. - Godišnje održimo četiri do pet ovakvih koordinacija koje su nam važne iz više razloga: kako bismo na razini županije uskladili promotivne aktivnosti, nastupe na sajmovima u zemlji i inozemstvu te ostale zajed-ničke projekte važne za unapređe-nje turističke ponude - kaže Ružica Rašperić, direktorica TZ Zagrebačke županije.

Spomenik PapiU Kući za starije i nemoćne osobe “Sv. Kamilo de Lellis” u Vrbovcu bla-goslovljen je spomenik blaženom Ivanu Pavlu II., rad akademskog ki-para Stjepana Gračana. Svečanost blagoslova predvodio je mons. Vje-koslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački.


Nacionalne manjine

Održane su konstituirajuće sjed-nice vijeća srpske, albanske i boš-njačke nacionalne manjine. Za predsjednika Vijeća srpske nacio-nalne manjine, koje broji 22 člana, izabran je Đuro Zatezalo, a njego-vu zamjenicu Mileva Bučan. Duž-nost predsjednika Vijeća alban-ske nacionalne manjine, koje broji 25 članova, i u narednom manda-tu obnašat će Memetali Zenu-ni (zamjenik mu je Bib Markpren-kaj), dok je za predsjednicu Vijeća bošnjačke nacionalne manjine, ta-kođer broji 25 članova, ponovno izabrana Sanela Kantarević (za nje-zinu zamjenicu izabrana je Mina-hela Delić).

Zagrebačka županija i Grad Zagreb pozivaju osnovne škole sa svoga području da se uključe u humanitarnu akciju prodaje dječjih crteža u sklopu manifestacije “Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba” koja će se održati 15. i 16. listopada u balonu zagrebačkoga Boćarskog doma.Škole su pozvane da crte-že učenika mlađih dobnih skupina (do 4. razreda) na temu “Hrana - što volim jesti” pošalju do 12. listopada na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za poljoprivre-du, ruralni razvitak i šumar-stvo - Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb. Crteži trebaju biti na papiru forma-ta A4, te sadržavati ime, pre-zime, dob djeteta, razred i naziv škole. Radovi će se prodavati po simboličnoj ci-jeni od 20 kuna, a prikupljeni novac od prodaje donirat će se Specijalnoj bolnici za kro-nične bolesti dječje dobi Gor-nja Bistra. Stručna komisija odabrat će tri najbolja crteža, a njihovi autori osvojit će pri-godne nagrade.

NASTAVLJA SE PROJEKT “BIJELA RODA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI”

‘Nema ljepšega od jutarnjeg buđenja ljubavnim klepetom’

Nastavlja se, treću godi-nu za redom, projekt “Bijela roda u Zagre-

bačkoj županiji”. Ugovor o nje-govu provođenju potpisali su u Oborovu (općina Rugvica), na gospodarstvu obitelji Đure Juga, direktor Fonda za zaštitu okoliša Zlatko Ivaniš i ravna-teljica Javne ustanove “Zeleni prsten” Martina Glasnović Hor-vat.

Njime se, svima onima na či-jim su obiteljskim kućama, od-nosno gospodarskim zgradama rode sagradile gnijezdo, omo-gućuje isplata naknade od 700 kuna po gnijezdu.

- Da bismo očuvali biološku raznolikost, važno je očuvati staništa ptica. Ovom naknadom želi se pomoći vlasnicima obje-kata na kojima rode savijaju gnijezda i odgajaju mlade - po-

na stambenim i gospodarskim objektima).

Na dimnjaku stare obiteljske kuće Đure Juga rode su gni-jezdo savile još 1966. i otad se vraćaju svake godine. Dolaze krajem ožujka, a odlaze (na jug Afrike) krajem kolovoza.

- Prepoznajem rode po po-našanju, točno znam da su to ‘naše’ - pripovijeda Jug, koji gnijezdo obnavlja (orezuje ši-blje) svake tri godine, dok ga svake, nakon odlaska roda, či-sti od smeća. U Oborovu su ga rode savile i na tornju tamoš-njega dobrovoljnog vatroga-snog društva. Ove su godine, kaže predsjednik DVD-a Ivica Krznar, imale četvero mladih.

