IHS19. VI. 2002.

BROJ

334

2

SADRÆAJUVODNIK UREDNIKA

Presedan u odluËivanjuSabora

UU pprrootteekklliihh ddvvaannaaeesstt ggooddiinnaa ddeemmookkrraattsskkoogg HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa nnaavviikkllii ssmmoonnaa ttoo ddaa zzaakkoonnsskkii pprriijjeeddlloozzii uuppuuÊÊeennii iizz VVllaaddee RRHH rreeddoovviittoo vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaapprroollaazzee uu SSaabboorruu.. OOdd aammaannddmmaannaa ooppoorrbbee tteekk iizznniimmnnoo bbii ppoonneekkii pprrooππaaoo ii ttaakkoojjee ttoo bbiilloo uu ddoobbaa rraanniijjee ppoolliittiiËËkkee pprreevvllaassttii HHDDZZ--aa,, aa ii ssaaddaa uu rraazzddoobblljjuuvvllaaddaavviinnee kkooaalliicciijjee..

SSttooggaa jjee iizznneennaaeennjjee,, ppaa ii uuzznneemmiirreennoosstt uu rreeddoovviimmaa nnaajjjjaaËËee ppaarrllaammeennttaarrnneessttrraannkkee,, iizzaazzvvaalloo oonnoo ππttoo ssee ddooggooddiilloo 1133.. lliippnnjjaa 22000022.. kkaadd ppoottrreebbnnuu vveeÊÊiinnuuggllaassoovvaa nniijjee ddoobbiioo pprriijjeeddlloogg oo iizzmmjjeennii ii ddooppuunnii ZZaakkoonnaa oo oottoocciimmaa kkoojjiimm ssee,, ppoohhiittnnoomm ppoossttuuppkkuu,, ttrreebbaalloo uuvveessttii ppllaaÊÊaannjjee mmoossttaarriinnee nnaa KKrrËËkkoomm mmoossttuu zzaapprraavvnnee oossoobbee.. ZZaa ttaakkvvoo rrjjeeππeennjjee ggllaassoovvaallii ssuu ssaammoo zzaassttuuppnniiccii SSDDPP--aa,, ddookk ssuussee oossttaallee ssttrraannkkee,, pprriippaaddnniiccee kkooaalliicciijjee,, pprriikklloonniillee nneeggaattiivvnnoomm ggllaassoovvaannjjuuooppoorrbbee..

ZZnnaaËËii llii ttoo ddooiissttaa nnoovvuu kkrriizzuu uu ooddnnoossiimmaa vvllaaddaajjuuÊÊiihh kkooaalliicciijjsskkiihh ssttrraannaakkaa??RRaaddii llii ssee oo ddvvaaddeesseettaakk mmiilliijjuunnaa kkuunnaa ππttoo ddoovvooddii ddoo rreebbaallaannssaa pprroorraaËËuunnaa iilliitteekk oo nneekkoolliikkoo mmiilliijjuunnaa kkoolliikkoo ÊÊee iizzoossttaattii iizz pprroorraaËËuunnaa?? NNee rraaddii llii ssee tteekk oottoommee ddaa jjee pprriijjee rraasspprraavvee uu VVllaaddii iizzoossttaaoo ddooggoovvoorr kkooaalliicciijjee ii ddaa ssee nniijjee ddooddaattnnoooocciijjeenniillaa oossnnoovvaannoosstt pprreeddllooææeennoogg zzaakkoonnsskkoogg rrjjeeππeennjjaa??

AAkkoo ssee zzaaiissttaa ddooggooddiilloo oovvoo ppoosslljjeeddnnjjee ttaaddaa jjee oovvaajj ssaabboorrsskkii ddooggaaaajj nneeππttooppoossvvee nnoorrmmaallnnoo ii pprriimmjjeerreennoo ppaarrllaammeennttaarrnnoojj pprraakkssii.. SSaabboorr nniijjee mmjjeessttoommeehhaanniiËËkkoogg ddoonnooππeennjjaa ooddlluukkaa jjeerr,, pprreemmaa sslloovvuu UUssttaavvaa,, ææiivviimmoo uuppaarrllaammeennttaarrnnoojj ddeemmookkrraacciijjii uu kkoojjoojj HHrrvvaattsskkii ssaabboorr iimmaa ii nnaaddzzoorrnnuu uulloogguunnaadd rraaddoomm VVllaaddee..

ÆÆ..SS..

- Uvodnik urednika

- Prijedlog zakona oizmjenama i dopunamaZakona o sigurnostiprometa na cestama

- Prijedlog zakona odoprinosima za obveznaosiguranja; Prijedlogzakona o izmjenama idopunama Zakona o porezuna dohodak; Prijedlogzakona o izmjenama idopunama Zakona omirovinskom osiguranju;Prijedlog zakona oizmjenama i dopunamaZakona o zdravstvenomosiguranju

- Prijedlog zakona o zaπtitiosobnih podataka

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona opotvrivanju Ugovoraizmeu Vlade RepublikeHrvatske i VladeRumunjske o readmisijivlastitih dræavljana istranaca

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona o dopuniZakona o javnim cestama

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona o zabranigenetski modificiranihorganizama i proizvoda

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona opotvrivanju Protokola obioloπkoj sigurnosti,Kartagenski protokol uzKonvenciju o bioloπkojraznolikosti

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunamaZakona o kaznenompostupku

- Godiπnje izvjeπÊe o provedbiplana razminiranja iutroπenim sredstvima za2001. godinu

strana

2

3

19

34

40

40

43

48

51

66

IHS19. VI. 2002.

SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA

BROJ

334

3

PRIKAZ RADA:

- 22. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA ODRÆANE 15, 16, 17, 22, 23, 24, 28. I 29. SVIBNJA 2002.

NNaakkoonn ooppsseeæænnee rraasspprraavvee SSaabboorr jjee,,vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa pprriihhvvaattiioo uu pprrvvoommËËiittaannjjuu pprreeddllooææeennii zzaakkoonnsskkii tteekksstt iizzaadduuææiioo VVllaadduu ddaa ddoo rraasspprraavvee ooKKoonnaaËËnnoomm pprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa pprriipprree--mmii ii ddoossttaavvii iizzmmjjeennee ii ddrruuggiihh zzaakkoonnaaoo kkoojjiimmaa oovviissii ssiigguurrnnoosstt pprroommeettaa nnaacceessttaammaa.. JJeeddnnaakkoo jjuu jjee ttaakkoo zzaadduuææiiooddaa rraazzmmoottrrii mmoogguuÊÊnnoosstt ddaa HHrrvvaattsskkiissaavvjjeett zzaa ssiigguurrnnoosstt pprroommeettaa nnaacceessttaammaa bbuuddee ppoodd iizzrraavvnnoomm nnjjeennoommnnaaddlleeæænnooππÊÊuu ii ddaa vvooddii ssvvee aakkttiivvnnoossttiivveezzaannee uuzz ssiigguurrnnoosstt cceessttoovvnnooggpprroommeettaa..

UU rraasspprraavvii jjee iissttaakknnuuttoo ddaa pprroobblleemmiiuu pprroommeettuu nneeÊÊee bbiittii uukklloonnjjeennii aakkoo sseeuu zzaakkoonn uuggrraaddee vveelliikkii iizznnoossii nnoovvËËaanniihhkkaazznnii zzaa ooddrreeeennee pprreekkrrππaajjee,, nneeggoo ddaapprrii rrjjeeππaavvaannjjuu pprroobblleemmaa uu cceessttoovvnnoommpprroommeettuu ttrreebbaa uuvvaaææiittii ssvvee oonnee ËËiimm--bbeenniikkee oo kkoojjiimmaa oovviissii ssiigguurrnnoossttpprroommeettaa nnaa cceessttaammaa..

PPoosseebbnnoo jjee vveeÊÊiinnaa uu rraasspprraavvii uukkaa--zzaallaa nnaa pprroobblleemmee kkoojjee nnaa cceessttaammaassttvvaarraajjuu,, ppoo ddoobbii,, mmllaaddii vvoozzaaËËii ttee ssuupprriittoomm pprreeddllaaggaallii pprreevveennttiivvnnee mmjjeerree,,pprrii ËËeemmuu ssuu nnaajjËËeeππÊÊee ssppoommiinnjjaallii kkaaootteemmeelljjnnii rraazzlloogg kkoojjii ddoovvooddii ddoo ppooggiibbiijjeennaa cceessttaammaa -- nneepprriillaaggooeennuu bbrrzziinnuu,,nneeiisskkuussttvvoo ii aallkkoohhooll..

BBuudduuÊÊii ddaa jjee uu rraasspprraavvii bbiilloopprriimmjjeeddbbii nnaa pprreeddllooææeennaa rrjjeeππeennjjaa,, tteeppoossttaavvlljjeennoo ppiittaannjjee uussttaavvnnoossttii nneekkiihhoodd nnjjiihh,, pprreeddllaaggaatteelljjuu jjee uuppuuÊÊeennpprriijjeeddlloogg ddaa iihh ddoo ddrruuggoogg ËËiittaannjjaarraazzmmoottrrii,, ππttoo jjee nnjjeeggoovv pprreeddssttaavvnniikkoossoobbnnoo oobbeeÊÊaaoo ii nnaa nnjjiimmaa iisskkrreennoozzaahhvvaalliioo..

O PRIJEDLOGU

Predloæeni zakonski tekst uvodno jeobrazloæio predstavnik predlagatelja,Vlade Republike Hrvatske i zamjenik

ministra unutarnjih poslova JJoossiippVVrreesskk. On je uvodno ocijenio da seradi o zakonskom prijedlogu koji je ujavnosti potaknuo brojne analize istavove. Nakon πto je ocijenila stanjeu prometu, Vlada je odluËila pristupitiizmjenama zakonskog teksta i uputitiih Hrvatskom saboru. Analize uka-zuju da do stradanja na cestamadolazi zbog nekoliko temeljnih razlo-ga. Upozorio je zatim da je prevelikabrzina vozaËa razlogom Ëak 32%nesreÊa. Osim toga, Ëeste su nezgodezbog nepoπtivanja prednosti, nepro-pisnog pretjecanja, te zbognepropisnog obilaæenja i voænjeunazad. BuduÊi da u meuvremenunije donesen Zakon o prekrπajima,pribjeglo se ovim izmjenama, ocje-njujuÊi da Êe se stroæim kaznamapopraviti stanje. Ukazao je da Êepaæljivo sasluπati sve primjedbezastupnika i radnih tijela gdje su seveÊ fokusirale odreene primjedbekoje se odnose na pitanja ustavnosti,te ponuditi kvalitetniji prijedlogzakona za drugo Ëitanje. Ocijenio jeda kazna treba biti individualizirana,odnosno treba voditi raËuna oprimanjima svake pojedine osobe kojase kaænjava zbog prekrπaja. Bit Êerazmotrena i prisutnost mentora,odnosno osobe koja posjedujeodreeni vozaËki staæ, buduÊi da sveanalize ukazuju na znaËajan postotakmlaih vozaËa kod prometnih nesreÊai prekrπaja.

Usprkos poveÊanim kaznama,situacija se neÊe naglo promijeniti,ocijenio je zamjenik ministra. Potre-bno je da se u slijedeÊim godinamaizmijene i brojni drugi uvjeti kojitvore sigurnost u prometu. ZakljuËioje da ipak oËekuje odreena pobolj-πanja koja bi mogla uslijediti nakoniznoπenja svih primjedbi i prijedloga,

jer se svakako moraju poduzetiodreene preventivne mjere kako bi sesmanjio broj nesreÊa u prometu.

RADNA TIJELA

Raspravu o ovom zakonskomprijedlogu, uz matiËni OOddbboorr zzaappoommoorrssttvvoo,, pprroommeett ii vveezzee su proveli iOdbor za zakonodavstvo, Odbor zaunutarnju politiku i nacionalnusigurnost te Odbor za obitelj, mladeæ iπport. Njihova stajaliπta opπirno su napoËetku rasprave iznijeli izvjestiteljipa Ëitatelje upuÊujemo na taj odjeljak.

RASPRAVA

I prometnice se moraju bolje

odræavati

Zastupnik dr.sc. JJuurree RRaaddiiÊÊ ((HHDDZZ))govorio je u ime Odbora za pomorstvo,promet i veze. U raspravi koja sevodila na Odboru, sagledani su sviËinitelji o kojima ovisi sigurnost uprometu; vozaË, prometnica i motornovozilo. Ocijenjeno je da sve elementetreba ravnopravno tretirati, kako bi se

znaËajnije smanjio postotak nesreÊa ucestovnom prometu. Predloæenizakonski tekst stavio je, meutim,naglasak na vozaËa, a zanemariopotrebu o uvoenju preciznije ipotpunije horizontalne i vertikalne

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA

CESTAMA

Stroæim odredbama do sigurnijeg

prometa

Vaæno je sagledati i uvaæiti sveËimbenike o kojima ovisisigurnost na cestama; vozaËe,prometnice i motorna vozila.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

signalizacije na veÊini prometnica.Viπe Ëlanova Odbora kritiËki jeocijenilo predloæeno rjeπenje ouvoenju mentorstva starijeg vozaËa.U dijelu teksta gdje se govori oobavljanju tehniËkog pregleda vozila,pojedina rjeπenja se nepotrebnobirokratiziraju. Ovu javnu oblast,upozorili su Ëlanovi Odbora, potrebnoje rijeπiti tako da se zadræi vaæeÊerjeπenje iz postojeÊeg Zakona.Takoer je istaknuto da drastiËnekazne za poËinitelje prometnihprekrπaja nisu u suglasju s razinomstandarda u Hrvatskoj, pa je potrebnopreispitati pojedina rjeπenja.

Odbor je jednoglasno predloæioSaboru donoπenje zakljuËaka kojim seprihvaÊa Prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona osigurnosti prometa na cestama. Sveprimjedbe i prijedlozi koji su izraæeniu raspravi, upuÊuju se predlagateljuda ih uzme u obzir prilikom izradeKonaËnog prijedloga. Osim toga,nastavio je zastupnik dr. RadiÊ,zaduæuje se Vlada Republike Hrvatskeda; do rasprave o KonaËnomprijedlogu zakona dostavi izmjene idrugih zakona o kojima ovisisigurnost prometa na cestama.Ujedno je predloæeno Vladi da razmo-tri moguÊnost kojom bi Hrvatskisavjet za sigurnost prometa nacestama bio pod njenom izravnomnadleænoπÊu, te da ujedno vodi sveaktivnosti koje su vezane uz sigurnostcestovnog prometa.

U ime Odbora za zakonodavstvo iOdbora za Ustav, Poslovnik i politiËkisustav, govorio je predsjednik Odboraza zakonodavstvo, zastupnik JJoossiippLLeekkoo. On je izvijestio zastupnike onaglascima koji su se Ëuli nazajedniËkoj sjednici Odbora. Ukazanoje na potrebu pojedinih izmjena, a biloje rijeËi i o tome da su neprilagoenabrzina, neiskustvo i alkohol, Ëestimrazlogom prometnih nesreÊa. Uraspravi je ukazano na potrebu uskla-ivanja predloæenih propisa skonvencijama i odredbama Europskeunije i njihovu neusklaenost sodredbama Ustava Republike Hrvat-ske, kao i na nomotehniËkunedoreËenost predloæenog zakonskogteksta. Analiza i usklaivanje spropisima EU iz podruËja cestovnogprometa, trebalo bi se uzeti u obzir ibiti jedan od preduvjeta prilikomizrade KonaËnog prijedloga zakona.

Pojedine odredbe predloæenogzakonskog teksta, Ëine se suprotnimaUstavu Republike Hrvatske, pa je ovapitanja potrebno rijeπiti na drugaËiji

naËin. Odredba o privremenomuskraÊivanju pojedinih isprava ilidozvola dok se ne plati novËanakazna, suprotna je Ëlanku 32., stavku3. Ustava Republike Hrvatske,upozorio je zastupnik Leko. Pravokretanja moguÊe je iznimnoograniËiti ukoliko to zahtijevajurazlozi zbog zaπtite pravnog poretka,zdravlja, prava i slobode drugihosoba, ali ne propisom ministra, negosamo zakonom. NaËelo efikasnostikojemu se teæilo ovom odredbom, uizravnoj je suprotnosti s naËelomzakonitosti. U raspravi je naglaπena ipotreba preispitivanja oko dodjelejavnih ovlasti struËnim orga-nizacijama. Postavljeno je i pitanjeoko prijenosa pojedinih ovlasti najedinice lokalne samouprave. Upo-zoreno je da bi im onda istovremenotrebalo prenijeti i ovlasti provoenjaprekrπajnog postupka u prvomstupnju, πto bi znaËilo dodatnuizmjenu pozitivnih zakonskih pro-pisa.

Iz ustavno - pravnih razloga,neprihvatljiva je i odredba kojom sepredlaæe da ministar za javne radove,obnovu i graditeljstvo, propisujeizgled odore opÊinske i gradske sluæbeza naplatu kazni. Potrebno jepreispitati i πiroko postavljeno diskre-cijsko pravo oko donoπenja ocjene dali je prekrπaj poËinjen, te da se bezposebnog obrazloæenja naplaÊujekazna i kaænjava poËinitelj.

Osim toga, nastavio je zastupnikLeko, potrebno je utvrditi razgra-niËenje prometne nezgode kako bi seispravno utvrdila visina poËinjeneπtete. Bilo je govora i o prijedlozimadrastiËnog poveÊanja novËanih kazni,uvoenja zatvorske kazne, te zaπtitnihmjera privremene zabrane upra-vljanja motornim vozilom. Osim πto jeupitno s ekonomskog stajaliπta,istaknuto je da su pojedine predloæenekazne u koliziji i s pozitivnimkaznenim propisima. Ukazano je i napotrebu da se preispitaju i uvaæeodreene primjedbe struËne i nomo-tehniËke naravi.

Vaæno je obaviti i usklaivanje smeunarodnim zakonodavstvom i

odredbama koje su vezane uz pojedineinstitute poput: dobne granice vozaËa,okolnosti stjecanja vozaËke dozvole,naËin propagiranja prometne kulturei institut probne vozaËke dozvole.

Nakon obavljene rasprave, odborisu veÊinom glasova predloæili Hrvat-skom saboru donoπenje zakljuËkakojim se prihvaÊa predloæeni zakon-ski tekst, a sve primjedbe, prijedlozi imiπljenja upuÊuju predlagatelju da ihuzme u obzir prigodom izradeKonaËnog prijedloga zakona.

ZabrinjavajuÊi trendovi porasta

nesreÊa

Zatim je u ime Odbora za unutarnjupolitiku i nacionalnu sigurnostgovorio potpredsjednik Odbora izastupnik, IIvvaann NNiinniiÊÊ. On je uvodnoistaknuo, da je veÊina Ëlanova Odborau raspravi izrazila podrπku pred-loæenim izmjenama i dopunamaZakona. Ukazano je meutim i nazabrinjavajuÊe trendove porastaprometnih nesreÊa i broja poginulihosoba. Postoji saznanje da su zaovakve tragiËne rezultate krivi i drugiËimbenici, poput loπih prometnica, tenedovoljne obuËenosti mladih vozaËa.Ukazano je da nije dovoljno prom-ijeniti pojedine propise, veÊ trebateæiti i izradi potpuno novog isveobuhvatnog Zakona o sigurnostiprometa na cestama. Ukazano je dasame represivne mjere neÊe donijetibolje rezultate, ukoliko izostanupravodobni potezi oko preventivnog iodgojnog djelovanja na sudionike uprometu. Potrebno je bolje odræavati ikolnike na onim dionicama gdje suuËestale nezgode, a prigovoreno je ina prijedlogu da ministar moæeuskratiti osobne dokumente dok pre-krπitelj ne uplati prometnu kaznu.

VeÊina sudionika u raspravi jeocijenila da se predloæene kazne tre-baju preispitati i selektivnijerazraditi, te omoguÊiti i popust usluËaju pravodobnog plaÊanja. Pre-krπitelji se ujedno trebaju upuÊivatina pohaanje odgovarajuÊih teËajeva,Ëiji je sadræaj vezan uz unapreenjeprometne kulture. VozaËi bi se ujednotrebali osposobiti za pruæanje kva-litetne prve pomoÊi, jer je ocijenjenoda bi se time smanjila stopa smrtnosti.Treba uvesti stroæe kazne za vozaËekoji imaju veliki broj teπkihprekrπaja, napomenuli su ujednoËlanovi Odbora. Takvim osobamavozaËka dozvola trebala bi bitinedostupna, dok bi trebalo smanjiti

BROJ

334

4

Potrebno je preispitatipojedina rjeπenja kojima sepredlaæe dodjela ovlastijedinicama lokalne uprave isamouprave oko kaænjavanjaprekrπitelja u prometu.

IHS19. VI. 2002.

SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA

drakonske kazne predviene zapogreπno parkiranje, vozaËe koji suzaboravili dozvolu ili se voze bezpropisanih optiËkih pomagala.Pojedini zastupnici su u raspraviukazali da bi visoke kazne moglestimulirati i pojavu korupcije i mita.

Nakon rasprave, Odbor je veÊinomglasova odluËio Hrvatskom saborupredloæiti donoπenje zakljuËka kojimse prihvaÊa Prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona osigurnosti na cestama. Sva miπljenja,prijedlozi i primjedbe proizaπle izrasprave, upuÊuju se predlagatelju daih uzme u obzir prilikom izradeKonaËnog prijedloga zakona.

U ime Odbora za obitelj, mladeæ iπport, govorio je Ëlan Odbora izastupnik KKrruunnoossllaavv GGaaππppaarriiÊÊ ((HHDDZZ))..Pojasnio je da je Odbor odluËioraspraviti predloæeni zakonski tekst,zbog Ëinjenice da mladi vozaËi uvisokom postotku sudjeluju u svimoblicima prometnih nesreÊa. Uposljednjih nekoliko godina regi-strirani negativni trendovi nepokazuju znakove poboljπanja, a istasituacija je i s brojem alkoholiziranihvozaËa u prometu.

U raspravi je ukazano na prevelikurestriktivnost odredbi prema mladimosobama, premda i pojedine dosa-daπnje kazne od 50 ili 100 kuna nisubeznaËajne u postojeÊoj gospodarskojsituaciji. S druge strane, ukazano jeda se pojedini propisi nisu konzi-stentno provodili, pa je i to razlogompogorπanja situacije. Pojedine odredbenisu precizne i moguÊe ih je razliËitointerpretirati, upozorio je zastupnikGaπpariÊ. Zatim je ukazao da suËlanovi Odbora bezrezervno poduprliodredbe koje predviaju obveznuvoænju upaljenim svjetlima i danju,kao i zabranu koriπtenja mobitelatijekom voænje. Zauzeto je i stajaliπte

o potrebi poveÊanja kvalitete rada uauto-πkolama, jer oπtriji kriterijimogu biti primjereniji od mjerakojima se izdaju privremene dozvole iuvodi kategorija mentora. Naglaπenoje da bi evidentirane alkoholiËaretrebalo prvenstveno lijeËiti, a nezatvarati. Na kraju rasprave ukazanoje i na loπu prometnu signalizaciju islabo odræavanje prometnica, pa je

predloæeno da se i ovi problemi poËnuotklanjati.

Nakon provedene rasprave, Odborje veÊinom glasova odluËio Saborupredloæiti prihvaÊanje predloæenogzakonskog teksta, a sve primjedbe iprijedloge uputio predlagatelju kakobi ih imao u vidu prigodom izradeKonaËnog prijedloga zakona.

Obuzdati nepotrebnu represiju i

kaænjavanje

Zatim su govorili predsjednici ipredstavnici klubova parlamentarnihstranaka, a prvi je rijeË dobio zastu-pnik dr.sc. MMaattee GGrraanniiÊÊ. GovoreÊi uime Kluba zastupnika DC-a upozorioje da predloæeni zakonski tekst nenudi puno viπe od poveÊanja policijskerepresije i micanja problema oddræave. KritiËki se osvrnuo namoguÊnost da tijela lokalne uprave isamouprave ureuju regulacijuprometa, nadzor i premjeπtanje nepro-pisno parkiranih vozila na podruËjuopÊine ili grada. Ova bi odredba mogladonijeti probleme osobito uturistiËkim centrima, upozorio jezastupnik GraniÊ, i ocijenio da bitakve loπe posljedice trebalo svakakoizbjeÊi. SliËne nedoreËenosti pronaπaoje i u odredbama kojima se predlaæeda inspektori cestovnog prometanadziru ukupno trajanje upravljanjavozila, a upozorio je da svakako trebai zakonom utvrditi odgovornost zapostojeÊe stanje prometnica. Ujedno jepotrebno i preciznije utvrditi odgo-vornost sudionika, prilikom prometnenezgode, jer pojedina rjeπenjaukazuju na nemar dræave. Predloæenje zapravo povratak staroj praksi,prema kojoj se prometne nesreÊe smanjom materijalnom πtetom nemoraju prijavljivati policiji, nego serazmijene podaci i dogovori naknadaπtete. Ovakvim se prijedlozimavjerojatno æeli statistiËki umanjitibroj nezgoda, te izbjeÊi odgovornostprilikom utvrivanja okolnostinesreÊe. Istovremeno se, meutim,predlaæe snimanje pozicije pogreπnoparkiranog automobila, jer se timeosigurava naplata 400-500 kunakazne, pa se istovremeno nastojiosigurati neoboriv dokaz.

Potvrdio je statistiËke podatke kojiukazuju na veliki postotak mladihvozaËa kod prometnih nesreÊa, aliupozorio da ne postoje analize, zaπtose to dogaa? U nedostatku struËnihargumenata, Vlada se odluËila zarepresivan pritisak na mlade vozaËe.

Smatra da bi trebalo propisati ËvrπÊinadzor u auto - πkolama koje suoptereÊene komercijalnim aspektimavlastitog rada. I on se kritiËkimrijeËima osvrnuo na predloæenumoguÊnost kojom bi se privremenooduzimala privatna imovina, odnosnoautomobili vozaËa koji nisu platilikaznu. Nisu mu prihvatljivi niprijedlozi kojima se kani dati veÊeovlasti ministru unutarnjih poslovaza nova ograniËenja ljudskih prava i

sloboda, odnosno uskrata odreenedokumentacije i isprava. Graaniimaju pravo na reguliranje svojihgraanskih prava i na dokumente,upozorio je zastupnik, bez obzira napoËinjeno kazneno djelo. Zatim jeupozorio na velike raspone novËanihkazni, odnosno neprihvatljivu visinui poskupljenja. Ocijenio je da bi sesigurnost prometa poveÊala ukolikobi se rigoroznije kaænjavali oniprekrπaji koji su najËeπÊim uzrokomprometnih nesreÊa. S obzirom naniska prosjeËna primanja i loπ æivotnistandard, predloæene se kazne neÊemoÊi naplatiti na licu mjesta πto bimoglo dovesti do dodatnog zaguπenjarada sudskih tijela. Podræao jenamjeru da se opÊa sigurnost svihsudionika u prometu dovede na viπurazinu, ali to se ne moæe postiÊi samorepresivnim mjerama. Predloæio je daVlada do drugog Ëitanja pripremizakonski tekst koji Êe uvaæiti iznijeteprijedloge i primjedbe. Upozorio je dabi istovremeno i tijela dræavne upravetrebala uloæiti znaËajnije napore uprevenciju sadaπnjeg stanja, jer Êe setime saËuvati ljudski æivoti i imovina.

Zatim se zbog ispravka netoËnognavoda javio zastupnik mr.sc.MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ ((HHSSPP)).. Upozorio je daje prethodni govornik spomenuopogreπnu brojku od 1800 vozaËa uRepublici Hrvatskoj. ZastupnikGraniÊ uvaæio je ovaj ispravak, iustvrdio da je rijeË o lapsusu, buduÊida u Republici Hrvatskoj ima 1.800000 vozaËa.

SprijeËiti upotrebu mobitela

tijekom voænje

Nakon toga zastupnik MMiirroossllaavvKKoorreenniikkaa uzeo je rijeË i pribliæiorazmiπljanja Kluba zastupnika SDP-aoko pojedinih odredbi predloæenog

BROJ

334

5

Problemi se neÊe uklonitidrakonskim novËanimkaznama koje Êe najteæepogoditi mlade sudionike ucestovnom prometu.

Mora se osigurati veÊi stupanjsigurnosti za sve sudionike uprometu.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

zakonskog teksta. Upozorio je da jepredloæena izmjena Ëak 116 zakon-skih Ëlanaka, pa bi trebalo razmisliti io donoπenju potpuno novoga Zakona.Govorio je zatim o pojedinimstatistiËkim kategorijama okoprometnih nesreÊa i broja stradalihosoba, ocjenjujuÊi da je stalni porastprometnih nesreÊa, vjerojatnoponukao Vladu da predloæi stroæe

sankcije za odgovorne osobe. Porednavedenih brojki, zabrinjava ipodatak o stalnom porastu alko-holiziranih sudionika u prometu, teporast broja mladih osoba koje sustradale, ili su krive za prometnenesreÊe. OdluËno je podræao zabranuupotrebe mobitela u voænji, tepooπtravanje kazni u sluËaju pona-vljanja prekrπaja. Osim toga,potrebno je poboljπati odræavanjeprometnica i uvesti odgovarajuÊusignalizaciju, a trebalo bi uvestiedukativne emisije u elektronskasredstva javnog priopÊavanja. Pozi-tivno je ocijenio prijedlog uvoenjakategorije ”mladog vozaËa”, alipojedina predloæena rjeπenja nisunajbolja.

Upozorio je da se pojedine odredbetrebaju preispitati i uskladiti spreuzetim meunarodnim konven-cijama i propisima, a potrebno jeutvrditi sve uvjete i oko davanjajavnih ovlasti pojedinim institucijamakao πto su Hrvatski autoklub iHrvatski Crveni kriæ. Upitna su irjeπenja kojima se pojedina mini-starstva mogu mijeπati u donoπenjeinternih akata Centra za vozila,odnosno autoπkola. Nije muprihvatljivo ni uskraÊivanje izdavanjapojedinih isprava, onim vozaËima kojine plaÊaju izreËene kazne. Ocijenio jeda se ova predostroænost moæeosigurati drugaËijim pristupom.

Zatim se osvrnuo i na ovlasti kojimase osigurava rad tijela lokalne upravei samouprave oko prometnih kazni.Ocijenio je da bi pitanje okoutvrivanja uzimanja alkohola ilidroga, trebalo ostati u okviru radaprometne policije. Ujedno je dodao dapostoji potreba da se ovi poslovi obavekorektno i struËno, kako u kasnijimsudskim postupcima ne bi dolazilo donedoumice i nejasnoÊa. Pojedine

novËane kazne ocijenio je ipakprevisokim i neprimjerenim sada-πnjem gospodarskom trenutku. To seodnosi na kazne koje su predviene zapogreπno parkiranje, noπenje opremei vezanje sigurnosnog pojasa prilikomvoænje.

Zatim je predloæio da se Savjet zasigurnost prometa stavi pod nadzorVlade, jer bi se time osiguralooperativnije provoenje Nacionalnogprograma sigurnosti prometa. Timebi se objedinile sve aktivnosti, kao isredstva i kadrovi, a osim toga, moglobi se osigurati voenje rasprave oobavljenim poslovima u Hrvatskomsaboru. Ukazao je zatim i na pojedinenedoreËenosti oko uvoenja novihpravnih instituta, poput mentora zamlade vozaËe. Ovu je odredbupotrebno doraditi i prilagoditieuropskim konvencijama i proved-benoj prometnoj praksi.

Na kraju je konstatirao dapredloæeni zakonski tekst moæepredstavljati solidan temelj, jer se dodrugog Ëitanja mogu uklonitinavedene nejasnoÊe i pogreπke.Ujedno bi trebalo osigurati i provedbuostalih zakonskih propisa koji utjeËuna sigurnost svih sudionika uprometu, zakljuËio je zastupnikKorenika.

Nepotrebno uvoenje instituta

mentora mladim vozaËima

Zastupnik IIvvaann JJaarrnnjjaakk zatim jegovorio u ime Kluba zastupnika HDZ-a. Ocijenio je da je predloæenizakonski tekst izazvao velikupozornost javnosti, jer su gotovo sveosobe na odreeni naËin sudionici uprometu. Podsjetio je potom na Ëinje-nicu da je Odbor za Ustav, Poslovnik ipolitiËki sustav i Odbor za zako-nodavstvo, ukazao na Ëitav nizprimjedbi koje se odnose na pred-loæeni tekst zakona. One se izmeuostalog odnose, i na pitanjeusklaenosti predloæenoga teksta spropisima Europske unije, kao i skonvencijama koje smo prihvatili ipotpisali. Zbog ozbiljnih primjedbikoje su se Ëule tom prilikom, ocijenioje zastupnik Jarnjak, sporno je πto seuopÊe i provodi rasprava o pred-loæenom zakonskom tekstu. Smatrada Sabor ne bi trebao provoditiraspravu o onim zakonskim prijed-lozima koji nisu sukladni sodredbama Ustava i potpisanimkonvencijama. InaËe, Klub zastupnikaHDZ-a podræao je intenciju predla-

gatelja, ocjenjujuÊi da je imao na umuveliki broj prometnih nesreÊa kao istalni porast broja stradalihsudionika u prometu u RepubliciHrvatskoj. Ovi statistiËki pokazateljinaæalost i dalje rastu, kao i razmjerivelikih gubitaka zbog poËinjenematerijalne πtete. Upozorio jeistovremeno na potrebu snaænijeprevencije, jer se time rizik svodi nanajmanju moguÊu mjeru.

Osvrnuo se zatim i na kronologijuobavljenih poslova i donoπenje posto-jeÊeg Zakona, istiËuÊi da su sadaπnjipredlagatelji mogli konzultirati istruËnjake koji su dobro upoznati sreËenim problemima, a nalaze se uredovima parlamentarne oporbe.Ukazao je zatim i na rezultatepojedinih testova koji su voeni narazliËitim kategorijama sudionika uprometu. Dobiveni podaci ukazuju, dase visokim kaznama Ëesto puta nepostiæu oËekivani rezultati. Ujednosmatra upitnim i prenoπenje odre-enih ovlasti na ljude iz lokalneuprave i samouprave, a ne smiju sekaæe, zanemariti niti moguÊnosti dase poveÊa korupcija i mito, zbogistaknutih vrlo visokih novËanihkazni. Napomenuo je na kraju, da seradi o realnostima, ne æeleÊi nikogaunaprijed prozvati ni optuæiti. Zbogtoga je predloæio da se svaka kaznaindividualno analizira i procijenenjezini konaËni efekti. Kazne svakakotrebaju postojati, ali treba voditiraËuna i o ekonomskim mogu-Ênostima prekrπitelja, odnosno vo-zaËa.

Smatra da se kategorijom men-torstva mladim vozaËima izmiπljajunepotrebne stvari, a postavlja se ipitanje: ©to s onim mladim vozaËimakoji nemaju mentore? Oni bi premapropisima trebali Ëekati dvije godine ionda nastaviti voænju svojimautomobilom. Od ovih bi mjera trebaloodustati i razmisliti o boljem edu-ciranju i pomoÊi mladim vozaËima,upozorio je zastupnik Jarnjak.Ukazao je zatim na iskustvo nje-maËkih tijela dræavne vlasti s onimpojedincima koji su zaboravili izvrπitipreuzete zakonske obveze, ukljuËujuÊii plaÊanje kazni, te predloæio da seodustane od arbitraænih ovlasti kojese predviaju za ministra unutarnjihposlova. Na kraju je podsjetio dastrani turisti veÊinom dolaze uljetnom periodu, pa mogu bitizbunjeni ukoliko se uvede obvezaupaljenih svjetala za motorna vozila itijekom dana.

BROJ

334

6

Treba precizirati pojedineodredbe koje su sporne ineusklaene s meunarodnimstandardima i prihvaÊenimkonvencijama.

IHS19. VI. 2002.

SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA

Zastupnica MMaarriijjaa LLuuggaarriiÊÊ ((SSDDPP))javila se zbog ispravka netoËnognavoda. NetoËnim smatra da se uvodimentorstvo za sve mlade vozaËe, jer seta mjera predvia za one vozaËe kojisu u dobi od 17 do 18 godina.Zastupnik Jarnjak pojasnio je da senezgoda moæe dogoditi i vozaËu sa 17godina koji pored sebe ima mentora,postavljajuÊi ujedno i pitanje tko Êe utom sluËaju preuzeti odgovornost.

Za rijeË se zatim javio predstavnikpredlagatelja i zamjenik ministraunutarnjih poslova JJoossiipp VVrreesskk. On jerazjasnio primjedbe i nejasnoÊe kojeizviru iz pojedinih predloæenihzakonskih odredbi. Ocijenio je da Êedo drugog Ëitanja biti uklonjene iprimjedbe koje se odnose na pitanjeustavnosti pojedinih odredbi. Jamstvoza provedbu ovih vrijednosti pruæajuodbori za Ustav, Poslovnik i politiËkisustav te za zakonodavstvo. Kada sezakon donese u ”Narodnim novi-nama”, ovu brigu preuzima Ustavnisud. Napomenuo je zatim da sepredloæenim zakonskim tekstom neutvruje odgovornost za πtetu nastaluu prometu, jer postoji Zakon oobveznim odnosima, a ovdje se samoodreuju opÊa naËela odgovornosti zanastalu πtetu.

Za ispravak se ponovno javiozastupnik Ivan Jarnjak, navodeÊi dase na poËetku izlaganja upravo pozvaona ocjenu o ustavnosti koju su iznijelanadleæna saborska radna tijela. Zbograzloga koji su navedeni u njihovimizvjeπÊima, ocijenio je upitnim da se uredovnoj proceduri vodi rasprava otekstu koji nije usklaen s Ustavnimodredbama. Sabor ima pravo i obvezuda ukaæe na odredbe koje nisuusklaene s Ustavom, zakljuËio jezastupnik.

Osmisliti kaznene mjere

Iznenaeni smo da predloæeni zakonne dolazi iz Ministarstva prometa gdjei pripada ova problematika, rekla jeLLjjuubbiiccaa LLaalliiÊÊ ((HHSSSS)) u ime Klubazastupnika HSS-a. S obzirom nabrojnost izmjena vrlo je teπko pratitiduh izvornog Zakona i mogla bi seusvojiti rjeπenja u suprotnosti sodredbama koje se ne mijenjaju i boljebi bilo razmatrati i nakon raspraveusvojiti cjeloviti Prijedlog zakona,naglasila je.

Ocjena da su u neposrednojprimjeni ovog Zakona postignutizavidni rezultati je nerealna jer nasmanjenje broja poginulih utjeËe isigurnost i stabilnost vozila a i stanje

prometnica, o Ëemu treba takoergovoriti u ovoj raspravi, kao elementusigurnosti prometa. Nikakav zakon osigurnosti prometa neÊe bitnosmanjiti broj prometnih nesreÊa akosu nam ceste neodræavane ineoznaËene prometnim znakovima

koji upozoravaju na opasnost a naπeceste su danas upravo takve. Svjesnismo nedostatka novca no za osnovnestvari o kojima znatnim dijelom ovisisigurnost pa i æivot sudionika uprometu sredstava mora biti,pogotovo ako se ima na umu visinanaknade za ceste koja se plaÊa priregistraciji vozila, udjel za cesteplaÊena u cijeni benzina te visinacestarine na naπim cestama, upozorilaje. Ovaj zakon nam je potreban ali netreba oËekivati da Êe samo visokekazne osigurati sigurnost na cestama,a neke se poveÊavaju i do dva, tri puta.Iz toga iπËitavamo promiπljanjepredlagatelja kako je moguÊe prometuËiniti sigurnijim rigoroznimkaænjavanjem vozaËa za prekrπaj.

Svjesni smo da bez rigorozne kaznenema discipline no kazne se vrlo Ëestodoæivljavaju kao izvor punjenjaproraËuna - policajci su dobivali nalogi normu koliko dnevno morajunaplatiti kazna - stoga kaznene mjeretreba dobro osmisliti i urediti na naËinda uistinu njihova primjena postiæesvrhu kaænjavanja, napomenula je.

Na predloæene odredbe iznijela je ikonkretne primjedbe (apsurdno daministar za javne radove propisujeodore sluæbenicima nadleænog uprav-nog tijela grada ili opÊine kojiobavljaju nadzor i premjeπtanjenepropisno zaustavljenih i parkiranihvozila) te naglasila da posebnuraspravu zahtijeva pitanje koliko jemoralno propisivati rigorozne kazneza pogreπno parkirana vozila uvrijeme nedostatka parkirnih mjesta.Alkoholiziranost za volanom zahtijevanajrigoroznije mjere i to odzastupnika zahtijevaju svi oni une-sreÊeni zbog tue alkoholiziranostikao i uspomena na one koji taj zahtjev

viπe ne mogu izreÊi. Posebnu brigutreba pokloniti problemu mladih ineiskusnih vozaËa i na osnoviiskustava drugih zemalja crpstipouku o tome i razmisliti o kombi-naciji probne vozaËke s ograniËenjembrzina itd., neke su od primjedbizastupnice (lijeËnici i medicinskesestre kao kandidati za polaganjevozaËkog ispita ne bi trebali polagatiispit iz prve pomoÊi).

Do drugog Ëitanja predloæeni zakonnuæno je uskladiti s Ustavom i drugimzakonima a u smislu primjedbi odboraza Poslovnik, Ustav i politiËki sustavte za zakonodavstvo a ugraditi iprimjedbe iz rasprave pa i Klubazastupnika HSS-a, koji ga podræava uprvom Ëitanju, rekla je na krajuzastupnica.

©to je cilj zakona

DDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS)) najprije jezamolio da Ministarstvo ukloni onemorbidne plakate ”18 mi je godinatek” koji su kaæe, uspjeli πokiratijavnost a radi se o primjeru krajnjegneukusa a ni turiste ne trebadoËekivati s tim plakatima. GovoreÊiu ime Kluba zastupnika IDS-a smatrada treba odgovoriti na pitanje πto jecilj ovog zakona, guliti ionakooguljen narod ili smanjiti broj udesana naπim cestama, poglavito onihnajteæih koji vode do smrtnihsluËajeva.

Ako je cilj zakona puniti proraËunonda je on na dobrom putu no ako jeprimarni cilj smanjiti broj najteæihnesreÊa onda jedan ovakav zakonskiprijedlog u ovom Ëasu nije potreban,naglaπava zastupnik. Jer, brojpoginulih od 1996. do 2001. godinestalno opada, takoer i broj teπkoozlijeenih i to usprkos Ëinjenici da jebroj motornih vozila u tom razdobljupoveÊan Ëak za 500.000. A brojpoginulih (odnos prema brojustanovnika) bio bi znatno manji kadbi Hrvatska imala ceste poputNizozemske, Finske ili baremsusjedne Slovenije znaËi kao zemlje skojima se volimo usporeivati. Te-meljni je problem, smatra zastupnik,πto imamo najloπije ceste u Europi inajloπije odræavane a i najloπijeautomobile, prosjeËne starosti od 13 iviπe godina.

Ako æelimo smanjiti broj poginulihi unesreÊenih prvo treba podignutistandard naπim graanima a ne gasmanjivati, pa indirektno i kaznama,zakljuËio je zastupnik te u nastavkuiznio i odreene prijedloge u vezi s

BROJ

334

7

Nikakav zakon o sigurnostiprometa neÊe bitno smanjitibroj prometnih nesreÊa ako sunam ceste neodræavane ineoznaËene prometnimznakovima koji upozoravajuna opasnost a naπe ceste sudanas upravo takve.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

predloæenim rjeπenjima. VozaËkudozvolu izdavati s rokom vaæenja do75 godina a ne 70 godina æivota πto bibilo kompatibilno slovenskoj praksi.Radi se o ljudima koji auto trebajuuglavnom da bi iπli lijeËniku, koji vozenajdiscipliniranije i najmanje sudje-luju u prometnim nesreÊama.

Dobro je πto se u sluËaju minornihprometnih prekrπaja neÊe moratiobavjeπtavati policija, no s drugestrane pitanje je hoÊe li to zatrpatisudove, πto Êe biti s osiguravateljima ida li Êe i brzina isplate πtete biti kaosada. Dobro je i πto se predvia zamlade vozaËe probna dozvola no da sepredvia mentor smatra nevienim.Treba postaviti pitanje je li je sveustavno u vezi s predvienim naËinomoduzimanja dozvola, koliko Êe stajatigraane promjene naziva auto πkole(na automobilima, vratima ureda itd.),neka su od miπljenja zastupnika.Profesionalne vozaËe treba zaπtititi ine ostaviti ih bez egzistencije, rekaoje, meu ostalim zastupnik nagla-πavajuÊi da bi bilo moæda svrsi-shodnije iÊi s novim prijedlogomzakona. A temeljna primjedba ovogKluba zastupnika je da su predvienekazne takve da se samo uvodi jednarepresija a da od svega toga koristineÊe biti, osim za dræavni proraËun.

ÆÆeelljjkkoo MMaalleevviiÊÊ ((SSDDPP)) ispravio jenavod predgovornika i rekao da popodacima u prometu nismo bolji ni odjedne europske zemlje i da imamo 52poginula na 100.000 stanovnika aSlovenija 32. No kod izraæavanja ovihpodataka bolje je broj poginulihstaviti u odnos prema broju regi-striranih vozila jer ako bi se kaoveliËina uzeo broj stanovnika Kina bi,primjerice, s takvim omjerima bilasilno uspjeπna a Luksemburg bi imaosilno velik broj poginulih.

Potreban potpuno novi zakon

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aa smatra dapostoji potreba donoπenja potpunonovog a ne samo izmijenjenog ovogZakona koji se i ne bi trebao zvatizakon o sigurnosti prometa (kao uproπla vremena) veÊ zakon o prometuna cestama kao i u ostalim europskimzemljama, rekao je MMllaaddeenn GGooddeekk((HHSSLLSS)). Takav zakon trebalo bipredloæiti Saboru na usvajanje nakonsveobuhvatne analize i pomoÊistruËnjaka, koja bi uzela u obziriskustva naprednijih zemalja uznaroËito analizu i sva tri elementa -vozaË, ceste, vozilo - koja u suπtiniËine promet.

Predloæeni zakon obratio jeiskljuËivo paænju na vozaËe a o ovadruga dva elementa govori nikako ilivrlo malo i rjeπava problem vozaËa nadrastiËan naËin - poveÊanjemrigoroznosti kazni, rekao je zastupnikuz izraæavanje nezadovoljstva Klubazastupnika HSLS-a takvim pristupom.NelogiËno je i neodræivo da naπekazneno zakonodavstvo (Kaznenizakon, jedan od najblaæih, Prekrπajni)

smatra da kazne same po sebi nisudovoljne da odvrate od vrπenjakaznenih djela a sada se predlaæuovdje vrlo oπtre kazne. Dakle, ovajKlub zastupnika je protiv poveÊanjakazne i ne vidi niπta dobro u tome.

Odreena druga rjeπenja izazivajudvojbe, primjerice, voænja s kratkimsvjetlima danju. Nedostaju pokazateljipomaæe li to sigurnosti na cesti a uAustriji i NjemaËkoj takva je odredbaukinuta. Ne vidimo ni razloga zarjeπenje o mentoru kraj rigoroznihispita, rekao je, meu ostalim,zastupnik dajuÊi ujedno prijedloge πtobi se trebalo propisati novimzakonom. Primjerice, da zebre budubijelo crvene ili bijelo æute kao unekim drugim zemljama, da se uzavojima izvede dvostruka puna crtana cesti, da rubni kamen i metalnaograda budu u istoj ravnini, daugostiteljski objekti uz kolnik nesmiju smanjivati preglednostraskriæja i drugo. Klub zastupnikaHSLS-a glasovat Êe da ovaj zakon ideu drugo Ëitanje ali sa svimprimjedbama i izreËenim nezado-voljstvom, rekao je zastupnik nakraju.

Normativni optimizam

Klub zastupnika HNS-a PGS-a iSBHS-a ocijenio je da su odreenedopune i izmjene ovog Zakona nuænei opravdane ali je pitanje da li je nuænoi opravdano prihvatiti sve ono πtopredlaæe predlagatelj, rekao je DDaarrkkoo©©aannttiiÊÊ ((HHNNSS)). Da su promjene Zakonapotrebne dovoljno je ukazati samo naËinjenicu da po broju poginulih u

prometnim nesreÊama spadamo usrednju ali i najbrojniju skupinueuropskih zemalja, a tu je i pokazateljo broju poginulih mladih vozaËa kojinajËeπÊe uz svoju vlastitu tragiËnusmrt prouzroËe i tragedije drugihsudionika u prometu.

Predloæene izmjene i dopune moguse grupirati u tri skupine, konstatiraoje zastupnik. Prva su mjere kojima sepoveÊava sigurnost u prometu i s timu vezi zastupnik smatra odredbu oupotrebi kratkih svjetala na vozilukorisnom (ima je i Slovenija) tepodsjetio da su neki proizvoaËi uvozila ugradili poseban mehanizam sautomatskim ukljuËivanjem kratkihsvjetala. Korisnim se smatra i zabranakoriπtenja mobitela za vrijeme voænjeali ne i odredba o nadzoru mladogvozaËa (starija osoba). To bi se moglorijeπiti na drugaËiji naËin primjerice,obiljeæavanjem vozila posebnomoznakom, ograniËenjima, itd., rekaoje, meu ostalim zastupnik.

U vezi s drugom grupom predlo-æenih izmjena koje su kaznene prirodezastupnik je naglasio da je javnost, ai zastupnici, upravo bila posebnozainteresirana za te odredbe. OvajKlub zastupnika smatra da je nuænopreispitati opravdanost predloæenihvisina kazni i svih kazni (karikirano -vozaË na udaljenosti kakvih 200metara od kuÊe, ako vozi dijete uπkolu i æuri mu se moæe, zbog nevezanja pojasom, razgovora namobitelu itd. moæe nakupiti kazne uvisini mjeseËnih primanja obajusupruænika). Korisnim smatrarjeπenje o kaznenim bodovima,zaπtitnu mjeru o oduzimanju vozaËkeovisno o stupnju koncentracije alko-hola u krvi.

U vezi s treÊom grupomizmijenjenih i dopunjenih odredbi akoje se odnose na ulogu jedinicelokalne samouprave i uprave, ovajKlub zastupnika smatra da je korisnoprenoπenje odreenih ovlasti na tejedinice, rekao je, meu ostalim.

Ovaj osvrt zastupnik je zavrπiokonstatacijom da ovaj Prijedlogzakona ipak spada u kategoriju ukojoj je prisutan normativni opti-mizam odnosno optimizam da Êe sedonoπenjem brojnih zabrana, prom-jena, uspjeti rijeπiti problem boljenego na neki drugi naËin -popravljanjem cesta, ranom edu-kacijom mladih itd. promjene sunuæne ali bez ostalih mjera ne trebaoËekivati previπe.

BROJ

334

8

Predloæeni zakon obratio jeiskljuËivo paænju na vozaËe ao ova druga dva elementagovori nikako ili vrlo malo irjeπava problem vozaËa nadrastiËan naËin - poveÊanjemrigoroznosti kazni.

IHS19. VI. 2002.

SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA

Nedopustiva disproporcija

izmeu kaznenoga i prekrπajnog

dijela

Mr.sc. MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ ((HHSSPP)) govorioje u ime Kluba zastupnika HSP-HKDU-a i najprije izrazio neza-dovoljstvo πto ovoj raspravi nisunazoËni i predstavnici Ministarstvaprosvjete i Ministarstva prometa(neodræivo je da ovo potonje Mini-starstvo nije nadleæno ni za vozaËe nitivozila) s obzirom na tematiku ovogzakona.

Predloæene izmjene i dopuneZakona pobuuju velik interes ipaænju prije svega πto izravno utjeËuna pravni poloæaj svih sudionika uHrvatskoj - a ima oko dva milijunavozaËa - a posebno na onu djelatnostkoja se tiËe osposobljavanja vozaËa iprovedbe vozaËkih ispita.

Kod donoπenja vaæeÊeg Zakonamogla su se prepoznati loπa, iraci-onalna i radikalna rjeπenja koja sukasnije negativno utjecala na radautoπkola, nastavu i polaganje ispita iizrodila se u organizirani nered pa jesada potrebna Ëak 38 postotnaizmjena Zakona. No to se nije dogodiloi nije se uvaæavalo struËno suprot-stavljanje i miπljenje struËnihorganizacija o pojedinim rjeπenjima(sad ne moæemo zatvarati oËi da uprocesu osposobljavanja vozaËapostoje opasne i moguÊe pojave ikorupcije i kriminaliteta i monopola).»ini se da se ponovno ignorirajustruËni stavovi udruga profesionalacakoji sudjeluju u procesu prometa nacestama i sve se zapravo prebacuje naneku radnu skupinu, upozoravazastupnik.

Neki dijelovi predloæenog zakona suprije svega neustavni i s ustavnogstajaliπta upitni (oduzimanje vozaËke,tzv. probna vozaËka). Kad se govoriopÊenito o kaznenoj dimenziji ovihizmjena i dopuna moæe se zakljuËiti dakaznene mjere ostaju zapravo slabe,kakve su i bile pa je bilo sluËajeva dapijani 17-godiπnjak s desecima pre-krπajnih prijava pijan vozi i napjeπaËkom prijelazu usmrti djevojËicui zavrπi s uvjetnom kaznom zatvora. Sdruge strane, za banalne prekrπajekoje Ëini svaki vozaË (pojas, razgovorna mobitel itd.) moæe se ostati bezplaÊe.

Takva disproporcija izmeu kazne-noga i prekrπajnog dijela je naprostonedopustiva i to nimalo ne pridonosisigurnosti prometa pa cilj i smisaoovog zakona nije poveÊati sigurnost,

nego, tvrdi zastupnik, oderati vozaËedo koæe i napuniti dræavni proraËun.

Zatim, u suprotnosti je s hrvatskimzakonima da se jedna javna ovlastkoja je odluËujuÊa u procesu sigur-nosti graana u prometu na cestamapovjerava jednoj udruzi graana kaoπto je Hrvatski autoklub, koji jeregistriran kao neprofitna orga-nizacija - a ima profit od 80 milijunakuna godiπnje - πto je apsolutnonerazumljivo, nelogiËno i nedo-pustivo, i uz ovako predviene ovlastito je neprirodno podijeljena nad-leænost, upozorava, meu ostalim,zastupnik. Tu je i njegova primjedbao monopolistiËkoj koncentraciji moÊii financijskih uËinaka koji omo-guÊavaju pojavu Ëvrste birokracije ibahati odnos prema naËelima struke.Ovo je moæda zadnja prilika da se tomijenja i suzbije, a decentralizacijaspomenute moÊi prvi je korak zadruπtveni ugled ovog sustava islobodno, kreativno i odgovornopoπtivanje etiËkih pravila i dignitetastruke.

