Preporuke za optimizaciju i planiranje domova koji skrbe o ... · Dizajn i grafičko oblikovanje: Tomislav Huić Mjesto i godina izdanja: Umag, 2018. E-priručnik „Preporuke za

DEMENCA aCROsSLOPoboljšanje kakvoće života osoba s demencijom u prekograničnom području

Preporuke za optimizaciju i planiranje domova koji skrbe

o osobama s demencijom

Preporuke za optimizaciju i planiranje domova koji skrbe

o osobama s demencijom

Umag, 2018.

Preporuke za optimizaciju i planiranje domova koji skrbe o osobama s demencijom

e-izdanje

Izdavač: GradUmag

Autoriteksta(poabecednomredu): JanjaBrodar,TatjanaCvetko,SuvadaČatak,MiraDajčić,TajanaDajčić,TomislavHuić, KostaJurkas,AlešKacin,ManicaLavrenčič,DarjaMatjašec,PetraPečan, GoranRupnik,SlavišaŠmalciLijanaTrontelj

Autoriilustracijaislika(poabecednomredu):

TomislavHuić,AlešKacin,BenjaminKoren,ManicaLavrenčič,MatejMejak,PetraPečaniGoranRupnik.

Uredništvo:TatjanaCvetko,SuvadaČatak,TomislavHuić,DarjaMatjašec,PetraPečan, SlavišaŠmalc,LijanaTronteljiMitjaVrdelja

Urednik: SlavišaŠmalc

Dizajnigrafičkooblikovanje:TomislavHuić

Mjestoigodinaizdanja:Umag,2018.

E-priručnik„Preporukezaoptimizacijuiplaniranjedomovakojiskrbeoosobamasdemencijom“reali-ziranjeusklopuprekograničnogprojektaEuropskeunijeDemencaaCROsSLOkojisufinanciraEFRRuokviruProgramasuradnjeINTERREGV-ASlovenija-Hrvatskazaprogramskorazdoblje2014.–2020.

Ovodjeloslobodnosmijetepreuzimati,umnažatiidijelitidigitalnobezizmjenaunekomercijalnesvr-he.Pricitiranjumorateimenovatiizvor.DetaljnijeoovojCreativeCommons4.0licencipročitajtena:https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/legalcode.hr

www.demenca.eu/facebook.com/DEMENCAaCROsSLO

3

KazaloA Predgovor 6

B Uvod 11

O demenciji .........................................11Demencija i arhitektura .........................12Demencija u domovima za starije .........13Razvoj domova za starije ......................13Prva generacija domova za starije .........15Druga generacija domova za starije .......16Treća generacija domova za starije .......16Četvrta generacija domova za starije .....16

C Postojećipropisi,izvješćaistudijenakojima se temelji arhitekturnouređenjedomova 19

Minimalni tehnički uvjeti za pružanje usluga osobama s demencijom u domovima za starije u Republici Sloveniji ........ 22Minimalni tehnički uvjeti za lokaciju, građevinsko zemljište i objekte .............22Minimalni tehnički uvjeti prostora..........24Odjel za osobe s demencijom ................26Minimalni tehnički uvjeti opreme ...........26Štićeni odjel .........................................27

Minimalni tehnički uvjeti za pružanje usluga osobama s demencijom u domovima za starije u Republici Hrvatskoj ....... 29Minimalni okolišni uvjeti .......................30Minimalni prostorni uvjeti ....................30Smještaj osoba s Alzheimerovom bolesti..................................................31Minimalni uvjeti opremanja ...................32

D Životnookružjeosobas demencijom u domovima za starije 36

Općenito o životnom okružju osoba s demencijom .........................................36Opći pristup uređenju životnog okružja za osobe s demencijom ........................37Opća načela oblikovanja demenciji prijateljskog okružja u domovima za starije ..................................................37

Dizajn osobama s demencijom ugodnog životnog okružja utemeljen na činjenicama .......... 42Olakšavanje orijentacije ........................42Povezanost prostora .............................43Orijentacija u prostoru ..........................43Poznatost prostora ...............................44Boje, rasvjeta i kontrast ........................45Neželjeni odrazi ...................................46Šumovi i buka ......................................47

4

Autonomija ...........................................47Poticanje intelektualne i osjetilne simulacije ...........................................48Izbor ....................................................48Lutanje .................................................48Preopterećenost osjetila ......................49Zaštićeno i sigurno okružje ...................49Namještaj i oprema .............................49Podovi ..................................................50Djelotvorna nenametljiva sigurnost ......50Domaći ugođaj ....................................51Senzoričke tehnologije ..........................53

E Praktičnisavjetizaplaniranje demenciji prijateljskogokružjaudomovima za starije 56

Urbanizam ................................. 56Postavljanje doma za starije u prostor ...57

Arhitektura ................................. 59Horizontalna organizacija prostora .......60Tipovi građevinskih struktura ................63Koncepti koji proizlaze iz koncepta četvrte generacije .................................67Struktura, skupine, prostori ...................69

Interijer ...................................... 71Spavaće sobe korisnika ........................72Blagovaonica ........................................82Prostorije za dnevni boravak ................86Sanitarni čvorovi...................................89Hodnici ................................................93Izlazi ..................................................100

Otvoreni prostor ...................... 101Funkcionalni odnosno servisni dio otvorenog prostora .............................103Ključna načela oblikovanja i uređivanja terapijskih vrtova za osobe s demencijom ..........................106Nasadi ...............................................118

F Prikazi pojedinih tipova gradnje i otvorenih prostora 125

Prikaz 1. Atrijski koncept doma / zatvoreni koncept ............... 127

Prikaz 2. Poluatrijski koncept doma / poluotvoreni koncept ........... 132

Prikaz 3. Hibridni koncept doma / otvoreni koncept .................. 137

G Pogovor 142

H Prilozi 144

Tablica 1. Urbanizam / lokacijski uvjeti ..................................145

Tablica 2. Arhitektura / primarni osobni prostori ................... 148

Tablica 3. Arhitektura / sekundarni međuprostori - zajednički prostori .............. 153

Tablica 4. Arhitektura / javni prostori .. 158Tablica 5. Arhitektura / servisni,

tehnički i slični prostori ....... 159Tablica 6. Krajobrazna arhitektura /

otvoreni prostori ................. 163

I Izvori 167

APredgovor

6

Sve je veća svijest o tome kako je pri-mjereno oblikovano okružje učinkovi-ta nefarmakološkametoda održavanjai poboljšanja kakvoće života osoba sdemencijom. Zato pristup oblikovanjuokružja prikladnog osobama s demen-cijom u domovima za starije moramotemeljiti na spoznaji daonenisu tamoprvenstveno da bi se liječile, već kakobismo im psihosocijalnim pristupimapomogli da sa svojim preostalim spo-znajnimsposobnostimaživenanajbo-ljimogućinačin–dostojanstveno.Na-

čin na koji su projektirani, opremljeni iuređenidomovizastarije,kao ivanjskiprostori koji ih okružuju, ima značajnuuloguuostvarenjukvaliteteživotaoso-basdemencijomkoježiveunjima,bo-ljih radnih uvjeta osoblju koje se brineonjimaizadovoljstvanjihoverodbineiprijatelja.

• Osobama s demencijommoguzna-čajno kompenzirati kognitivne pro-mjene koje se izražavaju simpto-mima demencije, maksimizirati

PredgovorSvjetskazdravstvenaorganizacija(WHO)proglasilajedemencijujavnozdravstvenim problemom ovog stoljeća i upozorava daće se broj osoba s demencijom udvostručiti do 2030. godine,a utrostručiti do 2050. godine. Stoga je Skupština Svjetskezdravstvene organizacije u svibnju ove godine usvojila Globalniplanborbeprotivdemencijekojipozivasvevladesvijetadarazvijuprogramekojismanjuju rizikeoddemencije,potičunjezinoranodijagnosticiranje i otkrivanje novih terapija te unaprjeđuju skrb,njeguiživotneuvjeteosobasdemencijom.

7

Predgovor

preostale sposobnosti orijentacije,promicati osjećaj zaštićenosti i si-gurnosti, pružiti veće mogućnostisocijalizacije i podržati funkcional-ne sposobnosti putem osmišljenihaktivnosti.

• Osoblju domova za starije mogu omogućitiboljuskrbinjeguosobasdemencijom,boljekorištenjeterapij-skihmogućnostitakvihokružjairadumanjestresnimuvjetima.

• Rodbini osoba s demencijom mogu pomoćiuboljem razumijevanjuvri-jednostidomovaprilagođenih potre-bama osoba s demencijom i sma-njitistreskoji ihčestoprati tijekomizboratakvihdomova.

Važnost arhitekture, posebice uređe-nja unutarnjeg prostora namijenjenogzdravstvenoj njezi, uočio je još najpo-znatiji grčki antički liječnik – HipokratsKosa (oko400. g. prijeKrista)1, a napočetkumodernogadobasnažno ju jeistaknulaiFlorenceNightingale(1859.),engleska socijalna reformistica, osni-vačica suvremenog sestrinstva. No,sve donedavno bilo je nepoznato kakookružjemožeučinitineštoizaosobes

1 HipokratsKosa(o.460.pr.Kr.–380.pr.Kr.)biojenajpoznatijigrčkiantičkiliječnik.Smatrasezačetnikommedicinekaoracionalneznanostiijednajeodnajistaknutijihličnostimedicinesvihvremena.Uzostalobavioseiarhitekturom.

demencijomikakoutječenasvijetuko-jemujesvevišeosobatrećeičetvrteži-votnedobi.Novipristupineoslanjajusesamonaiskustvaizdobreprakse,negoi na znanstveno utvrđene činjenice –kako dizajn okružja pomaže osobamasdemencijom.Unatočtomu,univerzal-narješenjanepostoje jer–kakoističuNancyMaceiPeterRabinsuknjiziThe 36-Hour Day–nijednopojedinačnorje-šenjenedjelujeistousvimsituacijama.Svakaosobatrebadrukčijipristup.

Spoznaja iz šezdesetih godina prošlogstoljeća da iskustvo krajnjega korisni-kamorabiti ključno zaoblikovanjenji-manamijenjenihstvari,razvilasedona-čelauniverzalnog dizajna2kojiseodnosinaširokspektar idejakojevodepremaoblikovanju zgrada, proizvoda i okruž-japrikladnihstarijimosobamaiosoba-ma s invaliditetom. Zahvaljujući tome,ali i aktivnostimakoje sus ciljemsen-zibiliziranja javnosti provođene u pret-hodnomperiodu,gotovodavišenemajavnezgradekojanijeprilagođenaoso-bamaspoteškoćamaukretanju.

Sobziromnačinjenicudasuspoznajeisvijestopotrebamaosobasdemenci-

2 Pojamuniverzalni dizajnskovaojeameričkiarhitektRonaldL.Macekakobiopisaokonceptdizajnaproizvodaiokružjauzgradamakojesuestetskeiunajvećojmogućojmjeriprikladnesvima,bezobziranadob.SvojezamislitemeljiojenaradovimaengleskogaarhitektaSelwynaGoldsmitha,autoraknjigeDesigningfortheDisabled(1963.),pionirakoncepcijearhitekturezaosobespoteškoćamaukretanju.

8

Predgovor

jom,kakostručnetakoiopćejavnosti,danas daleko veće nego ranije, ali jošuvijeknedovoljnedabiomogućilebrzuprilagodbu prostora potrebama oso-basdemencijomkojeunjimaborave,nastojatćemoovimPreporukamautje-cati nadinamikuomogućavanjaugod-nijegživljenjaosobasdemencijomnapodručjuRepublikeHrvatskeiRepubli-keSlovenije.

Novi koncept stvoren na činjenicama temeljenog dizajna, kojeg se u nastav-kupridržavajuovePreporuke,logičanjerazvoj dosadašnjih spoznaja i u ovomtrenutkunajbolji odgovor kad je riječopotrebama pomaganja osobama s de-mencijomdausvojimokružjimaostva-ruju što kvalitetniji i samostalniji životštojeduljemoguće.NatonasobvezujupoziviSvjetskogudruženjazaAlzheime-rovu bolest ADI, europskog udruženjaAlzheimer Europe i zaključci Svjetskezdravstveneorganizacijekojaje,upravoradinjenihrazmjera,demencijuprogla-silaprioritetomjavnogzdravstva3,kaoinacionalniprogramiborbeprotivAlzhe-imerovebolestiisrodnihdemencija,kojisuuSlovenijivećusvojeni,auHrvatskojsenalazeuprocesuusvajanja.

3 Svjetskazdravstvenaorganizacija(WHO)prihvatilajejednoglasnonasvojoj70.skupštinikrajemsvibnja2017.Globalniplanborbeprotivdemencije.Onizražavavizijusvijetaukojemjedemencijapreveniranaiukojemosobesdemencijominjihoviobiteljskinjegovateljiživedobroiprimajusvupotrebnupomoćnadostojanstvennačin.

Priprema ovih Preporuka jedna je odosnovnih aktivnosti za postizanje cilje-vaEU projekta Demenca aCROsSLO za poboljšanje kvalitete života osoba s de-mencijom na prekograničnom području Slovenije i Hrvatske, asamePreporukepredstavljaju osnovu za ujednačavanjestandarda življenja osoba s demenci-jomuobedržave.

Svrhapreporuka,kojesuplodradapar-tneraEUprojektaDemencaaCROsSLOimultidisciplinarnogtimaliječnikainje-govatelja, socijalnih radnika i terapeu-ta tearhitekata ikrajobrazniharhiteka-ta,jedaiostalimdomovimazastarijeinemoćneuSloveniji iHrvatskojpomo-gnu pri uređenju prostora za osobe sdemencijomipotaknudonošenjenovihnacionalnihstandarda.

SmjernicesadržaneuovimPreporuka-maupilotnojsuizvedbidjelomičnoim-plementirane u domovima partnerimaovogprojekta:DomuumirovljenikaIzo-la,ObalnomdomuumirovljenikaKopari Domu umirovljenika Umag. Svrha pi-lotne izvedbeoptimizacije uvjetaudo-movima partnerima u projektu bila jenakonkretnimprimjerimaprikazatiuči-nakmogućih promjena i njihov utjecajna stvaranje boljih životnih okružja zaosobesdemencijom.Potpunomimple-mentacijom ovih Preporuka, osobe sdemencijomdobit će sigurne i priklad-

9

Predgovor

neinterijereimotivacijskiuređenevanj-skepovršinekojićedoprinositikvalitetinjihova života, a njegovateljima i tera-peutimapružit će senovemogućnostiprovođenjasuvremenihpsihosocijalnihpristupaiomogućitimanjestresanrad.

UovimsePreporukama ističe5dijelo-va. Prvi opisuje opće odrednice okruž-

ja prikladnog osobama s demencijomudomovimazastarije.Drugidioprika-zuje trenutno stanje i propise u Hrvat-skojiSlovenijikaoinekeprimjeredobreprakseuEuropi,atreći,četvrtiipetidionačela i praktične preporuke za uređe-njeinterijeraieksterijerazaosobesde-mencijomudomovimazastarije.

10

Zaglavlje

B Uvod

Suvada Čatak, Mira Dajčić i Tomislav Huić

11

O demenciji

Najčešće bolesti koje se iskazuju de-mencijomsuAlzheimerovabolest(u60do70postoslučajeva), vaskularnade-mencija, Parkinsonova bolest i bolestLewyjevih tjelešaca. One su progresiv-ne, što znači da će njihovi simptomi svremenom biti sve izrazitiji. Progresijademencije razlikovat će se izmeđupo-jedinaca i svaki od njih doživljavat ćejuiizražavatirazličito.Drugimriječima,osobe s demencijom mogu imati iste

simptome, ali stupanj kojim će oni za-hvaćatipojedinuosobumožebiti razli-čit. Bez obzira na to, razvoj demencijezahtijeva sve veću skrb o osobama snjezinim simptomima, koje već nakonsrednjefazezahtijevajudanonoćninad-zor.

Starost ne uzrokuje demenciju, ali jefaktor u razvojubolesti koje ju uzroku-ju.Vjerojatnostdaćesekodnekogpo-jedincarazvitidemencijapovećavasesdobi, ali demencija se neće razviti kod

UvodDemencija je sindrom– skup simptoma kojima se izražava nizrazličitih bolesti mozga, koje obilježavaju značajnije umanjenjekognitivnihfunkcija,tj.sposobnostiprocesiranjamislinegoštojetoočekivanokodzdravihljudiistedobi.Onautječenapamćenje,razmišljanje, orijentaciju, razumijevanje, računanje, sposobnostučenja, govora i prosuđivanja. Na svijest ne utječe. Umanjenjekognitivnih funkcija obično prati, a ponekad mu i prethodi,umanjenjesposobnostinadzoraemocija,društvenogponašanjailimotiviranosti.

12

Uvod

svih. Najnoviji podaci Svjetske zdrav-stvene organizacije (2017.) procjenjujudademencijazahvaća5do8%osobastarijihod60godina.Štoranijedijagno-sticiramo pojavu bolesti koje su uzrokdemencije,njihov razvojmožemodužeusporavati, a što kvalitetnije prilagodi-mookolinuosobamasdemencijom,toćemoblagotvornijeutjecatinanjih.

Demencija i arhitektura

Ako arhitekturu definiramo kao odnosčovjeka i prostora, odnos demencije iarhitekturemožemodefinirati kao pro-blem gubljenja osobe s demencijom uprostoruinastojanjadatokompenzira-

mo prikladno projektiranim i uređenimokružjem. Promatramo li samo pitanjeprogresivnoga gubitka percepcije i ori-jentacijeuprostorukojepratirazvojde-mencije,osobasdemencijomćeupo-četnoj fazibiti sposobnasnalazitiseusvojemdomu inanjemudobropozna-tim pravcima kretanja. Zatim, kako seosobi s demencijom sposobnost sa-mokontrole kretanja umanjuje, ona semožeuputitiupogrešnomsmjeru,adatoneprimijetisvedoknestignedoci-lja – pogrešne sobe, prodavaonice ilizgrade u kojoj je radila prije puno go-dina. Iza toga će početi lutati, prestatibitisvjesnaodaklejekrenulaikamoseuputila.Tadaćemokrugnjezinasamo-stalnakretanjamoratiograničitiinadzi-

RANA SREDNJA KASNA

problemiskratkotrajnimpamćenjem,zaboravnost

anksioznostidepresijasečestojavljaju

gubitakkoncentracije

prikrivanjebolestijelako

smanjenasposobnostzasvakodnevnezadatke

problemispamćenjemsepovećavaju(neprepoznavanje

osoba)

promjeneuponašanju

problemisaspavanjem

smanjenasposobnostmišljenja,odlučivanja

velikikomunikacijskiproblemi,uključujućinejasangovor

nepokretnost,ukočenost,čestipadovi

problemishranom,napredujućefizičkoslabljenje

Slika 1. Progresija simptoma demencije (Timlin i Rysenbry, 2010).

13

Uvod

rati je,aunjezinomsuženomprostoruuvestinizsigurnosnihmjera,pomoćnihorijentira i intervencija kako bi se onaidaljesnalazilausvojojkući,domuzastarije i nemoćne i štićenim vrtovimaokonjih.Kadajojukasnijimfazamade-mencije više ni to neće pomagati, nje-govateljićejumorativoditikrozprostor,sve dok se zbog propadanja ostalihfunkcija krug njezina prostora ne sve-denasobui,nakraju,nanjezinkrevet.Ako,uzostalo,arhitekturanepomogneosobi sdemencijomuštodužemsna-laženjuuprostoru isamostalnomkori-štenjupredmetaunjemu,ubrzatćemoprocessužavanjanjezinaprostoraiže-ljudasepovučeuosamu.

Demencija u domovima za starije

Prethodno izneseni podaci ukazuju nadviječinjenice.Prvajedaćeneodgodi-vupotrebuzasmještajemosobasde-mencijomuodgovarajućeodjeledomo-vazastarijeinemoćnenjihovarodbinaosjetiti tek kada više ne bude u stanjupružatiimodgovarajućuskrbkodsvojekuće,ilikadateosobeostanusame.Tojerazlogzbogkojegseosobesdemen-cijom najčešće smještaju u domove ukasnijojfazi.Drugačinjenicajedaćeseonapojavitikoddijelakorisnikadomovazastarijeinemoćnekojesuunjihušle

bezznakovademencije.Uobaslučaja,izakorisnike,injihovurodbinutoćebitistresnasituacija–tovećašto jeodre-đenidommanjeprilagođenosobamasdemencijomilištoonimanjeprepozna-junjegovevrijednosti.

Jednako kao što osobe s demencijomprati stigma da su mentalno bolesne,takoidomovezastarije inemoćneče-stopratipogrešnostereotipnomišljenjedaseosobljenedovoljnobrineosvojimkorisnicimaidauvjetiživotaunijednomdomu na svijetu ne mogu biti dobri.Praksanampokazujeda tonije točno.Izjave korisnika u ponajboljim domo-vima za osobe s demencijom, koji suprojektirani i uređeni prema suvreme-nim principima demenciji prijateljskogokružja,govorenamdaseoniunjimaosjećajuposveugodnoisigurnoidaihraduje sudjelovati u različitim aktivno-stimakojesutamozanjihrazvijene.

Razvoj domova za starije

Odprapovijesti,skrbzastarije inemoć-neosobejednajeodosnovnihbrigasva-ke zajednice. Milenijima je njega stari-jih i nemoćnih osoba bila zadaća žena,a skrbonjimazadaćasinova.Ali tekuantička vremena nastaju prve instituci-je koje se brinu o starijim i nemoćnimosobama. Iako standard domova s go-

14

Uvod

dinamaraste,tekseuovommilenijuoniprilagođuju psihosocijalnim potrebamanjihovih korisnika, a odnedavno i potre-bamaosobasdemencijom.Unastavkuslijedi kratak pregled organizacije skrbizastarijeinemoćneosobekrozpovijest.

Antička vremena

Organiziranaskrbonemoćnimastarajeviše od 2000 godina, a razvija se isto-dobnosprvimantičkimbolnicama,bo-ljerečenolječilištima,tadanajčešćeto-plicama. Zapravo, prve antičke bolnicenisubileništadrugodoprimitivnasklo-ništa, ubožnice ili njegovališta staracai nemoćnih. Uglavnom su građene naobalamazbogvelikepotrebezavodom.Naime,hipokratskamedicinapridavalajevelikuvažnosthidroterapiji,masaži itjelovježbi.

Preteče prvih domova za stare ima-lesudvaoblika:utočištazaputnike,aponekimzapisimaisirote(ksenodohi-ji4)iprihvatilištazastare(gerontokomi-ji5).Kasnijeseiztih„ustanova“razvija-jupretečedanašnjihdomovazastarijeosobe – hospitali, ubožnice i domovizasirotinju.

4 Stgrč.–ksenodokheion:mjestozastrance,gostinjac.Ksenodohijjebiočešćiodinstitucijaspecifičnijenamjene,kaoštosugeroncomium(mjestozastarije),nosokomium(zabolesne)iorphanotrophium(zasiročad).

5 Stgrč.–geroncomium:mjestozastare.

Srednji vijek

Od4.stoljećapojavljujuseuzapadnojEuropihospitali6,kršćanskeustanovezapotrebe siromaha, putnika, hodočasni-kaistranaca.(Zadar559.7,Žiće1185.8).Hospitalisučestoprimalibolesneiumi-ruće,pružajućiimlijekove,jeloipiće.Tojebiokorjenitokretodhipokratsketra-dicije,pokojojliječniknijeliječioneizlje-čivogiliumirućegabolesnika.

Usamostanimaseod9.stoljećazanji-hovubolesnubraćuizaskloništaputni-cima, hodočasnicima, ubogarima i bo-lesnicima odvajaju posebne prostorije– infirmariji9.Odlikuje ihvelikprostorsležajevimaiormarimazalijekove.Oso-bitasepažnjaposvećivala vanjskojar-hitekturi,pačestoimajuumjetničkuvri-jednost. Istovremeno su samostanskivrtovi i podrumi služili za uzgajanje ispremanjeljekovitogabilja.

S vremenom, infirmariji se izdvajaju izsamostana i prerastaju u prve javne

6 Lat.hospitalis–gostinjski.Hospitiumjeprvotnooznačivaosrdačnostizmeđudomaćinaigosta,aposlijemjestoprijamadobrodošliceiljubaznosti.Razvojemzdravstvenihuslugahospitalaovajsenazivpočinjekoristizaoznačavanjedanašnjegpojmabolnice.

7 PrvihospitalnatludanašnjeHrvatskeosnovanjegodine559.zavrijemeBizantskogCarstvauZadru(Dalmacija).

8 Prvihospital(špital)uSlovenijispominjesegodine1185.ukartuzijanskomsamostanuŽiče(Štajerska).

9 Odlat.domus infirmorum->infirmarium(lat.infirmus–slab,bolestan).Općenito,mjestobrigezanemoćne,bolesneiliranjene.

15

Uvod

bolnice(hospitale)10,ukojimaseljekar-nicima pridružuju liječnici (Dubrovnik1347.11).Unjimaseormarićis lijekovi-maizspavaonicaseleuposebnesobezapriređivanjeidržanjelijekova–prveljekarne.

Novi vijek

Od16.stoljeća,hospitaliseuEuropira-zvijajuudvapravca:prerastajuubolni-ceilisespecijalizirajukaoprihvatilišta–ubožnicezasiromašne istarije ljudeilisirotištazadjecu.

Domovi za siromahe

Ubožnice,prvidomovizasiromašne,po-činju se razvijati u18. stoljeću.Primalesu ljude koji si više nisumogli osigura-ti osnovne životne potrebe. U njima suisprva imali besplatan smještaj i hranu,akasnije,razvojemsestrinstvaimedici-ne,besplatnunjegu i lijekove.Ubožnicesuzadržaleprijašnjioblikhospicijasveli-komsredišnjomvišeposteljnomsobom.

10 Urenesansinazivhospital poprimadanašnjismisaopojmabolnica.

11 PrvabolnicauDubrovnikuzvalaseHospitale magnum(1347.).Unjojsuliječnicibiliobvezniobilazitibolesnikedvaputadnevno,auznjujepostojalaiapoteka.Kaoidrugihospitalionogdoba,služilajeikaoskloništezapotrebite.Godine1420.preimenovanajeuDomus Christiipostalaprvenstvenodomzastarijekojipodistimimenomiuistojzgradidjelujeidanas.

Prva generacija domova za starijeRazvojemindustrijskogdoba(kraj19. ipočetak20.stoljeća)brojprvihdomova–prihvatilištazastarijenagloraste.Onipostajuneophodnizbogsvevišeisluže-nih,ostarjelihradnikaiudovicabezpri-hodakojejetrebalozbrinutisulica.DoDrugogsvjetskogratabilisunamijenje-niuglavnomsirotinji.

Nakon Drugog svjetskog rata, u duhusocijalističkogdruštvakojeserazvijaloubivšojJugoslaviji,osnivalisuseprvidomovizaumirovljenikekaovrstastal-nog smještaja za njih.Neki od tih do-movaimalisuifunkcijurješavanjapro-blema stambenog pitanja radnika kojisuotišliumirovinubezdobivenogsta-naodpoduzećaukojimasubilizapo-sleni.

Domove prve generacije karakterizira-ju i dalje prenatrpane zajedničke sobe(samo neki izabrani mogli su živjeti usobi s dva ili četiri kreveta). Zajednič-keprostorijebilesuminimalne,azbogoskudne tehničkeopreme,mogućnostiskrbizakorisnikebilesuvrloograniče-ne. Površina tih domova po korisnikuiznosilajesvegaoko13m2.Skromnosttih domova bila je posljedica tadaoskudnihekonomskihmogućnosti.

16

Uvod

Domoviprvegeneracijeprevladavalisudo godine 1960. (Imperl, 2012, Grdiša,2010).

Druga generacija domova za starije

Domovidrugegeneracijeprojektirajusepouzorunabolnicesmatrajućinjihovakorisnikapacijentom,paseorganizaci-jaskrbiizdravstvenenjegespecijalizirapoodjelima.Prostordomapokorisnikupovećavasenaoko28m2.Velikespa-vaonicezamjenjujumanje,alijošuvijeksu to višeposteljne sobe. Dvokrevetnihsoba s umivaonikom bilo je značajnijeviše,aod70-ihspavaćesobedobivajuizahode.Higijenaudomovimasepove-ćala,poboljšanajeopremazanjegova-nje,alištose tičeudobnosti, većepro-mjeneizostaju.

Ovajkonceptprevladavado1980.godi-ne(Imperl,2012,Grdiša,2010).

Treća generacija domova za starije

Osamdesetih i devedesetih godina 20.stoljeća započinje izgradnja domovatrećegeneracije,kakvihjedanasvećinauSlovenijiiHrvatskoj.Projektirajusepouzorunaspecijaliziranebolniceitadaš-

njehoteleB-kategorije.Počinjudomini-ratijednokrevetneidvokrevetnesobesvlastitimsanitarijama,štojedoprinijelovećojsamostalnosti imotiviranostiko-risnikaudomu.

Odjeli karakteristični za 2. generaci-ju domova počinju se izdvajati u gru-pe dnevnih soba koje prate zajedničkiprostori koji omogućuju druženja unu-tar tog stambenog dijela doma. Grupese formiraju prema složenosti skrbi izdravstvenogstanjakorisnika.

Za korisnike domova treće generacijeskrbi niz specijaliziranih službi, od ku-harsko-uslužnih, preko njegovatelja,zdravstvenihdjelatnika, fizioterapeuta iradnih terapeuta do socijalnih radnika.Iako su konceptualno nalikovali odgoj-nojustanovi,onisuvećprilagođenipsi-hosocijalnimpristupimaskrbiokorisni-cima.

Četvrta generacija domova za starije

Domove treće generacije zamjenjujukrajemprošlogipočetkomovogmileni-jadomovi kućanskih zajednica–grozdo-vi (klasteri) manjih stambenih jedinicakoje nude život sličan onom u velikojobitelji. Ključna promjena ove koncep-cije je u deinstitucionalizaciji izgleda

17

Uvod

dotadašnjih domova i stvaranja doma-ćegokružjakojepodržavanastavakpri-jašnjeg načina života korisnika. Tomeuz ostalo doprinosi veličina tih jedini-capredviđenihza10do12osobakojese smještaju većinom u jednokrevet-nesobesvlastitimsanitarnimčvorom,kojeokružujuvelikuboravišnukuhinju.

Danas se smatra kako te jedinice tre-bajubitimanje,zanajviše8osobaida,radi što intimnijeg ugođaja, u klasterenebitrebalospajativišeodtristambe-ne zajednice. Korisnici u pravilu opre-maju sobe svojom opremom – od or-marićadozavjesa12.

Koncept projektiranja domova četvr-te generacije, vođennačelima kojapo-državaju samostalnost i promiču uobi-čajen svakodnevni život u zajedničkimdomaćinstvima, ne predviđa središnjuopskrbunitiformiranjeodjela.Usvakojjedinicizakućanstvozajedniceipomoćkojanezahtijevazdravstvene interven-

12 Prekograničnakomparativnastudijauslugasocijalneskrbizastarijeosobe.ProjektSTAR–Starostbrezmeja/Starostbezgranica–InterrregSlovenija–Hrvatska.

cijebrinesedomaćica(štojenovapro-fesija).

Konceptnjegevodisepoprincipu:toli-koneovisnostikoliko jemoguće, tolikonjege koliko je potrebno (Imperl, 2012,Grdiša,2010).

Važno je napomenuti da je koncepcijadomovačetvrte generacije prvonasta-laradipotrebaosobasdemencijom,za-timsepočelaširitiizapotrebeosobasmanjimtjelesnimiduševnimoštećenji-ma,dabisenaposljetkupočelaprihva-ćatikaouniverzalniprincipsuvremenihdomovazastarijeinemoćne.

Primjerdobrepraksedomačetvrtege-neracije u Sloveniji je ispostava DomastarijihosobaLjutomerkojasenalaziuStročji Vasi (površinapo korisnikuoko42m2),auHrvatskojDomSalvia,zapra-vorezidencijalnonaseljezastarijeoso-be u Crikvenici (površina po korisnikuoko50m2).

18

Zaglavlje

CPostojeći propisi, izvješća i studije

na kojima se temelji arhitekturno

uređenje domova

Slaviša Šmalc i Lijana Trontelj

19

Stogasmatramopotrebnimnavestite-meljnedokumentekoji propisujumini-malneuvjetezadobivanjeodobrenjazapružanjeuslugasocijalneskrbi,aliido-kumentenakojimaseoni temelje,od-nosno dokumente koji daju smjernicezaboljuskrbismanjenjestigmepremaosobamasdemencijom:

• PrijedloziEUzausklađenodjelova-nje protiv demencije, usmjereni napodručja smanjenja stigmatizacijeosoba s demencijom i njihovo bo-

lje osjećanje te većuuključenost udruštvo

• Resolucija o nacionalnem progra-mu socialnega varstva za obdobje 2013 – 2020,kojadefinirazahtjevezamodernizacijudomovazastarijeuRepubliciSloveniji,načinpružanjauslugaumanjimskupinamairazvojodjela za posebne skupine unutarpostojećih institucija (demencija,različitiobliciinvalidnostiisl.)

Postojećipropisi,izvješćaistudije na kojima se temelji arhitekturnouređenjedomova

Preporuke za optimizaciju i planiranje domova koji skrbe oosobama s demencijom nisu zamišljene kao dokument koji ćezamijenitislužbenepropisekojimasedefinirajuuvjetizaizgradnjugrađevinaiorganizacijuradauustanovamasocijalneskrbi,negokaonjihovasvojevrsnanadogradnja.

20

Postojeći propisi, izvješća i studije na kojima se temelji arhitekturno uređenje domova

• Strategija obvladavanja demence v Sloveniji do leta 2020, koja opisujenačinpraćenjapojavnostidemenci-jekodpacijenatauRepubliciSlove-nijiinjezinonadziranje.

• Nacrt Hrvatske strategije borbe protiv Alzheimerove bolesti i dru-gih demencija, jošuvijekneusvojendokument izrađen sa strane multi-disciplinarnogtimavrhunskihstruč-njaka,akojidajeosnovnesmjernicezaborbuprotivdemencije

• Zakon o duševnem zdravju u Repu-blici Sloveniji, koji u jednom dijeludefinira štićeneodjele i pravapaci-jenata,akojipropisujedaještićeniodjel(varovanioddelek)uustanova-masocijalneskrbiodjelukojemsuosobe, zbog njihovih potreba, podposebnom zaštitom i čuvanjem teustanovunemogunapustitipovla-stitojželji

• Zakon o socijalnoj skrbi Republike Hrvatske koji definira sudionike usustavu socijalne skrbi, mogućno-sti institucionalne skrbi za korisni-ketepretpostavkezarazvojsusta-va u pružanju izvaninstitucionalneskrbi

• Pravilnik o standardih in normativih socialnovarstvenih storitev Repu-

blike Slovenije prvenstveno se baviuređenjempodručja socijalne skrbiipravimapacijenata

• Pravilnik o minimalnih tehničnih za-htevah za izvajalce socialnovarstve-nih storitev Republike Slovenije, kojidefinira minimalne tehničke uvjeteza pružanje socijalnih usluga kaoštosupomoćobiteljima, institucio-nalnaskrbidr.

• Pravilnik o kadrovskih, tehničnih in prostorskih pogojih za izvajanje na-log na področju duševnega zdravja za izvajalce institucionalnega var-stva ter centre za socialno delo ter o postopku njihove verifikacije kojizaRepublikuSlovenijudefiniravrstečuvanihodjela,ukojespadaištićeniodjelzaosobesdemencijom

• Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga Republi-ke Hrvatske koji propisujeminimal-netehničke,kadrovskeidrugeuvje-tepružanjauslugasocijalneskrbizasveskupinepotrebitih,među inim iosobesdemencijom.

Pri projektiranju i izgradnji građevinanamijenjenih pružanju socijalnih uslu-ga,potrebnojepridržavatisenekihpro-pisanih standarda te odredbi pravilni-kakojipropisujutehničkezahtjevekoje

21


moraju ispuniti pružatelji usluga. Kadaje riječ o gradnji građevina, standardkoji jenužnopoštovati jeBuilding con-struction – Accessibility and usability of the built environment – SIST ISO 21542izstudenog2012.Tajstandardomogu-ćava dostupnost i upotrebu izgrađenihobjekata i okoliša te detaljnije definiranužnostnesmetanedostupnosti, ulazaikorištenjaobjekatajavnenamjeneivi-šestambenihobjekata.

S obzirom na činjenicu da su najbitni-jeodredbevezanezapostizanjeuvjetazapružanjesocijalnihusluga iuSlove-nijiiuHrvatskojpropisanePravilnicima,

dabismomoglidatijasnepreporukezaoptimizaciju uvjeta za pružanje uslugasocijalne skrbi, u nastavku donosimodetaljnijipregledodredbipravilnikakojedefiniraju minimalne tehničke i drugeuvjeteustanovasocijalneskrbikojeskr-beoosobamasdemencijom.