Projekt “Zaštita i očuvanje bijele rode” pokrenula je saborska zastupnica Marijana Petir, a u njega su ove

godine uključene sve županije kontinentalne Hrvatske

jasnila je M. Glasnović Horvat, dok je Ivaniš dodao da je to do-prinos očuvanju tradicije sela i seoskog ambijenta. Zamjenik župana Damir Tomljenović istaknuo je da se u provedbu projekta, prvi puta novčano, uključila i Županija, te rekao da očuvanje prirode i okoliša nema alternative.

Lani je na području naše žu-panije isplaćena naknada za 98 gnijezda. Prema ovoga lje-ta provedenom brojanju roda, koje su odradili promatrači-volonteri JU “Zeleni prsten”, na prostoru županije obitava oko 770 roda u 190 gnijezda (na stupovima javne rasvjete te

Prema ovoga ljeta provedenom brojanju, na prostoru županije

obitava oko 770 roda u 190 gnijezda

Po biološkoj raznolikosti Hrvatska je četvrta

država u Europi

Ugovor je potpisan na gospodarstvu Đure Juga

Naknada iznosi 700 kuna po gnijezdu

Turistički oživjeti kontinentalni dio Hrvatske POTPORE MINISTARSTVA TURIZMA ZA PROGRAM “UPOZNAJ HRVATSKU”

Deset putničkih agencija dobit će potporu Mi-nistarstva turizma (od 50 do 200 kuna po do-

vedenom gostu u kontinentalni dio Hrvatske) za provedbu programa “Upoznaj Hrvatsku”. - Ovim se programom želi turistički oživjeti konti-nentalni dio Hrvatske te iskoristiti njegovi veliki po-tencijali. On je ujedno i veliki izazov, jer se oslanja na suradnju s lokalnim stanovništvom i drugim par-tnerima, koji samo zajedno mogu dovesti turiste u što većem broju u unutrašnjost zemlje - za potpisi-vanja ugovora s agencijama, na gospodarstvu Kos-Jurišić u Svetom Ivanu Zelini, rekao je ministar Bajs. Program “Upoznaj Hrvatsku” počeo se provoditi lani i potrajat će do 2014. U tom razdoblju kontinentalni dio Hrvatske i unutrašnjost otoka trebalo bi posjeti-ti oko milijun turista.

Za organizirano dovođenje turista na njezino područje Županija agencijama odobrava po gostu 35 kuna poticaja

MLADI GLAZBENICI NA 36. SAMOBORSKOJ GLAZBENOJ JESENI

laureati harmonikaš Ivan šverko i udarljkašica Aleksandra šuklar

Harmonikaš Ivan Šverko i udaraljkašica Aleksandra

Šuklar laureati su 8. međuna-rodnog natjecanja mladih glaz-benika “Ferdo Livadić”, koje je održano u sklopu 36. samobor-ske glazbene jeseni.

Šverku je pripala nagrada “Ferdo Livadić” za ukupni na-stup, te mu je kao pobjedniku natjecanja osiguran samostalni koncert na 37. izdanju Samo-borske glazbene jeseni, dok mu organizatori daruju praizvedbu nove skladbe za solo instrument i komorni orkestar skladatelja Mladena Tarbuka, kao i koncert

s ansamblom Cantus u ciklusu “Cantus ansambl & Lisinski” u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Aleksandri Šuklar je pripala nagrada Grada Samobo-ru za najbolje izvedenu skladbu

hrvatskog autora. Mladim glazbenicima na na-

gradama su čestitali umjetnički ravnatelj Samoborske glazbene jeseni Srećko Bradić, koji je još jednom istaknuo ideju da hrvat-ski skladatelji pišu skladbe za mlade glazbenike, te izvršna di-rektorica manifestacije Renata Glojnarić.

Ovogodišnja Samoborska glazbena jesen traje do 8. li-stopada. Organizator je POU Samobor, a pokrovitelji pred-sjednik RH Ivo Josipović, Mi-nistarstvo kulture, Grad Samo-bor i Zagrebačka županija.

Na natjecanju je sudjelovalo osam

glazbenika

Ivan Šverko Aleksandra Šuklar

VIJESTIVIJESTI

Šverku je pripala nagrada za ukupni nastup, a Aleksandri Šuklar za

najbolje izvedenu skladbu hrvatskog autora


DOGAĐAJIDOGAĐAJI

Medeno i slatkoPčelarska udruga Samobora i Svete Nedelje organizirala je u Samoboru 3. medne dane. Izložen je bio med i pripravci od njega, a popratna predavanja su bila, najvećim dijelom, namijenjena građanstvu kako bi se dodatno upo-znalo s vrijednostima meda i koristima od njegove konzumacije.