Ovaj Klub zastupnika zbog svegaiznesenog neÊe moÊi podræati pred-loæene izmjene i dopune Zakona ipredlaæe da se, zbog opsega promjenai uËestalog noveliranja Zakona ovajPrijedlog zakona povuËe iz procedurei da se napravi i predloæi potpuno novizakon. U njegovu izradu trebaukljuËiti zbog sigurnosti prometa nacestama Ministarstvo prometa kojetreba biti nadleæno za provedbuvozaËkih ispita i osposobljavanjevozaËa (ne Ministarstvo prosvjete).Tim novim zakonom treba i reguliratida se ovlasti za provedbu vozaËkihispita dodijele putem javnog natjeËaja,a ne putem monopola jedne udruge,rekao je zastupnik na kraju.

Predstavnik predlagatelja,gospodin JJoossiipp VVrreesskk, zamjenikministra, rekao je da prema Zakonu odjelokrugu ministarstava, MUP jedoista nadleæan za ovaj zakon,meutim, u izradu nacrta ukljuËenisu i predstavnici Ministarstva pomor-stva, prometa i veza, Ministarstvaprosvjete i πporta itd.

Neprimjerena brzina i alkohol -

glavni krivci

U pojedinaËnoj raspravi prva jegovorila zastupnica JJaaddrraannkkaa KKoossoorr((HHDDZZ)).. Rekla je da su najveÊi uzrocinesreÊa brzina i to ona neprimjerena,te svakako alkohol. Osobno pozdravljasve restriktivne odredbe koje idu za

sankcioniranjem pijanih vozaËa, paËak i oduzimanje vozaËke dozvoledoæivotno, za one koje se uËestalouhvatilo u pijanom stanju za volanom.

Smatra da bi trebalo pooπtriti mjereprema vozaËima koji su drogirani,iako je teπko utvrditi na licu mjestada je osoba pod utjecajem droge.

Rekla je da Êe sve mjere imati maleuËinke sve dok imamo loπe ceste i doknaπa vozaËka kultura ne dosegnerazinu koju bismo æeljeli, jer je sadana priliËno niskoj razini.

©to se tiËe kazni, miπljenja je da supredviene previsoko, pa se postavljapitanje tko Êe ih moÊi platiti, tuprvenstveno misli na one za neve-zivanje pojasa i za krivo parkiranje.Smatra da ih treba smanjiti, i nikakone stoji obrazloæenje da su kazneneprimjereno niske. ”Nekome je 100kuna koje mora platiti sada zanevezivanje pojasa prevelika kazna,ali svakako podræavam ideju da sepronau mehanizmi da vozaËi poπtujuzakone, pa i u ovom dijelu vezivanjapojaseva, jer je to u njihovom interesui zbog njihove sigurnosti”.

Osvrnula se na Ëlanak 35. kojigovori tko ne mora vezivati sigur-nosni pojas, pa se izmeu ostalog kaæeda to ne moraju trudnice u vidnomstupnju trudnoÊe. Pita tko Êe toprocjenjivati, da li policajac koji naszaustavi? Potrebna je ili boljeformulirati ovu odredbu, ili juispustiti.

Osvrnula se i na Ëlanak 176. koji semijenja, odnosno Ëlanak 40. ovogaprijedloga, gdje se govori da se ukidaobveza u nesreÊama s manjommaterijalnom πtetom da se o tomeobavijesti policija. Meutim, taduænost ostaje ipak u sluËajevima akou nesreÊi sudjeluje vozaË bezpoloæenog vozaËkog ispita iliodgovarajuÊe kategorije, odnosnovozaË s probnom vozaËkom dozvolom,odnosno vozaË kojem je vozaËkadozvola istekla. Zastupnica postavljapitanje, tko Êe te Ëinjenice utvrditi, jerto moæe jedino policija. Smatra da jeovaj Ëlanak teπko provediv.

©to se tiËe mobitela, pozdravljaprijedlog da se ograniËi, odnosno dase potpuno ukine moguÊnost komu-niciranja mobitelima za vrijemevoænje.

Osvrnula se i na mlade vozaËe, i navoænju uz prisustvo mentora, uznekoga tko Êe nadgledati mladogvozaËa. Miπljenja je da ova dobranamjera predlagatelja moæe bitizapravo kontraproduktivna. ”Osobnokao vozaË ne volim da mi bilo tko πto

BROJ

334

9

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

suflira od trenutka kada sam poloæilavozaËki ispit”. Smatra da bi moædarjeπenje bilo u ograniËavanju brzinemladim vozaËima jedno vrijeme, ali ito je dosta upitno, jer svi smo predzakonom jednaki, to je ustavnaobveza.

Zastupnica za Ëlanak 103. dræi da jesvakako protuustavan i neprihvatljiv,jer se neplaÊanje kazni sasvimsigurno ne moæe uvjetovati, odnosnodovoditi u bilo kakvu vezu sizdavanjem drugih isprava o Ëemu biimao odluËiti ministar unutarnjihposlova.

Zaπto je predlagatelj MUP?

Tada je govorio zastupnik PPeettaarrÆÆiittnniikk ((HHSSSS)).. Rekao je da smatra da jesazrelo vrijeme da se donese jedannovi Zakon o sigurnosti prometa nacestama, jer zakon koji je na snazi usebi ima neka anakrona rjeπenja, ipogoduje nekim monopolistiËkimtendencijama. Uostalom, ovo su veÊdruge vrlo velike i ozbiljne izmjene idopune ovog zakona, a osmesveukupno.

Nije mu jasno zaπto ovaj zakonpredlaæe MUP, iako se radi o materijikoja ulazi u nadleænost Ministarstvaprometa i veza.

Miπljenja je da se nije dovoljnosasluπalo miπljenje struke i svih onihkoji bi kompetentno i meritorno ovojmateriji mogli dati svoj doprinos, jer

ove promjene koje se predlaæu,sigurno neÊe dovesti do æeljenog cilja.

Smatra da pooπtrenje i poveÊanjenovËanih kazni samo po sebi neÊedovesti do veÊe sigurnosti. ”Nekomeje 100 kuna veliki novac, a nekome i1000 kuna sitnica, dakle, sve jerelativno”.

Upitao je πto znaËe prijedlozi iz ovogprijedloga za koje svi unaprijedznamo da se neÊe moÊi provesti uæivot.

”Prvo trebamo poraditi na tome danam se opÊa kultura digne na viπistupanj, a onda Êe nam biti na viπemstupnju i prometna kultura”, stav jezastupnika.

Naglasio je da ovaj Prijedlog zakonanije dobar i da nudi nekaneprihvatljiva rjeπenja, na kojuukazuju i odbori i klubovi.

Postavio je pitanje Ëemu uopÊeraspravljati o Zakonu za koji je Odborza Ustav, Poslovnik i politiËki sustavrekao da smatra da nekoliko njegovihodredbi nije usklaeno s dokumentomEU i drugim meunarodnim ugo-vorima, a odreene odredbe zakona suprema miπljenju istog Odbora suprot-ne Ustavu Republike Hrvatske.

”Zakon treba povuÊi iz procedure,uskladiti ga, ponuditi prihvatljivarjeπenja na tragu onoga πto Êe se Ëutiili se veÊ Ëulo u danaπnjoj raspravi”,bio je kritiËan zastupnik.

Ideju da mladom vozaËu trebaobvezni mentor dræi apsolutnoneprihvatljivom i neprovedivom. ”Izosobnog iskustva znam da vozaËipoËetnici nisu za ostale sudionike uprometu niπta opasniji od ostalihvozaËa, opasniji su vozaËi sa 3 do 5godina vozaËkog iskustva”.

Obvezatnost upaljenih svjetala

Tada se ÆÆeelljjkkoo GGllaavvaann ((HHSSLLSS)) javiozbog povrede Poslovnika. Rekao je daje nedopustivo da nema nikoga izMinistarstva, odnosno predlagatelja usabornici te je predloæio da se prekinezasjedanje dok netko ne doe.

PredsjedavajuÊi, gospodin BBaallttaazzaarrJJaallππoovveecc ((HHSSLLSS)) rekao je da jezamjenik ministra u dvorani.

RijeË je uzeo zastupnik ÆÆeelljjkkooMMaalleevviiÊÊ ((SSDDPP)).. Pridruæuje se svimkolegama koji su istaknuli problemnaπe prometne nekulture.

Dræi poraæavajuÊim za jednu nacijuod 4 milijuna i 300 tisuÊa stanovnikada ima godiπnje 20 i neπto tisuÊaranjenih, i stotinu mrtvih, prosjeËnosvake godine na cestama zbognepoπtivanja prometnih propisa i

zbog nesavjesnog ponaπanja na cesti.Zbog toga se pridruæuje onima koji surekli da je ova novela zakona nuæna.

Osvrnuo se na Ëlanak 26. kojitretira problematiku upaljenih svje-tala prilikom voænje. Naime, uprijedlogu zakona se ograniËavauporaba svjetala koja su obvezna odpoËetka jeseni do kraja proljeÊa.

Zaloæio se da se ovaj Ëlanak izmijenina naËin da je uporaba svjetalaobvezna tijekom Ëitave godine.

Osvrnuo se na Ëlanak 204. stavak1, te Ëlanak 217. stavak 3. koji govoreo upisu u autoπkolu i stjecanju pravana upravljanje vozilom.

Po zakonu je minimalna dob za upisu autoπkole sedamnaest i pol godina,no vozaËka dozvola moæe se podignutisa osamnaest godina, πto znaËi da pozavrπetku obuke, kandidat jednovrijeme, tj. nekoliko mjeseci ne smijevoziti.

Meutim, u praksi se dogaa dagotovo redovito ti mladi ljudi voze bezdozvole, i Ëesto puta i stradavaju. Sdruge strane tu je Ëlanak 217. gdje sei propisuje obveza da mladi vozaË imamentora kraj sebe. ”Dakle, nemanikakvog razloga da mu se neomoguÊi da odmah ima pravo podiÊiovu privremenu vozaËku dozvolu, i das njom moæe odmah voziti”, stav jezastupnika.

Tako ovi mladi ljudi po zavrπetkuπkole ne bi zaboravljali ono πto sunauËili.

Postavio je i pitanje koja je ulogamentora, tj. osobe koja sjedi uz vozaËas privremenom dozvolom, ima li onobvezu savjetovati tog mladog vozaËao ponaπanju u voænji, ima li ga ovajobvezu sluπati i tko je kriv, odnosnotko Êe snositi konzekvence u sluËajuda se dogodi prometna nezgoda, tkoodgovara. Zakon treba detaljnijedefinirati status mentora.

Spomenuo je i problem velikogbroja voditelja autoπkola koji imajusrednju struËnu spremu. Zakon je,naime, predvidio vrlo kratak rok od 6mjeseci, za osposobljavanje do viπe ilivisoke spreme koja je, dakle, ponovom zakonu uvjet da bi se moglavoditi πkola. ”Za 6 mjeseci nitko nemoæe steÊi viπu spremu, a to su ljudikoji veÊ imaju vrlo veliko iskustvo uobuËavanju vozaËa, dugo su u poslu, ipitanje je gdje Êe raditi ako se neuspiju osposobiti za tako kratkovrijeme. Mnogi od njih su svojeæivotne uπteevine uloæili u opremanjeπkola, uËionica, poligona, simulatorai sliËno, da bi mogli imati vrlo

BROJ

334

10

Koja je uloga mentora, tj.osobe koja sjedi uz vozaËa sprivremenom dozvolom, ima lion obvezu savjetovati togmladog vozaËa o ponaπanju uvoænji, ima li ga ovaj obvezusluπati i tko Êe snositikonzekvence u sluËaju da sedogodi prometna nezgoda.

»lanak 103. je svakakoprotuustavan i neprihvatljiv,jer se neplaÊanje kazni sasvimsigurno ne moæe uvjetovati,odnosno dovoditi u bilo kakvuvezu s izdavanjem drugihisprava o Ëemu bi imaoodluËiti ministar unutarnjihposlova.

IHS19. VI. 2002.

SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA

kvalitetne πkole, a danas riskiraju daostanu bez posla”, rekao je zastupnik.

I za samog uËitelja voænje predviase najmanje viπa ili visoka sprema.Smatra da ovu odredbu trebaispraviti.

Rekao je da je zateËen trivija-liziranjem opasnosti, odnosno rela-tiviziranjem te opasnosti od nekihkolega, a tiËe se nepoπtivanja propisau prometu. Naime, miπljenja je dapenalne odredbe trebaju biti ovakve,moæda bi trebale biti Ëak i stroæe.

Osvrnuo se i na dio Prijedlogazakona za kojega dræi da jeprotuustavan, a tiËe se neizdavanjanekih dokumenata.

No, vaæno je da penalne odredbebudu svojevrsni podsjetnik svakomeod vozaËa koji sjeda u auto, i da Ëitavovrijeme ima na umu visinu tih kazni,ali i tu druπtvenu opasnost. ”Svakakose trebamo dræati naËela kaznenogaprava da moraju penalne odredbe bitiekvivalentne druπtvenoj opasnosti,one, naime, trebaju biti stroge”.

Upitne odredbe o poveÊanju

brzine

Tada se za rijeË javio zastupnikBBrraannkkoo TTuuππeekk ((SSDDPP)).. Rekao je da jestatistika neumoljiva, naime, poka-zuje da svakih 60 minuta mladi pravetri prometne nesreÊe u Hrvatskoj, πtoje dovoljan pokazatelj da ovimZakonom treba pokuπati πto viπezaπtititi prije svega æivote mladih ljudii sigurnost svih graana u Hrvatskoj.

Osvrnuo se na neke Ëlanke. Tako uËlanku 1. treba preispitati odredbukojom se ovlaπÊuje ministar za javneradove da propisuje odore zasluæbenike grada ili opÊine. Miπljenjaje da to treba ostaviti lokalnoj upravii samoupravi.

Osvrnuo se i na Ëlanak 15. odnosnoËlanak 30. koji govori o dozvoljenojbrzini kretanja pojedinih vrsta vozila.Razumljivi su mu argumentipredlagatelja za poveÊanjem brzine jerse osigurava bolja protoËnost vozila,”meutim, argument predlagatelja dapoveÊavanjem brzine sigurnost ne bitrebala biti dovedena u pitanje, u

najmanju ruku je meni nera-zumljiva”. Naime, poveÊanje brzineodnosi se i na vozila i na cisterne kojeprevoze opasne terete, naftne derivateili otrove. Pokazatelji govore da sehrvatskim cestama godiπnje prevezeviπe od 5 milijuna tona nafte, i 100tisuÊa tona otrova i da se svake godinedogodi 150 nesreÊa ili svaki drugi danu Hrvatskoj dogaaju se nesreÊe svozilima koja prevoze naftne derivateili opasne tvari. U 80% sluËajevarazlog je upravo poveÊanje brzine injena neprilagoenost naπim cestama.Pita da li treba takvim vozilimadozvoljavati poveÊanje brzine, a da sepri tome ne dovodi u pitanjesigurnost, odnosno treba li zakonskistimulirati i davati poticaje timekoloπkim bombama, kako ih nazivazastupnik, da i one mogu pojaËavatisvoju brzinu. Miπljenja je dapredlagatelj treba malo preispitatiupravo tu odredbu.

Osvrnuo se i na odredbu po kojoj seuvodi obveza da se za vrijeme voænjemoraju imati upaljena kratka svjetladanju i to samo u periodu kalen-darske jeseni i zime. ”To je dobarprijedlog jer sva iskustva pokazuju dase prometne nesreÊe smanjuju dogotovo visokih 10%”. Dao je prijedlogda kratka svjetla budu upaljena usvim godiπnjim dobima, a ne samotijekom jeseni i zime. Vjeruje da Êe sena taj naËin dodatno smanjiti brojprometnih nesreÊa barem za 1%, a toje sukladno hrvatskim pokazateljimasmanjenje za 810 prometnih nesreÊau toku jedne godine, jer smo ih proπlegodine imali 81 000.

Takoer, postavio je pitanje zaπto sezabrana uzimanja alkoholnih piÊaodnosi samo na mlade ili nove vozaËekojima je propisana apsolutnazabrana. Moæda bi bilo uputnijezabranu uzimanja alkoholnih piÊaprenijeti na sve vozaËe, bio onkandidat za vozaËa, mladi vozaË, noviili stari vozaË, smatra zastupnik.

”Po ovom prijedlogu izgleda da sunajveÊa opasnost na cestama upravomladi vozaËi, jer oni jedini navodnovoze u pijanom stanju, izazivajuprometne nesreÊe, a to nije toËno, jersluæbena statistika i pokazateljigovore sasvim drugaËije, naime,stariji vozaËi tri puta viπe sudjeluju uizazivanju prometnih nesreÊa podalkoholom negoli mladi vozaËi”.

Zaloæio se da se program predmetapruæanja prve pomoÊi osobamaozlijeenim u prometnoj nesreÊikonaËno utvrdi i da taj propis doneseministar zdravstva.

Postavio je pitanje bi li moædatrebalo za motocikle iznad 350 kubikapovisiti i dobnu granicu na viπe od 20godina? Takvo rjeπenje imaju zemljeu EU, jer na tim motorima sedogaaju i najteæe nesreÊe.

Previsoke kazne

Tada je govorio zastupnik IIvvaannPPeenniiÊÊ ((HHDDZZ)).. Rekao je da on osobno,kao i Klub zastupnika HDZ-apodræavaju intenciju predlagaËa zadonoπenje izmjena i dopuna Zakona osigurnosti prometa na cestama,poglavito πto se tiËe namjeresmanjenja broja nesreÊa, brojaunesreÊenih, poginulih, te πteta.

No, naglasio je da je i Odbor zaUstav, Poslovnik i politiËki sustavmiπljenja da je puno toga protu-ustavno u ovom Prijedlogu, pa jeshodno tome trebalo veÊ tada povuÊiovaj Prijedlog, odnosno otklonitibarem te glavne zapreke i takodoraen tekst Prijedloga predloæitiSaboru.

NajveÊi broj nesreÊa i i to onihnajteæih, s najveÊim brojem une-sreÊenih i poginulih dogaa se uljetnim mjesecima, kada je znatnopoveÊan broj automobila u RH, raditurizma.

Smatra apsolutno toËnim da jeNacionalni program sigurnosti uprometu dao rezultate, jer je uHrvatskoj 90-tih godina bilo i viπe od1000 poginulih na puno manji brojautomobila nego πto je danas. Dakle,taj program ipak je dao svojerezultate.

Smatra da su kazne u odnosu naimovinsko stanje stanovniπtva RH, teu odnosu na Europu previsoke, i da Êestimulirati mito i korupciju.

”Kazne ne bi trebale biti recimo veÊeod jedne treÊine takvih kazni uAustriji ili u NjemaËkoj, jer 100 kunanije mala kazna za nekoga tko ima trii pol tisuÊa kuna plaÊu. Ona jedovoljno odgojna, i dovoljno visoka”.

Smatra da je predloæeni brojkaznenih bodova prerigorozan timprije πto je realno stanje na cestamaneadekvatno. Istaknuo je da mnogaizvjeπÊa govore da je i po nekolikostotina, pa i tisuÊa prometnih znakovakrivo postavljeno, neuklonjeno ilinepostavljeno. Tako da se realno velikbroj vozaËa, po nekim procjenama iviπe od 50% rigorozno kaænjava,”istina na zakonit naËin, ali bez realnekrivnje”.

Kao i neki drugi zastupnici,miπljenja je da mentori nisu potrebnimladim vozaËima.

BROJ

334

11

Zaπto se zabrana uzimanjaalkoholnih piÊa odnosi samona mlade ili nove vozaËekojima je propisana apsolutnazabrana?

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

©to se tiËe tehniËkih pregleda,suπtinsko pitanje je trebaju li setehniËki pregledi organizirati kaojavna ovlast ili prepustiti træiπtu? ”Posvojoj koncepciji, dosadaπnjem isku-stvu i europskoj praksi nema nika-kvih dvojbi da su poslovi tehniËkogpregleda nespojivi s komercijalnimpristupom”.

Na kraju je rekao da ovako kako jezakon predloæen nije ga moguÊepodræati.

Tada je govorio zastupnik NNeennaaddSSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)).. Osvrnuo se na Ëlanak103. stavak 3. kojim se ovlaπÊujeministar unutarnjih poslova dadonese propise o privremenoj uskratiizdavanja pojedinih isprava ilidozvola. Dakle, to su meu inimputovnice, osobne iskaznice, dozvoleza noπenje oruæja, potvrde oprebivaliπtu, vozaËke dozvole, pro-metne dozvole. ”Iskreno se nadam dapredlagatelj nije mislio na uskratuosobne iskaznice ili putovnice samozbog toga πto netko nije platioprometni prekrπaj, jer to bi uistinubilo protuustavno poπto graani ovezemlje imaju pravo koristiti seputovnicom, imaju pravo slobodnoulaziti i izlaziti iz zemlje, imaju pravoizaÊi na biraliπta, a za izlazak nabiraliπta im je potrebna osobnaiskaznica”, rekao je zastupnik.

Dao je jedan konkretan prijedlog usvrhu poboljπanja naplate prekrπajnihkazni, i to preko dva dokumenta,vozaËke i prometne dozvole. Posebicebi se mogla iskoristiti prometnadozvola koja se produæuje jedanputgodiπnje. ”Naime, za produljenje pro-metne dozvole potrebno je ustanovititehniËku ispravnost vozila, potrebnoje ustanoviti je li plaÊeno osiguranje idakako mogao bi se postaviti i treÊiuvjet, da li su plaÊene sve pravomoÊneprekrπajne kazne koje su uËinjene timdotiËnim vozilom”, rekao je zastu-pnik.

Osvrnuo se i na odredbe koje se tiËukazni. Ne smatra da su sve prestroge,pogotovo ne one za voænju podutjecajem alkohola i za prebrzuvoænju, a to su dva najvaænija uzrokateπkih prometnih nesreÊa. No, nekesu uistinu prestroge, rekao jezastupnik StaziÊ. Tako se ona za krivoparkiranje podiæe sa 100 na 400 kunaprema ovom Prijedlogu.

Nedovoljan broj parkiraliπnih

mjesta

Iznio je neke podatke koji se tiËubroja parkiraliπnih mjesta u Zagrebu.U javnim garaæama ima na raspo-laganju 2 tisuÊe i 71 parkiraliπnomjesto, parkirnih mjesta podnaplatom ima 5400, a parkirnihmjesta bez naplate ima 9000, πto je sveskupa 16 tisuÊa 470 parkirnih mjesta.U Gradu Zagrebu istodobno ima oko320 tisuÊa registriranih automobila,πto znaËi da bez parkirnog mjestaostaje 303 tisuÊe i 500 vozaËa. ”»ovjekse moæe naÊi u situaciji da svjesnomora napraviti prekrπaj krivogaparkiranja. Prema tome, kada jedinicelokalne samouprave osiguraju par-kiraliπna mjesta, pa kada pogreπnoparkiranje bude obijesno ponaπanje,onda ima smisla podizati kaznu, aovako, bojim se da je to prestrogo, dabi se to moglo shvatiti s pravom kaojedan neopravdani namet nad gra-anima i nad vozaËima”, rekao jezastupnik.

Miπljenja je da se prestrogokaænjava i neposjedovanje vozaËkedozvole kod vozaËa, iako policajacmoæe vrlo jednostavno provjeritiputem sustava veze s postajom ima lidotiËni vozaË poloæen vozaËki ispit,pravovaljanu vozaËku dozvolu kojanije oduzeta, veÊ ju je zaboravio.”Tako neπto kaænjavati sa 400 kuna jeprestrogo kao i recimo nenoπenjenaoËala”.

No, s druge strane ima prekrπaja zakoje su predviene preblage kazne,smatra zastupnik StaziÊ. Zalaæe se dase predvidi trajno oduzimanje vozaËkedozvole za najteæe prekrπaje, i to oneu povratu, a svakako onda kada netkovozi, usprkos tome πto mu jeprivremeno oduzeta vozaËka dozvolaili pak vozi bez poloæenog vozaËkogispita.

Na kraju je rekao da se zalaæe da seZakon propusti u prvom Ëitanju, uzsve gore iznesene primjedbe.

Zastupnik JJoossiipp LLeekkoo ((SSDDPP)) je rekaoda podræava koncepciju predlagaËa u

kojoj se velika paænja poklanja πtoboljoj obuci novih i mladih vozaËa, tes druge strane πto rigoroznijemprekrπajnom kaænjavanju nesavjesnihvozaËa.

Rekao je da bi u ime sigurnostiprometa na cestama trebalo uvesti ipredmet prometnog obrazovanja uosnovne πkole, bez Ëega Êe sevjerojatno teπko podiÊi razina opÊekulture u prometu.

©to se tiËe novih, mladih vozaËa, sprobnom vozaËkom dozvolom, smatrada koliko je to dobro s jedne strane, sdruge pak strane moæe zbunjivati viπeno πto bi pomoglo, ako bi se na vozilastavljala nekakva oznaka.

Dobro je πto se ovim prijedlogomzakona predvia produæenje vaæenjavozaËke dozvole sa 65 na 70 godina,stav je zastupnika.

Individualizacija prekrπajnih

kazni

Dao je prijedlog da se predvidiprekrπaj za parkiranje vozila na naËinda pritom zauzmu dva parkiraliπnamjesta. To sada u zakonu nije san-kcionirano, ali zastupnik je miπljenjada bi se na taj naËin podigla disciplinavozaËa.

Takoer, predlaæe da se uvede uπkole predmet prometno obrazovanje.

Podræava koncepciju rigoroznijegkaænjavanja nesavjesnih i incidentnihvozaËa, ali se pritom mora voditi brigai o standardu i o potrebama ljudi,stoga predlaæe da se prekrπajne kaznepredvide u odreenom rasponu, ËimeÊe se postiÊi dva cilja. Naime, moguÊ-nost individualizacije prekrπajnekazne, omoguÊava bolju kaznenupolitiku, a i bolji odgojni efekt premanesavjesnom vozaËu.

To je znaËajan problem prekrπajnihsudaca koji su Ëesto dovedeni upoziciju da ne izriËu kaznu, jer jedrastiËna i neprimjerena stvarnouËinjenom prekrπaju, a sve to jer jeodreena fiksno, rekao je zastupnik.

Edukacija od najranije dobi

Tada je govorila zastupnica MMiillaannkkaaOOppaaËËiiÊÊ ((SSDDPP)).. Rekla je da je osnovnaintencija predlagatelja ovog zakonada se πto je moguÊe viπe postignesigurnost na naπim cestama.

Ministarstvo unutarnjih poslovaposegnulo je za malo rigoroznijimkaznama kako bi moglo uvesti πtoveÊu disciplinu u prometu, stav jegospoe OpaËiÊ.

BROJ

334

12

Za produljenje prometnedozvole potrebno je ustanovititehniËku ispravnost vozila,ustanoviti je li plaÊenoosiguranje i dakako mogao bise postaviti i treÊi uvjet, jesu liplaÊene sve pravomoÊneprekrπajne kazne koje suuËinjene tim dotiËnim vozilom.

IHS19. VI. 2002.

SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA

Slaæe se i podræava stav nekih svojihkolega zastupnika da onima koji vozeu alkoholiziranom stanju, i kojiponavljaju takve prekrπajne radnjenije mjesto za volanom i da im trebatrajno oduzeti vozaËku dozvolu.

Probna vozaËka dozvola po njoj jedobro rjeπenje, jer se u tom periodumoæe vidjeti koji su riziËni vozaËi ionda ih se sustavom kaznenih bodovamoæe na neki naËin natjerati dapoπtuju propise u voænji. Smatra istotako da je dobra i oznaka za mladogvozaËa, zbog toga πto se mladi vozaËiËesto puta boje u prometu, voze punosporije, na πto neki stariji vozaËireagiraju neprikladno, ”vozaËkomagresijom prisiljavaju ih da vozebræe”. Ovako, stariji vozaËi Êe putemoznake znati da je rijeË o mladomvozaËu kojeg ne smiju prisiljavati ipoæurivati.

Podupire visoke kazne, jer se oneprvenstveno odnose na mali brojvozaËa koji su vrlo nedisciplinirani uprometu. Takoer, zalaæe se zaedukaciju veÊ od najranije dobi,πkolske djece, koji bi se u najranijojdobi trebali obrazovati za ponaπanje uprometu.

”Potrebna je i stalna medijskakampanja koja Êe ljude podsjeÊati naodreena pravila u voænji, naodreene nepravilnosti koje jedan diovozaËa radi, ali isto tako i podizativozaËku kulturu”.

Represivne mjere - nuæno

sredstvo

Tada je govorila zastupnicaGGoorrddaannaa SSoobbooll ((SSDDPP)).. Pozdravila jepredloæene izmjene i dopune i smatrada uz odreene prijedloge i korekcijeËine dobru osnovu za postizanjetemeljnih ciljeva, a to je manji brojprometnih nesreÊa, manji broj pogi-nulih i ozlijeenih, te uvoenjeeuropskih standarda u podruËjesigurnosti cestovnog prometa.

Spomenula je da se na cestama uHrvatskoj godiπnje dogodi izmeu 75i 80 tisuÊa nesreÊa, a u odnosu na

2000. godinu u 2001. godini brojnesreÊa je poveÊan. U svim timnesreÊama u 20% stradavaju ljudi, πtoznaËi da godiπnje na naπim cestamanastrada oko 22.000 osoba, od kojih3% pogine, a oko 20% zadobiva teπketjelesne ozljede.

NajËeπÊi uzroci prometnih nesreÊasu nepropisna i neprimjerena brzina,i to u viπe od 30% sluËajeva, nadalje,tu je voænja pod utjecajem alkohola,gotovo 10 tisuÊa svih sudionika uprometnim nesreÊama bili su podutjecajem alkohola.

Mladi vozaËi su iznad prosjeËnozastupljeni kao sudionici uprometnim nesreÊama. Naime, 14%svih vozaËa koji su sudjelovali uprometnim nesreÊama su u dobi od 18do 24 godine. Mladi i neiskusni vozaËiskrivili su otprilike 28% svihprometnih nesreÊa s poginulimosobama.

Represivne mjere su nuæno sredstvousmjereno prema 5% do 10% vozaËakoji najopasnije ugroæavaju prometna naπim cestama.

”Stoga mi se Ëini da bismo trebaliraspravljati ne na naËin hoÊe li tinajteæi prekrπitelji zakona moÊi platitikazne, veÊ shvatiti te represivne mjerekao naËin da natjeramo te vozaËe naveÊu disciplinu i poπtivanje prometnihpropisa”.

Preveliku brzinu i voænju pa i snajmanje dopuπtenom koliËinompromila alkohola u krvi, treba inajdrastiËnije kaænjavati, stav jezastupnice. Takoer smatra danajdrastiËnije treba kaænjavati oneosobe koje sudjeluju u prometu iizazivaju teπke prometne nesreÊe, aveÊ su kaænjavani.

Zalaæe se i podupire upotrebukratkih svjetala Ëak tijekom cijelegodine.

Podupire i zabranu upotrebe mobi-tela u voænji, i to potpunu zabranu,bez obzira je li u auto ugraen handsfree, ili postoje sluπalice.

Svesrdno podræava ideju omoguÊnosti polaganja vozaËkog ispitai moguÊnosti voænje mladih i prijenavrπenih 18 godina, uz osobu kojaima odreeno iskustvo u voænji.Takoer, podræava i probni rok zanove vozaËe.

”»ini mi se da bi posebnu paænjuzakonodavac trebao posvetiti upravopoboljπanju izobrazbe novih vozaËa,uz razvijanje i podizanje razine pro-metne kulture uopÊe”.

Mladi vozaËi predstavljaju

problem u prometu

MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa ((SSDDPP)) jeistaknuo kako mladi vozaËipredstavljaju problem na podruËjuRepublike Hrvatske, dodavπi da oniËine 13,9 posto svih vozaËa, asudjeluju u 34,3 posto prometnihnesreÊa. Ukazao je potom na problemkada profesionalni vozaËi B kategorijeostaju bez vozaËke dozvole zbogprekrπaja kao privatne osobe, Ëimegube posao, dok, kaæe, vozaËi C, D i Ekategorije ako kao privatne osobeizgube B vozaËku kategorijunormalno mogu nastaviti raditi svojposao. Loπim dræi i to πto naπa policijanije adekvatno, iz financijskihrazloga, osposobljena za kontroluprisutnosti droga u organizmu.Smatra dalje da bi trebalo obvezati sveæupanije i veÊe gradove u Hrvatskojda πalju svoje savjete i vienjesigurnosti u prometu premaHrvatskom zavodu za sigurnost uprometu kako bi se stanje popravilo.Miπljenja je takoer da su previsokekazne za neimanje vozaËke dozvole iprekoraËenje roka za tehniËkipregled, ali se zato radikalno zalaæe zapoviπenje kazni za prekoraËenjebrzine, prisutnost alkohola i droge ukrvi te za neke druge prekrπaje kojineposredno ugroæavaju æivotnusigurnost sudionika u prometu.Zamolio je i da se predvidi moguÊnostda graani koji sudjeluju u prometuprijavljuju nesavjesne vozaËe. Sloæiose i s miπljenjima da su previsokekazne za krivo parkiranje. ZakljuËioje kako je cilj Zakona smanjenjenesreÊa i prekrπaja u prometu te,kaæe, s tog aspekta treba mu datipodrπku.

I ÆÆeelljjkkoo PPaavvlliicc ((HHSSLLSS)) je daopodrπku ovom Zakonu jer, kaæe,njegova je intencija poveÊanjesigurnosti u prometu. Smatra da netreba relativizirati broj poginulih nanaπim cestama, jer puno je koliko godda ih pogine. Zamjerio jepredlagatelju to πto zakon zadiresamo u problematiku vozaËa, apremalo govori o vozilima odnosnoniπta o prometnicama. Pohvalio je toπto se u zakonu velikim dijelomgovori o mladim vozaËima dodavπi

BROJ

334

13

Probna vozaËka dozvola jedobro rjeπenje, jer se u tomperiodu moæe vidjeti koji suriziËni vozaËi i onda ih sesustavom kaznenih bodovamoæe na neki naËin natjeratida poπtuju propise u voænji.

14% svih vozaËa koji susudjelovali u prometnimnesreÊama su u dobi od 18 do24 godine.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

kako bi bilo dobro da se navedunajËeπÊi uzroci prometnih nezgodamladih vozaËa. Dræi da je tonedovoljno osposobljenost za voænju,neiskustvo, posueni ili kupljeniautomobili znatno veÊe snage negooni na kojima su osposobljavani,razliËita vrsta cesta, stalno mijenjanjenaËina i stila voænje, potrebadokazivanja pred kolegama ikolegicama te prisutnost alkohola idroga. Iskazao je miπljenje da bi ovimzakonom trebalo pojaËati prevencijukroz odgojnoobrazovni sustav pro-metne kulture u osnovnim i srednjimπkolama. Trebalo bi, kaæe, pojaËatikvalitetu rada u auto-πkolama, tekazne za sve prekrπaje uz vezanjenjihove visine uz visinu dohotkavozaËa. Pratnju u automobilu mladihvozaËa ipak ne dræi dobrim rjeπenjem.Na kraju izlaganja ukazao je i naproblem vozaËa bicikla rekavπi da usvim zemljama Europe postojizakonska obveza da djeca nose kacige.

VViikkttoorr BBrrooææ ((HHSSLLSS)) je bio miπljenjada zadatak koji je postavljen o tomeda postotak ozljeenih u prometnimnezgodama ne bi smio biti veÊi od 7posto je vrlo ambiciozan. Takoer jemiπljenja da bi se πto viπe trebalobaviti odgojnim mjerama, kao i to dabi za dobivanje vozaËke dozvole natragnakon oduzimanja zbog alkoholatrebalo predoËiti potvrdu iz koje sevidi da je ta osoba proπla seminarneke zdravstvene ustanove koja sebavi lijeËenjem alkoholiËara. Takoerdræi da bi trebalo poraditi na boljojobuci vozaËa i tehniËkoj ispravnostivozila, πto Êe, kaæe, sigurno imatiutjecaja na smanjenje prometnihnezgoda. Takoer se zaloæio za bolje ijasnije utvrivanje odgovornostinadleænih poduzeÊa za odræavanjecesta. Dræi da kazne od osam tisuÊakuna, kako se predlaæe, nisuprimjerene primanjima u Hrvatskojkonstatiravπi da Êe one biti kaznacijeloj obitelji. U tu svrhu viπe jepodræao zatvorske kazne. Rekao je dau Velikoj Britaniji kazna za izazivanjesmrti osobe u alkoholiziranom stanjumoæe biti i deset godina zatvora, dokje kazna zatvora u Hrvatskoj za smrtdviju osoba bila samo dvije godine.

Najvaænija je sigurna cesta

Nesporno je da imamo velikih pro-blema u prometu, puno ærtava, a omaterijalnoj πteti da i ne govorim teje stoga hvalevrijedan pokuπajMinistarstva unutarnjih poslova da sena tom planu neπto napravi, rekao je

mr. sc. ÆÆeelljjkkoo GGllaavvaann ((HHSSLLSS)).. Smatrada je puno vaænija sama sigurnostcesta, jer, kaæe, Francuska, Italija iAustrija nemaju manje prometnihnezgoda zato πto poπtuju zakone, negozato jer su im ceste visoke kvalitete.Miπljenja je da se i dalje na mladevozaËe gleda jednostrano, jer oniimaju viπe prometnih nezgoda zato πto

voze noÊu kad su uvjeti za ljudskimozak malo drugaËiji. ©to se kaznitiËe, rekao je kako one ne smiju bitiniske, ali ni previsoke jer Êe se desitida mnogi ljudi te kazne neÊe moÊinaplatiti. Miπljenja je da je vaænije odvisine kazne strogo primjenjivanjekaznenih odredbi. Visoke kazne ipakje predloæio za alkohol i drogu u krvite prekoraËenje brzine za πto je rekaoda su tri najveÊa zla na naπimcestama. Prigovorio je prijedlogu dase mijenjaju vozaËke dozvole, jer Êe to,kaæe, opet poveÊati troπkove graana,dodavπi kako ne vidi razloga za to.ZakljuËio je da oËekuje do drugogËitanja doradu ovog zakona kao injegovo pojednostavljenje, jer smatrada Êe on imati πiroku primjenu i neπtoo njemu moraju znati obiËni graani.

Nezadovoljstvo formulacijom Ëlan-ka 5. koji govori o tome kako vozaËmora pratiti prometnu situaciju,predviati moguÊnost nastankaopasnosti riziËnih situacija te stalnoocjenjivati svoje moguÊnosti, izrazioje VVeelliimmiirr PPlleeππaa ((HHDDZZ)).. Smatra da toostavlja moguÊnost da se vozaË uvijekproglasi krivim i nekaænjeno prounadleæni za odræavanje cesta. Nije sesloæio ni s prijedlogom o uvoenjuprobne vozaËke dozvole, ozna-Ëavanjem vozila mladih vozaËa,mentorima, jer bi, kaæe, na taj naËinmladi doπli u neravnopravan poloæaju odnosu na ostale sudionike uprometu. Predloæio je da se neπtonapravi u pogledu poveÊanja kvaliteterada u auto-πkolama, odnosnopooπtravanje kriterija za prolaz navozaËkom ispitu. Predloæio je imijenjanje Ëlanka 40. na naËin da prvistavak glasi: ”vozaË, sudionik pro-metne nesreÊe u kojoj je uzrokavanamanja materijalna πteta na vozilu iliimovini duæan je odmah uklonitivozilo s kolnika i omoguÊiti nesme-

tano odvijanje prometa, razmijenitipodatke te popuniti europsko izvjeπÊeo prometnoj nesreÊi.

JJoossiipp SSeessaarr ((HHDDZZ)) je iznio nekolikoprimjedaba na predloæeni Zakon. Kaoprvo smatra da bi trebalo odreditipravni poloæaj auto-πkola, na naËin dase izriËito propiπe da auto-πkole nemogu biti registrirane kao udruge.Loπim dræi i to πto nije izriËitoodreen pravni poloæaj fiziËkih ipravnih osoba koje obavljajudjelatnost za osposobljavanje vozaËa.Miπljenja je dalje da bi izvoenjenastave o struËnim poslovima izpodruËja zdravstva trebalo ostati unadleænosti Hrvatskog Crvenog kriæai zdravstvenih ustanova s odobrenjemministra zdravstva. Ukazao je potomna pojam struËnih radnika u auto-πkolama te naglasio da je potrebnoizriËito odrediti koji su to struËniradnici. Miπljenja je dalje dapredlagatelj treba uskladiti zakonskeodredbe o nuænom vlasniπtvu vozilauËitelja voænje i sredstava auto-πkolaili Êe vrijediti i druge pravnemoguÊnosti. Dræi kako bi valjalo uËlanku 48. ubaciti novi stavak kojiglasi: ”Ministarstvo prosvjete i πportamoæe organizirati i provoenjevozaËkih ispita kao javne ovlastipovjeriti srednjim πkolama kojeostvaruju nastavni plan i program zazanimanje vozaË motornog vozila”.Ako srednja πkola ispunjava te uvjetetreba joj dati i javnu ovlastorganiziranja i provoenja vozaËkihispita, dodao je zastupnik. Predloæioje i novi stavak u Ëlanku 217:”Ministar prosvjete i πporta propisatÊe posebne uvjete glede dobne graniceza uËenike srednjih πkola koji seobrazuju za zanimanje vozaË popropisanom nastavnom planu iprogramu”. Miπljenja je da bi srednjeπkole bez ove odredbe mogle ostati bezuËenika i ugasiti program zaosposobljavanje vozaËa.

Sigurnost prometa ne provodi se

kroz represivne mjere

Ipak su kazne za nekoriπtenjesigurnosnog pojasa ili nedozvoljenogparkiranja previsoke, smatra mr.sc.IIvvaann ©©ttaajjdduuhhaarr ((SSDDPP)) dodavπi da sesigurnost prometa ne utvruje nitiprovodi kroz represivne mjere.Istaknuo je da je potrebna analizastanja na cestama, stanja voznogparka, stanica za tehniËki pregled istanja u auto-πkolama. Dræi kako jeupitno donoπenje ovog Zakona koji u

BROJ

334

14

Nemaju Francuska, Italija iAustrija manje prometnihnezgoda zato πto poπtujuzakone, nego zato jer su imceste visoke kvalitete.

IHS19. VI. 2002.

SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA

sebi ima veliki broj prekrπaja prijedonoπenja Zakona o prekrπajima.Smatra takoer da u Zakonu nijedobro obraen problem mladih vozaËate da podaci o prometnim nezgodamamladih ne mogu biti jedini razlogpoduzimanja planiranih mjera.Potrebno je, kaæe, vidjeti koliko su onistvarno krivi za nezgode. Iskazao jemiπljenje da ne bi trebalo izdavativozaËke dozvole osobama mlaim od18 godina, te isto tako ne obiljeæavatiautomobile mladih vozaËa, jer, smatrada se time neÊe postiÊi nikakav efekt.Od primjedaba je naveo joπ to πtodefinicija prometne nesreÊe nije upotpunosti pogoena, to πto ÊevraÊanje vozaËke dozvole u roku od 24ili 48 sati kako bi se dostavio prigovorsucu za prekrπaje stvoriti nizproblema, a potpuno je, kaæe, nedo-reËeno privremeno iskljuËivanje izprometa. ZakljuËio je da podræavaipak ovaj zakonski prijedlog te smatrada Êe ova rasprava pridonijeti πtoboljem konaËnom zakonskom tekstu.

Bez obzira πto Êe odluËiti veÊina uSaboru jasno je da u interesusmanjenje broja nesreÊa naroËito onihs najteæim posljedicama te ovaj Dom iVlada moraju πto hitnije donijetitakve mjere koje Êe u najkraÊemvremenu pozitivno utjecati naspomenutu problematiku, rekao jeDDrraaggoo NNoovviinnaa ((SSDDPP)).. Naglasio je kakosu izuzetno zabrinjavajuÊi podacikada je rijeË o mladim vozaËima.Smatra da kako ovaj Zakon teæiπtestavlja na vozaËa, potrebno je urediti idruge faktore, a to su vozilo iprometnica. Pohvalio je neke odredbe.To su, kaæe, obveza izrade posebnogprometnog projekta kada se radi orekonstrukciji i izgradnji cesta,poveÊanju dopuπtene brzine naautocestama, upotreba svjetala zavrijeme voænje i danju, ukidanjeobveza sudionika prometne nesreÊe smanjom materijalnom πtetom da otome obavijesti policiju te zabranakoriπtenja mobitela za vrijeme voænje.Miπljenja je dalje da su predvienekazne za naπ æivotni standard zaistaprevisoke. Dræi potrebnim donoπenjeovog Zakona, ali kaæe kako moramobiti svjesni da represije neÊe postiÊiæeljene rezultate. Mjere prevencije,odgoja i obrazovanja te sukcesivnoizgraivanje prometne kulturecjelokupnog druπtva uz striktnuprimjenu zakona mogu postiÊi æeljenerezultate, zakljuËio je zastupnik.

Ovaj je Zakon pobudio velikointeresiranje graana Hrvatske πtoproizlazi iz Ëinjenice da Hrvatska ima

milijun i 850 tisuÊa vozaËa, rekao jeIIvvaann NNiinniiÊÊ ((SSDDPP)).. Napomenuo je kakose za raspravu prijavilo viπe od 50zastupnika, πto, kaæe, ovaj Zakon izasluæuje, buduÊi da se radi osigurnosti prometa u kojem godiπnjegine 700 ljudi. Kao pozitivnostistaknuo je to πto Êe se dozvoliti danetko bude vozaË i sa 65 odnosno 70godina starosti, buduÊi da seproduæuje æivotni vijek. Smatra daodluka o voænji sa svjetlima od rujnado oæujka nije dobra jer nisu istiuvjeti voænje u Dalmaciji i Slavoniji.Dræi dalje da su neke kazne previsoke,posebno kazna za parkiranje. Prihva-tio je i zabranu koriπtenja mobitelatijekom voænje, osim u sluËaju kadaga se koristi bez upotrebe ruku.Naglasio je potom da Ëimbenik kojiutjeËe na sigurnost voænje nije samovozaË, nego i ceste o kojima trebavoditi raËuna. Na kraju izlaganja jekonstatirao da prihvaÊa ovaj Zakon teæeli da se do drugog Ëitanja prihvatiπto viπe kvalitetnih prijedlogaiznesenih na ovoj raspravi.

Cilj se mora ostvariti

preventivom, obrazovanjem,

boljim cestama te

pomlaivanjem voznog parka

Pitanje je kako program sigurnostina cestama realizirati, rekao jeÆÆeelliimmiirr JJaannjjiiÊÊ ((HHSSLLSS)) dodavπi da se tou svakom sluËaju ne moæe rijeπitisamo izmjenama zakona, nego idrugim mjerama. Cilj se, smatra,mora ostvariti preventivom, obra-zovanjem, boljim cestama ipomlaivanjem voznog parka. Kao

kljuËni faktor sigurnosti istaknuo jecestovnu infrastrukturu koja je punoloπija nego u veÊini europskihzemalja. Ukazao je i na starost voznogparka Hrvatske te kaæe da je prosjekstarosti vozila 11,7 godina. Istaknuoje dalje da su najËeπÊi sudionici uprometnim nezgodama osobe podutjecajem alkohola i mladi vozaËi.Podræao je stoga prijedlog poveÊanjakazni za voænju pod utjecajemalkohola. Upitao je jedino, hoÊe li setakav prijedlog, ukoliko budeprihvaÊen, adekvatno primjenjivati.

Loπim rjeπenjem dræi probnu vozaËkudozvolu i mentora, jer je, kaæe, pitanjetko mentor moæe biti. Rekao je da bibio skloniji rjeπenju oπtrijeg kriterijapri polaganju vozaËkog ispita. Ostalepredviene kazne dræi previsokima.Osvrnuo se i na pitanje premjeπtanjavozila predloæivπi da bi taj posao mogliraditi nerasporeeni pripadnici MUP-a.

MMaarriijjaannaa PPeettiirr ((HHSSSS)) je rekla dacijeni akcije koje provodi MUP usmislu prevencija prometnih nesreÊa,meutim, kao mlada osoba, nalaziovaj Zakon diskriminirajuÊim upravoza mlade. Neprihvatljivim dræiizdvajanje mladih kada je rijeË oodgovornosti za sudjelovanje uprometnim nesreÊama, jer, kaæe,ponuene mjere su viπe restrikcija,nego prevencija. Smatra da bi probnuvozaËku dozvolu trebali imati svivozaËi poËetnici, a ne samo mladi te jepredloæila da se ona izdaje na rok odjedne godine. Nije se sloæila ni suvoenjem mentora, nego se zaloæilaza bolju edukaciju u okviru auto-πkola. Podræala je sankcije za vozaËekoji parkiraju na mjesta predvienaza invalide te stroæe mjere za one kojibudu zateËeni u alkoholiziranomstanju. ©to se tiËe oduzimanja osobnihdokumenata, dræi da je to suprotnoUstavu Republike Hrvatske, Europ-skoj deklaraciji o ljudskim pravima iZakonu o ovrsi te je predloæila da seta odredba uskladi s navedenimaktima. Pozdravila je uvoenjesveobuhvatnog programa osposoblja-vanja kandidata za vozaËe jer se, kaæe,u njemu naglasak stavlja na vaænostedukacije u smislu zaπtite okoliπa.

Valjalo bi raditi na odgoju i

poπtivanju discipline

Odreivanje mentora za mladogvozaËa od roditelja ili druge osobekoja nema ovlaπtenje za obuku vozaËajoπ viπe zadire u podruËje nesi-gurnosti, πtetnosti, pa i nezakonitosti,smatra SSttjjeeppaann DDeehhiinn ((HHSSSS)).. Akcentbi, kaæe, trebalo staviti na kvalitetuprograma obuke putem opremljenostiauto-πkola. Naglasio je da svojetvrdnje temelji na stradanjimamnogih mladih ljudi te iskustvu poslakojim se bavi, a to je instruktorletenja. ZakljuËio je da bi valjalo raditiprvenstveno na odgoju i poπtivanjudiscipline.

AAnnttee BBeelljjoo ((HHDDZZ)) je napomenuo daÊe govoriti o iskustvima gledeprometa sa sjeverno-ameriËkog

BROJ

334

15

KljuËni faktor sigurnosti jecestovna infrastruktura koja jeu Hrvatskoj puno loπija negou veÊini europskih zemalja.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

kontinenta. Naglasio je da je osnovnarazlika u Hrvatskoj ta πto su cesteloπe, velik je broj mladih i neiskusnihvozaËa s mobitelom i cigaretom u ruciprilikom voænje. Smatra da bi svipropisi trebali biti istovjetni nahrvatskim cestama, upravo kao πto jeto u SAD-u i Kanadi. Rekao je da uSAD-u postoje vrlo rigorozne kazneglede voænje u alkoholiziranom stanjukao rezultat angaæmana roditeljapoginule djece. ©to se velike brzinetiËe, pojasnio je da je tu u spomenutojdræavi rijeπeno na naËin da svakivozaË ima 16 bodova te ako vozi 10 kmiznad dopuπtenog gubi 3 boda.Ukoliko izgubi 12 bodova, moraponovno na polaganje vozaËkogispita, dodao je zastupnik. Ako pak,kaæe, voze 20 km previπe, vodi ih sena ispitivanje u ludnicu. Kada su upitanju vozaËki ispiti, istaknuo je,kako u SAD-u postoje dva ispita,mladim vozaËima se dodjeljujeprivremena vozaËka dozvola i mentortijekom voænje. Joπ jedna stvarprisiljava mlade da voze normalno,dodao je gospodin Beljo, a to su vrlovisoki iznosi osiguranja za vozilatijekom prve tri vozaËke godinemladih vozaËa. ZakljuËio je danajvaænijom dræi edukaciju koja bitrebala zapoËeti u vrtiÊima te putemradija i televizije πto viπe raditi nadizanju vozaËke kulture.

Zakon opravdava svoje

donoπenje

IIvvoo FFaabbiijjaanniiÊÊ ((SSDDPP)) je prigovoriozastupnicima da koriste statistiku dabi njome opravdali vlastito pro-miπljanje, iako je ovoj raspravi cilj dasprijeËi gubitke ljudskih æivota uprometnim nesreÊama i kao takavovaj je zakonski prijedlog opravdaosvoje donoπenje, rekao je.

Ujedno je prigovorio πto se podacikoriste kao da iza njih ne stoje ljudskiæivoti pa se ne moæe oteti dojmu da izzastupnika zapravo progovarajuvozaËi koji unaprijed znaju da Êe Ëinitiprekrπaje za koje ne æele platiti.

Iako je kazna za nevezanje pojasa,predloæena da iznosi 400 kuna πto jevelik novaca, smatra da je na vozaËuda izabere hoÊe li se ponaπati tako daje plati ili neÊe. Isto mu preostaje i zaprebrzu voænju.

Polazi naime od stava da kaznamora biti tek jedan od razloga zakorektno ponaπanje u prometu, te dakazna mora prestati u sebi sadræavatisocijalni element.

Za repliku se javio mr. sc. MMiirroossllaavvRRooææiiÊÊ ((HHSSPP)) i rekao da saborskizastupnici jesu vozaËi i tako trebajugovoriti jer upravo oni znaju da odZagreba do Zadra uz poπtivanjepropisa i znakova, treba 11 i pol sati.

U svojoj je replici mr. sc. MMaarriinnJJuurrjjeevviiÊÊ ((SSDDPP)) naveo primjer premakojem su u TuπiloviÊu gdje je bilonajviπe mrtvih u prometu, nakonuvoenja mjera ograniËenja brzinesmanjen broj poginulih.

Podatak da je u zadnjih desetgodina poginulo u prometnimnesreÊema 50 posto manje nego uDomovinskom ratu je alarmantan pastoga u zakonskom prijedlogu vidipokuπaj, rekao je, da se smanji brojpoginulih i povede raËuna o tome dase utvrdi prihvatljiva brzina zapojedine dionice.

U svome odgovoru koji je uslijedioIIvvoo FFaabbiijjaanniiÊÊ je potvrdio i sloæio se skonstatacijom da su saborski zastu-pnici i vozaËi, ali je ustrajao na tomeda u sluËaju ada donose zakonetrebaju πtiti interes svih sudionika uprometu, te bi zato trebali promiπljatiπire od toga. ToËan je podatak, rekaoje da je od Zadra do Zagreba potrebnotoliko puno vremena, no u ovom sesluËaju zalaæe za mjere koje su tekjedan od naËina da se sprijeËe nesreÊei spase ljudski æivoti. Nije potrebnoponavljati, smatra zastupnik, kako jeuz to potrebno urediti ceste popravitisignalizaciju i izbjeÊi da se ljudskiæivoti mjere novcem.

Mr. sc. MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ je repliciraoMarinu JurjeviÊu rijeËima da je uTuπiloviÊu poveÊano ograniËenjebrzine sa 50 na 60 jer je rekon-struiran taj dio ceste, koji je prije bionepropisno napravljen, te proizlazi danije bio problem u brzini nego u cesti.

Replicirati je hitio i AAnnttoo ––aappiiÊÊ((HHSSPP)) rekavπi da po svemu proizlazida policija dobro radi svoj posao.Dakle, smatra on, veliki dio sigur-nosti u prometu ovisi o ekipiranosti,opremljenosti i kvalitetnom raduprometne policije.