KakoseminimalniuvjetikojeustanovesocijalneskrbimorajuispunjavatiuSlo-veniji iHrvatskojrazlikuju,prvodajemopregled osnovnih odredbi slovenskihpropisa,azatimhrvatskih.

Tabličnipregledodredbinalaziseupri-logunakrajuovihPreporuka.

22


Minimalnitehničkiuvjetizapružanjeusluga osobama s demencijom u domovima za starije u Republici Sloveniji

Minimalne tehničke uvjete za pružanjeusluga socijalne skrbi u domovima zastarijeuSlovenijidefiniraPravilnikomi-nimalnimtehničkimuvjetimazapruža-teljesocijalnihusluga(UradnilistRS,br.67/2006).Sobziromnačinjenicuda jejedandiodomovauslugupružaoiprijestupanjanasnagupredmetnogpravilni-ka,onimorajusvojeposlovanjeuskladi-tisodredbamapravilnikanajkasnijedo2021.godine.

Kako bi pregled minimalnih tehničkihuvjetabiojasniji,prikazatćemogautrisegmenta:

1.minimalnitehničkiuvjetizalokaciju,građevinskozemljišteiobjekte

2.minimalnitehničkiuvjetiprostora

3.minimalnitehničkiuvjetiopreme

Minimalni tehnički uvjeti za lokaciju, građevinsko zemljište i objekte

Makrolokacija objekta definira se uskladu s prostorno-planskom doku-mentacijomjedinicalokalnesamoupra-veimrežomobjekatasocijalneskrbipoRezolucijionacionalnomprogramuso-cijalneskrbizarazdoblje2006.–2010.Makrolokacijskiuvjetisu:

• uključenje objekta u urbana nase-ljai

• uređena prometna infrastruktura smogućnošćujavnogaprijevoza.

Mikrolokacija definira građevinsko ze-mljište za izgradnjuobjektauskladusprojektom.

23


Mikrolokacijskiuvjetisu:

• komunalnaopremljenostzemljišta,

• konfiguracijazemljištauodnosunadostupnost za osobe sa smanje-nompokretljivošću,

• smjer objekta u odnosu na izlože-nost suncu, osvijetljenost, izlože-nostvjetruitd.te

• uređenost neposredne okolice smogućnošću ozelenjivanja i uređe-njapovršinazarekreacijuiodmor.

Građevinskozemljišteobuhvaćazemlji-šte pod objektom te funkcionalno ze-mljištekoječine:

• komunikacijskepovršine(prilazi,ce-ste,parkirališta),

• gospodarskodvorištete

• zeleneirekreacijskepovršine.

Prilazi za pješake moraju biti sigurni iodvojeni od prilaza zamotorna vozila.Parkiralištamogu biti vanjska (odvoje-naodobjekta)i/iliunutarnja(upodrum-skim prostorima objekta). Najmanjejednoparkirališnomjestomorabitina-mijenjenoioznačenokaoparkiralištezainvalide.

U objektu se obvezno moraju odvojitiulazi prema namjeni: glavni ulaz, gos-podarskiulaz,bočniulazi.Glavniulazu

objektmorabiti primjerenooblikovan izaštićenod vremenskihutjecaja.Moraimati omogućen pristup za intervencij-skavozila.

Horizontalne komunikacije moraju bitiodvojene i prilagođenenamjeni pojedi-nih prostornih odjela. Hodnici morajubitiširokinajmanje200cmiobostranoopremljeni rukohvatimanavisiniod90cm,zaodrasle.Staklenestijeneistakle-na vrata kod horizontalne komunikaci-jemorajubitiizrađeniodsigurnosnogastakla, sigurnosno vidljivo označena, au slučaju da se koriste francuska sta-kla,morajubitidodatnozaštićenavanj-skomzaštitom,uvisinibalkonskeogra-de. Donji rub staklenih površina morabitiuokviruiliparapetuvisinenajmanje20cmodtla.

Podne obloge horizontalnih komunika-cijanesmijubitiskliskekadasuvlažne.Zbogčišćenja,materijalizapodneoblo-gemoraju biti jednostavni za održava-nje i propisno završeni na spoju sa zi-dovima.

Prostori namijenjeni pružanju uslugapredviđeni su u najviše pet etaža po-vezanih vertikalnim komunikacijama.Stepeništaspropisnodimenzioniranimstepenicama moraju biti širine najma-nje 120 cm, s najviše 10 stepenica iz-međupodestateobostranoopremljene

24


rukohvatimakojizavršavajuvodoravnonazadnjojstepenici.

Dijelovi prostorija namijenjenih borav-kumorajuosimcentralnerasvjetebiti idodatnoosvijetljeni(prikrevetu,ogleda-luukupaonici).Radniprostori i sviko-munikacijskiprostorimorajubitiprimje-renoosvijetljenisobziromnaposebneradne postupke. Prozori svih prostoranamijenjenih boravku i radnih prostoramorajubitiopremljenivanjskim iliunu-tarnjimroletama.

Minimalni tehnički uvjeti prostoraSmještajno odjeljenje domova za sta-rije osobe organizirani su u smještaj-nimodjeljenjima i odjeljenjima za kori-snikesdemencijomisrodnimstanjima.Smještajnoodjeljenjeobuhvaćanajviše20korisnikaujednokrevetnimidvokre-vetnim sobama koje moraju biti opre-mljene sanitarijama. Smještajno odje-ljenje sadrži još višenamjenski prostorsčajnomkuhinjom,kupaonicomzanje-gu,ostavuzačisto rublje teprostorzasredstvaiprljavorublje.

Sobeupojedinačnimjedinicamadomo-vamoraju imati sljedeće najmanje po-vršine:

• jednokrevetnasoba 17,5m2(14m2+3,5m2sanitarije)

• dvokrevetnasoba 21,5m2(18m2+3,5m2sanitarije)

• trokrevetnasoba 30m2(26,5m2+3,5m2sanitarije).

Kvadrature zajedničkih prostora, pro-storazazdravstvenudjelatnost iservi-snihprostorarazmjernoseumanjujuuovisnostiobrojukorisnika.

Definiranesusljedećeprostorije:

• višenamjenskiprostorsčajnomku-hinjomusmještajnomodjeluiodje-luzademenciju isrodnastanjana-mijenjen je za prehranu i slobodneaktivnosti te susrete s posjetitelji-ma.Najmanjapovršinazajedničkogprostora mora biti 1,5 m2 površinepokorisniku

• svaki smještajni odjel mora imatikupaonicu zanjegunajmanjepovr-šine14m2

• u sklopu sanitarija za posjetiteljemora biti uređen sanitarni prostorkoji je primjerene veličine i opre-mljen tako da gamogu koristiti in-validiukolicima

25


• višenamjenskiprostornamijenjenjekorisnicimadomovazastarijeoso-beivanjskimposjetiteljima.Najma-nja površina je 1,5 m2 površine posjedalici

• ako u objektu nije predviđen pose-banprostor,uvišenamjenskompro-storumoraseosiguratiimogućnostduhovneskrbikorisnika,nanačindasetajprostorpomičnompregradomodvojiodčajnekuhinje

• prostorzaradnuterapijunamijenjenje korisnicimadoma i vanjskimpo-sjetiteljima.Najmanjapovršinapro-storaje30m2imožeuključitiikabi-netterapeuta

• prostor za fizioterapiju namijenjenjekorisnicimadomazastarijeivanj-skimkorisnicima.Najmanjapovrši-naprostoraje40m2imožeuključitiikabinetterapeuta

• zdravstvenu djelatnost moguće jeizvoditi u prostorijama doma, ili semože kombinirati s uslugama kojepružazdravstvenaustanova ilinekidrugi pružatelj zdravstvenih uslugaumjestu

• u slučaju da se zdravstvena njegakorisnicimadomapružaudomu,uzgradi doma moraju biti osigurane

sljedećeprostorije:sestrinskasobanajmanjeveličine18m2 (previjanje,davanjeinjekcija,kućnaljekarna),vi-šenamjenska zdravstvena ordinaci-janajmanje veličine20m2 i čekao-nica

• dommoraimatiprostorezaupravu,računovodstvo i administrativno istručnoosoblje,ukojimasezasva-kogradnikamoraosiguratipovršinaodnajmanje7m2

• gospodarsko-servisni prostori do-mova čine kompleks tehnološkihprostorakojisvojeaktivnostimogupovezivati i s vanjskim izvoditelji-ma

• veličina kuhinje prilagođena jemo-gućnostimadomovaivanjskihizvo-ditelja, a čine ju prostori koji oviseo posebnostima pripreme i podjelehrane

• praonica koja je opremljena za do-move, koju mogu koristiti i vanjskikorisnici,moraimatiprostorezapri-jamprljavogarublja,pranje,sušenje,peglanje,šivanjeiskladištenječisto-garublja

• dommora imati recepciju,prostori-jezaarhiv,skladištezaopremu,pro-storzakućnogmajstoraiopremu

26


• prostorzaumrlogamorabitiopre-mljen odrom, tekućom vodom ipodnimodvodom,stolicama,moraimati odvojen izlaz, mora biti hla-đen i prozračan, veličine najmanje16m2

• prostorzaduhovnuobnovukorisni-ka mora biti najmanje veličine 35m2,akosetausluganeorganizirauvišenamjenskomprostoru.

Odjel za osobe s demencijom

Smještajnejedinicezaosobesdemen-cijom i srodnim stanjima mogu obu-hvatiti najviše 12 korisnika u jednokre-vetnim i dvokrevetnim sobama, kojemorajubitiopremljenesanitarijama.

Smještajnajedinicaimajoši:

• višenamjenskiprostorsčajnomku-hinjom, namijenjen hranjenju i slo-bodnim aktivnostima te susretimasposjetiteljima,kojimorabitismje-šten pri horizontalnim komunikaci-jamausmisluseparejazaodmor

• u smještajnim jedinicama osoba sdemencijomisrodnimstanjimadvijesobemorajuimatijednukupaonicu

• ostavu za čisto rublje i prostor zasredstva za čišćenje te prljavo ru-blje,te

• smještajnejedinicemorajuomoguća-vatineposrednupovezanostsotvore-nimpovršinamauređeneokoline.

Minimalni tehnički uvjeti opreme

Oprema prostora namijenjenih skrbi ostarijimosobamaobuhvaća:

• opremusobasasanitarnimprosto-

rima,

• opremuzajedničkekupaonice,

• opremu prostora za čisto i prljavo

rublje,

• opremuvišenamjenskogprostoras

čajnomkuhinjom,

• opremublagovaonice,

• opremuprostoranamijenjenihfizio-

terapiji,

• opremu prostora namijenjenih rad-

nojterapiji,

• opremumrtvačnice,

• opremukapeleidr.

27


Propisiusvezisopremomzaprostorezaobavljanjesocijalnihuslugazastari-jeosobesusljedeći:

• opremaprostoranamijenjenih kori-snicimadomamora imatiSOSure-đaje

• opremu sobe za jednu osobu čine:krevet najmanje veličine 90 x 200cm,visine55cmsmogućnošćupo-dešavanjavisine,noćniormarićnaj-manje veličine 40 x 40 cm, garde-robni ormar najmanje veličine 90 x60 cm, komoda ili viseći ormar 80cmodtla(najmanjeveličine80x30x80cm),stolistolica

• namještajmora imati zaobljene ru-bove, ručke, a mora biti površinskiobrađen na način da omogućavajednostavno održavanje. Preporuč-ljivojevrataormaraoblikovatiskli-znimmehanizmomteuvrstitiizvlač-neelementenamještaja

• netoširinaulaznihvratausobimorabitinajmanje100cm.Sobemorajubiti opremljene priključkom za TV,radio, telefon, internet iSOSnapra-vom

• opremuvišenamjenskogprostorasčajnom kuhinjom čine: stolovi naj-manjeveličine90x90cm,visine72

– 74 cm smogućnošću odlaganjatehničkih pomagala za hodanje testolicevisine45–48cm

• opremavišenamjenskogprostorasčajnom kuhinjom mora omoguća-vati izvođenje slobodnih aktivnosti,priredbi te, ako to nije osigurano uzasebnomprostoru

• dnevni centar, koji je organizirankao zasebna organizacijska jedini-ca u domu, čine: predvorje s gar-derobom, dnevni prostor s trpe-zarijom, prostor za odmor, čajnakuhinja, sanitarije (za muškarce,žene i invalideu invalidskimkolici-ma) teprostorzaosobljednevnogcentra.

Štićeni odjel

Prilikom definiranja štićenih odjela, uSloveniji se moraju poštovati i odred-bePravilnikaokadrovskim,tehničkimiprostornimuvjetimazaizvođenjeaktiv-nosti u području duševnog zdravlja zaizvoditelje institucionalne skrbi te cen-trezasocijalniradiopostupkunjihoveverifikacije.

U štićeni odjel ustanovemože biti pri-mljenaosobakojaispunjavaiopćeuv-jetezaprijamutakvuustanovu.

28


Štićeniodjel jeodjeluustanovisocijal-neskrbiukojemsukorisnicizbogsvo-jihpotrebapovezanihspoteškoćamauduševnomzdravljukontinuiranopotreb-niposebnezaštiteiskrbitetajodjelod-nosno ustanovu nemogu napustiti povlastitojželji.

Jednaodvrstaštićenihodjelaještićeniodjel za osobe koje zbog starosne de-mencije ilisrodnihstanja trebajudjelo-mičnuilipotpunupomoćinadzor.

Štićeniodjelsastojiseodjedneilivišejedi-nica.Usvakojzasebnojjedinicimogućejesmjestitinajvišedvanaestosoba.

Osimminimalnih tehničkih uvjeta kojezapružateljeuslugasocijalneskrbipro-pisuje pravilnik koji definira minimal-netehničkeuvjetezapružateljeuslugasocijalne skrbi, potrebno je u štićenimodjelimaiuustanovamakojeimajušti-ćeneodjeleosiguratiisljedeće:

• prostoriuštićenimodjelimamorajubiti raspoređeni i označeni tako daomogućavaju jednostavnu orijenta-cijuuprostoru

• svi pristupi i ulazi u štićene odjelemoraju osiguravati brz i jednosta-vanpristupibitinadgledanitehničkiiliputemosoblja

• osobamasmještenimuštićeniodjelpored njihove sobemoraju biti do-stupnizajedničkiprostorikojuomo-gućavajusigurnoizvođenjednevnihaktivnosti, terapija i rekreacije te uokvirumogućnostipristupsigurnimotvorenimprostorima

• nadzor,posebnazaštita i sigurnostna štićenom odjelu osiguravaju seprvenstveno osobljem ili tehničkimsredstvima poput videonadzora,uređajazapraćenjeisl.

Pružateljiuslugasocijalneskrbikojiizvo-deinstitucionalnuskrbuštićenomodje-luprolazekrozposebanpostupakodabi-ra,jerkodtakvogposlanijevažnosamoširokopoznavanjespecijalnihteoretskihznanja iz područja skrbi o osobama sdemencijomisrodnimstanjima,negojepotrebnoiposjedovatiibrojnepraktičnevještineizpodručjaposebnenjegebole-snika,intimnenjege,prehrane,motivacij-skihtehnikaikomunikacije.

29


Uvjetikojemorajuispunitiustanoveso-cijalne skrbi koje skrbe o osobama sdemencijom i osobama oboljelim odAlzheimerovebolesti,uRepubliciHrvat-skoj propisane su Pravilnikom o mini-malnimuvjetimazapružanjesocijalnihusluga,objavljenimuslužbenomglasni-kuRepublikeHvatske–Narodnim novi-nama, broj 40/2014. Tim Pravilnikompropisanojedaminimalniuvjetizapru-žanjeuslugauključuju:

• minimalneuvjeteprostoraiopremezapružanjeusluga

• vrstu te minimalni sadržaj i opsegusluge u odnosu na pojedinu kori-sničkuskupinu

• strukturu i trajanje neposrednogstručnog rada s korisnicima, struk-turuitrajanjeostalihposlovateuv-

jeteiminimalnibrojstručnihidrugihradnikazapojedinuuslugu.

Pravilnikpropisuje zajedničkeminimal-neuvjetezapružanjesocijalnihuslugaza sve ustanove socijalne skrbi te po-sebneminimalneuvjetezasvakupoje-dinuvrstuustanovasocijalneskrbi.

Predmetni Pravilnik jedini je službenipropis koji definira uvjete koje ustano-ve socijalne skrbimoraju ispuniti kakobimogle dobiti licencu nadležnih tijelaopočetkuobavljanjadjelatnosti,među-timonpropisujedoistaminimalneuvje-tešto,premamišljenjustručnejavnosti,nijedovoljnodabiskrboosobamasde-mencijomioboljelimaodAlzheimerovebolestibilanazadovoljavajućojrazini.

Posebicesetoodnosinauređenjeinte-rijeraustanovainjihovaokoliša.

Minimalnitehničkiuvjetizapružanjeusluga osobama s demencijom u domovima za starije u Republici Hrvatskoj

30


Minimalni okolišni uvjeti

Minimalniuvjetivezanizauređenjeoko-liša prostorija namijenjenih pružanjusocijalnih usluga propisuju isključivodaokozgrade trebaosiguratipovršinuneizgrađenog zemljišta prema poseb-nimpropisima,zaprilazobjektu,tedvo-rište,park,igralište,parkirališteislično,ovisnoopotrebamakorisničkihskupinakojimasepružajuusluge.

Zelene površine neizgrađenog zemlji-šta trebaju iznositi najmanje 50m2 zaobjektukojemsepružajuuslugesmje-štaja i boravka do 50 korisnika, odno-sno 50m² više za svakih sljedećih 50korisnika,osimakosukorisnicidjeca iodrasleosobe–žrtvenasiljauobiteljiiližrtvetrgovanjaljudima.Zelenepovršinetrebajubitiuređene.

Iznimno, ako se zgrada nalazi u nepo-srednoj blizini javnog parka ili ako seu zgradi pružaju usluge prihvatilišta iliprenoćišta, površina neizgrađenog ze-mljišta nemora imati predviđenu zele-nupovršinu.

Minimalni prostorni uvjeti

Minimalni prostorni uvjeti propisuju dazgradaukojojsenalazeprostorijeuko-jimasepružajuuslugetrebaispunjavatisljedećeuvjete:

• osiguranpristupsjavnepješačkepo-vršine, u pravilu, kroz glavni ulaz uzgradu

• udovoljavati sanitarno-tehničkim ihigijenskimuvjetima

• biti smještena na pristupačnom te-renusnesmetanimprilazomprijevo-znimsredstvima, apješački prilazniputmorabitiosvijetljeniudovoljava-tipropisimaosigurnostiuprometu

• imati osigurana parkirališna mje-stasdovoljnimbrojemparkirališnihmjestazaosobesinvaliditetom

• imati prostorije osvijetljene danjuprirodnimizvoromsvjetlosti,anoćuumjetnimizvoromsvjetlosti,primje-renekvaliteteijačine

• osigurati zaštitu od izravnog pro-diranja sunčevih zraka, kojom sesprječavapretjeranozagrijavanje,auspavaonicamatrebaosiguratimo-gućnostzamračenja

• osigurati prirodno prozračivanje, aakoimaprostorasnedovoljnimpro-zračivanjem, potrebno je osiguratiumjetnuventilaciju

• osigurati ravnomjerno zagrijavanjeprostorijanatemperaturuod20do

31


22 °C, osim u hodnicima i pomoć-nim prostorima na temperaturu od18°C,aurazdobljuvisokihvanjskihtemperaturauprostoruukojembo-rave korisnici potrebno je osiguratioptimalnutemperaturu,5°Cnižuodvanjske

• visina prostorija mora iznositi naj-manje240cm,iznimnoakoseuslu-ga pruža u potkrovnim prostorija-ma,uukupnupovršinuprostoraneuračunavaju se dijelovi prostorijanižiod190cm

• prostorijemorajuudovoljavati svimpropisanim komunalnim i sanitar-nim uvjetima vodoopskrbe i od-vodnje sanitarnih i drugih otpadnihvoda, električnog dovoda, telefon-skogiinternetskogpriključkatepli-novodnihidrugihinstalacija

• opskrba vodom ostvaruje se insta-lacijomvodovodnemrežesazdrav-stvenoispravnomvodomzapiće

• otpadne vode odvode se kućnomkanalizacijomkojasepriključujenakomunalnu kanalizaciju ili na druginačin, prema važećim propisima istandardima

• električnainstalacijamorabitizašti-ćenaiosigurana

• zaštitaodpožaraprovodisesuklad-noposebnimpropisima.

Nazgraduukojojsepružajusocijalneusluge primjenjuju se propisi kojimase osobama smanjene pokretljivostiosiguravanesmetanpristup,kretanje,boravak i rad,na jednakoj razinikao iostalimosobama.

Također,zgradaukojojseobavljadje-latnost socijalne skrbi mora ispunja-vatiminimalnezahtjevepremaposeb-nim propisima za radne i pomoćneprostorije glede sigurnosti i zaštitezdravljaradnikazasveradneipomoć-ne prostorije i prostore u kojima sestalno ili povremeno obavlja rad, po-vremenozadržavajuosobenaraduiukojedolazedrugeosobepobilokojojosnoviradailikorištenjausluga.

Lokacijazgradeukojojsepružajuuslu-getrebabitiunaseljuilinjegovojblizinidaomogućavakorištenjeuslugaodgo-jaiobrazovanja,zdravstvaidrugihdje-latnosti, u skladu s potrebama korisni-ka,iprometnuvezusnaseljem.

Smještaj osoba s Alzheimerovom bolesti

ZapružanjeuslugaosobamaoboljelimodAlzheimerovedemencijeidrugihde-

32


mencija(srednji/srednjeteškistadijbo-lesti)potrebno jeosiguratisljedećeuv-jete:

• u jednoj smještajnoj jedinici možebitinajviše20korisnika

• unutarnji i vanjski prostor zgrademoraomogućitinesmetanoisigur-nokretanjesmještenihkorisnika

• smještajnajedinicačinicjelinukojase mora sastojati od spavaonica,blagovaonice, prostorije za dnevniodmorkojaseujednomožekoristi-ti i za aktivno provođenje vremenairadneaktivnosti,prostorijazaodr-žavanjeosobnehigijeneteprostorazaradnike

• spavaonicemogu imatinajvišedvaležaja,apovršinaspavaonice trebabitinajmanje7m²pokorisniku.Odukupnogbrojaspavaonicanajmanjedvije spavaonice trebaju biti jedno-krevetne

• u jednoj smještajnoj jedinici trebaosiguratinajmanje3sanitarnačvo-rainajmanje3tuša

• ukupnapovršinaprostorijazaaktiv-noprovođenje vremena i radne ak-tivnostitrebaiznositinajmanje2m²pokorisniku

• vrata u smještajnoj jedinici trebajubitiizrađenaodmaterijalakojisprje-čava mogućnosti ozljeđivanja; nazajedničkim prostorijama (prostori-ja za dnevni odmor, blagovaonica)upraviluseneugrađujuvratazboglakšegakretanjakorisnika

• unutarnjeuređenjemoraolakšavatiorijentaciju.

Minimalni uvjeti opremanja

Zauslugesocijalneskrbikojesepruža-ju osobama starije životne dobi, usta-nove glede oprememoraju ispunjavatisljedećeopćeuvjete:

• opremainamještajmorajubitifunk-cionalni,odmaterijalalakogzaodr-žavanje,teprimjerenidobikorisnika

• spavaonice moraju biti opremlje-neležajevima,noćnimormarićimainoćnimsvjetiljkama

• ležajevinemogubitipostavljeni je-daniznaddrugog,osimakoPravilni-komnijedrugačijeodređeno

• prostorija za dnevni odmor moraimati garniture za sjedenje, potre-ban broj stolova i stolica, TV-prija-mnik,glazbeniuređajisl.

33


• sve instalacije koje služe za pranjemoraju biti opremljene slavinom stoplomihladnomvodom

• prostor kupaonice mora biti opre-mljentušemilikadomteumivaoni-kom,asanitarničvormorabitiopre-mljenWCškoljkom

• zajednički sanitarni čvor mora bitiopremljensapunomteručnicimazajednokratnuuporabu,odnosnosuši-lomzaruke

• sveprostorijeukojimasepripremaiuslužujehranamorajuudovoljava-tiposebnimpropisimaohrani,osimakonjimanisuizuzetiodteobveze

• čajna kuhinja mora biti opremlje-na kuhalom, sudoperom, slavinom,hladnjakom,stolićemzapripremanjehrane, kuhinjskim ormarićem te po-trebnimposuđemipriboromzajelo

• praonica rubljamora imati opremuzapranje,sušenjeiglačanjerublja

• uprostoruukojemsečuvajulijekovipotrebnojeosiguratimetalniorma-rićsbravomzazaključavanje.

Osimopćihuvjeta,ustanovekojeskrbeo osobama s demencijom i oboljelimaod Alzheimerove bolesti dužne su osi-guratiiposebneuvjete:

• ležaj u spavaonici treba biti veliči-ne90×200cmivisineod50do60cm, s električnimmehanizmom zapodizanjeispuštanjeteantidekubi-talnimmadracemakotozahtijevajuzdravstveneindikacije,srazmakomizmeđu ležajeva od najmanje 120cm, postavljenima tako da omogu-ćuju pristup s tri strane te morajuimatimogućnostpodizanjazaštitneograde

• potrebnojeosiguratistolovezaser-viranjeobrokaukrevetu

• iznad kreveta potrebno je ugraditihvataljke

• spavaonice je potrebno opremitistolom i stolicama s rukohvatimatepomagalimazapomoćprikreta-njuovisnoostupnjupokretnostiko-risnika

• prostorija za obavljanje osobne hi-gijene treba imati najmanje 1 sani-tarničvorprilagođenpotrebamako-risnikai1tušna10korisnika,akotonijeosiguranouzsvakuspavaonicu

• opremu zajedničke prostorije zaobavljanje osobne higijene čini 1kada kojoj je moguć pristup s tristrane ili 1mobilna kada, kolica zaprijevozkorisnikaidizalozapodiza-

34


njenepokretnihkorisnika ilikorisni-kasmanjenepokretljivosti

• u hodniku, kupaonici i sanitarnomčvorutrebajuseugraditirukohvati

• u spavaonice, kupaonice i sanitar-nečvorovetrebajuseugraditidojav-niuređajipovezanisprostorijomzadežurstvo

• prostorijetrebajubitiopremljenena-mještajemkojitrebabitiergonomskioblikovanizaobljenihuglova

• didaktički materijal treba biti prila-gođenpotrebamakorisnika

• na ulazu u smještajnu jedinicu po-trebno je ugraditi sigurnosna vratateelektroničkeuređajekojiomogu-ćavajusigurnostkretanjakorisnika;dojavnialarmmorabitiugodanipri-gušen,prozoritakođertrebajuimatisigurnosnebravezazatvaranje

• sve utičnice za struju potrebno jezaštititi.

Za pružanje njege korisnicima, ovisnoo vrsti usluge treba osiguratiminimumopreme i pomagala za njegu korisnikakao što su termofor, vrećice za led, iri-gator, posude za umivanje, bubrežastezdjelice, posude za stavljanje obloga,veliki umivaonik za umivanje u krevetu,vaga,invalidskakolica,nosila,toplomjeri,plahte,pokrivači,gumiranaplahta,čaše,hladnjak, posude za mokrenje, pljuvač-nice,sušilazakosu,brijaćiaparati,pre-gačeodnepropusnogplatna,sterilizator,kolicazanjeguiprevijanje,koševizaod-laganje nečistog rublja, koševi za odla-ganjenečistihpelenaiuložaka.

Opremu prostora za aktivno provođe-njevremenairadneaktivnostičinestol,stolice,ormarićiteostalipribor.

35

Zaglavlje

DŽivotno okružje

osoba s demencijom u domovima za

starije

Tatjana Cvetko, Mira Dajčić i Tomislav Huić

36

Općenito o životnom okružju osoba s demencijomTreba omogućiti sigurno i nesmetanokretanje osobama s fizički umanjenimsposobnostima koje koriste pomagalakaoštosuštapovi,štake,hodaliceiliko-lica,teslabovidnimosobamakojihjeudomovima za starije, uzmemo li u ob-zirsveproblemevidakojeimajustarijeosobe,premanekimeuropskimprocje-nama,oko50posto.

Sljedećepodručjeprilagodbi jedemen-ciji specifično. Već u osnovi potrebnojepredvidjetipoticajnookružjezaoso-beusvimrazvojnimfazamademencije,odpočetnihpromjenakadaonejošuvi-jekmogubitisamostalne,srednje fazekada ih prostor oko njih treba poticatinadruženjeirazličiteterapijskeprogra-me,dostanjakojeseočitujevećgoto-vopotpunoumanjenimsposobnostimapercepcije,prosuđivanjaikomunikacijete jakonarušenim fiziološkim funkcija-

Životnookružjeosobasdemencijom u domovima za starije

Poštujućiširokspektarsigurnosnihizaštitnihprilagodbikakobisespriječilipadoviidrugenezgodeiozljede,cjelovitpristupuređenjuživotnogokružjazaosobesdemencijomtrebaprvenstvenouzetiuobziropćepotrebestarijihosobasposebnimpotrebama.

37

Životno okružje osoba s demencijom u domovima za starije

ma.Aličakiutojposljednjojfazi,kadaosobesdemencijomonemoćajuizale-gnu,kadaimnestajumisliisnageikadavišeneprepoznajuninajmilije,uuskomkrugunjihovetihesobeikrevetamože-moimkreiratiugodnijeozračjepriklad-nomrasvjetom,mirisomcvijeća,nekomplišanom lutkom i slikama koje zračenjihovimdavnimuspomenama.

Opći pristup uređenju životnog okružja za osobe s demencijom

Poštujući biopsihosocijalni model pri-stupa koji nadograđuje pojedine fazerazvojaskrbi zaosobesdemencijom iintegriranopratinjihovstatuskakobiin-dividualiziraoinormaliziraonjihovživotočuvanjemvještina iaktivnostikojesuprethodno stekli, pristup projektiranju iuređenjudemencijiprilagođenihdomo-vatrebauzostalopoštovatiiomogući-tiprovedbutemeljnihpravaosobasde-mencijom,kojaproizlazeiz:

• shvaćanja da svatko ima različitesposobnostiipotrebe

• poštovanjaljudskogdostojanstva

• podrškeostvarivanjupravadasamiodlučuju

• podrškenjihovojneovisnosti

• svijesti o tome da se ljudske spo-sobnosti i potrebe mijenjaju s vre-menom.

Zato je od vitalnog značenja prije pri-stupaprojektiranjuiuređivanjuokružjazaosobesdemencijomuzetiuobzirre-levantnečinjeniceotomeštojepotreb-no osobama s demencijom i njihovimnjegovateljima (Adams, 2017.). U tomsmislu prije izrade ovih Preporuka na-pravljena jeAnaliza postojećih metoda rada s osobama oboljelim od demenci-je u domovima za starije partnera pro-jekta Demenca aCROsSLO i proučenarelevantna literatura i najbolja svjetskapraksa.

Opća načela oblikovanja demenciji prijateljskog okružja u domovima za starije

Jošod1987.godineistraživanjaukazu-junatokakopridržavanjeodređenihna-čelaoblikovanjaokružjazaosobesde-mencijomsmanjujenegativneučinkenaosobesdemencijom, kaoštosuuzne-mirenost, zbunjenost i neželjena pona-šanjaidapovećavapozitivanutjecajnapodručjimakaoštosumobilnost,orijen-

38


tacijauprostoruiaktivnostisvakodnev-nog života. Međutim, utvrđeno je i daprevišeosjetilnihinformacija,poputpre-tjerane signalizacije ili buke, može bitistresnoosobamasdemencijom.

Preporuke za projektiranje i uređenjeosobama s demencijom prilagođenihokružja koja se najčešće spominju usvjetskoj literaturi navode načela svr-stananatrinačina,prema:

1.uzrocimaproblemakojetrebarije-šiti

2.dizajnerskimciljevima

3.očekivanimkoristima zaosobesdemencijom.

Svepreporukekojenavodidanašnjalite-raturatemeljenesunapionirskimrado-vimaikasnijimrazradamaprof.Richar-daFlemingaiarhitekticeKirstyBennettsa Sveučilišta Wollongong u Australiji(Kreast,2017.,Fleming,2017.).

U osnovi, načela tih preporuka treba-ju osobamasdemencijom (TheKing’sFund,2014.):

1. omogućitilakšeodlučivanje

2. smanjitiuznemirenostiinevolje

3. poticatineovisnostiidruštveneinterakcije

4. promicatisigurnost

5. omogućitiaktivnostisvakodnevnogživota.

Radi lakšeg razumijevanja i praćenjadaljnjihpoglavlja,unastavkuobrazlaže-motakozvaniAlat za jačanje ozdravlju-jućeg okružja(Flaming,2013.)zaosobesdemencijom,kojipovezuje12načeladizajna:

1. okružjeosobasdemencijommorabitisigurnoizaštićeno

2. osiguratioptimalnurazinuosjetilnihstimulacija

3. pružitioptimalnurasvijetljenostikontrast

4. oblikovatipersonaliziranookružjekojedjelujedomaćinski(neinstitucionalno)

5. pomoćiuorijentaciji

6. pomoćiuodređivanjusmjerakretanja

7. osiguratinesmetanipristupdovrtovaivanjskogokružjadomova

8. poticatidruženjesrodbinom,prijateljimaiosobljem

9. omogućitidobruvidljivostivizualnudostupnost

10.poštovatiprivatnost,neovisnostidostojanstvoosobasdemencijom

39


Osjetilna umanjenja

Sigurnost i zaštita

Umanjenje tjelesnih

sposobnosti

Spoznajna umanjenja

omogućavanjem dobre vidljivosti ivizualne dostupnosti

poticanjem privatnosti i neovisnosti kao ipoštivanjem njihova dostojanstva

pružanjem relevantne i prilagođene prehrane i hidratacije

Okružje osoba s demencijom mora biti sigurno i štićeno

oblikovati personalizirano okružje kojedjeluje domaćinski (neinstitucionalno)

pomoći u orijentaciji

pomoći u određivanju smjera kretanja

osigurati nesmetani pristup do vrtova ivanjskog okruženja domova

potaknuti druženje s rodbinom, prijateljima i osobljem doma

osigurati optimalnu rasvjetljenost i kontrast

osigurati optimalnu razinu osjetilnih stimulacija

Olakšavanjeorijentacije

Poticanjesamostalnog

funkcioniranja

Poticanjeintelektualne i

osjetilnestimulacije

Štićeno i sigurno okružje

Domaćiugođaj

Ravnotežaizmeđu

osobnih i društvenih

potreba

Slika 2. Ključna načela dizajna prostora za osobe s demencijom

40


11.promicati tjelesne imentalne ak-tivnosti

12.pružati relevantnu i prilagođenuprehranuihidrataciju.

Tih 12 načela povezuje se s tri glavnapodručjaumanjenjasposobnostiosobasdemencijom:

1.osjetilnimilisenzoričkimumanjenjima

2.spoznajnimilikognitivnimumanjenjima

3.umanjenjimatjelesnihsposobnosti.

Sigurnost i zaštita

Općenačelokojeodređujetrinavedenekategorijeiznimnojevažno:

(1) okružje osoba s demencijom mora biti sigurno i zaštićeno.

Osjetilna umanjenja

Međusimptomimademencijepojavlju-jusenarušenesposobnostivida,sluha,okusa,njuha i dodira.Osobesdemen-cijommoguimatipoteškoćaiurazliko-vanju i selektiranju istovremenih osje-tilnih informacija zbogčegaćepostatizbunjene. To smanjuje njihovu samo-stalnost, povećava izloženost rizicima

ipotrebusvevećegnadzora.Dabismokompenzirali osjetilna umanjenja oso-bamasdemencijom,trebamo:

(2) osigurati optimalnu razinu os-jetilnih stimulacija i

(3) optimalnu rasvijetljenost i kon-trast.

Spoznajna umanjenja

Bolesti uzročnici demencije smanju-ju kognitivne sposobnosti. Zajedno sumanjenimsposobnostimavidaisluha,pamćenja i razumijevanja komunikaci-je,topridonosilošijojpercepcijiokružja.Zatoosobesdemencijomimajuproble-maspronalaženjempravacakretanja iintegracije u zajednicu u kojoj žive. Tododatno umanjuje njihovu želju za ko-municiranjem i djelovanjem u društve-nim okružjima. Kao bismo te pojaveublažili,anekeodnjihmoždaiodstrani-li i takopodržalisamostalnostosobasdemencijom,trebaim:

(4) oblikovati personalizirano

okružje koje djeluje domaćinski

(neinstitucionalno),

(5) pomoći u orijentaciji i

(6) u određivanju smjera kretanja,

(7) osigurati nesmetani pristup do

vrtova i vanjskog okružja domova te

41


(10) poticanjem privatnosti i

neovisnosti kao i poštovanjem

njihova dostojanstva,

(11) promicanjem tjelesnih i

mentalnih aktivnosti i

(12) pružanjem relevantne i

prilagođene prehrane i hidratacije.