SENZORIČKO OCJENJIVANJE MEDA

Prinosi manji, ali kakvoća vrhunska!Najviše dosad, 104 uzorka, kušali su ocjenjivači 9. senzoričkog ocjenji-vanja meda, održanog u vinotočju obitelji Franje Kolarića na Plešivičkoj vinskoj cesti. Kušan je i ocijenjen med 82 pčelara udružena u osam pče-larskih udruga koje djeluju na prostoru županije. Najviše je bilo meda ba-grema, potom kestena, cvjetnog, livadnog, medljikovca... Priznanja za najbolji med uručena su na 2. festivalu pčelarstva Zagrebačke županije u Jastrebarskom (više u idućem broju Kronike).- Zbog suše su prinosi manji, no kakvoća meda je, posebno bagrema i kestena, vrhunska. Suša je, primjerice, desetkovala kestenovu pašu, ali je med iznimno zanimljiv, izražene senzorike za ovu vrstu - komentirao je Dragan Bubalo sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

U VRBOVCU ODRŽANA TURISTIČKO-KULINARSKA MANIFESTACIJA “KAJ SU JELI NAŠI STARI”

Sjećanja na bakinu kuhinjuManifestacija se održava već tri desetljeća s

ciljem očuvanja izvornih narodnih jela

Krumpiraši?! To vam je slatko, kak’ desert. Moji vam to jako vole jesti -

pripovijeda Ivanka Šafran iz Ko-naka, članica tamošnje udruge žena, zajedno s kćerkom Mirelom sudionica ovogodišnje 31. turistič-ko-kulinarske manifestacije “Kaj su jeli naši stari”.

- Skuhate krumpir, zgnječite ga, pomiješate s oštrim brašnom, posolite, a onda tijesto na tanko razvaljate. Pečete ga na tabli, na drvenoj peći. Kad je ispečeno,

ETNO-KUTAK TRADICIJE I KULTURNE BAŠTINE SVETE JANE

‘obnavljamo uspomenu na prošlost, na naše djetinjstvo’ Etno udruga “Sveta Jana”, na-

kon uređenja (obnove) vode-nice (2007.), te Mlinareve iže (dvi-je godine kasnije), u svetojanskom selu Draga, pored istoimenog po-toka, uredila je (rastavila, preselila i sastavila) i Svetojansku komoru, drvenu kuću koja se, pored mlina, sagradila prije dolaska snahe u (tada mnogobrojnu) obitelj.

- Obnavljamo uspomene na prošlost, naše djetinjstvo. Komora je mali idilični objekt u kojemu je

mladi bračni par dijelio svoje za-grljaje i stvarao novu obitelj - za svečanosti otvorenja poručio je Zvonko Celin-šćak, restaurator, čovjek čije su ruke obnovile sva tri objekta sveto-janskog etno-kut-ka.

- Svi eksponati izloženi u ko-mori potječu iz 19. stoljeća, pa možemo govoriti i o muzejskom

prostoru, koji posjećuje sve više izletnika, naročito školske djece kojoj želimo pokazati kako uz

pomoć izvorske vode i kamena nastaje brašno - rekla je Jasnica Vojvodić, pred-sjednica svetojan-

ske Etno udruge. Otvaranju Svetojanske komore

prethodio je prikaz dovoženja ba-gaža (miraza) u kuću mladoženje.

Komora je mali, idilični objekt u kojemu je mladi bračni par dijelio zagrljaje i stvarao novu obitelj

Svi eksponati izloženi u komori potječu iz

19. stoljeća

Bagaž treba ‘pospremiti’ u škrinju

Unošenje bagaža u komoru Što je snaha sve donijela u kuću?

Etno-kutak je otvoren u selu Draga Posjetitelja je sve više...

U sklopu manifestacije održan je sajam medičara, licitara i rukotvoraca slovenske regije Posavje i Zagrebačke županije, te su predstavljeni dosa-dašnji rezultati projekta “Bogatstvo ruralnog prostora u zajedničkoj turi-stičkoj ponudi - Put medičarstva i licitarstva između Krškog i Zagreba”.