BuduÊi da nije imao lijepih rijeËi zapredloæeni zakon, kako je sam rekao,raspravu je nastavio s iznoπenjemocjene nekih od predloæenih rjeπenja.

Vaæno je obuËiti mlade vozaËe

Prigovorio je da se i dalje omo-guÊava zadræavanje monopola HAK-a,a πto se tiËe rjeπenja koja se nude zamlade vozaËe, smatra da bi njimemladi vozaËi bili u nepravnopravnompoloæaju. Naime, trebao bi im mentora istovremeno su punoljetni graanisa svim svojim pravima i duænostimaod prava glasa do sluæenja vojnogroka. BuduÊi da se radi o upitnomrjeπenju, smatrao je da bi ga trebalopreispitati.

Vaænije je, rekao je, da mladi bududobro obuËeni u auto-πkolama kakone bi bili opasnost na cestama.

Prema podacima koji mu stoje naraspolaganju uoËava da su vozaËi od1996. godine kada je donijet vaæeÊizakon postali mnogo discipliniraniji,a takav je rezultat postignut upravouvoenjem kaznenih bodova. PremastatistiËkim pokazateljima naπa jesigurnost u prometu u prosjecimadrugih zemalja na koje se volimopozivati, dodaje, pa stoga smatra danema razloga za tako radikalnimrjeπenjima kakva se predlaæu u ovomzakonskom tekstu.

Za Klub, u Ëije ime govori, upitan jemotiv za davanje predloæenogdrastiËnog poveÊanja novËanih kazni,a posebno naplata kazni koja bi sezalado ovrhe automobila. Ovako pred-loæene kazne podsjeÊaju na vremenakoja su za nama, a nisu primjerenavremenu u kojem æivimo i sadaπnjemhrvatskom druπtvu.

Umjesto predloæenih drastiËnihkazni, Klub smatra da je potrebnijeustrajati na kvalitetnijem radu MUP-a, odnosno na insistiranju na naplati100 kuna za nevezanje automobilskogpojasa, kako je to po vaæeÊem zakonu.

Prema prijedlogu zakona, uvodi senadzor tzv. euro norme a istovremenoje marginalizirana tehniËka isprav-nost vozila a ona su na naπim cestamastarija od 10 deset godina, bezmoguÊnosti promjene na bolje. No -naglasio je - zalaæe se za radikalnekazne u sluËajevima ako se osobu zavolanom zatekne u alkoholiziranomili drogiranom stanju.

Miπljenja je da prema malimprekrπajima treba biti fleksibilniji, jer

BROJ

334

16

Kazna mora biti tek jedan odrazloga za korektno ponaπanjeu prometu, te mora prestati usebi sadræavati socijalnielement.

Podaci govore da su mladivozaËi tri puta ËeπÊi sudioniciprometnih nesreÊa, negoostale dobne skupine.

IHS19. VI. 2002.

SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA

je od njih veÊi problem odgovornost zastanje na cestama koje, kako se Ëini,nema nitko. Iz toga proizlazi da je zastanje na cestama u Hrvatskojuglavnom kriv vozaË πto je kao stavsasvim neprihvatljivo.

Upozorio je da su predviene kazneiznimno visoke i da nisu sukladnenaπim financijskim moguÊnostima,pa o njima treba razmisliti i pokuπatiih promijeniti.

Iako rasprava nije bila zavrπenarijeË je zatraæio zamjenik ministraunutarnjih poslova JJoossiipp VVrreesskk iobeÊao razmotriti sve primjedbe iprijedloge iz rasprave te ih uvrstiti ukonaËni tekst zakona. Skrenuo jepaænju na tezu koja se povlaËi unekim pravnim teorijama tj. dapostoji fiskalna svrha kaænjavanja.

Izrazio je suglasnost da se moraintervenirati u zakon glede kazni alinije mogao prihvatiti reËeno da jevelika veÊina vozaËa prekrπitelja,nego da je meu njima najveÊi brojsavjesnih vozaËa.

OsvrÊuÊi se na primjedbe izrasprave, sloæio se sa svime πto jerekao zastupnik Beljo i dodao da senastojalo izbjeÊi represivne mjere.

Usklaivanje s propisima zemaljazapadnoeuropske unije podrazu-mijeva visinu kazne (ona je pitanjenacionalnih zakonodavstava) iujednaËenost postupka koji se odnosina ljudska prava i slobode.

Za ispravak navoda javio se AAnnttoo––aappiiÊÊ, na tvrdnju zamjenika ministrakako u zakonu nema elemenatafiskalne politike. Dræi, naime, dapostoje svi elementi fiskalnosti da bise napravio dodatni porez kroznaplaÊivanje kazne.

Na ovu je primjedbu imao pravoodgovoriti JJoossiipp VVrreesskk i citiraoizreËenu reËenicu - teorije kaznenog iprekrπajnog prava ne poznaju osimopÊe i posebne svrhe kaænjavanja ifiskalnu svrhu, a nije rekao - ovajzakon.

UpozoravajuÊe brojke

SlijedeÊe prijavljeni bio je VVllaaddiimmiirr©©eeppËËiiÊÊ ((SSDDPP)) i naveo brojke kojesmatra upozoravajuÊima, a govore ovelikom broju nesreÊa, ozlijeenih, ipoginulih. One same traæe da se neπtopoduzme, naglasio je, te da se smanjibroj prometnih nesreÊa, pogotovo akopodaci govore da je neprimjerenabrzina u uvjetima voænje jedan odnajveÊih uzorka nesreÊa i Ëini 33posto svih nesreÊa, a k tome suprisutni alkohol i mladost vozaËa.

BuduÊi da je zagovornik stava da inajbolje napisani zakoni sami za sebene znaËe niπta ako se ne provode, priËemu je potrebno da je policija ËeπÊeprisutna na cestama (da barem ostavesvoj automobil), a da auto-πkolepoveÊaju broj sati voænje. Miπljenja jeda maloljetnim osobama ne trebadopustiti da polaæu vozaËki ispit prijepunoljetstva jer je kod njih izraæenaæelja za dokazivanjem, Ëesta je pojavada su alkoholizirani i da tijekomvoænje koriste mobitele. Podaci govoreda su mladi vozaËi tri puta ËeπÊisudionici prometnih nesreÊa negoostale dobne skupine. Da bi se toizbjeglo, predloæio je da se izdajuprobne vozaËke dozvole dok Êe oponaπanju za volanom ovisitidobivanje vozaËke dozvole.

Dodao je da bi i oni koji odræavajuceste i signalizaciju na prometnicimatrebali snositi dio odgovornosti usluËaju ako se dokaæe da je cestauzroËnik nesreÊe. Stoga je zakljuËiokako su potrebni - jednakost predzakonom i njegova striktna primjena,veÊa prisutnost policije, njihova lijeparijeË ali i primjerena kazna te Êe to svezajedno postiÊi da na cestama bude πtomanje prometnih nesreÊa.

SSttjjeeppaann HHeenneezzii ((SSDDPP)) je ovuraspravi shvatio kao moguÊnost da seoda priznanje velikom broju vozaËakoji voze hrvatskim cestama apogotovo za sve πto na njima proæi-vljavaju. UnatoË tome u zadnjih sunekoliko godina poveÊali sigurnost uprometu.

Miπljenja je da ne bi bilo dobrodonijeti zakon po kojem bi sekaænjavalo one koji su objektivnokrivi za nesreÊu, pa stoga neka odrjeπenja preispitati, rekao je na krajugospodin Henezi.

Za one koji ne poπtuju zakon, a njihje manje od 10 posto (pokazujuistraæivanja) treba predvidjeti iprimijeniti znatno oπtrije mjere.Naime, smatra da treba razmotritimoguÊnost da svi oni koji uËestaloponavljaju prekrπaje plaÊaju poveÊanoosiguranje jer oni znatno optereÊujuosiguravajuÊa druπtva i poveÊavajurizik osiguranju.

Predloæio je da za se voænju ualkoholiziranom stanju ne predviajunovËane kazne nego iskljuËenje izprometa na licu mjesta dok zaponovljeni sluËaj treba predvidjetitrajno oduzimanje vozaËke dozvole.

SlijedeÊi sudionik rasprava FFrraannjjooKKuuËËaarr ((SSDDPP)) rekao je da podræavaveÊinu primjedbi iz diskusija a potom

se zahvalio onima koji su radili naizradi zakonskog teksta.

Upozorio je, meutim, da se naπivozaËi na cestama izvan Hrvatskeponaπanje drugaËije, te na to dapolicija u tim zemljama ozbiljnijepristupa svome poslu, nije potku-pljiva, a kod ima takvih sluËajeva.

DDrraagguuttiinn VVuukkuuππiiÊÊ ((SSDDPP)) je podsjetioda je 1996. godine promijenjen zakonkojim su 10 puta, u odnosu na ranijezakone, poveÊane kazne (za neve-zivanje remena sa 10 na 100 kuna), aoËito je da su tako visoke kazne u tovrijeme imale odreene pozitivneuËinke i smanjile broj poginulih, brojteæe ozlijeenih, pa i broj prometnihnezgoda.

Iako su plaÊe bile u prosjeku dostaniæe nego sada bile su primjerenemoguÊnostima naπih graana.

Kazne meutim, nisu jedini razlogsmanjenja prometnih nezgoda veÊtreba uzeti u obzir poboljπanusignalizaciju, te niz drugih poboljπica.

©to se tiËe mladih vozaËa, a misliprije svega na dobnu skupinu od 18do 24 godine, miπljenja je da ovajzakon relativno dobro ureuje topitanje te u tom smislu oËekuje ipoboljπice. »ak πtoviπe, zakonodavacbi trebao razmisliti o predloæenomdvostrukom i trostrukom poveÊanjukazne u Ëlanku 96. , 99., 100 i 101. aliistovremeno podræava predloæenekazne za one vozaËe koji su vozili podutjecajem alkohola.

Ujedno je izrazio vjeru u to da Êe sepri sastavljanju konaËnog tekstavoditi raËuna o Ëitavom nizuelemenata kao πto je nagovijestiozamjenik ministra u svome izlaganju.

Prisutne makinacije

MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ je svoje izlaganjeusmjerio na pitanje obrazovanjavozaËa. Rekao je - ako se veÊ nedoprinosi sigurnosti u prometu nacestama a ne odustaje od ustaljeneprakse, postavlja se pitanje kakveskrivene interese netko ima daneprekidno mijenja zakone.

Naime, ministarstvo prosvjete iπporta veÊ 22 godine nadleæno zaosposobljavanje osoba za vozaËe iupravo je taj dio zakona proble-matiËan i za mnoge sporan. Nije seuspjelo struËno ekipirati veÊ je svojdio ovlasti, posve protuzakonito,prepuπtalo jednoj od udruga graanaHrvatskom autoklubu. Time jeostvaren ogroman profit za tu udrugukoja je registrirana kao neprofitnaudruga a samo je proπle godine imala

BROJ

334

17

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

dohodak od oko 80 milijuna kuna.Time se doprinosi stvaranju monopola(ministar kulture dr. Antun VujiÊpredsjednik je HAK-a), kao πto je biloi u vrijeme bivπe vlasti i za HDZ-a.

Ovim prijedlogom, dodao je, mijenjase viπe do treÊine Ëlanaka i nude seupitna rjeπenja. Predloæen je nizneprihvatljivih promjena koje neÊedoprinijeti poveÊanoj sigurnosti a joπmanje nas pribliæiti Europi (rjeπenje uËlanku 3. toËka 62. koja definirapojam pretjecanja posve je u suprot-nosti s europskom konvencijom),rekao je gospodin RoæiÊ.

U nastavku je ukazao na propusteovog Prijedloga pa se u Ëlanku 48.mijenja glava 8. koja se odnosi naosposobljavanje vozaËa i ponuenimrjeπenjem nagrauje i nastojiozakoniti dosadaπnje protuzakoniteradnje (ispit provodi pred ovlaπtenimispitivaËem dok je u dosadaπnjemzakonu stajalo da se provodi predispitanim povjerenstvom). U zakonustoji da se ispit provodi predlicenciranim lijeËnikom, a te ispite ustvarnosti provede stomatolozi,napominje, odreuje se struËnaorganizacija koja ionako ima potpunmonopol πto se i do sada zlorabilo inovac otimao i auto-πkolama ipolaznicima auto-πkola, razliËito sunaplaÊivani ispiti za A i B kategorijuiako su pri tome troπkovi isti.

BuduÊi da je udruga graana,neprofitna organizacija Hrvatskiauto-klub, Sabor je svojom odlukomstvorio podlogu za odreene maki-nacije jer Hrvatski auto-klub imasvoje poduzeÊe HAK-turizam koje sebavi rent a carom, prodajomsladoleda.

Za instruktora voænje, rabio bi seprema Prijedlogu, naziv uËitelj, a o nito nisu jer se zna kako se stjeËe zvanjeuËitelja, rekao je zastupnik. Naime,paradoks je u tome da ispitivaË nemoæe biti inæenjer strojarstva, alimoæe profesor muziËkog odgoja jerima pedagoπku struku.

U Ëlanku 52. poveÊava se brojvozaËkih kategorija a osnovni cilj jesmatra zastupnik, poveÊanje brojaispita a time i profita za spomenutumonopolnu udrugu.

U nastavku izlaganja zastupnik jegovorio kao predstavnik Klubazastupnika HSP-a. Njegov je stav dazakon, kako je predloæen, neÊedoprinijeti sigurnosti u prometu negoima namjeru ”guliti” vozaËe naprekrπajima, dok je iz sudske praksepoznato da su kazne za izazivanjenesreÊa Ëak i sa smrtnim poslje-

dicama i trajnim invaliditetom,uglavnom uvjetne. U tom segmentuzakonodavac nije posegnuo zapooπtravanjem kazni.

I posljednji sudionik rasprave IIvvaannJJaarrnnjjaakk ((HHDDZZ)) je rekao da se prilikomizrade vaæeÊeg zakona 1996. godinepredlagatelj zakona sluæio zakonimazemalja iz kojih turisti najÊeπÊe dolazeu Hrvatsku, te sugerira zakonodavcuda vodi o tome raËuna pri sastavljanjuzakona i kontaktira s ministarstvomunutarnjih poslova tih zemalja.

NaroËito je upozorio na potrebuusavrπavanja horizontalne i verti-kalne signalizacije koja je vrlo vaænaæelimo li kao zemlja razvijati turizam.

UËinkovitost ovog zakona iskljuËivoovisi o tome koliko Êe se dosljednoprimjenjivati,, rekao je, apelirajuÊi dase πto ËeπÊe kontrolira promet jer Êese unatoË novim mjerama, vozaËi nanjih naviknutu i voziti po starom.

Prema tome, jedino kontrola,svakodnevni nadzor na svakommjestu, a pogotovo na pogibeljnima,uËinit Êe da se vozaËi pridræavajupropisa.

Razlozi koji najËeπÊe izazivajuprometne nesreÊe a pogotovo zavrπa-vaju najteæim posljedicama jesu -pijanstvo, prekoraËenje odreenebrzine, odnosno neprilagoene brzineu odreenim uvjetima, oduzimanjeprednosti, pretjecanje na zabranjenommjestu. Te prekrπaje treba najstroæekazniti dok krivo parkiranje ili(ne)upotreba sigurnosnih pojaseva nemogu bitno utjecati na sigurnost uprometu.

Na kraju je rekao - ovaj je zakonsamo povod da napomene kako nemoæe u saborsku raspravi doÊi zakonkoji ima protuustavne odredbe, pro-tivne zakonima u Republici Hrvatskoji koji je struËno nomotehniËkinedoraen.

Nakon posljednjeg javljanja pred-stavnik predlagatelja je dobio zavrπnurijeË. JJoossiipp VVrreesskk,, zamjenik ministraunutarnjih poslova je odgovoriozastupniku Jarnjaku glede prigovorana ustavnost odredbe da to pitanjetreba ostaviti nadleænima i uputio nazapisnik sa sjednice Odbora zazakonodavstvo i Odbora za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav, odnosno

na to kako su oni glasovali ozakonskom prijedlogu.

Zahvalio je na izuzetnoj pripre-mljenosti za raspravu u kojoj jesudjelovao najveÊi broj zastupnika dosada, i koji su pritom dali punopametnih prijedloga i koje Êe, osobnoje obeÊao uzeti u razmatranje.

BuduÊi da se tijekom rasprave Ëestomogla Ëuti primjedba da je policijakorumpirana ovom je prilikomodluËno odbacio te tvrdnje i smatraokako treba javno reÊi da je najveÊi brojpolicijskih sluæbenika Ëastan i daprofesionalno obavlja svoj posao.

Uslijedio je ispravak navoda koji jeizrekao zamjenik ministra. IIvvaannJJaarrnnjjaakk se tom prilikom pozvao naizvjeπÊe s rasprave provedene uOdboru za Ustav, Poslovnik i politiËkisustav i Odbora za zakonodavstvo icitirao dio u kojem se kaæe da suodbori iznijeli niz primjedbi na tekstPrijedloga zakona, a posebno naupitnost njegove usklaenosti spropisima EU te konvencija kojih jeRepublika Hrvatska potpisnica, tenjegovu usklaenost s odredbamaUstava Republike Hrvatske, nanomotehniËku i struËnu nedore-Ëenost.

Zamjenik ministra JJoossiipp VVrreesskk jezatraæio moguÊnost da odgovori naovu primjedbu i upozorio na dio istogizvjeπÊa u kojem su oni dali zelenosvjetlo i uputili zakonski prijedlog usaborsku raspravu.

NNaakkoonn zzaavvrrππeennee rraasspprraavvee pprroovvee--ddeennoo jjee ggllaassoovvaannjjee oo zzaakkoonnsskkoommpprriijjeeddlloogguu ii ttoommee ddaa ssvvee pprriimmjjeeddbbee,,pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaa bbuudduu uuppuuÊÊeenniipprreeddllaaggaatteelljjuu rraaddii pprriipprreemmee kkoonnaaËËnnooggtteekkssttaa zzaakkoonnaa.. PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa ooiizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oossiigguurrnnoossttii pprroommeettaa nnaa cceessttaammaapprriihhvvaaÊÊeenn jjee ssaa 6633 ggllaassaa ””zzaa””,, 2299””pprroottiivv”” ii jjeeddnniimm ””ssuuzzddrrææaanniimm””..

JJeeddnnooggllaassnnoo jjee pprriihhvvaaÊÊeenn pprriijjeeddllooggOOddbboorraa zzaa ppoommoorrssttvvoo,, pprroommeett ii vveezzeekkoojjiimm ssee zzaadduuææuujjee VVllaadduu RRHH ddaa ddoorraasspprraavvee oo KKoonnaaËËnnoomm pprriijjeeddlloogguuzzaakkoonnaa pprriipprreemmii ii ddoossttaavvii iizzmmjjeennee iiddrruuggiihh zzaakkoonnaa oo kkoojjiimmaa oovviissii ssiigguurr--nnoosstt pprroommeettaa nnaa cceessttaammaa..

JJeeddnnaakkoo jjee ttaakkoo pprriihhvvaaÊÊeenn pprriijjeeddllooggkkoojjii ssee uuppuuÊÊuujjee VVllaaddii RRHH ddaa rraazzmmoottrriimmoogguuÊÊnnoosstt ddaa HHrrvvaattsskkii ssaavvjjeett zzaassiigguurrnnoosstt pprroommeettaa nnaa cceessttaammaa bbuuddeeppoodd iizzrraavvnnoomm nnjjeennoomm nnaaddlleeæænnooππÊÊuu iiddaa vvooddii ssvvee aakkttiivvnnoossttii vveezzaannee uuzzssiigguurrnnoosstt cceessttoovvnnoogg pprroommeettaa..

VV..ÆÆ;; ––..KK;; SS..FF;; MM..SS;; MM..PP..

BROJ

334

18

UËinkovitost ovog zakonaiskljuËivo ovisi o tome kolikoÊe se dosljedno primjenjivati.

IHS19. VI. 2002.

DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA

UUnnaattooËË pprroottiivvlljjeennjjuu ooppoorrbbeenniihhzzaassttuuppnniikkaa HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee,, nnaassjjeeddnniiccii uu ssvviibbnnjjuu,, ppooddrrææaaoo uu pprrvvoommËËiittaannjjuu ppaakkeett zzaakkoonnaa kkoojjiimmaa ssee uuvvooddeezznnaaËËaajjnnee nnoovviinnee uu ssuussttaavv ddoopprriinnoossaa zzaaoobbvveezznnaa oossiigguurraannjjaa.. UU pprrvvoomm rreedduupprreeddvviiaa ssee oobbvveezzaa ppllaaÊÊaannjjaa ddoopprriinnoossaannaa ssvvee pprriimmiittkkee ggrraaaannaa kkoojjii sseeoossttvvaarruujjuu iizzvvaann uuggoovvoorraa oo rraadduu,, ppaa iinnaa aauuttoorrsskkee hhoonnoorraarree ii zzaarraaddeeuuËËeenniikkaa ii ssttuuddeennaattaa.. TToo bbii ttrreebbaalloooommoogguuÊÊiittii ssttjjeeccaannjjee pprraavvaa iizz oossnnoovvnnooggzzddrraavvssttvveennoogg ttee mmiirroovviinnsskkoogg oossiigguu--

rraannjjaa ii oossoobbaammaa kkoojjee nniissuu uu rraaddnnoommooddnnoossuu,, aallii rraaddee ii oossttvvaarruujjuu ddoohhooddaakk..

KKlluubboovvii zzaassttuuppnniikkaa vvllaaddaajjuuÊÊee kkooaa--lliicciijjee ppoodduupprrllii ssuu iinntteenncciijjuupprreeddllaaggaatteelljjaa ddaa ssee nnoovviimm ZZaakkoonnoomm oooobbvveezznniimm ddoopprriinnoossiimmaa rreegguulliirraajjuu ssvvaappiittaannjjaa uu ssvveezzii ss oobbrraaËËuunnoomm ii nnaappllaa--ttoomm ddoopprriinnoossaa ((ππttoo ppoovvllaaËËii zzaa ssoobboomm iinnoovveelliirraannjjee oossttaalliihh ttrriijjuu zzaakkoonnaa iizz

oovvoogg ppaakkeettaa)),, aallii ssuu iimmaallii vvrrlloo oozzbbiilljjnneepprriimmjjeeddbbee -- kkoonncceeppcciijjsskkee,, nnoommoo--tteehhnniiËËkkee,, ppaa ii uussttaavvnnoopprraavvnnee nnaarraavvii,,nnaa ppoojjeeddiinnaa rrjjeeππeennjjaa.. ZZaa rraazzlliikkuu ooddnnjjiihh,, ooppoorrbbeennii zzaassttuuppnniiccii ssuu sseeuusspprroottiivviillii pprreeddllooææeenniimm iizzmmjjeennaammaa,,jjeerr ssmmaattrraajjuu ddaa bbii nneeggaattiivvnneerreeppeerrkkuussiijjee ppoonnuueenniihh rrjjeeππeennjjaa mmoogglleennaaddmmaaππiittii ppoozziittiivvnnee eeffeekkttee kkoojjeeooËËeekkuujjee VVllaaddaa ((ssmmaannjjeennjjee ssiivveeeekkoonnoommiijjee)).. DDrrææee,, nnaaiimmee,, ddaa ssee uu oovvuu””mmiinnii rreeffoorrmmuu”” uuππlloo bbeezz ddoovvoolljjnnoopprriipprreemmaa ttee uuppoozzoorraavvaajjuu ddaa ÊÊee sseeuuvvooeennjjeemm ddooddaattnniihh ddoopprriinnoossaa ppoosslloo--ddaavvcciimmaa ppoovveeÊÊaattii ttrrooππkkoovvii ppoosslloovvaannjjaa,,ππttoo ÊÊee ssee nneeggaattiivvnnoo ooddrraazziittii nnaaggoossppooddaarrsskkuu aakkttiivvnnoosstt,, ppoosseebbiicceeoobbrrttnniiππttvvaa,, ttee mmaalloogg ii ssrreeddnnjjeeggppoodduuzzeettnniiππttvvaa.. TTvvrrddee,, ttaakkooeerr,, ddaa bbiissee pprriimmjjeennoomm pprreeddllooææeenniihh rrjjeeππeennjjaa uunneezzaavviiddnnoojj ssiittuuaacciijjii nnaaππllii uuËËeenniiccii iissttuuddeennttii,, kkoojjii kkrrppaajjuu ssvvoojj ddææeeppaarraaccppoovvrreemmeenniimm rraaddoomm,, nnoovviinnaarrii,, nnaappoosseeoonnii mmllaaii kkoojjii nnaajjËËeeππÊÊee rraaddee nnaauuggoovvoorr oo ddjjeelluu,, zznnaannssttvveenniiccii,,uummjjeettnniiccii ttee vveeÊÊiinnaa oobbrrttnniikkaa,, aa iippoolljjoopprriivvrreeddnniiccii.. NNee ssllaaææuu ssee nnii ss ttiimmddaa ssee ddooddaattnnii ddoopprriinnoossii uubbiirruu ii ooddggrraaaannaa uu rraaddnnoomm ooddnnoossuu ttee oodduummiirroovvlljjeenniikkaa,, kkoojjii ssuu vveeÊÊ oobbuuhhvvaaÊÊeenniioobbvveezznniimm oossiigguurraannjjeemm,, ppaa ppoo ttoojjoossnnoovvii nneeÊÊee iimmaattii nniikkaakkvvaa ddooddaattnnaapprraavvaa..

VVeeÊÊiinnaa ssuuddiioonniikkaa uu rraasspprraavviizzaallooææiillaa ssee zzaa ttoo ddaa ssee aauuttoorrsskkiihhoonnoorraarrii ttee zzaarraaddee uuËËeenniikkaa ii ssttuuddee--nnaattaa iizzuuzzmmuu oodd ppllaaÊÊaannjjaa ddoopprriinnoossaa..MMeeuu oossttaalliimm,, aappeelliirraallii ssuu nnaapprreeddllaaggaatteelljjaa ddaa,, pprriijjee ooddlluuËËiivvaannjjaa ookkoonnaaËËnniimm zzaakkoonnsskkiimm pprriijjeeddlloozziimmaa,,pprreeddooËËii kkvvaalliitteettnnee ssiimmuullaacciijjee nnjjiihhoovveepprriimmjjeennee..

O PRIJEDLOZIMA

Objediniti i pojednostaviti

sustav naplate doprinosa

ObrazlaæuÊi zastupnicima predlo-æene promjene u sustavima zdrav-stvenog i mirovinskog osiguranja tezapoπljavanja mr.sc. DDaammiirr KKuuππttrraakk,zamjenik ministra financija, napo-menuo je da se sustavi obveznihsocijalnih osiguranja financirajudoprinosima i sredstvima iz DræavnogproraËuna. Od ove godine doprinosise uplaÊuju na jedinstveni raËundræavne riznice, a razlika se namirujeiz drugih proraËunskih prihoda iostalih poreza. Svaki sustav obveznogosiguranja ima svoja posebna pravila,naËin evidentiranja, izvjeπÊivanja inaplate. Trenutno je u primjeni 40zakonskih i provedbenih propisa kojireguliraju pitanje obveznika, osnovicai stopa doprinosa, rokove plaÊanja idr. Proπle godine zapoËela je reformaspomenutih sustava u okviru kojeVlada, uz izmjene temeljnih zakona utim oblastima, predlaæe i donoπenjeZakona o doprinosima za obveznoosiguranje. Osnovni je cilj tog zakonaobjediniti sustav prikupljanja dopri-nosa jedinstvenim zakonskim iprovedbenim propisom te pojedno-staviti naËin obraËuna i izvjeπtavanja.Daljnja je svrha tog propisa proπiritiosnovicu za obraËun i plaÊanjedoprinosa na dosad neobuhvaÊeneprimitke s osnove rada, poboljπatiobuhvat skupine osiguranika koji sudosad bili obuhvaÊeni plaÊanjemdoprinosa na povlaπteni naËin, te

BROJ

334

19

PRIJEDLOG ZAKONA O DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA OSIGURANJA; PRIJEDLOG ZAKONA

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK; PRIJEDLOG ZAKONA O

IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU; PRIJEDLOG

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Od plaÊanja doprinosa izuzeti

autorske honorare i zarade studenata

i uËenika

Osnovna je svrha predloæenihizmjena - osnovicu za obraËuni plaÊanje doprinosa proπiritina dosad neobuhvaÊeneprimitke po osnovi raznihoblika rada, na koje se plaÊaporez na dohodak. To seodnosi na sve zarade izvanugovora o radu, pa i one odautorskih honoraraznanstvenika, umjetnika,novinara, itd., a i zaradeuËenika i studenata.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

uvesti institut najviπe osnovice zaobraËun doprinosa na mjeseËnoj i nagodiπnjoj razini iz svih osnova, a nesamo iz plaÊe. Naime, Hrvatska jetrenutno jedina dræava u Europi kojanema maksimiziranu osnovicu zaplaÊanje doprinosa na obveznaosiguranja. Daljnja je namjerapredlagatelja obvezati banke da neisplaÊuju plaÊe niti druge primitkeako prethodno ili istovremeno s tomisplatom nisu plaÊeni doprinosi.Donoπenjem ovog zakona ujednaËilabi se i zastara prava na utvrivanje inaplatu doprinosa te jedinstvenoregulirao prekrπajni i drugo-stupanjski postupak. Dakako, da bi seovakav projekt ostvario potrebno jeistovremeno novelirati i zakone omirovinskom osiguranju, o zdrav-stvenom osiguranju, o porezu nadohodak te nedavno doneseni Zakon oposredovanju pri zapoπljavanju ipravima za vrijeme nezaposlenosti.Cijela ova problematika tiËe se iZakona o mirovinskim osigu-ravajuÊim druπtvima, isplati mirovinana temelju individualne kapitaliziraneπtednje koji je donesen joπ 1999.godine i dopunjen 2000. godine.

Za veÊinu osiguranika niπta se

ne mijenja

Po rijeËima mr. sc. KKuuππttrraakkaa dono-πenjem Zakona o doprinosima zaobvezna osiguranja za veliku veÊinuosiguranika u Hrvatskoj (trenutno ihje milijun i 400 tisuÊa) neÊe se niπtapromijeniti. Prema Prijedlogu zako-na, osnovica za obraËun proπirena je ina primitke koji dosad nisu biliobuhvaÊeni plaÊanjem doprinosa.Neki od tih primitaka Ëak ne podlijeæuni plaÊanju poreza na dohodak (to sene odnosi na one po osnovi drugihsamostalnih djelatnosti). Konkretno,

osnovica za obraËun doprinosaproπirena je i na isplaÊene razlikeplaÊa za vrijeme sluæbe u Oruæanimsnagama RH i drugim osobama zavrijeme osobnog rada u zaπtiti odprirodnih nepogoda; svaki primitak sosnove nesamostalnog rada koji jeisplaÊen izvan ugovora o radu (izvan

redovitog radnog odnosa), bez obzirana naziv i naËin isplate, ako jeoporeziv porezom na dohodak.Predlaæe se, nadalje, da se doprinosiplaÊaju i na zarade uËenika i redovitihstudenata te one od drugih samo-stalnih djelatnosti. RijeË je oprimicima Ëlanova predstavniËkih iizvrπnih tijela dræavne vlasti, jedinicapodruËne (regionalne) i lokalnesamouprave, Ëlanova skupπtina inadzornih odbora trgovaËkih druπ-tava, upravnih odbora, upravnihvijeÊa i sliËnih tijela drugih pravnihosoba, steËajnih upravitelja, sudacaporotnika, itd. Prema prijedloguVlade u tu kategoriju uπli bi i primiciod druge samostalne djelatnosti,poput povremenih autorskih djela-tnosti znanstvenika, umjetnika,struËnjaka, novinara, sudskih vjeπ-taka, trgovaËkih putnika, agenata,πportskih sudaca i delegata, itd.

Po miπljenju mr. Kuπtraka nijeproblem proπirivati osnovicu zaplaÊanje doprinosa u sredini fiskalnegodine, buduÊi da veÊ funkcioniracijeli sustav kontrole primitaka(mehanizam Regosa i RS obrazaca).Ovaj zakon, inaËe, ne rjeπava pitanjakoja se tiËu osnove obveznih osigu-ranja a ne radi se ni o direktnomuklanjanju sive ekonomije, buduÊi dasu spomenute djelatnosti legalne.RijeË je, naime, o tome da svi ti oblicirada jednako koπtaju. Ilustracije radispomenuo je podatak da je uposljednje tri godine na ugovor odjelu u Hrvatskoj radilo oko 260 do360 tisuÊa ljudi (bili su registriranikao nezaposleni pa nisu mogliostvariti niti jedno pravo izmirovinskog sustava). Naæalost,poslodavci u veÊini sluËajeva koristetaj instrument da bi snizili cijenurada. OËekuje se da Êe primjena ovogzakona uvesti reda na træiπtu rada,napose u pogledu izjednaËavanjacijene rada temeljem ugovora o radu iugovora o djelu, te ugovora sastudentima. Osim toga, smanjit Êe setroπkovi ubiranja poreza i doprinosajer bi se sav taj posao ubuduÊeobavljao u Poreznoj upravi.

Radni staæ ubuduÊe i temeljem

ugovora o djelu

U nastavku je naglasio da sepredloæenim zakonskim paketomuvodi, za hrvatske prilike pomalorevolucionarna, novost. Naime,primjenom novih rjeπenja velikakategorija hrvatskih graana bit Êe u

prilici da ostvari neka prava koja dosada nisu mogli ostvariti. Da bi seostvarila prava iz mirovinskog iinvalidskog osiguranja treba imatiodgovarajuÊi radni staæ koji se dosadstjecao iskljuËivo na temelju ugovorao radu. Prema predloæenom, ubuduÊebi se po vrlo jednostavnoj formulimogao stjecati retroaktivno (za svakugodinu) i ugovorom o djelu i drugimvrstama ugovora. To je posebno vaænoza ljude koji su danas prijavljeni naZavodu za zapoπljavanje jer ne mogudobiti stalno radno mjesto (mnogi odnjih imaju 50 i viπe godina) ali zatomogu pronaÊi razne povremene iprivremene poslove. Osim toga, umodernom druπtvu postoji Ëitav nizposlova koji ne zahtijevaju klasiËniradni odnos pa ovakav pristupomoguÊava da se i u procesusamozapoπljavanja ostvare prava izsocijalnog osiguranja.

Dakako, ovaj zakonski prijedlogima i odreenih mana, kaæe Kuπtrak.Primjerice, dohodak kod obrtnikadobio bi, u izvjesnom smislu,kategoriju plaÊe, buduÊi da biakontacija, odnosno osnovica zaplaÊanje doprinosa bila jednaka za sve(iznosila bi 0,8 od prosjeËne brutoplaÊe u Hrvatskoj za prvih devetmjeseci prethodne godine). Moæe seprigovoriti da to nije najbolje rjeπenjeza obrtnike, ali oni i danas imajumoguÊnost poslovati u sustavu porezana dobit, napominje Kuπtrak. Naime,ako to æele mogu iskoristiti instru-ment tzv. poduzetniËke plaÊe i samimtime odrediti iznos plaÊa (zazaposlenike kod obrtnika niπta se nemijenja).

BuduÊi da bi po novome minimalnaosnovica za plaÊanje doprinosaiznosila 0,4 od prosjeËne bruto plaÊe,za poljoprivrednike bi ta osnovica bilaneπto veÊa nego sada (iznosi oko 1700kuna) kaæe doministar. Meutim, kadje rijeË o poljoprivrednicima, usustavu mirovinskog osiguranja oËitotreba neπto promijeniti. Na to upuÊujupodaci da je zdravstvenim osigu-ranjem obuhvaÊeno 100 tisuÊaaktivnih poljoprivrednika a miro-vinskim svega 75 tisuÊa.

Primjenom predloæenog zakonaveliki broj umjetnika koji danas imajustatus nezaposlene osobe (oko 4,5tisuÊe) zbog Ëega dosad nisu mogliostvariti nikakvo pravo u miro-vinskom osiguranju, dobili bi statusaktivnih osiguranika, najavljujeKuπtrak. Pitanje je, kaæe, i je linajbolje rjeπenje da dræava profe-sionalnim samostalnim umjetnicima

BROJ

334

20

Primjena ovog zakona trebalabi uvesti reda na træiπtu rada,buduÊi da su poslodavci dosadnerijetko koristili ugovor odjelu da bi snizili cijenu rada.

IHS19. VI. 2002.

DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA

(1239) uplaÊuje mirovinsko izdravstveno osiguranje jer to godiπnjekoπta oko 28 mln. kuna.

RezimirajuÊi predloæene novine joπje jednom naglasio da one neÊedonijeti bitne promjene za graanekoji uz svoj stalni posao rade i negdjedrugdje, na temelju ugovora o djelu.Novi sustav, pogotovo u kontekstuporeza na dohodak, ne bi trebao bitnoopteretiti niti posloprimca niti poslo-davca. Doduπe, za poslodavca neπtoposkupljuje cijena rada, ali to se naneki naËin anulira drugaËijim,akontativnim obraËunavanjem porezana dohodak. Izrazio je uvjerenje da jepredloæena akontacija tog poreza od15 posto primjerena za one koji malozarauju jer na kraju godine neÊemorati plaÊati veliku razliku(nijeintencija da porezni obveznici kredi-tiraju dræavu). S druge strane, red jeda oni koji puno zarauju, platerazliku poreza na dohodak. Na krajuje napomenuo da osnovni cilj ovozakona nije fiskalni te da ne trebazaboraviti na Ëinjenicu da sudoprinosi automatski porezna ola-kπica (smanjuju poreznu osnovicu).

Prava iz osnovno zdravstvenog

osiguranja i onima koji nisu u

radnom odnosu

Po rijeËima dr.sc. AAnnttee BBiilliiÊÊaa,,zamjenika ministra zdravstva, osno-vna je intencija predloæenih novelaZakona o zdravstvenom osiguranju,da se plaÊanjem doprinosa obuhvatesve osobe koje radom ostvare dohodakili drugi primitak po osnovi raznihoblika rada, na koji se plaÊa porez nadohodak. To bi omoguÊilo stjecanje

prava iz osnovnog zdravstvenogosiguranja i onim osobama koje nisuu radnom odnosu, ali rade i ostvarujudohodak za koji se plaÊa doprinos zatu namjenu. Drugim rijeËima, predlo-

æeno zakonsko rjeπenje rezultiralo bipoveÊanjem broja obveznika plaÊanjadoprinosa za osnovno zdravstvenoosiguranje, a samim time i pove-Êanjem prihoda od tih doprinosa, tebroja osiguranih osoba u osnovnomzdravstvenom osiguranju.

Po rijeËima dr. BiliÊa predloæenimse predvia da prava iz osnovnogzdravstvenog osiguranja, u opsegu ukojem pripadaju osiguranicima,imaju i osobe s prebivaliπtem uRepublici Hrvatskoj, ako nisu zdrav-stveno osigurane po drugoj osnovi,kojima je po osnovi novËanihprimitaka (sukladno propisima odoprinosima za obvezna osiguranja)uplaÊen doprinos za osnovnozdravstveno osiguranje. Doprinosmora biti plaÊen jednokratnom iliviπekratnim uplatama u posljednjih 5godina i to najmanje u visini iznosaobraËunatog na najniæu osnovicu zarazdoblje od 6 mjeseci.

Druga bitna novina koja se uvodiovim zakonskim prijedlogom omo-guÊava da se osiguranicima kojiprema vaæeÊem zakonu ostvarujupravo na naknadu plaÊe za vrijemebolovanja, u osnovicu uraËunavaju inovËani primici ostvareni sukladnopropisima o doprinosima za obveznaosiguranja. Dakako, pod uvjetom dasu isplaÊeni u πestomjeseËnom razdo-blju na temelju kojeg se utvrujeosnovica za naknadu te da osiguraniciimaju ostvaren staæ osiguranja uZavodu, tj. prethodno osiguranje uskladu sa zakonom.

Predvia se, nadalje, isplatanovËane naknade zbog nemoguÊnostiobavljanja poslova na temelju kojih seostvaruju spomenuti primici, zaosiguranike koji ne ostvaruju pravona osnovno zdravstveno osiguranje podrugoj osnovi. Navedena naknadaiznosila bi 20 posto od proraËunskeosnovice (665,20 kuna).

Osiguranik bi ostvarivao novËanunaknadu pod uvjetom da je priv-remeno nesposoban za obavljanjeugovorenih poslova zbog bolesti kojuutvruje lijeËniËko povjerenstvoHrvatskog zavoda za zdravstvenoosiguranje. Ta novËana naknadapripadala bi im najduæe 30 dana oddana kojim je lijeËniËko povjerenstvoHZZO-a utvrdilo bolest osiguranika.

Proπirenje postojeÊih prava

osiguranika

Pored navedenog, predloæenim seuvode i odreena poboljπanja vaæeÊeg

Zakona o zdravstvenom osiguranju. Uprvom redu predlaæe se da se djeca sprebivaliπtem u Republici Hrvatskoj,koja ne mogu steÊi status osiguraneosobe kao Ëlanovi obitelji osiguranika,osiguravaju na osnovno zdravstvenoosiguranje do navrπene 18. godineæivota na temelju prijave pravne ilifiziËke osobe koja o njima brine(sredstva za tu namjenu osiguravalabi se na teret Hrvatskog zavoda zazdravstveno osiguranje).

Dopunama Ëlanka 17. postojeÊegZakona predvia se da Zavod ucijelosti snosi troπkove smjeπtaja iprehrane u bolniËkoj zdravstvenojzaπtiti prilikom kemo i radioterapijeosiguranih osoba, kao i trans-plantacije organa, te lijeËenja usluËaju ozljede na radu i profe-sionalne bolesti.

Prema predloæenom, osiguranimosobama - dobrovoljnim davateljimakrvi s viπe od 25 davanja (umjesto 100kako je ureeno postojeÊim zakonom)osiguralo bi se plaÊanje zdravstvenihusluga na teret Zavoda u iznosu 5posto veÊem od vrijednosti utvreneza druge osigurane osobe. Dobro-voljne davatelje krvi s viπe od 50davanja predlaæe se uvrstiti ukategoriju osoba za koje je postojeÊimzakonom u cijelosti propisano pla-Êanje zdravstvene zaπtite na teretsredstava Zavoda. Dopunom Ëlanka18. postojeÊeg Zakona predvien jeisti tretman i za hrvatske ratne vojneinvalide Domovinskog rata Ëije jeoπteÊenje organizma posljedica ranja-vanja, ozljede ili bolesti zadobivenihza vrijeme sudjelovanja u Domo-vinskom ratu (prema dopunamaËlanka 23.) u sluËaju privremenenesposobnosti za rad zbog rane,ozljede ili bolesti koja je neposrednaposljedica sudjelovanja u Domo-vinskom ratu, imali bi pravo nanaknadu plaÊe.

Po rijeËima doministra BiliÊaoËekuje se da primjena predloæenihzakonskih rjeπenja neÊe uzrokovatiznaËajnije izdatke u sustavuzdravstvenog osiguranja, s obziromna Ëinjenicu da je oko 98 postostanovnika Republike HrvatskeobuhvaÊeno osnovnim zdravstvenimosiguranjem. Procjenjuje se, meu-tim, da bi znaËajnije financijskooptereÊenje moglo nastati primjenomodredbi koje se odnose nauraËunavanje novËanih primitakaosiguranicima Zavoda u osnovicu zanaknadu plaÊe za vrijeme bolovanja.

BROJ

334

21

ZahvaljujuÊi novim zakonskimmoguÊnostima mnogi graanikoji rade temeljem ugovora odjelu i koji dosad nisu imalinikakva prava u mirovinskomosiguranju dobili bi statusaktivnih osiguranika, aomoguÊilo bi im se i stjecanjeprava iz osnovnogzdravstvenog osiguranja.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

U mirovinski staæ samo

razdoblja s uplaÊenim

doprinosima

Predloæenim izmjenama i dopu-nama Zakona o mirovinskomosiguranju predvia se proπirenjeosnovice plaÊanja doprinosa i krugaosiguranika, πto Êe rezultirati pove-Êanjem broja aktivnih osiguranika utom sustavu, rekao je uvodno BBooææeeBBoorrkkoo ÆÆaajjaa,, zamjenik ministra rada isocijalne skrbi. Naime, tim bizakonom ubuduÊe bile obuhvaÊene iosobe koje dosad nisu bile obveznoosigurane a koje rade i ostvarujudohodak po osnovi raznih atipiËnihoblika rada koji su posljednjih godinau stalnom porastu. Takav pristup je uskladu s preporukama Meunarodneorganizacije rada Ëija je Ëlanica iRepublika Hrvatska.

Predlaæe se, nadalje, odreivanjeprijevremene starosne mirovine, uzprimjenu faktora za njeno smanjenje,odreenog prema stvarnoj duæinikoriπtenja te mirovine, uzimajuÊi uobzir i elemente aktuarske raËunice.Opseg koriπtenja ove mirovineuskladit Êe se sa stvarnim opsegomprava na tu mirovinu u svakompojedinom sluËaju, napominje Ku-πtrak. Stoga se predlaæe i smanjenjeprijevremene starosne mirovne za0,34 posto mjeseËno, πto bi se odnosilosamo na buduÊe korisnike ovihmirovina.

Slijedi i korekcija odreivanja naj-niæe mirovine, ali samo osiguranicimas mirovinskim staæom duæim od 30godina, uz uvoenje polaznog faktorakao i za korisnike prijevremenestarosne mirovine. Na taj bi se naËintrebala uspostaviti pravednija raspo-djela izmeu korisnika te mirovine,kaæe doministar, te napominje da sepredloæenim rjeπenjima stavlja uizravan odnos ostvarivanje mirovinaspram uplaÊenih doprinosa. To znaËida se ubuduÊe u mirovinski staæ ne biraËunalo razdoblje za koje nisuuplaÊeni doprinosi.

Predvia se, nadalje, promjenafaktora za utvrivanje invalidskemirovine zbog profesionalne nespo-sobnosti za rad (sa sadaπnjih 0,667 na0,8). To bi trebalo rezultiratipoveÊanjem tih mirovina za oko 20posto, odnosno u prosjeku za oko 200kuna (za oko 36 tisuÊa korisnika ovemirovine). Prijedlogom zakona se,meu ostalim, udovicama omoguÊavada u prijelaznom razdoblju primjeneZakona o mirovinskom osiguranju(do 2007. godine) ostvare obiteljskumirovinu i prije navrπene 50. godineæivota (prema sada vaæeÊim pro-pisima). Time se otklanja propust izZakona o mirovinskom osiguranju od1. sijeËnja 1999. godine. Osim toga,posebnom odredbom predvieno jeoslobaanje od plaÊanja upravnih isudskih pristojbi na podneske uupravnom i sudskom postupku koji seodnose na ostvarivanje prava izmirovinskog osiguranja.

RADNA TIJELA

O PRIJEDLOZIMA

... ZAKONA O

DOPRINOSIMA ZA

OBVEZNA OSIGURANJA...

Na sjednici matiËnog OOddbboorraa zzaaffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn,, izraæenoje miπljenje da su efekti uvoenjadoprinosa za obvezna osiguranjadvojbeni, buduÊi da se na taj naËinpoveÊavaju troπkovi poslovanja. Sobzirom na procjene da Êe se autorskihonorari smanjiti 10 do 15 posto, dokÊe poslodavcima porasti troπkovi oko20 posto, postavlja se pitanje hoÊe lito pridonijeti eliminiranju sivogtræiπta rada i poveÊanju zaposlenosti.»lanovi tog radnog tijela upozoravajuda bi primjena ovog Zakona negativnoutjecala na primitke za rad uËenika,redovnih studenata, znanstvenika iposebno poljoprivrednika. Naime,predloæenim sustav doprinosa zaobvezna osiguranja postaje Ëistafiskalna kategorija, πto je nedo-pustivo, tvrdi to radno tijelo. Osimtoga, na taj se naËin neÊe uspjetidostatno napuniti Dræavni proraËun.

OOddbboorrii zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk iippoolliittiiËËkkii ssuussttaavv te OOddbboorr zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo razmotrili su ga nazajedniËkoj sjednici. Njihova jenaËelna zamjerka predlagatelju daovaj propis smatra temeljnim

zakonom s kojim treba uskladitiposebne zakone o mirovinskom izdravstvenom osiguranju, umjesto dakao temeljne tretira one zakone kojisveobuhvatno ureuju pojedino po-druËje. Protive se i konceptu sustavadoprinosa za obvezna osiguranja kojise temelji na solidarnosti propisanojod strane dræave, a ne na onojiskazanoj od strane uplatiteljaosiguranja (u tom sluËaju uplatiteljidoprinosa ne uveÊavaju svoje osigu-ranje πtednjom, veÊ se uplate koristeza potrebe drugih osiguranika).

Odbori, takoer, smatraju nepri-mjerenim sustav kojim se, s jednestrane, ograniËava najviπa mirovina,a s druge propisuje naplata doprinosana sve oblike rada. Spomenimo injihovu primjedbu da se u Prijedloguzakona ne razlikuju tipovi ugovora teda se brkaju pojmovi ugovora o radu,ugovora o radnom odnosu te ugovorao djelu.

Po miπljenju tih radnih tijelanaplata doprinosa na rad uËenika iredovnih studenata ne bi bila u skladus ustavnom odredbom koja propisujeda dræava πtiti djecu i mladeæ, a ni sazakonom koji ureuje visoko obra-zovanje (to bi dovelo u pitanje njihovstatus redovitih studenata). S tim usvezi izraæeno je miπljenje da bizakonom trebalo utvrditi limitprimanja koji uËenici i studenti moguostvariti bez obveze plaÊanjadoprinosa.

Odbori se ne slaæu ni s idejom da senaplaÊuju doprinosi na povremeneautorske djelatnosti znanstvenika,umjetnika i novinara (smatraju toupitnim sa stajaliπta razvoja kulture izaπtite kulturnih i umjetniËkihvrijednosti). Dræe neodgovarajuÊom iodredbu prema kojoj radnik snosiodgovornost za to πto mu nije uplaÊendoprinos.

Navedena radna tijela podræavajunamjeru predlagatelja da se naplatadoprinosa regulira zakonom, alismatraju da neka pitanja iz Prijedlogazakona treba urediti na drugaËijinaËin (npr. utvrivanjem iznimaka upredloæenom modelu naplate dopri-nosa, a dijelom i doradom poreznogsustava i isplatom iz DræavnogproraËuna). Na sjednici odbora nagla-πeno je da ovaj zakonski prijedlogtreba uskladiti s pravnim sustavom,odnosno sa svim zakonima kojiizravno ili neizravno ureujupodruËja na koja se odnosi naplatadoprinosa za obvezna osiguranja.Upozoreno je, takoer, da predvienirok za primjenu Zakona (1. srpnja

BROJ

334

22

Predloæenim se stavlja uizravan odnos ostvarivanjemirovina spram uplaÊenihdoprinosa. To znaËi da seubuduÊe u mirovinski staæ nebi raËunalo razdoblje za kojenisu uplaÊeni doprinosi.

IHS19. VI. 2002.

DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA

2002.) nije realan sa stajaliπtapropisane procedure njegova dono-πenja.

Dohodak ne moæe biti osnovica zaobraËun doprinosa za obveznaosiguranja jer se on dobiva nakonodbijanja doprinosa koji, ustvari,predstavljaju izdatke, upozorava daljeOdbor. Podræava, inaËe, inicijativu dase osnovica za obraËun doprinosaproπiri na primitke koji dosad nisubili obuhvaÊeni tim davanjem, iako nataj naËin raste porezna presija.Naime, uz primjenu najniæe mjeseËneosnovice ukupne obveze obrtnika zaosobno mirovinsko i zdravstvenoosiguranje iznosile bi 17 115,00 kuna,πto je nominalno 45 posto viπe negoranije. Uz primjenu instituta najviπeosnovice (361.584,00 kuna) ukupniiznos obveznih doprinosa dosegao bi,na godiπnjoj razini, 130.061,76 kuna.S druge strane, obveznicima po osnovisamostalnog obavljanja djelatnostiobrta i slobodnih zanimanja, kojiumjesto poreza na dohodak plaÊajuporeze na dobit, osnovica za obraËundoprinosa je poduzetniËka plaÊa.BuduÊi da ona ne moæe biti niæa odutvrene najniæe mjeseËne osnovice zaobraËun obveznih doprinosa (4.017,60kn) u tom bi sluËaju poveÊanjeiznosilo 1 133,34 posto, u odnosu na2001. godinu. Primjenom predloæeneosnovice za doprinose doπao bi upitanje opstanak oko 30 000 obrtnika- malih poduzetnika koji sami rade iveÊ sada ostvaruju dohodak nagranici isplativosti, upozorava Odbor.

Napominje, nadalje, da je Zakonomo obrtu utvreno da obrtnik radom uobrtu ostvaruje prava u svezi sradnim odnosom, ako ta prava neostvaruje po drugoj osnovi. Stoga bitrebalo razmotriti moguÊnost da se uPrijedlogu ovog zakona ugradiinstitut obrtniËke plaÊe, Ëime bi bilozadovoljeno i ustavno naËelo ojednakosti svih gospodarskih subje-kata. Usklaivanje osnovice zaobrtnika za plaÊanje doprinosa morabiti postupno i vezano uz rast brutodohotka u gospodarstvu, upozoravajuËlanovi tog radnog tijela. Naime, izsvake obveze plaÊanja doprinosamoraju proizlaziti odreena prava, asvako poveÊanje osnovice morarezultirati i poveÊanjem tih prava.Predloæena je, stoga, odgoda dono-πenja ovog Zakona do provoenjajavne rasprave kojom bi se utvrdiliprihvatljivi stavovi, kako za obrtnike,tako i za predlagatelja.

U IzvjeπÊu Odbora se, nadalje,napominje da obuhvaÊanje primitaka

- dohodaka od drugih samostalnihdjelatnosti koje se obavljaju povre-meno, moraju adekvatno pratiti pravakoja se ostvaruju na osnovi uplata tihdoprinosa. Stoga se Ëlanovi togradnog tijela zalaæu za ugraivanjeodgovarajuÊe odredbe o povratudoprinosa uplaÊenih na iznos iznadnajviπe osnovice. Smatraju nepri-hvatljivim i razdvajanje najniæe plaÊei osnovice, buduÊi da radnici plaÊajudoprinos iz plaÊe, a ne neke zami-πljene veliËine. Naime, najniæaosnovica za obraËun doprinosaiznosila bi 2008,80 kuna. Kada binajniæa plaÊa ostala 1800,oo kuna,doprinos bi bio plaÊen na primitakkojeg radnik nije ostvario, dok se usluËaju najviπe osnovice osiguranikoslobaa uplate doprinosa na znatnoviπi iznos kojeg je doista primio.