Spomenuta se načela u sljedećim po-glavljimadetaljnoobrazlažu.

(8) potaknuti druženje s rodbinom, prijateljima i osobljem.

Umanjenja tjelesnih sposobnosti

Zbog promjena u moždanoj kori, oso-besdemencijommogubiti suočenesumanjenom pokretljivošću i ravnote-žom.Sprogresijombolesti oslabjet ćenjihovesposobnostihodanja i kontrolepoložajatijela,agubitkomsposobnostižvakanja igutanjapojavitćese ipore-mećajiunjihovojprehrani.Zato imtre-bamopomoći:

(9) omogućavanjem dobre

vidljivosti i vizualne dostupnosti,

42


Dizajn osobama s demencijom ugodnog životnogokružjautemeljennačinjenicama

Proučavajući načela okružja priklad-nih za osobe s demencijom od prijedesetak i više godina, na koje se pozi-vauvodnidioovihPreporuka(Fleming,Benett,2003.),znanstvenicisudošlidomnogobrojnih novih spoznaja, a dizaj-neri,gledajućisastajalištaosobasde-mencijom,utvrdilisudaspomenutana-čelamožemoredefiniratiisažeti.

Kako nam preporučuje australski ča-sopis Evidence Based Design (O’Brien,2014.),oblikovanjeokružjaprijateljskogdemenciji zahtijeva provedbu sljedećihšeststrategija,koje:

1. olakšavaju orijentaciju

2. promiču samostalno funkcioniranje

3. potiču intelektualnu i osjetilnu stimulaciju

4. pružaju zaštićeno i sigurno okružje

5. stvaraju domaći ugođaj

6. usklađuju osobne i društvene potrebe.

Unastavkusudetaljnijeopisanapojedi-napodručjadizajnaprostorazaosobesdemencijom.

Olakšavanje orijentacije

Umanjene sposobnosti orijentacije uprostoru (i vremenu) među prvim susimptomima demencije, posebice oneAlzheimerove. Osobe s demencijom,doksu jošpokretne,osmjerukretanjaodlučujuna temeljuneposrednih infor-macijaizokolice,trenutakpotrenutak–korakpokorak,onakokakosetimsmje-

43


romkreću.Okružje ikonfiguracija togaputazatopodupiruiliotežavajunjihovuorijentacijuiznatnoutječunesamonakvalitetunjihovaživota,negoinaopte-rećenjeonihkojiskrbeonjima.

Dezorijentiranost može stvoriti streste potaknuti uzbuđeno i agresivno po-našanje. Osobe s demencijom koje nemoguprepoznatiputdoželjenihodredi-šta pokazuju anksioznost, zbunjenost,pačakipaniku.Očitojedasujedinstve-nooblikovanaokružjapoželjnijaodonihukojimaseobliciponavljaju.

Povezanost prostora

Našjeciljosobamasdemencijomuklo-nitipotrebudosjećanja ipredstavljanjamisaonihmapa prostora. Zato se pre-poručuje izbjegavati jednoličnost i za-mršenu povezanost prostora. Monoto-nookružjeotežavapronalaženjesmjerakretanja. Labirinti i simetrični tlocrti,pak, dezorijentiraju jer se ponavljaju.Zatobiseuodjeluzaosobesdemen-cijom smjerovi kretanja kroz hodnike iprostorije koje oni povezuju trebali lo-gičnonastavljatiibilobidobrouvijekihispunitinovimsadržajima,bojamaiob-licima.

Lakšojorijentacijiosobasdemencijompomoćićejednostavnamrežarazličitih

prostorakojisemoguobuhvatitijednimpogledom.Manji otvoreni tlocrti (engl.cluster layouts) stoga su najprikladnijiza odjele u kojima borave osobe s de-mencijom u domovima za starije. Oniomogućuju korisnicima izravan pogledsvratakrozkojaizlazepremaključnimodredištima kao što su njihova soba,blagovaonica, prostorija za dnevni bo-ravak,odmoriaktivnostiilipremavanj-skomprostoru,iobratno.

Orijentacija u prostoru

Ustanovljenojedanamjestimagdjesuosjetilni podražaji iz okoline razumljivi-ji,osobesdemencijompokazujumanjetjeskobe,uznemirenostiiverbalneagre-sije uzrokovane dezorijentacijom. Zatotreba izbjegavati složenu signalizacijutevizualnopreopterećenjenaoglasnimpločamakojezahtijevapozornost.Uza-stopnaizloženost istimputanjamakre-tanja, njihove jedinstvene oznake i ori-jentiri mogu osobama s demencijompomoćiusnalaženju.

Zaodređivanježeljenogasmjerakreta-njaiidentifikacijuodredištapreporuču-jesesignalizacijapiktogramima13koje

13 Piktogram(lat.pictus:naslikan+gram),slikanekogapredmetakaosimbolodređenogapojmailiriječi.Piktogramsečita,tj.razumijevadoslovno,jerjeonjednostavanslikovniznaknpr.grafičkioblikdrvetaoznačavadrvo(Hrvatskaenciklopedija).

44


prateopisi.Toćeosobamasdemenci-jombitijasnijenegolisamosimboli,ar-tefakti ilikodiranjebojom.Nepreporu-čujuseznakovisfotografijama,mnogosujasnijeikone14.Onetrebajubitilišenesvakevrstedodatnihukrasa,velike,vrlokontrastneiuvijekihtrebapratitiopis.

Smjer kretanja uputno je naznačitistrjelicama. Da bi piktogrami i drugeorijentacijskeoznakebileštouočljivije,u njihovoj neposrednoj blizini ne bi setrebao nalaziti ni jedan drugi predmetilioznaka.

Nakon što se osobama s demencijomumanji sposobnost percepcije prosto-ra,onesenjimekrećuoprezno,kaodakoračajupoledu.Pritomseautomatskipognu i usmjeruju pogled neposrednoispred sebe, pa jasno zapažaju samoonoštosenalaziudonjemdijelunjiho-vavidnogpolja.Zatosenepreporučujeviseća signalizacija, nego postavljanjeorijentacijskihznakovaneštonižeodvi-sinepogledauspravnezdraveosobe.

Ne savjetuje se ni horizontalna signa-lizacija jer se osobama s demenci-jomkontrastneplohe iliprugenapodumoguučinitikaoprepreke.

14 Riječikonadolaziodgrčkeriječieikon,uprijevoduslikaililik,kojapotječeodglagolaeikenai–uprijevodubiti,kaoodn.pričinjavatise.Usignalizacijiikonapredstavljaupravoonoštoprikazuje.

Za brzo snalaženje u prostoru, kakonama, tako i osobama s demencijom,prirodni orijentiri važniji su od znako-va.Primjerice,prikladnailustracijazidanakojojjeistaknutulazublagovaonicuili crtež pročelja neke stare gostioniceviše će pomoći u raspoznavanju odre-dištaodznakakojiprikazujetanjur,vili-cuinož.Ilustracijemožemoupotrijebitipri sakrivanju izlaznih vrata, nacrtanimprozorom na vratima uspješno može-mospriječitikorisnikepokušajainapu-štanjaobjekta.

Poznatost prostora

Poznato je da su negativne reakcijeosoba s demencijom povezane s ne-poznatim prostorima, opremom i po-stupcima.Zato jemnogimkorisnicimadomovavažanstalanizgledprostorija–odjelazaosobesdemencijom.Akosenjihoveaktivnostistalnopremještaju ilisenjimapoznatiprostorisvakičasko-riste za nešto drugo, to kod njihmožepotaknutizbunjenost,nepovjerenje,tje-skobuiuznemirenost.Zato izgledina-mjenu prostorija za dnevne aktivnosti(blagovaonice i prostorije za druženje)ne bi trebalo često mijenjati. Da bi seosigurala privatnost kada je to potreb-no, u većim društvenim prostorijama iblagovaonicama trebalobipredvidjeti ipostavljanjeparavana.

45


Boje, rasvjeta i kontrast

Šarenilo zidova i podnih obloga, pose-bice tamne pruge i površine ili snaž-ni odsjaji, mogu dezorijentirati osobes demencijom i izazvati različite boja-zni. Naime, onemogu imati i poteško-ćesrazaznavanjemoptičkihpojava,paim se snažni odrazi svjetla ako su po-doviulašteni (ilidrugeploheopćenito),mogudojmitikaoprovalijeilimokreskli-skepovršine.Zatobipodneoblogetre-balebitimatirane.Preporučujuseimatboje za zidove. Savjetuje se izbjegava-njeinamještajasasjajnimplohama.

Zagasiti pastelni tonovi najprikladnijesubojezazidoveuodjelimazaosobes demencijom. Treba izbjegavati tape-tesuzorcimailiprugamanazidovima.Preporučuju se i jednobojni podovi jersesitniuzorcinanjimamoguosobamas demencijom pričiniti kao neki otpadilikukci,aprugeilikockekaoprepreke.Isto pravilo vrijedi i za dekore. Zastoritrebajubitibezistaknutihuzoraka,kaoipresvlakestolaca,naslonjačaisl.

Sastarošćuvidslabi.Takojeosobiod60godinapotrebnonoću tri puta višerasvjetedabividjelajednakuosvijetlje-nost nekog predmeta kao u dvadese-tim godinama. Osim toga, procjenjujese da približno polovina osoba stari-je dobi, zbog različitih promjena i bo-

lestioka, imadodatnepoteškoćesvi-dom.Uzto,osobesdemencijomimajujošjedanproblem.Svremenomćeonesvetežepercipiratiprostor ipredmeteoko sebe, a imat će i sve više poteš-koća s trodimenzionalnim predočava-njemprostora.Toćeutjecati, kakonasposobnost njihoveorijentacije, tako ina samostalno obavljanje aktivnosti.Zato bi se, u njima namijenjenim pro-storijama,uključujući ihodnike,trebaliistaknutispojevizidovaspodomistro-pom i to kontrastnimprugama ili rub-nim letvicama. To immože pomoći ulakšem sagledavanju prostora i timeosjećaju sigurnosti pri kretanju.Tomuće dodatno pridonijeti kontrast izme-đuzidovaipoda,odnosnostropa.Pre-poručujeserazlikauvrijednostiodrazasvjetlosti izmeđupodova,zidova,stro-pova i rubnih letvica tenamještajaodnajmanje 30 LRV-a (Light Reflectance Value15).

Iako je opće pravilo da osobama s de-mencijom trebamo udvostručiti predvi-đenu minimalnu jakost rasvjete premaopćimstandardima, novija iskustva po-kazujudatonajčešćenijedovoljno(pre-porukejakostirasvjetenavodesekasni-je).Najboljarasvjetauodjelimazaosobe

15 Općenito,LRVjemjerazakontrast(alineikontrastizmeđuboja).Izražavapostotaksvjetlostikojasereflektiraodnekeplohe.Primjerice,sivaskalačijesuplohemeđusobnorazličite30LRV-aprikazivatćesamocrnu,srednjesivu,svjetlosivuibijeluboju.

46


ta koja osigurava visok stupanj repro-dukcije boje (klasa 1a, > 90 CRI ili ba-remklasa1b,80–90CRI).

Iakosepreporučujepostavljanjeravno-mjernerasvjete,itokombinacijomstro-pnihizidnihsvjetiljkikakobiseizbjeglezonesdubokimsjenama,uvećimdruš-tvenim prostorijama korisnici bi treba-limoćibirati izmeđupodručjarazličitihsvjetlosnihsvojstava. I umanjimdruš-tvenimprostorijamatespavaćimsoba-ma korisnici bi trebali moći prilagoditirazinu rasvjeteuodređenimdijelovimatihprostorija.

Neželjeni odrazi

Iluzije i halucinacije često su sastavnidiosvakodneviceosobasdemencijom.Kako ihnebismo izazivali ilipojačava-liodrazimaustaklu,svestakleneplohetrebajusemoćizakriti.Prozoriistaklenizidovi trebaju zato biti opremljeni dvo-strukimzastorima–prozračnima i ne-prozirnima.

Osim toga, kod osoba s demencijommože se pojaviti tzv. strah od zalaze-ćeg Sunca19, a to se događa kada seone više ne mogu sjetiti da je smje-na dana i noći svakodnevna pojava.

19 Engl.:Sundown syndrome

sdemencijomjeonakojapratipromjenetemperatureboje16danjegsvjetlaod ju-tradosutona–ujutrosvjetlošću izrazi-tijegaplavogspektraodoko6500stup-njevakelvina(0K),sredinomdanabijelomsvjetlošćuodoko56000K,apremakrajudanasvevišetoplimžuto-crvenimspek-trom,svedokseneizjednačistempera-turombojeklasičnihžaruljazadomaćin-stvoodoko28000K.Takvaprilagodljivarasvjetapodržavanašbiološkisat(cirka-dijski ritam17)–ujutronasčinibudnijimaiornijimazadnevneaktivnosti,anavečerpripremazakrepaksan.

Vjernost boja ovisi o kvaliteti rasvjet-nih tijela. Među najlošijima su klasič-ne fluorescentne cijevi. Njihov indeksuzvrata boje – CRI (Color Rendering Index18) je između 50 i 70 (sunčanasvjetlostsredinomdanaima100CRI).

NasvjetlusniskimCRI-jembojesenereproducirajuvjerno,anekitonovibojasestapaju.Zatosepreporučujerasvje-

16 Temperaturabojemjeriseustupnjevimakelvinaikoristizaoznačavanjebojeizvorasvjetlosti.Klasično,kadasežarnanitžaruljepolakougrijava,prolazikroznizrazličitihboja–odtamnocrvene,crvene,narančaste,žuteibijeledosvjetloplave.Štojevećatemperatura,tojebojabližabijeloj.Danassežaruljeosimustupnjevimakelvinaoznačavajuiopisno(dnevnobijele,toplobijeleisl.).

17 Smatrasedaporemećajcirkadijskogritmauzrokujesmanjenjementalneifizičkesposobnosti,povećanjestresaianksioznostiteslabljenjeimunološkogsustava.

18 CRIjekvantitativnamjerakojaoznačavakolikonekorasvjetnotijelorealnoprikazujebojuodređenogpredmetauodnosunatokakobionaizgledalanasunčanojsvjetlosti.Prikazujeseveličinamaod1do100,aštojeCRIviši,tojerasvjetnotijelokvalitetnije.SunceimaCRI100.

47


Utakvimslučajevimanjegovateljiusu-tontrebajunajprijeuključitisvuunutar-nju rasvjetu i naprozorenavućinepro-zirnezastore.

Osobesdemencijomnakonnekogvre-menanećemoćiprepoznatisvojodrazu zrcalu imogupomisliti da ihproma-tra stranac ili utvara.Zato zrcala trebapostavititakodasemogujednostavnouklonitinakonšteseosobesdemenci-jomunjimavišenemoguprepoznati,iliihopremitinekomrolo-zavjesom.

U staklu ekrana ugašenih televizijskihprijamnika osobe s demencijom tako-đermoguprimijetitiuznemirujućeodra-ze. Preporučuje se stoga smjestiti TVprijamnik u ormariće s vratima kakobi se mogli sakriti kada nisu u upora-bi.Kakobi se spriječilo drugemogućeodraze, zaštitna stakla na slikama tre-baju biti antirefleksna, a plohe namje-štaja i drugih predmeta obojena ili na-pravljena od materijala koji smanjujuodrazesvjetlostiibliještanje.

Šumovi i buka

Istraživanja pokazuju da zvuk itekakoutječenaosjećajzadovoljstvaosobasdemencijom. Naime, one mogu imatipoteškoće u razdvajanju i prepoznava-nju različitih osjetilnih podražaja. Zato

im buka i uznemirujući šumovi moguporemetitivizualnuorijentacijuismeta-tiuosjećajuspokoja.

Veličinazajedničkihprostorijatevrstaiintenzitetaktivnostiunjimamožeznat-noutjecatinarazinubuke.Zatoseuta-kvimprostorijamapreporučuje korište-nje materijala koji apsorbiraju zvuk iskraćujuvrijemenjegovaodjeka.

Također treba izbjegavati namještaj ipredmete koji pri uporabi stvaraju gla-sne šumove, poput stolica smetalnimnogamanatvrdimpodovima.Nikolicaza hranu ili ona s opremom za čišće-njenesmijubitibučna.Bukukojumožeprouzročiti lupanje vratima od soba iliormara,kaoitijekomžustrogpostavlja-njastola,takođertrebaspriječiti.

Autonomija

Novija istraživanjaupućujunatodasekod starijih osoba, uključujući i one sdemencijom,sposobnostsamostalnogfunkcioniranja odražava poboljšanjemosjećaja sebstva i društvenepripadno-sti.Natosuštinskiutječumogućnostiinjihovasposobnostodabiragdjećesje-sti,štoćeučiniti iukogaćegledati jerkorisniciobjekatazanjegustarijihoso-ba povezuju kvalitetu svojeg života sastupnjemkontrolenadokolinom ispo-

48


sobnošćudaonoštoželemoguslobod-no i učiniti. Zato je uputno u odjelimazaosobesdemencijomoblikovativišemanjih i intimnijih kutova za aktivnostiiliodmor.

Gubitak samopouzdanja, samostalno-sti i korisnosti negativnoutječenado-brobit svake osobe. Zato će i osobe sdemencijom nastojati prilagoditi svojuokolinukakobizadovoljilesvojepotre-be, što neki pojedinacmože iskazivati,primjerice, povlačenjem svojeg stolcapremanekomizdvojenomdijelusobe.

Dobrojestogaosobamasdemencijomomogućiti sigurno i slobodno kretanjeunutar njihovih smještajnih jedinica, agdje je tomoguće, i nesmetan pristupsigurnim izaštićenimvanjskimprosto-rima. Ako su ti prostori uređeni takoda osobama s demencijom omoguću-juodabirmjestakojenajboljeodgovaranjihovimpotrebama,pružitćeimsmire-nostipoticatidruštvenost.

Poticanje intelektualne i osjetilne simulacije

Poznato jedakvaliteteokolišakaoštosuzvuk,svjetlost,prostor,pokretimirismogu potaknuti osjećaj zadovoljstva.No, osobe s demencijom često pretje-ranoreagirajuinaonepodražajekojebi

zdrava osoba ignorirala.To se događazato što se one teško nose s preopte-rećenjemosjetila,paseutakvimsluča-jevima povećava njihova rastresenost,uznemirenost i zbunjenost. Zato je ciljdizajnaokružjazaosobesdemencijomstvoriti ravnotežu između prekomjernestimulacije i senzornedeprivacije.Dru-gimriječima,dizajneru je izazovstvori-ti zaosobesdemencijomokružjekojesmanjujestresnezahtjeve,adapritomumjerenim podražajima potiče njihovupotrebu za intelektualnom i osjetilnomstimulacijom.Natajnačinmogusepo-taknuti njihove aktivnosti i društvenauključenost te ublažiti njihovo među-sobnoodbacivanje.

Izbor

Okružjeoblikovanozaosobesdemen-cijom trebalo bi im omogućiti približa-vanjeiliudaljavanjeodbilokojegstimu-lansa,ovisnoonjihovimpreferencijama,a da se pritom ne izdvoje potpuno oddruštveneskupine.

Lutanje

Istraživanjapokazujudaćevećinaoso-ba s demencijom prije ili poslije odlu-tatiuneželjenomsmjeruiliizvanštiće-nogprostora,aliidaučestalostlutanja

49


opadaakosepovećavanjihovazaoku-pljenost smislenim aktivnostima. Zatos jedne strane treba prikriti neželje-ne izlaze iz štićenih prostora, a s dru-gestraneoblikovatipotrebandiocjeli-naukojimaseskupinesličnihinteresamogubavitiaktivnostimakojeimnajvi-šeodgovaraju.

Preopterećenost osjetila

Utrenutcimakadasekorisnicipokuša-vajuusredotočitinazadatkekaoštosujelo ili razonoda,preopterećenostvidai sluhamože rezultirati rastresenošćui uznemirenošću. Razine takvih nega-tivnihstimulacijamogusesmanjitiko-rištenjem materijala na zidovima, po-dovima i stropovima koji adsorbirajuzvuk, zonskom rasvjetom koja dopu-štavarijacijeurazinamaosvijetljenostipremaosobnimpotrebamailipreferen-cijama korisnika, zastorima koji sprje-čavajuodrazeustaklutepregradnjomprostora.

Primjerice,jednajestudijapokazaladaje postavljanje platnenih pregrada kojezaklanjaju pogled na okolne aktivnostismanjilokorisnicimasmetnjeidodvijetrećine.No,pregradnizastoritrebajusekoristitisamopodneposrednimnadzo-rom njegovatelja zato što osobe s de-mencijommogupomičneilivisećeplat-

nenepregradedoživjeti kaočvrste, štojerizično jersemogupokušatioslonitinanjih.

Zaštićeno i sigurno okružje

Tijekomstarenja, aposebiceako je ri-ječ o osobama s demencijom, stres ianksioznost mogu ubrzati stopu ko-gnitivnogpropadanja i oštećenjahipo-kampusa20.Zatoseuokružjuzaosobesdemencijomdizajnommorajumaksi-malnosmanjiti izvoristresakojimogupridonijeti negativnim emocionalnimiskustvima. Među njima je posebnoizraženstrahodpadaiozljeda.Zatonji-hove bojazni dodatno povećavaju uskiprolazi i prepreke. To utječe na brzinui način kako se starije osobe kreću usvojemokružju,štopovratnosmanjujenjihovosjećajdobrobiti.

Namještaj i oprema

Danebismonegativnoutjecalinaoso-be s demencijom, potrebno je ostavi-ti dovoljno prostora između namješta-ja kako bi se slobodnomogle kretati i

20 Hipokampus(hippocampus)jepodručjemozgauoblikupotkove(morskogakonjića)kojeigravažnuuloguuspajanjuinformacijaizkratkoročnogpamćenjaudugoročnopamćenje.Diojelimbičkogsustava,sustavapovezanogsemocijamaidugoročnimpamćenjem.Hipokampusjeumiješanukompleksneprocesekaoštosuformiranje,organiziranjeipohranjivanjesjećanja.

50


onekojesekoristepomagalimazaho-danjeilikolicima.Laganinestabilanna-mještajtrebaizbjegavatijersepriosla-njanjumožeprevrnuti i takouzrokovatipad.

Trebaizbjegavatiinamještajiliopremus oštrim ili izbočenim rubovima zatoštomože uzrokovati ozljede pri udaruunjih.Namještaj trebabiti izrađenodnereflektirajućihmaterijalailiumatira-nimbojamakojesuukontrastusoko-linom.

Svirukohvatitrebajubitimasivni,čvrstiinakrajevimazaobljenitesetrebajuja-snoisticatibojom.

Podovi

Treba izbjegavati neravne ili skliskepodnepovršine,pragovevrata i letvicekojespajajupodneobloge.Uzto,kakoje već spomenuto, podovi trebaju bitijednobojni, bez uzorka, traka i plohaurazličitimbojama.Nesmijubitinisjaj-nikakoseunjimanebiodražavaline-željeni svjetlosni refleksi. Podovi ne bismjeli biti izrađeni ni odmaterijala odkojihkoraciglasnoodjekuju.

Bojom i kontrastom podovi se trebajurazlikovatiodzidova.

Djelotvorna nenametljiva sigurnost Zbrka koja prati osobe s demencijomnamećepotrebuzaraznimsigurnosno-zaštitnim mjerama, a one trebaju bitinenametljive,inačećepovećavatinjiho-vutjeskobuiuznemirenost.

Osoblje treba imati mogućnost nena-metljivog nadzora osoba s demenci-jomusvimunutarnjimivanjskimdruš-tvenim prostorima. Osim toga, ogradevanjskihprostoratrebajubitiprikrivene,primjerice, ukrasnim biljkama ili drve-ćem.Dabisespriječileneugodeudodi-rusvrućomvodom,sveslavinedostu-pneosobamasdemencijom trebalebibititermostatske.

Da bi se spriječilo moguće neželjenootvaranje spremišta ili ormara s pribo-romzačišćenjespotencijalnoopasnimmaterijalimaitekućinamailielektričniminstalacijama, oni bi trebali imati vratakojasesamazaključavaju,abojabi imtrebalabitisličnaonojnazidovima.Sta-klenavrata,velikiprozoriistaklenestije-netrebajuimatizaštitneprečkeioznakeu raziniočijukakobividnoupozoravaledasutopregrade.

Iz prostorija kojimase koristeosobesdemencijom potrebno je izbaciti i svemanjepredmetekojisemoguproguta-

51


tiilionekojimoguuzrokovatiozljeduilištetuakosesruše.

Domaći ugođaj

Onoštonalikujenaprisandomaćiugo-đaj razlikuje se od osobe do osobe, aovisionjihovojkulturi,sklonostiipovije-sti.Nopotrebazadomomkojistvaramozasebejeuniverzalna.Zatojeprisnostokružjaudomovimazastarije,posebi-ceuodjeluzaosobesdemencijom,ite-kakobitnauuređivanjuinterijera.

Psiholozi pojam mojeg doma određu-ju na temelju triju doživljaja: fizičkogdoma, društvenog doma i osobnogdoma,sugerirajućipritomdatepotrebemoraju biti jednako razmotrene u sva-komprocesuoblikovanjaokružja.

Fizički dom

Fizički dom definira se materijalno.Istraživanjaprovedenaumanjimstam-benimklasterimaupućujunaboljuka-kvoćuživota,emocionalnogzdravlja izadovoljstva životomu domovima zastarije. Zato se u projektiranju stam-benihdijelovaudomovimailiodjelimazaosobesdemencijomdanasnajče-šćeformirajujednailivišemanjihjedi-nicas12do15kreveta.Ovajkonceptnastoji nadoknaditi gubitak kontrole

kojudoživljavaju korisnici s demenci-jomuvećimdomovimazastarije i toisticanjemnjihovihkompetencijaisu-djelovanjemudnevnimkućanskimak-tivnostima.

Zanimljivo je da su korisnici manjihskupina soba ili apartmana suzdrža-niji prema sudjelovanju u zajedničkimaktivnostima od onih u tradicionalnimdomovimazastarije.Međutim,onipo-kazujuznatnonižurazinudepresijeidu-ljesuzainteresiranizasvojesvakodnev-neaktivnosti.

Društveni dom

Društveni dom je mjesto socijalizaci-je. Da bismo to potaknuli, potrebno jestvoritimanjapodručjazaokupljanjaukojima se osobe s demencijom mogudružiti s istomišljenicima, prijateljima,članovimaobiteljiilisvojomdjecom.Ta-kviprostorimogubitiuređeniuprošire-njimahodnikailipokrajvećihdruštvenihprostorija.

Osobni dom

Osobni dom definira se kao doživljajmjesta samoizražavanja, identiteta iosobne kontrole. On utjelovljuje osje-ćaj pripadnosti obitelji i sigurnosti.U njemu i rodbina može biti uključe-na u svakodnevne aktivnosti osoba

52


s demencijom, primjerice, u izdvoje-nim intimnim prostorima za blagova-nje, razonodu ili druženje. Zato bi sekorisnicima trebala omogućiti perso-nalizacija ne samo njihovih spavaćihsoba, nego u određenojmjeri i njiho-vihdnevnihsoba,blagovaonicaihod-nika jer je naša sposobnost obliko-vanja fizičkog okružja primarni načinkakonekiprostorpretvaramoudoživ-ljajsvojegaosobnogdoma.

Ravnoteža između osobnih i društvenih potreba

Iakosudostojanstvo iprivatnostvažniosobama s demencijom, one nedosta-tak društvene povezanosti doživljavajukaogolemi gubitak. Zatoosoblju odje-laukojemseonenalazenije lakoodr-žavatiravnotežuizmeđuželjakorisnikaza samoćom i potencijalnih koristi oddruštvenihveza.

Potrebe za privatnošću i društvenompovezanošću povezane su i s koncep-tomljudsketeritorijalnosti,psihološkogimeđuljudskogprocesakojiomogućujepojedincimaiskupinamapolaganjepra-va vlasništva nad prostorom, izražava-njenjihovaidentitetaiupravljanjanjiho-vom socijalnom interakcijom. Socijalnipsiholog Irwin Altman definirao je teri-torijalnostkaonačin regulacijeodnosaizmeđu sebe i drugih (Atman, 1975.).

On pravi razliku između (a) primarnihprivatnihprostoragdjepostoji jakosje-ćaj teritorijalnog vlasništva, (b) sekun-darnihmeđuprostorakojisu iprivatni ijavni(poputputeljkaizmeđudvorištasasusjedom)i(c)javnihprostorakojiima-ju privremenu važnost za korisnike jergazauzimajukraćevrijeme.

Altmanističedajeodržavanjeosobnogprostora dinamičan proces prilaženjaili odmicanja kojim pojedinac određu-jesvojudostupnostdrugima.Prilaženjeiliodmicanjeuključuje i različitanever-balna ponašanja. Prema tom modelu,osobni je prostormehanizam u kojemse, postavljanjem osobnih granica, po-stižeželjena razinaprivatnostiuodno-sima s drugim ljudima. Zato je važnostvoriti različitezoneu istomprostoru.Toomogućujekorisnicimadanađusvojprivatnikutakiuvećimzajedničkimpro-storimaidaganetražeudrugimdijelo-vimadomailiusvojimsobama.

Kada se povrijede nečije teritorijalnegranice(aktivno izrazeteritorijalnepre-tenzije),pojavljujeseobrambenareakci-ja.Iakoteritorijalnisporovimogustvori-tiproblemenjegovateljima,osporavanjeteritorijalnih pretenzija može biti čak iveći problem.Dabi se takve slučajevepreveniralo, uređenje zajedničkih pro-stora treba izražavati skupni identitetnjihovihkorisnika (primjericepredmeti-

53


maiukrasimakojiihpodsjećajunaza-jedničkaiskustvaizdobrihdana),alita-kvouređenjemože inegativnoutjecatijernovopridošlimkorisnicimamožedje-lovatiisključujuće.

Upravljanje sukobima

Drugaistraživanjapokazujudapodupira-njeosobnogizboraisamokontrolemožesmanjitisukobekojinastajuzbogpotre-be za obranom teritorijalnih pretenzija.Zato je u domovima za starije s većimmogućnostima izbora aktivnosti (radio-nice,knjižnice,vrtovi,sobezarekreacijuitd.)manjeteritorijalnihsukoba.

Istraživanja također pokazuju da suosobesdemencijomkojesusvojespa-vaćesobepersonaliziralemanjeanksio-zneimanjeagresivne.Takvapersonali-zacijajednostavnijajeujednokrevetnimsobama.Zatobiudvokrevetnimsoba-matrebalopredvidjetipregradeidadioprostorije svaki korisnik može ureditipremasvojimsklonostima.

Senzoričke tehnologije

Iz perspektive dizajna i operativnosti,budućiobjektizasmještajosobasde-mencijombitćesveotvoreniji,alisučin-kovitijomkontrolomnastrateškimmje-stima.Različitevrsteuređajazapraće-

nje i automata povezanih s današnjiminformatičkimtehnologijamamogupru-žitiinformacijeolokacijiidobrobitioso-basdemencijomtepomoćiukretanjuokružjem. Mogu poslužiti i kao kogni-tivno-ortopedska pomagala koja duljeodržavaju neovisnost osoba s demen-cijom.

Videonadzorosobasdemencijomkojesenalazeudomovimazastarijemožeznatnopridonijetinjihovojsigurnosti,anjihovojrodbinida,kadatopožele,pra-tenasvojimračunalimaštotrenutačnorade.Nodio rodbinedoživjetće takavnadzor kao povredu privatnosti svojihvoljenih, pa postavljanje takvih susta-va može zahtijevati prethodnu sugla-snost.

Drugivideouređajisuprijenosnebežič-nekamere iekranikojisedonoseoso-bamasdemencijomkadanetkoodnji-hoverodbineiliprijateljapoželisnjimakomuniciratinadaljinu.

Sigurnostiosobasdemencijompridono-seidanašnjiGPSsustavizapraćenja,po-sebiceakoodlutaju.Takviuređajivećsutolikomalidasemoguušitiuodjeću,alitada nije jednostavno puniti njihove ba-terije.Zato su zasadnajpraktičnijeGPS-narukvice povezane s računalnim pro-gramima koji osoblju otvorenih domovapokazujugdjesenalazikojikorisnik.

54


Sljedećamogućnostzaštiteosobasde-mencijom jesuvratakojaseautomatskiotvarajuizatvaraju.Premastupnjunjiho-vih kognitivnih umanjenja, odnosno sa-mostalnosti,svakomsekorisnikuposeb-nokodirajuelektroničkiključevikakobiimseotvaralisamodopušteniizlazi.

Automatizacija uključivanja rasvjetesvakako je dobrodošla osobama s de-mencijom,alitisustavitrebajuseuklju-čivati postupno kako bi spriječili nena-danosttepojave.

55

Zaglavlje

EPraktični savjeti za

planiranje demenciji prijateljskog okružja

u domovima za starije

Janja Brodar, Tatjana Cvetko, Tajana Dajčić, Tomislav Huić, Kosta Jurkas, Darja Matjašec, Petra Pečan i Goran Rupnik

56

ti mjesta u kojem se planira izgradnjadoma.Kakobidomkojiskrbioosoba-masdemencijompružioštojemogućekvalitetniju skrb osobama s demenci-jom,potrebno jevećkodsamogsmje-štanjaobjektauprostoruzimatiuobzirspecifičnostiinamjenusamogdoma.

Smještanje objekata u prostor trebalobi biti u skladu s prostorno-planskomdokumentacijomkoja jevezanazaod-lukeoorijentaciji,strukturi,površinama,

UrbanizamSlika 3. (na sljedećoj stranici) prikazujemjestozgradeuodnosunaneboiorijen-tacijusmještajnih,zajedničkihiservisnihprogramasobziromnaprometnudostu-pnost i poveznice s urbanim naseljem,zelenimpovršinama,prostorimazadru-ženjeigospodarskimzaleđem.

Poštovanje širega konteksta

Temelji svake intervencije u prostorumorajubitiprostorno-planskidokumen-

Praktičnisavjetizaplaniranjedemencijiprijateljskogokružjau domovima za starije

Praktični savjeti za planiranje demenciji prijateljskog okružja udomovima za starije osobemogu se podijeliti u četiri područja(urbanizam, arhitektura, interijer i vrtovi) koja se međusobnoisprepliću i dopunjuju. U ovim smo ih Preporukama predvidjelitakodasemogučitatiikaosamostalnapoglavlja.

57

Praktični savjeti za planiranje demenciji prijateljskog okružja u domovima za starije

gustoći iprogramimanasamoj lokaci-jinakojojplaniramoizgradnjudomazastarije.

Postavljanjeobjekata,parkirališta,puto-va i opreme treba promišljeno nadopu-njavatipostojećuuređenostširegprosto-ra,razumijevajućiširiprostornikontekstitrebabitiuskladuspotrebamaprostora.Mrežadomovatrebabitidistribuiranauprostorupremagustoćinaseljenosti.Pa-ralelnosdeinstitucionalizacijomobjeka-ta,mrežatrebabitidiverzificiranaiprila-gođenamakrolokaciji.

U većim mjestima bolje je graditi višemanjihjedinica–pogradskimčetvrtima,adrugdjedomovekojimogubitiusmje-reninaciljanestanovnikeunutargravita-cijskihpodručjanaselja,anapodručjimarijetke naseljenosti primjenjivati nove ilokalnouvjetovaneoblikeživljenja.

Postavljanje doma za starije u prostor

Treba uzeti u obzir karakteristike pro-stora u koji se postavlja dom za stari-

I

zajednički prostoriživotni prostorservisni i tehnički dio

Slika 3. Shematski primjer postavljanja objekta prikazuje mjesto zgrade u odnosu na nebo i orijentaciju smještajnih, zajedničkih i servisnih programa s obzirom na prometnu dostupnost i poveznice s urbanim naseljem, zelenim površinama, prostorima za druženje i gospodarskim zaleđem.

58


je(karakterpodručja,primjeri,javnipro-stor, krajolik, topografija itd.). Praćenjeduhamjestavažnojezbogprepoznava-njaprostora.

Postavljanjedomovazastarijes prate-ćim programom treba slijediti smjerni-ce održivog razvoja. Uređenja trebajubiti povezanasdruštvenom infrastruk-turom (povezanost i blizina usluga idjelatnosti), treba biti omogućena do-stupnost javnog prijevoza i otvorenogprostora. Putovi trebaju biti dobro po-vezanisokolnimcestama(zazatvorenidiovrijededrukčijizahtjevi).

Vanjski utjecaji koji najviše neposred-noutječunanapredovanjebolesti jesubuka i loša osunčanost. Štetni utjecajimoguseupotpunostiizbjećiodabirommirneiosunčanemikrolokacije,adjelo-mičnosemoguuklonitiodgovarajućomidejomipostavljanjemobjektakojipre-mamjerilima zadovoljavagranične vri-jednosti pokazatelja buke - L (noć) 45dBA i L (dan) 55 dBA te izgradnjom upodručjukojezahtijevatakvurazinuza-štiteodbuke(područjeRSII.).