Sajam rukotvoraca

otvorila manifestaciju, obišla pre-mijerka Jadranka Kosor, rekavši da je iznimno važno čuvati tradi-ciju, ono što je naše.

- Kada ova manifestacija bude otvorena 2013., Hrvatska će već dva mjeseca biti u Europskoj uni-ji. U nju ćemo unijeti mnogo toga što je hrvatsko bogatstvo, čime ćemo se ponositi - poručila je pre-mijerka, uz koju je u Vrbovcu bila i većina ministara hrvatske Vlade, kao i potpredsjednik Sabora Josip Friščić.

premažete ga rastopljenim masla-cem i posipate šećerom - sažela je Ivanka recept za krumpiraše koji se, dodat će, jedu dok su topli, friški...

- Žene danas imaju sve manje vremena za kuhanje, pa se i stara jela sve rjeđe nalaze na jelovniku - reći će Ivanka koja krumpiraše, s ponosom dodaje, priprema od krumpira iz vlastitog vrta.

- Ne prskamo ga, okapamo ga motikom, zlatice pobiremo ru-kom, ne prašimo ih... Po okusu se osjeti da je domaći - govori Ivan-ka.

Sofija i Barbara Mušak te Je-lena Šanjug iz Pogančeca, člani-ce Udruge “Život”, bile su među najmlađim sudionicama koje su ponudile jela koja se i u njihovu kraju sve rjeđe pripremaju.

- Kuhamo kad su mame na po-slu.., ponekad i bijele žgance i po-riluk s jajima - kroz smiješak će djevojke. I njihov je štand, kao i one ostalih izlagača, nakon što je

Manifestaciju organizira Turistička zajednica Vrbovca

Tradicionalna pera iz krušne peći

Žene iz Gradečkog Pavlovca Članice Udruge “Ruka mira” Ivanka i Mirela Šafran, Udruga žena sela Konak


Kolač daruju u plemenite svrhe

U KRIŽU ODRŽAN 14. FESTIVAL SLASTICA “SLATKA MOSLAVINA”

U Križu je održana tradicionalna turističko-gastronomska manifestacija “Festival slastica”. Izložene su bile (kušane i ocijenjene) 174 slastice, koje su prvi puta bile sljubljene s pje-

nušcima i vinima (predikatima) moslavačkih vinogradara. Ocjenjivački je sud - prema riječi-ma Božice Brkan, njegove predsjednice - najviše vrednovao “oživljene slastice iz naše tradi-cije bliske modernom ukusu”. Najukusnijom je proglasio gibanicu na tenko Marice Peklarić iz Vezišća, dok su u konkurenciji slastičara-profesionalaca nepca ocjenjivačkog suda najviše dojmile slastice velikogoričke slastičarnice “Memy”. Laureatom izložbe (sveukupni dojam) proglašen je Haris Salčinović s izložbenim stolom “Tišina” na kojemu su, među ostalim, bile torte od maka, čokolade i višanja, kokosa, mrkve i oraha, rikule, špeka i poriluka.

Prihod od prodanih slastica doniran je Društvu “Naša djeca” Križ i Klubu osoba s

invaliditetom “Bijeli jelen”.

U kupinjaku Davora Viduke uzgojena ‘najslađa’ kupina POTROŠAČKO OCJENJIVANJE PLODOVA KUPINE I KUPINOVA VINA

U kupinjaku Davora Viduke (na po-dručju Ivanić-Grada) uzgojena je,

odabirom potrošača, najukusnija ku-pina (sorta Boysen) koja se, u sklopu manifestacije “Dani hrvatskih kupina”, našla na seljačkim tržnicama grada Zagreba i Zagrebačke županije. Ocje-njivači su kušali 12 uzoraka kupine (sorte: Boysen, Thornfree, Hull Thornle-ss i Lochness) iz ekološkog i integrira-nog uzgoja.