U IzvjeπÊu tog radnog tijela se,meu ostalim, konstatira da predlo-æeni Zakon zadræava dosadaπnjikoncept prema kojem se doprinosirazdvajaju od neto plaÊe radnika, πtoje razvidno i po razliËitim zastarnimrokovima, razliËitom vremenudospijeÊa i sl. Za naplatu doprinosanije zainteresiran samo osiguranik,nego i HZMO zbog sustava gene-racijske solidarnosti, napominjeOdbor. Obveza izvjeπÊivanja o upla-Êenim doprinosima utvrena je premasrediπnjem registru osiguranika, akontrolu provedbe obavljaju HZMO iHZZO, uz nadzor porezne uprave.(Postavlja se pitanje tko od njihobavlja naplatu ukupno dugujuÊihdoprinosa). Nejasan je, kaæe, i motivpredlagatelja da se ukine obvezaplaÊanja doprinosa za zapoπljavanjeod 0,85 posto iz plaÊe zaposlenih, Ëimebi se po toj osnovi udvostruËila obvezaposlodavaca. Umjesto toga predlaæe seizjednaËavanje doprinosa na i iz plaÊeza mirovinsko osiguranje.

BuduÊi da bi prema Prijedloguzakona Ministarstvo financija od 1.sijeËnja 2003. trebalo preuzetisluæbenike i namjeπtenike HZMO iHZZO koji obavljaju poslove razrezadoprinosa, valja jasno odrediti zadaÊesvakog od tih tijela kako ne bi doπlodo preklapanja poslova i ovlasti,upozoravaju Ëlanovi Odbora. Pred-laæu, meu ostalim, da za radnikezaposlene na osnovi Meunarodnogsporazuma o broju radnih dozvolaosnovicu za plaÊanje doprinosapredstavlja plaÊa koji bi ostvarili zaiste, odnosno sliËne poslove uRepublici Hrvatskoj (ne moæe biti niæaod prosjeËne plaÊe iz proπle godine,prema podacima Dræavnog zavoda za

statistiku grane djelatnosti kojojposlodavac pripada).

Spomenimo i njihovu primjedbu dasu odredbe o zakonskoj prisili raskidaugovora o privatnom zdravstvenom teosiguranju za sluËaj ozljede na radu iprofesionalne bolesti iz Ëlanaka 91. i92. Prijedloga zakona neustavne ineusklaene s odredbama drugihZakona u Republici Hrvatskoj (uprvom redu sa Zakonom o zdrav-stvenom osiguranju) pa bi mogleizazvati brojne ustavne tuæbe iodπtetne zahtjeve. Zahtijevaju, stoga,da se na kraju tih Ëlanaka izbriπeistovjetan tekst koji glasi: ”a najduæedo 31. prosinca 2002. godine”.

Nakon provedene rasprave Odbor jeveÊinom glasova svojih Ëlanova pred-loæio Hrvatskom saboru da prihvatiPrijedlog zakona o doprinosima zaobvezna osiguranja a primjedbe iprijedloge iz rasprave proslijedipredlagatelju. To su sugerirala iostala radna tijela koja su sudjelovalau pripremnoj raspravi o ovomzakonskom prijedlogu.

OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj iioobbnnoovvuu proveo je objedinjenu raspra-vu o ovom i Prijedlogu zakona oizmjenama i dopunama Zakona oporezu na dohodak. Pritom jeraspolagao s pisanim miπljenjemHrvatske gospodarske komore, Hrvat-ske obrtniËke komore, povjerenstavaGSV-a za zakonodavstvo, provedbupropisa i ostvarivanje zaπtite prava iza zapoπljavanje i socijalnu politiku teSaveza samostalnih sindikata Hrvat-ske.

Odbor je podræao donoπenje ovogZakona, ukazavπi na potrebu prei-spitivanja predloæenih rjeπenja zaplaÊanje doprinosa, s aspektapoveÊanja financijskih obveza poslo-davaca i utjecaja tog poveÊanja nakonkurentnost hrvatskog gospodar-stva.

Na sjednici tog radnog tijelaistaknuto je da bi primjena predloæeneosnovice za obraËun doprinosa poosnovi samostalne djelatnosti dovelau pitanje opstanak velikog brojaobrtnika koji sami rade i ostvarujudohodak na granici isplativosti.Ocijenjeno je da Êe ovaj Zakon imatiposredan utjecaj na poveÊanjezapoπljavanja te ukazano na potrebudefiniranja prava koja proizlaze izobveze plaÊanja doprinosa.

Prema miπljenju dijela ËlanovaOdbora, poËetak primjene ovog Zako-na trebalo bi prolongirati na 1.sijeËnja 2003. godine.

BROJ

334

23

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

»lanovi OOddbboorraa zzaa rraadd,, ssoocciijjaallnnuuppoolliittiikkuu ii zzddrraavvssttvvoo ocijenili sukorisnim donoπenje jedinstvenogpropisa kojim bi se uredila sva pitanjavezana uz obvezne doprinose. Dræe daÊe se predloæenim izmjenama u veÊojmjeri suzbiti tzv. ”siva ekonomija”,iako i dalje postoji znatan broj ljudikoji ostvaruju primitke po osnovirada koji nigdje nije vidljiv nitiregistriran. Pojedini Ëlanovi togradnog tijela skrenuli su paænju napoloæaj studenata koji bi primjenompredloæenih rjeπenja doista primaliumanjene naknade za svoj rad. Uraspravi je, meutim, naglaπeno dapritom treba imati u vidu Ëinjenicu,da Êe uplatom doprinosa steÊi svojstvoosiguranika i ostvarivati odreenaprava, kao i svi zaposleni iz radnogodnosa.

I na sjednici OOddbboorraa zzaa oobbiitteelljj,,mmllaaddeeææ ii ππppoorrtt bilo je govora o tomekako Êe se uvoenje novih doprinosaodraziti na ovu kategoriju veÊugroæenog dijela stanovniπtva, odno-sno neÊe li to biti novi udar nastudentski standard (nakon πto su imukinuti djeËji doplaci i smanjenesubvencije na prehranu). Uvoenjemdoprinosa na honorare studenata kojirade posredstvom student-servisavjerojatno Êe se smanjiti interesposlodavaca za njihovo zapoπljavanje,konstatirano je u raspravi. Upozorenoje, takoer, da Êe to stvoriti problemei u financiranju studentskih centarau Hrvatskoj, buduÊi da su se smjeπtaju studentskim domovima, prehranastudenata te njihovi kulturni i πport-ski programi dosad veÊim dijelomfinancirali iz provizije student-servisa. To znaËi da Êe u sluËajuprihvaÊanja ovakvog rjeπenja trebatipronaÊi novi naËin financiranjastudentskih centara (ili iz DræavnogproraËuna ili poveÊanjem cijenadomova i prehrane).

... ZAKONA O POREZU NA

DOHODAK...

I ovaj zakonski prijedlog dobio jenaËelnu podrπku nadleænih radnihtijela, uz odreene primjedbe upuÊenepredlagatelju.

Na sjednici matiËnog OOddbboorraa zzaaffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn upo-zoreno je da prema zakonskojdefiniciji dohodak ne moæe bitiosnovica za obraËun doprinosa zaobvezna osiguranja. Meu ostalim,izraæeno je miπljenje da bi obve-znicima poreza od povremenih

autorskih djelatnosti bilo lakπe ijednostavnije tijekom godine upla-Êivati neπto viπi porez, nego na krajugodine po konaËnom obraËunuodjednom isplatiti znatno veÊi iznos.Spomenimo i sugestiju Odbora da seu svim Ëlancima ovog propisa rijeËoobbvveezznnoo zdravstveno osiguranjezamijeni rijeËju oossnnoovvnnoo,, a rijeËdopunsko zdravstveno osiguranjerijeËju ddoobbrroovvoolljjnnoo zdravstveno osigu-ranje (sukladno novom Zakonu ozdravstvenom osiguranju).

OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj iioobbnnoovvuu podræao je predloæene izmjenei dopune kojima se priznaju izdaci poosnovi uplaÊenih obveznih doprinosaiz dohotka od drugih samostalnihdjelatnosti i vrπi ravnomjernije pore-zno optereÊenje poreznih obveznikatijekom godine.

Po miπljenju dijela Ëlanova togradnog tijela poËetak primjene ovogzakona trebalo bi prolongirati na 1.sijeËnja 2003. godine.

OOddbboorrii zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk iippoolliittiiËËkkii ssuussttaavv te OOddbboorr zzaa zzaakkoonnoo--ddaavvssttvvoo smatraju upitnim pro-pisivanje obveznih doprinosa naprimitke uËenika i studenata, sastajaliπta Ustavom RH predvienezaπtite djece i mladeæi, odnosno napovremene autorske djelatnosti znan-stvenika, umjetnika i novinara, sastajaliπta zaπtite razvoja kulture tekulturnih i umjetniËkih vrijednosti.Navedena radna tijela takoerupozoravaju da Prijedlogom zakonanije na odgovarajuÊi naËin ureenopitanje njegove primjene. Naime,predvieni rok od 1. srpnja nijerealan, s obzira na propisanu proce-duru donoπenja zakona.

Na sjednici OOddbboorraa zzaa oobbiitteelljj,,mmllaaddeeææ ii ππppoorrtt naglaπeno je da Êe seusvajanjem noveliranog Zakona oporezu na dohodak prihodi DræavnogproraËuna neznatno smanjiti, ali Êe sezato poveÊati iznos uplate doprinosaza obvezatna osiguranja. U raspravi jeizraæeno nezadovoljstvo πto Êe uvo-enjem novih doprinosa, uzdosadaπnju razinu bruto dohotka,porezni obveznici ostvariti manji netodohodak.

... O MIROVINSKOM

OSIGURANJU...

»lanovi matiËnog OOddbboorraa zzaa rraadd,,ssoocciijjaallnnuu ppoolliittiikkuu ii zzddrraavvssttvvoo sloæilisu se s predloæenim izmjenamapotrebnim radi usklaivanja sPrijedlogom zakona o doprinosima za

obvezno osiguranje, ali i radi daljnjeprovedbe reforme mirovinskogsustava, poboljπanja uËinkovitosti iuspostavljanja financijske ravnoteæeu tom sustavu.

Smatraju, naime, da Êe se utvri-vanjem obveze plaÊanja doprinosasvih osoba koje raznim oblicima radaostvaruju primitak u znatnoj mjerilegalizirati postojeÊe neregistriranegospodarske aktivnosti (tzv. ”sivaekonomija”). Ujedno Êe se onima kojiplaÊaju doprinose na sve primitkeomoguÊiti ostvarivanje prava izmirovinskog osiguranja, primjerenauplaÊenim doprinosima.

U raspravi je naglaπeno da Êe sepredloæenom korekcijom mirovinskogfaktora za invalidsku mirovinu zbogprofesionalne nesposobnosti za radublaæiti teæak poloæaj korisnika pravaiz invalidskog osiguranja, za πto se uviπe navrata zalagao i ovaj Odbor. UIzvjeπÊu tog radnog tijela se, meuostalim, spominje da su se Odboru uviπe navrata obraÊali i hrvatskidræavljani s prebivaliπtem u RepubliciHrvatskoj koji su bili upuÊeni na radu bivπu jugoslavensku saveznuupravu, gdje su i ostvarili pravo namirovinu. »lanovi Odbora izraæavajuzadovoljstvo Ëinjenicom da supredloæenim izmjenama i dopunamaZakona o mirovinskom osiguranju tikorisnici preuzeti u hrvatskimirovinski sustav.

U raspravi o paketu zakona oobveznim osiguranjima ooddbboorrii zzaaUUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavv tteezzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo iznijeli su naËelnuprimjedbu da se predloæenim uvodenovine u sustav doprinosa za obveznaosiguranja, ali bez temeljite izmjenepozitivnih propisa, primjerice radnogzakonodavstva. Naglaπeno je da bikvalitetna reforma sustava obveznihdoprinosa trebala biti usklaena,materijalno i vremenski, s izmjenompropisa radnog prava te mirovinskogosiguranja.

Rjeπenje iz Prijedloga zakona premakojem se u staæ osiguranja raËunajusamo razdoblja za koja su uplaÊenidoprinosi za mirovinsko osiguranje,Ëlanovi navedenih radnih tijelasmatraju nepraviËnim i nesvrsi-shodnim. U raspravi je reËeno daradnik ne moæe snositi πtetneposljedice ako obvezni doprinosi nisuuplaÊeni, jer ne postoji pravniinstrument kojim bi mogao na toutjecati.

Odbori su, inaËe, podræali pred-loæeno poveÊanje mirovina neza-poslenim korisnicima invalidskih

BROJ

334

24

IHS19. VI. 2002.

DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA

mirovina, kao element solidarnostidruπtvene zajednice. Meutim, izra-æeno je miπljenje da postoji moguÊnostzapoπljavanja korisnika takvihmirovina u dijelu njihove radnesposobnosti. »ule su se i nomo-tehniËke primjedbe na zakonskuodredbu kojom se u prijelaznomrazdoblju, do 2008. godine, udo-vicama omoguÊuje stjecanje prava naobiteljsku mirovinu, u vezi sravnopravnim odreenjem braËnogdruga kao ovlaπtenika prava te sizraËunom godina æivota potrebnih zaostvarivanje prava na obiteljskumirovinu.

»lanovi Odbora smatraju da trebapojasniti prijelaznu i zavrπnu odredbuPrijedloga zakona kojom se ureujepravni poloæaj Ëlanova kuÊanstvapoljoprivrednika, kako bi bilorazvidno da svojstvo osiguranikastjeËu uplatom doprinosa, a ne svojimpoloæajem Ëlana kuÊanstva. Dræe,takoer da objektivnim kriterijemvalja dopuniti odredbu o prestankusvojstva osiguranika Ëlanu kuÊanstvapoljoprivrednika. Spomenimo i njihovzahtjev da se propiπe donoπenje novihprovedbenih propisa u rokovimausklaenim s danom primjeneZakona, odnosno primjena postojeÊih,ako nisu u izriËitoj suprotnosti s ovimZakonom.

Na sjednici OOddbboorraa zzaa oobbiitteelljj,,mmllaaddeeææ ii ππppoorrtt izraæeno je miπljenje dase predloæenim zakonskim izmjenamatraæi rjeπenje za mirovinsku reformukoja je zapala u teπkoÊe, pogotovonjezin prvi stup generacijske soli-darnosti. »lanovi tog radnog tijela,meutim, sumnjaju u opravdanost ipravednost pojedinih rjeπenja. Zanimaih, meu ostalim, kakve Êe pogodnostidobiti osobe koje su veÊ osigurane poosnovi redovitog radnog odnosa, abave se dopunskom djelatnoπÊu nakoju Êe ubuduÊe morati plaÊati novedoprinose.

... O ZDRAVSTVENOM

OSIGURANJU

VeÊina Ëlanova OOddbboorraa zzaa rraadd,,ssoocciijjaallnnuu ppoolliittiikkuu ii zzddrraavvssttvvoo podræalaje predloæene izmjene i dopuneZakona o zdravstvenom osiguranju,Ëiji je prvenstveni cilj usklaivanje sprijedlogom zakona o doprinosima zaobvezno osiguranje, u dijelu utvri-vanja vrste doprinosa, obveznika,osnovice i naËina obraËuna te rokovaplaÊanja. Utvrivanje obveze plaÊanjadoprinosa i za osobe koje raznim

oblicima rada ostvaruju primitakËlanovi Odbora dræe potrebnim ikorisnim. Naime, na taj naËin Êe seomoguÊiti stjecanje prava iz osnovnogzdravstvenog osiguranja i onima kojinisu u radnom odnosu, ali koji rade iostvaruju dohodak za koji se plaÊadoprinos za osnovno zdravstvenoosiguranje.

Posebnu paænju u raspravi Ëlanovitog radnog tijela obratili suodredbama Prijedloga zakona kojimase djeci do 18 godina s prebivaliπtemu Republici Hrvatskoj, koja nemajustatus osigurane osobe kao Ëlanobitelji osiguranika, omoguÊava da,na temelju prijave osobe koja se onjima brine, steknu pravo na osnovnozdravstveno osiguranje. Navedenimdopunama to se omoguÊava i romskojdjeci, koja su dosad uglavnom bila bezzdravstvenog osiguranja. Spomenimoi ocjenu Odbora da su predloæenarjeπenja za dobrovoljne davatelje krvikorisna i poticajna.

Uz naËelnu primjedbu o neuskla-enosti predloæenih rjeπenja s prav-nim sustavom, ooddbboorrii zzaa UUssttaavv,,PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavv te zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo upozorili su i nanemoguÊnost graana da svojimdoprinosima poboljπaju zdravstveneusluge. Po miπljenju Ëlanova nave-denih radnih tijela predloæenimZakonom treba generalno propisatiobvezu zdravstvenog osiguranja djece(sukladno ustavnim odredbama) amodalitete tog osiguranja reguliratiprovedbenim propisima.

S obzirom na humanitarnu kompo-nentu dobrovoljnog davanja krvi,odbori smatraju da bi dobrovoljnedavatelje veÊ s dvadeset i pet davanjakrvi trebalo ukljuËiti u krug osobaosloboenih plaÊanja zdravstvenezaπtite. »lanovi tih radnih tijelaizrazili su i sumnju u moguÊnostprovedbe odredbe kojom se odreujeosnovica za naknadu plaÊe osigu-ranicima za vrijeme bolovanja. Naime,prema predloæenom u tu bi im seosnovicu, uz prosjeËni iznos plaÊeisplaÊen u posljednjih πest mjeseci,uraËunavali i novËani primici ostva-reni sukladno propisima odoprinosima za obvezno osiguranje.Upozorili su, takoer, potrebu prei-spitivanja odredbi o novËanimnaknadama zbog nemoguÊnostiobavljanja poslova na temelju kojih seostvaruju navedeni primici.

Iz odredaba Prijedloga zakonakojima, po ocjeni odbora, dræavazadire u privatnopravni odnos kao πtoje ugovor o djelu, nije razvidno tko je

naruËitelj radova odnosno poslodavac,ni tko je duæan naknaditi πtetunaruËitelju zbog neispunjenjaugovora.

U raspravi je upozoreno i napotrebu usklaivanja rokova zadonoπenje provedbenog propisa opostupku i naËinu ostvarivanja spo-menutog prava na novËanu naknadu,s danom stupanja na snagu Zakonaodnosno danom njegove primjene.

Na sjednici OOddbboorraa zzaa ffiinnaanncciijjee iiddrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn reËeno je, meuostalim, da se dræava u viπe navratazaduæivala da bi sanirala probleme uzdravstvu (nedavno je izdalaobveznice u vrijednosti od 730 mln.kuna za naplatu dugova kojidospijevaju u roku do 150 dana).Konstatirano je da se takav trend neÊemoÊi nastaviti, jer je ukupni dræavnidug zabrinjavajuÊe porastao, te da Êese morati pronaÊi neka nova rjeπenja.

©to se, pak, tiËe konkretnih prim-jedbi na zakonske odredbe ocijenjenoje da bi primjenom novog Ëlanka 12a.bila naruπena ustavna kategorijajednakosti. Naime, navedenom odred-bom predvieno je da svaka osobakoja je u petogodiπnjem razdoblju poosnovi doprinosa za osnovnozdravstveno osiguranje uplatilanajmanje iznos koji odgovaraukupnom minimalnom πestomje-seËnom iznosu doprinosa od nesa-mostalnog rada, postaje osiguranikHZZO-a (ako ne ostvaruje pravo naosnovno zdravstveno osiguranje podrugoj osnovi). To znaËi da bi nekimosobama koje bi odsad uplaÊivaledoprinos HZZO priznao stjecanjeprava na zdravstveno osiguranje, alibi one bile zakinute u pravunadoknade prihoda u sluËaju bolesti(po bilo kojoj osnovi) za vrijeme zakoje je uplaÊen doprinos.

RASPRAVA

Nakon uvodnih izlaganja rijeË sudobili izvjestitelji radnih tijela. JJoossiippLLeekkoo upoznao je zastupnike sastajaliπtima odbora za zakonodavstvote za Ustav, Poslovnik i politiËkisustav, a stavove Odbora za rad,socijalnu politiku i zdravstvoobrazloæio je VViikkttoorr BBrrooææ..

Od plaÊanja doprinosa izuzeti

uËenike i studente

Mr.sc. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ najavio je da ÊeKlub zastupnika SDP-a podræati

BROJ

334

25

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

predloæene zakone u prvom Ëitanju,iako imaju vrlo ozbiljne primjedbekoncepcijske, sadræajne, nomo-tehniËke, ali i ustavnopravne naravi.Kako reËe, zastupnici SDP-apozdravljaju ideju da se pitanjadoprinosa za obvezna osiguranjareguliraju jednim zakonom, alismatraju da nije najbolje pogoenomjer izmeu pojedinih kategorija teda nisu najbolje razraena naËela kojainaËe karakteriziraju mirovinsko izdravstveno osiguranje. Kako jemoguÊe, pita zastupnik, da se nasvaki prihod od samostalnog ilinesamostalnog rada moraju platitiporezi i doprinosi, a da se istodobnoonima koji su viπe plaÊali ograniËivisina mirovina (za one koji manjeplaÊaju mora se namiriti razlika poprincipu solidarnosti). Na taj se naËinmoæe dogoditi da se iz pojedinihoblika mirovinskog osiguranja novacprelijeva u druge oblike, upozoravaArloviÊ.

Napominje, nadalje, da se ugovor oradu i ugovor o djelu ne moguizjednaËavati, buduÊi da su i prava,obveze te odgovornosti stranaka iznavedenih ugovora posve drugaËija.Vlada bi, kaæe, do drugog Ëitanjatrebala dobro razmisliti o statusuumjetnika, znanstvenika i novinara,a u svakom sluËaju od plaÊanjadoprinosa izuzeti studente i uËenike.Razlog - njihov povremeni rad je izvordodatnih prihoda za troπkoveπkolovanja, buduÊi da im dræava uveÊini sluËajeva ne moæe osiguratistudentske kredite i stipendije. Osimtoga, kada bi se za njihov rad plaÊalidoprinosi za zdravstveno i mirovinskoosiguranje to bi znaËilo da im sepriznaje svojevrsni oblik radnogodnosa, πto je kontradiktorno snjihovim statusom uËenika u srednjojπkoli, odnosno redovnog studenta.

Esdepeovci, nadalje, upozoravaju dabi se primjenom predloæenih rjeπenjabitno poveÊala obvezna davanjaobrtnika za mirovinsko i zdravstvenoosiguranje(ne treba smetnuti s umada obrtnik istodobno ima i statusradnika). BuduÊi da ova ”mini

reforma” unaprijed najavljujepromjene cijelog niza drugih zakona,najbolje bi bilo da se sva pitanja kojase odnose na radno-socijalnu iporeznu sferu te para-poreze (tzv.doprinosi) razmatraju u paketu, kaæeArloviÊ.

Po njegovim rijeËima nije prihvat-ljivo ni da se odgovornost zaneplaÊanje doprinosa prebacuje naradnika te da mu se razdoblje za kojete obveze nisu podmirene ne ura-Ëunava u mirovinski staæ. Miπljenje jenjegovih stranaËkih kolega da djecakoja su po Ustavu zaπtiÊena morajubiti zdravstveno osigurana, neovisnoo tome je li ih skrbnik prijavio ili ne.Spomenuo je i njihovo upozorenje daje razdoblje do 1. srpnja prekratko zaokonËanje zakonodavne procedure idonoπenje provedbenih propisa.Pozdravljaju, inaËe, ideju da sepredloæenim rjeπenjima u sustavmirovinskog osiguranja vrate ipoljoprivrednici, πto bi im omoguÊilosocijalnu sigurnost u starosti.Meutim, to se ne mora generalnoodnositi i na sve Ëlanove njihovihkuÊanstava, veÊ samo na one koji suregistrirani za bavljenje poljopriv-rednom djelatnoπÊu. U protivnom bi -kaæe - i Ëlanovi radniËkih obitelji ukojima je samo jedan zaposlen trebaliimati mirovinsko osiguranje, pa iminimalnu mirovinu. Izrazio jemiπljenje i da nije prihvatljivo rjeπenjeda svojstvo osiguranika prestaje odprvog dana iduÊeg mjeseca nakonpodnoπenja zahtjeva, veÊ prestankomplaÊanja.

Vlada samo deklaratorno za

razvoj malog gospodarstva

Po rijeËima dr.sc. MMaattee GGrraanniiÊÊaaKlub zastupnika DC-a protivi seprihvaÊanju ovih zakonskih prijed-loga jer nisu navedeni jasni razlozi zanjihovo donoπenje, niti ciljevi koji Êese postiÊi njihovom primjenom. Poocjeni njegovih stranaËkih kolegaprimjenom predloæenih rjeπenjapoveÊao bi se broj osoba koje su radipreæivljavanja prisiljene raditi nacrno, ali i broj nezaposlenih, jer Êeznatno veÊi troπkovi rada rezultiratiotpuπtanjima i zatvaranjem obrtni-Ëkih radnji. Zastupnici DC-aprocjenjuju da se ni financijski uËincis kojima raËuna Vlada, predlaæuÊi ovezakonske izmjene, neÊe postiÊi.Naime, poveÊanje ”poreznog” opte-reÊenja djelovat Êe destimulativno nagospodarsku aktivnost, posebice

obrtniπtva, te malog i srednjegpoduzetniπtva, koji bi trebali bitinositelji razvoja. Na tom primjeru joπjednom dolazi do izraæaja Ëinjenica daVlada samo deklaratorno preferirarazvoj malog gospodarstva te da suporezna i politika poticaja ulaganjarezervirane samo za velike gospo-darske sustave, kaæe GraniÊ.

U nastavku je spomenuo daraËunice Hrvatske obrtniËke komore iHrvatske udruge poreznih obveznikapokazuju da Êe mjeseËna davanjaobrtnika za mirovinsko i zdravstvenoosiguranje, uz primjenu najniæeosnovice, porasti za 93 posto, a nagodiπnjoj razini za 45 posto. Savjetdoministra financija da se iz sustavaporeza na dohodak presele u sustavporeza na dobit, kako bi i nadaljeplaÊali doprinose na svoju, u tomsluËaju poduzetniËku plaÊu, za veÊinuobrtnika je potpuno neprihvatljiv. Uprvom redu stoga πto ta plaÊa ne moæebiti niæa od najniæe mjeseËne osnovice,odnosno od 4.017 kuna, pa poviπenjedoprinosa ionako iznosi viπe od 10puta. Osim toga, obveznici plaÊanjaporeza na dobit moraju voditi dvojnoknjigovodstvo, πto bi im dodatnopoveÊalo troπkove. I ne samo to. Porezna dodanu vrijednost morali bi plaÊatiprema fakturiranoj, a ne naplaÊenojrealizaciji. Sve se to predlaæe uokolnostima veÊ potpuno iscrpljenihporeznih kapaciteta obrtnika, napo-minje zastupnik. Niπta bolja sudbinane Ëeka ni male poduzetnike, trgovce,te pojedince i druπtva s ograniËenomodgovornoπÊu koji sami, ili uz malibroj zaposlenih, obavljaju neku odgospodarskih aktivnosti.

Daljnja je zamjerka zastupnika DC-a da u prilozima uz obrazloæenjazakonskih prijedloga nema simulacijeizraËuna posljedica njihove primjeneza obrtnike i male poduzetnike.GraniÊ, meu ostalim, upozorava naËinjenicu da u takvoj situaciji malipoduzetnici neÊe moÊi koristiti nipovoljne kreditne linije, jer Êe imtroπkovi poslovanja pojesti svuzaradu. Primjerice, Udruga novinskihizdavaËa izraËunala je da Êe

BROJ

334

26

PoveÊanje ”poreznogoptereÊenja” djelovat Êedestimulativno nagospodarsku aktivnost,posebice obrtniπtva, te malog isrednjeg poduzetniπtva, koji bitrebali biti nositelji razvoja.

Nije prihvatljivo da seodgovornost za neplaÊanjedoprinosa prebacuje naradnika te da mu se razdobljeza koje te obveze nisupodmirene ne uraËunava umirovinski staæ.

IHS19. VI. 2002.

DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA

uvoenjem doprinosa na honorare,bruto troπkovi izdavaËa porasti za 12posto. To Êe se neminovno odraziti nasmanjenje honorara ili na gubitakposla honoraraca. Znanstvenici,umjetnici i ostala slobodna zanimanjase zavaravaju da Êe im biti sniæenporez na dohodak sa 35 na 15 posto,zaboravljajuÊi pritom da se ta stopaodnosi samo na akontativni dio, kaæeGraniÊ.

Uemo li u ovakvu reformu pore-znog sustava bez dovoljne pripremekroz izraËune i simulacije, teprovedene javne rasprave, ponovnoÊemo se naÊi u sliËnoj situaciji, kao iprilikom izmjene Zakona o platnomprometu u zemlji (kada je πtedno-kreditnim zadrugama oduzet platnipromet) ali s daleko teæim poslje-dicama, zakljuËio je zastupnik.

Zaπto promjene sredinom

godine?

Glasnogovornik Kluba zastupnikaHDZ-a IIvvaann ©©uukkeerr izrazio je Ëuenjeπto se promjena ovako vaænih zakonapredlaæe sredinom godine (djelatniciporezne uprave trebali bi biti praviumjetnici da u takvoj situaciji sroËeporezne prijave).

Uz naËelnu zamjerku da nije trebaloobjediniti raspravu o sva Ëetirizakonska prijedloga napomenuo je dazastupnici HDZ-a podræavaju veÊinuprimjedbi Kluba zastupnika SDP-a.

Po njihovoj ocjeni predloæenimzakonom nije dobro reguliran odnosnajniæe i najviπe osnovice za plaÊanjedoprinosa i njihova korelacija snajniæim i najviπim iznosom primi-taka iz socijalnog sustava za koje seplaÊaju doprinosi. Istodobno su - kaæe- najniæa i najviπa naknada za vrijemeprivremene nezaposlenosti gotovoizjednaËene (725:900).

Daljnja je njihova zamjerka da sepreraËunavanje uplaÊenih svotadoprinosa za mirovinski staæ ogra-niËava na najviπe 12 mjeseci staæa, bezobzira na Ëinjenicu da je u jednojgodini ostvaren dohodak koji se moæeodnositi na rad obavljen u dvije ili viπegodina. Upozoravaju, takoer, da sufiziËke osobe - obveznici poreza nadohodak i obveznici poreza na dobit -kad je rijeË o obvezi plaÊanja dopri-nosa, u razliËitom pravnom poloæaju,buduÊi da poduzetniËka plaÊa nijedefinirana niti jednim zakonom. (to seodnosi i na rokove za isplatu). Sobzirom na to da dohodak od kapitalanije obuhvaÊen obveznim dopri-nosima, puno obrtnika Êe vjerojatnoprijeÊi na naËin oporezivanja premaZakonu o porezu na dobit, konstatirazastupnik. Isto tako Êe mnogiznanstvenici, umjetnici, sportaπi i dr.zbog silnih nameta plaÊati svojeobveze ili naplaÊivati svoju zaraduputem trgovaËkih druπtava.

Dohodak ne moæe biti osnovica

za plaÊanje doprinosa

Po miπljenju zastupnika HDZ-adohodak nikako ne moæe biti osnovicaza plaÊanje doprinosa jer on podefiniciji predstavlja razliku izmeuprimitaka i izdataka (a doprinosi suizdaci). Daljnja je njihova zamjerka dase povrat doprinosa uplaÊenih naiznose viπe od godiπnje osnovicepredlaæe samo za doprinose iz plaÊa, ane i one na plaÊu (Hrvatska je jednaod rijetkih europskih zemalja u kojoj

ti doprinosi nisu izjednaËeni).Upozoravaju, takoer, da nije rijeπenopitanje utjecaja uplaÊenih doprinosana honorare i druge zarade kojeostvaruju umirovljenici, buduÊi da seonima koji temeljem ugovora o djelu isl. postanu osiguranici obustavljamirovina. Isto tako osobe kojetemeljem povremene zarade postajuosiguranici u zdravstvenom osigu-ranju, neovisno o uplaÊenom iznosu,ne ostvaruju pravo na novËanunaknadu za privremene sprijeËenostiza rad zbog bolesti.

Po miπljenju hadezeovaca dvojbenisu efekti donoπenja ovih zakona, ËijaÊe primjena izazvati i te kakve potresekod pojedinih kategorija korisnika.Primjerice, uvoenjem doprinosa nahonorare mogli bi doÊi u pitanjemnogi znanstveni projekti, i dr. Osimtoga, postavlja se pitanje ne dovodimoli poveÊanjem doprinosa i smanjenjemosnovice za obraËun poreza i prirezaiz dohotka u teπku situaciju jedinicelokalne samouprave. Jednom rijeËju,primjenom predloæenih rjeπenja naÊiÊe se u nezavidnoj situaciji uËenici istudenti, koji povremenim radomkrpaju svoj dæeparac, novinari,napose oni mlai koji najËeπÊe rade naugovor o djelu, znanstvenici, dramskiumjetnici te veÊina obrtnika, a ipoljoprivrednici.

©uker je, meu ostalim, izraziomiπljenje da je smanjenjem stopedoprinosa za mirovinsko i zdrav-stveno osiguranje prije godinu i poldana (za 2 posto) napravljena velikaπteta Dræavnom proraËunu. Evidentnoje, takoer, da predloæenim ukidamokategoriju doprinosa, buduÊi da naovakav naËin oni postaju porezi. Posvemu sudeÊi, osnovni razlog svihovih promjena je punjenje ProraËuna,ali valja upozoriti da bi negativnereperkusije ponuenih rjeπenja moglenadmaπiti pozitivne efekte. StogaKlub zastupnika HDZ-a dræi da se uove promjene uπlo nepotrebno i nemoæe podræati ponuene zakonskeprijedloge.

PoveÊat Êe se financijske obveze

poslodavaca

Po rijeËima JJaaddrraannkkaa MMiijjaalliiÊÊaa,, Klubzastupnika HSLS-a prihvaÊa osnovneintencije Prijedloga zakona o dopri-nosima za obvezno osiguranje kojimse uvode znaËajne novine. Naime,predlagatelj je nastojao objektivnijeobuhvatiti osnovicu za obraËunavanjedoprinosa po osnovi obavljanja samo-stalne djelatnosti, obrta i slobodnihzanimanja, te poljoprivrede iπumarstva. Predloæenim zakonomnavedeni obveznici podijeljeni su u triskupine, tako da Êe plaÊati doprinoseprema ekonomskoj snazi, uzograniËenje na najniæu i najviπuosnovicu. Haeselesovci, kako reËe,podræavaju ujednaËavanje rokova zaplaÊanje doprinosa a posebnopozdravljaju uvoenje institutazabrane isplate plaÊe ako se ne isplatedoprinosi. Ocjenjuju, naime, da Êe toznaËajno pridonijeti disciplini u

BROJ

334

27

Primjenom predloæenihrjeπenja naÊi Êe se unezavidnoj situaciji uËenici istudenti, koji krpaju svojdæeparac povremenim radom,novinari, napose oni mlaikoji najËeπÊe rade na ugovor odjelu, znanstvenici, dramskiumjetnici te veÊina obrtnika, ai poljoprivrednici.

Uvoenje instituta zabraneplaÊe ako se ne isplatedoprinosi, trebalo bi znaËajnopridonijeti financijskojdisciplini u osiguranjusredstava za financiranjesustava zdravstvenog imirovinskog osiguranja.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

osiguranju sredstava za financiranjesustava zdravstvenog i mirovinskogosiguranja.

Po rijeËima zastupnika ekonomskaanaliza uËinaka predloæenih mjeraupuÊuje na oËekivanje predlagateljada Êe se novim naËinom utvrivanja inaplate doprinosa osjetno poveÊatiproraËunski prihodi po osnoviobveznih doprinosa, kao i postotaknaplate dospjelih obveza. NjegovistranaËki kolege, meutim, upozo-ravaju da pritom treba sagledati ukojoj Êe mjeri obuhvaÊanje svihprimitaka obveznim osiguranjempoveÊati financijske obveze poslo-davaca (prvi pokazatelji ukazuju nanova optereÊenja poduzeÊa od oko 12posto). Smatraju, naime, da Êe se toneminovno odraziti na cijenu rada, atime i na konkurentnost hrvatskoggospodarstva u cjelini. Miπljenja su,takoer, da proπirenje osnovice zaobraËun i plaÊanje doprinosa i nadosad neobuhvaÊene primitke vodi kaeliminiranju tzv. atipiËnih oblikarada, πto je suprotno svjetskimtrendovima u zapoπljavanju (za nekeposlove uopÊe ne postoji moguÊnostredovitog radnog odnosa). Upitno je,nadalje, u kojoj mjeri ovako definiransustav obveznog osiguranja uvodiuzajamnost izmeu prava i obveza,kaæe zastupnik. Haeselesovci sezalaæu za to da obuhvaÊanje primitakaod drugih samostalnih djelatnosti,koje se obavljaju povremeno, budepopraÊeno pravima koja se ostvarujutemeljem uplata tih doprinosa tesugeriraju da se predvidi i moguÊnostpovrata uplaÊenih sredstava ako se nedostigne odgovarajuÊi cenzus.

Meu ostalim, upozoravaju na to daovakav naËin obraËuna obveznihdoprinosa dovodi u pitanje onedjelatnosti koje se po prirodi stvariobavljaju kao dodatni posao uzredovan rad (npr. direktna prodaja,agenti u osiguranju, autorska djela isl.). Naime, procjenjuje se da je oko150 tisuÊa graana u HrvatskojukljuËeno u djelatnosti u kojimaveÊina suradnika radi na principuhonorarnog ili dodatnog posla. RijeËje o studentima, osobama s odreenimstupnjem invaliditeta te velikom brojuumirovljenika.

Zastupnik je, meu ostalim, ista-knuo da bi prikupljanje ograniËenogprihoda od doprinosa znaËilo velikobirokratsko optereÊenje za admi-nistraciju, dok obveznici koji biuplaÊivali ove dodatne doprinose zasocijalno osiguranje ne bi imali nekeveÊe koristi od toga. U nastavku je

spomenuo da je koncepcija sekun-darne aktivnosti vrlo dobro poznata uzakonodavstvu veÊine Ëlanica EU gdjesu postavljene graniËne iznimke zaplaÊanje doprinosa za socijalnoosiguranje za takve vrste aktivnosti.U skladu s tim zastupnici HSLS-asugeriraju da se smanji propisanikoeficijent 0,8 u izraËunu osnovice zaobraËun doprinosa.

Kad je rijeË o obveznicima koji poosnovi povremenog obavljanja samo-stalne djelatnosti po sadaπnjimpropisima plaÊaju porez po odbitku,predlaæu uvoenje najniæe osnoviceporeza na dohodak ostvarene nagodiπnjoj razini, u visini prosjeËnemjeseËne plaÊe u Republici Hrvatskoj.Smatraju, takoer, da izmjenomËlanka 64. Prijedloga zakona oobveznim doprinosima treba omo-guÊiti plaÊanje obraËunatih iznosadoprinosa na godiπnjoj razini, Ëime bise umanjili administrativni troπkovi.Zalaæu se i za smanjenje predvienogkoeficijenta koji bi se, prema rjeπenjuu Ëlanku 18. primjenjivao za obraËunnajviπe osnovice za plaÊanje obveznihdoprinosa. Miπljenja su da ta osnovicane moæe biti viπa od najniæe plaÊe jerbi se u tom sluËaju doprinos plaÊao naprimitak kojeg radnik nije niostvario. BuduÊi da radnici plaÊajudoprinos iz plaÊe, haeselesovcismatraju neprihvatljivim razdvajanjenajniæe plaÊe i osnovice.

U pitanju opstanak brojnih

obrtnika i malih poduzetnika

Dosadaπnji problem neuËinkovitenaplate doprinosa ukazuje na potrebucjelovitog reguliranja problematikeprisilne naplate tih davanja, kaæeMijaliÊ. Njegovi stranaËki kolegesmatraju i da doprinose za miro-vinsko osiguranje na plaÊu i iz plaÊetreba izjednaËiti, jer bi ukinuta obvezaplaÊanja doprinosa za zapoπljavanjeod 0,85 posto iz plaÊe zaposlenihudvostruËila obveze poslodavaca potoj osnovi. S istom argumentacijomkao i matiËni Odbor zastupnici HSLS-a izraæavaju bojazan da Êe primjenapredloæene osnovice za doprinosedovesti u pitanje opstanak brojnihobrtnika i malih poduzetnika kojisami rade i veÊ sada ostvarujudohodak na granici isplativosti.Zalaæu se i za uvoenje institutaobrtniËke plaÊe, itd. Jednom rijeËju,Klub zastupnika HSLS-a prihvaÊaPrijedlog zakona o doprinosima zaobvezno osiguranje zbog osnovne

intencije predlagatelja da se jednimpropisom reguliraju sva davanja uobliku doprinosa. Meutim, nave-denim primjedbama upozoravaju napotrebu ekonomske analize uËinakaovih novina na pojedine gospodarskesubjekte, fiziËke osobe, odnosnogospodarske prilike u cijelosti, prijenego πto se pristupi izradi konaËnogzakonskog teksta.

Razmotrivπi predloæene izmjene idopune Zakona o porezu na dohodakhaeselesovci su zakljuËili da jenjegova svrha rasteretiti obveznikeporeza od povremenih autorskihdjelatnosti - znanstvenike, umjetnike,struËnjake, novinare, itd. na naËin daplaÊaju predujam poreza po stopi od15 posto, dok bi im se konaËnaporezna obveza utvrivala po istekuporeznog razdoblja na temeljupodnesene godiπnje porezne prijave.Upozoravaju, meutim, da to vodimnogo veÊem optereÊenju dræavneadministracije, te sugeriraju daobveznici plaÊanja poreza po stopi od15 posto budu osobe koje ne podlijeæuoporezivanju dohotka po nekoj drugojosnovi (npr. plaÊi). Njihov je prijedlogi da se omoguÊi bræi povrat prepla-Êenog poreza (u roku od 8 dana) te dase poslodavci zakonom oslobodeplaÊanja doprinosa i poreza na iznoskoji bi eventualno uplaÊivali zadopunsko zdravstveno osiguranjeradnika.

ÆÆeelljjkkoo DDrraaggoovviiÊÊ ((HHSSLLSS)) izvijestio jeda Klub zastupnika HSLS-a podræavai predloæene izmjene i dopune Zakonao zdravstvenom i o mirovinskomosiguranju kojima se ti zakoniusklauju sa Zakonom o doprinosimaza obvezno osiguranje, te odreujuprava nositelja tzv. atipiËnog radakoji po novome podlijeæu plaÊanjudoprinosa. Po rijeËima zastupnikahaeselesovci posebno podupirurjeπenje da se djeci do 18 godina, sprebivaliπtem u Republici Hrvatskoj,osigura osnovno zdravstveno osigu-ranje. Pozdravljaju i poticajne mjerekoje se odnose na dobrovoljne

BROJ

334

28

Treba sagledati u kojoj Êemjeri obuhvaÊanje svihprimitaka obveznimosiguranjem poveÊatifinancijske obvezeposlodavaca (prvi pokazateljiukazuju na nova optereÊenjapoduzeÊa od oko 12 posto).

IHS19. VI. 2002.

DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA

davatelje krvi te oslobaanjeosiguranih osoba plaÊanja troπkovabolniËkog smjeπtaja i prehraneprilikom kemo i radioterapije tetransplantacije organa.

Podsjetivπi na osnovne razlogepredloæenih izmjena Zakona omirovinskom osiguranju DragoviÊ jespomenuo namjeru predlagatelja dase uspostavi financijska ravnoteæa umirovinskom sustavu. Naime, taj jesustav veÊ dospio u duboku krizuzbog poveÊanog broja umirovljenika(taj status ima oko 25 posto graanaHrvatske) te nepovoljnog odnosaizmeu zaposlenika i umirovljenika(90. godine kretao se 3:1 a danas oko1,3 : 1).

Osim predvienog poveÊanja pri-hoda mirovinskog osiguranjapredloæenim se poveÊava i brojkorisnika prava, a za oËekivati je daÊe πire zahvaÊanje ovog atipiËnog radaobvezom plaÊanja doprinosa smanjitiparticipaciju javne potroπnje ufinanciranju mirovinskih fondova,kaæe zastupnik. Kako reËe, njegovistranaËki kolege podupiru i mjeredestimuliranja odlaska u prije-vremenu mirovinu (prijevremenemirovine bi ubuduÊe bile oko 1,5 postoniæe) te korigiranje iznosa najniæemirovine (trenutno je ta mirovina oko3 posto manja od one koja se ostvariplaÊanjem doprinosa iz prosjeËneplaÊe u Hrvatskoj). Pozdravljaju ipredloæeno poveÊanje invalidskihmirovina ostvarenih zbog profe-sionalne nesposobnosti za rad, aliupozoravaju na dvojbenu odredbukojom se odgovornost za neplaÊanjedoprinosa prebacuje na radnike.

Svrha dvojbena, posljedice

nepredvidljive, provedba skupa

GovoreÊi u ime Kluba zastupnikaHSP-HKDU-a mr. sc. MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊje zamjerio predlagatelju daizjednaËava doprinose i poreze.Upozorio je na Ëinjenicu da doprinosinisu prihodi dræavnog proraËuna, veÊHrvatskog zavoda za mirovinskoosiguranje i Hrvatskog zavoda zazdravstveno osiguranje. Njihova jesvrha da se dugotrajnim izdvajanjimagraani osiguraju za starost, te u

sluËaju invalidnosti i bolesti, dok sepriho-dima od poreza osiguravadjelovanje dræavnih institucija. Ako sei doe do viπe novca zbog uvoenjadoprinosa na honorare, uËeniËki istudentski rad, itd. to je sve veÊunaprijed potroπeno, πto priznaje isama Vlada u obrazloæenju Zakona omirovinskom osiguranju, kaæezastupnik. Neo-zbiljno je od nje dameu razlozima za donoπenje ovogzakonskog paketa spominje Ëinjenicuda Êe se izdavanjem jednog, umjestodva rjeπenja doÊi do uπteda. Naime,samo preustroj Ministarstva financijate procedura donoπenja ova tri zakonakoπtat Êe viπe od uπteda na poπtarini.

U nastavku je podsjetio na to dasvaki mjesec za isplatu mirovina idjeËjeg doplatka treba namaknutimilijardu i 700 mln. kuna. Douvoenja drugog stupa mirovinskogosiguranja na ime doprinosaprikupljalo se oko 900 mln. kunamjeseËno, dakle neπto viπe od 50 postopotrebne svote, dok je ostataknamirivala dræava iz ProraËuna.Interesantno je, meutim, da su sadaprihodi od doprinosa manji za 25posto, tako da dræava mjeseËno moraosigurati daleko viπe novca negoranije, a ni tranzicijski troπak (pokritÊe se proraËunskim sredstvima) nijerealno izraËunat.

BuduÊi da nema dovoljno novca zaisplatu mirovina i svih izdataka kojetreba plaÊati iz tih fondova, nekome jesinula ideja da Êe se najbræe doÊi dododatnih prihoda ako se odmahsjedne doprinosima na sve moguÊeprimitke graana, kaæe zastupnik.Nagaa se da bi se na taj naËin mogloskupiti oko 800 mln. kuna, no pitanjeje hoÊe li to biti dosta da se kom-penziraju nedostatna sredstva.Uvoenje doprinosa obrazlaæe sebrigom za socijalnu sigurnost nekihgrupa ljudi, primjerice honoraracabez stalnog zaposlenja, buduÊi da imse zauzvrat nudi staæ u mirovinskomosiguranju. Meutim, prije poËetkaovog zasjedanja pred sabornicom supredstavnici umjetnika, knjiæevnika,novinara, itd. dijelili zastupnicimaletke u kojima mole Vladu da seprestane brinuti o njima na ovajnaËin, odnosno da ostavi njihovehonorare na miru. Dakako, zastupniciHSP-a i HKDU-a podupiru taj njihovzahtjev. Ne slaæu se ni s time da sedodatni doprinosi ubiru i od graanau radnom odnosu i umirovljenika kojisu veÊ obuhvaÊeni obveznim osigu-ranjem.

Po rijeËima zastupnika ideja obrzom skupljanju novca na imedoprinosa na sve primitke se priliËnozakomplicirala, jer zbog novog naËinaprikupljanja doprinosa treba mije-njati i krovni Zakon o mirovinskomosiguranju, πto je nelogiËno. Dokumjetnici, knjiæevnici i novinari tvrdeda Êe im primjenom predloæenog netoprihodi od honorara biti manji, dræavase izvlaËi predlaæuÊi izmjene Zakona oporezu na dohodak i obrazlaæe da Êehonorarci viπe dobiti kroz povratporeza na kraju godine. Kontra-diktorno je i to πto se u Zakonu oporezu na dohodak tvrdi da Êe seproraËunski prihodi smanjiti, ali daÊe se poveÊati doprinosi, itd.

Po ocjeni zastupnika HSP-a iHKDU-a provedba ovog zakonskogpaketa neÊe donijeti bitne koristi, a svikoji imaju bilo kakve prihode ostat Êenezadovoljni. A sve je poËelo prijedvije godine kad je izmjenom Zakonasmanjen doprinos za zdravstvenoosiguranje koji plaÊaju poslodavci. Nesamo da je time udesetorostruËenmanjak u HZZO-u, nego je takvomodlukom prekrπena i Konvencija 102Meunarodne organizacije rada,negodovao je RoæiÊ. Na kraju je izjavioda se Klub zastupnika HSP-HKDU-aprotivi donoπenju predloæenih zakona,jer je njihova svrha dvojbena,posljedice nepredvidljive a provedbaskupa.

Destimulativnom poreznom

politikom otjerat Êemo

najtalentiranije u inozemstvo

Dr. sc. VVeessnnaa PPuussiiÊÊ informirala jezastupnike da Klub HNS-PGS-SBHS-apodupire stavove i zakljuËke sabor-skih odbora u svezi s paketomponuenih zakona, a potom seosvrnula na predloæene novele Zakonao porezu na dohodak. Konstatirala je,najprije, da je prijedlog za uvoenjedoprinosa na autorske honorare iprimanja uËenika i studenata uzro-kom jutroπnjih civilnih akcija ispredSabora, a i brojnih intervencija ljudi

BROJ

334

29

Dvojbena je odredba kojom seodgovornost za neplaÊanjedoprinosa prebacuje naradnike.

BuduÊi da nema dovoljnonovca za isplatu mirovina i dr.nekome je sinula ideja da Êese najbræe doÊi do dodatnihprihoda ako se odmah”sjedne” doprinosima na svemoguÊe primitke graana.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

iz podruËja znanosti, kulture iumjetnosti. S tim u svezi podsjetila jena Ëinjenicu da u Hrvatskoj postojiregistar znanstvenika te registar ljudikoji posjeduju formalni statusumjetnika. Doduπe, moæda bi trebalopooπtriti kriterije za upis u te registre,ali eventualna sumnja u te kriterijenije opravdanje da se porezno

optereÊenje na autorske honorareovim zakonom preraspodijeli izmeuautora i poslodavca, odnosno naru-Ëitelja autorskog djela. Klubzastupnika HNS-PGS-SBHS-a stoji nastajaliπtu da poreze za te kategorijeobveznika treba smanjiti u ukupnomiznosu, a ovdje se ne radi o sma-njivanju veÊ o preraspodjeli poreznogoptereÊenja, koje veÊim dijelom padana teret znanstvenika, umjetnika istudenata, napominje zastupnica.UnatoË tome ne postoji vjerojatnost daÊe se oni lakπe zapoπljavati, veÊ jeoËito da Êe njihovi honorari ubuduÊebiti manji. Takvom destimulativnomporeznom politikom ne samo da Êemouniπtiti, primjerice, hrvatski film ilikazaliπte, nego Êemo najtalentiranijeumjetnike i znanstvenike natjerati daodu iz zemlje. Da bi se to sprijeËilo,zastupnici HNS-a, PGS-a i SBHS-asugeriraju da se do drugog Ëitanjaovog zakona na honorare spomenutihkategorija poreznih obveznika teuËenika i studenata ne plaÊajuobvezni doprinosi ta destimulativnamjera ionako ne bi rezultiralanikakvim bitnim prihodima iuπtedama).

Nedostaje analiza fiskalnih

efekata

Predloæeni zakoni moraju doæivjetiodreene promjene da bi dobilipodrπku Kluba zastupnika HSS-a,napomenuo je na poËetku svogizlaganja njihov glasnogovornikLLuukkaa RRooiiÊÊ. Po miπljenju njegovihstranaËkih kolega kljuËno je pitanjehoÊe li njihovo donoπenje pomoÊi uukljuËivanju Hrvatske u ravnopravnuutakmicu na europskom træiπtu.

Smatraju praviËnim da se na primitkekoje ostvaruju Ëlanovi nadzornihodbora, skupπtina, vijeÊa, povjeren-stava i sl. plaÊaju doprinosi, buduÊi dase nerijetko radi o jednim te istimljudima koji su Ëlanovi mnogih tijela.To se, meutim, ne bi trebalo odnositina uËenike i studente kojima jepovremeni rad jedini izvor finan-ciranja. Pritom ne treba zaboraviti daje upravo studentima nedavnouskraÊeno pravo koriπtenja djeËjegdoplatka, te da dræava nema novacada sve njih stipendira. Eventualnezloporabe i negativne primjere trebarjeπavati na drugi naËin, a ne isticatikao pravila, napominje zastupnik.

Zastupnici HSS-a slaæu se smiπljenjem da ni od povremenihprimitaka od autorskih djelatnosti, uoblasti znanosti, umjetnosti, novi-narstva, itd. ne bi trebalo plaÊatidoprinose za zdravstveno i miro-vinsko osiguranje. U protivnom bi -kaæu - moglo doÊi do gaπenja tihaktivnosti ili opadanja kvalitetetakvih poslova, πto bi moglo imatinesagledive posljedice na razvojkulture, te zaπtitu kulturnih iumjetniËkih vrijednosti.

Po njihovu miπljenju vrlo jeproblematiËna odredba kojom se, sjedne strane, ograniËava najviπamirovina, a s druge propisuje naplatadoprinosa na sve oblike rada.Primjena ovih zakona Êe, bez sumnje,poslodavcima donijeti poveÊanjefinancijskih obveza, sa svimimplikacijama na cijenu rada, apitanje je hoÊe li doprinijeti eli-miniranju sivog træiπta i poveÊanjuzaposlenosti, kaæe RoiÊ. U svakomsluËaju, predloæeni sustav obveznogosiguranja teæi eliminiranju tzv.atipiËnih oblika rada, πto haesesovcine mogu podræati. Posebno zamjerajupredlagatelju πto, prema predlo-æenom, neke kategorije osiguranika,posebice umirovljenici, nemajunikakva prava po osnovi plaÊanjadodatnih doprinosa. Velikim nedo-statkom predloæenog zakonskogpaketa smatraju i nepostojanjeanalize fiskalnih efekata predloæenihpromjena.