Pojedine jedinice trebaju biti pravilnoorijentirane,prostorizaboravakprimje-reno osvijetljeni i osunčani, isključivosjeverna orijentacija soba nije primje-rena.Rasporedomodjela,osobnihpro-storaunutarnjih i zajedničkihprostoratrebabitiosigurandovoljanstupanjpri-vatnostiuodnosunasusjede,zajednič-keprostorije i javnootvoreneprostore.Dizajn prostora treba biti jasan i trebaomogućitidobruorijentaciju.

Cjelokupno područje doma za starijetrebabitivelikotakodajenanjemumo-guće osigurati razdvajanje zelenih po-vršinaodfunkcionalnihpovršinadomakoje su povezane s intervencijom, do-stavom, prikupljanjem i odvozom ko-munalnog otpada i drugih sadržajapovezanihsfunkcioniranjemdoma.Ze-lene površine s terapijskom funkcijomtrebajupripadatidomuzastarije jer jena njima za osobe s demencijom po-trebnoosiguratiprostorkojinijemogu-ćenapustiti.

59


ArhitekturaBoravišta, odnosno građevine namije-njene smještaju starijih osoba može-mo, s obzirom na zdravstveno stanjekorisnika, podijeliti na programski ho-mogene tipove građevina i programskiheterogene tipovegrađevina.Program-skihomogenitipovigrađevinajesukla-sičnidomovizastarijeosobepodijeljeninaboravišnidioistacionarnidio,štiće-ni dom i stambene zajednice. Iako suprogramski homogeni tipovi građevinaprisutni u prostoru, nisu najkvalitetnijerješenje zasmještaj osobasdemenci-jomizrazlogaštoneomogućavajupot-punuintegracijuosobasdemencijomuzajednicu.Klasičandomumirovljenika,građevinski gledano, jest homogen, apostrukturi korisnika jeheterogen.Ta-kođer,iakoštićenidomovipružajukvali-tetnuskrbosobamasdemencijom,če-sto puta semože dogoditi, ako je brojkorisnikavelik,dasekorisnicidomaneuspijupovezatislokalnomzajednicom,što dovodi do svojevrsne getoizacije,čime se ne dovodi do poboljšanja sta-njaosobasdemencijom.

Stambene zajednice, smještene u sta-nu,namijenjenesuzdravimkorisnicimaiupravilunisuprilagođeneosobamasdemencijom. Stoga, kada govorimo opreporukama vezanim za planiranje iprojektiranje domova koji skrbe o oso-bamasdemencijom, valja istaknutidasedanassvevišepreporučujeprojekti-ranjeiizgradnjagrađevinakojeomogu-ćavajuprogramskoheterogenesastave,kojiupraviluomogućavajuvišemoguć-nostizameđusobnodruženjekorisnikadoma,ali ineposrednu interakcijus lo-kalnomzajednicom.

Temelj planiranja heterogenih sastavasuprimjerenovelike,različitoorijentira-ne i raznovrsne vanjskepovršine, kakozaštićeneodjele,takoizaostalebora-višneskupine.

Unastavkuslijedekonkretnepreporukeza projektiranje novih i prilagodbu po-stojećih domova kako bi se zadovoljiokriterijheterogenostisastava.

60


Horizontalna organizacija prostora

Međusobna komunikacija i povezniceizmeđudnevnihprostorijaodjelasotvo-renimprostoromikutkomzadruženje,prostorijama imjestimazaprovođenjeaktivnosti, sobama, programskim toč-kama i higijenskim prostorima trebajubiti što jasnije i neposrednije. Povezni-ceodjelas javnim, zdravstvenim i dru-gimprogramimatepoveznicesdrugimodjelimatrebajuseodvijatikontroliranoprekozajedničkihulaznihprostora.

Zaštićeniodjelizapokretneosobesde-mencijomudomovimazastarijetrebalibisenalazitiuprizemlju.Prevladavanjerazlikau visini sa stepenicama ili ram-pamaotežava ili sprječava kretanje iz-međuetaža ili vanjskihpovršinavećinikorisnika doma, posebice onima s de-mencijom.Zatounutarnjirasporedpro-storanarazličitimrazinama,dokojihseočekuje da osobe s demencijom dola-zesamostalno,nijeprihvatljiv.Vertikal-ne komunikacije oni će koristiti rijetkoi pod nadzorom ili uz pomoć osobljadomaumirovljenika.

odjel 2

jezgra – povezivanje odjela

odjel 1

Slika 4. Shematski primjer organizacije prostora

61


Pri planiranju vertikalnih komunikacijapotrebno je poštovati standarde SISTISO21542.

Stambeno okružje osoba s demenci-jom u njihovim odjelima u domovimazastarijenjihovjeprimarniprivatnipro-stor,stogajedobraorganizacijaunutarodjelavažnijaodvezaizmeđutogodje-la i veza sa sekundarnimmeđuprosto-rima.Bezobziranato,poželjnesunaj-kraćeveze,bezarhitektonskihpreprekas predvorjem, višenamjenskim prosto-

romiprostorijamazafizikalnuiliradnuterapiju.

U centralno organiziranim odjelima zaosobe s demencijom prostorije su po-vezane s dnevnim boravkom hodnici-ma ili vežama. U tim slučajevima imasmisla da ambijent dnevne sobe budevidljiv izvana.Hodnicibi trebalibiti štokraći idovoljnoširokidadopuštajusvevrstekomunikacija.Akosuduži,trebaihopremitiorijentirima.

Proširite hodnike da omogućite postavljanje programskih i orijentacijskih točaka. Vrata soba smještenih nasuprot trebaju biti odmaknuta. Diskretno sakrijte izlaz.

stambeni prostordrugi prostori odjelazajednički prostori i javni prostoriservisni i tehnički prostor

racionalna ideja

ograničene mogućnosti orijentacije,teško sastavljanje više sklopova odjela,ograničen pristup vanjskim površinama stanovnicima u prizemlju

Slika 5. Primjer organizacije zajedničkoga kućanstva (izvor: Stolp / K. Jurkas, B. Koren)

62


Opremaistvariuhodnikunesmijusu-ziti širinuprolazamanjeoddvametra.Prekomjerneširinehodnika(iznad4m)mogu uznemiriti osobe s demencijom,povećati dezorijentaciju i tako otežatikretanje.

Privremena ugradnja komunikacijskeopreme mora omogućiti evakuaciju.Uvjetievakuacijeuprizemljuobičnose

ispunjavajubezposebnihtehničkihmje-ra,aminimalnaširinaputevaevakuacijejebezobziranabrojkorisnika120cm.Osnovnifokuszaštiteodpožarazado-movestarijihidrugihobjekataukojimajeograničenamobilnostimobilnostko-risnika jest pružanje horizontalnihmo-gućnosti evakuacije. Ispunjavamo za-htjev tako da, bez obzira na veličinuvatrogasnog sektora i prisutnost verti-

Po mogućnosti proširite hodnike i postavite orijentacijske točke. Diskretno zatvorite izlaze i vrata u prostore koji nisu namijenjeni stanovnicima. Omogućite druženje između odjela.

stambeni prostordrugi prostori odjelazajednički i javni prostoriservisni i tehnički prostor

jednakovrijedna osunčanost stambenih prostoraracionalno i pregledno raspoređivanje programa

dugi hodnici

Slika 6. Primjer organizacije štićenih odjela unutar doma za starije, prikaz na primjeru doma za starije Brdo (Izvor: stolp / K. Jurkas i Kombinat / T. Čeligoj, B. Kandus, A. Kandus)

63


Uspostavite sustav signalizacije za poboljšanje orijentacije. Zajedničke dnevne prostore postavite što više centralno u odnosu na sobe i planirajte ih iznad minimalnih standarda. Diskretno zatvorite izlaze i vrata u prostore koji nisu namijenjeni stanovnicima. Povećajte broj jednokrevetnih soba.

omogućena minimalna diverzifikacija otvorenogprostora, natkriven zajednički pristup otvorenom prostoru, južna i zapadna orijentacija soba za spavanje

dugi hodnici


Slika 7. Primjer organizacije štićenih odjela unutar doma za starije, prikaz na primjeru doma za starije Vipava (izvor: Stolp / K. Jurkas, A. Kandus)

kalnejezgre,podjepodijeljenudvijeod-vojenezonepožara.

Zaevakuacijuosobasdemencijomod-govornojeosobljedoma.Važnojedajesigurnomjestolakodostupno.

Tipovi građevinskih struktura

Većinastarijihosobakojesuuključeneu razne oblike institucionalne skrbi i ubuduće će živjeti u postojećim domo-

vimazastarije, kojispadajuudrugu ilitrećugeneracijudomovaivećinomnisubili planirani za smještaj osoba s de-mencijom.

Zakonodavstva Slovenije (2006.) i Hr-vatske (2014.) kroz pravilnike o mini-malnimtehničkimuvjetimazapružanjeuslugasocijalneskrbiuvodeizakonskidefiniraju drugačije (strože) uvjete zaboravakosobasdemencijomisrodnimstanjima.Slovenskipravilnikjeuveote-meljitu modernizaciju institucionalne

64


skrbiiomogućionovepogledenasmje-štaj starijih osoba. Prostorni zahtjevi iorganizacija štićenih odjela također sezakonskipribližavajučetvrtojgeneraci-jidomova,pajeteodjeleupravilumo-gućebezvećihgrađevinskihintervenci-japreoblikovatiustambenezajednice.

Uspješnostoptimizacijaiprilagodbista-rijihdomovaovisiprvenstvenoo:

• tipologijigrađevine

• mogućnostiosiguranjadovoljnove-likihdnevnihprostora

• mogućnostiuređenjaraznolikihipri-lagođenihotvorenihpovršina.

Nauvodnimslikamasuprikazaninajče-šćitipovigrađevinainjihoveglavnezna-čajkekojesuvažnezaorganizacijušti-ćenih odjela ili stambenih zajednica.Unastavkusuprikazanitipovikojinastajuizkonceptačetvrtegeneracijedomovazastarije.


racionalni koncept i dobar pristupzajedničkim prostorijama doma,južna i zapadna orijentacija soba za spavanje,posebni i zajednički vanjski prostori

Otvorite dnevne prostore kako bi program bio vidljiv s hodnika, omogućite izlaze iz dnevnih prostora na zajedničke vanjske površine, omogućite kontrolu nad izlazom iz atrija te predvidite pokrivene vanjske površine.

Slika 8. Primjer organizacije štićenih odjela unutar doma za starije, prikaz na primjeru doma za starije Slovenska Bistrica (izvor: Stolp / K. Jurkas i Studio Krištof / T. Krištof)

65


Longitudinalne ideje

Longitudinalna ideja s dvostrano raspoređenim životnim prostorima

Takvi projekti zahtijevaju položaj cen-tralnoghodnikausmjeruS–J,azbogosunčanosti, dopuštena su samo ma-nja odstupanja. Ideje su izuzetno raci-onalne,aujednonudenajmanjistupanjudobnostizaživot.

Longitudinalni dizajn s jednostranom orijentacijom stambenih prostora

Takavdizajnomogućujedobruosunča-nost.Dizajnomogućujeracionalnuras-podjelu programa, zbunjujući su dugihodnici.


odvojene su skupine korisnika unutar programsko-hibridne zgrade,vanjske su površine odjela diverzificirane i povezive,planiran je jednokrevetni standard stanovanja

pristup zajedničkim prostorijama doma je ograničen

Slika 9. Primjer nadstandardno planiranih štićenih odjela unutar programsko-hibridnog doma (izvor: Stolp / K. Jurkas, B. Koren, D. Matjašec, N. Florjanc, P. Pečan)

66


Dvosmjerni dizajn

Dizajnomogućujedobarpristupsrediš-njimizajedničkimprostorimasodvaja-njemodjela ilistambenihskupina.Brojirasporedprogramakrilaovisioraspo-loživom prostoru i terenu. Kod jedno-stranognizanjasoba,prikladnimformi-ranjemvolumenaomogućuje se dobraosunčanostiosvijetljenostsvihprosto-rija. Raznolikost vanjskih površina po-voljnija je nego kod linearnog dizajna.Dizajn omogućuje veću raznolikost uoblikovanjuvanjskogprostora.

Centralno usmjereni dizajn

Središnju točku takvog dizajna možezauzeti atrij (introvertiran ili ekstrover-

tiran u odnosu na spavaće sobe); tomožebitiulaznadvoranasvertikalnomjezgrom, a kodmanjih kompleksa sre-dišnjiprostorzaboravak.

Dizajnatrijanudimogućnostiorganiza-cije zajedničkih vanjskih površina i od-vojenih,„privatnih“soba.

Hibridni dizajn

Hibridni dizajn najčešći je odgovor naspecifične terenske uvjete ili program-sku raznolikost.Takav jedizajnobičnomanjeracionalan,anudipotpunudiver-zifikacijuvanjskihprostoratejeopćeni-tomanjepregledankorisnicima.


visoka razina privatnosti,dnevni prostori su dvoredni i nalaze se na krajevima hodnika, komunikacijaunutar zajedničkih programa je kratka

visina je ograničena na maks. P + 1

Slika 10. Primjer prizemnog doma s više zajedničkih kućanstava (izvor: K. Jurkas, N. Koradin, 2013.)

67


racionalan i pregledan dizajn bez hodnika,visoka razina zasebnosti, individualni prostori i vrtovi,dnevni prostor je lociran centralno, putevi su kratki


Slika 11. Primjer nadstadardno planiranoga katnog doma više zajednica kućanstava. Domove je poželjno projektirati sa što manje kućanstava (1 - 4). (izvor: Stolp / K. Jurkas, B. Koren)

Koncepti koji proizlaze iz koncepta četvrte generacije

Mrežni dizajn kompaktnog objekta

Dizajnprikazujemodeldomanaprijela-zugeneracija. Institucionalnoznačenjedomaublaženojenaglašenimnehijerar-hijskim dizajnom. Prikazan je prizemnidomnaslučajnoj lokaciji.Sobesu jed-nokrevetne, postavljene dvije u zajed-ničkomprostoru,sunutarnjimatrijemizajedničkomkupaonicom.Domčiniza-jedničkokućanstvo,mogućesukombi-nacije zaštićenih skupina s klasičnimodjelima.Domčuvaosnovnesekundar-neprostore:radnuterapiju,fizioterapiju,zdravstvene prostore i višenamjenskuulaznudvoranu.

Sklop centralno osmišljenih zajednica

Konceptzgradepodređenjeboravkuuza-jedničkimkućanstvima.Naprimjerujepri-kazandomsastavljen od zajedničkih ku-ćanstava,odkojihsuprizemninamijenjenizaštićenimskupinama.

ModelGreen house ilizajednicakućansta-va omogućuje starijim osobama aktivnosudjelovanje u obavljanju svakodnevnihživotnih aktivnosti. Svi domovi za starijeosobetrebalibiubudućnostitežitiovakvo-memodelu.U jednoj takvojzajednici tre-balobi živjeti desetakstarijihosoba kojesame određuju svoj dnevni ritam. Usta-ju kad žele, odmaraju se, jedu, aktivni sukadimodgovaraisamipripremajuhranu.

68


Ovim pristupom osiguravamo da starijeosobeimajuvećiapetitiželjuzahranom.Jedinicaimaotvorenukuhinjuivelikdnev-niprostorskaminom.Utojjesobivećistolzakojimstarijeosobemogusjeditizavri-jemeobroka.

Udaljenostiizmeđusoba,kojesuuglav-nom jednokrevetne, i zajedničkih pro-stora, kraće su, stoga starije osobetrebaju manje pomagala za kretanje.Imajupristupvanjskimprostorimatakodamogu izaćivankadgodžele.Uak-tivnostimaimpomažeskrbnikkojiimadodatna znanja o skrbi i njezi starijih

osoba,orukovanjuhranom,opripremihrane i kuhanju te ostalim kućanskimaktivnostima.Medicinske sestre, soci-jalniradnici,liječnikiostaloosobljepo-sjećujustarijeosobe tesuuuskojsu-radnjisaskrbnikom.

Takvim pristupom starije su osobe is-punjenije u području tjelesne aktivno-sti,prehrane,manjesubolesneisma-nje drugih zdravstvenih problema tesu funkcionalno sposobnije. Starije seosobeosjećajusigurnije,imajuvišepri-vatnosti, neovisnije su i individualnotretirane.

Nedostatke pretvorite u različitosti ili predmetnosti. Informirajte, pružite objašnjenja i animirajte zajednice, organizacije, uprave i donositelje odluka. Stvorite win – win situacije. Ne namećite model pojedincima koji to ne žele.

sigurne, zaštićene i namjenski uređene vanjske površine, održavanje socijalnih kontakata i vještina sa životom u heterogenoj zajednici, poticanje samostalnog života, dojam života u tradicionalnom okružju, pozitivni utjecaji na razvoj šireg područja i njegovanje tolerancije


Slika 12. Primjer neisključujućeg suživota, primijenjenog na slučajno odabrano naselje (izvor: Stolp / K. Jurkas, B. Koren)

69


Raspršeni dom – prikaz mogućeg neisključujućeg boravka

Udanašnjevrijeme,kadastarost ilibo-lest najčešće znače i sveopću isklju-čenost, migraciju i institucionalizacijuživota pojedinca, vrijedno je vratiti seunatrag (samo nekoliko desetljeća) ipoticatitradicionalnenačineživota.

Korišten je dijametralno suprotan prin-cip.Unaseljune štitimosamoosjetlji-ve skupine, već primarno i privatnost,životne uvjete i imovinu „običnih“ sta-novnika.

Kod slučajno odabranog naselja pri-kazano je postavljanje programa kojisupovezani sa životomstarijih osoba.Sadržajisuintegriraniinadograđujupo-stojeće tkivo naselja. Ovisno o značaj-kamazgrada, raspršeni su svi postavl-jeni programi svih vrsta organizacijazaštitestarijihosoba.

Za neisključujući suživot važno je dapodručje ostane trajno javno dostupno,bezikakvekontroleulaskailiograničen-jaulaska.Izlazispodručjanarazinitere-natrebajubitiskriveniitrebaihnadziratiosobljekojepoznajestanovnikezaštiće-nih skupina te anonimno preko garaž-nihipomoćnihizlazazastalnekorisnike.Prizemljakojanisuzastanovanjetrebajubitiispunjenazdravstvenimidruštvenim

sadržajimatejavnimprogramom.Naka-tovimatrebajubitipostavljenistanovizasvekategorijestanovnika.

Smještajzaosobesdemencijomtrebabitioblikovantakodaomogućujebora-vaknarazličitimrazinamaivrstamapo-sebnih potreba s osiguranim minimal-nim životnim standardom za svakoga,zazajedničkuijednakujavnuzdravstve-nuskrb.

Model jemogućekoristiti usklopuop-sežnijih revitalizacija naselja, sanacijedegradiranih kompleksa i četvrti; kadasu nekretnine u vlastitoj organizaciji,pojedinacaistanovnika,kojisunatajilinanekidruginačinzainteresiranizasu-životunutartakvognaseljailipredjela.

Struktura, skupine, prostori(tabliceuprilozima)

Prostore doma možemo razmatrati irazvrstavatiuskladusasvojompercep-cijomdomaiuodnosu(ravnoteži)izme-đuosobnih i grupnih potreba u smislustrategijaEBD.Primarniprivatniprosto-ri raspoređenisuuodjelima ilizajedni-camakućanstva.Čineih:

• stambeni prostor sa sanitarnim,servisnimisličnimprostorimaodje-lailiskupine

70


• sekundarnimeđuprostori

• javniprostori

• tehničkiiservisniprostori.

Stambeni dio sastoji se od prostorakoje stanovnici percipiraju kao osob-ni dom: jednokrevetnih i dvokrevetnihsobaskupaonicama ivišenamjenskimprostorima,odjelnomkuhinjomteservi-snimprostorimaodjela.

Sekundarnimeđuprostorizajedničkisuprostorikojestanovnicidoživljavajukaozajednički dom i koriste ih povremenoiliredovitopremavlastitimželjama,mo-gućnostimaisposobnostima.

Čineih:

• prostorije za obavljanje djelatnosti(radnaterapija,fizioterapija,kabine-tiitd.)

• zdravstveni prostori (noćno dežur-stvo, prostor glavne sestre, ambu-lanta u domu ili soba medicinskesestre)te

• javnodostupniprostori(ulaznadvo-ranaspredsobljem,recepcijomisa-nitarijamazaposjetitelje).

Javne prostore čine prostori koji su usastavufizičkogdoma,ujavnojupotre-bi ipodređenosmješteni iorganizirani.Stanovnici ihmogusmatratisvojima,amoguihuopćenekoristiti.

Tehničkiiserisniprostoriobičnoneza-uzimajuposebnomjestousvijestikori-snika.

71


InterijerU sljedećem poglavlju prikazujemo ra-zličite pristupe pri planiranju i obliko-vanju interijera, prilagođene osobamas demencijom. Poglavlje je podijelje-nonapreporukezaplaniranjespavaćih

soba korisnika, blagovaonica, prostoraza dnevni boravak, sanitarnih čvorova(usobikorisnika,sanitarneopremeiza-jedničkihsanitarija),hodnikaiizlaza.

4

5

2

1

3

Slika 13. Odabir elemenata uređenja u sobi osobe s demencijom

1Ulaznavrata2Prozoriizavjese3Osvjetljenjeikontrast4Namještaj5Podneobloge

72


Spavaće sobe korisnika

Spavaćesobeiliapartmaniosobasde-mencijom njihovo su privatno, najinti-mnije mjesto u domovima za starije.Zato imokružjeunjima trebadjelovati

prisnoidomaće,pružatiosjećajugode,snalaženja i sigurnosti. To će im poti-catisamoodržavanjedobrobitiisamo-stalnosti.

Soba u uobičajenom domu za starije Soba u štićenom odjelu Soba u skladu s Preporukama

Slika 14. Primjer sobe za osobe s demencijom koja naglašava domaće ozračje – vizija

Slika 15. Tipični koncepti tlocrta prostorija

73


ka.Trebalobiihpričvrstitinanjimado-stupnuvisinu(navisinupogledastarijeblagopognuteosobe,uzimajućiuobzirdamnogeodnjihvišenemogupotpunouspravitirukuiznadglave).

Korisnicimasoba i njihovoj rodbini tre-baomogućitidasobuukrasefotografi-jama i predmetima koji su im važni tetreba izbjegavati apstraktne slike. Po-stavljaju li se obiteljske slike korisnika,nekabuduizrazdobljakadaonijošnisupokazivaliznakovedemencije i izgodi-nazakojeihvežunajdražeuspomene.

Orijentacija u sobi korisnika

S obzirom na to da osobe s demenci-jomimajusmanjenusposobnostdosje-ćanja,njimamožebititeškodokučitištosenalazi iza kojih vrata ili sjetiti sedaseupredsobljunjihovesobenalazior-marsodjećom.Klasičanhotelski tlocrt spavaće sobe s malim predsobljem izkojegaseulaziusanitarničvorzanjihje neprikladan. Zato osnovno načelotlocrtairasporedanamještajauspava-ćim sobama osoba s demencijom za-htijevadaonisuzglavljakreveta imajuizravanpogledpremaulazuusanitarničvor (koji, kada to postane nužno, tre-babitiotvorenkakobisevidjelanjego-vaunutrašnjost),isvimostalimvažnimelementimaipredmetimausobi(orma-ru,prozoru,stolu,izlaznimvratima,pre-

Domaće ozračje u sobi korisnika

Radi stvaranjadomaćegozračja treba-lo bi izbjeći izgled bolničke sobe te sepreporučuje opremanje spavaće sobenamještajem koji nalikuje na onaj kojije korisnik imaokodkuće,međukojimbi trebala biti udobna stolica ili naslo-njač. Prikladne su i police ili otvoreniviseći ormarići u koje semogu odloži-tipredmetikojibudeuspomenekorisni-

7

i

+ INTERAKTIVNE NAPRAVE

Miza z stolom

7

i


Miza z stolom

Slika 16. Osobni predmeti

74


bila otvorena. Brave s ključem trebaizbjegavati, a ako se vrata kupaonicetrebaju zaključavati, treba se koristitibravama koje se iznutra zatvaraju bezključa,aizvanaključemkojiimajusamonjegovatelji.

Treba osigurati i jasan kontrast izmeđuboje zida i okviraulazau sanitarni čvor.Uputno je i u sanitarnomčvorupostavi-tinoćnosvjetloteautomatskosenzorskouključivanjeglavnogsvjetla(kojerasvjetupostupnopojačavadopunesnage,kakobisespriječiošokodnagleinjimanena-danepojavejarkogsvjetla).

Ulazna vrata u sobe korisnika

Ulazna vrata u spavaću sobu trebajubitidovoljnoširokadasekroznjihmožeprogurati bolnički krevet. Kao i sve dru-ge kvake, i one na ulaznim vratima tre-balebibitiubojikojaihjasnoističekakobi ih osobe s demencijom lakše uočile.Na ulaznim vratima najbolje je koristi-

kidačimarasvjete,tipkamazapozivnje-govateljaisl.).

Pristup sanitarnom čvoru u sobi korisnika

Snapretkombolestiosobamasdemen-cijombitćesvetežezamislitištosena-laziizanekihvrataunjihovojsobi,iliimmožebitinejasnozaštosuseprobudi-liusrednoći.Vide li izravnosuzglavljakrevetakrozotvorenavratablagoosvi-jetljenu kupaonicu sa zahodom, lakšeće se sjetiti da ih je probudila nužda idamorajuustati.Noosobamauranimfazamademencijestalnipogledpremazahodumožedjelovati odbojno.Kliznavratamogubitidobrorješenje,alineizaonekojisekrećupomoćunekogpoma-galailisunestabilni,jerotvaranjetakvihvratazahtijevavišesnage.

Moguće rješenje su klasična vrata čijese otvoreno krilo prema potrebi možepričvrstiti za zid, kako bi barem noću

13

Drsna vrata v kontrastnem barvnem odtenku

Vrata z oknom

Napisi in oznake

13

Drsna vrata v kontrastnem barvnem odtenku

Vrata z oknom

Napisi in oznake

Slika 17. Vrata sanitarija u kontrastnoj boji, klizna, zaokretna s prozorom i vrata s natpisima i oznakama.

75


ti se bravama koje se iznutra zatvarajubezključa.Pragoveulaznihvratatreba-lobiizbjećikakobisespriječilamogućaspoticanjaipadovi.

Dovratnik treba isticati vrata u odnosupremazidu,avanjskustranuvratasva-ke spavaće sobe treba obojiti drugombojom.

Ulaznavratatrebalabibitiodmaterijalakojiprigušujušumoveizvukoveshod-nika.

Prozori i zastori u sobi korisnika

Prozori trebaju biti opremljeni meha-nizmom za zaključavanje kako bi sespriječilo da ih samostalno otvaraju

Slika 18. Ulazna vrata u kontrastnoj boji, personalizacija ulaza osobnim predmetima, bočni dio ostakljen, vrata sa sjenilom

3

.

.

Soba - Varovano Soba - Prihodnost

21 SOBA

21 SOBA

Slika 19. Označavanje vrata i ulaznih niša kontrastnim bojama i prostornim orijentacijama, npr. stolicom

2

1 Vhodna vrata2 Okna in zavese3 Osvetlitev in kontrast4 Pohištvo5 Talne obloge

4

5

2

1

3

76


osobe s demencijom koje više nema-juosjećajopasnostiodnaginjanjakroznjih. Neprozirni zastori na prozorima,osimštosprječavajuneželjeneodraze,omogućujudasesobamožezatamni-tiidanju.

Tako semože produljiti noćni odmor ismanjitimogućnostdaosobesdemen-cijomdoživedugejutarnjezrakesunča-nogsvjetlaisjenakaonekeiluzije.

Rasvjeta i kontrast u sobi korisnika

Sobe korisnika trebale bi biti osvijet-ljene ravnomjerno, bez dubokih sje-na,amjestozačitanjesnažnije. Iznaduzglavlja kreveta, ili pokraj njega, tre-balobibitipostavljenododatnosvjetlo,ali takodanesmetaosobinadrugomkrevetu.Uzpodsepreporučujepostav-ljanje noćne rasvjete koja osvjetljava

2

1

Slika 20. Prozori trebaju imati različita sjenila koja omogućuju višu razinu zatamnjenja i koja trebaju biti bez posebnih uzoraka

1Automatskaunutarnjapoluprozirnasjenilabezuzoraka

2Automatskavanjskasjenilakojaomogućujupotpunozatamnjenje,prekidačimorajubitijasnooznačeni

77


put do sanitarnog čvora. Prekidači ra-svjete trebali bi biti na dohvatu ruke iizkrevetakaoitipkazapozivuhitnimslučajevima.

Kakobiseosobamasdemencijompo-moglo u percepciji prostora, trebalo bikontrastno istaknuti dovratke i spoje-vezidaspodomteosigurati ikontrastizmeđu zida, okvira prekidača i samesklopke,kakobiseraspoznavalibezpo-

teškoća.Trebalobisobekorisnikaopre-mitiisenzorimakretanjapovezanimasodgovarajućim monitorima u sobi de-žurnognjegovatelja,kakobiznaouko-jojsobikorisnicinoćuustaju,bezpotre-bedatoprovjeravačestimdolascimaunjihovesobe.

U spavaćim sobama osoba s demen-cijomteunjihovimkupaonicamaiza-hodima preporučuje se rasvijetljenostod300do500 luksa (noću50do100luksaublizinipoda).Mjestazačitanjeu spavaćim sobama trebala bi biti ra-svijetljenaupravljivos300do1000luk-sa21.

21 Luks(lx)jemjerazarasvijetljenost(iluminaciju–količinusvjetlostiunekojtočkiprostora),auprostorijamaseupravilumjeri1miznadpoda.Ovumjerutrebarazlikovatiodlumena(lm),mjerezasvjetlosnusnagu(luminacijskifluks)rasvjetnogtijela(žarulje).

1Svjetlosnipanelikojisimulirajunebo

2Kvalitetnaumjetnarasvjetakojaoponašaprirodnusvjetlost

1

2

Slika 21. Svjetlost i kontrast

1Svjetlosnipanelikojisimulirajunebo

2Kvalitetnaumjetnarasvjetakojaoponašapri-rodnusvjetlost

1

2

21 .

5

Slika 22. Kontrastni okvir ističe prekidač na zidu

78


Istraživanjapokazujudasepadovinaj-češće događaju noću kada korisnicipokušavajuustatiizkrevetaiotićiuku-paonicu.Zatosepreporučujepostavitinoćnepodnesvjetiljke,aradinenamet-ljivog nadzora, posebne podne senzo-re (najčešćeuoblikugumenihprostir-ki koje registriraju da je na njih netkostao) i signaliziraju dežurnom njego-vateljudajeodređenikorisnikustaoizkreveta.

Namještaj u sobi korisnika

Kakobisespriječiloblještavilo,sobebitrebalo opremiti namještajem koji nijesjajan, a zbog smanjivanja opasnostiodpotencijalnihozljeda,njegovibirubo-vitrebalibitizaobljeni.Namještajćebiti

uočljivijiakosebojomrazlikujeodpodaizidova.Preporučujesekorištenjepres-vlakazanamještajodtaktilnihmaterija-la. Police na zidovima sobe praktičnijesuosobamasdemencijomodzatvore-nihormarića,jeroninepokazujukojisupredmetiunjima.

Samostalan odlazak u krevet osobi snarušenom percepcijom predmeta iprostorabitće lakšiakoseposteljina ipokrivačibojomrazlikujuodzida,podaikonstrukcijekreveta.Preporučujuse irazličitebojeplahte, jastučnice inavla-kezapokrivač.

Svremenomosobesdemencijomgubeosjećaj o tome što trebaju odjenuti ikojakoličinaodjećeimjepotrebna.

Slika 23. Svjetlost i kontrast. Starije osobe imaju smanjenu vidnu sposobnost razlikovanja i prepoznavanja stvari. To zahtijeva povećanu osvijetljenost i veće kontraste između pojedinačnih površina koje postižemo dobrom rasvjetom.

1

2

21 .

5

1

2

21 .

5

79


7

i


Miza z stolom

7

i


Miza z stolom

7

i


Miza z stolom

6

123 Delovna mizica

3

21

2

1

1Osobnipredmeti

2Noćniormarić

3Radnistolić

Slika 24. Izbor elemenata uređenja u sobi osobe s demencijom

7

i


Miza z stolom

Slika 25. Noćni ormarić treba imati fronte u kontrastnoj boji, s otvorima da se vidi sadržaj

Slika 26. Radni stolić sa stolicom

7

i


Miza z stolom

Slika 27. Prilagođeni stol (viši ili podesiv) za pristup kolicima

80


4

5

4Ormar

5Krevet

8

4

5

8

4

5

Slika 28. Samostojeći garderobni ormar s vanjskom vješalicom i namještaj s transparentnim frontama

8

4

5

Slika 29. Krevet s jasno označenim rubovima koji su zaobljeni iz sigurnosnih razloga

81


Zato bi im njihovi njegovatelji trebaliodabratisamoonoštotrebajuodjenutiodređenogdana,aostaluodjećuskloni-tiizaneprozirnihvrataormara.Vješalicezaodjećutrebajubitiotvorene,vidljiveipostavljenenajviše1,7miznadpoda.

Kada to postane nužno, na ladice or-maratrebalobinalijepiti ikoneodjeće(primjerice,rubljaičarapa).Toćeoso-bama s demencijom olakšati njiho-vopronalaženje.Mjesta i predmete ukojesestvarimoguzametnutiilisakri-ti,kaoštosukošarezaotpatke,trebasmanjitinanajmanjumogućumjeru.

Krevetisogradamasenepreporučajujer pridonose osjećaju zarobljenosti itjeskobe.

Na prazne zidne površine postavljamoosobnepredmete, umjetničke slike, fo-tografije koje nas podsjećaju na dom,a osobama kod kojih se simptomi de-mencije još nisu jako razvili i interak-tivne uređaje kojima mogu slobodnoupravljatikaoštosuradio,digitalnipri-kazivačfotografijaiTV.

Podne obloge u sobi korisnika

Tekstilnepodneoblogeusobamakori-snikaboljesu rješenjeodglatkih.Nisureflektirajuće, ugodnije su zahodanje iublažavaju zvuk koraka.Osim toga, nanjima je teže poskliznuti se,mekše sui ublažuju posljedicemogućih padova.Nepričvršćene podne prostirke prepo-ručljivojeukloniti.

Slika 30. Jedinstvene podne obloge bez kontrastnih prolaza i dodatnih prostirki. Prikladni su tekstilni podovi jer se ne skližu, apsorbiraju buku, ne blješte i ugodni su na dodir. Vinilni podovi su trajni i jednostavni za održavanje. Podovi od drva ili pluta naglašavaju domaće ozračje.

82


Zato taprostorija trebabitiprostrana isvijetla, a ipak djelovati prisno kako bi

Blagovaonica

Uređenje blagovaonica treba potaknu-ti želju za zajedničkim objedovanjem,spriječiti sterilno ozračje i neudobnostteneželjenešumoveibuku.

Slika 31. Slika vizije blagovaonice za osobe s demencijom. Prostor ima domaće ozračje, neinstitucionalan je, jasan i ugodan za korisnika

Slika 32. Tipični koncepti tlocrta. Zajednički prostori prema postojećim propisima i vizije hodnika u budućnosti.

83


se i u njoj korisnici osjećali kaou svo-jem domu.

Osim toga, blagovaonice, kao i drugedruštvene prostorije, ne bi smjele bitiprolazne. Naime, konstantan protokljudi ibuka remetitćemirpotrebanpriobjedovanju. Ulaz blagovaonice trebabitijasnooznačen.

Dokaziupućuju inakoristiakosupro-storijezablagovanjemanje.Naime,ma-nje,neinstitucionalneblagovaonicepri-donosepovećanojkonzumacijihrane,aobiteljski stil blagovanja zamalimsto-

lovima povećava socijalnu interakciju ikomunikaciju. Istraživanja također po-kazujudaseosobesdemencijomubla-govaonicamaizkojihsedobrimdijelomvidikuhinjaosjećajuugodnije,daaktiv-nijepomažuupostavljanjustolovaipo-služivanju jela, a osoblje ima veći stu-panjnadzora.

Namještaj i oprema blagovaonice

Prikladno je stoloveublagovaonici raz-mjestititakodaoblikujunekolikozaseb-nih cjelina.Deinstitucionalizaciji izgledablagovaonicepridonijetćeistolovirazli-

21

3

4

Slika 33. Izbor elemenata uređenja u blagovaonici

1Kuhinjskipultminimalno3metra

2Oknospogledomnavanjskezelenepovršine

3Prilagođennamještajzaosobeukolicima

4Namještajrazličitihanatomskihoblikaidimenzija

84


čitihoblika,primjerice,akosuvećiokru-gli,aonimanjičetvrtasti.Sobziromnato da dio osoba s demencijom nećehtjetiobjedovatizavećimstolom,opre-mite blagovaonicu s nekoliko manjihstolovazadvijeosobe.Toćeobradovationekojižele jestisami,sprijateljem iličlanomobiteljikojigajedošaoposjetiti.