Predstavljene kandidatkinje za županijsku Vinsku kraljicu

Predstavljene su kandidatkinje između kojih će se - nakon

pismene, usmene i praktične provjere njihova znanja (o kul-turi vina, gastronomiji, tradici-ji, običajima...) - izabrati Vinska kraljica Zagrebačke županije za 2012. godinu. U konkurenciji je sedam djevojaka, njih četiri su iz Jastrebarskoga: Martina Bereček - studentica prava, Marina Braje - studentica agronomije, Nevenka Jerbić, također studentica agro-nomije i Valentina Jerbić - studen-tica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, zatim Maja Matijaš iz Dugog Sela - učenica sesvetske gimnazije, Jelena Rožić iz Gradeca - magistra agrobiznisa i ruralnog razvitka, te Petra Skenderović iz Donjeg Dragonošca - studentica prava i Visoke škole za poslovanje i upravljanje “Baltazar Adam Krče-lić” u Zaprešiću. Krunidba kraljice, jubilarna deseta, bit će druge su-bote u studenome.

Ocjenjivači su kušali 12 uzoraka kupine - sorte Boysen, Thornfree, Hull Thornless i Lochness - iz ekološkog i

integriranog uzgoja

soka... Bolje su prošli tek rijetki uzga-jetelji koji u kupinjaku imaju sustav navodnjavanja. - Lošija je i prodaja svježe kupine. Nedostaje edukacija potrošača, tre-ba ih bolje upoznati s koristima ovog voća i općenito zdrave hrane - kaže Zvonko Platužić, član zadruge “Ku-pina-eko”. Biškup, pak, dodaje kako za podizanje kakvoće kupinova vina (ocjenjivalo se ono lanjske, te berbe 2009. godine) članovima zadruge ne-dostaje adekvatan prostor (podrum) za preradu.Zdenko Ivanković sa zagrebačkoga Agronomskog fakulteta, predsjednik komisije za ocjenjivanje vina, gene-ralnom zamjerkom istaknuo je nji-hovu neprepoznatljivost kao voćnih vina te rekao da bi proizvođači puno više truda trebali uložiti u tehnologiju proizvodnje. No, na lošiju kakvoću, dodao je, utjecala je i lanjska iznimno kišna godina.- Godina se jako osjeti u vinu, ove je puno više sunca, kupina je nakupila više šećera, pa bi i vino trebalo biti puno boljih aroma - objasnio je Ivan-ković.

nju kupinova vina (plod je nakupio dosta šećera), no bila je loša za uz-goj konzumne kupine (u vrijeme dozrijevanja bile su iznimno visoke temperature). Stoga je većina ploda, osim za proizvodnju vina, iskorištena za proizvodnju pekmeza, džemova,

Ocijenjeno je i devet uzoraka kupino-va vina. Najbolje je proizvela Milica Tomašić Cahun (grad Zagreb) od ku-pine iz integriranog uzgoja. Ova je godina, kaže Zdravko Biškup, predsjednik Poljoprivredne zadruge “Kupina-eko”, izuzetna za proizvod-

Najveću slasticu donirala je tvrtka “Glazir”

Velikogorička slastičarnica “Memy” ispekla je tortu “Milka Trnina”

Ocjenjivanje je održano u vinotočju obitelji Roberta Braje

Djevojke su predstavljene na Jaskanskim vinskim svečanostima

Martina Bereček Valentina Jerbić Marina Braje Nevenka Jerbić

Maja Matijaš Jelena Rožić Petra Skenderović

DOGAĐAJIDOGAĐAJI

Smotra koreografiranog folklora

Ogranak “Seljačke sloge” iz Buševca s ko-reografijom “Ajde kolo, nemoj stati” pred-stavljat će Zagrebačku županiju na državnoj smotri koreografiranog folklora u studeno-me u Čakovcu. Izlučna županijska smotra održana je u Velikoj Gorici uz sudjelovanje 11 društava: KUD “Bratinečko srce” Brati-na, KUD “Kraluš” Gornji Stupnik, KUD

Mičevec, KUD Pušća, KUD Sveta Nede-lja, HKUD “Petar Zrinski” Vrbovec, FA “Mladost” Samobor, FA Šiljakovina, KUD “Preporod” Dugo Selo, KUD Bistra i

Organak “Seljačke sloge” Buševec. Smotru su organizirale županijska i veliko-gorička Zajednica kulturno-umjetničkih udruga.

Documents

PREMIJERKA U RAKITJU OTVORILA NOVU ŠKOLU · 2011-10-03 · Broj 44 • rujan 2011.• besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257 Branitelji Regionalni razvoj Poticajna