NadovezujuÊi se na njegovoizlaganje MMiirroossllaavv FFuurrddeekk, takoerglasnogovornik Kluba zastupnikaHSS-a, izrazio je miπljenje da bi dodrugog Ëitanja noveliranog zakona ozdravstvenom osiguranju predlagateljtrebao ponuditi odgovarajuÊe rjeπenjeza ljude koji su veÊ zdravstvenoosigurani, ali su obvezni plaÊati dopri-nose na prihod ostvaren temeljemugovora o djelu. Naime, svega 2 postopopulacije Republike Hrvatske nemazdravstveno osiguranje. Uostalom,predlagatelj priznaje da dopunskozdravstveno osiguranje, zapravo,obuhvaÊa samo plaÊanje razlike navrijednost zdravstvene usluge.

Kako reËe, njegovi stranaËki kolegesmatraju pohvalnim uvoenje obve-znog osnovnog osiguranja djece donavrπene 18 godine æivota tepredviene olakπice za dobrovoljnedavatelje krvi, oslobaanje osigu-ranika troπkova prehrane i bolniËkogsmjeπtaja prilikom kemo iradioterapije, transplantacije organate lijeËenja ozljeda na radu iprofesionalnih bolesti. BuduÊi da suse osiguranici veÊ poËeli prijavljivatiza dopunsko zdravstveno osiguranje,zastupnike HSS-a zanima tko Êeplatiti policu osiguranja zapoljoprivrednike starije od 65 godinakoji su postojeÊim zakonomosloboeni plaÊanja doprinosa zaosnovno zdravstveno osiguranje.Zahtijevaju da ih se KonaËnimprijedlogom zakona oslobodi plaÊanjate obveze te da u meuvremenuMinistarstvo dade naputak podru-Ënim upravama HZZO kako dapostupaju.

Furdek se u nastavku osvrnuo i naizmjene Zakona o mirovinskomosiguranju kojima se, kako reËe,uvodi doprinos za atipiËne oblikerada. Izrazio je zadovoljstvo haese-sovaca πto se smanjenje najniæemirovine predvia samo za buduÊekorisnike. Pozdravljaju, inaËe,poveÊanje invalidskih mirovina poosnovi profesionalnih oboljenja za 20posto, kao i oslobaanje plaÊanjapristojbi na podneske, isprave iodluke u upravnom i sudskom

BROJ

334

30

Eventualna sumnja u kriterijeza stjecanje statusaznanstvenika ili samostalnihumjetnika nije opravdanje dase veÊi dio poreznogoptereÊenja na autorskehonorare prevaljuje na autore. KljuËno je pitanje hoÊe li

donoπenje ovih zakonskihizmjena pomoÊi ukljuËivanjuHrvatske u ravnopravnuutakmicu na europskomtræiπtu.

Prema predloæenom, nekekategorije osiguranika,posebice umirovljenici,nemaju nikakva prava poosnovi plaÊanja dodatnihdoprinosa.

IHS19. VI. 2002.

DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA

postupku koji se odnose na prava izmirovinskog osiguranja. Spomenuoje, meu ostalim, da Êe premaproraËunu Hrvatske obrtniËkekomore plaÊanje doprinosa zazdravstveno osiguranje, uz primjenunajniæe mjeseËne osnovice, znaËitidodatno optereÊenje od gotovo 24posto, a za mirovinsko osiguranje odblizu 70 posto.

U nastavku je informiraozastupnike da Êe se uskoro naÊi udrugom Ëitanju Zakon o poticajima upoljoprivrednoj proizvodnji kojiobvezuje tzv. komercijalna obiteljskagospodarstva da u roku od dvijegodine moraju uÊi u sustav poreza nadodanu vrijednost, da bi moglikoristiti poticaje. To znaËi da Êe iodreeni broj tih gospodarstva,ostvare li viπe od 85 tisuÊa kunaprihoda, morati plaÊati doprinose kaoi obrtnici.

Na kraju je apelirao na Vladu datemeljito razmotri primjedbe klubovazastupnika i prije odluËivanja okonaËnim zakonskim prijedlozimapredoËi zastupnicima kvalitetnesimulacije njihove primjene.

Ne bi trebalo dirati u najniæe

mirovine

DDaarriiaa VVuukkiiÊÊaa ((HHDDZZ)) zanimalo jejesu li predloæene izmjene Zakona omirovinskom osiguranju usklaenesa strategijom razvitka mirovinskogsustava, πto ju je nedavno usvojilaVlada. S tim u svezi podsjetio je naËinjenicu da proπlogodiπnji gubiciMirovinskog fonda iznose oko 10mlrd. kuna dok Êe ove godine,uvoenjem drugog mirovinskogstupa, zacijelo dostiÊi oko 13 mlrd.kuna. S obzirom na to predvia se daÊe se u 2002. godini viπe od polovinetroπkova mirovinskog sustavafinancirati iz Dræavnog proraËuna(lani su njihovi rashodi iznosili 23mlrd. kn.). Nema sumnje, kaæezastupnik, da je osnovna intencijapredlagatelja proπiriti krug osigu-ranika i na taj naËin poveÊati prihodeMirovinskog i Zdravstvenog fonda,odnosno smanjiti njihove deficite.

U nastavku je izrazio miπljenje dane bi trebalo dirati u najniæe mirovine,koje su ionako premale, to viπe πto jeHrvatska po Ustavu socijalna dræava.U tom kontekstu spomenuo je da je uprosincu proπle godine bio registriran62191 korisnik najniæe mirovine. Tisu umirovljenici, zahvaljujuÊi insti-tutu najniæe mirovine, u prosjeku

ostvarivali oko 52 posto veÊumirovinu od iznosa koji bi impripadao temeljem ostvarenih plaÊa(prosjeËno 637 kuna).

VukiÊ, meu ostalim, zamjerapredlagatelju da niti uz jedan zakoniz ponuenog paketa nije predoËiobrojËane simulacije koje bi mogleuvjeriti zastupnike da je to dobarpotez Vlade. Dakako, to ne morauvijek znaËiti da se smanjuje deficitpojedinog fonda, ako je to usuprotnosti s Ustavom i solidarnoπÊus najsiromaπnijima, kakvih uHrvatskoj, naæalost, ima puno.»injenica je, kaæe, da socijalnadavanja danas predstavljaju znaËajantroπak rada u bruto plaÊi (oko 37,20posto). Slaæe se, inaËe, s tim da seoporezuju primici od drugihsamostalnih djelatnosti, poput na-knada Ëlanova skupπtina i nadzornihodbora trgovaËkih druπtava, upravnihodbora, upravnih vijeÊa, itd. Inte-resira ga, meutim, koliko Êe dræavauπtedjeti na birokraciji, s obzirom nato da, prema predloæenom, te osobeviπe ne moraju podnositi godiπnjuprijavu poreza na dohodak. BuduÊi dapredstavnici znanstvenika, umjet-nika, novinara i dr. koji povremenoobavljaju autorske djelatnosti tvrdeda uvoenjem dodatnih doprinosadolaze u loπiju poziciju, o toj biproblematici trebalo organiziratiraspravu na ”okruglom stolu”,sugerira zastupnik.

Zakon o doprinosima povuÊi iz

procedure

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) jekonstatirala da su u trenutku kadtrebaju raspravljati o novelamaZakona o mirovinskom osiguranjuzastupnici slabo informirani onedavnoj raspravi u Vladi o strategijirazvitka mirovinskog sustava. Izmedija su saznali da se ide naizjednaËavanje dobne granice zaodlazak æena u mirovinu s onom kojavrijedi za muπkarce, Ëemu se onaizriËito protivi, buduÊi da po njenommiπljenju æene u svom radnom vijekurade barem dvostruko viπe odmuπkaraca. Kada bi se ta dobnagranica podigla na 67 ili 68 godina, oËemu se takoer govori, veÊina æenane bi ni doËekala mirovinu, napominjezastupnica (prema podacima Svjetskezdravstvene organizacije u Hrvatskojse prosjeËno æivi 67 godina).

Po njenoj ocjeni poveÊanje cijenerada, do Ëega Êe neminovno doÊi

primjenom novog Zakona o dopri-nosima za obvezno osiguranje, tezabrana prireivanja igara na sreÊu umedijima (i taj je zakon u saborskojproceduri) biti Êe najjaËi ekonomskiudar na novinske izdavaËe do sada.Uvoenjem doprinosa na honorarenovinara nepotrebno se stvara sukobizmeu izdavaËa i honoraraca koji Êe,ako se zakon poËne primjenjivati od1. srpnja, ubrzo ostati bez posla ili Êedobivati manje honorare za svojautorski rad. To Êe najviπe pogoditimlade ljude koji godinama honorarËeu ovoj teπkoj profesiji, upozoravazastupnica. Zbog toga su, kaæe,slobodni novinari putem Hrvatskognovinarskog druπtva zatraæili da seZakon o doprinosima za obveznoosiguranje povuËe iz saborskeprocedure (to zahtijevaju i umjetnici).Tvrde, naime, da je predloæenaosnovica za naplatu doprinosa zamirovinsko osiguranje za njihdvostruko veÊa nego za ostalekategorije autora, odnosno slobodnihzanimanja, a da zauzvrat dobivajuviπestruko manja prava.

Zastupnica smatra i da seuvoenjem novih socijalnih doprinosana honorare umjetnika Ëini koraknatrag u pogledu razvoja kulture, jerto poskupljuje njihov rad i dovodi upitanje realizaciju mnogih kulturnihprojekata. Apelirala je, stoga, napredlagatelja da navedene kategorijehonoraraca izuzme iz ovog dodatnog”oporezivanja”, jer Êe, u protivnom,Hrvatska biti meu zemljama snajviπim optereÊenjem autorskihhonorara.

Smatra, takoer, da naplatadoprinosa na rad studenata i uËenikane bi bila u skladu s ustavnimodredbama koje propisuju da dræavaπtiti djecu i mladeæ.

PoveÊati preventivnu zaπtitu

æena

Na kraju se zaloæila za dopunuËlanka 17. Zakona o zdravstvenomosiguranju, πto su je inicirale Ëlaniceæenske sekcije Saveza samostalnihsindikata Hrvatske. Svrha - omoguÊitida Zavod plaÊa troπkove zdravstvenihusluga u okviru preventivne ikurativne zdravstvene zaπtite æena nesamo u svezi s planiranjem obitelji,praÊenjem trudnoÊe i porodom, negoi drugim zdravstvenim potrebama iranim otkrivanjem raka. To bi bioznaËajan korak u prevencijikarcinoma kod æena od Ëega u nas

BROJ

334

31

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

godiπnje obolijeva oko 2600 æena aoko 860 ih umire (Hrvatska je prva uEuropi po porastu karcinoma kodæena) naglaπava zastupnica.

UkljuËivπi se u raspravu, dr. BBooææeeBBoorrkkoo ÆÆaajjaa je informirao zastupnikeda je na dnevnom redu ove sjednice iIzvjeπÊe o radu Hrvatskog zavoda zamirovinsko osiguranje, pa nemapotrebe o tome raspravljati u okviruove toËke.

U nastavku je izrazio Ëuenje da supredstavnici medija od nekolikoreËenica izvaenih iz integralnogteksta strategije razvitka mirovin-skog sustava napravili vijest dana.RijeË je, kaæe, o hipotetiËkoj projekcijida bi se u razdoblju od 2009. do 2019.dob umirovljenja za æene moglapovisiti na 65 godina, ili Ëak na 67 ili68 godina za oba spola, ako se poveÊaæivotni vijek i bude li to zahtijevaonepovoljan omjer izmeu brojaaktivnih osiguranika i umirovljenika.No, o svemu tome Êe se Sabor imatiprilike izjasniti.

Predloæene izmjene u korist

nezaposlenih autora

Po rijeËima NNeennaaddaa SSttaazziiÊÊaa ((SSDDPP))predloæene zakonske izmjene donosese u korist nezaposlenih umjetnikakoji rade na temelju ugovora o djelu,buduÊi da se predvia da bi imposlodavac ubuduÊe uplaÊivao dopri-nose za mirovinsko osiguranje kakobi stekli pravo na mirovinu. To Êe iÊinaruku i onima koji imaju maleprihode i za koje se predlaæe sma-njenje poreza na dohodak sa 35 na 15posto. Naime, pretpostavlja se da oni

na temelju godiπnje prijave porezaneÊe morati plaÊati nikakvu razliku,poput njihovih kolega koji zaraujuviπe ili uz to imaju i ugovor o radu.Naime, socijalni poloæaj umjetnika uHrvatskoj je razliËit. Primjerice,samostalnim umjetnicima (1239)dræava plaÊa mirovinsko i zdrav-

stveno osiguranje novcem poreznihobveznika, a meu njima je i nemalibroj estradnih zvijezda koje itekakodobro zarauju, negoduje zastupnik.

Najlakπe je, kaæe, izostavitiumjetnike i novinare od plaÊanjadoprinosa, ali u tom sluËaju ih trebaupozoriti na to da na kraju æivota neÊemoÊi koristiti prava koja iz togaproizlaze. Najbolje bi bilo, smatrazastupnik, da sami umjetnici ugovores poslodavcem s kojim su sklopiliugovor o djelu koju Êe im stopuporeza uplaÊivati - 25, 35 ili 15 posto.Tada bi se oni s relativno malimbrojem honorara mogli odluËiti nanajniæu stopu, πto bi im automatskipoveÊalo neto zaradu, dok bi oni sveÊim prihodima mogli zatraæitimaksimalnu stopu kako bi izbjeglinadoplatu na kraju godine. Red je daoni koji viπe zarauju plaÊaju veÊiporez, pa bili i umjetnici, kaæezastupnik. Na kraju je napomenuo dase sve πto je rekao za umjetnikeodnosi i na novinare koji su upotpuno istoj situaciji.

IIvvaann ©©uukkeerr spoËitnuo mu je dagovori o idealnoj situaciji a kljuËno jepitanje, po njegovu miπljenju, hoÊe lioni koji zapoπljavaju prvenstvenomlade novinare moÊi podmiriti obvezekoje im donose novi nameti. To Êeovisiti o tome da li Êe imati potrebu daim netko obavlja te novinarskeposlove, primijetio je NNeennaadd SSttaazziiÊÊ..

Uvesti red na træiπte rada

Nerijetko je rad koji se obavljaprema propisima o radu skuplji odonoga koji se ugovara na neke drugenaËine, konstatirala je MMaarriijjaannaa PPeettiirr((HHSSSS)).. Zbog toga svakako valja uvestired u ovo podruËje, πto bi trebalorezultirati smanjenjem sive ekonomijekoja predstavlja nelegalnu konku-renciju. Uvoenje doprinosa na stu-dentske honorare smatra nepra-vednim prema onim studentima kojirade da bi se mogli πkolovati. To Êe,naime, poskupjeti studentski smjeπtaji hranu i mnoge od njih stajati posla,jer viπe neÊe biti interesantniposlodavcima. Ogromne zarade koje

su lani, neki studenti navodnoostvarili, ne mogu biti argument zauvoenje ove nepopularne mjere, kaæezastupnica. Zarade o kojima je rijeË,oËito, nisu rezultat studentskog radai nad njima treba uvesti nadzor, ali tone znaËi da zbog pojedinaËnihsluËajeva sve studente treba kazniti.Iznijela je i prijedlog sveuËiliπneorganizacije HSS-a, da se nastudentske zarade do 2000 kuna neobraËunavaju doprinosi (takva jepraksa i u NjemaËkoj). Da bi mladidoista mogli preuzeti obveze koje ihËekaju potrebno je ulagati u njih istvoriti im uvjete za bolji æivot uHrvatskoj, naglaπava zastupnica.

U nastavku je izjavila da podræavanastojanja da korekcijom Ëlanka 17.Zakona o zdravstvenom osiguranju”briga o ukupnosti æenskog zdravljapostane dio primarne zdravstvenezaπtite”. Naime, sada se zdravstvenaskrb o æenama uglavnom svodi naËuvanje njihove reproduktivnefunkcije, a zanemarena je briga oposebnim potrebama starijih æenakoje viπe nisu u fertilnoj dobi.Sistematski pregledi radi ranogotkrivanja raka ne provode sedosljedno, niti u dovoljnoj mjeri,smatra zastupnica. Premalo paænjepoklanja se preventivi i edukaciji,napose u ruralnim podruËjima, patreba poduzeti sve potrebne mjere zarano otkrivanje raka. U svakomsluËaju, profitabilnije je uloæiti tisuÊukuna po osobi u preventivni program,negoli milijun kuna u terapiju koduznapredovalog raka dojke, zakljuËilaje.

Ne smijemo destimulirati

kreativni rad

Mr.sc. IIvvoo ©©kkrraabbaalloo ((HHSSLLSS)) apeliraoje na predlagatelja i kolege da se neogluπe o primjedbe umjetnika idrugih autora koji se osjeÊajuugroæenima novim paketom zakona odoprinosima za obvezno osiguranje teo porezu na dohodak. Predstavnikpredlagatelja je, doduπe, naglasio daprvenstveni cilj ovih mjera nijefiskalni, ali predlagatelj, oËito, nerazmiπlja o iznimkama koje diktiraæivotna situacija u nas. Bez obzira nato svia li nam se ili ne neki film,slika, koncert, predstava ili roman, nesmijemo propisima destimuliratikreativni rad, jer on utjeËe nacjelokupno stanje naπe kulture,napominje ©krabalo.

BROJ

334

32

Predloæene zakonske izmjeneidu naruku nezaposlenimumjetnicima koji rade natemelju ugovora o djelu,buduÊi da se predvia da bi imposlodavac ubuduÊe uplaÊivaodoprinose za mirovinskoosiguranje, kako bi steklipravo na mirovinu.

Najbolje bi bilo da samiumjetnici s poslodavcem skojim su sklopili ugovor odjelu ugovore koju Êe im stopuporeza uplaÊivati - 25, 35 ili15 posto.

IHS19. VI. 2002.

DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA

Jedan od motiva predloæenih mjeraje svakako opravdani cilj suzbijanjasive ekonomije, odnosno rada na crno,kaæe zastupnik. Meutim, kreativnirad se ni u kom sluËaju ne moæesvrstati u tu kategoriju, a izgleda dapredlagatelj ne razlikuje honorarnirad, ugovor o radu na odreenovrijeme i ugovor o djelu. Naime,

vrijednost autorskog djela ne mjeri seutroπenim satima rada, veÊ njegovomkvalitetom i dugovjeËnoπÊu. Stoga biugovor o djelu doista trebalo uËinitirespektabilnim oblikom honoriranjakreativnosti. Doduπe, u nas senerijetko putem tih ugovorapribjegavalo varanju dræave, od Ëeganisu bile imune ni dræavne institucije.Tome treba stati na kraj, ali ne nanaËin da se ugrozi malobrojan slojljudi koji djeluju u umjetnosti.Predvidi li se stjecanje odreenog

staæa kroz honorarni rad na ovimposlovima, koji nezaposleni umjetnicisada nemaju, treba im omoguÊiti dase opredijele- æele li ugovor u kojem jesadræan doprinos za mirovinskoosiguranje, ili bi radije da dobiju viπena ruke (smanjivanje poreza nadohodak u startu sa 35 na 15 posto jesamo varljiva kratkoroËna mjera).

VeÊe pogodnosti dobrovoljnim

davateljima krvi

GGoorrddaannaa SSoobbooll ((SSDDPP)) je informiralazastupnike da je Odboru zaravnopravnost spolova pristiglo oko30 tisuÊa razglednica u kojimagraani daju podrπku inicijativiæenske sekcije SSSH za izmjenu

Zakona o zdravstvenom osiguranju(potpisali su ih i gotovo svi zastupniciHrvatskog sabora). Porazan jepodatak, kaæe, da su æene iz Hrvatskepri samom vrhu europske ljestvice posmrtnosti od raka dojke, pogotovokad je rijeË o broju novooboljelih. Toviπe nije problem iskljuËivo starijihæena, veÊ problem koji zahvaÊa gotovosve generacije, napominje zastupnica.Uzroke raka dojke je vrlo teπkootkriti, ali zato preventivnimdjelovanjem u iduÊih nekoliko godinamoæemo zaustaviti trendove smrtnostikoji su kod nas u porastu, kao πto seto veÊ niz godina radi u razvijenimzemljama. S tim u svezi spomenula jepodatak da, prema nekim raËu-nicama, lijeËenje pacijentice oboljeleod karcinoma dojke u prosjeku koπtadræavu 25 tisuÊa eura. To znaËi da biza oko 2600 novooboljelih godiπnje titroπkovi iznosili oko 65 mln. eura.Napomenula je, takoer, da je samo15 posto æenske populacije u naspokriveno mamografijom, te da se napregled Ëeka izmeu 6 i 8 mjeseci.

Meu ostalim, smatra da bi svimdobrovoljnim davateljima krvi, kaoizraz potpore, trebalo osiguratiplaÊanje zdravstvenih usluga na teretZavoda u iznosu 5 posto veÊem negoza druge osiguranike. One s viπe od25 davanja trebalo bi ukljuËiti ukategoriju osoba koje su u cijelostiosloboene troπkova zdravstvenezaπtite. U tom bi se sluËaju mnogigraani lakπe odluËili na ukljuËivanjeu tu humanitarnu akciju, smatrazastupnica.

ZZllaattkkoo CCaannjjuuggaa ((HHNNDD)) je primijetioda se previπe vremena gubi nadugotrajne, besplodne rasprave,odnosno politiËke razmirice o pseu-donacionalnim temama, umjesto da seviπe paænje poklanja Ëovjeku irjeπavanju njegovih æivotnih pro-blema. Moramo pokazati viπehumanosti prema bolesnim i socijalnougroæenim graanima, kaæe zastu-pnik. Primjerice, mogli bismo ukinutivojni rok i sredstva koja smo dosadizdvajali za roËnike usmjeriti usocijalni sustav, gospodarstvo izdravstveni sustav. Zdravstvo trebaorganizirati ako da svaki bolesnikmoæe raËunati na solidarnost, a ne dajedino kroniËni psihijatrijski bolesniciimaju potpuno besplatnu prehranu ubolnici.

Svih ovih godina, kaæe zastupnik,uvodili smo razne carinske i porezneolakπice za razne kategorije invalida.Nema razloga da takve pogodnosti(npr. osloboenje troπarina na

automobile) ne predvidimo i zabubreæne bolesnike koji su na dijalizi.Osim toga, razne humanitarnezaklade i asocijacije, tvrtke i pojedincetreba osloboditi poreza kod kupnjemedicinske opreme. Danas se,primjerice, dvoumimo oko toga da lida kupimo nekakve pokretnemamografe, umjesto da poduzmemosve πto je moguÊe da maksimalnopoboljπamo preventivnu zdravstvenuzaπtitu. Naime, hrvatski graanioËekuju da u svojoj slobodnoj idemokratskoj dræavi barem imajuodgovarajuÊu zdravstvenu i socijalnuskrb.

Novi nameti - udar na vitalna

podruËja javnog æivota

Dr.sc. AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU)) jekonstatirao da se u naπoj socijalnoureenoj dræavi umjetnici, knjiæevnicii drugi koji stvaraju hrvatskukulturu moraju snalaziti da bipreæivjeli, dok ”gladijatori” zaraujubasnoslovne svote. A samo 20 kmodavde, u susjednoj Sloveniji imajuposve drugaËiji odnos prema tojkategoriji puËanstva. GovoreÊi u imeDruπtva hrvatskih umjetnika konsta-tirao je da se ovim nametimapokuπava pokriti neuËinkovitost

dræavne uprave, odnosno da sepopunjava dræavni proraËun, i timedodatno kaænjavaju oni koji urednoprijavljuju prihode od autorskihhonorara i plaÊaju poreze koji sumeu najveÊima u Europi.

Novim zakonom uvodi se dodatnidoprinos za mirovinsko i invalidskoosiguranje od 19,5 posto, te zazdravstveno osiguranje od 16 posto,pa se cijena autorskog rada drastiËnopoveÊava, a kultura i umjetnostposkupljuju. I ne samo to. Prvi putplaÊanjem doprinosa obuhvaÊeni sustudenti, samostalne djelatnosti,meu kojima i umjetnici, a uvodi se idoprinos za zaposlene te zaumirovljenike, koji su veÊ ostvarilimirovinu. Jednom rijeËju, predloæenizakon je nepravedan, nekonzistentan,nedoreËen i ne vodi raËuna o

BROJ

334

33

Bez obzira na to svia li namse ili ne neki film, slika,predstava ili roman, nesmijemo propisimadestimulirati kreativni rad, jeron utjeËe na cjelokupno stanjenaπe kulture.

Umjetnicima sa statusomnezaposlenih treba omoguÊitida se opredijele, æele li ugovoru kojem je sadræan doprinosza mirovinsko osiguranje, ilibi radije da dobiju viπe naruke.

Predloæeni Zakon odoprinosima za obveznoosiguranje je nepravedan,nekonzistentan, nedoreËen ine vodi raËuna o specifiËnostiposlova vezanih uz kulturu.

NNaakkoonn ππiirree rraasspprraavvee HHrrvvaattsskkii jjeessaabboorr pprriihhvvaattiioo uu pprrvvoomm ËËiittaannjjuuPPrriijjeeddlloogg oovvoogg zzaakkoonnaa kkoojjiimm sseeuurreeuujjee zzaaππttiittaa oossoobbnniihh ppooddaattaakkaa ooffiizziiËËkkiimm oossoobbaammaa ttee nnaaddzzoorr nnaaddddjjeelloovvaannjjeemm ssuussttaavvaa oobbrraaddee oossoobbnniihhppooddaattaakkaa uu RReeppuubblliiccii HHrrvvaattsskkoojj..SSvvrrhhaa zzaaππttiittee oossoobbnniihh ppooddaattaakkaa jjeezzaaππttiittaa pprriivvaattnnoogg ææiivvoottaa ii oossttaalliihhtteemmeelljjnniihh pprraavvaa kkoojjaa jjaammËËee pprraavvoo nnaa

pprriivvaattnnoosstt ffiizziiËËkkiihh oossoobbaa uu ookkvviirruuoobbrraaddee oossoobbnniihh ppooddaattaakkaa..

O PRIJEDLOGU

Ovim Zakonom ureuju se pitanjaiz podruËja sloboda i prava Ëovjeka igraanina a koja se odnose na zaπtitu

privatnosti pojedinca u okviru obradeosobnih podataka.

Zaπtita privatnosti pojedinca uRepublici Hrvatskoj samo je djelo-miËno, u jednom uskom segmentu,ureena u pojedinim upravnimpodruËjima, posebnim zakonima,kojima se osigurava tajnost pojedinihosobnih podataka kroz instituteprofesionalne, poslovne, odnosno

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

specifiËnosti poslova vezanih uzkulturu. Osim toga, iz predvienihobveza ne proizlaze odreena prava,Ëime je naruπena proklamirana poli-tika promicanja kulture, kao jedne odtemeljnih vrijednosti svakog druπtva,ocjenjuje zastupnik. A najgore je toπto Êe se povremeni autorski radumjetnika, znanstvenika, i dr. odsrpnja akontativno oporezivatistopom od 15 posto poreza nadohodak. To znaËi da Êe na krajugodine, uz obveznu godiπnju poreznuprijavu, oni morati iz svog dæepaplatiti razliku poreza do 35 posto,zarade li veÊe svote.

Vladin prijedlog novih nameta naautorske honorare i studentski radjedinstveni je udar na vitalnapodruËja javnog æivota - kulturno-umjetniËku djelatnost, znanost teakademsku zajednicu, konstatirazastupnik. Osim daljnjeg uruπavanjaionako loπeg standarda kulturnih iznanstvenih djelatnika te svekolikeakademske populacije, to Êerezultirati kolapsom tekuÊe kulturneproizvodnje te blokirati rad velikih iupropastiti male kulturne institucijeu kojima su najugroæeniji umjetnici.Svojim prijedlogom Vlada ubacujeiskru pobune i nadamo se da jesvjesna moguÊih posljedica, rekao jeKovaËeviÊ, predloæivπi da se ponuenipaket zakona vrati na doradukompetentnim institucijama.

Na kraju je sugerirao da se, sobzirom na visoko humanitarnuulogu dobrovoljnih davatelja krvi uspaπavanju ljudskih æivota, izmjenomZakona o zdravstvenom osiguranjupoveÊaju pogodnosti koje bi trebaliimati kod plaÊanja zdravstvenihusluga. Prema njegovom prijedlogu

æenama s viπe od 15 davanja amuπkarcima s viπe od 25 davanjatrebalo bi osigurati plaÊanjezdravstvenih usluga na teret Zavodau 30 posto veÊem iznosu nego zadruge osiguranike. Istu distinkcijutrebalo bi provesti i kod oslobaanjate kategorije osiguranika plaÊanjazdravstvene zaπtite (æene s viπe od 30a muπkarce s viπe od 50 davanja)buduÊi da æene iz fizioloπkih razlogane mogu tako uËestalo davati krv.

RijeË predlagatelja

Mr.sc. DDaammiirr KKuuππttrraakk konstatiraoje na kraju da je rasprava opredloæenom zakonskom paketunajveÊim dijelom bila konstruktivnate da Êe primjedbe zastupnika Vladauzeti u obzir kod koncipiranjakonaËnih zakonskih tekstova. ObeÊaoje, primjerice, da Êe predlagateljozbiljno razmotriti buduÊi statusuËenika i studenata (od plaÊanjadoprinosa izuzeti su uËenici napraksi) iako ima i onih koji zaraujuviπe od 180 tisuÊa kuna godiπnje. Utom kontekstu spomenuo je da su lanistudentski servisi isplatili studentima600 mln. kuna, πto je viπe od ukupnihplaÊa zaposlenih na svim sveu-Ëiliπtima u Hrvatskoj. Preispitat Êe sei moguÊnost da se uvede institutpoduzetniËke plaÊe za obrtnike, teproanalizirati je li moguÊ drugaËijipristup kategoriji umjetnika, znan-stvenika, novinara, itd. »injenica je,kaæe, da postoje registri umjetnika,znanstvenika i novinara, πto znaËi dasustav moæe prepoznati primatelja, alii isplatitelja. Spomenuo je, meuostalim, da autorima zakona nije bilolako predloæiti primjerena rjeπenja za

poljoprivrednike, buduÊi da je noviZakon o poticajima proπao tek prvoËitanje. ObeÊao je, takoer, da Êepredlagatelj, na sugestiju zastupnika,razmotriti i omjer izmeu najviπe inajniæe osnovice doprinosa i to dovestiu kontekst prava koja iz togaproizlaze. BuduÊi da su se pojedinisudionici u raspravi pozivali nameunarodnu konvenciju kojapredvia izjednaËavanje optereÊenjaposlodavca i radnika, Kuπtrak jenapomenuo da je to, zasad, sluËajsamo u NjemaËkoj. Izjavio je, takoer,da Vlada ima simulacije primjenepojedinih rjeπenja, ali znajuÊi da Êepredloæeno izazvati æustre rasprave,nije izaπla s tim dok se neiskristaliziraju stavovi oko toga kakobi sustav naplate doprinosa trebaoizgledati.

Potaknut primjedbama oko statusaumirovljenika koji rade na ugovor odjelu, pojasnio je da Êe oni ubuduÊe,pod odreenim uvjetima (ako rade naugovor o djelu i plaÊaju doprinose)moÊi retroaktivno, odnosno za godinuu kojoj su plaÊali doprinose zatraæitiponovni obraËun mirovina. Smatra daje to dobro rjeπenje, s obzirom naËinjenicu da je prosjeËna starostgraana koji idu u mirovinu svega 54godine.

NNaakkoonn pprroovveeddeennee rraasspprraavvee uusslliijjee--ddiilloo jjee iizzjjaaππnnjjaavvaannjjee oo pprreeddllooææeennoommzzaakkoonnsskkoomm ppaakkeettuu.. GGllaassuujjuuÊÊii oossvvaakkoomm ppoojjeeddiinnaaËËnnoo,, zzaassttuuppnniiccii ssuu,,vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa pprriihhvvaattiillii ssvvaa ËËeettiirriizzaakkoonnsskkaa pprriijjeeddllooggaa,, aa pprriimmjjeeddbbee,,pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaa iizz rraasspprraavveepprroosslliijjeeeennii ssuu pprreeddllaaggaatteelljjuu,, rraaddiipprriipprreemmee nnjjiihhoovviihh kkoonnaaËËnniihh tteekkssttoovvaa..

MM..KKoo..

BROJ

334

34

PRIJEDLOG ZAKONA O ZA©TITI OSOBNIH PODATAKA

Zaπtita privatnosti

IHS19. VI. 2002.

ZA©TITA OSOBNIH PODATAKA

sluæbene tajne. Primjerice, Zakonomo odvjetniπtvu (”Narodne novine”, broj9/94.) ureuje se pitanje odvjetniËketajne, Zakonom o bankama (”Narodnenovine”, broj 161/98) ureeno jepitanje bankarske tajne, Zakonom odræavnoj statistici (”Narodne novine”,broj 52/94) ureeno je pitanje zaπtite,uporabe i davanja statistiËkih

podataka na koriπtenje, kroz institutsluæbene tajne, Zakonom ozdravstvenoj zaπtiti odreeni sepodaci πtite kao profesionalna tajna.Za razliku od spomenutih zakona,neπto je πire ureena zaπtita podatakai privatnosti zaposlenika, Zakonom oradu (”Narodne novine”, broj 38/95).Takoer se Kaznenim zakonom(”Narodne novine”, broj 110/97),utvruje da je nedozvoljena uporabaosobnih podataka kazneno djelo, zakoje se zaprjeËuje novËana kaznaodnosno kazna zatvora.

Za sveobuhvatnu zaπtitu osobnosti(privatnosti), koja ukljuËuje i nizdrugih, do sada nezaπtiÊenih podruËjau okviru obrade osobnih podatakakoja neposredno utjeËu na zaπtituprivatnosti potrebno je ta pitanjaurediti zakonom.

Naime, problem zaπtite osobnihpodataka odnosno privatnosti poje-dinca o kojem govore osobni podaciprvenstveno izvire iz prikupljanja,obrade i koriπtenja osobnih podatakakoji se odnose na identificirane fiziËkeosobe ili osobe Ëiji se identitet lakomoæe utvrditi na osnovi raspoloæivihpodataka. Uporaba informacijskihtehnologija samo pojaËava tajproblem, jer raËunalom voene zbirkepodataka omoguÊuju zdruæivanjepojedinaËnih osobnih podataka najednom mjestu, udruæenu obraduosobnih podataka, viπedimenzionalnopovezivanje evidencija koje se nalazepri razliËitim dræavnim tijelima idrugim subjektima koji u svezi sasvojom djelatnoπÊu prikupljaju i daljeobrauju osobne podatke.

S glediπta prava na informacijskuosobnost i zaπtitu te osobnostipotrebno je utvrditi uvjete priku-pljanja, obrade i prijenosa podataka,te posebno uvjete za njihovo

koriπtenje. Ako samo prikupljanjepodataka nije pravno utemeljeno, teako su u tom postupku prikupljenipogreπni, netoËni, opsegom preko-mjerni, nepotpuni ili neaæurni podacio odreenoj osobi i kao takvi obraenirezultat Êe biti sadræaj podataka ioblikovanje informacije koje kakvo-Êom i sadræajem ne odgovarajustvarnim osobinama osobe o kojoj seradi. Ukoliko se takvi podaci koriste,odnosno ukoliko se temeljem njihodluËuje o pravima, obvezama iliinteresima odreene fiziËke osobe, onaÊe trpjeti πtete.

Zaπtita osobnih podataka odnosi sena zaπtitu privatnosti fiziËke osobe usmislu njezina prava na infor-macijsku osobnost i u prvom je redupravno pitanje, a zatim kao zaπtitapodataka razumijeva i ustrojstvene itehniËke uvjete za tu zaπtitu. Objektzaπtite podataka je raËunalna i drugaoprema i prostori u kojima se opremanalazi, same zbirke podataka, postu-pci obrade i komunikacijska sredstvaza prijenos podataka, koji se πtiteodgovarajuÊim tehniËkim sredstvimai ustrojstvenim postupcima i mje-rama.

Ureenje zaπtite osobnih podatakaodnosno privatnosti pojedinca uokviru obrade osobnih podatakapokreÊe i pitanje ukljuËivanja ueuropske integracijske procese. Stogaje pri pravnom ureenju zaπtiteosobnih podataka odnosno zaπtiteprivatnosti pojedinca o kojem govoreosobni podaci potrebno poπtivatinaËela koja su prihvaÊena u okvirumeunarodnih institucija i koja su uzakonodavstvima dræava koje imajuureenu zaπtitu osobnih podataka -naËela zakonitosti, svrhovitosti,onemoguÊavanja diskriminacije itd.

Temeljna svrha zakona - zaπtita

Stoga je temeljna svrha ovogzakona urediti zaπtitu osobnihpodataka (odnosno zaπtitu privatnostiosobe o kojoj govore osobni podaci) uRepublici Hrvatskoj i u tom okviruustanoviti prava, naËela, postupke iuvjete kojima Êe se sprijeËitinezakonito zadiranje u cjelovitostosobnosti (privatnosti) u poslovimaprikupljanja, koriπtenja, Ëuvanja idaljnje obrade osobnih podataka.

Na podruËju prikupljanja, obrade ikoriπtenja osobnih podataka, ovimzakonom se predvia, sukladno ustav-nom odreenju o zabrani uporabeosobnih podataka suprotno utvrenoj

svrsi njihovoga prikupljanja, prven-stveno urediti pitanje u koje je svrheuopÊe dopuπteno prikupljati,obraivati i koristiti osobne podatke,tko i pod kojim uvjetima moæeprikupljati osobne podatke i u kojemopsegu, te na koji se naËin, odnosnood koga, smiju prikupljati osobnipodaci koji govore o osobinama,stanju i prilikama pojedine osobe.Zatim, ureuje se podruËje koriπtenjai davanja na koriπtenje osobnihpodataka, pitanje obrade posebnihkategorija podataka, kao πto supodaci koji se odnose na rasno ilietniËko podrijetlo, politiËka i vjerskauvjerenja, koji se tiËu zdravlja,spolnog æivota i sl. koji se zbogosjetljivosti prirode tih podatakamogu obraivati samo iznimno usluËajevima odreenim zakonom, priËemu je potrebno osigurati i posebnemjere zaπtite takvih podataka.

Tu je i pitanje Ëuvanja osobnihpodataka, πto podrazumijeva proved-

bu odgovarajuÊih organizacijskih,kadrovskih i tehniËkih mjera zaπtitevoditelja zbirke osobnih podataka ikorisnika, kako bi se osobni podacisadræani u zbirkama podataka,odgovarajuÊe zaπtitili od sluËajne ilinamjerne zloporabe, uniπtenja,gubitka, neovlaπtenih promjena ilidostupa.

Zakonom se ureuje i pravo osobana obavijeπtenost o postojanjuregistara zbirki osobnih podataka,kao i pravo uvida u vlastite osobnepodatke sadræane u zbirkama osobnihpodataka, te pravo na traæenje dopunenepotpunih, izmjenu netoËnih ibrisanje nepotrebnih odnosno preko-mjerno prikljuËenih osobnih poda-taka, te pravo suprotstavljanja obradiosobnih podataka u svrhe izravnogmarketinga, kao i pravnu zaπtitu usluËaju povrede osobnosti ili pogreπnei neovlaπtene uporabe osobnihpodataka.

BROJ

334

35

Ovim Zakonom ureuju sepitanja iz podruËja sloboda iprava Ëovjeka i graanina akoja se odnose na zaπtituprivatnosti pojedinca u okviruobrade osobnih podataka.

Radi uËinkovite zaπtiteosobnih podataka predvia seustrojavanje nezavisnog isamostalnog tijela - VijeÊa zazaπtitu osobnih podataka -koje Êe provoditi i nadzor naddjelovanjem sustava obradeosobnih podataka u RH inadzirati provoenje zaπtiteosobnih podataka.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

Radi uËinkovite zaπtite osobnihpodataka predvia se ustrojavanjenezavisnog i samostalnog tijela -VijeÊa za zaπtitu osobnih podataka -koje Êe provoditi i nadzor naddjelovanjem sustava obrade osobnihpodataka u RH i nadzirati provoenjezaπtite osobnih podataka.

Procjenjuje se da je za poËetak radaVijeÊa za zaπtitu osobnih podatakapotrebno osigurati oko milijun kunau Dræavnom proraËunu.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk iippoolliittiiËËkkii ssuussttaavv,, kkaaoo mmaattiiËËnnoo ttiijjeelloo iiOOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo nazajedniËkoj su sjednici razmotrili ovajPrijedlog zakona i predloæili sunjegovo prihvaÊanje. Konstatirali suda je Ustavom RH propisano da jesvakom zajamËena sigurnost i tajnostosobnih podataka, da se njihovoprikupljanje moæe temeljiti nauvjetima propisanim zakonom ili naprivoli ispitanika te da se priku-pljanje, obrada i zaπtita osobnihpodataka ureuje zakonom. S tim uvezi odbori su istaknuli da se ovimprijedlogom zakona trebaju ureditisva pitanja za koja je Ustavomutvreno da ih treba urediti zakonom.

Stoga smatraju da nije dovoljnoPrijedlog zakona uskladiti sDirektivom EU koja se odnosi nausklaivanje obrade osobnih podatakaautomatskom obradom veÊ da jemnogo vaænije izriËito propisatizaπtitu pojedinog podatka te uvjete isluËajeve kad se mogu podaciprikupljati bez privole ispitanika.Treba razluËiti kad se podaciprikupljaju uz privolu a kad po silizakona a i naglasiti da se odreenipodaci ne mogu prikupljati ako sesmatraju osobnom tajnom a njihovoprikupljanje nije u vezi sa svrhomprikupljanja.

Zakonom treba urediti i pristuppodacima, razmjenu podataka izmeunadleænih dræavnih tijela, onemo-guÊavanje neovlaπtenog koriπtenja tihpodataka, smatraju odbori. Dodaju daposebno treba urediti zaπtitu podatakana naËin da ih se zaπtiti i od provale ubazu podataka te predvidjeti mogu-Ênost traæenja naknade πtete zaneovlaπteno koriπtenje podataka.

Smatraju, meu ostalim, da binajznaËajniji zadatak VijeÊa za zaπtituosobnih podataka trebao biti

ukazivanje na zloupotrebu priku-pljanja podataka a ne donoπenjepojedinih rjeπenja povodom zahtjevaza zaπtitu prava. Isto tako dodaju daStruËna sluæba Hrvatskog saborazbog prirode svojeg posla ne moæe zaVijeÊe obavljati i struËne i admi-nistrativne poslove (sliËna jeprimjedba iznesena i na sjedniciOdbora za unutarnju politiku inacionalnu sigurnost). Izraæeno je imiπljenje da bi se razmjena podatakaizmeu dræava trebala temeljiti nareciprocitetu.

Precizirati koriπtenje podataka

OOddbboorr zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu iinnaacciioonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt takoerpredlaæe da Hrvatski sabor prihvatiovaj zakonski prijedlog. U raspravi jeizneseno viπe miπljenja i prijedloga uvezi s predloæenim tekstom zakona patako i da nije dovoljno vidljivo da supredmet zaπtite prvenstveno graanio kojima se podaci prikupljaju iobrauju te da bi trebalo i preciznijenaznaËiti πto sve Ëini zbirka podatakakoji se πtite te tko ih ima pravoprikupljati.

Izneseno je i da je potrebno zna-Ëajnije naglasiti obvezu da se pojedinipodaci mogu koristiti samo u svrhuza koju se prikupljaju, a ukazano je ida Êe provoenje odredbe o zabraniobrade osobnih podataka koji seodnose na rasno ili etniËko podrijetlo,politiËka stajaliπta, sindikalno Ëlan-stvo i sl. u praksi izazvati odreeneprobleme jer je prikupljanje i obradatakvih podataka u nekim sluËajevimanuæna. Stoga se sugerira predla-gatelju da razmotri moguÊnostdorade tih odredbi na naËin da seomoguÊi prikupljanje i obrada itakvih podataka ali ujedno i sprijeËinjihova zloporaba. Ukazano je i nanedoreËenost odredbi (Ëlanci 17, 26,35. i 38.) a kojima se ureuje posto-janje VijeÊa za zaπtitu osobnihpodataka, nadleænost, njegova prava iobveze uz iznoπenje konkretnihprimjedbi (nije obavljena konzultacijao obavljanju struËnih i admi-nistrativnih poslova za VijeÊe, VijeÊeÊe teπko obavljati predviene poslovejer ne posjeduje kompletne zbirkepodataka veÊ samo nazive zbirki).Postavljeno je i pitanje svrsishodnostiosnivanja takvog tijela jer se smatrada postoje dostatni mehanizmi iinstitucije za zaπtitu graana usluËaju neovlaπtene objave ilizloupotrebe njihovih osobnih poda-taka, stoji, meu ostalim, u IzvjeπÊuovog radnog tijela.

OOddbboorr zzaa lljjuuddsskkaa pprraavvaa ii pprraavvaannaacciioonnaallnniihh mmaannjjiinnaa podræava dono-πenje ovog Prijedloga zakona noujedno smatra da mora biti doraenna naËin da maksimalno πtiti graaneod zadiranja u njihovu privatnost.Treba otkloniti sve eventualnenejasnoÊe koje bi mogle dovesti dopogreπnih interpretacija i temeljnaprava i slobode svih graana morajubiti maksimalno zaπtiÊeni, smatraOdbor. U raspravi je i naznaËeno,meu ostalim, da je upitno i utvri-vanje javnog interesa kao pretpo-stavke za pravo obrade podataka telegitimiteta onog tko Êe o tomeodluËivati, a posebno je pitanje pravamedija na dostup osobnim podacima.PrimijeÊeno je i da nije ureenazaπtita podataka djece pa se predlaæeda se to izriËito uredi.

Preπiroka je i formulacija o obradiosobnih podataka, kao preduvjet zazaπtitu njihove sigurnosti, preπiroka,upitna je privola ispitanika osobito usluËaju kad on promijeni miπljenje,smatra se da on ima pravo zatraæitizatvaranje njegovih podataka zajavnost, neke su od brojnih primjedbiOdbora.

RASPRAVA

Na sjednici Hrvatskog saborauvodno je o predloæenom zakonugovorio zamjenik ministrice pravo-sua, uprave i lokalne samoupravemr.sc. MMiilljjeennkkoo KKoovvaaËË. S obzirom narazvitak informacijske tehnologije sveje veÊa opasnost da se neovlaπtenimprikupljanjem i uporabom osobnihpodataka teπko zadire u prava islobode pojedinca pa se predloæenimzakonom ta opasnost æeli sprijeËitikoliko je to moguÊe. To je uskopovezano s ukljuËivanjem RH ueuropske informacijske procese i zatoje nuæno poπtivati naËela prihvaÊenau okviru meunarodnih institucija,rekao je, meu ostalim.

Zatim su izvjestitelji (predsjednici)prenijeli stajaliπta radnih tijela, JJoossiippLLeekkoo ((SSDDPP)) Odbora za zakonodavstvo,––uurraa AAddlleeππiiÊÊ ((HHSSLLSS)) Odbora zaunutarnju politiku i nacionalnusigurnost i TTiibboorr SSaannttoo ((LLSS,, zzaassttuuppnniikkpprriippaaddnniikkaa mmaa.. nnaacc.. mmaannjjiinnee))Odbora za ljudska prava i pravanacionalnih manjina nakon Ëega jeotvorena rasprava.

BROJ

334

36

IHS19. VI. 2002.

ZA©TITA OSOBNIH PODATAKA

Tek segment iz cjeline ljudskih

prava

VViikkttoorr BBrrooææ ((HHSSLLSS)) kaæe da Klubzastupnika HSLS-a æeli istaknuti dase zapravo ovim Prijedlogom zakonautvruje samo jedan mali segment izcjeline temeljnih ljudskih prava isloboda. To je potrebno i opravdano alibi bilo bolje i uËinkovitije jednimzakonom urediti pitanje barem veÊineljudskih prava i sloboda, kojeutvruje i Europska konvencija oljudskim pravima, rekao je zastupnikcitirajuÊi ta prava iz Konvencije.Dodao je da Êe ovaj Klub zastupnikapodræati Prijedlog zakona u prvomËitanju ali da do drugog ËitanjaoËekuje odreenije i jasnije formu-liranje pojedinih Ëlanaka.

Naime, neki su Ëlanci prenor-mirani, nejasni pa se postavlja pitanjenjihove primjene, primjerice, defi-nicije osobnih podataka. Premaodredbama o obradi podataka injihovom Ëuvanju proizlazi da Êe bitipotrebno donijeti joπ jedan posebanzakon koji Êe odrediti na koji Êe senaËin Ëuvati ti podaci i kako Êe senjima distribuirati. Nije jasno ni(Ëlanak 19, stavak 2.) πto znaËi da suosobni podaci odgovarajuÊe zaπtiÊeniako je voditelj zbirke osobnihpodataka poduzeo mjere (zastupnikcitirao cijeli Ëlanak) niti πto se timehtjelo reÊi. Klub zastupnika HSLS-asmatra da je uopÊe ova odredbasuviπna.

TToonnËËii TTaaddiiÊÊ ((HHSSPP)) iznio je stajaliπtaKluba zastupnika HSP-HKDU-a oovom, po njegovom sudu, iznimnobitnom zakonu. Takav je zakon unekim zemljama neodvojiv odkoncepta informatizacije druπtva amoramo biti svjesni da potpunainformatizacija dræavne uprave idruπtva vode u stanovitom smislu i nakraj privatnosti. U onom Ëasu kada suumreæene sve dræavne sluæbe kojevode podatke o nama graanima RHmoguÊe je neovlaπteno doÊi do bilokojeg podatka, zlorabiti ga ili joπgore, izmijeniti. Stoga je ovaj zakonpotreban i bolje je sve to zakonskiregulirati sada dok je informatizacijadræavne uprave u povojima i napoËetku, imajuÊi u vidu loπa iskustvaSAD i drugih razvijenih zemalja negoda s tim oteæemo i da se zateknemo udoista straπnim naruπavanjimaprivatnostima i Ëak, naruπavanjima isigurnosti gospodarstva u hrvatskojdræavi.

Ovim je zakonom potrebno utvrditiuvjete prikupljanja, obrade i prijenosapodataka, tko sve uopÊe moæeprikupljati podatke i koji se podaciuopÊe ne smiju prikupljati. Naravnoda je nuæna centralizacija podataka ograanima RH u sustavu dræavne

uprave u prvom redu radi elimi-niranja varanja poreznog sustava isustava socijalne skrbi. Danas se uHrvatskoj podaci o svakom graaninuvode na Ëak devet razliËitih mjesta imoguÊe su zloporabe no jednako takoi centralizacija podataka skriva u sebimoguÊnost provale u te zbirke,moguÊnost njihovih izmjena, zlopo-raba u financijske i politiËke svrheodnosno moguÊnost ucjena.

Kad je rijeË o osobnim podacimakoje prikupljaju dræavne sluæbe ondabi to trebali biti podaci koji se i danasveÊ prikupljaju, od sustava zdrav-stvenog osiguranja, mirovinskog, dopodataka o zaposlenju i struËnojspremi. No dosta se leæerno pristupaprikupljanju podataka i njihovojzloporabi kad je rijeË o privatnimzbirkama, primjerice, kad se radi opodacima koji se traæe kod æivotnogosiguranja ili za dobivanje kredita unekoj veÊoj banci. Slobodno se moæereÊi, kaæe zastupnik, da kad biHrvatska udruga banaka umreæila tepodatke imala bi o hrvatskimgraanima moæda bolje podatke negosama hrvatska dræava.

U predloæenom zakonu nije defi-nirano tko ne smije prikupljati tepodatke - tko dopuπta to bankama,sustavu æivotnog osiguranja -naglasio je zastupnik pitajuÊi ujednokako se ti podaci πtite. Ovaj zakonmora biti vrlo jasan i staviti velike

ograde na stvaranje zbirki podataka ograanima izvan dræavne uprave (kadje u Japanu bankrotirala velika osi-guravajuÊa kuÊa nastala je panikagraana ne samo zbog uπteevina veÊi sudbine njihovih podataka), ali ipropisati vrlo rigorozne kazne, veÊeod predvienih, za zloporabu tihpodataka.

Ovaj Klub zastupnika posebnoosuuje odredbe (Ëlanak 14.) premakojima se osobni podaci mogu iznositiiz RH samo ako dræava ilimeunarodna organizacija u koju seosobni podaci iznose ima odgo-varajuÊe ureenu zaπtitu osobnihpodataka i osiguranu adekvatnurazinu zaπtite. ©to je u tomeadekvatna razina zaπtite, pita zastu-pnik i traæi bitnu preradu tog Ëlankana naËin da postoji vrlo uskamoguÊnost iznoπenja osobnihpodataka iz RH jer ne znamo na kojinaËin oni mogu biti zloupotrijebljeni.

RijeË je o velikim problemima i udrugom Ëitanju bit Êe dostaamandmana, najavio je zastupniknaglaπavajuÊi da Klub zastupnikaHSP-HKDU-a oËekuje doradu tako dazakon bude na europskoj razini i daimamo zaπtitu privatnosti kakvuHrvatska i treba imati.

©to se πtiti - podatak ili

graanin

Klub zastupnika SDP-a podræava uprvom Ëitanju ovaj zakon ali ima iodreenih primjedbi na predloæenitekst, rekao je NNeennaadd SSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)).Prvo je pitanje πto se ovim zakonomπtiti podatak ili graanin od zloporabeprikupljanja ili obrade osobnihpodataka. Podatak je Ëinjenica onekome (ime, prezime, datum roenjaitd.) i te Ëinjenice ne treba πtititi jernjih nitko i ne napada i ne ugroæavaa ugroæen moæe biti graanin ako sepodaci o njemu prikupljeni zlou-potrebe. Drugo je pitanje tko sveskuplja te podatke i sastavlja zbirke ito treba rijeπiti, a podatke skupljajusvi. Tu su podaci za telefonskeimenike, za popis biraËa, za matiËneknjige, podaci osiguravajuÊih zavoda,banaka, ukratko, svaka pravna osobakoja posluje u RH skuplja i formiranekakvu zbirku osobnih podataka aneki od njih i po nekoliko, da se negovori o tome da politiËke stranke isindikati imaju posebnu zbirku poda-taka (evidencija Ëlanova) itd., rekao jezastupnik te se osvrnuo na pojedinarjeπenja. Zbunjuje odredba (Ëlanak 6.)

BROJ

334

37

Dosta se leæerno pristupaprikupljanju podataka injihovoj zloporabi kad je rijeËo privatnim zbirkama,primjerice, kad se radi opodacima koji se traæe kodæivotnog osiguranja ili zadobivanje kredita u nekojveÊoj banci. Slobodno se moæereÊi, kaæe zastupnik, da kad biHrvatska udruga banakaumreæila te podatke imala bi ohrvatskim graanima moædabolje podatke nego samahrvatska dræava.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

da obrada osobnih podataka mora bitipraviËna i zakonita jer praviËnost je,kaæe zastupnik, pravni termin kojioznaËava ovlast suda da odluËi o nekojstvari po vlastitoj ocjeni i stoga jeposve nejasno kako bi voditelj zbirkemogao u tom pravnom znaËenjupraviËnosti obraivati zbirku poda-taka, jedna je od primjedbi ovog Klubazastupnika.