Razmak između stolova treba biti do-voljan kako bi i osobe s poteškoćamaukretanjumoglenesmetanodolazitidonjih.Uređenje i rasporedstolovaubla-govaonicizaosobesdemencijomnebitrebaločestomijenjati.

Stoliceublagovaonici trebalebibitima-sivne, udobne i imati čvrste naslone za

leđairukekakobiseislabijiljudimoglinanjih sigurnoosloniti pri sjedanju i iz njihlakoisigurnoustati.Akojepodublago-vaonicigladak,nogestolicasdonjestra-ne trebaju imati podlogu koja ne stvarabuku(neškripi)prinjihovupovlačenju.

U blagovaonici trebalo bi izbjegavatistolnjakeiprostirketeposuđesvizual-nozbunjujućimuzorcima.Bojestola ilistolnjaka trebajuodudaratiodbojepo-suđaipoda.Premajednomistraživanju,posuđeičašekojeseističubojompoti-čukonzumacijupićaza84posto,ajelaza24posto.Preporučujeseikorištenjeposuđaipriborazajelooblikovanogpri-kladnoosobamasdemencijom–onogkoje,uzostalo,nestvarabuku,primjeri-

5

6

Slika 34. Odabir elemenata za uređenje blagovaonice

5Pregradnielementi

6Vratazaizravanpristupzelenimpovršinama

85


ce,priboraza jelosdrškomobloženimplastikom.

Također bimogla biti korisna uporabaposuđa različitih oblika i boja, kako bisvakikorisnikjeoizsvojeg tanjura.Akopostojeuvjeti,trebalobiorganiziratipo-vremeno objedovanje u vanjskom pro-storu(naterasi).

Kakobiblagovaonicadjelovalaprisnije,nekaposuđe,priborzajelo,čašeiosta-lepotrepštinebudunavidljivomidostu-pnomemjestuublagovaoniciiliizapro-zirnih vrata kredenca. To će potaknutikorisnikenatodasudjelujuupostavlja-njustolova,štoćepakodržavatinjihovevještine,samostalnostiaktivnost.

Stolovi trebaju biti bolje osvijetljeni odostalihdijelovablagovaonice.

Zidovi i podovi blagovaonice

Zidoviblagovaonice trebalibibitiukra-šeni ilustracijama ili umjetničkim djeli-

mau stimulativnimbojama i korisnici-ma prisnim motivima koji upućuju nasvrhuteprostorije.

Podovibitrebalibitiobloženimaterijali-makojiprigušujukoraketezvukkolicazaposluživanjeilipovlačenjastolaca,tebitrebalibitiprotuklizni iprigušivatire-flektiranjesvjetlosti.Kaoiudrugimpro-storijama,potrebnoje izbjegavatiuzor-ke na zidovima, podovima i zastorimabudućidaonizbunjujuosobesdemen-cijom.

Rasvjeta blagovaonice

Blagovaonicebitrebalebitiizvrsnooba-sjanednevnimsvjetlom,akadaononijedovoljno te noću, trebale bi biti rasvi-jetljeneupravljivos500do3000luksa,jače iznad stolova za objedovanje. Ta-kav intenzitet rasvjete djeluje i kao te-rapija jarkim svjetlom (luminoterapija),akosujojosobeizloženenajmanjedvasatadnevno(najboljeprijepodne).

86


Prostorije za dnevni boravak

Prostorije za dnevni boravak trebale bibiti najugodniji društveni dio odjela zaosobesdemencijomtenebitrebalebitiprolazne ili multifunkcionalne. Ako ti-jekom preuređenja nekog doma to nijemogućeučiniti,odnosnoakosuprostori-jezadnevniboravakproširenidionekoghodnika, trebalobi ihprikladnoograditi.Osobamasdemencijom,udomovimaukojimaonenisuodijeljeneodostalihko-risnika,trebaomogućitikorištenjeizdvo-jenihprostorijazadnevniboravak.

Osimprisnogugođaja nalik naozračjeu vlastitu domu, dnevni boravci trebalibi svakom korisniku omogućiti da imasvoje omiljeno mjesto. Odgovarajućirazmještajstolica,naslonjačaigarnitu-rapotaknutćepotrebuzarazgovoromiinterakcijom.

Zato bi namještaj trebao biti razmje-šten tako da oblikuje više manjih inti-mnihcjelina,uključujući ikutoveukoji-mamožesjeditisamojednaosoba.

Slika 35. Slika vizije dnevnog prostora za osobe s demencijom. Opušten, dobro osvijetljen prostor s jasnom orijentacijom koji nastoji biti ujedno i moderan i imati domaće ozračje

87


Osvijetljenost dnevnog boravka

Dnevniboravaktrebaobibitipundanje-ga svjetla. Idealno bi bilo da se iz nje-gamožeizaćinaterasuiliuvrt.Kakojeveć prije istaknuto, ako zalazak Suncapotiče kod neke osobe s demencijomuznemirenost,staklenestijene,prozoriivratauprostorijamazadnevniboravaktrebajusemoćiusutonzamračiti.Tako-đer, zastori će noću smanjiti neželjeneodrazeuprozorskomstaklu.

U prostorijama za dnevni boravak tre-balo bi izbjegavati usmjereno svjetlojer stvara duboke sjene. Zato se kori-stite različitim vrstama rasvjete kakobiste ravnomjerno osvijetlili prostorijui, kada je to potrebno, mogli povećatirazinu osvjetljenja u određenim zona-ma,posebiceiznadstolovaimjestazačitanje.

Prostorije za dnevne aktivnosti ili bo-ravakpreporučuje se rasvijetliti zonski,upravljivos300do3000luksa.Kaoštojeopisanokodblagovaonica,takovisokintenzitet rasvjetedjeluje i kao terapijajarkimsvjetlom.

Mjestazačitanjetrebalabibitirasvijet-ljenaupravljivood300do1000luksa.

Namještaj i oprema dnevnog boravka

Korisnicima treba omogućiti osjećajidentiteta i u dnevnom boravku. To semože omogućiti tako da korisnici do-nose predmete iz svojih soba i da vla-stitaiskustvadijelesostalima.Radipo-ticanja aktivnosti, prostorije za dnevniboravak treba opremiti i nizom različi-tih predmeta i sredstava za razonodu.Primjerice, u prikladne kutije ili košaremožesestaviti raznobojnekrpice ipri-borzašivanje,nekejednostavnemeha-ničkesklopovekojisemogurastavljatiisastavljati, plišane igračke i lutke, stra-teške igre, slagalice i zbirke tematskirazličitih starih časopisa. To sve trebasmjestitina lakodostupnamjesta,kat-kadiuzsamegarniturezasjedenje.

Dnevniboravak trebaopremiti ivitrina-ma,ukojimaćesenalazitirazličitipred-meti koji potiču uspomene. Ako se zi-dovi ukrašavaju umjetničkim slikama itapiserijama,trebajuimatijasnoraspo-znatljivemotive.

Akojemoguće,uvećimprostorijamazazajedničkodruženjenebisetrebaopo-staviti TV prijamnik, a ako se ipak po-stavi,trebabitiuormarićukojisemožezatvoriti.

88


Uvećinislučajeva,tihaprikladnaglazbau kojoj prevladavaju stare uspješnice,pridonijet će ugodnijem ozračju dnev-nogboravka.

Kakobiseosobamasdemencijompo-moglo u vremenskoj orijentaciji, možese postaviti velik sat koji jasno poka-zuje vrijeme, koji bi trebao biti analo-gni (okrugaoskazaljkama, jasnimrim-skimbrojevima ibezdodatnihukrasa).Uzsatsepreporučujepostavitiiuređajilinatpiskojipokazujekojijedanutjed-nuikojejegodišnjedobatepodatakjelidansunčanilioblačan,tmuran.

Masivan i udoban namještaj različitihoblika i visina stvorit će privlačan, obi-teljski i neinstitucionaliziran osjećajprostora.Oblicimabitrebaoodgovaratiukusugeneracijekorisnika.

Radi boljeg snalaženja u prostoru, zaosobesdemencijomprikladniji jena-mještaj koji se bojom i kontrastom

ističe u odnosu na zidove i pod. Pro-storsemožeučinitizanimljivijimiakose koriste mekane taktilne presvlakesa suptilnim uzorcima, jer će njihovarazličitateksturadodatiprostoruosje-tilneelemente.Primjerice,pletenipre-krivačzakauč,mekanipodatni jastu-ci, lutke i slični predmeti koji potičumirnu angažiranost korisnika. U bo-ravcimasepreporučujutekstilnepod-neobloge jer sumekše i sigurnijeodkonvencionalnihdrvenihilikeramičkihpodovaidajuprostorijidodatnutopli-nu.

Trebalobiosiguratiidovoljanprostorzakretanje između garnitura namještaja.Dobrojetakođerukloniti tepihe ineredsglavnihsmjerovakretanjakakobismosmanjilimogućnost spoticanja i pado-va.Takođerbitrebaloomogućitiijedno-stavanpristupizlazuusigurnoograđenvrtukojemusemožeuživatiusvježemzraku, suncu, pticama, cvijeću i prirodiopćenito.

89


Sanitarni čvorovi

Sanitarni čvor u sobi korisnika

Sanitarni čvorovi trebaju osobama sdemencijompružiti sigurnost i poticatinjihovusamostalnuuporabušto jedu-ljemoguće.Zatosupotpunonepriklad-ne bijelo opločene kupaonice s bijelimumivaonicimairučnicimatebijelimza-hodskim školjkama s bijelim poklopci-ma. Osim toga, bijele kupaonice djelu-ju institucionalno. Zato se preporučujekreiranjenjihovogtoplog,ugodnog isi-gurnogizgleda.

Veličinom i rasporedom, sobne kupao-nice sa zahodimamoraju odgovarati iosobamaspoteškoćamaukretanju.

Rasvjeta i kontrast sanitarnih prostora

Gubljenje sposobnosti razlikovanja iprepoznavanja stvari zahtijeva da su usobnimsanitarnimčvorovimasvipred-metivrlouočljivi(kaoiuonimazajavnuuporabu u hodnicima). Zato, uz dobruosvijetljenost sanitarnog prostora, tre-ba obratiti posebnu pozornost na kon-trastnu izdvojenost (primjerice, crve-nombojom)svihvažnihpredmetakaoštosupoklopciisjedalazahoda,ručicevodokotlića,rukohvati,držačitoaletnogpapira, ručnici, kvake, okviri prekidačarasvjeteitipkazapozivupomoć,kutijazatoaletnipriboritd.

Slika 36. Držači i poklopac u kupaonici trebaju biti u kontrastnoj boji

90


Ako se ugrađuju bijeli umivaonici, nji-hovi rubovimoguse istaknutisamolje-pljivim kontrastnim vodootpornim tra-kama.Živosti kupaonicepridonijet će iručnicijarkihboja.

Najčešće korištene stvari, kao što sučetkicezazube,sapun,šamponiručni-ci, trebajubiti lakodostupne ismješte-ne u vidno polje korisnika. Iznad umi-vaonika postavite dodatnu rasvjetu, aliizbjegavajte fluorescentnu jer ona ne-dovoljnoreproduciraboje.

Sanitarni čvor trebao bi imati noćnosvjetlo, a postupno uključivanje glavnerasvjeteunjemubitrebalobitiautomat-sko.

Tuševi i slavine

Prostor za tuširanje trebaobi biti u ra-zinipodakupaoniceidovoljnoprostranda korisnikamože okupati njegov nje-govatelj dok on sjedi na kupaonskoj

stolici. Ne preporučuju se tuševi s ja-kimmlazomvodejerstvarajuneugod-nepodražaje.Fiksnenadglavnetuševeizbjegavajte jer osobe s demencijom,posebice dok stoje, može uznemiritipolijevanjepoglavi.Naime,tijekompo-lijevanjapoglavitrebazatvoritioči,štomožeizazvatiosjećajnestabilnosti,paipad.

Ručiceslavina trebajubitiprepoznatlji-ve,zatoizbjegavajteoneneobičnihobli-ka,primjericesbočnopostavljenimjed-norukimventilima.Idealnojedasusvemiješalicetermostatske.

Podovi sanitarnog čvora

Radismanjenjaopasanostiodpadova,podkupaonicenesmijebitisklizakčaki kada jemokar, abojamoraodskaka-tiodbojezidova.Podneprostirkeuku-paoniciizbjegavajtekakobistespriječilispoticanje. Idealnogrijanjeukupaonicijepodno.

Slika 37. Označavanje rubova sanitarne opreme. WC poklopac u kontrastnoj boji, označen rub WC školjke i označen rub umivaonika s ručkom.

121212

91


Oprema i namještaj sanitarnog čvora

Na svim kritičnim mjestima u sanitar-nomčvorutrebalibibitičvrstirukohva-ti, a svi predmeti za čestu uporabu ja-snoistaknutiilakodostupni.

Ormarićiukupaonicitrebalibibitiotvo-renikakobisevidjelestvarikojesena-lazeunjima,apolicevrločvrstopričvr-šćene na zid, no nikako ne smiju bitistaklene. Time će se smanjiti potrebazasaginjanjemili istezanjemkorisnika.Najviša polica za odlaganje ne bi tre-balabitinavisini većojod1,6m iznadpoda.Težeinajčešćekorištenipredme-titrebalibisenalazitinanajdostupnijimpolicama.

Osobesdemencijomzbograzvojabole-stimoguizgubitisposobnostprepozna-vanjasvojegodraza.Zatobizrcalauku-paonicitrebalabitipričvršćenatakodase,kadatobudepotrebno,mogujedno-stavnouklonitiiliprekriti.

Koševizaotpatkenebismjelibitipokrajzahoda, jerseosobamasdemencijommožeučinitidasutozapravozahodskeškoljke.

Neka istraživanja pokazuju da bi za-hodska školjka kojom se služe osobesdemencijom trebalabiti povišena, ali

pojedinaiskustvagovoredatonijesvi-mapraktično. Zato je najbolje rješenjeugradnjaškoljkioblikovanihzaosobespoteškoćamaukretanju.

Pokraj zahodskeškoljke, uprostoru zatuširanjeiuzumivaonik,trebajubitipri-čvršćeni masivni rukohvati vrlo uočlji-veboje.Najboljejedaonipostavljeniuzzahodobjedinjujudržačza toaletnipa-pir,aoniuzumivaonikdržačzaručnik.Akosevratasanitarnogčvoramoguza-ključati,osobljemoraimatimogućnostotključavanjaizvana.

Tipke za poziv u pomoć u sanitarnomčvoru treba postaviti pokraj zahoda,umivaonikaiuprostoruzatuširanje.

Zajednički zahodi

Preporuke za oblikovanje i opremu za-hoda u sklopu korisničkih soba trebaprimijeniti i u zajedničkimWC-ima. Uzto, zajednički zahodi u koje se ulazi izhodnikatrebalibibitismještenitakodasunjihovavrataizravnovidljivaizzajed-ničkihprostorija(blagovaonica,sobazadnevniboravakiliaktivnosti).

Radisigurnosti,bravenavratimazajed-ničkihzahodaosobljedomatrebamoćiotvoritiizvana.Vratakojasemoguotva-rati na obje strane mogu olakšati pri-stupkorisnikukojijepaonapod,alisu

92


iopasnazaonekojiprolazehodnikomakosenaglootvorepremavan.Kliznavratasuzatoboljerješenje.

Vrata zahoda, istaknuta dovratkom ukontrastnoj boji i s uočljivim kvakama,trebaju biti označena jasnim i velikimpiktogramom popraćenim nazivom teprostorije.Radiboljeidentifikacijeulazau zahod, uz njegova vrata preporučuje

se smjestiti neki prepoznatljivi orijentirkao što je vitrina, ukrasna biljka ili ilu-stracija.

Paljenjerasvjeteuzahodutrebalobibitiautomatskoipostupno.Uzahodubisetrebaonalazitiisenzorpokretailizaklju-čanosti vratakojidiskretnimsignalnimsvjetlomiznadulazaupozoravaosobljedomadajenetkoutojprostoriji.

93


Zato je dobro da su u specijaliziranimdomovimai jedinicamazasmještajta-kvihosobahodnicikratki,davodeizrav-nodoključnihodredištaidaunjimanebudevišeodčetirijuvrata.Mogućana-stavljanja,skretanjailipresijecanjahod-

Hodnici

Hodniciuodjelimazaosobesdemen-cijom trebaju pomoći u pronalaženjusmjerakretanjaiuidentifikacijiprosto-rija iprostoradokojihsenjimadolazi.Dugačkihodniciutomeodmažuimogufrustriratiosobesdemencijom.

Slika 39. Tipični koncepti hodnika. Hodnik prema postojećim propisima (lijevo) i vizije hodnika za budućnost

Slika 38. Izbor elemenata uređenja na hodniku

2

3

5

4

1

1 Personaliziraniulazi,osobnipredmeti,boje,piktogrami,ikone

2 Kontrastizmeđupodnihizidnihpovršina

3 Označavanjeulazaselementimakojiorijentirajustanovnike

4 Ručka

5 Orijentiriubojamaitematskiorijentiri

94


nika treba svesti na najmanjumogućumjeru jerodlukao izborusmjerakreta-nja iziskuje niz povezanih kognitivnihodluka.

Ako su hodnici u odjelima za osobe sdemencijom zatvoreni koridori, i oni bitrebalibitištokraćiiuzjasnusignaliza-cijuvoditiusamojednomsmjeru.Zatouhodnicimaikoridorimatrebaunajve-ćojmogućojmjeriizbjegavatielementeipojavekojiodvlačepažnju,zbunjujuilistvarajuosjećajnelagode.

Kako bismo osobama s demencijompomogliuodređivanjusmjerakretanja,uza zid slijepog završetka hodnika tre-basmjestitinekikomadnamještaja,pri-mjericeklupuzasjedenje.

Ako se presijecanja hodnika ne moguizbjeći, treba ih označiti nekim prirod-nim orijentirom, primjerice ukrasnombiljkomilidrugimprepoznatljivimpred-metom.Uzto,kutovizidovanaraskriž-jimahodnikamoguseilustriratiinekimprikladnimmotivom.

Hodnici u postojećim domovima zastarije koji se preuređuju za osobe sdemencijomčestozavršavajuostaklje-nim otvorima kroz koje snažno prodi-rednevnasvjetlost.Akopodovi takvihhodnikanisuantireflektirajućiiakooninisu dovoljno osvijetljeni, odraz svje-tlostinapodumožeseosobamasde-mencijom činiti kao skliska ploha iliprovalija,atamneploheidubokesjenekaoprepreke.

Slika 40. Na hodniku se mogu postaviti različiti prostorni orijentiri: cvijeće, stol, stolica, kip,

tematske niše itd.

95


U takvim slučajevima preporučuje senjihovozatamnjivanjeilizasjenjivanje.

Hodnici,kaoisvedrugeprostoriječijisuspojevi zidova s podom i vratima ista-knuti,primjericekontrastnimletvicama,

osiguratćeosobamasdemencijomja-snijupercepcijuprostora.

Propisi mogu nalagati da u hodnici-mamoraju biti postavljeni plakati kojiobjašnjavaju zvučne znakove uzbunji-

Slika 41. Primjer hodnika koji se jednom stranom otvara u atrij. Prostorna orijentacija tako je značajno poboljšana

96


vanja, protupožarni aparati ili na zido-vimahidranti.Tiisličnipredmetimoguzbunjivati osobe s demencijom, pa ih,ako jemoguće, trebaprikriti – u okvi-rumogućnosti(propisa).Toćesmanji-ti nepotrebne poticaje prema njihovuotvaranju.

Rasvjeta i kontrast u hodnicima

Hodnici trebaju biti dobro osvijetljeni,ali trebajuspriječiti i jakeodrazesvje-tlostiilidubokesjene.Ravnomjernara-svjeta može se postići kombinacijomstropnihizidnihrasvjetnihtijela(izrav-nih i difuznih svjetiljki). Uz svaka vra-ta treba biti prekidač za uključivanjesvjetlailiosjetnik(senzor)kojićenoćuautomatski uključiti/isključiti glavnurasvjetu (ako je moguće postupno).Hodnicinikadanebismjelibitimračni,pasezatopreporučujeugradnjanoćnerasvjete.

Uhodnicimaodjelazaosobesdemen-cijompreporučujese rasvijetljenostdo750luksa(noću20do50luksaublizi-nipoda).

Vratauprostorijekojenisunamijenjenekorisnicimatrebamaskirati,kao i izlazeiz odjela za osobe s demencijom, kakoone ne bi odlutale. Katkad ih je dovolj-no obojiti kao i zid na kojemu se nala-ze,amoguseprikritiprimjericeifotota-petomnekogacrtežaormarailipolicasknjigama(boljenegofotografijom).Kva-kesmaskiranihvratanajboljejeskinuti,aako jemoguće,zidni rukohvati trebalibi se pružati i prekonjih. S obziromnatodaseosobamasdemencijomnepre-poručuje samostalna uporaba dizala ilistuba,ulazenastepeniceiudizalatako-đertrebamaskirati.Akopostojestepeni-štakojaćekoristitiosobesdemencijom,rubove stepenica trebalo bi kontrastnoistaknutiodgovarajućombojom.

Slika 42. Primjer korištenja kontrastnog ruba. Svi elementi, podovi, zidovi, vrata i prozori na ovaj su način jasno označeni

97


za sjedenje (preporučuje se i na sredi-ni duljih hodnika).Gdje je to potrebno,smjerove kretanjauhodnicima trebalobidodatnoobilježitiiodgovarajućomsi-

Rukohvatibisebojomtrebaliisticatinaziduivoditidovratasobe,anjihovikra-jevitrebalibibitizaobljeni.

U hodnicima i u njihovim proširenji-mauza zidove ne bi trebalo postavlja-ti samo stolice. Umjesto toga bolja sumanjamjesta za sjedenje, a zidove natomemjestu uputno je ukrasiti nekomprikladnomilustracijom.

Signalizacija u hodnicima

Dabiseosobamasdemencijomuhod-nicimaolakšaoodabirsmjerakretanja,preporučujesenanjihovimkrajevimailiraskrižjima postaviti neki uočljiv pred-met koji će služiti kao prirodni orijen-tir.Tomožebiti inekamanjagarnitura

Slika 43. Sigurnosne ručke moraju biti jasno vidljive, kontrastne

SOBA21

SOBA21

Slika 44. Za označavanje i opisivanje treba biti korištena jasna, neserifna tipografija (na slici desno)

98


ispisano velikim i lako čitljivim slovi-ma.

Fotografijekorisnikanavratimatrebalebibitiizrazdobljakojepamtekaosvojenajboljedane.Osimfotografijamakori-snika, identifikaciju njihovih soba mo-žemoolakšati inekimdrugimpredme-tom pričvršćenim na ulazna vrata. Tomožebitiicrtežnekogstabla,cvijetailikarikaturanekeumiljateživotinje–ovi-snoo tomeštokorisnik tesobeosob-novoli.

Brojevi na vratima mogu malo znači-ti osobama s demencijom, čak ako sui iznimnoveliki.Nonebi ihtrebalo izo-staviti (potrebni su osoblju doma), pamogubitipričvršćeniuzvrata.

gnalizacijom.Osobamasdemencijomorijentacijaćebitilakšaakoseihodnicirazličitooboje.

Ulazna vrata u sobu korisnika

Osobe s demencijom mogu biti tolikozaboravne da u trenutku dok izlaze izsvojesobe,pripogledunavratasusjed-ne sobe, pomisle da se zapravo pribli-žavaju svojoj sobi.Mogu i ući u nju teagresivnonegodovati jer jenetko drugiunjoj.Zatoulaziusobenebitrebalibitijedninasuprotdrugih.

U olakšavanju prepoznavanja ulaza usvoju sobu, osobama s demencijommogu pomoći različito obojena vratanakojimasunjihove fotografije i ime

.Slika 45. Osobne memorijske vitrine

99


Ugođaj

Dahodnicinebidjelovalipoputbezlič-nih koridora, preporučuje se ukrasiti ihcrtežima,slikamailitapiserijamasmo-tivimakojisuprisniosobamasdemen-cijomipodsjećajuihnanjihoveugodne

uspomene teodražavajunjihovuosob-nost.

Tomu može pomoći i izlaganje pred-metakojiodražavajuidentitetkorisnikadoma.

100


Izlazi

Vratapremakojimaseosobesdemen-cijomkrećusučelicesnažnopotičunji-hovu želju za izlaskom iz objekta. Po-stavljanjem izlaznih vrata na bočnezidovehodnikamožesesmanjiti takvoponašanje.Utvrđenojeidakamufliranavratasmanjujupozornost.

Zato se, radi sprječavanja neželjenihizlazaka osoba s demencijom iz njiho-vihodjelaidomaopćenito,preporučuje

izlaznavrataučinitištomanjeuočljivim.Tosemožepostići nanekolikonačina–uklanjanjemkvaka,bojomvrata isto-vjetnom onoj na zidu, ili naljepnicamakoje,primjerice,prikazujupolicezaknji-geiliormare,tesmanjivanjemusmjere-njaioznakaizlaza(pazećidapritomnenarušite pravila koja zahtijevaju sigur-nosnipropisi)ipostavljanjemuzizlaznavrataputokazapremadrugimprostori-jamauodjeluzaosobesdemencijom.

101


Nažalost, otvoreni prostori kojima ras-polažu domovi za starije i nemoćne unajvećembrojuslučajevanekoristesvepotencijale koje bi oni mogli ponuditiosobama s demencijom i osoblju kojese o njima brine. Kako bismo pomoglida se oni bolje oblikuju, tj. projektirajukadasepreuređujuilikadaseplaniraiz-gradnjanovih,unastavkuobrazlažemonizpreporukakojesetemeljenasuvre-menimznanstvenimspoznajama inaj-boljojsvjetskojpraksi.

Otvoreniprostorsastojiseodtrijuneo-visnihcjelina:

• funkcionalni odnosno servisni dio(parkirališta,dostavaitd.)

• ulaznidiokojiimakarakteristikepo-lu-javnogulaza

• terapijskivrtkojiimaprivatnikarak-teritakođerjefizičkiograđen.

Otvoreni prostor Poznatojedaprirodnookružjeimazna-čajanutjecaj na zdravlje ljudi, dobrobiti kvalitetu života, jer priroda je obnav-ljajućaiimaiscjeliteljskemoći(Kaplan,1995.,2001.).Zatoseotvoreniprostorisvevišekoristeupodršciskrbiikvalite-tiživotaosobasdemencijom.Općenito,dodir s prirodommože smanjiti razinustresaianksioznosti,tjelesnaaktivnostpomoći u smanjivanju duševnog pro-padanja,atimestečenasnagasprječa-va padove. Otvoreni prostor osobamasdemencijomnudiirazličitenačinein-terakcije (Whear idr.,2014.).Međunji-ma se ističu mogućnosti različitih te-rapijskih aktivnosti koje im pomažu uzadržavanju kognitivnih sposobnostičimesedodatnosmanjujenjihovazbu-njenost i agitacija. Praksa je pokazalada se te koristi najdjelotvornije moguostvaritiuzaštićenimisigurnimotvore-nimprostorimasvrtovimaoblikovanimpremapotrebamaosobasdemencijomuokružjimadomovazastarijeinemoć-neukojimaonižive.

102


Slika 46. Funkcionalni dio vanjskog prostora treba prikladno uključiti u prostor tako da ne stvara prepreku za provođenje terapijskih i drugih aktivnosti

Instalacijskisustavi(električniistrojniinstalacijskisustavi)uprostoručineprepreku.Postavljamoihtakodanestvarajupreprekeuprostoru,aujednodaomogućujunesmetanokorištenje.

103


Funkcionalniodnosnoservisnidiomorabitiodvojenodulaznogotvorenogpro-storaiterapijskogvrta.Činigaparkira-lištezazaposlenike iposjetitelje tepo-dručje isporuke u servisne i tehničkeprostore.

Servisniprostori trebajuzauzimatima-njeatraktivnepozicijedoma,ukojesta-novnici ne ulaze. Parkirališta trebajubiti izdašno ozelenjena (visoko drvećes preklapajućim krošnjama, živice), nesmiju stvarati toplinske otoke i na tajnačinnegativnoutjecatinauvjeteživo-taudomuiučinketerapijskogvrta.

Zastablajepotrebno,uskladusastan-dardimaSIST-DINosiguratiodgovaraju-ćeuvjetezarast.

Tehničkaisličnaopremapomogućnos-titrebabitismještenaizvanulaznogdi-jela otvorenog prostora i terapijskogvrta.Pomogućnostitrebabitiugrađenauzidoveinetrebabititakoistaknutadapredstavljazaprekuzakorisnike.

Razvodnekutije,hidranti,aparatizaga-šenjepožaraisličnotrebajubitiinstali-raniunišeuzidu.Vanjskihidrantitreba-jubitiizvedenikaopodzemni.Spremniciza komunalni otpad trebaju biti izvanvidnogpoljakorisnikaiugrađeniutloili

postavljeni unutarniše koja jeoblikomusklađena s arhitektonskim izgledomzgrade.

Ulazni dio

Ulazni dio jeotvorenapovršinaspolu-javnim karakteristikama koja povezujeparkiralištaiulazuzgradu.Tajdiootvo-renogprostoratrebaomogućitislobod-no kretanje korisnika doma (osobe sdemencijom trebaju pratitelja). Prostortreba omogućivati međusobno druže-nje,druženjesposjetiteljimadomaira-zličiteaktivnostiuslobodnovrijemeakotoomogućujeveličinaprostora.

Terapijski vrt

Terapijski vrtovi imaju karakteristikeprivatnog prostora jer omogućuju pro-vođenje terapije na otvorenom, kaošto su radne terapije i terapije opuš-tanja, koje potiču oporavak pacijenata,očuvanjepostojećihsposobnosti,nudebrojne aktivnosti na otvorenom i mo-gućnosti za smisleno angažiranje, in-terakcije izmeđuštićenika iskrbnikatepromičuboljukvalitetuživotaudomovi-mazastarijeosobe.

Uosnovi,koristivrtovamožemorazdije-litina(Trelis,2010.):

Funkcionalni odnosno servisni dio otvorenog prostora

104


Aktivnosti u vrtu koje pogoduju tjele-snom zdravlju:

• Onepotičukrvotokidobrasuvježbagipkosti isnagemišićapoboljšava-jućinjihovtonusikoordinacijuruke–oči.

• Izloženostdnevnomsvjetlu,posebi-cesuncu,potičeukožistvaranjevi-taminaD.

Multisenzoričku stimulaciju:

• Atraktivnost boja, mirisa i zvukovaprirodestimulirasvaosjetilaštopri-donosi ublažavanju napetosti sma-njenjemfrustracijaiagresije.

• Multisenzorička stimulacija pozitiv-nodjelujenaraspoloženje.

Društvenost i privatnost:

• Pružanje osobnog prostora za raz-mišljanje i privatnost potiče mo-gućnosti samoizražavanja i jačanjaosjećajasebstva.

• Mogućnost odabira odgovarajućegokružja za grupne aktivnosti jačadruštvenupovezanost.

Aktivnostiboravkauprirodi i vrtlarstvaimaju i mnoge posebne prednosti zaosobe s demencijom. One povećavaju

sposobnost odlučivanja, samokontro-le, samopouzdanja, samopoštovanjai nadeu oporavak. Briga za biljke takomože ublažiti osjećaj bespomoćnosti iovisnostioskrbnicima.Važnakorist jei što osobamas demencijompri vrtla-renju verbalni oblici komunikacije nisuuvijek potrebni, što potiče neverbalnudruštvenuinterakciju.

Aktivnostikojeseprovodeuterapijskimvrtovima ugrubo se dijele na aktivne ipasivne djelatnosti koje se dalje dijele(CooperiBarnes,1999.).

Aktivne djelatnosti su::

• pješačenje

• druženje

• vježbanjenaotvorenom,ameđupa-sivnedjelatnostiubrajamo

• promatranjeprirode

• slušanjeptičjegapjeva

• doživljavanjepuhanjavjetra

• doživljavanjetoplinesunca

• terapijske aktivnosti uz prisustvostručnogosoblja.

Dio terapijskog vrta također je radnaterapijadefiniranakao terapija koja ra-dom osposobljava osobu s posebnimpotrebamaufizičkomipsihičkomsmi-

105


slu,pogotovozaobavljanjesvakodnev-nihzadataka(SSKJ,2017.).

Tuspadaju:

• hortikulturna terapija – korištenjevrtlarstva u procesimaozdravljenja(Neuberger,2012.)

• terapija pokretom – tjelesna aktiv-nostnaotvorenom

• glazbena terapija – korištenje utje-cajazvukovaizprirodenaštićenike

• likovnaterapija–korištenjeutjecajabojanaštićenikei

• aromaterapija – korištenje utjecajamirisa.

106


Ključna načela oblikovanja i uređivanja terapijskih vrtova za osobe s demencijom

otvoreniprostor praćenje godišnjih doba

prostor za aktivnosti ili odmor

spoj s vanjskim svijetom

PREGLEDAN

SIGURAN

Slika 47. Značajke otvorenog prostora i utjecaj na osobe s demencijom

Priplaniranjuvrtovazaosobesdemen-cijomtrebauzetiuobzirdavrtnećeko-ristitisamoteosobe,većidrugikorisni-cidomova,njihoviposjetitelji,posebicerodbina i prijatelji, ali i osoblje domakoje se brine i skrbi o osobama s de-mencijom.Osim toga, sobziromna todasvioblicivrtovapružajumogućnostizaprovođenjerazličitihaktivnosti,funk-cijeirasporedcjelinavrtovatrebajubitiprilagođeneprogramimaradnihterape-uta, fizioterapeuta, psihologa,medicin-skihsestaraidrugihspecijalista.

Kako će takvi vrtovi biti uređeni zatoovisiozamišljenimterapijskimprogra-mima, pa je pogrešno prvo dizajnirativrtove, a onda razmišljati koje terapi-jeseunjemumoguprovoditi(Graham,2010.).

Dnevne aktivnosti, kao što su šetnje,jesu jednostavna i korisna vrsta aktiv-nosti i provođenja vremena na otvore-nom,a imajupozitivanučinaknamno-gim područjima. Otvoreni prostor, vrt,može doprinijeti poboljšanju prehram-benihnavika imentalnihaktivnostivećsamimpogledomnaproljetnozelenilo,njegove jesenjemijene i zimsku hiber-naciju(Whear,2014.).

Povezanost s otvorenim prostoromje potrebna, jer predstavlja kontakt svanjskim svijetom, prepoznavanje go-dišnjih doba i mogućnosti sudjelova-nja u aktivnostima na otvorenom, pri-mjericesudjelovanjesosobljemdomaujednostavnimaktivnostimakaoštojebranjepovrćaizačinskogbiljazakuhi-nju.

107


Otvoren prostor mora biti zaštićen, si-guran i pregledan kako bi njegovi kori-snicimoglinesmetanouživatiunjemu.Važnojeuključitielementezasjedenje,štoomogućujepočinak.Sadnjaomogu-ćujekorisnicimaaktivnosudjelovanjeuuređivanju iodržavanjuvrta,aotvoreniprostorimogućnosti za različite terapi-je,grupneaktivnostiidrugadogađanja.

Natemeljuznanstvenihsaznanjaiisku-stva dobre prakse, Australska udrugaza borbu protiv Alzheimerove bolesti isrodnihdemencija (Alzheimer’s Austra-

lia) utvrdila jedasepodržavanje i pro-micanje kakvoće života osoba s de-mencijomidoprinoskvaliteti terapijauvrtovimamože ostvariti pridržavamo lisesljedećihosamključnihnačela:

1.održivost

2.orijentacija

3.dostupnost

4.socijalizacija

5.osmišljeneaktivnosti

ograda i izlaz u visini manjoj od 1,8 mrastlinjem istaknut ulazneželjeni izlazi skriveni

materijali: izdržljivi, neklizavi, bez sjaja, nehrapavi, jednobojni kružni, jednostavni, u istoj razini, dovoljno široki, 1,2 – 1,8 m

u skladu s lokalnim podnebljem, sezonski promjenjivi, no poznati osobama s demencijom, primjereni za hortikulturnu terapiju, senzorički

mjesta za sjedenje,masivna i dobro pričvršćena,materiali: nepolirani

ne smiju omogućiti penjanja

unutar greda, uz zidove, velike masivne posude

podugnute gredice

travnjaci

nasadi

pergole

staze

orjentiri

drveće (sezonsko, voćke)

prostori za sjedenje

vrtlarenje

hranjenje ptica

aktivnosti s različitim materijalima

tjelesne aktivnosti

povremene i svakodnevne aktivnosti

pripremanje hrane, branje voća, povrća, biljaka

KRUŽNESTAZE

SIGNALI-ZACIJA

OGRADEI IZLAZI

STAZE

NASADI

OPREMA

NISKI PREDMETI

OPASNOSTVISOKIH

KONSTRUK-CIJA

održivost

orijentacija

dostupnost

socijalizacija

osmišljeneaktivnosti

prisjećanje

sigurnost

osjetila

kružne ili u obliku jednostavnih petlji koje vode korisnika prema zanimljivim sadržajima i vraćaju na mjesto odakle su krenuli

jednostavni elementi kao što su travnjaci, nasadi, sjenice, fontane, skulpture i ostave za pohranu opreme mogu pomoći korisnicima u orijentaciji jer imaju funkciju prirodnih orijentira

osjetilnaumanjenja

umanjenjetjelesnih

spoznajnaumanjenja

Slika 48. Ključna načela za oblikovanje otvorenih površina za osobe s demencijom

108


6.prisjećanje

7.stimulacijaosjetila

8.sigurnost.