Taj Klub zastupnika smatranadalje, da bi se puno bolja zaπtitapodataka (u vezi sa stavkom 2. Ëlanka)od predviene postigla kada bi seodredilo da se podaci ne mogukoristiti za druge svrhe osim za oneza koje su prikupljeni. Zbunjuje iodredba prema kojoj je zabranjenaobrada osobnih podataka koje seodnose na rasno ili etniËko podrijetlo,politiËka stajaliπta, vjerska ili drugauvjerenja i dr. Jer, primjerice, svakapolitiËka stranka ima popis svojihËlanova koji dijele ista politiËkauvjerenja i ako se zabranjuje dapolitiËke stranke sastavljaju popissvojih Ëlanova onda se dovodimo doapsurda, upozorava zastupnik, a istose moæe reÊi i za obradu osobnihpodataka koji se odnose na zdravljeljudi (bolnice neÊe moÊi sastavljatilistu lijeËenih od neke bolesti). Prematome ove odredbe bi u striktnojprimjeni izazivale nebrojene teπkoÊe.

Kad je rijeË o rjeπenju u vezi siznoπenjem osobnih podataka izzemlje zastupnik upozorava da Êe sezakon krπiti i kad naπ graaninprelazi granicu a svoje podatke iznosikroz putovnicu a ako joπ odlazi nalijeËenje u inozemstvo iznosi i drugesvoje podatke. Nije jasno ni πto suduæni Ëuvati Ëlanovi VijeÊa za zaπtituosobnih podataka (Ëlanak 38.) jer oninemaju pristupa samoj zbircipodataka veÊ samo naslovu, iznio je,meu ostalim, a zakljuËno rekao daKlub zastupnika SDP-a smatra da jeovu materiju potrebno ureditizakonom ali da ne bi bilo dobro da jeovako prenormiran u nekim dije-lovima jer Êe stvoriti teπkoÊe uprimjeni.

RijeË je o temeljnim slobodama

Zaπtita osobnih podataka i pret-postavka ostvarivanja temeljnihustavnih sloboda i prava graana,jamstvo pravne sigurnosti graana ifunkcioniranje pravne dræave bitan suelement ustrojstva jedne dræave Ëemuteæi i RH a to se i iπËitava iz njezinihustavnih odredbi. Upravo zbog togatreba posvetiti punu pozornost naËinu

pravnog ureenja ove materije, rekaoje BBrraanniimmiirr GGllaavvaaππ ((HHDDZZ)) govoreÊi uime Kluba zastupnika HDZ-a. Prijed-log zakona polazi od naËela da svakigraanin ima pravo nadzora nadpodacima koji se o njemu prikupljaju,obrauju i koriste no ako se budesluæio predloæenim zakonom to Êegraaninu teπko polaziti za rukom.Taj je Prijedlog nomotehniËki nesre-en, konfuzan a definicije (Ëlanak 2.)koje se odnose na osobni podatak,obradu podataka, zbirku osobnihpodataka, voditelje itd. teπko da bi idobile potporu i suglasnost infor-matiËkih i informacijskih struËnjaka.Stoga Klub zastupnika HDZ-apredlaæe da se u doradi ovog zakonaobvezno konzultiraju struËnjaciinformatiËke struke.

No puno je znaËajnije pitanje tko ipod kojim uvjetima moæe prikupljati iobraivati osobne podatke i Klubzastupnika HDZ-a pita kako se tomogu prikupljati neËiji podaci zaosobnu primjenu ili za potrebukuÊanstva (Ëlanak 3.) i tko to moæeraditi. Pitanje je i tko ocjenjuje(Ëlanak 9.) spomenutu zaπtitu vitalnihinteresa ispitanika, dokle ona seæe.Nije jasno izraæeno da se podaci smijuprikupljati i obraivati samo kad je topropisano zakonom i na temeljuzakona, a svoje mjesto u ovom zakonumora naÊi i pitanje postupanja sosobnim podacima pri izvrπavanjunovinarske profesije, smatra Klubzastupnika HDZ-a. Druge zemljeimaju zakonom regulirano pitanjeeventualne zloporabe osobnih poda-taka graana na podruËju novinarskeprofesije i iskustva potvruju da moæedoÊi do teπkog upada u privatnost,primjerice, bavljenje tuim bolestima,spolnim æivotom, navikom i sl.

Klub zastupnika HDZ-a smatra datreba jasnije definirati odnos izmeuprava na privatnost i prava nainformaciju posebno kad se radi osenzacionalistiËkoj gladi, i to sepitanje treba poËeti rjeπavati i ovimzakonom, neke su od brojnihprimjedbi ovog Kluba na predloæenarjeπenja. Takoer smatra i da VladaRH ne moæe uzeti prevelike ovlasti pada ureuje uredbama koje se zbirkeosobnih podataka ne moraju obje-dinjavati u Srediπnjem registru(Ëlanak 17.). Odluku o tome moæe imora donijeti jedino Hrvatski saborzakonom, smatra ovaj Klub, rekao je,meu ostalim zastupnik napominjuÊida treba poveÊati i kazne zapredviene prekrπaje (Ëlanak 50.).

Temeljito doraditi zakon

U pojedinaËnoj je raspravi JJaaddrraannkkaaKKoossoorr ((HHDDZZ)) iznijela da je poπtivanjeprava Ëovjeka u svakom sluËaju jednaod vrednota ustavnog poretka i da jedobro je podsjetiti na odredbe Ëlanka37. hrvatskog Ustava koji kaæe da sesvakom jamËi sigurnost i tajnostosobnih podataka. Ovaj bi zakon stogatrebao biti eksplikacija ovih ustavnihodredbi i prema predloæenoj odredbi(Ëlanak 1.) da je zaπtita privatnogaæivota jedan od najvaænijih ciljevaovog zakona on ima punu potporuzastupnice, kaæe. Zato u Prijedloguzakona treba dobro razlikovati kadase podaci prikupljaju uz odobrenjeispitanika a kada po sili zakona.Izrijekom treba naglasiti obvezu da seprikupljeni podaci mogu koristitisamo u svrhu za koju se prikupljajute da se mogu uz privolu ispitanikaobraivati samo u svrhu za koju jedao privolu.

Dileme se javljaju u vezi s odredbom(Ëlanak 8.) o zabrani obrade osobnihpodataka (ako se odnose na rasno ilietniËko podrijetlo, politiËka stajaliπtaitd.). Jer, prvo, formulacija jepreopÊenita i neÊe ispuniti svojusvrhu a i primjenom takve formu-lacije moæe doÊi do priliËnih problemau stvarnom æivotu. Primjerice, neda-vno je donesen Zakon o registruinvalidnih osoba pa se onda postavljapitanje πto je s takvim registrom itajnosti podataka u njemu (πto je sborbom protiv AIDS-a). Po suduzastupnice æene su osobito kodprikupljanja osobnih podataka diskri-minirane jer postoje podaci koji sesamo od njih prikupljaju pa ih se

primjerice kod zapoπljavanja pita jesuli trudne, namjeravaju li zatrudnjetiitd., πto je suprotno Ustavu.

U ovom zakonu posebno trebaregulirati zaπtitu podataka o

BROJ

334

38

Donoπenjem ovakvog zakonasasvim sigurno se ubrzava idonoπenje srodnih zakona iprihvaÊanje naËela odostupnosti informacija idokumenata od javnoginteresa koji su u posjedujavnih vlasti o Ëemu se govorii u preporukama odboraministara VijeÊa Europe izveljaËe ove godine.

IHS19. VI. 2002.

ZA©TITA OSOBNIH PODATAKA

maloljetnicima, naglasila je, meuostalim zastupnica ne zaobilazi nipitanje nadzora ovog sustava,kriterija za imenovanje ËlanovaVijeÊa. Sabor nije konzultiran o tomeda StruËna sluæba obavlja struËne iadministrativne poslove VijeÊa, reklaje zastupnica zakljuËujuÊi da pred-loæeni zakon ima dobru namjeru no daga treba temeljito i dobro doraditiprije svega zbog sprjeËavanja bilokakve moguÊnosti zloporabe poda-taka.

Vaæno je da zakon bude na

razini sliËnih propisa u

demokratskim zemljama

MMiirrjjaannaa DDiiddoovviiÊÊ ((SSDDPP)) smatra danaËelno treba podræati sve zakone kojirazrauju pitanja zaπtite ljudskihprava i sloboda odreenih UstavomRH. U skladu s ovom raspravom ali ijavnom treba poboljπati neka odpredloæenih rjeπenja ovog zakona. Zagraane Hrvatske i institucije u RHvrlo je vaæno da imamo zakon o zaπtitiosobnih podataka koji je na razinisliËnih propisa u demokratskimdræavama, sukladan meunarodnimkonvencijama i preporukama VijeÊaEurope, kojima se ureuje zaπtitaosobnih podataka. To svakakopridonosi uvoenju reda u druπtvu iomoguÊuje njegovo bolje funkci-oniranje, rekla je, meu ostalimgovoreÊi naËelno o ovom zakonu.Napomenula je i da je moguÊe osobnepodatke koji su prikupljeni u jednusvrhu, a pohranjuju se u razniminformacijskim sustavima od osigu-ravajuÊi zavoda, zdravstvenih usta-nova do policijskih informacijskihsustava i zbog sve πire uporabeelektroniËkog prometa koristitisasvim u neku drugu svrhu.

Kako je izuzetno vaæno pitanjenadzora trebalo bi dopuniti odredbu oËlanovima VijeÊa za zaπtitu osobnihpodataka s preciziranjem potrebnestruËnosti a vaæno je odrediti ipostupak izbora Ëlanova VijeÊa. Vaænoje i navesti u kojim se sve sluËajevimaradi o izravnom marketingu (ilidefinirati pojam), rekla je meuostalim zastupnica.

ZakljuËila je da se donoπenjemovakvog zakona sasvim sigurnoubrzava i donoπenje srodnih zakona i

prihvaÊanje naËela o dostupnostiinformacija i dokumenata od javnoginteresa koji su u posjedu javnihvlasti o Ëemu se govori i upreporukama odbora ministara VijeÊaEurope iz veljaËe ove godine.

ÆÆeelljjkkoo MMaalleevviiÊÊ ((SSDDPP)) takoernaglaπava da se radi o vrlo vaænomzakonu kojim se mogu postiÊistandardi u zaπtiti privatnosti iosobnih podataka kakvi se od nasoËekuju u procesima pridruæivanjaEU, gdje su ti standardi vrlosofisticirani. Moæe se reÊi da se naZapadu razvila posebna kulturazaπtite privatnosti i da je to imanentnocivilizacijskom krugu πto, naæalost,kod nas to joπ uvijek nije u dovoljnojmjeri, rekao je nadajuÊi se da Êe ovajlegislativni akt uËiniti korak viπepribliæavanju Hrvatske tim stan-dardima.

Pridruæuje se onima koji suprimijetili da zakon treba doraditi, daima spornih definicija i nekihnejasnoÊa a takoer pita πto se ovimzakonom htjelo πtititi - Ëovjeka, osobuili staviti naglasak na zaπtitupodataka. Ako nije prvo sluËaj teπkoÊe se ovim zakonom postiÊi svrha okojoj je govorio, kaæe pa svako trebainzistirati na zaπtiti privatnosti kojase naruπava iznoπenjem podataka.Kaznene odredbe koje se odnose nazaπtitu podataka i u ovom suPrijedlogu zakona priliËno blage i iznjih se ne moæe baπ najbolje vidjetikoliko nam je doista stalo do zaπtitetih podataka (do 150 dnevnihdohodaka ili πest mjeseci zatvora) jerπtete koje se mogu time nanijetipojedincu, obiteljskom æivotu, mogubiti nesagledive. Te bi kazneneodredbe trebale biti tvre (koliko sejavnost u NjemaËkoj uzburkala kodinformatizacije voenja tih evidencija)i zbog toga πto kod nas ne postoji nitradicija niti kultura zaπtite priva-tnosti.

BBrraanniimmiirr GGllaavvaaππ ((HHDDZZ)) u zaklju-Ënom javljanju u ime Klubazastupnika HDZ-a rekao je da æivimou vrijeme visoke informatiËketehnologije i globalne umreæenosti ida je nedopustivo da zakon ne tretiraprekrπitelje izvan podruËja RH kojikrπe ovaj zakon, a njihova matiËnazemlja ili ne poznaje sliËan zakon ili

ne previa progon za sliËne prekrπaje,pa je to stoga nuæno regulirati.

Klub zastupnika HDZ-a uglavnompodræava miπljenja i prijedloge odborauz sugestiju da se ozbiljno razmotre iprijedlozi HDZ-a. Ne slaæe se spredlagateljem da Êe za poËetakrjeπavanja ove problematike bitidostatno milijun kuna jer se radi oozbiljnijem projektu πto sigurnoiziskuje znaËajnija financijska sred-stva. Klub zastupnika HDZ-a uglobalu podræava predloæeni zakon jersmatra da je na tragu dostizanjazapadnoeuropskih standarda no uspomenutim toËkama zakon ostavljadojam povrπnosti i nedoreËenosti inada se da Êe u drugom Ëitanju bitipuno kvalitetniji i ne vidi razloga daga ne podræi, rekao je.

ObeÊanje - u drugom Ëitanju

zakon mnogo bolji

ZakljuËnu rijeË imao je zamjenikministrice pravosua, uprave ilokalne samouprave mr.sc. MMiilljjeennkkooKKoovvaaËË te naglasio da se spomenutmilijun kuna ne odnosi na cijeliprojekt veÊ samo za poËetak radaVijeÊa za zaπtitu osobnih podataka. Iznaslova predloæenog zakona moglo bise zakljuËiti da zakon πtiti osobnepodatke no to mu nije svrha veÊ mu jesvrha da Ëuva dostojanstvo, osobnosti slobodu Ëovjeka no predlagatelj jenaslov dao u skladu s Ustavom, rekaoje zamjenik ministrice. Zahvalio je uime Vlade RH svima na brojnimdobrim sugestijama jer svi smosvjesni neprocjenjivosti i vrijednostikoje se ovim zakonom æele zaπtititi istrahovitih opasnosti koje timvrijednostima prijete. Svi Êemo datisve od sebe da ovaj zakon graanimaRH osigura u tome najbolju moguÊuzaπtitu i u drugom Ëitanju tekstzakona Êe biti mnogo bolji, obeÊao jezamjenik ministra.

Rasprava je zatim bila zakljuËena.HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr jjeeddnnooggllaassnnoo ((9900

””zzaa””)) pprriihhvvaattiioo PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oozzaaππttiittii oossoobbnniihh ppooddaattaakkaa.. SSvveepprriimmjjeeddbbee,, pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaauuppuuttiitt ÊÊee ssee pprreeddllaaggaatteelljjuu rraaddiipprriipprreemmee KKoonnaaËËnnoogg pprriijjeeddllooggaazzaakkoonnaa..

––..KK..

BROJ

334

39

ZZaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkooggaa ssaabboorraa ssuujjeeddnnooggllaassnnoo ddoonniijjeellii ZZaakkoonn oo ddooppuunniiZZaakkoonnaa oo jjaavvnniimm cceessttaammaa,, uu tteekkssttuupprreeddllaaggaatteelljjaa,, KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaaHHSSLLSS--aa..

DDoonnooππeennjjee ZZaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa iiddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo jjaavvnniimm cceessttaammaaiimmaatt ÊÊee zzaa ppoosslljjeeddiiccuu oossttvvaarriivvaannjjeeffuunnkkcciijjee nnaaddzzoorraa HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraannaadd rreeaalliizzaacciijjoomm SSttrraatteeggiijjee pprroommeett--nnoogg rraazzvviittkkaa ii PPrrooggrraammaa ggrraaeennjjaa iiooddrrææaavvaannjjaa jjaavvnniihh cceessttaa,, vveeÊÊuuiinnffoorrmmiirraannoosstt HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa oossttaannjjuu cceessttoovvnnee iinnffrraassttrruukkttuurree uuHHrrvvaattsskkoojj,, ttee ooccjjeennuu ggooddiiππnnjjiihhppllaannoovvaa ssuubbjjeekkaattaa zzaadduuææeenniihh zzaaddrrææaavvnnuu mmrreeææuu cceessttaa,, ttee iizzggrraaddnnjjuuaauuttoocceessttaa..

SSaaddrrææaajjnnoo,, iizzmmjjeennee ii ddooppuunnee ZZaakkoonnaaoo jjaavvnniimm cceessttaammaa ddoonnoossee ddooppuunnuukkoojjoomm ssee pprreeddllaaææee ddaa VVllaaddaa RRHHjjeeddnnoomm ggooddiiππnnjjee ppooddnnoossii HHrrvvaattsskkoommssaabboorruu iizzvvjjeeππÊÊee oo oossttvvaarriivvaannjjuudduuggoorrooËËnniihh cciilljjeevvaa rraazzvvoojjaa cceessttoovvnneeiinnffrraassttrruukkttuurree,, uuttvvrreenniihh SSttrraattee--ggiijjoomm ii oo iizzvvrrππeennjjuu PPrrooggrraammaaggrraaeennjjaa ii ooddrrææaavvaannjjaa jjaavvnniihh cceessttaa..

PPrreeddllaaggaatteelljj zzaakkoonnaa jjee KKlluubbzzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aa..

O PRIJEDLOGU

U skladu s vaæeÊim Zakonom ojavnim cestama (”NN”, brojevi 100/96,76/98, 27/01. i 114/01) nadleænost

Hrvatskog sabora vezana uz razvitakjavnih cesta iscrpljena je donoπenjemStrategije prometnog razvitka RH, uokviru koje su utvreni dugoroËnirazvojni ciljevi za ukupni razvitakprometa i posebno cestovne infra-strukture. Strategiju prometnograzvitka RH (”NN”, br. 139/99) donioje ZastupniËki dom Hrvatskog sabora1999. godine.

Prema Ëlanku 9. Zakona o javnimcestama Vlada RH donosi Ëetvero-godiπnji program graenja iodræavanja javnih cesta. Za razdobljeod 2001. do 2004. godine Programgraenja i odræavanja javnih cestadonijet je na sjednici 22. veljaËe 2001.godine. Ovim programom konkre-tizirani su ciljevi iz Strategije.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee jjeeddnnooggllaassnnoo,,hhiittnniimm ppoossttuuppkkoomm,, ddoonniioo pprreeddllooææeenniiZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuu UUggoovvoorraaiizzmmeeuu HHrrvvaattsskkee ii RRuummuunnjjsskkee oorreeaaddmmiissiijjii oossoobbaa..

Sklapanjem ovog Ugovora Repu-blika Hrvatska i rumunjska æele naprikladan naËin urediti pitanjaprihvata i preuzimanja vlastitihdræavljana kao i stranaca kojiprotuzakoniti ulaze ili borave nadræavnom podruËju druge ugovornestranke. Konkretno se utvrujuelementi i uvjeti bitni za prihvatosoba, odreuje se naËin meusobnogizvjeπÊivanja te rokovi i isprave natemelju kojih se osobe prihvaÊaju. Sobzirom na to da je Rumunjska veÊokonËala postupak potvrivanja ovogUgovora u interesu je Hrvatske dastvori uvjete za πto skorije stupanjeovog Ugovora na snagu. Stoga jepredloæeno da Zakon bude donesenhitnim postupkom.

Donoπenje Zakona podræali suooddbboorrii zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkiissuussttaavv, zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo te zzaa uunnuu--ttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu ii nnaacciioonnaallnnuussiigguurrnnoosstt..

Odbori za Ustav, Poslovnik ipolitiËki sustav te za zakonodavstvopodnijeli su amandman kojimnomotehniËki ureuju tekst Zakona.

Uvodno je ministar unutarnjihposlova ©©iimmee LLuuËËiinn pojasnio kako seUgovorom ostvaruje moguÊnost da sesve osobe koje ilegalno prijeu izRumunjske u Hrvatsku ili obrnutovrate bez veÊih problema. To je, kaæe,vrlo znaËajno, buduÊi da izRumunjske dolazi velik broj ilegalnihemigranata.

Broj ilegalnih emigranata izistoËnih zemalja kojima je krajnjeodrediπte Zapadna Europa iz godine ugodinu se poveÊava, a najveÊi broj njihpokuπava to ostvariti preko teritorijaRepublike Hrvatske, rekao je ÆÆeelliimmiirr

JJaannjjiiÊÊ ((HHSSLLSS)).. NajveÊi broj ilegalnihemigranata je, dodao je, upravo izRumunjske, odnosno 3345 na godinu.Istaknuo je da stoga Hrvatska iRumunjska na prikladan naËin æelerijeπiti pitanje prihvata i preuzimanjavlastitih dræavljana i stranaca te jelogiËno, kaæe, da se taj ugovor irealizira. ZakljuËio je kako je πteta dado toga nije veÊ i prije doπlo.

©©iimmee LLuuËËiinn je pojasnio kako je ovajUgovor u Hrvatski sabor doπao naratifikaciju, ali da je potpisan ranije.Napomenuo je da je problem ilegalnihemigranata jedan od veÊih problema skojim se susreÊe Europa, a rezultati,kaæe, koje je na tom polju postiglaHrvatska poveÊavaju se. Zahvalio jena podrπci ovom zakonu rekavπi kakovjeruje da nema razloga da ne budedonesen.

MM..SS..

BROJ

334

40

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU UGOVORA IZME–U VLADE

REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE RUMUNJSKE O READMISIJI VLASTITIH DRÆAVLJANA I

STRANACA

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O JAVNIM CESTAMA

Saboru nadzor nad realizacijom

Strategije prometnog razvitka

IHS19. VI. 2002.

JAVNE CESTE

Operativna realizacija ovogprograma obavlja se putem zakonomnominiranih subjekata i to godiπnjimplanovima. Godiπnji plan ”Hrvatskihcesta” d.o.o. i ”Hrvatskih autocesta”d.o.o. potvruje Vlada RH, dokplanove za æupanijske i lokalne cestepotvruju æupanije i Grad Zagreb.

Novi model financiranja i noviustroj gospodarenja cestovnom infra-strukturom uveo je vlastiti prihod uodnosu na proraËunska sredstvakojima se ranije financirala cestovnainfrastruktura u RH. Stoga viπe nemapotrebe da se pri usvajanju dræavnogproraËuna vodi rasprava o ula-ganjima u cestovnu infrastrukturu.No, time nije apsorbirana potreba daHrvatski sabor ima moguÊnostutjecanja na dinamiku, te da budeinformiran o tijeku realizacijeStrategije.

NajveÊi programi i ulaganja koji sedanas u Hrvatskoj ostvaruju odnosese na ceste. Stoga, Hrvatski sabortreba biti obavijeπten o realizacijidugoroËnih strateπkih ciljeva izpodruËja cesta.

Za provedbu ovog Zakona nijepotrebno izdvojiti posebna financijskasredstva u Dræavnom proraËunu RH.

Donoπenje ovog zakona po hitnompostupku predlaæe se radi znaËaja ovedjelatnosti za gospodarstvo RH,posebno njen prometni razvitak.

Obrazloæenje za dodani stavak 2.Ëlanka 9. je da je cestovnainfrastruktura od velikog znaËaja zaukupan razvitak RH, te je stogapotrebno jedanput godiπnje uHrvatskom saboru provesti raspravuo realizaciji strateπkih ciljeva idonijetom programu ulaganja uËetverogodiπnjem razdoblju.

MI©LJENJE VLADE

VVllaaddaa RRHH podræava Prijedlog iKonaËni prijedlog zakona o dopuniZakona o javnim cestama, koji jepredloæio Klub zastupnika HSLS-a uHrvatskom saboru, te na isti nemaprimjedbi.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovoga Zakona i ne protivise Prijedlogu predlagatelja da sedonese po hitnom postupku, a na

tekst KonaËnog prijedloga Odbornema primjedaba.

OOddbboorr zzaa ppoommoorrssttvvoo,, pprroommeett ii vveezzeeraspravljao je o predmetnom zakonukao matiËno radno tijelo. U raspraviOdbor je raspolagao pismenimmiπljenjem Vlade RH, kojim onapodræava donoπenje Zakona, te na istinema primjedbi.

Odbor je prihvatio prijedlogpredlagatelja da se predloæeni Zakondonese po hitnom postupku. Nakonprovedene rasprave, Odbor jejednoglasno predloæio Saboru dadonese Zakon o dopuni Zakona ojavnim cestama, sukladno prijedlogupredlagatelja.

RASPRAVA

Predstavnik predlagatelja, zastu-pnica JJaaddrraannkkaa KKaattaarriinnËËiiÊÊ--©©kkrrlljj((HHSSLLSS)) dodatno je obrazloæilaprijedlog. Rekla je da se radi samo odopuni Ëlanka 9, da je miπljenje Vladepozitivno, Odbor za zakonodavstvotakoer podupire ovu dopunu zakona,kao i matiËni Odbor za pomorstvo,promet i veze.

Istaknula je da RH raspolaæe sagotovo 30.000 km javnih cesta,dræavnih, æupanijskih, i lokalnih, a dase njihova vrijednost procjenjuje na33 milijarde ameriËkih dolara, πto ËiniznaËajni dio nacionalnog bogatstva.To pak onda svakako traæi smiπljen iracionalan pristup u gospodarenjutom cestovnom infrastrukturom, stavje zastupnice.

”Godiπnja stopa izdvajanja zarazvitak svih vidova prometa premastrategiji iznosi 5% bruto domaÊegproizvoda, 2% bruto domaÊegproizvoda ide upravo na cestovnuinfrastrukturu”.

Drugi moment kojim je predlagateljbio voen prilikom predlaganja ovedopune zakona je to πto je usvojennovi model financiranja cestovneinfrastrukture. ”Proπle godinemijenjao se Zakon o javnim cestama inovost je da smo uveli vlastiti prihodu odnosu na dosadaπnja proraËunskasredstva, dakle, ta sredstva viπe nisuu dræavnom proraËunu, negozavrπavaju u Hrvatskim cestama,odnosno Hrvatskim autocestama”,rekla je zastupnica.

Istaknula je da danas imamo noviustroj gospodarenja ovom granomdjelatnosti. Tako danas postoje”Hrvatske ceste” i ”Hrvatskeautoceste”, dva d.o.o. u 100%-tnom

vlasniπtvu dræave koja raspolaæeznaËajnim financijskim sredstvima.

Takoer, u mandatu ove Vlade,toËnije 22. 2. 2001. godine, donijet jeËetverogodiπnji program razvitka,gdje je predvieno da se u autoceste uËetiri godine uloæi 16 milijardi kuna,a 7,6 da se uloæi u odræavanje,rekonstrukciju i izgradnju drugihcesta, dakle, dræavnih, æupanijskih, ilokalnih cesta, πto je ukupno gotovo24 milijarde kuna. ”Dakle, radi se oizuzetno velikim sredstvima”.

Gradnjom cesta, posebno autocestapokreÊe se investicijski ciklus uHrvatskoj i to su u biti najveÊaulaganja u ovom trenutku u kojeulazi hrvatska Vlada. ”Zapoπljava sedomaÊa graevna operativa, a efektiÊe biti da se dodatno otvaramo zaturizam, jer preko tih boljih autocestaoËekujemo i veÊi priliv stranihgostiju, a onda i veÊi prihod odturizma”, rekla je zastupnica.

Naglasila je da kod rasprave oproraËunu za ovu godinu zastupnicinisu bili u moguÊnosti voditi raspravuoko prometnica koje Êe se graditi uovoj godini, zato πto je donesenËetverogodiπnji program. ”Imamo inovi model financiranja i novi modelgospodarenja ovom djelatnoπÊu, a svanadleænost Sabora iscrpljena jekrajem 1999. kada je donijeta Stra-tegija prometnog razvoja RH”.

Potrebno je hitno u Saboru otvoritiraspravu o prometnom razvoju, aonda i ukazati na potrebu provoenjanadzora nad provoenjem programakoji su usvojeni, kao i same Stra-tegije, stav je zastupnice.

VaæeÊim Zakonom o javnimcestama, Hrvatski sabor donosiStrategiju krajem 1999. godine. No,time je iscrpljena sva nadleænostHrvatskog sabora. Vlada prema tomzakonu donosi Ëetverogodiπnji pro-gram, a Hrvatske autoceste iHrvatske ceste donose godiπnjeprograme.

”Radi se o trenutno najveÊimulaganjima hrvatske dræave, a da bise ona realizirala potrebna su novazaduæenja. Cestovna infrastruktura jeod velikog znaËaja za ukupan razvojRH. Zato u Klubu smatramo da je napola mandata ove Vlade potrebno uSaboru otvoriti raspravu o ovimpitanjima. Treba vidjeti kako seprovodi Strategija i Program, kakofunkcionira novi model financiranja inovi model ustroja gospodarenjaprometnicima, te vidjeti ide li sveplaniranom dinamikom, ostvaruju lise oËekivani rezultati, πto bi upravo

BROJ

334

41

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

trebala omoguÊiti ta informacija kojubi, po stupanju na snagu ove dopune,Vlada bila duæna dostaviti Hrvatskomsaboru”, rekla je zastupnica.

Novi model financiranja

U ime Kluba zastupnika SDP-agovorio je zastupnik MMiirroossllaavv KKoorree--nniikkaa ((SSDDPP))..

Rekao je da se Klub zastupnikaSDP-a, kao ni Vlada ne protividonoπenju ovog zakona, meutim,istaknuo je da je iznenaen i toneugodno, tonom izlaganja pred-lagateljice, koji je bio ”tolikonegativistiËki”.

Osvrnuo se na nedavnu raspravu usabornici o izmjenama i dopunamaZakona o sigurnosti prometa nacestama, i svoj istup, kada je rekao da”prema svim statistiËkim poka-zateljima u oko 10% prometnihnezgoda nije faktor vozaË, nego sufaktor vozilo ili jednim dijelomprometnica”.

Upravo zbog toga hrvatska Vlada jei donijela novi model financiranja zaizgradnju i odræavanje hrvatskihcesta. Smatra da se u proteklomrazdoblju puno toga napravilo,posebice osnivanjem dva zasebnapoduzeÊa ”Hrvatskih autocesta” i”Hrvatskih cesta”, potpuno novimmodelom financiranja, ali i mogu-ÊnoπÊu da se ova dva trgovaËkadruπtva zaduæe na træiπtu kapitala.”Da se æeljeni cilj postigao, vidi seizgradnjom, rekonstrukcijom i obna-vljanjem velikog broja cesta”, rekao jezastupnik.

”Moram naglasiti jednu nepre-ciznost predlagateljice, Hrvatski jesabor ipak donoπenjem proraËuna za2000. i 2001. godinu imao joπ uvijeknadleænost oko izgradnje odreenihautocesta, jer smo usvajanjem prora-Ëuna izravno dali ovdje u ovom Domuodreene novce za izgradnjupojedinih cesta”, rekao je zastupnik.

Klub zastupnika SDP-a ne protivi sedonoπenju ovog Zakona, a na tajnaËin, izvjeπÊem i raspravom uHrvatskom saboru o tome πto se ikojom dinamikom radi, i πira

hrvatska javnost dobit Êe moguÊnostuvida u ovu problematiku.

U ime Kluba zastupnika HDZ-agovorio je zastupnik JJuurree RRaaddiiÊÊ((HHDDZZ)). Rekao je da njegov Klubzastupnika podræava prijedlog sku-pine zastupnika da se ovaj zakondonese po hitnom postupku.

Podsjetio je i da je njegov KlubsliËno predlagao prigodom donoπenja

tog zakona, naime, da se u zakonugradi da se u Saboru vodi rasprava,ne samo o izvjeπÊima Vlade o gradnjicesta, nego i o planovima, no tada tonije bilo usvojeno. Rekao je da dajupunu podrπku ovom prijedlogu, jergradnja cesta danas je u Hrvatskojjedan od najveÊih, ako ne i najveÊiprojekt, πto treba i biti, jer je onpodloga svekolikog razvitka.

”Dobro je da ova Vlada nastavljakontinuitet onoga πto smo mizapoËeli, jer poËetak ovog danaπnjegopseænog rada na gradnji cesta je u1994. godini, kada je tadaπnja Vladadonijela odluku da se raspiπu natjeËajiza gradnju 6 velikih presudnihcestovnih pravaca u Hrvatskoj.Naæalost, u ratno vrijeme nije bilopreviπe interesa, no, natjeËaji su biliraspisani i ono πto je dobro, nakon tihnatjeËaja krenulo se u pripremneposlove i projektiranje”.

Rekao je da je 1995. godina takoerznaËajna, kada je tadaπnja Vlada natemelju tadaπnjeg zakona usvojilaStrategiju izgradnje, koja je onda1999. godine pretoËena u zakonodnosno Strategiju koju je donioSabor.

”U ime Kluba zastupnika HDZ-aizraæavam zadovoljstvo da je to tako,jer to su projekti koje se ne radi i nemoæe raditi jedna Vlada u jednommandatu, projekti cesta su projektikoji se rade desetljeÊima i viπedesetljeÊa i jako je vaæno i dobro da senastavlja taj kontinuitet nemijenjajuÊi barem osnovne smjerove”,rekao je zastupnik.

Smatraju da je ovaj prijedlog kojiponovo vraÊa dio ingerencija Saborudobrodoπao, jer Êe zastupnici svihstranaka, odnosno predstavnici svihregija moÊi iznijeti svoje stavove otome je li neπto dobro napravljeno ilinije, odnosno moÊi usmjeravati sustavda se on ostvari u najkraÊemmoguÊem roku.

Takoer predlaæu da se donesejedan zakljuËak, koji bi obvezivao dazastupnici dobiju predmetnu materijuza raspravu svakako prije rasprave odræavnom proraËunu za svakuslijedeÊu godinu, jer tada zastupnicimogu ispravnije i s viπe informacijaraspravljati o proraËunu.

U ime Kluba zastupnika HSS-agovorio je zastupnik MMaarriijjaann MMaarrππiiÊÊ((HHSSSS)). Rekao je da njegov Klub upotpunosti podræava dopunu ovogZakona, po kojoj je Vlada duænapodnositi godiπnja izvjeπÊa Hrvat-skom saboru o ostvarivanju dugo-roËnih ciljeva razvoja cestovneinfrastrukture koji su utvreniStrategijom i o izvrπenju programa.

Tada je predstavnica predlagatelja,zastupnica Jadranka KatarinËiÊ-©krlj(HSLS) dala zavrπnu rijeË. Rekla je dau ime predlagatelja, Kluba zastupnikaHSLS-a, zahvaljuje na dobivenojpotpori od klubova zastupnika.

Naglasila je da se tom dopunomustvari daje veÊa nadleænost Saboru,u duhu ustavnih promjena s poËetkamandata ove Vlade, a sve u nastojanjujaËanja parlamentarizma u Hrvatskoj.Ovime je zakljuËena rasprava.

ZZaassttuuppnniiccii ssuu jjeeddnnooggllaassnnoo,, ssaa 9911ggllaassoomm ””zzaa”” ddoonniijjeellii ZZaakkoonn oo ddooppuunniiZZaakkoonnaa oo jjaavvnniimm cceessttaammaa,, uu tteekkssttuukkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioo pprreeddllaaggaatteelljj,,KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aa..

SS..FF..

BROJ

334

42

Dobro je da ova Vladanastavlja kontinuitet onoga πtosmo mi zapoËeli, jer poËetakovog danaπnjeg opseænog radana gradnji cesta je u 1994.godini, kada je tadaπnja Vladadonijela odluku da se raspiπunatjeËaji za gradnju 6 velikihpresudnih cestovnih pravaca uHrvatskoj.

IHS19. VI. 2002.

ZABRANA GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA

ZZaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraapprriihhvvaattiillii ssuu PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oozzaabbrraannii ggeenneettsskkii mmooddiiffiicciirraanniihh oorrggaa--nniizzaammaa ii pprrooiizzvvooddaa uu pprrvvoomm ËËiittaannjjuu..TTrreebbaa nnaappoommeennuuttii ddaa jjee pprreeddllaaggaatteelljjpprrvvoobbiittnnoo zzaattrraaææiioo pprriimmjjeennuu hhiittnnooggppoossttuuppkkaa,, ddrrææeeÊÊii ddaa jjee ppoottrreebbnnoosspprriijjeeËËiittii ddaalljjnnjjee ppoorreemmeeÊÊaajjee nnaa oovvoommvvaaæænnoomm ppooddrruuËËjjuu lljjuuddsskkoogg ææiivvoottaa iiddjjeelloovvaannjjaa.. ZZaassttuuppnniiccii kkoojjii ssuussuuddjjeelloovvaallii uu rraasspprraavvii nniissuu oossppoorraavvaalliivvaaæænnoosstt mmaatteerriijjee kkaaoo nnii ppoottrreebbuu ddaa sseeoonnaa nnaa ooddggoovvaarraajjuuÊÊii nnaaËËiinn pprraavvnnoovvaalloorriizziirraa.. UUvvaaææiillii ssuu,, mmeeuuttiimm,,mmiiππlljjeennjjee VVllaaddee RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee,,kkoojjaa jjee uu ssvvoomm ppiissmmeennoomm ooËËiittoovvaannjjuuuuppoozzoorriillaa ddaa ssee nnee mmooææee ppooddrrææaattiipprrooppiissiivvaannjjee iizzrriiËËiittee zzaabbrraannee GGMMpprrooiizzvvooddaa ii oorrggaanniizzaammaa,, kkaaoo nniiaappooddiikkttiiËËaann pprriissttuupp oovvoojj mmaatteerriijjii..NNaaiimmee,, VVllaaddaa uu nnaaËËeelluu ppooddrrææaavvaa ssvveeaakkttiivvnnoossttii vveezzaannee uuzz zzaaππttiittuu bbiioollooππkkee iikkrraajjoobbrraazznnee rraazznnoolliikkoossttii,, mmeeuuttiimm,,iizzrriiËËiittaa zzaabbrraannaa nniijjee pprriihhvvaattlljjiivvaa ii ssaassttaajjaalliiππttaa mmeeuunnaarrooddnniihh oobbvveezzaaRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee..

NNaakkoonn pprroovveeddeennee rraasspprraavvee,, zzaassttuu--ppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa pprriihhvvaattiilliizzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimm ssee pprriihhvvaaÊÊaa PPrriijjeeddllooggzzaakkoonnaa oo zzaabbrraannii ggeenneettsskkii mmooddii--ffiicciirraanniihh oorrggaanniizzaammaa ii pprrooiizzvvooddaa,, aassvvee pprriimmjjeeddbbee,, pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaauuppuuÊÊuujjuu ssee pprreeddllaaggaatteelljjuu,, rraaddiipprriipprreemmee KKoonnaaËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa zzaakkoo--nnaa.. PPrreeddllaaggaatteelljj ssee oobbvveezzaaoo ddaa uussuurraaddnnjjii ss VVllaaddoomm RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee ppooddnneessee KKoonnaaËËnnii pprriijjeeddllooggzzaakkoonnaa oo zzaabbrraannii ggeenneettsskkii mmooddii--ffiicciirraanniihh oorrggaanniizzaammaa ii pprrooiizzvvooddaa,,iissttoovvrreemmeennoo ss PPrriijjeeddllooggoomm zzaakkoonnaa oozzaaππttiittii pprriirrooddee ii PPrriijjeeddllooggoomm zzaakkoonnaa oohhrraannii..

O PRIJEDLOGU

Predloæeni zakonski tekst podnijelisu zastupnici HSP-a u Hrvatskomsaboru: AAnnttoo ––aappiiÊÊ, mr.sc. MMiirroossllaavvRRooææiiÊÊ, dr.sc. TToonnËËii TTaaddiiÊÊ i VVllaaddooJJuukkiiÊÊ. Predloæili su primjenu hitnogpostupka, ocjenjujuÊi da je nuænosprijeËiti i otkloniti daljnje pore-meÊaje u zaπtiti prirodnog okoliπa

radi oËuvanja bioloπke raznolikosti napodruËju Republike Hrvatske, aposebice radi zaπtite hrvatskih poljo-privrednika i stanovnika RepublikeHrvatske. Treba dodati da je ovuzakonsku inicijativu svojim potpisimapoduprlo joπ 20 zastupnika iz redovaostalih parlamentarnih stranaka.

Predloæenim se tekstom uvodnoutvruje, da Republika Hrvatska nijezakonom uredila pitanja u svezi suvozom, stavljanjem na træiπte,uporabom i proizvodnjom genetskimodificiranih organizama i proizvoda(u daljnjem tekstu - GM). UoËavajuÊimoguÊe posljedice koriπtenja GMorganizama i proizvoda, Hrvatski jesabor joπ 27. XI. 1998. godine, donioZakljuËak kojim je obvezao Vladu naosnivanje BioetiËnog povjerenstva,kao i na potrebu pravne regulacijenavedene materije. ImajuÊi u viduobvezu oËuvanja i zaπtitu prirode iokoliπa, kao i zdravlja ljudi, prijeko jepotrebno urediti ovo pitanje, ocijenilisu zastupnici i predlagatelji reËenogzakonskog teksta.

Predloæenim zakonom ureuje sepitanje oko zabrane uvoza, stavljanjana træiπte, te uporaba i proizvodnjaGM organizama i proizvoda uRepublici Hrvatskoj. Istovremeno se ipojaπnjavaju odreeni pojmovi, vaæniza cjelovito definiranje materije.Takoer se ureuju i pitanja u svezi supravnim i inspekcijskim nadzorom,te se odreuje pravna osoba koja Êeobavljati struËne laboratorijske poslo-ve oko utvrivanja GM organizama.Otvara se moguÊnost iznimnog uvozai uporabe GM organizama i proizvoda,ukoliko je to potrebno zbog provo-enja znanstvenih istraæivanja.Predvia se da inspekcijski nadzornad provedbom ovoga Zakona obavlja:sanitarna i veterinarska inspekcija,inspekcija bilinogojstva, graniËnainspekcija zaπtite bilja, inspekcijazaπtite prirode i gospodarska inspek-cija Dræavnog inspektorata, svaka uokviru nadleænosti sukladno pose-bnim propisima.

Na kraju predloæenog zakonskogteksta predviene su i novËane kazneza moguÊe prekrπitelje, a propisuju se

i obveze nadleænih ministarstava uprovoenju i nadzoru zakona.

Predlagatelj je u obrazloæenju ista-knuo da je joπ krajem 2000. godinedonesen Zakon o ekoloπkoj proi-zvodnji poljoprivrednih i prehram-benih proizvoda. Ekoloπka proi-zvodnja poljoprivrednih proizvoda,bez dvojbe predstavlja veliku πansu zahrvatsku poljoprivredu. Ona je uinteresu samih proizvoaËa, a moæedoprinijeti i rastu hrvatskog gospo-darstva. ImajuÊi u vidu moguÊe πtetneposljedice koje mogu nastati uno-πenjem, proizvodnjom i koriπtenjemGM organizama i proizvoda uHrvatskoj, predlagatelji su ocijenili daje potrebno zakonski zabraniti uvoz iuporabu ovih proizvoda i organizama.Ujedno su ocijenili da je za provoenjeZakona potrebno osigurati sredstva zaureenje i opremu laboratorija uvisini od 2.000.000,00 kuna u Dræav-nom proraËunu, u okviru stavkiMinistarstva zdravstva, Ministarstvazaπtite okoliπa i prostornog ureenja,Ministarstva poljoprivrede i πumar-stva i Zavoda za javno zdravstvoRepublike Hrvatske. Istaknuli su daje navedeni iznos zanemariv uusporedbi sa πtetom koju naπa dræavamoæe pretrpjeti pri nekontroliranom ineovlaπtenom uvozu, uporabi iproizvodnji GM organizama i proi-zvoda.

MI©LJENJE VLADE

U svom miπljenju VVllaaddaa je ocijenilada rasprave i usklaivanje stajaliπta oproblemu genetski modificiranihorganizama traju viπe mjeseci. Vladau naËelu podræava sve aktivnostivezane uz zaπtitu bioloπke i krajo-brazne raznolikosti, te ureivanjepitanja biotehnologije i bioloπkesigurnosti kada se radi o preko-graniËnom prijenosu, uporabi iproizvodnji GM organizama.

Meutim, buduÊi da predloæeni Za-kon propisuje izriËitu zabranu GMO-ai proizvoda, πto nije prihvatljivo sastajaliπta meunarodnih obveza

BROJ

334

43

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O ZABRANI GENETSKI MODIFICIRANIH

ORGANIZAMA I PROIZVODA

Zaπtita zdravlja, prirode i okoliπa

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

Republike Hrvatske, Vlada ne moæepodræati normativno ureenje oveproblematike na naËin kako jepredloæeno predmetnim zakonskimprijedlogom.

Osim toga, Vlada priprema Nacrtprijedloga zakona koji Êe bitirazmotren na sjednici Vlade za 14dana i upuÊen Hrvatskom saboru.Navedeni zakonski tekst predstavljanajrestriktivniji meunarodno pri-hvatljiv zakonski okvir reguliranjaove problematike. Vlada je ujednopodsjetila da je Saboru uputila iPrijedlog zakona o potvrivanjuProtokola o bioloπkoj sigurnosti, uzKonvenciju o bioloπkoj raznolikostiradi donoπenja po hitnom postupku.Ovaj Protokol, navodi se u tekstu,propisuje postupanje nadleænih tijelaRepublike Hrvatske u cilju uspo-stavljanja sustava predostroænostikod prekograniËnog prijenosa, sta-vljanja na træiπte, uporabe iproizvodnje GMO-a, navodi se umiπljenju koje je uputila VladaRepublike Hrvatske.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo te OOddbboorr zzaaUUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavvodræali su zajedniËku sjednicu. Odborisu u raspravi raspolagali miπljenjemVlade Republike Hrvatske, a uraspravi su naglasili da se pitanje GMorganizama i proizvoda treba zakon-ski urediti. Na Prijedlog zakonaiznijeli su primjedbu da je potrebno idefinirati pojam GM proizvoda, aistaknuto je i da Vlada pripremaNacrt prijedloga zakona o zaπtitiprirode. Njime Êe se, smatraju Ëlanoviodbora, urediti sva spomenuta pita-nja, kao i pitanja koja proizlazePrijedlogom zakona o potvrivanjuProtokola o bioloπkoj sigurnosti(Kartagenski protokol) (raspravu oovom zakonskom prijedlogu rezi-miramo u ovom broju), uz Konvencijuo bioloπkoj raznolikosti, s KonaËnimprijedlogom zakona. Takoer jenaglaπeno da treba uzeti u obzir iËinjenicu da je Republika Hrvatska dosada putem meunarodnih ugovorapreuzela i odreene obveze. Zbog togabi pitanje potpune restrikcije moglobiti dovedeno u koliziju s ranijepreuzetim obvezama.

Nakon rasprave odbori su predloæiliHrvatskom saboru donoπenje zaklju-Ëka kojim bi se o predloæenomzakonskom tekstu provelo prvo

Ëitanje. PrihvaÊa se Prijedlog zakonao zabrani genetski modificiranihproizvoda, a sve primjedbe, prijedlozii miπljenja izneseni u raspravi uputitÊe se predlagatelju da ih uzme u obzirprigodom KonaËnog prijedloga zako-na.

Obvezuje se predlagatelj da usuradnji s Vladom Republike Hrvat-ske podnese KonaËni prijedlogzakona o zabrani genetski modi-ficiranih organizama i proizvodaistovremeno s Prijedlogom zakona ozaπtiti prirode i Prijedlogom zakona ohrani.

OOddbboorr zzaa ppoolljjoopprriivvrreedduu ii ππuummaarrssttvvoorazmotrio je podnijeti prijedlog utrenutku dok Vlada joπ nije dostavilasvoje miπljenje. Nakon uvodnogobrazloæenja predlagatelja, Odborzbog kompleksnosti materije nijepodræao da se navedeni Zakon donesepo hitnom postupku.

U raspravi je ukazano da veÊinaËlanova Odbora podræava ocjenu opotrebi ureenja ove materije.Meutim, istaknuto je da predloæenizakon ne nudi cjelovita rjeπenja. To seprvenstveno odnosi na zabranuuporabe genetski modificiranih proi-zvoda i organizama u poljoprivrednojproizvodnji. U raspravi je izneseno dabi se donoπenje ovako predloæenogzakona moglo negativno odraziti narokove sjetve. Istaknuto je da je nuænorazluËiti selekciju u poljoprivrednojproizvodnji, a to se posebno odnosi naproizvodnju sjemena. U raspravi jenaglaπeno da je GM proizvode iorganizme potrebno kompleksnijesagledati, posebno sa stajaliπtadostatne proizvodnje hrane. Tek ondakada se uzmu u obzir svi relevantniznanstveni i struËni pokazatelji, trebadonijeti takav zakon. VeÊina ËlanovaOdbora ocijenila je potrebnim da se onavedenom Prijedlogu provederasprava u prvom Ëitanju buduÊi dapredstavlja korisnu inicijativu koja seu KonaËnom prijedlogu zakona trebadetaljnije i πire razraditi.

Predlagatelj se suglasio s prijed-logom, da se zakljuËkom Hrvatskogasabora za izradu KonaËnog prijedlogaovoga zakona i u suradnji spredlagateljem, zaduæi Vlada Repu-blike Hrvatske.

Odbor je veÊinom glasova odluËioSaboru predloæiti donoπenje zakljuËkakojim bi se o Prijedlogu zakonaprovelo prvo Ëitanje. Takoer jeveÊinom glasova predloæio i donoπenjezakljuËka kojim se prihvaÊa Prijedlogzakona o zabrani genetski modi-ficiranih organizama i proizvoda.

Sukladno odredbama PoslovnikaHrvatskoga sabora, sadræanima uËlanku 150., stavak 2., KonaËniprijedlog zakona Êe u suradnji spredlagateljem, izraditi Vlada Repu-blike Hrvatske. Sve primjedbe iprijedlozi izneseni u raspravi upuÊujuse Vladi Republike Hrvatske radiizrade KonaËnog prijedloga zakona.

OOddbboorr zzaa rraadd,, ssoocciijjaallnnuu ppoolliittiikkuu iizzddrraavvssttvvoo raspravio je predloæenizakonski tekst kao zainteresiranotijelo u dijelu koji se odnosi na zaπtituzdravlja ljudi, a u raspravi suistaknuli da dijele miπljenje pred-lagatelja o izuzetnoj vaænosti nave-denog pitanja. Naveli su da trebavoditi raËuna i o meunarodnimugovorima koje je Hrvatska potpisala.Odbor je raspolagao i miπljenjemVlade, iz kojega je vidljivo da Êe se unajkraÊem roku predloæiti cjelovitorjeπenje ovih pitanja, putem najre-striktivnijeg meunarodno prihvat-ljivog zakonskog okvira. Time Êe sevoditi raËuna i o zaπtiti zdravlja ljudikao i o zaπtiti okoliπa. Istaknut jenedvojbeni doprinos predlagateljaZakona koji je, izmeu ostalog pruæioi poticaj Vladi RH da pristupi πtoskorijem predlaganju potrebnogzakonskog teksta.

RASPRAVA

O predloæenom tekstu u imepredlagatelja je govorio zastupnikmr.sc. MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ koji je uvodnoiskazao nezadovoljstvo πto se oreËenom prijedlogu raspravlja predmalim brojem nazoËnih zastupnika iu kasne veËernje sate. Ukazao je napogubne aspekte tehnologije koja bimogla zaprijetiti ukoliko se zlou-potrijebe znanja vezana uz genetiËkoinæenjerstvo. Osvrnuo se na imiπljenje Vlade, koja je ukazivala napojedine detalje iz tzv. Kartagenskogsporazuma. Zbog ukazivanja Vlade nameunarodne obveze Republike

Hrvatske, zastupnik je ocijenio dapostoji moguÊnost o preuzimanjuodreenih obveza u protekla 3 mjesecaod Vlade. Meutim, saborski zastu-pnici nisu obavijeπteni o ovimmoguÊnostima, upozorio je pred-

BROJ

334

44

GenetiËko inæenjerstvo moæepredstavljati opasnost ukolikose zloupotrijebi steËeno znanjei tehnologija.

IHS19. VI. 2002.

ZABRANA GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA

stavnik predlagatelja. Zatim ukratkim potezima objasnio temeljneznaËajke predloæenog zakonskogteksta.

Hrvatska ima moguÊnosti za

proizvodnju zdrave hrane

ObrazlaæuÊi razloge ove inicijative,zastupnik je pored zaπtite zdravlja,ukazao i na znaËajne moguÊnostihrvatske poljoprivrede, koja moæepostati uspjeπni izvoznik ekoloπkiproizvedenih poljoprivrednih iprehrambenih proizvoda. Upozorio jezatim i na sve zamke koje skrivagenetsko inæenjerstvo koje moæestvarati Ëak i nove organizme.Podsjetio je zatim i na kronologiju irazvoj genetike u svijetu, ukazujuÊida je 1980. godine Vrhovni sud SAD-a dozvolio patentiranje æivogorganizma, a nakon toga poËela jeproizvodnja novih organizama i utrkau ovoj znanstvenoj disciplini.

Meutim, ubrzo su zabiljeæena iprva oboljenja i smrtni sluËajeviuzrokovani genetski modificiranimtriptofanom, πto predstavlja prviudarac genetskom inæenjeringu.Usprkos tome πto je potvreno daodreeni spojevi izazivaju rak,odnosno mutaciju stanica, nastavljase proizvodnja i masovna upotrebaprilikom sadnje i uzgoja pojedinihpoljoprivrednih kultura. Objasnio jezatim kontekst i pojedinosti koje suprethodile donoπenju tzv. Kartagen-skog protokola. Napomenuo jeujedno, da je Europska unija 1999.godine donijela odluku o zabraniuvoza novih genetski modificiranihorganizama, sve do donoπenja Zakonao sigurnosti za okoliπ. Napomenuo jeda GM organizme ne treba mijeπati shranom koja je proizvedena iz GMorganizama. O ovim bi okolnostimatrebali voditi raËuna i zastupnici kadabudu razmatrali i ocjenjivali poje-dinosti iz predloæenog zakonskogteksta, upozorio je predstavnik pred-lagatelja.

U ime Vlade Republike Hrvatske,govorio je zamjenik ministra zdrav-stva, dr.sc. AAnnttee BBiilliiÊÊ. On je podsjetiona miπljenje koje je Vlada uputilapovodom predloæenoga teksta. Napo-menuo je da Vlada u naËelu podræavasve aktivnosti vezane uz ovu materiju.Meutim, buduÊi da se predlaæeizriËita zabrana GM proizvoda, πtonije prihvatljivo sa stajaliπtameunarodnih obveza, Vlada ne moæepodræati normativno ureenje ove

materije na predloæeni naËin. Ukazaoje ujedno da Vlada radi na Nacrtuzakona kojim bi se na cjeloviti naËinobuhvatila i uredila reËena materija.Zbog navedenih razloga Vlada jepredloæila Hrvatskom saboru nepri-hvaÊanje predloæenog zakonskogteksta.

Potrebno je utemeljiti BioetiËko

povjerenstvo

Zastupnica MMaarriijjaannaa PPeettiirr govorilaje u ime Kluba zastupnika HSS-a.Podsjetila je da se ova stranka veÊgodinama zalaæe da Hrvatska trebabiti zemlja slobodna od GM orga-nizama. Pruæena je podrπka i brojnimedukativnim akcijama, a zastupnicaje podsjetila da je upravo inicijativomzastupnika HSS-a joπ 1998. godine uSaboru donesen zakljuËak kojim sezabranjuje uvoz i sjetva GM sjemena,te potreba da se utemelji BioetiËkopovjerenstvo.