Prilagođujući navedena načela svo-jem podneblju i šireći ih drugim znan-stvenimsaznanjimai iskustvimadobreprakse,unastavkuiznosimopreporukezauređenjevrtovaprikladnihosobamas demencijomu okružjima domova zastarijeinemoćne.

Održivost

Projektiranje demenciji prikladnih vr-tova povezano je s razumijevanjempotreba i mogućnosti osoba s de-mencijom, poznavanjem terapeutskihvrijednostiotvorenihprostora,željenihprogramaiaktivnosti,odprostorakojije dostupan i mogućnostima njegovaodržavanja:

• vrtovi u sklopu domova za starije inemoćne trebaju biti privlačni oso-bamasdemencijomkakobipotica-li njihovu potrebu za boravkom naotvorenom i želju da ih koriste štosamostalnije

• različite cjeline i sadržaji vrta koješto logičnije povezuju jasni pravcikretanja i različite mogućnosti za

smišljene aktivnosti ili sjedenje po-većat ćespontanupotrebuza kori-štenjemvanjskihprostora

• pristupvrtuosobamasdemencijomtreba biti jednostavan i što manjeograničen.Korisnicimatrebaosigu-ratividljivostvrtovaizzgrade,pose-bice izdruštvenihprostorija,aoso-bljudomadaaktivnosti korisnikauvrtumogupratitiiizzgrade

• osobama osjetljivim na sunce (štomože biti i posljedica uzimanja ne-kih lijekova), treba osiguratimjestazasjedenjeudubokojhladovini

• vrt treba učiniti samoodrživim, iz-gradnjom spremnika za kišnicuza zalijevanje nasada, a električnaenergijazarasvjetuvrtadjelomičnoiliucijelostimožeseosiguratisolar-nimpanelima.

Orijentacija

Osobesdemencijomčestozaboravlja-jukamosuseuputileiodaklesukrenu-le tezaštićeniotvoreniprostori i vrtoviukojimasemogulakoorijentiratimogupružiti osjećaj kontrole i samopouzda-nja. Osim toga, osobe s demencijomimaju umanjenu spacijalnu orijentaci-ju,apoteškoćespamćenjemnedavnihiskustavamogubitiuzrokomštoćese

109


svakiponovniizlazakuvrtdoživjetikaoda tamodolazeprviput.Zatosepute-vi kroz vrtove trebaju logično prostira-ti (nametati kao samorazumljive men-talnemape)ibitijasnooznačeni,jerćeu protivnom kod osoba s demencijomizazvatiagitacijeianksioznost.

Kružne staze

Stazeu vrtovimazaosobesdemenci-jomnikadane smiju završavati u slije-pim završecima. Trebale bi biti kružneiliuoblikujednostavnihpetljikojevodekorisnike prema zanimljivim sadržaji-maivraćajunamjestoodaklesukrenu-li(ulazuzgradudoma):

• Kadasuupitanjuuskivrtoviukoji-masenemoguprojektiratipovratne

staze, početci/završetci staza tre-bali bi voditi od jednog do drugogizlaza/ulazauzgradudoma

• Ulazudomizvrtatrebaobibitivid-ljivizdalekaijasnooznačenkakobiosobesdemencijompratioosjećajdaseusvakomtrenutkumoguvra-titiudom.

Signalizacija

Jednostavni elementi kao što su trav-njaci,nasadi,sjenice,fontane,skulptureišupezapohranuoprememogupomo-ći korisnicima pri orijentaciji jer imajufunkcijuprirodnihorijentira.

Treba osmisliti glavne pravce kretanjatakodaosobesdemencijomnavodeda

Jednostavni elementi mogu pomoći korisnicima pri orijentaciji jer imaju funkciju prirodnih orijentira

Rubove staza istaknite kontrastnom bojom – to će podržati smjer kretanja

Istaknite ključne elemente ili pojedine dijelove vrta tako, su da vidljivi iz različitih točaka

Slika 49. Orijentacija u vrtu

110


sepremanjimausmjereidaih istraže,povezujući zanimljivostimanjih i većihprostora te istaknuti ključne elementeilipojedinedijelovevrtatakodasuvid-ljivi iz različitih točaka. Treba postavi-ti dodatnu signalizaciju (putokaze), kaoi natpise koji označuju pojedine radneprostore, zimske vrtove i ostave. Rubo-vestazatrebaistaknutikontrastnombo-jom.To će podržati određivanje smjerakretanjaiistaknutirazlikuizmeđustazeizemljanogdijelavrta.

Dostupnost

Doživljajpristupačnostivrtautječebla-gotvornonaosobesdemencijomtebizatopriprojektiranju iopremivrtatre-balo izbjeći sve elemente koje mogudoživjeti kao fizičke ili mentalne pre-preke.

Vrtovi trebaju biti vizualno dostupni izunutrašnjeg prostora kako bi pobudiliželjuzaizlaskom.

Slika 50. Preporučene dimenzije gredica

propusnapregrada

cijev za vodudrenažni sloj

substrat korito

vodootpornapodloga

Slika 51. Postavljanje podignutih gredica

1 32

0,10 - 0,20 m

0,90 m

0,50 m

0,76 m

0,90 m 0,90 m

1,20 m 0,86 m

1-stojećikorisnik,visina:1,20m,širina:0,90m,dužina:bilokoja

2-sjedećikorisnik,visina:0,86m,širina:0,90m,dužina:bilokoja

3-korisnikukolicima,visina:0,86m(visinaizreza:0,76,0,10m–0,20mvisinastrukturezemlje),širina:0,90m(širinaizreza:0,50m),dužina:bilokoja

111


Dabisekodosobasdemencijompo-taknula samoinicijativnost, treba imseomogućitipristupvrtuiizzajednič-kih prostorija kao što su blagovaoni-ce,dnevniboravciiprostorijezadruš-tvene ili terapijske aktivnosti. Pristupvrtnimprostorimatrebabitišto izrav-nijiijednostavniji.Izmeđuunutrašnjihivanjskihprostoratrebaizbjećistepe-nice i različite vizualne prepreke kaošto su nepotrebne promjene boja zi-dova ipodovauhodnicimapremavr-tovima.

Zatobitrebalo izbjeći ipromjeneura-zinipodaizmeđuizlazauvrtivrtnihte-rasa i staza, neravne završetke staza.Vratakojaselakootvarajuikojanema-jupragovepotaknutćevećibrojsamo-stalnihizlazakauvrt.

Vrtovetrebaučinitidostupnimtijekomcijelegodinekreiranjemzimskihvrto-va,solarijaistaklenikateosiguratidaljeti ima dovoljan broj sjenovitihmje-sta, a u hladnijim danima sunčanihprostora.

Osobesdemencijomtrebapotaknutinatodanjegujubiljketesetomožeučini-titakodasepostavepovišenegredice,kojeomogućujudasevrtlarstvombavei oni koji imajupoteškoćausaginjanjuilisekrećupomoćuinvalidskihkolica.

Zato gredice za vrtlarenje, posude zacvijeće,začinsko imirisnobilje idrugoraslinje koje želite da korisnici njegujutrebapostaviti naodgovarajuću visinu,osobamakojesekrećuukolicimaniže,drugimaviše.

1 2 3

Slika 52. Prilagođenost opreme za vrtlarstvo osobama s demencijom

1-Vrtlarskooruđemorabitiprilagođenostarijimosobama

2-Manježivopisneposudezazalijevanje

3-Dostupneostavezaoruđe-potičukorisnikedasami,podnadzorom,uzimajustvariiznjih

112


Kako bi se olakšalo njihovo korište-nje, treba koristitimasivni vrtni namje-štajodprirodnihmaterijala, kao istoli-ceiklupesačvrstimnaslonimazarukeileđa.

Vrtlarska oruđa i alati trebaju biti prila-gođenistarijimosobama,posebiceoni-masdemencijom.Primjerice,grablje ililopaticezasadnjucvijećatrebaopremitidužimdrškamakakobiihselakšekori-stilo,aradiuočljivostiiprivlačnosti,obo-jitiihuživeboje.

• Dabiseomogućiloodmaranjeoso-bama s demencijom slabije fizičkesnage,mjestazasjedenjetrebafor-miratiupravilnimrazmacimadiljemvrta.Mjestazasjedenjenesmijusepostavitinamjestimakojasustalno

podjakimsvjetlomiliizloženasnaž-nim odsjajima, već se korisnicimatrebaosiguratidovoljnohlada.

• Akojevrtilinekinjegovdioizloženvjetru, trebagazaštititivjetrobrani-ma.

Socijalizacija

Izlazak u vrt osobama s demencijomstvaraprilikuzadruženjei interakcijusprijateljima,obitelji, kućnim ljubimcimainjegovateljima.To impoboljšavakva-litetuživota.

Korisnicimakojisujošunekojmjerispo-sobni komunicirati treba omogućiti dasedružeumanjimgrupama, jer ihdru-ženjeuvećimgrupamafrustrira.

Pristup vrtu omogućite iz svihzajedničkih prostora: blagovaonica, dnevnih boravaka, prostorija za druženjeili terapijske aktivnosti

Vrtovi trebaju biti vizualno dostupni iz svih unutrašnjih prostora

Mjesta za sjedenje postavite u pravilnim razmacima diljem vrta

Slika 53. Vrtovi za osobe s demencijom omogućavaju druženje, interakciju s prijateljima i osobljem te provođenje terapijskih djelatnosti, stoga moraju biti promišljeno postavljeni i oblikovani

113


• Treba im osigurati što višemoguć-nostizaaktivnosti,stankeilisjedenjeteizdvojitimanjamirnijapasivnapo-dručja zaodmor imeditaciju i većazagrupneaktivnosti.

• Trebakreirati interaktivneelementevrtakojićeprivućikorisnike,kaoštosuvećspomenutepovišenegredicesazemljomzavrtlarenje, radnisto-loviiliradionicezaizradupredmetaodglineilidrva,mjestazahranjenjepticaisl.

• Trebapredvidjetielementekojipoti-čuinterakcijuizmeđučlanovaobite-ljiiosobasdemencijomkaoštosuljuljačke ili tobogani za djecu, pod-ručjazakućneljubimceitiherazgo-vore.

• Treba predvidjeti postavu od vjetrazaštićenih igrijanihprostorazapro-

slave, obiteljske posjete i aktivnostinaotvorenom.

Osmišljene aktivnosti

Osobesdemencijom,čak ikadasu imkognitivne sposobnosti vidno umanje-ne, imaju snage i želje ostati aktivne iuključeneusvijetokosebe.Tijekomži-votarazvilisuaktivnostiiinterese,hobi-je,vještine i talentekoji imdajuznače-njeiosjećajvrijednosti.Zatoaktivnostiu vrtu za osobe s demencijom trebajubitidobroosmišljene.

Uključivanjemmogućnostizavrtlarenjeosobljudomapomoćićeseustvaranjuaktivnijesuradnjesosobamasdemen-cijom.Pokazalose,primjerice,daimjeijednostavnopresađivanjebiljakaizma-njih u većeposude vrlo prihvatljiva ak-tivnost. Osim toga, bavljenje sadnjommirisnogbiljaslužiikaoaromaterapija.

Slika 54. Aktivnosti povezane s vrtlarstvom

1 2 3 4

1-Zalijevanjegredicainasada-omogućendostupdovode

2-Presađivanjebiljakaizmanjihuvećeposude

3-Branjevoća,povrćaibiljaka,sadnjaaromatičnihbiljakasvojevrsnajearomaterapija

4-Aktivnosudjelovanjeosobljadomasosobamasdemencijom

114


Kako bi se osobama s demencijomolakšalo zalijevanje gredica i nasadaopćenito,trebaimomogućitilakpristupvodi teseu tusvrhumoguprojektiratistupovi sa slavinama koje imaju ogra-ničenipritisakvode,kakobisespriječi-loprskanje,auznjihsemogupostavi-timanježivopisnekantezazalijevanje(maksimalne zapremine 3 litre, kakokorisnicimanebibilepreteške).Vrtlari-matrebaosiguratiskrivenepriključkesjakimdotokomvode–nedostupnepo-gledukorisnikavrta.

Spremišta oruđa za vrtlarenje trebajubiti pristupačna i poticati korisnike dauz nadzor sami uzimaju stvari kojimasuseslužili iprijezauređenjevrta.Toih potiče naodržavanje svojih zanima-nja(hobija)istečenihvještina.Tomožepromicati neovisnost, identitet i samo-

pouzdanjekrozosmišljeneaktivnostiusigurnomokružju.

Vrtovi trebaju svakako imati i prostorza tjelesneaktivnosti–mjesto zapro-vođenjefizikalneterapijenaotvorenom.Travnjake trebakoristiti za takveaktiv-nosti s najvećim oprezom, jer nikadanisupotpunoravni.

Uzostalo,gdjejetomoguće,trebapred-vidjetimjestoza jednostavnupripremuhrane ili izlaganje iz kuhinje donesenehraneiobjedovanjenaotvorenom.

Prisjećanje

Osobama s demencijom koristan jesvaki čin koji priziva ili potiče dosje-ćanje ugodnih uspomena. Vrt potičeosvježavanje njihovih sjećanja i raz-

Slika 55. Aktivnosti u vrtu također se mogu izvoditi na spravama prilagođenim za to (lijevo: sprava za rastezanje, desno: sprava za refleksoterapiju). Jednostavne, iz prirodnih materijala oblikovane sprave često su jeftinije, učinkovitije i jednostavnije za korištenje

115


mjenu uspomena s drugima. Uključi-vanjem u svijet koji ih okružuje zadr-žavaju osjećaj vrijednosti, važnosti,pripadnostiimira.

Sobziromnatodamnogeosobesde-mencijom imaju iskustvo u vrtlarstvu,ponovnamogućnostdasade,njeguju iubiruplodovemožepotaknutipozitivneuspomeneistvoritiosjećajuspjeha.

U manjim privatnim domovima, pose-biceonimaururalnimpodručjima,mo-gućejeosobesdemencijomuzelenomokružjutihdomovauključitiukućneak-tivnosti kojebudeuspomenenavješa-njerubljailisudjelovanjeupripremihra-

ne branjem voća, povrća i začinskogbilja.

Svipredmetiuvrtovimatrebalibibitiizstilskog razdoblja koje jepoznato kori-snicima i s kojimasuemocionalnove-zani.U vrt trebastaviti i predmetekojibude uspomene, kao što su starinskevrtneklupe,starinskakolicaiposudezazalijevanjecvijeća,nekistariautomobiliilinekomanjestaropoljoprivrednooru-đe,staroognjišteislično.

Stimulacija osjetila

Dobro osmišljeni vrtovi utječu na svaosjetila– vid, sluh, okus, dodir imiris.

Slika 56. Vrtovi s promišljenom organizacijom i skupom biljnog materijala potiču različite aktivnosti: vrtlarenje, druženje, promatranje prirode, događanja...

Stabla s plodovima stvaraju mogućnost planiranja različitih aktivnosti

Stvorite mogućnost da se korisnici mogu družiti u manjim skupinama, jer ih druženje u većim skupinama može frustrirati

Vrtlarenje - stvaranje aktivnijeg suradnje osoba s demencijom

116


Njihova stimulacija doprinosi emocio-nalnoj dobrobiti osoba s demencijom,štorazvijaugodnedoživljajekojipotičuvećupotrebuzakomunikacijomiuklju-čivanjemurazličiteaktivnostinaotvo-renom.

Vrt treba projektirati tako da stimulirasva osjetila služeći se biljem različitihboja, oblika, tekstura,mirisa i okusa –kojenisuotrovne,bodljikaveikojeneiri-tirajukožu.

Začinskoidrugomirisnobiljetrebapo-saditi bližestazama imjestimazasje-denje kako bi im sobe s demencijombilesnažnijeizložene.

Treba nastojati odabrati raslinje takodaodražavasezonskepromjene.Toćepomoćiosobamasdemencijomdabo-

ljeosjete iznajukoje jegodišnjedoba.Zvukovima šuštanja lišća na povjetar-cumožesedodatizvonvisećihsviralailiklepetušatesemogupostaviti i jed-nostavneudaraljkenamjestadostupnaosobama s demencijom kako biste ihizazvalidaihkoriste.

Današnje tehnologijeomogućuju i pro-jektiranje različitih interaktivnih instala-cijakojekrozigruilipodpritiskomsto-palašetačastvarajuzanimljivezvukoveili promjene boja i svjetla. Prikladnosttakvihsredstavatrebadobrorazmotritiusuradnjisterapeutimajerprevišezvu-kovailinenadanepromjenebojaisvje-tlostimogusmetatiosobamasdemen-cijom.

Vodneinstalacijemogupridonijetimno-gim ugodnim osjetilnim doživljajima

plastenici

podignute gredice

ulaz

ostava

nasadi

povrtni vrt

biljni vrt

prostor za druženje

travnjakvoćnjak

Slika 57. Elementi koji osobama s demencijom potiču sjećanja, a istodobno omogućuju orijentaciju...

117


kao što su šum fontana, malih umjet-nihslapova,dodirivanja ihlađenja.Me-đutim,vodneinstalacijetrebauvestinasiguran način – izbjegavajte zato onekojeakumulirajudubljuvodu.

I sampoglednavrt iz zatvorenogpro-stora djeluje blagotvorno te zato trebapredvidjetirasvjetuuvrtukakobionbiozanimljivinoću.Dobrojedaseraslinjeistihbojagrupira.

Slika 58. Stimulacija osjetila korištenjem biljnog materijala ima važnu ulogu u uspostavljanju terapijskih vrtova za osobe s demencijom

Stimulacija osjetila - vid, sluh, okus, dodir i miris

Raslinje koje prati sezonske promjene

Raslinje različitih boja, oblika, tekstura, mirisa i okusa - koje nije otrovno, nema

trnje i ne nadražuje kožu

Izbjegavajte veće, tamne i zasjenčane predjele s gustim nasadima

Preporučljivi su nasadi koji privlače leptire, ptice, potiču stimulaciju osjetila

ili hortikulturnu terapiju

Raslinje istih boja sadimo u skupinama

118


BILJKE

Bosiljak (Ocimum basilicum L.)

Mažuran (Majorana hortensis, Origana majoranum)

Origano (Origanumvulgare/ hirtum )

Vlasac (Alliumschoenoprasum)

Kim (Carum carvi)

Anis (Pimpinellaanisum L.)

Estragon (Artemisia dracunculus)

Melisa (Melissa officinalis L.)

Lavanda (Lavandula vera/angustifilia officialis)

Rotkvica Tikvice

ŠpinatSalata

Rajčica Grašak

Blitva

POVRĆE

Crvenolisna šliva (Prunus cerasifera ‘Nigra’)

Trešnja (Prunus avium)

Japansko judino drvo (Cercidifilum japonicum)

Likvidambar (Luidambar styraciflua)

Jajolika merala(Amelanchier ovalis)

Judino drvo (Cercis siliquastrum)

DRVEĆE

Henrijeva kozokrvina (Partenocissus quinquefoium/trpidata)

Glicinija (Wisteria sinensis)

PENJAČICE

ljeska (Corylus avellana)

GRMLJE

Timijan (Thymus vulgaris)

Slika 59. Primjeri vrsta začina, primjerenih za upotrebu u terapijskim vrtovima za osobe s demencijom (primjeri su odabrani za kontinentalnu klimu, a moraju biti primjereno prilagođeni okolini u kojoj je vrt smješten).

Nasadi

BILJKE





Kim (Carum carvi)





Rotkvica Tikvice

ŠpinatSalata

Rajčica Grašak

Blitva

POVRĆE







DRVEĆE



PENJAČICE


GRMLJE


Slika 60. Primjeri vrsta povrća, primjerenog za upotrebu u terapijskim vrtovima za osobe s demencijom (primjeri su odabrani za kontinentalnu klimu, a moraju biti primjereno prilagođeni okolini u kojoj je vrt smješten).

119


Prilikomuređenjaterapijskihvrtovabilobidobrokoristiti raslinjekoje jeuskla-dus lokalnimpodnebljem ikojeosobesdemencijompoznaju,iakotonesmijeograničavatisadnjudrugograslinja(Ti-mliniRysenbry,2010.):

• raslinjekojeoznačavaodređenogo-dišnje doba (sezonsko) utječe naprepoznavanjegodišnjegdobaipo-sljedičnovremenskuorjentaciju,

• raslinje jepotrebnoizabratitakodapomaže planiranim aktivnostima,posebice je poželjno raslinje kojeprivlači leptire i ptice, omogućavasenzornu stimulaciju ili hortikultur-

nu terapiju. U tu svrhu preporučujesekoristitiraslinječijesesjemenkeiplodovimogukoristitiprirazličitimaktivnostima,

• sadnja otrovnih biljki nije dozvolje-na, jermože,uslučajuda ihosobes demencijom sažvaču ili proguta-ju,dovestidotrovanja.Također,po-trebno je izbjegavati raslinje koje udoticaju s kožommože prouzročitireakciju te rastlinjesoštrim listovi-mailitrnjemte

• potrebnojeizbjegavatistvaranjeve-ćih tamnijih područja s gustim na-sadimausjenci.

BILJKE





Kim (Carum carvi)





Rotkvica Tikvice

ŠpinatSalata

Rajčica Grašak

Blitva

POVRĆE







DRVEĆE



PENJAČICE


GRMLJE


Slika 61. Primjeri vrsta stabljika, primjerenih za upotrebu u terapijskim vrtovima za osobe s demencijom (primjeri su odabrani za kontinentalnu klimu, a moraju biti primjereno prilagođeni okolini u kojoj je vrt smješten).

120


Oprema i sredstva za održavanje terapijskog vrta

Opremazaterapijskivrtmorabitijakaidobropričvršćena,takodajunijemogu-ćepodićiiliodgurati:

• potrebno je izbjegavati svjetlećepredmete iz poliranog materijala,kao što je vrtno oruđe iz nehrđaju-ćegčelika,jersenanjihovojpovrši-nimože stvoriti jak odsjaj kakvogaosobesdemencijommogupercepi-rati kaovodenu ili skliskupovršinu,štoihmožezbunitiiodvratitiodak-tivnostii

• potrebno je poštovati sigurnosneuputezasvasredstvazasadnju(ze-mlja,gnojivaisl.).

Slika 62. Maskiranje izlaza korištenjem istih boja, materijala, kao što su ograda ili zid, sprječava želju za izlazom (slaba vidljivost, slabije raspoznavanje nekontrastnih elemenata)

1,80 m

Slika 63. Otvoreni prostori namijenjeni osobama s demencijom moraju biti ograđeni

Sigurnost

Vrtovi koji fizički ne pružaju dovoljnusigurnost i zaštitu zahtijevaju dodatninadzor osoba s demencijom, a njimaograničenpristupikretanje,štoizaziva

121


penjanje. Iz istograzlogatrebauklonitiisvedohvativegranenastablimagdjegodseonanalazila.

• izlaze iz vrta koji nisu namijenjeniosobama s demencijom trebama-skirati.

• iznadvanjskestranevratakrozkojakorisnici izlazeuvrt trebapostavitinadstrešnice koje zasjenjuju dnev-nosvjetlokakobisepriizlaskuizza-tvorenoguotvoreniprostorosobesdemencijomimalevremenaprilago-ditisnažnomdnevnomsvjetlu.

Staze

Dobro projektirani i održavani putevi uvrtu smanjuju opasnost od spoticanjai padova.Stazekao imjestazadruže-njeisjedenjeilirazličiteaktivnostizatotrebajubitiodčvrstihmaterijala,uistojravnini,nesmijubitigrbave ili imati is-pupčenja, a trebaju biti otporne na kli-zanjeiniskogodsjaja.Zatotrebaizbje-ćipragove,stepenice inaglepromjeneu razini staza ili terasakakobi ulijeva-lepovjerenjeipromicalesamostalnost.Zapoticanjevećesamostalnostiosobas demencijom treba izbjegavati prago-ve,stepeniceinaglepromjenenastaza-ma ili terasama.Dabi takviputevikodosoba s demencijom poticale samo-stalnost:

manjuposjećenostvrta.Zatosusigur-nostizaštitaključničimbeniciuodređi-vanjunakojinačinsesmijekoristitivrt,paotometrebaposebicevoditiračunauprocesunjegovaplaniranja.

Osnovniproblemisuopasnostdaoso-be s demencijom ne odlutaju iz vrta,da ih šetnja vrtomne zbunjuje i da semogukretatibezbojazniodsapletanjaoneravnine ilizapreke ilidasenanekidruginačinneozlijede.

Ograde i izlazi

Vrtoviivanjskiprostorikojiimajuogra-de ili druge fizičke prepreke ograničitće slučajno napuštanje štićenih pod-ručja i izloženostrizicima.Zatootvore-niprostoriivrtovinamijenjeniosobamasdemencijommorajubitinenametljivoograđeni.

Preporučuje se ograda u visini od naj-manje1,8m.Ograduodpogleda trebasakritiodgovarajućimraslinjemkakoseosobesdemencijomnebiosjećale„za-robljene“.Konstrukcijukojanosioplatuogradetrebapostavitisvanjskestranekako bi se spriječilo moguće penjanjenaograduiprekonje.Velikastabla,ver-tikalne konstrukcije i klupe za sjedenjetrebapostavitidovoljnodalekoodogra-dekakobiseosobesdemencijomone-mogućilodaihkoristekaopomagalaza

122


• šahtoverazvodarazličitihinstalaci-jauzemljitrebasmjestitiizvansta-zaipopločanihpovršina.Akojetoponegdjenemoguće, treba ih izve-sti ih u razini, a njihove poklopcemaskiratibojomkojasenerazliku-jeodbojestaze,jerseuprotivnomosobamasdemencijommožeuči-nitidasutorupeilinekedrugepre-preke

• iskustvagovoredajedobrouzrubo-vestazapostavitirukohvate.

Ostave

Ostaveuvrtutrebasmjestitinavidljivamjestateostaklitiihsasvihstranakakobiosobljeuvijekvidjelojelinetkounji-maištoradi.Akoostavasadržialate idrugepotencijalnoopasnestvari,trebaju držati zaključanu, a korisnicima do-zvolitipristupsamopodnadzorom.

Niski predmeti

Maleniske lončanice iukrasiu terapij-skomvrtumogupredstavljatiopasnostako ih se ne uoči i ne izbjegne na vri-jeme. Takve predmete zato je najboljesmjestiti uz zidove ili unutar povišenihgredica.

Napopločanimpovršinama trebakori-stitivelikeimasivnelončanicekojedo-

• glavne staze treba projektirati do-voljnoširokokakobiseiosobespo-teškoćamaukretanjusigurnoilaga-nomoglemimoići

• mjesta za odmor duž staza u vrtutrebaju biti proširena kako oni kojisjedenebioduzimaliprostorprola-znicima

• najbolje je da su staze jednoboj-ne.Ornamentinastazamailinjiho-voraznobojnopopločavanjemogudjelovatizbunjujuće ikodosobasdemencijom izazivati optičke var-ke

• kakobisepomogloosobamasde-mencijom da koračaju sredinomstaza, rubove staza treba istaknu-ti drugom bojom. Međutim, trebaizbjećimaksimalnikontrastboja iz-među pločnika i rubova staze (npr.bijelo–crno),jertakvurazlikusvje-tloće neke osobe s demencijommogupogrešnodoživjetikaostepe-nicuilinekudruguprepreku

drvo brušeni betonSlika 64. Građevni materijali u vrtu (drvo za

podignute grede i brušeni beton za puteve)

123


sežu visinu stola kakobi bile uočljive ikakobi korisnici lakšeodržavali bilje unjima.

Opasnosti visokih predmeta i konstrukcija

Suicid je kodosobasdemencijom re-lativno rijetka pojava, ali nije isklju-čen. Stabla s niskim granama, pergo-le, vertikalne rešetke i lukovi za biljkepenjačice kao i druge vertikalne vrtnekonstrukcije smatraju se potencijalnoopasnim stvarima, jer osobe koje raz-mišljajuosamoubojstvuilisamoozlje-đivanju navode na ideje na koji načindatoučine.

Zato se u pravilu izbjegavaju u terapij-skimvrtovimakojiokružujuustanoveukojimaseliječeilioporavljajuosobesapsihičkimbolestima.Doduše,demenci-janijepsihičkabolest,avrtovibezsta-bala i vertikalnih konstrukcija više sucvjetnjaci nego vrtovi. Zato se ne smi-ju potpuno odbaciti takve konstrukci-je,aliradioprezatrebaihsmjestititakoda ihnije jednostavnodohvatiti,akon-struirati na način da onemogućavajupenjanje.Sdrugestrane,osobezakojesesumnjadasusklonesamoozljeđiva-njuiligajesuicidalnenamjere,kaoionekojezbogdemencijevišenekontrolira-jusvojekretnje,nesmijusepuštatiuvrtbezpratnje.

1–širinaputamorabitidovoljnazamimoilaženjedvajukolica,preporučenojedasuruboviputakontrastneboje

2–mjestazasjedenjemorajubitimaknutasputa,poredklupamorabitiosiguranprostorzakolica

0,80 m

1,80 m

min. 0,90 m

1 2

min. 0,90 m0,60 m/osoba0,15 m

min. 1,20 m

Slika 65. Preporučene dimenzije (Albreht i dr., 2010.).

124


F Prikazi pojedinih

tipova gradnje i otvorenih prostora

Kosta Jurkas, Benjamin Koren, Darja Matjašec i Petra Pečan

125

Pojedini tipovi građevina s pripadaju-ćim otvorenim prostorom prikazani sukaofunkcionalnodizajnirani,stlocrtompojedinih etaža i simulacijom realnihprostornih slika. Dizajn tipova građevi-na s pripadajućim otvorenim prosto-

rom razvijeni su na osnovu dijagrama(slika65.),kojidefinirapoveznicuizme-đusmanjenihsposobnostiosobasde-mencijom,njihovihpotrebaiprincipimaplaniranja.

Prikazi pojedinih tipova gradnje i otvorenih prostora

Temeljem Preporuka za optimizaciju i planiranje domova kojiskrbeoosobamasdemencijom,unastavkusuprikazanatritipagradnjeipripadajućiotvoreniprostori:

• atrijskikonceptdoma(zatvorenikoncept)

• poluatrijskikonceptdoma(poluotvorenikoncept)i

• hibridnikonceptdoma(otvorenikoncept).

126


umanjenja

sigurnost

umanjenja tjelesnih

spoznajna umanjenja

omogućavanjem dobre

okružje osoba s demencijom

njihova dostojanstva

promicanjem tjelesnih i

pružanjem relevantne i prilagođene prehrane i hidratacije

pomoć u određivanja smjera kretanja i navigaciji

do vrtova i vanjskog okruženja domova

prijateljima i osobljem

pomoć u orijentaciji

okružje koje djeluje domaćinski

rasvjetljenost i kontrast

olakšavanje orijentacije

promicanje samostalnog funkcioniranja

intelektualne

simulacije

sigurno okružje

domaći ugođaj

ravnoteža između

osobnih i društvenih

potreba

umanjenja

umanjenja tjelesnih

spoznajna umanjenja

održivost

orijentacija

dostupnost

socijalizacija

osmišljene

prisjećanje

sigurnost

ograja v višini manj 1,8 m skrita z rastlinjem dobro viden vhodneželeni izhodi maskirani

kružne ili u obliku jednostavnih petlji koje vode korisnike prema zanimljivim sadržajima i vraćaju na mjesto odakle su krenuli

nasadi, sjenice, fontane, skulpture i šupe za pohranu opreme mogu pomoći korisnicima pri orijentaciji jer imaju funkciju

materiali: trpežni, nedrseči, brez sijaja, nehrapavi, enobarvni

dovolj široke

v skladu z lokalnim podnebjem, sezonsko spremenljiva poznana osebam z demencoprimerne za

mesta za sedenjemasivna in dobro pričvrščenamateriali: nepolirani

znotraj gredic, ob zidovih, velike masivne lončnice

2 travniki

3 nasadi

4 pergole

5 steze

7 drevnina (sezonsko spremenljiva, sadna)8 prostori za sedenje

1 dvignjene gredice

a vrtnarjenje

različnimi materiali

e nekdanje in vsakodnevne

priprava hrane, obiranje sadja, zelenjave, zelišč

TLOCRTNA PREGLEDNOST

KOMUNIKACIJE

OZNAČAVANJE

PREPOZNATLJIVOST PROSTORA

POVEZANOST PROSTORA

BOJE, OSVJETLJENJE, KONTRAST

BLJEŠTAVILO I ZRCALJENJE

BUKA I ZBUNJUJUĆI ZVOKOVI

AUTONOMIJA

IZBOR

MOBILNOST

PREOPTEREĆENOST PERCEPCIJE

OPREMA

MATERIJALI

DISKRETAN NADZOR I OGRANIČAVANJE

FIZIČKI DOM

SOCIJALNI DOM

OSOBNI DOM

DIZAJN

SPRIJEČAVANJE KONFLIKATA

TEHNOLOŠKA RJEŠENJA

KRUŽNE STAZE

SIGNALI-ZACIJA

OGRADE I IZLAZI

STAZE

NASADI

OPREMA

NISKI PREDMETI

NEVARNOST VISOKIH

KONSTRUKCIJ

Slika 66. Prikaz poštovanja potreba osoba s demencijom pri planiranju prostorija

Općenito

Preglednost, pogledi, nadzor, poticanje

Prepoznavanje prostora

Označavanje, signalizacija, orijentiri, boje

Regulacija zvuka i buke

Poticanje percepcije

Privatnost, personalizacija, mir

Skrivanje, maskiranje, ograničavanje, regulacija

Druženje, socijalizacija, zajedničke aktivnosti

Poticanje mobilnosti

Program, aktivnosti

Ograničavanje mobilnosti

Stimulacija aktivnosti

127


Prikaz 1. Atrijski koncept doma / zatvoreni koncept

Zgrada središnjeg dizajna s programi-ma i odjelima raspoređenim oko atri-jaoblikovana jeuskladusastandardi-mavažećimuRepubliciSloveniji.Samopovećanjem dnevnih prostora štićenihodjelavećsuuspostavljeniuvjetizaor-ganizaciju života osoba s demencijomuzajedničkimkućanstvima.

Udomuzastarijedvasuštićenaodjelauprizemlju(2x12osoba),triodjelazanje-

gunakatu(3x20osoba),dvastambe-naodjelanadrugomkatu(2x20osoba),zajedničkiservisniitehničkiprostori.

Sobeuštićenimodjelimaimajuzapad-nu i južnu orijentaciju te stalni pristupživom dijelu vrta. Površine na prolazuuređene su kao produžetak privatnihprostora terapeutskog vrta. Iz dnevnihprostora odjela dostupan je terapijskiuređen atrijski vrt. Vrt je namijenjen

parkirališteservisni i tehnički prostorgrađeni prostor

ulazni dio (polujavni prostor)terapeutski vrt (zasebni prostor)

Slika 67. Prikaz funkcionalnoga koncepta otvorenog prostora na primjeru atrijskoga koncepta otvorenog prostora s poveznicom na arhitekturu

128


svim stanovnicima doma, a također jemjestodruženja isocijalizacije.Nekon-trolirani izlazikrozulaznedvoranekon-troliranisusrecepcijeiizkafićadoma.

Primjer prikazuje moguću doradu šti-ćenihodjelaiotvorenogprostoradomatrećegeneracijesmjeramazaunaprje-đenježivotnogokružja.

129


S1

02

02

02

02

02

02

02

02

01

01

01

01

02 02

S6

04

T6

T6

T2

D1

S5

T2

S5

S3

S2

D2

T5

D3

05

06

D4S5

05

T1

S5

S10

S0

S9

03

03

04

1

1 1

1

2

2

3

3

4

5

5

6

6

6

6

7

7

a

b

b

c

c

d

d

e

d

8 8

10

8

8

05m10m

11

Slika 68. Prikaz atrijskoga koncepta otvorenog prostora s poveznicom na arhitekturu, koja je izložena u skladu s propisima – Klasičan dom za starije osobe s osiguranim odjelima – Kat 1 – Štićeni odjel 2 x

Preglednost, pogledi, nadzor, poticanje

Prepoznavanje prostora

Privatnost, personalizacija, mir

Skrivanje, maskiranje, ograničavanje, regulacija

Druženje, socijalizacija, zajedničke aktivnosti

Regulacija zvuka i buke

Poticanje mobilnosti

Program, aktivnosti

Označavanje, signalizacija, orijentiri, boje

Poticanje percepcije

Ograničavanje mobilnosti

Stimulacija aktivnosti

Općenito

130


1

1

9

5 10

7

8

7 79

S1

02

02

02

02

02

02

02

02

01

01

01

01

02 02

03

05

04

S6

02

T6

T2

02 02 02 02S1

01 02 02 0201

03

04

02

02

02

02

02

02

01

01

01

03

04

S4

T2T6

06

06

05

S4

S1

02

02

02

02

01

01

03

04

02

T2

02 02 02 02S1

02

03

S6

02

02

02

02

02

02

01

01

01

T4

T2

T4

06 04

05

T2

01

T1

05m10m

1 Podignute gredice2 Travnjaci3 Nasadi4 Pergole5 Staze6 Orijentiri7 Drveće8 Prostori za sjedenje9 Sprave za tjelovježbu na otvorenom10 Kuglana

01 Jednokrevetna soba s kupaonicom02 Dvokrevetna soba s kupaonicom03 Dnevna soba04 Kupaonica za njegu05 Čisto06 Prljavo07 Programski hodnici i niše

S0 Ulazna dvorana s recepcijomS1 Višenamjenski prostorS2 Radna terapijaS3 FizioterapijaS4 Zdravstveni prostoriS5 UpravaS6 Soba za sestreS7 KuhinjaS8 Kabinet za stručne radnikeS9 Kafić u domuS10 Kapelica

T1 Sanitarije za posjetiteljeT2 Sanitarije i garderoba za zaposlenikeT3 Prostor za umrlu osobuT4 Skladišta i ostaveT5 Kućna tehnikaT6 Invalidi

D1 Dnevni centar – dnevni dioD2 Dnevni centar – mirni dioD3 VežicaD4 Pomoć na domu

Poticanje percipiranjaOgraničavanje kretanjaStimulacija aktivnostiOpćenitoPreglednost, pogledi, nadzor, poticanjePrepoznavanje prostoraPrivatnost, personalizacija, mirSkrivanje, maskiranje, ograničavanje, regulacijaOznačavanje, signalizacija, orijentiri, bojeDruženje, socijalizacija, zajedničke aktivnostiRegulacija zvuka, bukePoticanje mobilnostiProgram, aktivnosti

Slika 69. Prikaz atrijskoga koncepta otvorenog prostora s poveznicom na arhitekturu koja je izložena u skladu s propisima – Klasičan dom za starije osobe s osiguranim odjelima – Kat 2 – Stambeni odjeli 3 x (gore) i Etaža 3 (ispod) – Stambeni odjel s krovom

1

1

9

5 10

7

8

7 79

S1

02

02

02

02

02

02

02

02

01

01

01

01

02 02

03

05

04

S6

02

T6

T2

02 02 02 02S1

01 02 02 0201

03

04

02

02

02

02

02

02

01

01

01

03

04

S4

T2T6

06

06

05

S4

S1

02

02

02

02

01

01

03

04

02

T2

02 02 02 02S1

02

03

S6

02

02

02

02

02

02

01

01

01

T4

T2

T4

06 04

05

T2

01

T1

05m10m


01 Jednokrevetna soba s kupaonicom02 Dvokrevetna soba s kupaonicom03 Dnevna soba04 Kupaonica za njegu05 Čisto06 Prljavo07 Programski hodnici i niše

S0 Ulazna dvorana s recepcijomS1 Višenamjenski prostorS2 Radna terapijaS3 FizioterapijaS4 Zdravstveni prostoriS5 UpravaS6 Soba za sestreS7 KuhinjaS8 Kabinet za stručne radnikeS9 Kafić u domuS10 Kapelica



Poticanje percipiranjaOgraničavanje kretanjaStimulacija aktivnostiOpćenitoPreglednost, pogledi, nadzor, poticanjePrepoznavanje prostoraPrivatnost, personalizacija, mirSkrivanje, maskiranje, ograničavanje, regulacijaOznačavanje, signalizacija, orijentiri, bojeDruženje, socijalizacija, zajedničke aktivnostiRegulacija zvuka, bukePoticanje mobilnostiProgram, aktivnosti

131


Slika 70. Programski koncept vrta za osobe s demencijom

Slika 71. Introvertirani dio vrta za osobe s demencijom

132


Prikaz 2. Poluatrijski koncept doma / poluotvoreni koncept


ulazni dio (polujavni prostor)terapeutski vrt (zaseban prostor)

Slika 72. Prikaz funkcionalnoga koncepta otvorenog prostora za otvoreni, longitudinalni dizajn otvorenog prostora s poveznicom na arhitekturu

Hibridnost dizajna proizlazi iz hetero-genosti programa i svojstava mjesta.ProstorizaštićenihodjelaplaniranisuuokvirupropisaRS,noiznadminimalnihstandarda.Smislenoplaniranapoveća-njaomogućujupersonalizacijuprostori-ja,programskuopremuhodnikateure-đenjekutaka,diverzifikacijuambijenatavišenamjenskihprostora.Sanitarnipro-

storiodgovarajustandardimazaosobestjelesniminvaliditetom,ulaziusobnesanitarijevidljivisuizkreveta.

Centarzastarijeosobetvoredvazašti-ćenaodjela(2x12osoba)uprizemlju,bogat zajednički i javni program te za-jedničkezelenepovršinenadrugojeta-žisrazinegradskeceste,natrećojeta-

133


žinalaziseodjelzaboravaksekcijaDS(20osoba),nanajvišojsuetažizaštiće-nistanovisosiguranimvlastitimpristu-pom(14osoba).Upodzemnojsuetažiparkirališta,servisniitehničkiprostori.

Štićeniodjelinalazesenaprirodnomtlui s tri straneprianjajunavanjskupovr-

šinunamijenjenuosobamasdemenci-jomisrodnimstanjima.Sviprostorizaboravke imaju stalni i neometani izlazpremavan.Vanjskisuznakovizarazli-kovanjesobaklupenaulazimasosob-nimpredmetimaisadnicama.Vrtjepre-gledan,programskiraznolikisiguran.

134


1

1

22

3

3

4

5

5

6

66

6

7

7

a

b

b

c

cd

d

e

d

8

8

05

S4

04T2

S4

0605

0101 03

S1

08

01

01

01

01

01

01

01

01

0304

01 01 01 01 01

06T4

T4T4

0101 0101

S6

S4

T4

01 0101

0101

T2

05m10m

Slika 73. Prikaz otvorenog, longitudinalnoga koncepta otvorenog prostora s poveznicom na arhitekturu koji je postavljen nadogradnjom propisa – Dom za starije osobe s osiguranim odjelima – Kat 1 – 2 x Štićeni odjeli

135


Slika 74. Tlocrt 2 – Prikaz otvorenog, longitudinalnoga koncepta otvorenog prostora s poveznicom na arhitekturu koja je postavljena nadogradnjom propisa – Dom za starije osobe s osiguranim odjelima – Kat 2 – Zajednički i javni programi (gore), Kat 3 – Odjel za smještaj (sredina), Kat 4 – Skrbnički stanovi (dolje)

T4

0808 08

0808 0808

S3

07

T3

03

04

01

05

0602 01 02

07

02 02

02 02010101010101

S11

S7 S5T2

S1S2

S0

T6

S9

T1

S1

S1

T1

1

78 8

10

7

7

99

05m10m

1 Podignute gredice2 Travnjaci3 Nasadi4 Pergole5 Staze6 Orijentiri7 Drveće8 Prostori za sjedenje9 Sprave za tjelovježbu na otvorenom10 Kuglana11 Parkiralište

01 Jednokrevetna soba s kupaonicom02 Dvokrevetna soba s kupaonicom03 Dnevna soba04 Kupaonica za njegu05 Čisto06 Prljavo07 Programski hodnici i niše08 Soba za goste

S0 Ulazna dvorana s recepcijomS1 Višenamjenski prostorS2 Radna terapijaS3 FizioterapijaS4 Zdravstveni prostoriS5 UpravaS6 Soba za sestreS7 KuhinjaS8 Kabinet za stručne radnikeS9 Kafić u domuS10 KapelicaS11 Javni program



Poticanje percipiranjaOgraničavanje kretanjaStimulacija aktivnostiOpćenitoPreglednost, pogledi, nadzor, poticanjePrepoznavanje prostoraPrivatnost, personalizacija, mirSkrivanje, maskiranje, ograničavanje, regulacijaOznačavanje, signalizacija, orijentiri, bojeDruženje, socijalizacija, zajedničke aktivnostiRegulacija zvuka, bukaPoticanje mobilnostiProgram, aktivnosti

T4

0808 08

0808 0808

S3

07

T3

03

04

01

05

0602 01 02

07

02 02

02 02010101010101

S11

S7 S5T2

S1S2

S0

T6

S9

T1

S1

S1

T1

1

78 8

10

7

7

99

05m10m

1 Podignute gredice2 Travnjaci3 Nasadi4 Pergole5 Staze6 Orijentiri7 Drveće8 Prostori za sjedenje9 Sprave za tjelovježbu na otvorenom10 Kuglana11 Parkiralište

01 Jednokrevetna soba s kupaonicom02 Dvokrevetna soba s kupaonicom03 Dnevna soba04 Kupaonica za njegu05 Čisto06 Prljavo07 Programski hodnici i niše08 Soba za goste

S0 Ulazna dvorana s recepcijomS1 Višenamjenski prostorS2 Radna terapijaS3 FizioterapijaS4 Zdravstveni prostoriS5 UpravaS6 Soba za sestreS7 KuhinjaS8 Kabinet za stručne radnikeS9 Kafić u domuS10 KapelicaS11 Javni program




136


Slika 75. Prikaz vrta odjela za osobe s demencijom

Slika 76. Oblikovanje interijera nadogradnjom propisa

Slika 77. Krovni vrt namijenjen aktivnom provođenju vremena u domu za starije

137


Prikaz 3. Hibridni koncept doma / otvoreni koncept

Sobziromnahorizontalnuorganizacijupoveznica između soba i dnevnih pro-stora, prikazuju se tri vrste formiranjazaštićenogodjela,uređenogkaozajed-ničkokućanstvo:

• dizajn oko proširenog, program-skiopremljenoghodnikaomoguću-je racionalnooblikovanjestambene

mase,aorijentacijuotežavasimetri-jaiprevelikbrojvratauhodniku

• rasporedsobaokodnevnogprosto-ra nudi najizravniju poveznicu, iakozbog izravnoga kontakta može bitiporemećenaprivatnostusobama


ulazni dio (polujavni prostor)terapeutski vrt (zasebni prostor)

Slika 78. Prikaz funkcionalnoga koncepta otvorenog prostora primjera dizajna vizije za oblikovanje domova za osobe s demencijom s poveznicom na širi prostor područja.

138


• spajanje soba s dnevnim prostori-ma preko veža omogućuje postu-pan prijelaz između privatnog i za-jedničkog,aoznačavanjepredsobljapoboljšavaorijentaciju.

Detaljnije razmatran slučaj planiran jeizvanstandarda,sobeisanitarijeneštosuveće,adnevniprostori značajnosupovećani.Zadržavamoskrbničkukupa-onicu,prostorezasestru izdravstveneprostorezamjenjujekutakiliprostorzakućanstvo.

Dom za zajednička kućanstva sastojiseoddvajuodjelazaštićeneskupineuprizemlju (2 x10osoba) i dvajuodjelazajedničkihkućanstavanakatu(2x10osoba). Dom više podsjeća na obitelj-skukućunegona instituciju.Zajednič-

kisuprostoriminimalni,ulaznadvorananamijenjena je druženju, prostor iznaddvorane namijenjen je usmjerenim izajedničkim aktivnostima i tjelovjež-bi. Servisni, skladišni i tehnički prosto-riminimalnisu inalazeseupodrumu.Zdravstvenanjegaprovodiseusobama,noćna dežurstva i prijamni rad obavljaosobljezajedničkogakućanstva.

Jednokrevetne sobe štićenih odjelaimaju pred ulazom uređen produžetakprivatnogprostora,opremljenklupicom,stolićem i podignutom gredom. Unu-tar otvorenog prostora uređeni su pro-gramski i ambijentalno različiti prosto-ri.Vanjskepovršinemanjesuzgrade,aokolnopodručjenalikujevišestambenojkućiuurbanompodručju.

139


04 01

0101

03

0101

01

01

01 01

S6

06

05

04 01

0101

03

S1

0101

01

01

01 01

S6

05

06

04 01

0101

03

S0

0101

01

01

01 01

S6

05

06

04 01

0101

03

0101

01

01

01 01

S6

06

05

1

1

1

1

23

3

4

5

6

6

6

7

7

a

b

c

c

d

d

e

d 8

8

2

2

6 b

8

05m10m

01 Jednokrevetna soba s kupaonicom02 Dvokrevetna soba s kupaonicom03 Dnevna soba04 Kupaonica za njegu05 Čisto06 Prljavo



S0 Ulazna dvorana s recepcijomS1 Višenamjenski prostorS6 Soba za sestre

Slika 79. Vizija za projektiranje domova za osobe s demencijom s poveznicom na širi otvoreni prostor područja u kojem se nalazi – Kat 1 – 2 x štićena skupina (lijevo), Kat 2 – 2 x Stambena skupina (desno)

140


Slika 80. Neinstitucionalni izgled doma za starije

Slika 81. Otvoreni tlocrt – uključenost osoba s demencijom u širi prostor

141

Zaglavlje

GPogovor

142

UokviruzdravstvenogsustavaEUmo-žemoodlučitigdjećemose liječiti, tkoće nas operirati, gdje ćemo ići na re-habilitaciju. U okviru predškolskog iškolskog odgoja i obrazovanja imamoosigurane javno dostupne i jednakokvalitetneusluge.

Aštojesosobamasdemencijom?

Osobe s demencijom imaju oslabljenemogućnosti spoznavanja, izražavanjatedonošenjaodlukaiizbora.

Osobe sdemencijom i srodnimstanji-ma ne biraju životno okružje za sebe,iako imaju, kao i svi drugi ljudi, svojesklonostiiciljevekojemoždanemože-

morazumjeti.Toživotnookružjeupra-vilujeinjihovposljednjidom.

Standardimamožemo vrlo točno defi-nirati,naprimjer,temperaturuvodekojateče izslavine, kontrast izmeđuokviravrataivratnihkrila,potrebankoeficijenttrenja na keramičkimpločicama... Akobolnički krevet doseže nekoliko stup-njevavećinagibnegošto je zahtijeva-no,tojejošuvijeksamobolničkikrevet.Ako je prostor kupaonice za nekolikokvadratnih decimetara iznad propisa-nogminimuma, to nije nadstandardnakupaonica,svedokneomogućujeujed-nonjegu ipomoćprinjezikojupojedi-nactreba.Čakizakvadratnimetarvećasoba nije nadstandardna soba, ako u

PogovorPrilikom odabira cilja ili mjesta boravišta odlučujemo premaosobnim preferencijama. Odabiremo mjesto, klimatsku zonu,državu, urbanu sredinu, vrstu smještaja, veličinu i opremljenostboravišta, položaj prema suncu, pogled. Ako nas brinu buka,vibracije,vlaga, lošakuhinja ilineprijateljskoosoblje, imamosvemogućnostidjelovanja.

143

Pogovor

njunemožemostavitiosobnestvari,amoramodesetgodinaživotaspremitiujedan,veličinomograničenormar.

Životnojeokružjevišeslojnoinemožeseunaprijeddefiniratisamopropisima.Propisičestonemoguznatipunookva-liteti životnog okoliša, ne govore o kri-terijuosobeinemoguznatinjezintipistupanjinvaliditeta.

Odgovarajuća lokacija te cjelokupan ikvalitetan dizajn životne sredine (zgra-da i povezani otvoreni prostor) mogu,uzimajući u obzir razne struke, značaj-no doprinijeti ublažavanju simptoma iusporavanju bolesti. Unatoč tomu štokvalitetno planiranu arhitekturu i otvo-ren prostor te složenost dizajna nijemogućepropisati, trebalobi u zakono-davnimpreambulamabaremspomenu-tisvrhuidefiniratisljedeće:

• dasubolesnicisvirazličitiiistodob-noistiidanemanadstandarda,većsamostandardkojijedostupansvi-mapodjednakimuvjetima

• da su dopuštene sve vrste organi-zacije stanovanja, no da prostorijemoraju biti uređene i opremljene s

odgovarajućom medicinskom indi-kacijom

• daudomovimasmanjeodjela(do4ZK)minimalnistandardimoguvari-rati,alisamoovisnoovrstiipovrši-nama zajedničkih, tehničkih i servi-snihprostora

• odreditiminimalniudiojednokrevet-nihsoba

• odrediti izravnu povezivost zgrades otvorenim prostorom odnosno sprirodnimterenomteseopredijelitiprematomeukojimkrajnjimsluča-jevimakrovnivrtovimoguzamijeni-ti zelenepovršinenaprirodnom te-renu

• minimalne površine otvorenog pro-stora,odkojihsuzeleniprostorikojisu jošuvijekpogodnizaživot ikojimogufunkcioniratikaoterapijskivrt

• strogoodvojitifunkcionalnidiootvo-renog prostora koji služi funkcioni-ranjudomazastarije,predprostoredoma polujavnoga karaktera i pri-vatnezelenepovršinesterapijskomfunkcijom.

144

Zaglavlje

HPrilozi

Tablica 1. – Urbanizam / lokacijski uvjeti

Tablica 2. – Arhitektura / primarni osobni prostori

Tablice 3. – Arhitektura / sekundarni međuprostori - zajednički prostori

Tablica 4. – Arhitektura / javni prostori

Tablice 5. – Arhitektura / servisni, tehnički i slični prostori

Tablice 5. – Krajobrazna arhitektura / otvoreni prostori

145

Prilozi

Fizičke karakteristike okoliša i zakonske odredbeVećinakorisnikauključenihurazličiteoblikeinstitucionalnogboravkanastavitćeživjetiupostojećemstambenomfondukojiuglavnomnijenibioplaniranzaboravakdementnihosoba.Stogajejošvažnijeprilagođavatiiobnavljatipostojećistambenifond,negoponovnograditi.Slovenija i Hrvatska na sličan način tretiraju fizički okoliš za provođenje socijalnozdravstvenih usluga.

A Pravilnici - zgradaAktualni pravilnik SLO - PRRS i CRO - PRRH Opisi, komentari, ishodišta

1 PRRS

PRRSjeuveokategorijuštićenihodjelaitakoprvizakonskidefiniraouvjetestanovanjaosobasdemencijomisličnimstanjima.PosebnostioriginalnikarakternacrtaPRRS-abilajetakođernamjeradonositeljaakatadajesobepotrebnoosmislitiiopremititakodastanarmožebitiuistojsobitijekomčitavogboravkaudomu,bezobzirananjegovozdravstvenostanje.VažnoobilježjePRRS-atakođerjenaglasakdikcijeMINIMALNIteuvođenjepojmaDRUGAOBITELJ,štootvaraimogućnostzaorganizacijumanjeformalnihoblikaživljenja.

U čistopisu je ostala dikcija: sobe u smještajnoj jedinici moraju biti takve veličine i opremljene tako da je moguće obavljati i njegu stanara na različitim razinama zahtjevnosti. PRRS, koji se u 10 godina afirmirao te se u cijelosti uvažava kod novogradnje, primjer je uspješnog akta, stoga ima smisla dopunjavati ga i nadograđivati.

2 PRRH

PRRHtretiraosobesdemencijomunutarposebneskupinegdjepropisujestrožezahtjevezaprovođenjedjelatnosti.Važnojedajepravilnikutvrdiominimalnibrojjednokrevetnihsobaidajeutvrdiominimalnukoličinuzelenihpovršina.

Zahtjevi PRRH-a su po pitanju veličine i vrste prostora manje eksplicitni i prostorno manje zahtjevni. U aktu su navedeni neki detaljniji zahtjevi za opremu.

Tablica 1. Urbanizam / lokacijski uvjeti

146

Prilozi

B Lokacijski uvjetiAktualni pravilnik SLO - PRRS i CRO - PRRH Opisi, komentari, ishodišta

3 PRRS

MakrolokacijajeodređenamrežomobjekatasocijalneskrbipremaRezolucijionacionalnomprogramusocijalnezaštite2006.-2010.Uvjetimakrolokacijesu:uključivanjeobjektaugradskanaseljaiuređenaprometnainfrastrukturasmogućnošćujavnogprijevoza.

Odredbe su vrlo generalne i općenite. Također su za mikrolokaciju postavljeni samo navodi mikrolokacijskih uvjeta. Funkcionalna organiziranost lokacije vidljiva je iz dikcija drugih članaka.

4 PRRH

Minimalniuvjetivezanizauređenjeokolišaprostorijanamijenjenihpružanjusocijalnihuslugapropisujudaisključivookozgradetrebaosiguratipovršinuneizgrađenogzemljištapremaposebnimpropisimazaprilazobjektutedvorište,park,igralište,parkirališteislično,ovisnoopotrebamakorisničkihskupinakojimasepružajuusluge.

Odredbe su vrlo generalne i općenite. Određena je minimalna kvadratura zelenih površina. Min. površina je 50 m2 za zgradu do 50 stanara, uz dodatak dodatnih 50 m2 za svakih sljedećih 50 korisnika.

5 PRRS, PRRH

Nejasnoća u određivanju lokacijskih uvjeta je problematična jer moramo biti svjesni da osobe s demencijom i sličnim stanjima u pravilu nemaju mogućnost izbora drugog okružja.

Tablica 1. Urbanizam / lokacijski uvjeti (nastavak)

147

Prilozi

C Fizičke karakteristike okoliša 6 Veličina zemljišta Veličina zemljišta mora omogućavati kvalitetno postavljanje objekta u odnosu na

veličinu doma, vanjske utjecaje, konfiguraciju terena, mjesto objekta s obzirom na osunčanost, osvijetljenost, vjetrovitost... Zemljište mora omogućiti dovoljno velike i raznolike vanjske površine. Vanjske površine trebaju biti pretežno na prirodnom tlu. Minimalnu veličinu samog zemljišta nema smisla posebno definirati, ali je potrebno utvrditi minimalnu veličinu vanjskih površina namijenjenih i uređenih isključivo za boravak dementnih osoba.

7 Konfiguracija terena

Cijelu zdravstvenu skupinu možemo tretirati kao osobe s tjelesnim invaliditetom. Vanjske funkcionalne površine za stanare te vanjske putove i pristupe može se izvesti u nagibu do 5 % bez dodatnih mjera. Svi putovi na nagibu većem od 1 : 20 moraju biti uređeni kao kosine.

8 Osunčanost, osvijetljenost

Zbog relativne nepokretnosti i ograničene svijesti stanovnika i prevencije poremećaja cirkadijskog ritma, razumno je odrediti veće minimalne vrijednosti osunčanosti i osvijetljenosti za stambene prostore nego za životno okruženje zdravih ljudi. U praksi se za procjenu osunčanosti najčešće koristi odredba koja (vjerojatno) proizlazi iz JUS standarda i postavlja minimalne uvjete osunčanosti 1 sat na dan zimskog solsticija i 3 sata u vrijeme ekvinocija. Što se tiče stanara, razumno je predvidjeti strože kriterije.

9 Buka Osim neposrednih učinaka na slušni sustav, uzrokuju prekomjerno opterećenje bukom, kao i tzv. ekstraauralne učinke. Oni u pravilu nastaju već pri nižim jačinama zvučnog tlaka i obuhvaćaju promjene u mnogim organskim sustavima i kod fizioloških procesa (Mrak, Bilban, M., Ekstraauralni učinci buke, Zdrav Vestn 2014, 83: 329-41). Očekivani štetni učinci buke neposredno su povezani s razinom zvučnog tlaka. Već kod stalnih opterećenja između 40 i 65 dB možemo očekivati ponajprije psihološke učinke. Javljaju se umor, razdražljivost i nemir, smanjuje se produktivnost. Između 65 i 90 dB već se počinju javljati promjene u organskim sustavima koje potiče povišeni simpatikotonus. (Bilban, M.). Kod većih opterećenja nastaju kvarovi slušnog aparata. Prva i najučinkovitija obrana od buke pravilan je izbor mjesta koje prema mjerenjima zadovoljava granične vrijednosti pokazatelja buke - L (noć) 45 dB (A) i L (dan) 55 dB (A) te s gradnjom u području koje zahtijeva takav stupanj zaštite od buke (RS II. područje). Zahtijevane granične razine buke u zgradama znatno su niže: zaštićeni prostor u stanovima, smještajnim jedinicama i bolesničkim sobama - 30 dB (A).

10 Druge značajke okoliša

Bez obzira na činjenicu što parametri poput vlažnosti i vjetrovitosti nisu zakonski posebno utvrđeni, kod odabira lokacije treba izbjegavati vjetrovite, pretjerano izložene položaje, kao i vlažne i premalo prozračene lokacije.

Tablica 1. Urbanizam / lokacijski uvjeti (nastavak)

148

Prilozi

A Odjeli i stambene zajedniceBoravišni dio

Prostor Privatnost Aktualni pravilnik SLO Aktualni pravilnik CROZajedničko kućanstvo

PREPORUKE

1 Broj osoba po odjelu

max12 max20 8-12

2 Jednokrevetna soba

visoka min14m2 7m2/osobi 16,5m2

Značajan kriterij za utvrđivanje pravilne veličine soba nesmetan je pristup sobnim vratima za korisnike u kolicima prema SIST 21542.14 m2 omogućuje primjereno uređenje prostorije bez predprostora u kombinaciji s kupaonicom sa strane, 14 m2 omogućuje primjereno uređenje sobe s predprostorom samo u kombinacijama sastava jednokrevetnih i dvokrevetnih soba.16,5 m2 omogućuje primjereno uređenje niza jednokrevetnih soba bez obzira na položaj kupaonice minimalne veličine. Preporučuje se uređenje pretežno jednokrevetnih soba.

3 Dvokrevetna soba

visoka min18m2 min14m2 24m2

Značajan kriterij za utvrđivanje pravilne veličine soba nesmetan je pristup sobnim vratima za korisnike u kolicima prema SIST 21542.18 m2 omogućuje primjereno uređenje soba bez predprostora u kombinaciji s kupaonicom sa strane, 18 m2 omogućuje uređenje sobe s predprostorom samo uz uzastopne krevete. Moguće je postavljanje minimalne standardizirane opreme.18,5 m2 omogućuje primjereno uređenje sobe s predprostorom. Omogućeno je postavljanje minimalne standardizirane opreme.24 m2 omogućuje izvedbu zatvorenog predprostora i ograničeno postavljanje neke dodatne pojedinačne opreme.Privatnost je u dvokrevetnim sobama narušena, oprema u prostoru mora biti raspoređena tako da granica između osobnih prostora bude jasna i nedvosmislena. Usporedo postavljeni kreveti nisu primjereni. Sobni predprostor povećava razinu privatnosti pri korištenju sanitarnih prostora, ali istodobno otežava kretanje. S gledišta dementnog bolesnika, bolje je da su vrata sanitarnih prostora ili barem čitav predprostor vidljivi i odgovarajuće označeni te otvoreni ili barem diskretno osvijetljeni i noću.

Tablica 2. Arhitektura / primarni osobni prostori

149

Prilozi

A Odjeli i stambene zajednice (nastavak)Boravišni dio (nastavak)


PREPORUKE

4 Sobne sanitarije visoka min3,5m2 nijeutvrđeno min3,75m2

U 2012. usvojen je obvezni standard EU koji utvrđuje okoliš prilagođen osobama s tjelesnim invaliditetom.

3,74m2

3,74 m2 je najmanja površina po standardu koja omogućuje samostalnu upotrebu sanitarija invalidima u kolicima. Površina omogućava samostalan bočni pristup sanitarijama s jedne strane i manji manevarski prostor zbog umivaonika.

4,65m2

Sanitarije sa stranicama 1,9 m x 2,45 m ili više omogućuju bočni i središnji pristup WC školjki i pomažu u presjedanju na WC školjku ili na sjedalo u tuš-kabini.

5,06m2

Sanitarije sa stranicama 2,2 m x 2,3 m ili više omogućuju obostrani i središnji pristup WC školjki i pomažu u presjedanju na WC školjku ili na sjedalo u tuš-kabini.

5 Sanitarije - dvokrevetne sobe

viša *

U dvokrevetnim sobama sanitarije su zajedničke. Razina ozračja domaćeg prostora povećava se jasnim odvajanjem položaja ručnika i odvojenim kupaoničkim ormarićima. Ormarići trebaju imati mogućnost zaključavanja i otključavanja univerzalnim ključem ili drugim tehničkim rješenjem

6 Zajedničke sanitarije

niža min3/20osoba

CRO - U smještajnoj jedinici potrebno je organizirati najmanje 3 sanitarna čvora i 3 tuša ako kupaonice nisu uređene kao sobe.

7 Višenamjenski prostor s čajnom kuhinjom

viša min18m2

SLO - Površina omogućuje samo postavljanje opreme u skladu s PRRS-om. Zbog male površine, višenamjensko korištenje prostora je ograničeno.

8 Odvojena blagovaonica

viša min2m2/osoba

9 Višenamjenski prostor

viša min2m2/osoba

CRO - Pravilnik odvaja blagovaonicu i odjelne prostore za aktivnosti. Zajednička površina tih prostora iznosi min 2 m2 po korinsiku.

Tablica 2. Arhitektura / primarni osobni prostori (nastavak)

150

Prilozi

A Odjeli i stambene zajednice (nastavak)Boravišni dio (nastavak)


PREPORUKE

10 Višenamjenski prostor s kuhinjom i blagovaonicom

viša min40m2

Površina omogućuje postavljanje dodatne opreme i organizaciju kuhinje te djelomičnu prisutnost stanara na pokretnim odmaralištima. Prostor treba biti postavljen što je moguće centralnije u odnosu na spavaće prostore.

viša min60m2

Omogućeno je premještanje dijela stanara u dnevni boravak zajedno s krevetom.

viša-visoka

min80m2

Omogućena je diferencijacija prostora, stvaranje kutaka i time povećana mogućnost privatnosti.

11 Komunikacije(hodnik je samo u funkciji komunikacije)

srednja min2m/l nijeutvrđeno min2m2

Uzduž dužih dionica hodnika preporučljivo je stvoriti niše za odmor - niše ne smiju sužavati profil hodnika.

Vrata ili druga privremena i trajna uređenja na hodnicima i prolazima ne smiju sužavati minimalnu svijetlu širinu od 120 cm. Krila vrata koja dopiru u 120 cm svijetli prolaz moraju imati mogućnost samozatvaranja.

12 Programski hodnici (hodnik kao nositelj programa)

viša min2m2

Hodnike je također razumno opremiti drugim programskim točkama koje mogu biti provedene u nišama ili uz proširenje hodnika. Prilikom širenja hodnika potrebno je paziti na to da prevelika širina ne predstavlja prepreku za prolaz (bez ortopedskih pomagala) te da mogući postavljeni predmeti ne ograničavaju siguran i držačima opremljen prolaz uza zid. U programski obogaćenim komunikacijama netko može pronaći svoj osobni prostor i prepoznati, primjerice, svoj kućni vrt, zubarsku čekaonicu, balkon s pogledom na more ili jednostavno koristiti sprave za vježbanje i jastuke za jutarnju vježbu i zalijevati cvijeće.

13 Sobni predprostor(veža ispred privatnih prostora)

visoka min3m2

Ako se manja skupina soba povezuje s dnevnim boravkom preko kratke komunikacije, ovaj prostor može se opremiti kao veža. Prilikom opremanja mogu se koristiti stanarima poznati i dragi predmeti iz kućnog okružja. Tako veža može postati produžetak privatnog prostora.


151

Prilozi

B Sanitarni, servisni i slični prostori odjela ili skupine


PREPORUKE

14 Sestrinski kutak, prostorija za zaposlenike, prostor za domaćina

srednja * * 3-10m2

U svom radu i zaposlenici trebaju kutak, koji koriste isključivo oni. Potrebni prostori definirani su radnim zakonodavstvom koje propisuje država. Ovakav kutak ili prostor može biti opremljen ormarom za zaključavanje dnevno pripremljenih lijekova, pisaćim stolom s prijenosnim računalom, ormarom za osobne predmete i odjeću. Kutak može biti sastavni dio komunikacije ili dnevnog boravka, lociran na mjestu gdje je dobar pregled ulaza i dnevnog boravka. PRRH izričito spominje prostor za zaposlenike.

15 Kupaonica za njegu

srednja min14m2

Površinajedefiniranaobveznomopremom.

min16m2

Kupaonica za njegu trebala bi se nalaziti u manje prolaznom dijelu odjeljka i tako da ulaz nije vidljiv iz dnevnih prostora odjela. Za korisnike je uobičajen prijevoz do takve kupaonice neugodan i mučan. Kupaonica za njegu treba biti namijenjena ponajprije stanarima te stanarima stalno i slobodno dostupna. Kupaonica treba biti tehnički potpuno opremljena, da je mogu koristiti i stanari s tjelesnim invaliditetom koji u okviru standarda svojeg prostora (sobnih sanitarija s tušem) nemaju opremu prilagođenu svojoj vrsti ograničenja. U kupaonici bi trebala biti podizna ili ulazna kada, i to bez obzira na praksu pružanja njege mobilnom kadom ili tušem. Ako osim tehničkih značajki opreme u prostoru osiguramo i neinstitucionalni karakter, takve kupaonice stanari mogu doživjeti kao dio vlastitog prebivališta.Minimalna površina kupaonice od 14 m2 omogućuje raspored opreme prema pravilniku samo kod odgovarajuće širine prostorije. Kod većih površina u kupaonicu možemo postaviti i bolničko dizalo, bez prepreka za korištenje druge opreme i kao pomoć pri umivanju i presjedanju.

16 Spremište za čisto rublje

interno cca4m2 cca4m2 cca4m2

Površine nisu utvrđene.

17 Spremište za prljavo rublje



18 Prostor za sredstva za čišćenje s odvodom




152

Prilozi

B Sanitarni, servisni i slični prostori odjela ili skupine


PREPORUKE

19 Sanitarije za zasposlenike

interno

Sanitarije za zaposlenike treba postaviti u skladu s nacionalnim propisima.Ako se postavljaju sanitarije za zaposlenike na odjel ili u okviru zajedničkih kućanstava, razumno je uz njih osigurati i garderobne prostore i umivaonik.

* * 3,74

Umjesto sanitarija s predprostorom, često je razumno izvesti invalidski WC jer to omogućuje sudjelovanje svih zainteresiranih za rad i život odjela.


153

Prilozi

A Prostori za provođenje aktivnosti prostori su izvan odjela i u korištenju svih zdravstvenih skupinaKorsnici prostore doživljavaju kao zajednički dom. Prostori su mjesta socijalizacije i svih vrsta međusobnih kontakata. Prostorije trebaju biti dostupne ponajprije preko javne komunikacije, idealna dostupnost za većinu je prostora preko zajedničkog ulaznog predvorja. Kada je fizioterapija locirana uz radnu terapiju i u višenamjenskom prostoru, udaljenost od internih komunikacija mora biti što manja. Ako se duhovna skrb provodi u višenamjenskom prostoru, odvojeni elementi i stambeni namještaj moraju omogućavati njezino nesmetano provođenje. Prostore kabineta i uprave razumno je postavljati na mjesta koja su manje atraktivna za stanovanje i aktivnosti stanara.

Prostor PrivatnostAktualni pravilnik

SLOAktualni pravilnik

CROZajedničko kućanstvo

PREPORUKE

1 Prostori za odmor i aktivno provođenje vremena

sverazine min2m2/osobi

Normativ PRRH obuhvaća zajedničke površine prostora namijenjenih odmoru, rekreaciji i aktivnom provođenju vremena. Ove površine utvrđene su unutar štićenih odjela. Normativ PRRH ne utvrđuje posebne površine za zajedničke prostore. Normativ PRRS utvrđuje minimalne površine zajedničkih programa doma s više odjela.

2 Radna terapija srednje min30m2

U praksi su prostori radne terapije među najčešće korištenim prostorima. Budući da se rad sa stanarima odvija pod vodstvom, u aktivnosti se također mogu uključiti pojedinci iz štićenih odjela.

min40m2

Kada se dom sastoji od više odjela, treba oblikovati zajednički višenamjenski prostor.

3 Fizioterapija srednje min40m2

U prostoru trebaju biti pokretni zasloni ili slične pregrade koje ujedno omogućuju izvedbu individualnih vježbi ili terapije i slobodnu upotrebu zainteresiranih osoba.

*

Kada se dom sastoji od više odjela, treba oblikovati poseban prostor.