BuduÊi da se radi o primjeni novihtehnologija, teπko je predvidjeti kakoÊe GM organizmi utjecati na zdravljeËovjeka i na prirodni okoliπ ubuduÊem periodu. Smatra da jeedukaciji javnosti pridonijelo iMinistarstvo zaπtite okoliπa koje jeproπle godine promoviralo akciju dase u Hrvatskoj ne proizvodi hrana sGM organizmima.

Vaæno je takoer reÊi, nastavila jezastupnica Petir, da reËeni zakonitrebaju biti u skladu i s meu-narodnim konvencijama i europskimpropisima. Ukazala je i na pozitivneinicijative Novog Zelanda koji jenadleænim tijelima WTO-a prijavioizmjene i dopune Zakona o πtetnimstvarima i novim organizmima.Stajaliπta Kluba zastupnika HSS-avrlo su jasna, zakljuËila je pred-stavnica Kluba zastupnika HSS-a. Mismo viπe puta naglaπavali da serazvojna πansa sastoji u Ëinjenici πtoje saËuvan prirodni okoliπ. Trebalo bipruæiti i odgovarajuÊu potporu za ekopoljoprivredu i turizam, te sukladnoovim naporima poduzeti sve mjerezaπtite od moguÊeg genetskogoneËiπÊenja. BuduÊi da je predloæenizakonski tekst ispustio iz vida svemoguÊe aspekte, dræimo da bi Vlada

trebala predloæiti KonaËni prijedlogzakona, zakljuËila je zastupnica. Pritome bi trebala sagledati cjelinuproblema upotrebe GM organizama iproizvoda, u skladu sa smjernicamaEuropske unije i ostalim meu-narodnim obvezama Republike Hrvat-ske. OcjenjujuÊi da Êe Vlada prepo-znati kako je ovo pitanje odnacionalnog interesa, zastupnica jeizrazila oËekivanje da Êe se reËenitekst u razumnom roku uputiti usaborsku proceduru.

Problem GM proizvoda

potrebno sustavno urediti

U ime Kluba zastupnika SDP-agovorila je zastupnica MMiirrjjaannaa FFeerriiÊÊ--VVaacc. Nedvojbeno postoji svijest ovaænosti ureenja reËene proble-matike, istaknula je zastupnica,ukazujuÊi istovremeno da predloæeninaziv zakona nije najsretnije odabranbuduÊi da ukazuje na apriornu ipotpunu zabranu ovih proizvoda.

Stoga ovakav prijedlog zakona nudisamo djelomiËno rjeπenje, koje bi pakVlada trebala sustavno rijeπiti tragomoptimalnih meunarodnih odredbi.Bioetika je podruËje kojemu VijeÊeEurope pridaje izuzetno znaËenje,nastavila je zastupnica, podsjeÊajuÊina istovremeni napredak na podruËjugenetike i biotehnoloπkih znanosti.

Istovremeno, molekularna i sub-molekularna znanost otvara ”Pan-dorinu kutiju” Ëije se posljedice moguodraziti i na zdravlje pojedinca icjeline. Ukazala je zatim i na kompa-rativne prednosti koje ima RepublikaHrvatska kao zemlje s nezagaenimtlom, zrakom i vodom. Time seotvaraju pretpostavke i perspektive omoguÊem uspjeπnom uzgoju iproizvodnji zdrave hrane za kojompostoji potraænja u svijetu.

Podsjetila je zatim i na odredbe izakljuËke koje je s tim u svezi ranijedonio Sabor, i koji su od osobitoginteresa za naπu zemlju. Meutim,kako svaka medalja ima dvije strane,treba ukazati i na odreene koristi odnovih bioloπkih proizvoda ostvarenihsofisticiranim tehnologijama. One suoËito nalaze u produkciji nove

BROJ

334

45

Potrebno je educiratistanovniπtvo, a Hrvatskuosloboditi uvoza GMproizvoda.

Svaka medalja ima dvijestrane, pa ne treba odbacivatikorist od novih proizvodaostvarenih sofisticiranimtehnologijama.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

generacije lijekova i opÊenito umedicini. Meutim, potreban je oprezkako bi se adekvatno odgovorilo napostavljene izazove novih tehnologija.Istovremeno se nikako ne moæemo ine smijemo unaprijed liπavatiodreenih dobrih strana takvihproizvoda, upozorila je zastupnica,ukazujuÊi da niti naπa znanost ne bitrebala biti izolirana od potrebnihsaznanja. Potrebno je istovremenoobavljati i edukaciju stanovniπtva, aosobito mlade generacije, kojoj je isueno æivjeti u ovim tehnoloπkiizazovnim vremenima. Uvoenjempredmeta ili povremenih predavanjana temu biotehnologije, stvarao bi seodgovoran odnos prema vlastitomzdravlju i oËuvanju okoliπa, ocijenilaje zastupnica. Na kraju izlaganjaistaknula je da Klub zastupnika SDP-a neÊe prihvatiti predloæeni zakonskitekst, nego zaduæuje Vladu da uzPrijedlog zakona o hrani pripremi idostavi zakon koji Êe regulirati i ovopodruËje, ukljuËujuÊi sve poticajeproistekle iz rasprave.

Zastupnik dr.sc. TToonnËËii TTaaddiiÊÊ opodnijetom zakonskom prijedlogugovorio je u ime Kluba zastupnikaHSP-HKDU-a. Ocijenio je da ovajzakonski prijedlog predstavlja potre-bu hrvatske dræave i nacije u ovomtrenutku. Upozorio je da je naπ teri-torij premalen za uspjeπan suæivotekoloπke proizvodnje i proizvodnjepomoÊu genetski modificiranihorganizama. Hrvatska je po bioloπkojraznolikosti meu prvima u svijetu iu tom kontekstu nema mjesta za GMorganizme. Nema dvojbe da treba πtohitnije zabraniti uvoz, uporabu iproizvodnju ovakvih proizvoda uHrvatskoj, a zabrana mora bitipotpuna i cjelovita, jer jedino u tomsluËaju moæe biti uËinkovita. Nanaπem je prostoru veÊ u upotrebisjeme GM kukuruza, koje se Ëakreklamira i na televiziji, πto jepotpuno neprihvatljivo, ocijenio jezastupnik TadiÊ. Ukazao je zatim i naiskustva oko uvoza GM proizvoda iorganizama i u drugim europskimzemljama, gdje se Ëak zahtijevauniπtenje svih hektara usjeva, koji suzagaeni sjemenom GM uljane repiceprispjele iz Kanade. Naglasio je daHrvatska moæe oËekivati snaænepolitiËke pritiske ukoliko kreneputem izravne zabrane uvoza GMorganizama i proizvoda. Meutim,πteta koja pri tome moæe nastatimnogostruko je manja od πtete kojumoæemo ostaviti nadolazeÊim gene-racijama ukoliko im ostavimo zemlju

zagaenu genetski modificiranimorganizmima i proizvodima. Zbognavedenih razloga, apelirao je nazastupnike da podræe predloæenizakonski tekst.

Potreban rigorozniji nadzor i

provjera uvezene hrane

Zatim je u ime Kluba zastupnikaHDZ-a govorio zastupnik DDrraaggooKKrrppiinnaa. On je upozorio da se ozakonskim inicijativama koje pristiæuiz kruga oporbenih zastupnikaponovno raspravlja u kasnim veËer-njim satima. Ocijenio je ujedno, daova tema izaziva raspravu diljemsvijeta, pa nije Ëudno πto je aktualna iu Hrvatskoj. Pristaπe GM proizvodnje,ukazuju da se time osiguravaproizvodnja hrane za sve brojnijestanovniπtvo, dok protivnici ukazujuda se i u ovom sluËaju profit javlja kaoglavni pokretaËki motiv. Upozorio jezatim da Hrvatska uvozi sve veÊekoliËine hrane, a pri tome nitko nezna koliko je u uvezenoj hrani GMsupstanci. Nema nikakvog pregledaniti nadzora nad uvozom te vrstehrane, upozorio je zastupnik Krpina.

Dodao je da bi Hrvatska mogla bitiznaËajan izvoznik zdrave hrane, πto bidonijelo pozitivne uËinke i ukompletiranju domaÊeg turistiËkogproizvoda. Po svojim bi prirodnimmoguÊnostima, Hrvatska mogla bitiveliki europski vrt u kojemu bistranci dolazili zbog nabavljanjavisokokvalitetne i zdrave prirodnehrane. I on je podsjetio na ranijezakljuËke koje je donio Hrvatskisabor, a kojima bi se trebalo zakonskiurediti navedeno pitanje. Poraznimsmatra πto do sada, niti jedanministar nije smijenjen zbog pro-pusta, odnosno zbog neizvrπavanjaobveza koje je utvrdio Sabor. Ovaj sepropust odnosi ujedno i na vrijemedok je HDZ bio na vlasti, precizirao jezastupnik, ukazujuÊi da sadaπnjasaborska veÊina, naæalost, ponavljapogreπke svojih prethodnika. Smatrada predlagatelji ovoga zakonazasluæuju sve pohvale jer su seprihvatili posla kojega je trebala

obaviti Vlada Republike Hrvatske.Analizirao je zatim i dominantniargument zbog kojega ovaj zakon nijeprihvatljiv, jer se ukazuje naprihvaÊene meunarodne obveze. Pritome se izrijekom ne navodi koje su topreuzete odredbe meunarodnog ugo-vora, upozorio je zastupnik. Apso-lutno podræava poπtivanje meu-narodnih ugovora ratificiranih uSaboru, ali ne prihvaÊa obrazloæenjada ne smijemo provesti odreenuzakonsku regulativu ukoliko takva nepostoji u drugim europskim dræa-vama. Smatra da bi bilo dobro donijetipredloæeni zakonski tekst u prvomËitanju. Time bi se potaknulo bræeVladino oËitovanje i suradnja priovako vaænoj temi. Podsjetio je zatimna zakljuËke koje je s tim u svezidonio Odbor za poljoprivredu iπumarstvo. Smatra, meutim, da jebolje imati nesavrπen zakon kojim Êese urediti ovo podruËje, nego ne imatinikakav zakon. Zastupnik je ujednoocijenio da Vlada ne bi trebala imatipravo na kritiku, jer je propustilasama dostaviti vlastiti prijedlog, a naπto je bila obvezna, prema zakljuËcimaHrvatskog sabora.

Ispravak netoËnog navoda zatraæioje zastupnik NNeennaadd SSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)) kojije ukazao da se i o njegovomzakonskom prijedlogu svojevremenoraspravljalo u kasnim veËernjimsatima. Oporba nikako nije zakinutau terminima, a koliki je njezin interesza predloæeni zakonski tekst, govori iËinjenica da je iz Kluba zastupnikaHDZ-a nazoËan jedino zastupnikKrpina.

Opasnosti od genskih

manipulacija

Zastupnik MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ odgovorioje da se ne moæe sjetiti niti jednogoporbenog prijedloga o kojemu seraspravljalo prijepodne. Zatim jegovorio o prigovorima prema kojimaje trebalo cjelovito sagledati problem,a tek zatim uputiti zakonski prijed-log. Upozorio je da nitko ne moæesagledati cjelinu ovoga problemaukazujuÊi to na primjeru ratifikacijetzv. Kartagenskog sporazuma, okojemu je Vlada govorila priliËnolaiËki. Ovu tvrdnju potkrijepio jekratkim znanstveno intoniranimelaboratom, ukazujuÊi na primjereuzimanja i prenoπenja gena na drugiorganizam. Zatim je zatraæio da Vladaprecizira tvrdnju o preuzetim obve-zama, buduÊi da je time pravdala

BROJ

334

46

Pristaπe ukazuju da se timeosigurava dostatnaproizvodnja hrane, a protivniciukazuju da je profit osnovnipokretaËki motiv.

IHS19. VI. 2002.

ZABRANA GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA

negativno oËitovanje u svezi snavedenim zakonskim prijedlogom.Na kraju izlaganja upozorio je i nanegativne reperkusije koje izazivagovei hormon rasta dobiven GMinæenjerstvom.

U pojedinaËnoj raspravi koja jezatim uslijedila, prvi je govorio mr.sc.IIvvaann ©©kkrraabbaalloo ((HHSSLLSS)).. Spomenuo je daje u poËetku imao velike simpatijezbog toga πto su predlagateljipravovremeno pokrenuli ovu vaænuinicijativu. Meutim, zamjerio jepredstavniku predlagatelja na nepo-trebnom sarkazmu i politizaciji jedneizrazito nepolitiËke teme. Smatra dasu meusobna prozivanja nepotrebna,to viπe πto je predlagatelj uspioprikazati i predstaviti jasan i kratakzakonski prijedlog. I on je zamjerio naapodiktiËnosti, odnosno na Ëinjenicida predlagatelji inzistiraju naapsolutnoj zabrani GM organizama iproizvoda. Smatra da je apsolutnazabrana teπko provediva i predstavljazabludu, ovoga inaËe vrlo korisnogprijedloga. Smatra da bi bilo korisnijeda je predlagatelj upotrijebio odredbuo moratoriju, odnosno dok se neuskladimo s propisima kakvi sedonose u Europskoj uniji. Ukazao jeujedno da se EU vrlo pomno isustavno bavi ovim problemom i naodreeni naËin konfrontira sAmerikom i njezinim nastojanjima dase odmah nametnu pojedina dosti-gnuÊa u industrijskim i znanstvenimsferama æivota.

Predloæio je da se primijene odredbevezane uz prvo Ëitanje, predlaæuÊiujedno i novi naziv zakona koji biglasio - Zakon o postupanju s genet-ski modificiranim organizmom.

Replicirao je zastupnik TToonnËËii TTaaddiiÊÊ,ukazujuÊi da uistinu æeli da Hrvatskabude oaza, odnosno zemlja koja jeosloboena GM organizama. Potpunazabrana manje je riziËna od teo-retskog preplitanja i proæimanjapojedinih zakonskih propisa, a kojimase predlaæe, fragmentarno ureenjeove materije. Smatra da predlagateljinisu politizirali ovu temu jer su samoukazali na slabe argumente Vlade otoboænjim preuzetim meunarodnimobvezama. Osim toga, treba reÊi da jevladajuÊa koalicija svojedobno obeÊaladonoπenje zakonskih propisa u

kojima Êe se na zadovoljavajuÊi naËinurediti ova vaæna materija.

U odgovoru na repliku, zastupnik©krabalo je objasnio da se u izlaganjusluæio terminologijom koja seupotrebljava u propisima Europskeunije. Smatra ujedno da u danaπnjemsvijetu niti jedna zemlja ne moæe bitiiznimka, jer brojni elementi u svimsegmentima æivota sve viπe povezujudanaπnji svijet.

Zakonski prijedlog treba

prihvatiti i doraditi

Zastupnica DDoorriiccaa NNiikkoolliiÊÊ ((HHSSLLSS))ocijenila je da postoji ozbiljnazabrinutost naπih graana zbog uvozagenetski modificiranih organizama.Smatra ujedno da Hrvatska mora itreba imati zakonske propise u kojimase ureuje ova, za æivote svih ljudi,znaËajna i vaæna pravna materija.Ukazala je zatim da brojne straneinstitucije i pojedinci uvaæavaju ivrednuju Hrvatsku kao ekoloπkisaËuvanu zemlju. Navela je pri tome izlatnu medalju koju je naπa zemljadobila u Japanu i to zbog prezentacijeuzgoja vinove loze u primoπtenskimvinogradima. Upozorila je zatim naopasnosti i moguÊe posljedice ukolikose odluËimo za potpunu zabranu ilipotpunu slobodu uvoza GM proizvodai organizama. Obje su krajnosti vrlodvojbene, pa treba nastojati izbjeÊizamke i stradavanja kao πto se dogo-dilo u sluËajevima tzv. kravljeg ludilaili bolesti AIDS-a. Iako kao liberalnapolitiËarka ne podræava zabrane, ipaktreba promisliti i trezveno odluËivatiprilikom sagledavanja svih posljedicakoje donose novi tehnoloπki iznanstveni izazovi. Pozdravila je ovuzakonodavnu inicijativu, ocjenjujuÊiujedno da reËenu temu ne trebapolitizirati. Smatra da bi ovaj Zakonipak trebalo prihvatiti, te ga doraditiu onim segmentima koji nisu dovoljnoprecizni rijeπeni. Ukazala je ujedno dasu zastupnici iz gotovo svih parla-mentarnih stranaka svojim potpisimapodræali ovu inicijativu. Na kraju sezaloæila za zabranu GM organizamajer se time osigurava sigurnijabuduÊnost mladih generacija.

Zastupnik MMaarrkkoo BBaarriiËËeevviiÊÊ ((HHSSLLSS))upozorio je na nedovoljnu preciznostpredloæenog zakonskog teksta, budu-Êi da se predloæena zabrana odnosisamo na prehrambene proizvode.Podsjetio je da se GM organizmiupotrebljavaju i za izradu brojnihlijekova i medicinskih proizvoda.

Podræao je potrebu da se na odgo-varajuÊi naËin zakonski uredi ovamaterija, ali se zaloæio i za primjenumjera predvienih tzv. Kartagenskimsporazumom, odnosno protokolom.Ukazao je na vaænost pojedinih odred-bi, koje se ureuju ovim protokolom,ukazujuÊi da u odreenoj logiËnojspirali i one tvari koje prvobitnoocjenjujemo bezopasnima i korisnima,mogu imati skrivenu zamku, odnosnoopasnost. Tako se primjerice zalaæemoza veÊu uporabu stajskoga gnojiva upoljoprivredi, iako i ono moæe bitiπtetno ukoliko je dobiveno od kravakoje su imale slinavku ili ”kravljeludilo”. Ove probleme ne treba sepromatrati kroz ”crno-bijelu dio-ptriju”, a zakonsko ureenje ovematerije ocijenio je potrebnim. Nije,meutim, prihvatio ubrzavanje proce-dure i odluËivanje mimo znanstvenihstavova struke i Vlade RepublikeHrvatske, te je predloæio da sepredloæeni zakonski tekst uputi u joπjedno Ëitanje.

Uslijedila je replika zastupnikaTToonnËËiijjaa TTaaddiiÊÊaa, koji je ukazao da nitkone kani zabranjivati znanstvenaistraæivanja jer uostalom i sam dolaziiz kruga znanstvenika iz Instituta”Ruer BoπkoviÊ”. Dvojbenim smatrada se GM proizvodi nekontroliranouvoze, prodaju i upotrebljavaju unaπoj prehrani. Ipak smatra datrebaju postojati dvije iznimke; jednase odnosi na lijeËenje, a druga naznanstvena istraæivanja. Upozorio je,meutim, da treba ukazati i naËinjenice, da se na stotinama hektarapoljoprivrednog zemljiπta ne mogunesmetano sijati proizvodi za kojenismo sigurni koje sve efekte moguizazvati.

Zastupnik MMaarrkkoo BBaarriiËËeevviiÊÊ uputioje kratku repliku. Podsjetio je da jepredstavnik predlagatelja u uvodnomprikazu predloæenoga teksta, upo-zorio da se ova zabrana ne odnosi naproizvode od genetski modificiranihorganizama.

Osposobiti znanstvene institute

za nadzor GM proizvoda

Zastupnik MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ dao jezatim, u ime predlagatelja i zavrπnu

BROJ

334

47

Predlagatelj je zasluæan zavaænu zakonodavnuinicijativu, ali treba izbjegavatinjenu politizaciju.

Treba uvaæiti upozorenjastruke i znanstvenih krugova,kako bi se cjelovito uredilaova materija.

ZZaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkooggaa ssaabboorraajjeeddnnooggllaassnnoo ssuu ddoonniijjeellii ZZaakkoonn ooppoottvvrriivvaannjjuu PPrroottookkoollaa oo bbiioollooππkkoojjssiigguurrnnoossttii ((KKaarrttaaggeennsskkii pprroottookkooll)) uuzzKKoonnvveenncciijjuu oo bbiioollooππkkoojj rraazznnoolliikkoossttii,, uutteekkssttuu pprreeddllaaggaatteelljjaa,, VVllaaddee RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee,, zzaajjeeddnnoo ss pprriihhvvaaÊÊeenniimmaammaannddmmaannoomm..

PPrroottookkooll jjee iizzrraaeenn pprreemmaa oossnnoovvnniimmppoossttaavvkkaammaa KKoonnvveenncciijjee oo bbiioollooππkkoojjrraazznnoolliikkoossttii,, kkoojjuu jjee HHrrvvaattsskkii ssaabboorrrraattiiffiicciirraaoo 11999966.. ggooddiinnee,, aa ttoo ssuuooËËuuvvaannjjee bbiioollooππkkee rraazznnoolliikkoossttii,, ooddrrææii--vvoo kkoorriiππtteennjjee nnjjeenniihh ssaassttaavvnniiccaa,, tteepprraavveeddnnaa ppooddjjeellaa ddoobbrroobbiittii pprrooiizzaaππlleeiizz kkoorriiππtteennjjaa ggeenneettsskkiihh rreessuurrssaa..

DDoo ssaaddaa nniijjee ppoossttoojjaaoo oobbvveezzuujjuuÊÊiimmeeuunnaarrooddnnii uuggoovvoorr kkoojjii bbii sseeooddnnoossiioo nnaa pprreekkooggrraanniiËËnnii pprriijjeennoossææiivviihh ggeenneettsskkii mmooddiiffiicciirraanniihh oorrggaa--nniizzaammaa ((ÆÆMMOO)),, iiaakkoo mmnnooggee zzeemmlljjee ssrraazzvviijjeenniimm bbiiootteehhnnoollooggiijjaammaa,, vveeÊÊiimmaajjuu nnaacciioonnaallnnee zzaakkoonnooddaavvnnee ookkvviirreezzaa bbiioollooππkkuu ssiigguurrnnoosstt..

RRaattiiffiikkaacciijjoomm PPrroottookkoollaa bbiitt ÊÊeeoommoogguuÊÊeennaa kkoonnttrroollaa pprreekkooggrraanniiËËnnooggpprriijjeennoossaa,, pprroovvoozzaa,, rruukkoovvaannjjaa ii uuppoo--rraabbee ssvviihh mmooddiiffiicciirraanniihh ææiivviihh oorrggaa--nniizzaammaa kkoojjii mmoogguu iimmaattii nneeggaattiivvnnee

uuËËiinnkkee nnaa ooËËuuvvaannjjee ii ooddrrææiivvuu uuppoorraabbuubbiioollooππkkee rraazznnoolliikkoossttii,, vvooddeeÊÊii rraaËËuunnaa ooooppaassnnoossttiimmaa ppoo lljjuuddsskkoo zzddrraavvlljjee..

O PRIJEDLOGU

Potencijalna korist koju ËitavoËovjeËanstvo moæe imati od bio-tehnologije je njen doprinos razvojumedicine i poljoprivrede. No,nesumnjivo je da uz njezin razvoj idui rizici.

Rizici koje biotehnologija nosiprvenstveno proizlaze iz Ëinjenice daje to relativno novo podruËje, te se nezna puno o moguÊim opasnostimakoje ÆMO-i mogu predstavljati za

bioloπku raznolikost, ekoloπkesustave, vrste i genetske resurse, kaoi za ljudsko zdravlje.

Za potrebe Protokola bioloπkasigurnost se temelji na principupredostroænosti (15. Princip u okviruDeklaracije o okoliπu i razvoju,donesene u Rio de Janeiru u lipnju1992. godine), prema kojemu se,ukoliko postoji ozbiljna opasnost imoguÊnost nepopravljive πtete pookoliπ, nedostatak pouzdanih znan-stvenih Ëinjenica ne moæe koristitikao razlog za odgaanje provoenjamjera zaπtite, bez obzira nafinancijske troπkove koji radi toganastaju.

Protokol je meunarodni ugovorkoji nastoji uskladiti interesemeunarodne trgovine i potrebezaπtite okoliπa. On potiËe primjenutakve biotehnologije koja je sigurnasa stanoviπta zaπtite okoliπa, odnosnona naËin da se opasnosti za bioloπkuraznolikost i ljudsko zdravlje sveduna minimum. Protokol nudi nekolikomehanizama kojima se promiËebioloπka sigurnost.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

rijeË, objaπnjavajuÊi da odreena dozasarkazma u izlaganju nije bila namije-njena zastupnicima koji ovdje sjede isudjeluju u raspravi. KritiËke prim-jedbe bile su upuÊene onima koji suraspravu o ovoj vaænoj temi, smjestiliu neprimjereno vrijeme. Ukazao jezatim da u izlaganju nije govorio olijekovima nego o genskoj terapiji iupotrebi biljnih virusa. Ukazao je daje znanstvenicima teπko osiguratiuvjete rada i provjeravanje koje jepredvieno tzv. Kartagenskim spora-zumom. Njime se, primjerice, osigu-rava znanstvenicima da tijekom 270dana provjeravaju stupanj rizika prijeproizvodnje bilo kojeg novogproizvoda. Meutim, ne mogu se svirizici uoËiti u kratkom periodu,upozorio je zastupnik. Tako je,primjerice, ispitivanje Sumameda uoËi

serijske proizvodnje trajalo Ëak 5godina, a tek nakon toga pristupilo seregistraciji. Na kraju je upozorio daje rijeË o vaænoj temi, Ëije znaËenjeprelazi Ëak i moguÊnost ulaska uNATO ili WTO. RijeË je o buduÊnostikoja je pred nama, naglasio jezastupnik, potvrujuÊi na kraju dakao predlagatelji nisu politiziralireËeni problem. Otvorio je i mogu-Ênost da se predloæeni zakonski tekstkoristi kao privremeni, a nakongodinu ili dvije, moæe se predloæitibolji zakonski tekst. Osim toga, vaænoje osposobiti vlastite institucije koje bise trebale opremiti kako bi mogleobavljati nadzor ili provjeru spornihproizvoda.

Ovim je prijedlogom zakljuËenarasprava, a predsjedavajuÊi je najavioglasovanje tijekom slijedeÊeg dana.

UU nnaassttaavvkkuu rraaddaa SSaabboorraa,, zzaassttuuppnniicciissuu nnaajjpprriijjee vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa pprriihhvvaattiilliizzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimm jjee oo PPrriijjeeddlloogguuzzaakkoonnaa oo zzaabbrraannii ggeenneettsskkii mmooddii--ffiicciirraanniihh oorrggaanniizzaammaa ii pprrooiizzvvooddaapprroovveeddeennaa rraasspprraavvaa uu pprrvvoomm ËËiittaannjjuu..

NNaakkoonn ttooggaa pprriihhvvaaÊÊeenn jjee ii zzaakklljjuuËËaakkkkoojjiimm ssee pprriihhvvaaÊÊaa PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oozzaabbrraannii ggeenneettsskkii mmooddiiffiicciirraanniihh oorrggaa--nniizzaammaa ii pprrooiizzvvooddaa,, aa ssvvee pprriimmjjeeddbbee,,pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaa uuppuuÊÊuujjuu sseepprreeddllaaggaatteelljjuu rraaddii pprriipprreemmee KKoonnaa--ËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa.. PPrreeddllaaggaatteelljjssee oobbvveezzuujjee ddaa,, uu ssuurraaddnnjjii ss VVllaaddoommRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee,, ppooddnneessee KKoonnaaËËnniipprriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo zzaabbrraannii ggeenneettsskkiimmooddiiffiicciirraanniihh oorrggaanniizzaammaa ii pprrooiizzvvooddaaiissttoovvrreemmeennoo ss PPrriijjeeddllooggoomm zzaakkoonnaa oozzaaππttiittii pprriirrooddee ii PPrriijjeeddllooggoomm zzaakkoonnaa oohhrraannii..

VV..ÆÆ..

BROJ

334

48

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU PROTOKOLA O BIOLO©KOJ

SIGURNOSTI, KARTAGENSKI PROTOKOL UZ KONVENCIJU O BIOLO©KOJ RAZNOLIKOSTI

U cilju zaπtite okoliπa

U sluËajevima kada ne postojidovoljno znanstvenihspoznaja, dræava moæeprimijeniti predostroæniprincip i uskratiti uvoznusuglasnost.

IHS19. VI. 2002.

ME–UDRÆAVNI UGOVORI

Tako se postupak za dobivanjesuglasnosti na temelju prethodneobavijesti mora provesti prije prvogauvoza odreenog ÆMO-a u zemlju gdjeje namijenjen ispuπtanju u okoliπ. Uovakvim sluËajevima izvoznik morazemlji uvoza pismeno predoËitidetaljan opis predmetnog organizmaprije uvoza. Zemlja uvoza morapotvrditi primitak najave u roku od90 dana, a zatim izdati suglasnost zauvoz u roku od 270 dana ili ga odbitiuz obrazloæenje. Svrha ovog postupkaje osigurati da zemlja uvoza prijesamoga uvoza ima moguÊnost isposobnost procjene opasnosti kojemoæe prouzroËiti ÆMO. DræaveodluËuju hoÊe li dopustiti uvoz ÆMO-ana temelju provedene procjene opa-snosti. U sluËajevima kada ne postojidovoljno znanstvenih spoznaja,dræava moæe primijeniti predostroæniprincip i uskratiti uvoznu suglasnost.

Za provedbu Zakona nadleæno jeMinistarstvo zaπtite okoliπa i pros-tornog ureenja, a posebno Êesuraivati s Ministarstvom zdravstva,Ministarstvom poljoprivrede i πumar-stva te Ministarstvom znanosti itehnologije. Iz dræavnog proraËunanisu potrebna dodatna sredstva zaprovedbu ovog Zakona. Predlaæe senjegovo donoπenje po hitnompostupka, s obzirom na iznesenuocjenu stanja, te imajuÊi u viduznaËaj, ali i moguÊe posljedicenekontrolirane uporabe suvremenebiotehnologije.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo te OOddbboorr zzaaUUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavv nazajedniËkoj sjednici raspravljali su oPrijedlogu zakona o potvrivanjuProtokola o bioloπkoj sigurnosti(Kartagenski protokol), uz Konven-ciju o bioloπkoj raznolikosti, sKonaËnim prijedlogom zakona.

Odbori podupiru donoπenje ovogZakona i ne protive se prijedlogupredlagatelja da se donese po hitnompostupku, a na tekst KonaËnogprijedloga podnijeli su amandman naËlanak 2, Ëime se nomotehniËkiureuje tekst.

RASPRAVA

Predstavnik predlagatelja, ministarzaπtite okoliπa i prostornog ureenja,gospodin BBooææoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ,, obrazloæioje prijedlog. Rekao je da je Protokol obioloπkoj sigurnosti ili Kartagenskiprotokol dokument koji je nastao

temeljem Konvencije o bioloπkojraznolikosti, a koje je RH stranka.”Dakle, ratificirala je tu Konvenciju,a temeljna naËela koja sadræi ovajProtokol definirana su Deklaracijomo okoliπu i razvoju usvojenom u Riode Janeiru 1992. godine”.

Ova godina se u krugovima onihkoji se bave odræivim razvojem izaπtitom okoliπa naziva ”Rio pas ten”,odnosno ”10 godina nakon Ria”. Ovegodine se odræava svjetski summit oodræivom razvitku, koji izmeuostalog treba definirati i napretke napodruËju odræivog razvitka i zaπtiteokoliπa, a koji su postignuti od 1992.do 2002. godine. Zbog toga je nasastanku stranaka Konvencije obioloπkoj raznolikosti, koji je odræanproπli mjesec u Nizozemskoj, upuÊenpoziv svim strankama Konvencije obioloπkoj raznolikosti da πto jemoguÊe prije ratificiraju Kartagenskiprotokol, kako bi se omoguÊilo daProtokol stupi na snagu.

Naime, da bi Protokol mogao stupitina snagu potrebno je da ga ratificira50 zemalja, a za sada ga je, premapodacima kojima raspolaæe Mini-starstvo zaπtite okoliπa, ratificiralo 18zemalja, od toga 6 europskih:Nizozemska, ©vicarska, Norveπka,Bugarska, »eπka i ©panjolska.

Prema podacima iz Tajniπtva Kon-vencije o bioloπkoj sigurnosti moæe seoËekivati da Êe prije kraja ove godinebiti dovoljan broj ratifikacija, pa bidakle tijekom ove godine, godine kojaje ”Rio pas ten”, mogao i ovaj Protokolstupiti na snagu, rekao je ministar.

Naglasio je da i u sluËajevima kadne postoje znanstveno nedvojbenoutvreni dokazi, da je upotrebaodreenog genetski modificiranogorganizma πtetna, pozivajuÊi se nanaËelo predostroænosti, zemlja moæedok se ne utvrdi da organizam nijeπtetan, donijeti odgovarajuÊe odluke oograniËavanju odnosno uskratidozvola za uvoz takvih organizama.

”Jasno je da Êe prije ili kasnije bitipostavljeno pitanje odnosa Protokolaprema Svjetskoj trgovinskoj orga-nizaciji”, rekao je ministar. Naime,pravila WTO-a omoguÊavaju da tek usluËajevima kad postoje Ëvrsti znan-stveni dokazi o moguÊoj πteti kojumoæe prouzroËiti odreeni proizvodzemlja moæe donijeti zabranu uvoza ilizabranu upotrebe takvih proizvoda.

Isto tako Svjetska trgovinskaorganizacija ne priznaje socioeko-nomske razloge, poput Ëinjenice dauvoz genetiËki modificiranih æitaricamoæe dovesti do nestanka tradi-cionalnih vrsta i umanjiti vrijednostlokalne kulture i tradicije. MoguÊe jeda primjena Protokola dovede dokolizije s odreenim pravilima WTO-a, ali zato svaka dræava mora provestianalizu svih multilateralnih spora-zuma kojih je stranka i donositiodluke u skladu s time.

”Protokol o bioloπkoj sigurnostipriznaje da se sporazumi o okoliπu itrgovini moraju meusobno nado-punjavati, a isto tako naglaπava daimplementacija Protokola ne mijenjaprava i obveze prema veÊ postojeÊimmultilateralnim sporazumima”.

U Hrvatskoj se vodi priliËnointenzivna rasprava o odnosu premagenetski modificiranim organizmima.Ministarstvo zaπtite okoliπa jesvojedobno pokrenulo javnu raspravuupravo o Protokolu o bioloπkojsigurnosti. Tijekom te rasprave izaπlasu na vidjelo veoma opreËna stajaliπtao tome treba li ili ne zabraniti ili naneki naËin ograniËiti uvoz genetskimodificiranih organizama.

”BuduÊi u Hrvatskoj nedostajezakonska regulativa, temeljem kojebismo mogli donositi sve potrebneodluke, mislim da je dobro daHrvatska ratificira Protokol o bio-loπkoj sigurnosti, jer on nudi osnovutemeljem koje moæemo provesti idaljnju regulaciju moguÊeg naËinaupotrebe genetski modificiranihorganizama”, rekao je ministar.

Naglasio je da se odredbe o uvozu,provozu, upotrebi i πirenju genetskimodificiranih organizama ne odnosena lijekove i na one proizvode koji se

BROJ

334

49

Odredbe o uvozu, provozu,upotrebi i πirenju genetskimodificiranih organizama neodnose se na lijekove i na oneproizvode koji seupotrebljavaju u medicini, tena proizvode koji seupotrebljavaju u svrhuznanstvenih istraæivanja.

Bioloπka raznolikost i dobrooËuvan okoliπ, naπa surazvojna πansa i stoga jepotrebno poduzeti sve mjereda tako i ostane.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

upotrebljavaju u medicini, te naproizvode koji se upotrebljavaju usvrhu znanstvenih istraæivanja. Za topodruËje ostaju vaæiti veÊ postojeÊemeunarodne konvencije i drugapravila.

Na kraju je rekao da predlagateljprihvaÊa zajedniËki amandmanOdbora za zakonodavstvo i Odbora zaUstav, Poslovnik i politiËki sustav.

Bioloπka raznolikost veÊ

znaËajno smanjena

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aagovorila je zastupnica MMaarriijjaannaa PPeettiirr((HHSSSS)).. Rekla je da su se nove, tzv.suvremene biotehnologije razvile uposljednjih 30-tak godina. VeÊina njihne izaziva negodovanje javnosti, πto sene moæe reÊi i za genetiËki inæe-njering, a posebice za stvaranje iupotrebu genetski modificiranihorganizama. Rizici povezani uzproizvodnju i uporabu GMO-arazmatraju se s razliËitih stajaliπta,kao πto je zdravlje ljudi, zaπtitaokoliπa, etika, politika, zaπtitapotroπaËa, ali i ekonomski interesi.”Do sada je dokazan negativan utjecajGMO-a na bioloπku raznolikost, tenaruπavanje ravnoteæe u lokalnomeko sistemu kroz prijenos gena naorganizme na koje se nije ciljalo”,rekla je zastupnica.

Istaknula je da je RH potpisala ipotvrdila Konvenciju o bioloπkojraznolikosti, a u preambuli teKonvencije istiËe se vaænost bioloπkeraznolikosti za razvoj i odræavanjeæivotnih sustava. Takoer, istiËe se dasu dræave odgovorne za oËuvanje svojebioloπke raznolikosti, te odræivokoriπtenje svojih bioloπkih izvora.Upozorava se da je bioloπkaraznolikost znaËajno smanjena kaorezultat nekih ljudskih aktivnosti, teje u tom smislu bitno predvidjeti,sprijeËiti i napasti uzroke osiro-maπenja.

Zastupnica je podsjetila da jeHrvatska, πto se tiËe svoje bioloπkeraznolikosti, pri samom vrhu svjetsketop ljestvice, i upravo stoga HSS vrloËesto i upozorava na vaænost oËuvanjatakve bioloπke raznolikosti.

”Bioloπka raznolikost i dobrooËuvan okoliπ, naπa su razvojna πansai stoga je potrebno poduzeti sve mjereda tako i ostane”. U okviru Konvencijeo bioloπkoj raznolikosti potpisan je iProtokol o bioloπkoj sigurnosti,odnosno Kartagenski protokol, kojipredstavlja prvi sporazum na svjet-skoj razini koji regulira problematikuprekograniËnog kretanja GMO-a, saciljem zaπtite ljudi i okoliπa krozuspostavu praktiËnih sigurnosnihpostupaka rukovanja tim orga-nizmima.

Osvrnula se na Ëlanak 2. stavak 4.Protokola gdje se kaæe da je svakadræava potpisnica slobodna podu-zimati mjere koje pruæaju boljuzaπtitu u oËuvanju i odræivomkoriπtenju bioloπke raznolikosti, negoπto se to traæi Protokolom. ”Dakle,radi se o meunarodnom ugovoru,koji predstavlja ujednaËavanje mini-muma zaπtite, a zemlje stranke moguiÊi iznad tog minimuma zaπtite”.

Iz Ëlanka 14. Kartagenskog proto-kola proizlazi da zemlje Ëlanice mogusklapati i regionalne sporazume.Zastupnici HSS-a podupiru prijedlogo regionalnom pristupu, odnosnoproglaπenju Ëitave ove naπe regijezonom slobodnom od genetskimodificiranih organizama.

Kartagenski protokol obvezujezemlje stranke na donoπenje naci-onalnih propisa kojim Êe se ureditipitanja oko genetski modificiranihorganizama i proizvoda. Klub zastu-pnika HSS-a poziva na ispunjenje oveobveze.

”Smatramo da je jedan od temeljnihkoraka za ispunjavanje ove obvezeupravo ratifikacija Kartagenskogprotokola i njegovo ugraivanje unacionalno zakonodavstvo”, rekla jezastupnica.

Na kraju je rekla da Êe Klubzastupnika HSS-a podræati ratifi-kaciju ovoga protokola.

Procjena opasnosti za okoliπ

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aa govorio je zastupnik TToonnËËiiTTaaddiiÊÊ ((HHSSPP)).. Izrazio je zadovoljstvo uime Kluba zastupnika HSP-a πto jeovaj Protokol o bioloπkoj sigurnosti

Kartagenski protokol konaËno naraspravi u Hrvatskom saboru, ”jernam on daje moguÊnost za cijeli nizzakonodavnih koraka u cilju zaπtiteokoliπa i ljudskog zdravlja u RH”.

Rekao je da Kartagenski protokolpruæa moguÊnost zemljama Ëlanicamada prema svojoj procjeni opasnosti zaokoliπ zabrane uvoz odreenihorganizama. U ovom sluËaju to se uprvom redu odnosi na genetskimodificirane organizme. Dakle, radipredostroænosti se moæe zabraniti,odnosno uskratiti uvoz genetskimodificiranih organizama, Ëak ako zato ne postoji potpuno jasna znan-stvena potvrda da nisu πtetni.

”Suviπno je napominjati da jeoËuvan i Ëist okoliπ naπa najveÊavrijednost i stoga ne postoji nikakavrazlog da Hrvatska u tom smislu neuËini odluËne korake, a to je dapristupi ovakvom Protokolu, ma πtoto zapravo kasnije znaËilo, jer svakaπteta koju Êemo imati u viduodreenih meunarodnih pritisaka odstrane multinacionalnih korporacijabit Êe manja od one πtete koju moæemopretrpjeti radi nekontroliranog uvozagenetski modificiranih organizama uHrvatsku”, rekao je zastupnik.

Naglasio je da se ovaj Protokol neprotivi bio-tehnologiji, znanstvenimistraæivanjima, biotehnologiji upodruËju medicine. ”Meutim, usvemu tome treba imati jednu jasnukontrolu i u prvom redu misliti naoËuvanje zdravlja ljudi i oËuvanjeokoliπa”.

ZakljuËio je izlaganje rekavπi da jedobro pristupiti ovom Protokolu, aHSP Êe podupirati njegovu dosljednuprimjenu.

Ovime je zakljuËena rasprava otekstu zakona. Predlagatelj jeprihvatio amandman Odbora zazakonodavstvo i Odbora za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav.

ZZaassttuuppnniiccii ssuu jjeeddnnooggllaassnnoo,, ssaa 9933ggllaassaa ””zzaa”” pprriihhvvaattiillii ZZaakkoonn ooppoottvvrriivvaannjjuu PPrroottookkoollaa oo bbiioollooππkkoojjssiigguurrnnoossttii ((KKaarrttaaggeennsskkii pprroottookkooll)) uuzzKKoonnvveenncciijjuu oo bbiioollooππkkoojj rraazznnoolliikkoossttii,, uutteekkssttuu pprreeddllaaggaatteelljjaa,, zzaajjeeddnnoo sspprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaannoomm..

SS..FF..

BROJ

334

50

IHS19. VI. 2002.

KAZNENI POSTUPAK

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr,, nnaakkoonn ooppππiirrnneerraasspprraavvee,, vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa pprriihhvvaattiiooKKoonnaaËËnnii pprriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa ooiizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa ookkaazznneennoomm ppoossttuuppkkuu kkoojjii jjee vveeÊÊ uupprrvvoojj ffaazzii ppoobboolljjππaann pprriijjeeddlloozziimmaa iizzrraasspprraavvee,, aa ppoottoomm uu ddrruuggoomm ËËiittaannjjuupprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaanniimmaa..

VVllaaddii ssee,, gglleeddee oovvoogg PPrriijjeeddllooggaa,,pprriiggoovvaarraalloo ddaa uubbrrzzaavvaa nnjjeeggoovvooddoonnooππeennjjee rraaddii ppoozznnaattiihh aakkttuuaallnniihhsslluuËËaajjeevvaa,, ππttoo jjee ppaakk,, oonnaa ooddbbaacciivvaallaauukkaazzuujjuuÊÊii nnaa kkaattaassttrrooffaallnnoo ssttaannjjee uupprraavvoossuuuu,, nnaa vveelliikk bbrroojj nneerriijjeeππeenniihhpprreeddmmeettaa,, oodduuggoovvllaaËËeennjjee ii zzaassttaa--rriijjeevvaannjjee ppoossttuuppaakkaa.. TTaakkooeerr sseeuukkaazziivvaalloo nnaa nneeuussttaavvnnoosstt nneekkiihh ooddpprreeddllooææeenniihh ooddrreeddbbii..

ZZaassttuuppnniiccii ssuu uu ssvvoojjiimm rraasspprraavvaammaaiizzrraaææaavvaallii ppuunnoo rraazzuummiijjeevvaannjjee zzaa oovveeaarrgguummeennttee pprreeddllaaggaatteelljjaa,, ttee ssuu ii ssaammiiuukkaazziivvaallii nnaa bbrroojjnnee sslluuËËaajjeevvee ii ooccjjeenneeoo nneeuuËËiinnkkoovviittoossttii nnaaππeegg pprraavvoossuuaa,, iissuuggllaassiillii ssee ss ttiimmee ddaa zzaakkoonnooddaavvaaccttaakkvvuu pprraakkssuu ttrreebbaa ππttoo pprriijjeeoonneemmoogguuÊÊiittii..

UU rraasspprraavvii jjee nnaajjvviiππee iinntteerreessaa iioossppoorraavvaannjjaa ooppoorrbbeenniihh zzaassttuuppnniikkaa,,iizzaazzvvaalloo pprreeddllooææeennoo rrjjeeππeennjjee ookkoonnsseennzzuuaallnnoomm zzaavvrrππeettkkuu ppoossttuuppkkaa uupprreetthhooddnnoojj rraasspprraavvii,, ii pprriiggoovvaarraalloopprreeddllaaggaatteelljjuu ππttoo jjee uu PPrriijjeeddlloogguuggrraaddiioo ooddrreeddbbee kkoojjee ssmmaattrraajjuunneeuussttaavvnniimmaa..

PPoohhvvaallee ssuu ssee,, mmeeuuttiimm,, ooddnnoossiillee nnaannoovviinnee zzaa kkoojjee ssuu ssee ggooddiinnaammaa bboorriilleenneevvllaaddiinnee uuddrruuggee,, aa ttiiËËuu ssee iizzddvvaajjaannjjaannaassiillnniikkaa iizz oobbiitteelljjii,, ttee ppooddvvrrggaavvaannjjaappssiihhoossoocciijjaallnnoojj tteerraappiijjii..

BBuudduuÊÊii ddaa ssee rraaddii oo ssllooææeennoojj mmaatteerriijjiikkoojjaa ÊÊee ssvvoojjee kkvvaalliitteettee iillii nneeddoossttaattkkeeppookkaazzaattii uu pprraakkssii,, zzaakklljjuuËËeennoo jjee ddaa nnaannjjoojj ttrreebbaa ppeerrmmaanneennttnnoo rraaddiittii..

O PRIJEDLOGU

Od stupanja na snagu i primjeneZakona o kaznenom postupku

protekle su Ëetiri godine, apostupovne odredbe i novi instituti upraksi sudbene vlasti nisu u dovoljnojmjeri mogli ostvariti neka odosnovnih naËela kaznenog postupka.Jedno od njih je u Ëlanku 10. Zakonaprema kojem okrivljenik ima pravo dau najkraÊem roku bude izveden predsud te osloboen optuæbe ili osuen uskladu sa zakonom, pri Ëemu je sudduæan postupak provesti bezodugovlaËenja (razumno trajanjepostupka).

Svrha je kaznenog postupka,navodi predlagatelj, da se sudskomodlukom utvrdi opravdanost tvrdnji izahtjeva optuæbe o tome je li poËinjenokazneno djelo, tko ga je poËinio, temoæe li se poËinitelju izreÊi kazna ilidruga mjera predviena materijalnimkaznenim pravom.

Osim uËinkovitosti teænja jesprijeËiti neutemeljeni kazneniprogon i osudu nevine osobe.

BuduÊi da je teænja ubrzanjuvoenja kaznenog postupka traæi seda zakonodavac tijelima kaznenogpostupka omoguÊi πto veÊu slobodu upostupanju.

Na izradi ovog prijedloga zakonaradila je radna skupina te je naËelnoraspravila okvir i domet novele.Predlagatelj navodi da se preporukomVijeÊa Europe, o kriminalnoj politiciu zemljama Ëlanicama, traæi, temeljemnaËela vladavine prava te postulatazadræavanja kriminaliteta u prihvat-ljivim granicama, da dræave Ëlanice,utvrde i provode koherentnu krimi-nalnu politiku. Stoji na stajaliπtu daona mora biti utemeljena naspreËavanju kriminaliteta, prevencijikaznenih djela, individualnoj reakcijina poËinjena kaznena djela i socijalnojreintegraciji poËinitelja, kao i pomoÊiærtvama kaznenih djela.

Predlagatelj navodi da je Hrvatskau sadaπnjem razdoblju suoËena shitnom potrebom ispitivanja toËakakoje uzrokuju zastoj ili poteπkoÊe u

redovitom tijeku kaznenoga postu-pka. Uzroke treba otkloniti πto je prijemoguÊe, kako bi u tom vaænompodruËju zakonodavstva i prakse bilizajamËeni postulati pravne dræave.

UËinkovitost kaznenoga postupkanastoji se postiÊi brojem ograniËenihali vaænih novosti. Pojava zloupotrebaprava sudionika postupka u praksi jepostala problem koji u pojedinimprimjerima vrlo negativno utjeËe napostupanje. ImajuÊi u vidu takvepojave, prema uzoru na neka drugazakonodavstva (posebice ona usustavima common law) dodan je uËlanku 10. novi stavak 3. kojim sud usluËaju oËigledne zloupotrebe pro-cesnih prava, rjeπenjem koje je odmahizvrπno, trajno ili privremeno,oduzima ta prava. Ta odredbaomoguÊuje sudu da nastavi postupaku sluËaju oËiglednoga opstruk-cionizma, a konaËnu ocjenu o tomedonosi viπi sud u povodu æalbesudionika koja nema odgodnodjelovanje.

Nadleænost suca pojedinca jeproπirena na predmete za kaznenadjela za koja je propisana kaznazatvora do pet godina, πto je u skladus rjeπenjima u stranom pravu(primjerice posljednjim promjenamau talijanskom zakonodavstvu), a timse rjeπenjem nastoji bitno pospjeπitipostupanje u cjelini podruËja lakπegakriminaliteta, a rjeπenje je znatnoekonomiËnije od dosadaπnjeg. Odre-ena kaznena djela su zbog svogaznaËaja izdvojena i za njih jepredvieno suenje u vijeÊu.

ZnaËajno skraÊivanje postupka

Izmjene funkcionalne nadleænostisuda u skraÊenom postupku povezanesu s drugim promjenama usmjerenimu istom cilju. Tako se predmetikaznenih djela za koja je propisanakazna zatvora do pet godina, premanovom ustroju, sude u skraÊenom

BROJ

334

51

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KAZNENOM

POSTUPKU

ZnaËajna novina - konsenzualni

zavrπetak postupka

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

postupku, a time postupci znaËajnoskraÊuju.

I druge odredbe o skraÊenompostupku su izmijenjene i dopunjeneu cilju veÊe jasnoÊe i jednostavnosti, atime i brzine postupanja, ali bez utje-caja na dostignuti stupanj oËuvanjaprava okrivljenika u postupku.

Meu ostalim izmjenama i dopu-nama uvodnoga djela, posebno suvaæne izmjene u pravnom poloæajudræavnoga odvjetnika.

Odredbama su osnaæena naËelarazmjernosti i supsidijarnosti kazne-nog postupka. Mjere opreza sadræajnosu upotpunjene i izmijenjene (Ëlanak90.), a za te mjere razraeni suprovedbeni zakonski propisi (Ëlanci90a, 90b i 90c) πto je znaËajno sastajaliπta jasnog ureenja mjeraograniËenja ljudskih prava. U odred-bama o zadræavanju unesene suizmjene i dopune Ëlanka 100. kojimase precizira najdulje trajanje te mjere,propisi o uhiÊenju su usklaeni spolicijskim zakonodavstvom, apojedini izriËaji sastavljeni na jasnijinaËin.

Nekoliko je bitnih izmjena uodredbama o pritvoru. Pritvorskirazlog iz Ëlanka 102. stavak 1. toËka4. izmijenjen je na naËin da je uzkatalog kaznenih djela, postavljenjasan cilj odreivanja pritvora isuæavanjem primjene te pritvorskeosnove na najteæa kaznena djela, akoje to neophodno potrebno zbog teæinekaznenog djela.

Prvi put se u hrvatsko zakono-davstvo uvodi kuÊni pritvor. Time sekatalog mjera osiguranja postupkaznaËajno proπiruje, ali se ujednouvodi mjera ograniËenja slobode kojaje manje jakosti zahvata od klasiËnogpritvora. Taj oblik pritvora propisanje posebnim odredbama (Ëlanci 102a i111a), a moæe biti odreen ako sesvrha odreivanja pritvora moæepostiÊi zabranom da se osoba udaljujeiz stana ili drugog prostora u kojemuboravi. Ovom se mjerom u hrvatskozakonodavstvo uvode rjeπenja kojaotprije postoje u velikom brojurazvijenih zemalja.

Trajanje pritvora je reformiranoselektivno - produljeno je za najteæakaznena djela, a skraÊeno za onanajlakπa. Ukupno trajanje pritvora zanajteæa kaznena djela (za koja se moæeizreÊi kazna dugotrajnog zatvora)poveÊano je na tri godine (Ëlanak 109.stavak 1. toËka 5.), a nakon donoπenjapresude (do njene pravomoÊnosti)precizno su odreeni rokovi trajanjapritvora (Ëlanak 109., stavci 2. do 4.).

U vrijeme trajanja pritvora uraËunavase svako liπenje slobode (Ëlanak 106.stavak 1.); prije podnoπenja optuænogprijedloga u skraÊenom postupkupritvor moæe trajati onoliko koliko jepotrebno da se provedu istraæneradnje, ali ne dulje od osam dana(Ëlanak 106. stavak 5.); nakon predajeoptuænice ili optuænog prijedlogaokrivljenik i njegov branitelj mogusudu predloæiti ukidanje pritvora kadnastupe okolnosti zbog kojih pritvorviπe nije neophodan (Ëlanka 107a);pritvor prema okrivljeniku zbogopasnosti uzrokovane duπevnimsmetnjama mogao bi se izvrπavatisamo u bolnici za osobe liπene slobodeili odgovarajuÊoj psihijatrijskojustanovi (Ëlanak 111. stavak 3.) a neu zatvoru kao do sada.

Obveza dræavnog odvjetnika i

policije na ËvrπÊu suradnju

©to se tiËe odredbi o prethodnompostupku, poloæaj dræavnoga odvjet-nika i njegov odnos prema drugimsudionicima u procesu istraæivanjakaznenoga djela ima kljuËnu vaænostjer je dræavni odvjetnik tijelo kojeobavlja kazneni progon za kaznenadjela za koja se progoni po sluæbenojduænosti. U suvremenom europskomzakonodavstvu je s obzirom na reËeno,dræavni odvjetnik nositelj djelatnostiotkrivanja kaznenoga djela i poËi-nitelja i subjekt kaznenoga progona.Predloæenim izmjenama u Ëlanku 42.uvodi se pravo i duænost dræavnogaodvjetnika da upravlja izvidimakaznenih djela i povjerava njihovoizvrπenje policiji. Na taj naËin senastoji dræavnoga odvjetnika ipoliciju obvezati na Ëvrstu ciljanufunkcionalnu suradnju u podruËjuotkrivanja kaznenih djela i poËiniteljai pokretanja kaznenoga postupka.Tako dræavni odvjetnik postajesrediπnji subjekt predistraænogapostupka.