Tablica 3. Arhitektura / sekundarni međuprostori - zajednički prostori

154

Prilozi

A Prostori za provođenje aktivnosti prostori su izvan odjela i u korištenju svih zdravstvenih skupina (nastavak)




PREPORUKE

4 Višenamjenski prostor sverazine 1,5m2/osobi min40m2

PRRS utvrđuje minimalnu površinu od 1,5 m2 po sjedalu, preporučeni je broj sjedala najmanje za polovicu stanara.Uloga višenamjenskog prostora u PRRS-u nije izričito utvrđena. U praksi se te površine uključuju u uređenja ulaznog dijela, a time taj prostor gubi višenamjensku funkciju. Predlažemo oblikovanje samostalnog prostora koji se koristi za dnevne sastanke osoblja i predaju smjenskog rada, knjižnicu s čitaonicom, prostor za duhovnu skrb, prostor za sastanke za unutarnje i vanjske skupine, prostor za radionice, blagovaonicu za osoblje... Površina mora biti ograničena minimalnom površinom s obzirom na odjele doma. Prostorije također trebaju imati opremu prikladnu za obavljanje djelatnosti. Prostor treba biti povezan s ulaznom dvoranom i radnom terapijom. Definiranje površina u PRRH-u s aspekta oblikovanja lokalno specifičnih okružja je prikladnije. Površina treba biti ograničena minimalnom površinom u odnosu na odjele doma.

5 Prostor za duhovnu skrb viša min35m2

Predviđen je poseban prostor za duhovnu skrb ako se ona ne provodi u višenamjenskom prostoru.

*

Namjenske površine definirane su u sklopu zajedničkih površina za odmor i aktivno provođenje vremena.

*

U okviru manjih domova i domaćinstava duhovna skrb provodi se u višenamjenskom prostoru (osigurati odgovarajuću opremu).

Tablica 3. Arhitektura / sekundarni međuprostori - zajednički prostori (nastavak)

155

Prilozi

A Prostori za provođenje aktivnosti prostori su izvan odjela i u korištenju svih zdravstvenih skupina (nastavak)




PREPORUKE

6 Kabineti interno * * *

Radni prostori zaposlenika trebaju se oblikovati u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. U manjim podružničkim domovima obično domove sastavljaju kao sklop zajedničkih kućanstava, obično nema stalnih radnih mjesta, pa je razumno predvidjeti barem jedan ured za gostujuće stručne radnike. Procijenjena površina je cca 7 m2 po stručnom radniku.Kabineti su pretežno privatni prostori za izvođače aktivnosti. U manjim se domovima rad kabineta i uprave može organizirati unutar jednog prostora ili oceanskog uređenja s odvojenom kabinom.Smisleno je uređivati kabinete kada ih nije moguće uključiti u prostor za obavljanje djelatnosti:

• kabinet radnog terapeuta• kabinet fizioterapeuta• kabinet stričnohg osoblja• prostor za presvlačenje svećenika• ostali kabineti gostujućih sudionika.

7 Upravni prostori interno

Upravni prostori oblikuju se prema poslovnoj organizaciji doma. U skladu s tim, treba povećati površine za voditelja doma, glavnu sestru, socijalnog radnika i radnike koji su u kontaktu s vanjskim posjetiteljima. Odgovarajuća veličina jednog uredskog prostora iznosi min 14 m2.


156

Prilozi

B Zdravstveni prostoriZdravstveni prostori trebaju biti u blizini internih komunikacijskih jezgri. Javni pristup treba biti ograničen ili posredan. Prostor za noćno dežurstvo treba biti fizički što bliži prostorima zaštićenih skupina i može biti dostupan preko komunikacija između odjela.




PREPORUKE

8 Noćno dežurstvo interno * * *

U propisima nema predviđenih prostora za obavljanje noćnog dežurstva. Dnevno dežurstvo obavlja se na recepciji. Preporučujemo da se provođenje noćnog dežurstva premjesti u gravitacijsko središte štićenih odjela ili skupina. Uz komandne i nadzorne funkcije, prostor treba biti opremljen i naslonjačem, klupskim stolom i stolicama ili foteljama. Tijekom dana taj bi se prostor trebao koristiti kao prostor za osoblje odjela.

9 Prostor glavne sestre interno * *

Prostor je namijenjen voditelju zdravstvene skrbi doma. Ako se zdravstvena djelatnost također obavlja u domu, on bi trebao biti povezan sa sobom za sestru u ambulanti odnosno sa sobom za medicinsku sestru. Prikladna je veličina iznad 14 m2.

10 Ambulanta doma interno cca50m2 *

Općenito se za veličinu i organizaciju zdravstvenih prostora koriste propisi iz područja zdravstva RS ili RH. Ambulanta se sastoji od sobe za medicinsku sestru od 18 m2, višenamjenske liječničke ordinacije od 20 m2, sanitarija zdravstvenog dijela cca 4m2, čekaonice kao što je niša cca 4m2. Preporučuje se da skladištenje lijekova i medicinskih proizvoda bude u posebnom, odvojenom kabinetu od cca 4m2.

11 Soba za medicinsku sestru

interno min18m2 * *

Ako u domu nema ambulante, dom mora imati barem sobu za medicinsku sestru. Ordinacija povećava osjećaj institucionalizacije doma pa je u okviru manjih domova u urbanim sredinama primjerenija izvedba sobe za medicinsku sestru. Soba za medicinsku sestru treba imati kabinet za pohranu zdravstvenog materijala i kartoteka. Veličinu i oblik zdravstvenih prostora u najmanjim jedinicama smisleno je posebno utvrditi.

12 Okupljalište sverazine

Kod rada u domu važno je da je osoblje u kontaktu sa stanarima. Za kvalitetno radno okružje također je važno da se unutar kolektiva održavaju neformalni oblici komunikacije. U većim ustanovama smisleno je dio prostora opremiti prema oglednim primjerima iz poslovnog svijeta (meeting point). Takav prostor ili kutak također treba biti uređen kao prostor za odmor prema nacionalnom zakonodavstvu.


157

Prilozi

C Ulazna dvoranaProstori su još uvijek ponajprije namijenjeni djelovanju doma. Integriranje ponude javnog i dopunskog programa treba se provoditi pažljivo i uz svijest da je ulazna dvorana često najatraktivniji dio doma te, prije svega, ključni sastavni dio doma. Ovdje stanari imaju "pregled i kontrolu" nad događanjima u domu. Ulazni prostori trebali bi biti organizirani tako da omogućuju nesmetanu komunikaciju i udobno sjedenje i druženje. Idealno je da su svi ulazi u vertikalne jezgre smještajnih jedinica dostupni i vidljivi iz ulazne dvorane.




PREPORUKE

13 Predsoblje javno * * *

Površina treba omogućavati zdravstvenu intervenciju, evakuaciju, nesmetane susrete dviju osoba u kolicima s pratiteljima. Na vjetrovitim mjestima pozicije automatskih vrata trebaju biti takve da pri vjetru u normalnom prolazu budu u funkciji. Površina cca 6 - 10 m2.

14 Recepcija javno * * *

Kod manjih domova trebaju se predvidjeti kombinirana radna mjesta, različita zaduženja unutar istog posla... Površina cca 6 - 10 m2.

15 Ulazna dvoranajavno

min0,75m2/osobi

* cca1,5m2/osobi

Procjena površina prema PRRS-u proizlazi iz činjenice da ulazni prostor zauzima površine namijenjene višenamjenskom prostoru. U praksi se kod domova sličnih kapaciteta planiraju udobni ulazni dijelovi koji zajedno s dijelom kafića dosežu površinu od 100 do 200 m2.

16 Sanitarije za posjetitelje javno min3,5m2 min3,74m2

Sanitarije za posjetitelje trebaju biti u izvedbi za invalide.

Ovisno o kapacitetu dijela za kafić i moguću blagovaonicu za posjetitelje i zaposlenike, broj i vrsta sanitarija neka se poveća na odgovarajući način, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

Priprocjenipovršinarazmatranjekombiniranidomsvišerazličitihodjela.Nisunavedenapravilazaodređivanjezajedničkihprostoramanjihdomova,organiziranihkaoskupzajedničkihkućanstava.


158

Prilozi

A Program javne podrške Skup programa treba prilagoditi značajkama lokaciije. Takvi prostori mogu biti sastavni dio fizičkog doma, namijenjeni su poboljšanju ponude doma, povećanju interakcije između doma i zajednice, ali su i podrška poslovanju doma. Lociranje programa ne smije štetiti osnovnoj funkciji. Programe se postavlja ako to dopuštaju raspoloživi prostor i javni pristup. Ovisno o vrsti i tipu prostora, potrebno je osigurati dodatne odgovarajuće sanitarije.

Prostor Privatnost Površine dopunskih programa ocijenjene su.

1 Ugostiteljski lokal tipa kafić

javno 50-100m2

Ponuda treba biti prilagođena stanarima, posjetiteljima doma i lokalnoj zajednici. Primjereno je da je kafić smješten u produžetku ulaznog dijela i da stanari i njihovi posjetitelji mogu biti posluženi u dijelu doma. Djelatnost ne smije ometati normalnu komunikaciju unutar doma te ne smije zauzimati površine za višenamjensko korištenje i imati središnje mjesto na ulazu.

2 Kiosk, trgovinica javno 20m2

U prostoru treba imati minimalnu i osnovnu trgovačku ponudu. Ponudu i narudžbe artikala treba prilagoditi željama stanara.

3 Trgovina s ortopedskim i sličnim pomagalima, nekoncesijska ljekarna

javno 20m2

Trgovine se mogu spojiti.

4 Frizerstvo, pedikura, kozmetika

javno 15m2/djelatnost

Prostori se mogu spojiti.

Tablica 4. Arhitektura / javni prostori

159

Prilozi

A Servisni prostoriServisni prostori trebaju zauzimati manje atraktivne pozicije unutar doma. U pravilu, stanari ne ulaze u te prostorije. Ulasci u prostore trebaju biti smješteni izvan uobičajenih puteva stanara. Prostori samo iznimno zahtijevaju danje svjetlo. Ako su takvi prostori smješteni unutar stambenog područja dementnih osoba, ulazna vrata trebaju biti na samozatvaranje, krila vrata i okviri trebaju biti u razini zida i prilagođeni izgledu zidova. Od općeg karaktera prostora odstupaju kuhinja i soba za preminule.




PREPORUKE

1 Skladišta interno

Veličina i vrsta skladišta trebaju biti prilagođeni organizacijskom obliku, programima i kapacitetima doma. Ukupna procijenjena veličina skladišta za samostalni dom kapaciteta do 84 osoba iznosi cca 40 m2.

2 Skladište hrane interno

Ako se u domu nalazi kuhinja, sva skladištenja hrane treba izvoditi unutar kuhinjskih prostora.

cca4m2/GS

U duhu boravka u ZK-ima, ima smisla da se skladišta organiziraju unutar odjela.

3 Skladište osobnih predmeta i opreme

interno cca4m2/GS

Koncept doma GS, u pravilu, omogućuje djelomično opremanje vlastitim namještajem. Napušteni i već korišteni predmeti trebaju biti pohranjeni centralno.

4 Arhiv interno

Arhiviranje se treba provoditi u namjenskim ormarićima unutar upravnih prostora.

Arhiviranje se treba provoditi u namjenskim ormarićima unutar kuta kućanstva ili u sjedištu organizacija ili uprave.

5 Garderobe i umivaonici interno

Prostorije trebaju biti uređene u skladu s radnim zakonodavstvom.

Tablica 5. Arhitektura / servisni, tehnički i slični prostoriProstorijesufunkcionalnapodrškaradudomaikaofizičkiprostorobičnosenepo-javljujuuprezentacijidoma.

160

Prilozi

A Servisni prostori (nastavak)




PREPORUKE

6 Središnja kuhinja oko100-200m2

U domovima koji nisu organizirani kao zajednička kućanstva, izvedba kuhinje ekonomski je opravdana i preporučljiva u manjim domovima. Miris hrane utisnut je u najdublju ljudsku memoriju. Kuhinjski prostori moraju biti dimenzionirani tako da u relativno kratkom vremenu mogu pripremiti određeni broj obroka. Primjerena veličina kompletnoga kuhinjskog sklopa s pultom za dijeljenje hrane, za dom s kapacitetom od 84 osoba počinje od 120 m2. Ako se u domu samo dijeli pripremljena hrana, površina se ne smanjuje značajno.

*

U ZK-u hrana se priprema u prostorijama skupina.

7 Kuhinja za dijeljenje hrane

javno cca60m2

Procjena (prijam, priprema suhih obroka, sanitarni prostori zaposlenika, minimalno skladištenje, pult za dijeljenje hrane, kolica za razvoz).

*

U ZK-u se priprema hrana u prostorijama skupina.

8 Središnja blagovaonica - uvedena kao višenamjenski prostor u skupini prostora B

javno min0,75m2 *

U trećoj generaciji domova organizirane su odjelne blagovaonice. Stanari obično odlučuju hoće li jesti u odjelnoj ili u središnjoj blagovaonici. Obično se u blagovaonicama prehranjuju osoblje, rođaci i prijatelji na obilasku te vanjski gosti. Odgovarajuća veličina za takvu vrstu uporabe za dom s pet odjela je iznad 40 m2.

*

U domovima s više odjela ZK-a moguća je ograničena prehrana i ugošćivanje neodjelnog osoblja unutar pojedinih zajednica.

9 Praonica interno *

Organizacija središnje praonice obično je ekonomski manje izvediva. Minimalna veličina praonice i sušionice rublja je iznad 60 m2 za dom srednje veličine.

* *

Izvan prostorije odjela treba urediti prostor koji omogućuje individualno pranje osjetljive odjeće, kao na primjer, pranje stolnjaka, kuhinjskih ručnika itd. iz zajedničkih prostora. Veličina ove praonice je 4 - 30 m2. U najmanjim domovima perilica rublja treba biti na odjelu.

10 Središnje skladište čiste posteljine

interno *

Prostor bi trebao omogućavati skladištenje dnevnog dovoza rublja.

Tablica 5. Arhitektura / servisni, tehnički i slični prostori (nastavak)

161

Prilozi

A Servisni prostori (nastavak)




PREPORUKE

11 Središnji prostor prljavog rublja

interno *

Prostor bi trebao omogućavati skladištenje uobičajenog odvoza rublja.

12 Otpad interno * * *

Ako u okviru zgrade otpad i odvoz nisu svakodnevni, prostor za organski, kuhinjski i infektivni otpad treba biti hlađen i zatvoren.

13 Prostor za preminulu osobu

interno min16m2 *

Prostor za preminulu osobu, prema pravilniku PRRS-a, sanitarni je prostor, a ne mrtvačnica. Bez obzira na navedeno, u praksi su ponegdje ti prostori dodatno i ne samo funkcionalno opremljeni, tako da se stanari mogu oprostiti s pokojnikom. Kod takvih uređenja imaju smisla minimalna povećanja prostora, izvedba hlađenog dijela, postavljanje nekoliko stolica. Dostojanstveno opraštanje od poznatih osoba posebno je važno za dementne i bolesne jer obično nemaju priliku prisustvovati ispraćaju. Lokacija prostora posebno je važna, jer osim što je za takav prostor obvezan izravan izlaz (najbolje na gospodarsko dvorište), put pored mrtvačnice cijela populacija stanara najradije izbjegava. Prostor bi trebao biti smješten izvan uobičajenoga kretanja stanara, a osoblju bi trebao biti dostupan iz servisnih ili tehničkih dijelova zgrade. Ako se to ne može izbjeći, neka bude smješten izvan prostora odjela, bez oznaka prostora, a stolarija neka bude u boji i u ravnini zida. Kada je prostor organiziran kao predvorje, ovisno o položaju u zgradi, može biti dostupan samo izvana.

privatno *

Smisao očuvanja mrtvačnica ili organiziranja predvorja u manjim jedinicama i tamo gdje je boravak organiziran u jednokrevetnim sobama, etički i ekonomski je upitan. U urbanim sredinama postoje dežurne pogrebne službe koje se mogu pobrinuti za prijevoz pokojnika ili uređenje vlastitih soba primjerenih za opraštanje i u skladu s običajima.


162

Prilozi

B Tehnički prostori Veličina tehničkih prostora uvjetovana je kapacitetom, a procijenjene su površine za dom srednje veličine. Također je važan ispravan omjer stranica i rubni položaj za strojne instalacije. Položaj i raspored prostora treba slijediti konstrukcijsku logiku zgrade. Tehnički prostori trebaju biti izvan staza stanara, a granični elementi moraju biti pravilno dimenzionirani. Pri odabiru strojne opreme treba paziti na buku koju uređaji unose u otvoreni prostor. Vrijednosti onečišćenja ne bi se trebale približavati dopuštenoj dnevnoj i noćnoj razini za područja stanovanja. Ormarići i razdjelni blokovi trebaju biti u štićenim odjelima u razini i boji zida, a oznake diskretne.




PREPORUKE

14 Grijanje i hlađenje te priprema sanitarne vode

interno * *

Toplinske pumpe obično su vanjske. U slučajevima kada je pumpa unutar ovojnice zgrade, postavljanje i održavanje zahtijeva okvirno 15 m2, drugi sustavi grijanja zauzimaju nekoliko manjih prostora. Dom također treba imati rezervni način grijanja. Uređaji distribucijske postaje, prostorije za spremanje tople vode i druge uređaje iznose cca 20 m2.

15 Ventilacija i klimatizacija interno * *

Klimatizacijski uređaji uglavnom su vanjski; ako je klimatizacijski uređaj unutar stambene površine, potrebna je veličina prostorije iznad 30 m2 ako je cijela zgrada u jednom načinu rada.

16 Elektroprostori interno * *

Prostor za glavni ormarić za napajanje, prostor za komunikacijske ormare, podne razdjelne ormariće itd. zauzimaju cca 6 m2.

17 Instalacijski ormarići, razvodne kutije, klizni blokovi, modemi i slična oprema

U štićenim odjelima ormarići trebaju biti skriveni, zaključani i zatvoreni bez kukica. Trebaju biti ugrađeni u razini zida, ugrađeni u opremu ili uzidani. Oznake trebaju biti u skladu s propisima; neka budu iznad visine očiju.

18 Unutarnji hidranti i aparati za gašenje požara

U štićenim odjelima ormarići trebaju biti zaključani i zatvoreni bez kukica. Trebaju biti ugrađeni u niše, opremu ili uzidani. Oznake trebaju biti u skladu s propisima; neka budu iznad visine očiju.

19 Koševi za smeće itd. Koševi trebaju biti izvan profila primarnih unutarnjih komunikacija. Viši koševi trebaju biti pričvršćeni, oblik i veličina se ne spominju, npr. za WC školjku.

20 Instalacijski šahtovi * *

Instalacijski šahtovi zauzimaju cca 6 m2.


163

Prilozi

A Funkcionalni, servisni dioFunkcionalni odnosno servisni dio mora biti odvojen od ulaznog prostora i terapijskog vrta. Podrazumijeva parkiralište za zaposlenike i posjetitelje te područje dostave u servisne i tehničke prostore. Servisni prostori trebaju zauzimati manje atraktivne pozicije doma, u koje stanari ne ulaze.




PREPORUKE

1 Parkirališta

javno

Potreban broj PM-a najčešće je utvrđen u općinskom prostorno planskom dokumen-tacijom. Informativni primjer prema OPN

Ljubljana.

/ /

11300 Stambene zgrade za posebne namjene (domovi za starije osobe, posjetitelje, sigurna kuća itd.) 1 PM/6 kreveta, od čega 75 % na terenu za posjetitelje*11300 Stambene zgrade za posebne namjene (za socijalno ugrožene posjetitelje, osobe; za provedbu socijalnih programa koji uključuju boravak) 1 PM/3 stana, dodatno 10 % na terenu za posjetitelje* 11222 Stambene zgrade sa stambenim prostorom za skrb (stanovi za posjetitelje u kojima se pruža skrb)** Sažeto prema ljubljanskom OPN-u.Potrebno je provesti intenzivno ozelenjivanje parkirališta.

2 Ozelenjivanje parkirališta

Treba koristiti visoka stabla s prekrivajućim krošnjama i živice kako se ne bi stvorili toplinski otoci i na taj način negativno utjecalo na životne uvjete u domu i na učinke terapijskog vrta.

3 Spremnici za komunalni otpad

Trebaju biti uklonjeni iz vidnog polja korisnika i postavljeni u zemlju ili unutar niše oblikovane u skladu s arhitektonskom slikom zgrade.

4 Instalacijski ormarići, razvodne kutije, klizni blokovi, modemi i slična oprema

Tehnička i slična oprema trebala bi po mogućnosti biti smještena izvan ulaznog dijela otvorenog prostora i terapijskog vrta. Ako to nije moguće, treba biti ugrađena u zidove i ne smije se isticati na način koji bi predstavljao prepreku korisnicima. Razvodne kutije, prekidački blokovi, modemi i slična oprema trebaju se postaviti u niše u zidu. Oznake u skladu s propisima trebaju biti iznad visine očiju.

5 Vanjski hidranti i aparati za gašenje požara

Tehnička i slična oprema trebala bi po mogućnosti biti smještena izvan ulaznog dijela otvorenog prostora i terapijskog vrta. Ako to nije moguće, treba biti ugrađena u zidove i ne smije se isticati na način koji bi korisnicima stvarao prepreku. Vanjski hidranti trebaju biti izvedeni kao podzemni. Hidranti, aparati za gašenje požara i slična oprema treba biti postavljena u nišama u zidu. Oznake, u skladu s propisima, trebaju biti iznad visine očiju.

6 Koševi za smeće itd. Koševi trebaju biti izvan profila primarnih vanjskih komunikacija. Viši koševi trebaju biti pričvršćeni, oblik i veličina se ne spominju, npr. za WC školjku.

Tablica 6. Krajobrazna arhitektura / otvoreni prostori

164

Prilozi

B Ulazni dioUlazni dio je otvorena površina polujavnoga karaktera koji povezuje parkirališta i ulaz u zgradu. Taj dio otvorenog prostora trebao bi omogućavati slobodno kretanje korisnika doma (osobe s demencijom trebaju pratitelja). Prostor bi trebao omogućavati međusobno druženje, druženje s posjetiteljima doma i razne aktivnosti u slobodno vrijeme, ako to dopušta veličina prostora.




PREPORUKE

7 Ulazni dio otvorenog prostora

javno,polujavno

Ulazni dio namijenjen je druženju posjetitelja i štićenika i otvorenog je karaktera. Treba sadržavati elemente koji omogućuju provedbu različitih aktivnosti povezanih s druženjem.

8 Prostor za sjedenje: klupe

javno,polujavno

Omogućuju druženje s rodbinom, njegovateljima ili jednostavno promatranje događaja i uključivanje u širi društveni prostor.

9 Sadnice Visoka stabla trebaju imati ulogu označavanja u prostoru. Sadnice stvaraju razinu privatnosti u širem otvorenom prostoru i trebaju omogućavati različite aktivnosti.

Tablica 6. Krajobrazna arhitektura / otvoreni prostori (nastavak)

165

Prilozi

C Terapijski vrtTerapijski vrtovi od posebnog su značenja i omogućuju provođenje terapije na otvorenom, kao što su radne terapije i terapije za opuštanje koje potiču oporavak pacijenata, očuvanje postojećih sposobnosti, nude brojne aktivnosti na otvorenom i mogućnosti za smisleno angažiranje, interakcije između skrbnika i njegovatelja te promiču bolju kvalitetu života u domovima za starije osobe.




PREPORUKE

10 Terapijski vrt

privatno

zajedničkezelenepovršine:50m2/50korisnika,+50m2/zasljedećih50korisnika

Prostori su namijenjeni za obavljanje terapijskih i drugih aktivnosti stanara doma za starije osobe. Prostor je posebno prilagođen osobama s demencijom. Površinu terapijskog vrta teže je odrediti, no mora se prilagođavati tipologiji i dodijeljenom prostoru. Količina ovisi o procjeni za to osposobljenih dizajnera, treba se temeljiti na pružanju ugodnog i kvalitetnog životnog prostora.


166

Prilozi

D Svojstva terapijskog vrta11 Kružne staze Staze u vrtovima za osobe s demencijom nikada ne smiju završavati slijepim

završetcima. Trebale bi biti kružne ili u obliku jednostavnih petlji koje vode korisnike prema zanimljivim sadržajima i vraćaju na mjesto odakle su krenuli (ulaz u zgradu doma). Korišteni materijal mora biti protuklizan i neblješteći, a također je dobro da ima sličnu nijansu kao onaj u unutarnjim prostorima, da dementne osobe ne uoče vizualne prepreke (na primjer: beton).

12 Stabla i ostale sadnice

Drveće treba biti sezonski promjenjivo i/ili imati plodove (aktivnosti kao što su berba voća, sakupljanje lišća, promatranje). Terapijski vrt trebao bi sadržavati različite sadnice, preporučljivo je koristiti biljke koje imaju senzorsku vrijednost (utječu na sva osjetila). Također je dobro koristiti biljke koje imaju plodove, privlače ptice i leptire i sezonski variraju (mnoge aktivnosti povezane s tim svojstvima). Dobro je da se biljke iste boje sade u skupinama - orijentiri u prostoru, preporučljivo je korištenje određenih biljaka koje su bile značajne za generaciju osoba s demencijom. Biljni materijal mora biti prilagođen lokalnoj klimi. Terapijski vrt ne smije sadržavati otrovne biljke i biljke s trnjem i oštrim lišćem jer ih osobe s demencijom mogu progutati ili se ozlijediti.

13 Travnjak Preporučuje se ostaviti u vrtu određeni prostor za sadnju travnjaka, što omogućava aktivnosti kao što su grupna vježba, razne igre, košnja trave, grabljenje lišća ujesen.

14 Podignute gredice Omogućuju različite aktivnosti kao što su sadnja ili sakupljanje plodova. Visina mora biti prilagođena korisnicima, kako stojećima i sjedećima, tako i korisnicima u kolicima. Dužina je proizvoljna. Trebaju biti izrađene od prirodnih materijala.

15 Prostori za sjedenje: klupe, stolice, stolovi

Preporučuje se da oprema za sjedenje bude masivna i izrađena od prirodnih materijala, s naslonima za ruke, što sprječava moguće padove i omogućuje prihvaćanje površine. Oprema se može instalirati na takav način da omogući socijalizaciju ili povlačenje u osamu.

16 Sprave za vježbanje Aktivnosti u vrtu također se mogu obavljati na za to prilagođenim spravama (sprave za rastezanje, sprave za refleksoterapiju). Jednostavne, prirodno oblikovane sprave su u pravilu jeftinija, učinkovitija i za korisnika prikladnija zamjena za skupocjene, kataloški naručene sprave.

17 Ograda Ograde sprječavaju neželjene izlaske osoba s demencijom. Dobro je da su pokrivene penjačicama ili živicom kako se osobe s demencijom ne bi osjećale zarobljeno. Moraju biti visoke najmanje 1,8 m, a u njihovoj neposrednoj blizini ne smije biti elemenata koji bi omogućili penjanje preko ograde (drveće, stolice).

18 Pergole Pergole čine vezu zgrade s vrtom i pozivaju štićenike na posjećivanje vrta. Omogućuju lakši ulazak u prostor. Pergole koje su u vrtu stvaraju prostor za socijalizaciju. Preporučljivo je da su obrasle penjačicama.

19 Niski predmeti Ako u sobi ima niskih predmeta, kao što su biljke lončanice i slično, potrebno ih je postaviti uza zid jer predstavljaju opasnost za pad.

20 Signalizacija Pojedinačni elementi, kao što su kućice za ptice (i drugi elementi, ovisno o generaciji osoba s demencijom), pomažu osobama s demencijom u orijentaciji u prostoru i imaju funkciju orijentira.


167

Zaglavlje

I Izvori

168

CajnkoA.2015.Kakoselotitizmanjšanjabremenademencezaposameznika,družino.Ljubljana,Nacionalniinštitutzajavnozdravje,MinistrstvozazdravjeRS,Ministrstvozadelo,družino,socialnezadeveinenakemožnosti:24str.

Fleming,R.,andBennett,K.2017.EnvironmentalAssessmentTool-HigherCare(EAT-HC)–Handbook:DesigningForPeopleWithDementia,Resource4,SuiteofEnvironmentalDesignResources.Theseprinciplesareanextensionofworkfirstpublishedin1987[Fleming,R.andJ.Bowles,Unitsfortheconfusedanddisturbedelderly:Development,Design,ProgrammingandEvaluation.AustralianJournalonAgeing,19876(4):p.25-28.andcontinuedin2003[Fleming,R.,I.Forbes,andK.Bennett,Adaptingthewardforpeoplewithdementia.Sydney,NSWDepartmentofHealth.

Fleming,R.,Bennet,K.2013.EnhancingtheHealingEnvironment(EHE)-EnvironmentalAssessmentTool.UniversityofWollongong,Australia.

Fleming,R.,Bennett,K.2003.TheDementiaEnablingEnvironmentPrinciples.UniversityofWollongong,Australia.

Popis izvoraAdamsC.G.,BowesA.,DawsonA.,McCabeL.

2017.GoodPracticeinDesignforDementiaandSightLoss.UniversityofStirling,Australiahttp://pocklington-trust.org.uk/wp-content/uploads/2016/02/Good-practice-in-the-design-of-homes-and-living-spaces.pdf(15.7.2017).

Agenda.http://www.australianageingagenda.com.au/2016/03/02/38444/(20.Jul.2017.).

AlbrehtA.,KrištofP.,PučnikA.,BeraA.,ŽibernaF.2010.Prostorzavse:Priročnikzanačrtovanjebrezovirvzunanjemjavnemprostoru.Maribor,MestnaobčinaMaribor:67str.

AlbrehtA.,ZapušekČerneA.,KrištofP.,ČerneD.2016.Zbelopalicopomestu:Priročnikzanačrtovanjetalnegataktilnegavodilnegasistema.Ljubljana,ZavodDOSTOP:100str.

AltmanI.,1975.Environmentandsocialbehavior:Personalspace,privacy,crowdingandterritory.Monterey,USA:str.49-57.

BurtonJ.,FlemingR.,FayR.,BeattieE.,HornerCurtinB.,KiddB.,BennettK.,CochraneG.,QuirkeT.2015.DementiaEnablingEnvironment.Perth,Alzheimer‘sWA.http://www.enablingenvironments.com.au/about.html(30.10.2017.).

169

Izvori

GrahamCochraneT.2010.GardensthatCare:PlanningOutdoorEnvironmentsforPeoplewithDementia.Glenside.Alzheimer‘sAustraliaSAInc.https://www.dementia.com.au/getattachment/141a91df-fc22-46ba-85d6-310c3e5ee12f/Gardens-that-Care.aspx(20.7.2017.).

GrdišaR.2010.Priročnikzanačrtovanjesodobnihoblikbivanjastarihljudi.UniverzavLjubljani,Fakultetazaarhitekturo,Katedrazaurbanizem:166str.

HladnikŽ.2017.Celostnozdravje:Strokovnaobravnavaposameznika.Ljubljana,HladnikŽ.http://celostnozdravje.si/?page_id=63(10.11.2017.).

ImperlF.2012.Kakovostoskrbestarejših–Izzivzaprihodnost.Logatec,Seniorprojektd.o.o.:176str.

JurkasK.,ČeligojT.,KandusA.,KandusB.2017.Primerorganizacijevarovanihoddelkovznotrajdomazastarejše,priredbanaprimeruDUBrda.Stolp,Kombinat.

JurkasK.,KandusA.2017.Primerorganizacijevarovanihoddelkovznotrajdomazastarejše,priredbanaprimeruDSVipava.Stolp.

JurkasK.,KoradinN.,2017.Primerpritličnegadomaveč-gospodinjskiskupnosti.Stolp.

JurkasK.,KorenB.,MatjašecD.,FlorjancN.,PečanP.2017.DomzabivanjenaRegentovivLjubljani.Naročniknatečaja:DomupokojencevCenter,Ljubljana:priznanje.

JurkasK.,KrištofT.2017.Primerorganizacijevarovanihoddelkovznotrajdomazastarejše,priredbanaprimeruDSSlovenskaBistrica.Stolp,StudioKrištof.

JurkasK.,KrištofT.,MatjašecD.,PečanP.2017.Prikazfunkcionalnezasnoveodprtegaprostoraprimeraatrijskezasnoveodprtegaprostoraznavezavonaarhitekturo.Stolp,StudioKrištof,fotografije:M.Kambič.

Keast,J.2017.Top10designprinciplesfordementia-friendlyenvironments,AustralianAgeing

MaceN.,RabinsP.2012.The36-HourDay:AFamilyGuidetoCaringforPeopleWhoHaveAlzheimer‘sDisease,RelatedDementias,andMemoryLoss.Baltimore,USA.

Marcus,C.C.,BarnesM.1999.HealingGardens:TherapeuticBenefitsandDesignRecommendations.NewYork,JohnWiley&sons,inc.:611str.

Marcus,C.C.,SachsN.A.2014.TherapeuticLandscapes:AnEvidence-BasedApproachtoDesigningHealingGardensandRestorativeOutdoorSpaces.NewYork,JohnWiley&sons,inc.:326str.

Mimica,N.idr.2015.HrvatskastrategijaborbeprotivAlzheimerovebolestiidrugihdemencija,Medix,Zagreb:str111-118.

O’BrienD.,FlemingR.,PetrovichT.,DietzB.,vanHoofJ.,MarquardtG.,DemirisG.2014.AgedCare:Evidence-basedstrategiesforthedesignofaged-careenvironments,EvidenceBasedDesign,Journal1,Kensington,Australia:str.1-38.

PeopleWithDementia:AReviewoftheEmpiricalResearch.TheGerontologist,40/4:397–416.

Pravilnikokadrovskih,tehničnihinprostorskihpogojihzaizvajanjenalognapodročjuduševnegazdravjazaizvajalceinstitucionalnegavarstvatercentrezasocialnodeloteropostopkunjihoveverifikacije.2009.Ur.l.RS,št.97/09,84/12in85/14.

Pravilnikominimalnihtehničnihzahtevahzaizvajalcesocialnovarstvenihstoritev.2006.Ur.l.RS,št.67/06.

Pravilnikominimalnimuvjetimazapružanjesocijalnihusluga–Narodnenovinebr.40/2014

170

Izvori

Pravilnikostandardihinnormativihsocialnovarstvenihstoritev.2010.Ur.l.RS,št.45/10,28/11,104/11,111/13in102/15.

RayS.,DavidsonS.2014.DementiaandCognitiveDeclineEvidenceReview.London,AgeUK:39str.

Resolucijaonacionalnemprogramusocialnegavarstvazaobdobje2013–2020.2013.Ur.l.RS,št.39/13.

SempikJ.,AldridgeJ.Becker.2003.Socialandtherapeutichorticulture:Evidenceandmessagesfromresearch.ThriveinassociationwithTheCentreforChildandFamilyResearch,LoughboroughUniversity.https://www.thrive.org.uk/Files/Documents/8%20-%20Dementia%202012.pdf(21.6.2017.).

SendiR.,BizjakI.,GoršičN.,KeblerB.,MujkićS.,TomincB.2015.Priročnikodostopnostiobjektovvjavnirabi.Ljubljana,UrbanističniinštitutRepublikeSlovenije:60str.

SISTISOFDIS21542.2012.Buildingconstruction–Accessibilityandusabilityofthebuiltenvironment:153str.

StrategijaobvladovanjademencevSlovenijidoleta2020.2016.PetričD.,KogojA.,PirtošekZ.,FlisarD.,ZupanB.,CvetkoT.,GenorioB.,LukičZlobecŠ.,RomihJ.KlančarD.,ŠtrukeljB.K.(ur.).Ljubljana,MinistrstvozazdravjeRS:37str.

TheKing’sFund.2014.Isyourhealthcentredementiafriendly?https://www.kingsfund.org.uk/sites/files/kf/field/field_pdf/is-your-care-home-dementia-friendly-ehe-tool-kingsfund-mar13.pdf.(20.6.2017.).

TimlinG,RysenbryN.2010.DesignforDementia,London,RoyalCollegeofArt:66str.

TrčekM.2016.Spodbudnadomskaokoljainnjihovvplivnakakovostživljenjastarostnikov.Magistrskanaloga.FakultetazazdravstvoJesenice:115str.

WhearR.ThompsonCoonJ.,BethelA.,AbbottR.,SteinK.GarsideR.2014.WhatIstheImpactofUsingOutdoorSpacesSuchasGardensonthePhysicalandMentalWell-BeingofThoseWithDementia?ASystematicReviewofQuantitativeandQualitativeEvidence.JAMDA,15:697-705.

WHO.2017.Dementia:Factsheet.WorldHealthOrganisation.http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs362/en/(21.10.2017.).

Zakonoduševnemzdravju.2008.Ur.l.RS,št.77/08in46/15.

ZakonosocijalnojskrbiRepublikeHrvatske–Narodnenovinebr.157/13,152/14,99/15.52/16,16/17,130/17.

OvajPriručnikrealiziranjeusklopuprojektaPoboljšanje kakvoće života osoba s demencijom u prekograničnom području – Demenca aCROsSLOkojisufinancira

EFRRuokviruProgramasuradnjeINTERREGV-ASlovenija-Hrvatskazaprogramskorazdoblje2014.–2020.

demenca.eufacebook.com/DEMENCAaCROsSLO

Partneriprojekta

DEMENCA aCROsSLOPoboljšanje kakvoće života osoba s demencijom u prekograničnom području