U skladu s ranije reËenim,precizirani su odnosi izmeudræavnog odvjetnika i redarstvenihvlasti tijekom izvida kaznenih djela.Dosadaπnji propisi Ëlanka 174. nisujasno odreivali taj odnos, poglavitone u pogledu pitanja jesu liredarstvene vlasti i u kojem roku,duæne poduzeti sve mjere i radnje kojeje od njih dræavni odvjetnik zahtije-vao. To je Ëesto bilo uzrokomkaπnjenja i loπe kvalitete policijskihizvida. Predloæena rjeπenja u Ëlanku

174. stavku 2. otklanjaju tu dilemu(tome korelira duænost obavjeπtavanjadræavnog odvjetnika od strane policijekada je samoinicijativno pokrenulaizvide prema Ëlanku 177. stavku 1.);u Ëlanku 174. stavku 3. pojaËavajuduænost drugih dræavnih tijela, tebanaka (u pogledu podataka koji nisuzaπtiÊena tajna) da dræavnom odvjet-niku dostavljaju potrebne obavijesti teza povredu te duænosti ustanovljavajusankcije te dræavnom odvjetnikupreciznije reguliraju naËin priku-pljanja obavijesti od osumnjiËenika(Ëlanak 174. stavak 4.). Predloæenimizmjenama sustav predistraænogapostupka (otkrivanja kaznenoga djelai poËinitelja) nastoji se urediti kaofunkcionalno povezanu, meusobnousklaenu koherentnu cjelinu u kojojsrediπnje mjesto ima dræavni odvjet-nik, a najvaæniju operativnu ulogupolicija, time da se na predloæeninaËin obje komponente nastoje jasnopovezati.

Precizira se i pojednostavljenjepostupanja dræavnog odvjetnika usluËaju kada o kaznenoj prijaviodluËuje prema naËelu svrhovitostikaznenog progona (Ëlanak 175.) teupuÊivanje Glavnog dræavnogodvjetnika RH da o odustanku odkaznenog progona osobe koja jepripadnik zloËinaËke organizacijeodluËuje pod uvjetima i na naËinpropisan posebnim zakonom (Ëlanak176.), u ovom sluËaju, Zakonom ouredu za suzbijanje korupcije iorganiziranog kriminaliteta. Time selimitira, u dosadaπnjoj praksi sporanopseg diskrecionog odluËivanjadræavnog odvjetnika prema naËelusvrhovitosti.

Izvidi kaznenih djela u predloæenimse izmjenama i dopunama nisu moglizaobiÊi. Sloæenost odreenih pojavakaznenih djela nalaæe proπirenjeopÊih izvida kaznenih djela kojima seotkrivaju kaznena djela i poËinitelji,ali Ëiji se rezultati osim iznimno, nemogu upotrijebiti kao dokaz. U tomsmislu predlaæe se uvesti nekolikonovih izvida (poligrafsko testiranje,promatranje, nadzor na isporukompredmeta itd.).

U posebnim izvidima kaznenih djelapredviena su dva nova oblika,moguÊnost njihove primjene uzpristanak oπteÊenika, πto je posebicevaæno za istraæivanje kaznenih djelaiznude, ucjene itd., te preciznijeodreeni uvjeti primjene i dokaznaupotreba u postupku.

BROJ

334

52

IHS19. VI. 2002.

KAZNENI POSTUPAK

Donoπenje presude u istrazi

Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o kaznenompostupku sadræi ovlaπÊujuÊe klauzuleza policiju da poduzmu anticipiraneistraæne radnje ”ako postoji opasnostod odgode” u koje osim tradicionalnihpretraga stana i osoba, oduzimanjapredmeta i oËevida, ubraja prepo-znavanje (koje je prvi put sadaposebno regulirano, Ëlanci 243a. i243b.) te uzimanja otisaka prstiju idrugih dijelova tijela (Ëlanci 184. i246a).

Meu odredbama o istrazi -Donoπenje presude na zahtjevstranaka u istrazi, smatra pred-lagatelj, znaËajno bi doprinijelaubrzanju kaznenog postupka premakojoj je moguÊe donoπenje presude odstrane istraænog suca na temeljudogovora stranaka veÊ u ovoj fazipostupka, za kaznena djela do desetgodina zatvora. Istraæni suci kvali-ficirani su za presuivanje, a i do sadasu u istrazi donosili vaæne odluke odpritvora do odluka o okonËanjukaznenog postupka. Ovime seznaËajno dobiva na brzini postupanjajer se konsenzualni element koristi zaokonËanje postupka u fazi istrage, pase time izbjegavaju dugotrajne iskupe glavne rasprave (Ëlanak 190a).

Meu odredbama o istraænimradnjama, znaËajne dopune suizvrπene kod: odredaba o pretrazi(Ëlanci 211, 211a, 211b, 213, 214. i216.) u kojima je pojaËana zaπtitaustavnopravno zajamËene nepo-vredivosti doma te drugih, s njimizjednaËenih prostora i objekata;odredaba o ispitivanju svjedoka, ukojima je teæiπte stavljeno na zaπtitutzv. ugroæenih svjedoka (dijete oπte-Êeno kaznenim djelom, Ëlanak 238.stavak 5.; osobe koja bi se svojimsvjedoËenjem izloæila opasnosti poæivot, zdravlje itd., Ëlanci 238a. do238e.); te odredbe o vjeπtaËenju(Ëlanak 264.) u pogledu njihovesukladnosti s novom koncepcijompostupanja s (ne)ubrojivim poËi-niteljima kaznenih djela (Ëlanci 456.do 462.).

Odredbe o glavnoj raspravi dopu-njene su pojedinim normama kojimase otklanjaju dosadaπnje nejasnoÊe(npr. Ëlanak 305. stavak 4, 310.stavak 1, 318. stavak 2, 319, 320,320b, 321, 323. stavak 2., 331. stavak1, 334. stavak 1, 335. stavak 2, 341.stavak 4.), prilagoavaju se nekimnovim procesnim figurama (npr.raspravnoj sposobnosti, koja se uvodizbog konsolidiranja postupka s

duπevno bolesnim okrivljenicima,pojaËava procesna disciplina (pove-Êanjem novËanih kazni, Ëlanak 308.stavak 3.), omoguÊava se odræavanjeglavne rasprave bez nazoËnostioptuæenika koji se sam stavio u stanjeprocesne nesposobnosti (Ël. 307.) ilinastoji osuvremeniti zapisniËkobiljeæenje tijeka glavne rasprave, kojeje do sada kod nas Ëesto trpjelo kritikezbog svoje sporosti, koja je postalaakutnom naroËito nakon uvoenjamodela unakrsnog ispitivanja optu-æenika, svjedoka ili vjeπtaka odstranaka (Ëlanak 313. stavak 2. i 315.stavak 5.).

Odredbe o pravnim lijekovimasadræavaju samo minimalne izmjeneu pogledu æalbe, koje proizlaze izpromjena propisanog tijeka glavnerasprave ili zahtjeva da se neki koraciu æalbenom postupku bolje odrede(npr. Ëlanak 363. stavak 7, 365.stavak 4, 367. stavak 1. toËke 8. i 11,370. stavak 1, 372, 398. stavak 4.).

Postupci prema okrivljenicima s

duπevnim smetnjama

Odredbe o skraÊenom postupkuizmijenjene su u veÊem djelu, u ciljuubrzanja i pojednostavljenja togoblika naπeg kaznenog postupka, kojije Ëest u praksi. Izmjene funkcionalnenadleænosti suda u skraÊenom postu-pku povezane su s drugim prom-jenama usmjerenim istom cilju. Takose predmeti kaznenih djela za koja jepropisana kazna zatvora do petgodina, prema novom ustroju, sude uskraÊenom postupku. Time bi sepostupci u takvim predmetimaznaËajno skratili. KonaËno, o Ëemu segovori na odgovarajuÊem mjestuovoga obrazloæenja i druge odredbe oskraÊenom postupku su izmijenjene idopunjene u cilju veÊe jasnoÊe ijednostavnosti, a time i brzinepostupanja, ali bez utjecaja nadostignut stupanj oËuvanja pravaokrivljenika u postupku. To se odnosina snimanje tijeka rasprave (Ëlanak440a) te rekonstrukcije glavnerasprave (Ëlanak 442.) s tim da se uodreenim situacijama, sudac oslo-bodi izrade pisane presude (Ëlanak442a).

Nadalje, odredbe o posebnimpostupcima pretrpjele su veÊeizmjene, a odnose se na postupakprema okrivljenicima s duπevnimsmetnjama. Pravni poloæaj poËiniteljakaznenih djela s duπevnim smetnjamakod nas je nezadovoljavajuÊi, kako nazakonskoj razini tako i na razini

provedbe postojeÊih propisa, kaæepredlagatelj. Naπe kazneno zakono-davstvo je ovdje podnormirano,neusklaeno s Ustavom i Europskomkonvencijom za zaπtitu ljudskih pravai temeljnih sloboda. U suradnji sradnom skupinom ovog Ministarstvaza izradu Prijedloga zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o zaπtitiosoba s duπevnim smetnjama predlo-æene su sljedeÊe promjene odredabaZakona o kaznenom postupku koje seodnose na okrivljenike s duπevnimsmetnjama: pritvor prema okriv-ljeniku zbog opasnosti uzrokovaneduπevnim smetnjama (Ëlanak 458.stavak 1.) mogao bi se izvrπavati samou bolnici za osobe liπene slobode iliodgovarajuÊoj psihijatrijskoj ustanovi(Ëlanak 111. stavak 3.) a ne u zatvorukao do sada; uvodi se pojam ”ra-spravne nesposobnosti”, po uzoru nastrana zakonodavstva, zbog duπevnihsmetnji za okrivljenike koji zbogduπevnih smetnji nisu sposobnisudjelovati u kaznenom postupku(Ëlanak 199. stavak 1.) te obveznaobrana za raspravno nesposobnaokrivljenika; ograniËava se trajanjezadræavanja zbog provoenjavjeπtaËenja psihijatrijskim pregledomdo dva mjeseca (Ëlanak 264. stavak2.); sam postupak prema okriv-ljenicima s duπevnim smetnjama uGlavi XXVIII. usklaen je s GlavomVII. Zakona o zaπtiti osoba s duπevnimsmetnjama koja propisuje postupakprisilnog smjeπtaja za poËinitelje sduπevnim smetnjama; popunjene supravne praznine i cjelovito je ureenpravni poloæaj tih osoba u kaznenompostupku na naËin koji im garantirasva ustavna i konvencijska prava;ukinut je preventivni prisilni smjeπtajza raspravno nesposobne okrivljenikes duπevnim smetnjama.

U tekstu KonaËnog prijedlogazakona nastale su odreene razlikezbog usvajanja miπljenja i primjedbiVrhovnog suda, Dræavnog odvjet-niπtva RH, Odbora za zakonodavstvo,Odbora za pravosue, pojedinihzastupnika te uvaæenih primjedbi iprijedloga struËne javnosti.

RADNA TIJELA

Predloæeni zakonski tekst nazajedniËkoj su sjednici razmotriliOOddbboorr zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkiissuussttaavv i OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvooHrvatskog sabora. Odbor za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav razmotrio

BROJ

334

53

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

je konaËni prijedlog kao zainte-resirano radno tijelo. U raspravi suodbori konstatirali da je stanje upravosuu zabrinjavajuÊe jer mnogipostupci zbog zastare nisu zavrπeni ipodræao je namjeru predlagatelja dase postigne efikasnije djelovanjepravosua.

Meutim, odbori dræe da svi zakonii drugi propisi, pa tako i ovaj KonaËniprijedlog zakona, moraju biti uskladu s ustavnim odredbama kojeureuju ta pitanja. Zbog toga su uraspravi ukazali na pojedine odredbeupitne s ustavnopravnog stajaliπta.

Odredbu Ëlanka 2. KonaËnogprijedloga zakona kojom je propisanoda Êe sud stranci koja u kaznenompostupku svojom radnjom oËiglednozloupotrebljava pravo iz ovog Zakonarjeπenjem trajno ili privremenouskratiti pravo na tu radnju te daæalba ne odgaa izvrπenje, odborismatraju upitnom jer smatraju da jetrajno uskraÊivanje nekog pravaprotuustavno, a ocjenu suda da seradi o zloupotrebi prava proizvoljnom.Po ocjeni odbora tako generalnaodredba u KonaËnom prijedloguzakona nepotrebna je i moæe serazliËito tumaËiti te je treba brisati izakonom precizno odrediti ogra-niËenja koja Êe iskljuËiti zloporabe.

Upitnom odbori smatraju i odredbeËlanaka 15. i 16. KonaËnog prijedlogazakona koje su suprotne ustavnojodredbi po kojoj okrivljenik ima pravoda se brani sam ili uz branitelja posvom izboru, a ako nema dovoljnosredstava da plati branitelja ima pravona besplatnog branitelja pod uvjetompropisanim zakonom. S tim u veziodbori dræe da se KonaËnim prijed-logom zakona moæe propisati naËin zapostavljanje besplatnog branitelja alise okrivljeniku ne moæe uskratitipravo da se brani sam ili da birabranitelja koji Êe ga braniti. Zbog togaodbori predlaæu da se i odredbeËlanaka 15. i 16. briπu.

Odbori smatraju neprimjerenimrjeπenje u Ëlanku 53. KonaËnogprijedloga zakona kojim se propisujefiksna pauπalna svota kao prihodMinistarstva nadleænog za poslovepravosua te predlaæu brisanje teodredbe.

Odredbu Ëlanka 149. KonaËnogprijedloga zakona odbori smatrajuneprimjerenom jer dræe da sluËaj akopresuda nije napisana i otpremljena uroku od mjesec dana ne moæe bitibitna povreda odredaba kaznenogpostupka veÊ razlog za stegovnu

odgovornost suca te predlaæu da se taodredba briπe.

U skladu s naprijed iznesenimprimjedbama odbori su utvrdiliamandmane na tekst KonaËnogprijedloga zakona.

Odbori su u raspravi iznijeliprimjedbe ustavnopravne naravi i naslijedeÊe odredbe: uvoenja videonadzora kod odreivanja kuÊnogpritvora okrivljenika. Naime, odred-bom Ëlanka 38. KonaËnog prijedlogazakona predvieno je odreivanjeprimjene elektroniËkog ili videonadzora za vrijeme trajanja kuÊnogpritvora uz suglasnost okrivljenika. Sobzirom na ustavnu odredbu kojom sesvakom jamËi πtovanje i pravnazaπtita njegova osobnog i obiteljskogæivota, dostojanstva, ugleda i Ëasti,odbori dræe da uz suglasnostokrivljenika treba pribaviti i sugla-snost Ëlanova njegova kuÊanstva.

Odbori smatraju da se sustavnopravnog aspekta otvarajupitanja vezana uz odredbu Ëlanka 74.KonaËnog prijedloga zakona kojom jepropisano da dræavni odvjetnik moæedonositi rjeπenja o odgodi kaznenogprogona bez naknadne suglasnostisuda te se postavlja pitanje u kojempostupku to dræavni odvjetnik obavljai nije li to protivno ustavnoj odredbipo kojoj svatko ima pravo da muzakonom ustanovljeni neovisni inepristrani sud praviËno i urazumnom roku odluËi o njegovimpravima i obvezama.

Iz istog je razloga s ustavnopravnogstajaliπta upitna i odredba Ëlanka 90.KonaËnog prijedloga zakona premakojoj se istraæni sudac poistovjeÊujesa sudom te se propisuje da se strankeu kaznenom postupku za kaznenadjela za koja se moæe izreÊi kaznazatvora do deset godina mogusporazumjeti i zatraæiti od istraænogsuca da okrivljeniku izrekne novËanukaznu ili kaznu zatvora. S tim u veziodbori su podsjetili da u naπemustavnopravnom poretku postojipresumpcija da je svatko neduæan initko ga ne moæe smatrati krivim zakazneno djelo dok mu se pravo-moÊnom sudskom presudom neutvrdi krivnja, a da reËena odredbaKonaËnog prijedloga zakona nijesukladna s tom postavkom jer se izodredbe ne moæe zakljuËiti da li jeokrivljenik priznao krivnju. Takoer,postavlja se pitanje poloæajaokrivljenika u takvom postupku, a sobzirom na ustavnu odredbu o zabraniprisile na priznavanje krivnje.

Spomenuto rjeπenje KonaËnogprijedloga zakona u svojoj teorijskojpostavci teæi ostvarivanju naËelaefikasnosti, ali otvara moguÊeprobleme i nedoreËenosti u njegovojprimjeni. To su, primjerice, moguÊapovreda naËela materijalne istine,needuciranost istraænih sudaca zaprovoenje ovakvog postupka teuvoenje instituta anglosaksonskogprava u hrvatski pravni sustav beztemeljite razrade modaliteta ovogainstituta, odnosno analize njegovepraktiËne primjene.

Iako odredba Ëlanka 127. KonaËnogprijedloga zakona takoer teæiostvarivanju naËela efikasnosti,odbori su je ocijenili ustavnopravnoupitnom s obzirom na ustavnuodredbu po kojoj okrivljenik imapravo da mu se sudi u njegovojnazoËnosti ukoliko je dostupan sudu.Naime, odbori dræe da je okrivljenik,iako se sam stavio u poloæaj ili stanjeuslijed kojeg nije mogao biti nazoËanna glavnoj raspravi, dostupan sudu teto ne moæe biti razlog da se glavnarasprava odræi u njegovoj odsutnosti.

Zbog navedenoga odbori predlaæuda predlagatelj do poËetka primjeneZakona pomno prati njegovoostvarivanje, posebno odredbe na kojesu odbori iznijeli primjedbe sustavnopravnog stajaliπta.

U raspravi je Odbor za Ustavutvrdio amandmane jednoglasno, aOdbor za zakonodavstvo veÊinomglasova.

Nakon rasprave odbori su veÊinomglasova predloæili Hrvatskom saboruda donese predloæeni zakon.

OOddbboorr zzaa pprraavvoossuuee je proveoraspravu u kojoj je uvodnopredstavnik predlagatelja izvijestioËlanove Odbora o bitnim znaËajkamapredmetnog KonaËnog prijedlogazakona, razlikama koje su unijete utekst kao rezultat primjedbi sudbenihtijela na Prijedlog zakona, tesaborskih rasprava, u odborima i naplenarnoj sjednici. Predlagatelj jeposebno obrazloæio razloge i znaËajuvoenja instituta konsenzualnogzavrπetka kaznenog postupka u tijekuistrage tj. donoπenje presude nazahtjev stranaka u istrazi.

U raspravi koja je uslijedilautvreno je da je prihvaÊena veÊinaprimjedbi Odbora za pravosue izprvog Ëitanja te bitne primjedbeVrhovnog suda Republike Hrvatskekoje je Odbor podræao. Radi sepoglavito o izostavljanju odredbi opripremama za glavnu raspravu teproπirenje nadleænosti æupanijskih

BROJ

334

54

IHS19. VI. 2002.

KAZNENI POSTUPAK

sudova za kaznena djela iz Ëlanka292. stavka 2. Kaznenog zakona, osimpod odreenim uvjetima.

Ponovo je podræana redefinirana idoraena uloga dræavnog odvjetnikau pojedinim fazama postupka sukla-dno ustavnim rjeπenjima, njegovanaglaπena autonomija, poglavitopozicija u odnosima s policijom ali inova uloga u konsenzualnomdovrπetku kaznenog postupka. Zatim,podræana su sva rjeπenja uz skraÊenipostupak i moguÊnost suspenzijeprocesnih prava u sluËaju njihovezloporabe.

Sve predloæene mjere na crti suubrzanja kaznenog postupka priËemu se, meutim, uvijek otvarapitanje sukoba odnosno optimalnogodnosa izmeu nekoliko temeljnihnaËela kaznenog postupka. To sunaËela efikasnosti, utvrivanja mater-ijalne istine i neposrednosti s jednestrane ali i naËelo zaπtite pravaokrivljenika koje s prethodnima stojiu izvjesnoj opreci.

Pravna teorija i praksa, meutim,kao korektiv prije spomenutih naËelasve viπe istiËu i na njemu osnivajunova rjeπenja u kazneno procesnompravu; to su ona koja se temelje nanaËelu praviËnosti. Ovo naËelo otvaraput konsenzualnom dovrπetku kazne-nog postupka i bez Ëesto nemoguÊegdosljednog provoenja naËela mater-ijalne istine i koriπtenja svihprocesnih instrumenata postavljenihza njegovu realizaciju. Osim toga, nepostoje egzaktni podaci i dokazi niempirijska istraæivanja o potpunostiostvarivanja ovoga naËela od sudacau postupku.

I konsenzualnim dovrπetkom po-stupka pravda je zadovoljena, ujednoje i bræa, krivcu se izriËe kazna kojuon bolje prihvaÊa a sam postupak jemnogo bræi i jeftiniji.

Nadalje, iskustva europskog konti-nentalnog prava kroz komparativneanalize pokazuju da zadnjih dvade-setak godina prevladavaju upravo ovastajaliπta i na njima osnovana prak-tiËna rjeπenja koja daju odgovarajuÊerezultate u smislu bræeg, efikasnijeg ipraviËnijeg suenja.

Predlagatelj je u novom Ëlanku190a. predvidio, iz svih reËenihrazloga, donoπenje presude na zahtjevstranaka u fazi istrage. Dakle,presudu na temelju konsenzusastranaka u postupku donosi istraænisudac. Uz svu podrπku ovom naËinudovrπetka postupka ipak je izraæenaodreena dvojba oko ove nove ovlastii uloge istraænog suca, poglavito iz

razloga jer su, po prirodi posla,istraæni suci do sada u svom radu biliizvan procesa glavne rasprave,koriπtenja svih na nju vezanihinstrumenata u utvrivanju krivnje iodgovornosti te na tom temeljuizricanja odgovarajuÊih sankcija.

Izraæena je, dakle, sumnja umoguÊnosti istraænih sudaca dadonose presude i izriËu utemeljenesankcije.

Prevladao je, meutim, stav kako jeistraæni sudac ipak sudac s dovoljnimiskustvom u primjeni odredbikaznenog procesnog prava Ëija sekompetentnost moæe osnaæitidodatnom edukacijom do 1. sijeËnja2003. godine, do poËetka primjeneovog novog kaznenoprocesnog insti-tuta.

Vjerojatno Êe cijeli proces primjeneovog instituta zapoËeti malim brojemsluËajeva u kojima Êe se primjenjivatiali taj broj Êe svakako rasti spo-znajama okrivljenika da ionako nemogu izbjeÊi suenje, poveÊanjemefikasnosti izricanja i izvrπenjasankcija koja je veÊa πto je izreËenabræe iza izvrπenja djela, te odgo-varajuÊeg snalaæenja i prihvaÊanjainstituta od istraænih sudaca idræavnih odvjetnika.

Drugo pitanje koje je izazvaloraspravu je rjeπenje vezano uz Ëlanak149. prema kojem bitna povredaodredaba kaznenog postupka postajeËinjenica da presuda nije napisana iotpremljena u roku iz Ëlanka 358.stavka 1. vaæeÊeg Zakona.

Ovdje je izraæeno stajaliπte kako posadræaju, biti i znaËaju propust sucaove naravi ne spada u korpusapsolutno bitnih povreda odredabakaznenog postupka veÊ bi to prije bioodreeni oblik i stupanj povredesudaËke duænosti o kojoj bi ustegovnom postupku trebalo odlu-Ëivati Dræavno sudbeno vijeÊe.

Prevladalo je stajaliπte kako jenuæno uvesti snaænu procesnu disci-plinu i u ovom segmentu kaznenogpostupka, bez obzira na objektivneteπkoÊe zbog sloæenosti pojedinihpredmeta i opseænih spisa jer sumnogobrojni primjeri viπegodiπnjegtrajanja izrada i otprema presuda kaodrastiËni primjeri neaæurnosti upostupanju i opstrukciji pravde iprava sudionika u postupku.Ocijenjeno je nuænim predloæenumjeru proπiriti i na graanskipostupak kako bi se postiglaistovjetnost rjeπenja zbog istovjetnostiproblema.

ZakljuËno, iznijeta je ocjena kako jepredloæeni projekt nuæan, u mnogimsvojim rjeπenjima prihvatljiv ikvalitetan te izraz konsenzusa i ocjenepredlagatelja, zakonodavca i sudbenevlasti o objektivnim moguÊnostima idosezima predloæenih izmjena Zakonao kaznenom postupku.

OOddbboorr zzaa rraavvnnoopprraavvnnoosstt ssppoolloovvaarazmotrio je predloæeni zakon kaozainteresirano radno tijelo. Posebnupaænju posvetio je pitanjima koja sebave problematikom nasilja u obiteljite je izrazio zadovoljstvo πto zakondonosi nekoliko odredbi koje seizriËito tiËu i nasilja u obitelji. Njihovoje donoπenje nuæno kako bi seupotpunila zaπtita ærtava nasilja uobitelji i preveniralo takvo postu-panje.

Odbor je u svome izvjeπÊe ukazao naodredbu Ustava koje regulirajuosobne i politiËke slobode i prava te nato da je u kaznenopravni sustavuvedeno novo kazneno djelo nasil-niËko ponaπanje u obitelji za koje sepredvia kazna zatvora od tri mjesecado tri godine za dovoenje Ëlanaobitelji u poniæavajuÊi poloæaj nasi-ljem, zlostavljanjem ili osobito drskimponaπanjem, te Êe sud moÊi izricanjemuvjetne osude sa zaπtitnim nadzorom,obvezati poËinitelja na sudjelovanje upostupku psihosocijalne terapije uspecijaliziranim ustanovama u okvirunadleænih dræavnih tijela, s ciljemotklanjanja nasilniËkog ponaπanja.

Odbor posebno podupire izmjene idopune koji se odnose na sljedeÊeËlanke - na Ëlanak 27. stavak 2. anavodi kao mjeru opreza pod tokom4. zabranu pribliæavanja odreenojosobi i zabranu uspostavljanja iliodræavanja veze s odreenom osobom.»lanak 27. stavak 3 navodi da semjerama opreza ne moæe ograniËitipravo okrivljenika na vlastiti stan, tepravo na nesmetane veze s uku-Êanima, braËnim ili izvanbraËnimdrugom, roditeljima, djecom posvo-jenikom ili posvojiteljem osim ako sepostupak vodi zbog kaznenog djelapoËinjenog na πtetu neke od tih osoba.»lanak 28. kojim se dodaje noviËlanak 90.a. u stavku 4. navodi da Êeu rjeπenju kojim se nalaæe mjeraopreza zabranom pribliæavanja odre-enoj osobi i zabranom uspostavljanjaili odræavanja veze s odreenomosobom, sud odrediti razdaljinu ispodkoje se okrivljenik ne smije pribliæitiodreenoj osobi, te zabranitiuspostavljenje izravne ili neizravneveze s odreenom osobom. S tim uskladu u novom Ëlanku 90.b stavak 2.

BROJ

334

55

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

navodi se da tu mjeru opreza izvrπavaredarstvena vlast. »lanak 74. donosipromjenu Ëlanka 175. u kojem se traæisuglasnost oπteÊenika i privolaosumnjiËenika i pripravnost da ispunijednu ili viπe obveza koje se navode utom Ëlanku, od kojih je posebnozanimljiva obveza podvrgavanjapsihosocijalnoj terapiji radiotklanjanja nasilniËkog ponaπanja uzpristanak osumnjiËenika nanapuπtanje obiteljske zajednice zavrijeme trajanja terapije.

Odbor smatra da Êe se ovimizmjenama kao i novim Obiteljskimzakonom i Zakonom o spreËavanjanasilja u obitelji osigurati potrebnenorme za πto uËinkovitiju borbuprotiv nasilja u obitelji i podræaodonoπenje zakona.

AMANDMANI

Neustavno

Klub zastupnika HDZ-a podnio jeËetiri amandmana. Brisanje Ëlanka 2.zatraæeno je uz upozorenje da jeuskraÊivanje zakonskog prava stranciu postupku neustavno i da ocjenasuda da se radi o zloupotrebi pravastranke moæe biti proizvoljna iliarbitrarna. Iz sliËnog je razlogazatraæeno brisanje Ëlanka 190a.Obrazloæenje: upitna je ustavnostpredloæene odredbe o konsenzualnomzavrπetku kaznenog postupka utijeku istrage. Uz to, za preuzimanjetakvog instituta, stranog konti-

nentalnom pravnom sustavu kao πtoje hrvatski, potrebno je provesti svapotrebna istraæivanja i pripreme. Klubje ocijenio da istraæni suci u ovomtrenutku nisu, a neÊe biti niti zasedam mjeseci, ni pribliæno spremnini ekipirani da bi mogli kvalitetnoprimjenjivati ovaj pravni institut.

U obrazloæenju treÊeg amandmanastoji da sluËaj kad presuda nijenapisana i otpremljena u roku mjesecdana ne moæe biti bitna povredaodredaba kaznenog postupka veÊeventualno razlog za stegovnuodgovornost suca. Takva Êe odredba,osim toga, zasigurno pridonijetiodugovlaËenju kaznenog postupka, a

ne njegovu ubrzanju, πto je cilj novelezakona - smatraju zastupnici ovogkluba.

Zahtjev za brisanjem Ëlanka 192.KonaËnog prijedloga zakona oizmjenama i dopunama Zakona okaznenom postupku obrazloæen jeupozorenjem da bi takvom odredbomkazneno procesno pravo odustalo odpostulata o vremenskom vaæenjuzakona i uvelo retroaktivnu primjenunovog zakona. Zaπtita pravaokrivljenika zbog kasnije primjenezakona kad je rijeË o pritvoru govoriprotiv takve odredbe.

OmoguÊiti pravo æalbe

nezadovoljnoj osobi

Klub zastupnika HSLS-a podnio jedva amandmana. U obrazloæenjuprvog - na Ëlanak 2 - stoji kako sesmatra opravdanim predloæeno rje-πenje o trajnoj ili privremenojsuspenziji prava na odreenuprocesnu radnju, ali da bi trebaloomoguÊiti pravo æalbe nezadovoljnojosobi, jer se moæe raditi o veomaozbiljnom zadiranju u pravapojedinca, a kratkim æalbenim rokomi jednako kratkim rokom predvi-enim za rjeπavanje pravnog lijekabitno se neÊe produæavati trajanjepostupka.

Drugim je amandmanom zatraæenobrisanje, u cijelosti, Ëlanka 90.Neprihvatljivo je, smatraju u HSLS-uuvoditi moguÊnost donoπenja presudeod istraænog suca i u istraænompostupku. Bez obzira πto se predvi-aju odreena ograniËenja, ovakvo Êerjeπenje izazvati i velike probleme uradu sudova, a veoma ozbiljno Êenaruπiti osnovne postulate bitnih fazakaznenog postupka, tj. istrage iglavne rasprave. Ako se veÊ u tolikojmjeri æeli favorizirati konsenzualnielement u ZKP-u onda bi se, even-tualno, prije o njemu moglorazmiπljati u tijeku glavne rasprave,a nikako u fazi istrage. Uz ove

objektivne razloge postoje i subjek-tivni, jer iako istraæni suci jesu doistasuci oni ipak provode istragu, a neglavnu raspravu, pa se u toj razlici inalazi neprihvatljivost predloæenogrjeπenja o donoπenju presude nazahtjev stranaka u istrazi.

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) podnijela jeπest amandmana. Zahtjev za brisa-njem Ëlanka 2. obrazlaæe upozorenjemda je neprihvatljivo, opasno i protu-ustavno oduzimanje prava graanimana obranu, a prijedlog za brisanjeËlanka 15. tvrdnjom da je predloæenoprotivno Ustavu. NeustavnoπÊuobjaπnjava i zahtjev da se briπe Ëlanak192 (uz upozorenje da je o tomemiπljenje dao i Kazneni odjel Vrhov-nog suda). U Ëlanku 20. KonaËnogprijedloga predloæila je smanjenjenovËane kazne sa 20.000 na 10.000,uz ocjenu da je predloæena previsoka.

Radi poπtovanja ustavnih pravasvakog Ëovjeka zastupnica Kosorpredloæila jer da se u Ëlanku 102a.predvidi ne samo suglasnost za video-nadzor osobe u kuÊnom pritvoru veÊ iËlanova njegovog kuÊanstva.

O proraËunskim sredstvima odlu-Ëuje Hrvatski sabor - obrazloæenje jezahtjeva za brisanjem dijela Ëlanka53. KonaËnog prijedloga, kojim jepredvieno da se posebnim propisomo izvrπavanju Dræavnog proraËunaosigurava unos pauπalne svote naproraËunsku stavku (podstavka sud-stva) Ministarstva nadleænog zaposlove pravosua.

MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ ((SSDDPP)) predloæila jedopunu Ëlanka 234, kojom sepredvia da osobe navedene u stavku1. toËkama 1. do 5. ne mogu uskratitiiskaz ako se radi o kaznenom djelukaznenopravne zaπtite djece imaloljetnika iz Ëlanka 117. Zakona osudovima za mladeæ. Na taj naËin,stoji u obrazloæenju amandmana, osi-gurava se obveza odraslih da zaπtitedjecu kada znaju da je poËinjenoodreeno kazneno djelo i teretdokazivanja kaznenog djela prebaciobi se s djeteta-ærtve na one koji suduæni zaπtititi djecu. Zastupnica s timu svezi ukazuje da je Ëlankom 215.stavak 2. Kaznenog zakona predvi-ena kaznena odgovornost zaodgovorne djelatnike na radu uustanovi ili dræavnom tijelu koji”pravodobno ne ispunjava svojezakonske obveze za zaπtitu djeteta ilimaloljetne osobe pa zbog toga budeugroæeno zdravlje ili razvitak djetetaili maloljetne osobe”. Zbog toga jepotrebno u ovom sluËaju osiguratisvjedoËenje.

BROJ

334

56

Ocjena suda da se radi ozloupotrebi prava strankemoæe biti proizvoljna iliarbitrarna.

Predvidjeti da osobe navedeneu stavku 1. toËkama 1. do 5.Ëlanka 109. ne mogu uskratitiiskaz ako se radi o kaznenomdjelu kaznenopravne zaπtitedjece i maloljetnika iz Ëlanka117. Zakona o sudovima zamladeæ.

IHS19. VI. 2002.

KAZNENI POSTUPAK

Predloæenu dopunu Ëlanka 234.zastupnica OpaËiÊ obrazlaæe itvrdnjom da bi u sluËaju da je dijetebilo silovano ili doæivjelo bilo kojioblik zlostavljanja, podaci koje jereklo psihologu, mami ili nekoj

drugoj osobi trebali biti koriπteni kaodokaz. »injenica da dijete ne moæeshvatiti znaËaj prava da ne morasvjedoËiti ne znaËi da ne govori istinu.S obzirom na to da je u nekimsluËajevima dijete jedini svjedokpoËinjenja kaznenog djela na ovaj bise naËin omoguÊilo kaænjavanjepoËinitelja, πto je u praksi dosad biloonemoguÊeno zbog toga πto dijete nemoæe shvatiti znaËaj prava da ne morasvjedoËiti.

O ubrojivosti - i miπljenje

psihijatra

Dr. FFuurriioo RRaaddiinn ((nneezzaavviissnnii)) i dr.PPeettaarr TTuurrËËiinnoovviiÊÊ ((IIDDSS)) predloæili su dase u procjenu ubrojivosti uz psihijatreukljuËe i psiholozi, jer su se udosadaπnjoj praksi pokazali kaostruËnjaci koje nije moguÊe zaobiÊi usagledavanju problema ubrojivostiosumnjiËenika i okrivljenika. Naime,njihovi nalazi, koji razjaπnjavajustrukturu i razinu intelektualnogpotencijala, osobine liËnosti, emo-cionalno - motivacioni sklop poje-dinca te u skladu s tim oËekivaninaËin postupanja pojedine osobe,nuæan su dio ili cjelina u donoπenjuprocjene ubrojivosti pojedinca.Ubrojivost, kao kategorija, nije nuænopovezana s kategorijom duπevnebolesti, odnosno duπevni bolesnikmoæe biti i ubrojiv, kao πto - pododreenim okolnostima - i zdravaosoba moæe biti neubrojiva.

KKaattiiccaa SSeeddmmaakk ((SSDDPP)) podnijela jeamandman na stavak 2. Ëlanka 70.kojim je predloæila da se iza rijeËi

”ovlaπtene sluæbene osobe Mini-starstva unutarnjih poslova” umetneu zagradi ”policijski sluæbenici”.Obrazloæenje - u Zakonu o policiji viπenema ovlaπtene sluæbene osobe pa seovime Zakon u sklauje sa Zakonomo policiji i dosljedno pojaπnjava tko suovlaπtene osobe u odnosu na vaæeÊiustroj i ovlaπtenja policije.

DDaarrkkoo ©©aannttiiÊÊ ((HHNNSS)) podnio jeamandman na Ëlanak 90, kojim seutvruje da se podnoπenje zahtjeva nesmatra optuæenikovim priznanjemkaznenog djela te da Êe se istraænisudac, prije nego πto odluËi ozahtjevu, uvjeriti da su stranke kojesu zajedniËki zatraæile izricanjekazne, suglasne u pogledu cijelogsadræaja zahtjeva te da Êe to utvrditiu zapisniku. Obrazloæenje - onemo-guÊavanje obrane da u postupku kojije nastavljen nakon odluke istraænogsuca iznosi dokaze koji iskljuËujuprotupravnost ili krivnju u odnosu naonu toËku optuæbe u pogledu koje jepristala na zahtjev tuæiteljapredstavlja povredu ustavnog pravaokrivljenika na obranu (Ëlanak 29.Ustava RH), kao i povredu naËelautvrivanja materijalne istine. Ovo toviπe πto nije moguÊe u samompostupku sa sigurnoπÊu dokazatikada je okrivljeni saznao za novedokaze, a u kojem sluËaju mu pred-loæena odredba omoguÊava iznoπenjedokaza koji iskljuËuju njegovu odgo-vornost.

VVllaaddaa RRHH podnijela je najprije triamandmana. Prvim se otklanjagreπka u Ëlanku 190a, stavak 7(umjesto ”predsjednik vijeÊa” trebastajati ”istraæni sudac”. Terminoloπkenaravi su drugi i treÊi amandman -izraz ”skrbnik” zamjenjuje se pojmom”zakonski zastupnik”, a ”tuæitelj”rijeËju ”dræavni odvjetnik”.

Uz ove amandmane, Vlada je pod-nijela joπ Ëetiri sadræajne naravi - naklupe. Onim na Ëlanak 10. predloæilaje da se u sluËaju odugovlaËenjakaznenog postupka od strane okri-vljenika, branitelja, opunomoÊenikaili zakonskog zastupnika okrivljenikukoji je veÊ izabrao branitelja pred-sjednik suda - na prijedlog istraænog

suca ili predsjednika vijeÊa - postavljai branitelja po sluæbenoj duænosti.

RASPRAVA

NaËin borbe protiv kriminala

Raspravu o ovom zakonskomtekstu zapoËela je IInnggrriidd AAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarriinnoovviiÊÊ, ministrica pravosua,uprave i lokalne samouprave. Rekla jeda su kaznene postupovne odredbezajedno s materijalnim odredbamajedan od naËina kako se druπtvo boriprotiv kriminala s obzirom na to daupravo kriminalitet ugroæava soci-jalni i pravi poredak, osnovne

vrijednosti Ëovjeka i zajednice, dakleelementarne uvjete zajedniËkogæivota.

Svojim postojanjem utjeËe na gra-ane da ne Ëine kaznena djela i zatoje sigurno, kazala je, da kaznenepostupovne odredbe imaju svojuzaπtitnu funkciju i za pojedinca i zazajednicu.

Kazneni postupak, rekla je mini-strica, svojom koncepcijom ekspe-ditivnosti (to se prijedlogom pokuπavapostiÊi) mora biti i izraz zaπtite pravasvih sudionika u postupku ipodræavati zahtjeve suvremenogsvijeta za jaËanjem obazrivosti opre-znosti u svim formama postupanja.Javnost je uvjerena kako upravozloporabe procesnih ovlaπtenja dovodedo odugovlaËenja svih vrsta postu-paka pa tako i u kaznenom sudovanjute u konaËnici poËesto dovode dozastara u kaznenom postupku. Istotako, smatra kako upravo one dovodedo svih oblika socijalnih i politiËkihproblema koji proizlaze izneefikasnosti pravosua.

Osim toga, rekla je da æivimo uokolnostima kada se o zloporabi pravakao negaciji prava treba posebnovoditi raËuna. I pribliæavanje EU,dodala je, zahtijeva maksimalni trudda sudbena vlast u korijenima

BROJ

334

57

U sluËaju odugovlaËenjakaznenog postupka od straneokrivljenika, branitelja,opunomoÊenika ili zakonskogzastupnika okrivljeniku koji jeveÊ izabrao braniteljapredvidjeti da predsjedniksuda - na prijedlog istraænogsuca ili predsjednika vijeÊa -postavlja i branitelja posluæbenoj duænosti.

Odredbu o izradi i otpremanjupresude trebalo bi modificirati- ostaviti predvieni rok izradepresude, a neπto blaæe obvezatisud i suca za dostavu presudeprocesnim subjektima.

Javnost je uvjerena kakoupravo zloporabe procesnihovlaπtenja dovode doodugovlaËenja svih vrstapostupaka pa tako i ukaznenom sudovanju te ukonaËnici poËesto dovode dozastara u kaznenom postupku.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

onemoguÊi odnose u kojima sepojavljuju zloporabe prava kaonjegove negacije. Stoga sudac uzefikasno sudstvo mora biti gospodarpostupka i jednako tako gospodar usudnici, a to Êe im upravo olakπatipredloæeni KonaËni prijedlog zakona.

Ministrica je konstatirala da jemoderno druπtvo izloæeno visokomkriminogenom faktoru, da jekriminalitet svugdje u svijetu uporastu, i da sve ËeπÊe dobivazastraπujuÊe oblike time πto ugroæavaæivote i slobode, prava Ëovjeka igraanina. Nanosi ogromnu mater-ijalnu πtetu i ometa uspjeπangospodarski razvitak, te u konaËnicistvara nesagledive moralne i politiËkeposljedice. Stoga prijedlog zakonatreba shvatiti kao stav predlagateljada druπtvo neÊe kapitulirati predkriminalnim tendencijama. Naime,vlast sigurna u sebe i opravdanostonoga πto Ëini ne boji se dati sucu uruke snaæno zakonsko sredstvo.

Predloæeni zakon uvaæio je brojneprimjedbe saborskih odbora i poje-dinaca saborskih zastupnika. Tako suprihvaÊene naËelne primjedbe Odboraza zakonodavstvo glede ocjene izvorapotrebnih sredstava za provoenjezakona, brojne nomotehniËke, ijeziËne izmjene, usklaenje odredbeglave 28. sa glavom 7. Zakona ozaπtiti osoba s duπevnim smetnjama,te preciziranje u pojedinim odred-bama zloporabe procesnih ovlaπtenja.PrihvaÊene su primjedbe Odbora zapravosue u svezi s Ëlankom 4. gdjeje iz kataloga brisan Ëlanak 292.stavak 2. iz nadleænosti æupanijskihsudova a πto je bio i prigovorVrhovnog suda RH. PrihvaÊene su i utekst ugraene naËelne primjedbeVrhovnog suda u odnosu na odredbekoje propisuju strukturu glavnerasprave i stvarnu nadleænostæupanijskog suda. Uvaæene suprimjedbe pojedinih zastupnika,primjerice na Ëlanak 4. da se katalogkaznenih djela proπiri s Ëlankom 192.stavkom 2. u cilju pojaËane zaπtitedjeteta i maloljetnika kao i dopune uËlancima 83. i 101. iz istog razloga.

Nadalje, uvaæene su primjedbe usvezi s Ëlankom 37. i Ëlancima 42. i43. o pitanju vjeæbenika te primjedbezastupnika vezane uz uvodne govorestranaka i pitanje naglo oboljelogokrivljenika.

Uvaæene su sve primjedbe s ciljemubrzanja i postizanja efikasnostivoenja kaznenog postupka i uspo-stave ravnoteæe izmeu suprot-stavljenih teænji za uËinkovitoπÊu i

sprjeËavanja neutemeljenih progona iosuda nevinih osoba. To, dodala je,sigurno predstavlja znaËajni korak ureformi kaznenog procesnog zako-nodavstva i kaznenog sudovanja.

ZnaËajne dopune

Ministrica je podsjetila da jeznaËajna dopuna u zakonu ona premakojoj sud u sluËaju oËiglednezloporabe procesnih prava, rjeπenjemkoje je odmah izvrπno i trajno iliprivremeno oduzima to pravo.Odredba omoguÊuje sudu da nastavipostupak u sluËaju oËiglednogopstruiranja voenog postupka.VaæeÊa je odredba naime, u praksiznatno oteæavala i onemoguÊavalaefikasnost postupka, naroËito voenjeglavne rasprave, dok predloæenaodredba ureuje da se vodi raËuna onaËelu efikasnosti i ekonomiËnostipostupanja glede materijalnih sred-stava (svaka odgoda rasprave donosiznatno materijalno optereÊenjekaznenog postupka) jer svi prizvanina glavnu raspravu, pogotovo svje-doci i vjeπtaci imaju pravo nanaknadu pristupa sudu.

Proπirena je nadleænost sucapojedinca za predmete kaznenih djelaza koje je propisana kazna zatvora do5 godina, a kaznena djela iz nad-leænosti opÊinskog suda gdje jepropisana kazna zatvora do 10godina, stranke mogu do glavnerasprave postiÊi sporazum da suenjeprovede sudac pojedinac bez sucaporotnika πto takoer doprinosiekonomiËnosti, brzom i jedno-stavnijem provoenju suenja.

U predloæenom postupku dane sujednostavno veÊe ovlasti dræavnomodvjetniku i definiran je odnosizmeu dræavnog odvjetnika i policije,gdje oni djeluju povezano. Dræavnomodvjetniku se na takav naËinomoguÊava da zajedno s policijompodigne znatno veÊi broj neposrednihoptuænica i time doprinese ubrzanjupostupka jer se znaËajno smanjujebroj istraga.

Odredbe o istraæivanju dopunjenesu normom prema kojoj donoπenjepresude na zahtjev stranaka u istraziznatno doprinosi ubrzanju kaznenogpostupka (moguÊe donoπenje presudeod istraænog suca temeljem dogovorastranaka veÊ u ovoj fazi postupka zakaznena djela za koje je propisanakazna zatvora do 10 godina).

Nema dvojbe, rekla je ministrica daje istraæni sudac u potpunostieduciran i osposobljen za ovlasti koje

su mu date prijedlogom zakona. Timese dobiva na brzini postupanja jer sekonsenzualni element koristi zaokonËanje postupka u fazi istrage aizbjegavaju se dugotrajne i skupeglavne rasprave. Ova je predloæenaodredba novum u naπem kaznenomzakonodavstvu i na tragu demo-kratizacije kaznenog sudovanja, jeromoguÊuje da se stranke dogovore.

Odredbe o istraænim radnjamaznaËajno su dopunjene odredbama opretrazi stana, prostorija, time da jepojaËana zaπtita ustavnopravnozajamËene nepovredivosti doma tedrugih s njim izjednaËenih prostora iobjekata.

Zatim, omoguÊava se odræavanjeglavne rasprave bez nazoËnostioptuæenika jer su uËestale procesnezloupotrebe i oËekivanja zastara Ëimebi se izbjegla kaznena odgovornost.

Uvodi se reda i za druge sudionike injihovo poπtivanje suda, naroËitosvjedoka i vjeπtaka jer su dosadaπnjezaprijeËene novËane kazne bileneuËinkovite te ometale tijekkaznenog postupanja.

Vrlo je znaËajna izmjena odredbi oskraÊenom postupku u rjeπenjuprema kojem se taj postupak sadamoæe voditi i za kaznena djela za kojaje propisana kazna zatvora do 5godina te se za ta kaznena djela neprovodi istraga.

Kazneni postupak provodi sudacpojedinac te je sigurno da Êe oveizmjene, uz druge, znaËajno dopri-nijeti ubrzanju i pojednostavljenjukaznenog postupka jednako u odnosuna kaznena djela do 5 i 8 godina.

OmoguÊava se i podnoπenje nepo-sredne optuænice Ëak i za kaznenadjela gdje je predviena kazna zatvorado 15 godina (uz suglasnost istraænogsuca).

Odredbe koje se odnose naokrivljenike s duπevnim smetnjamaizmijenjene su u smislu poboljπanjanjihovog pravnog poloæaja. Pritvorzbog opasnosti uzrokovane duπevnimsmetnjama moglo bi se izvrπavatisamo u bolnici za osobe liπene slobodeili odgovarajuÊoj psihijatrijskojustanovi a ne u zatvoru kao do sada.

Opravdani razlozi

Uvodi se pojam raspravnenesposobnosti po uzoru na stranazakonodavstva, zbog duπevnihsmetnji okrivljenika koji zbog njihnisu sposobni sudjelovati u kaznenompostupku te je obvezna obrana zaraspravno nesposobnog okrivljenika.

BROJ

334

58

IHS19. VI. 2002.

KAZNENI POSTUPAK

OgraniËava se vrijeme trajnijegzadræavanja zbog provoenja vje-πtaËenja u psihijatrijskom smislusamo do 2 mjeseca, a popunjene supravne praznine te cjelovito ureenpravni poloæaj tih osoba u kaznenompostupku tako da im se garantirajusva sredstva i konvencijska prava.

Prema predloæenim rjeπenjimadoprinosi se ubrzanju postupkapisanjem i otpremanjem presude. Ovanorma nije vaæna samo zbog ubrzanjai efikasnosti postupka nego znaËajnodoprinosi i zakonitosti postupanja.

Brzo otkrivanje, procesuiranje iizricanje presude, te brzo izvrπenjekazne, najbolje doprinose sprje-Ëavanju kaznenih djela, ugledupravosua i pravnog poretka u cjelini,rekla je ministrica AntiËeviÊ-MarinoviÊ, u zavrπnici svoga izla-ganja.

Uslijedilo je izjaπnjavanje u imeradnih tijela. LLuukkaa TTrrccoonniiÊÊ je govoriou ime Odbora za pravosue. U imeOdbora za Ustav, Poslovnik i politiËkisustav JJoossiipp LLeekkoo, a Odbora zaravnopravnost spolova GGoorrddaannaaSSoobbooll.

Potom se izjaπnjavalo u ime klubovazastupnika. Prvi sudionik raspravebio je MMllaaddeenn GGooddeekk u ime Klubazastupnika HSLS-a. Rekao je - razloziπto se pristupa tako sveobuhvatnojpromjeni zakona o kaznenompostupku (obuhvaÊa otprilike treÊinuËlanaka) jest nezadovoljstvo radomkaznenih sudova meu struËnjacimai u narodu. Jedan od prihvatljivihmoæe biti primjer koji je naveogospodin Ortynski prema kojem jesamo na podruËju opÊinskog iæupanijskog suda Split doπlo do 1066zastara kaznenih postupaka.

To je razlog πto treba pokuπatinormativno reagirati i sudovanjeuËiniti πto efikasnijim. Zato Klubzastupnika HSLS-a, rekao je njegovpredstavnik, u startu podræava takvonastojanje.

©to se tiËe primjedbe i prijedlogajedna od njih je na uspostavljanjemoguÊnosti podnoπenja æalbe ukratkom roku primjerice u 24 sata na

rjeπenje raspravnog suda i podnijetoizvanraspravnom vijeÊu dotiËnogsuda. Time se ne bi bitno remetilaefikasnost i brzina postupanja, a bilabi omoguÊena dodatna kontrola.Ocjenjuje da bi do nesuglasja moglodoÊi s odredbama Ëlanka 190a, ukojem se daje moguÊnost da sepresuda izriËe u fazi istrage, odnosno,da je donosi istraæni sudac. Smatrajuga nesretnim rjeπenjem jer Êe stvoritiviπe negativnih implikacija nego πtoÊe donijeti pozitivnih efekata usudovanju, upozorivπi na staro pra-vilo da presuda u kaznenom postupkudolazi kao rezultat utvrenoga uglavnoj raspravi.

Naime, istraæni suci doduπe jesusuci ali oni provode istragu, a neglavnu raspravu i u tome je razlika,rekao je, te u tome πto oni nemajuiskustva u penaliziranju i kaznenojpolitici, odnosno da kazna koja seizriËe bude πto adekvatnija teæinipoËinjenog kaznenog djela, πtooπteÊena osoba i druπtvo oËekuju.Smatra da je bilo bolje prvo rjeπenjeda se omoguÊi u toku glavnerasprave. Ovu Êe primjedbu Klubuputiti u obliku amandmana, rekao jeu njegovo ime gospodin Godek.

SluËaj da sudac nakon protekainstruktivnog roka od 15 ili 30 danane izradi presudu (naknadno izraenapresuda je manje kvalitetna) spada udisciplinsku odgovornost suca, i posvojoj teæini ne spada u korpuspropusta koji su u zakonu reguliranikao bitne povrede kaznenog postup-ka.

Ove primjedbe bit Êe upuÊene kaoamandmani, rekao je i smatra da Êepozitivno djelovati na sadræaj zakona,ali Êe Klub bez obzira na njihovusudbinu podræati zakon zbog cilja kojitreba postiÊi.

Dovoljno kvalitetni instrumenti

U ime Kluba zastupnika HSS-aLLuukkaa TTrrccoonniiÊÊ je uvodno rekao -konaËni prijedlog vrlo je vaæan zacjelokupno druπtvo i postavljeneciljeve s obzirom na Ëinjenicu da je uHrvatskoj na djelu teπki kriminal kaooblik velikog i opasnog druπtvenogzla. Zakon, smatra Klub, dovoljnokvalitetno nudi instrumente zanjegovo suzbijanje, HSS podræava ovajprojekt pogotovo πto je njegoveprimjedbe iz prvog Ëitanja pred-lagatelj uvaæio te je u nastavkuizlaganja na neke od njih podsjetio.

U raspravi koja je provedena uKlubu, najviπe je interesa izazvala

odredba u Ëlanku 190a (donoπenjepresude omoguÊuje se i u prethodnompostupku) jer je vrlo praktiËna ikorisna, te dobro doπla kao institutkoji Êe, kada zaæivi, biti uËinkovit. Joπ

je vaænije, rekao je, da se naËelopravednosti zadovoljava time πto moæezaæivjeti tek uz sporazumni zahtjevstranki za donoπenje presude uistrazi. HSS-ov Klub stoga podræavanjegovu primjenu.

Zakon, dodao je, na pravi naËinrjeπava novu ulogu dræavnogodvjetnika koji bi u prethodnompostupku imao vrlo znaËajnu ulogu.On bi svojom aktivnoπÊu mogaodoprinijeti da ne doe do kaznenogpostupka pa je i s te strane uËinjenosve πto je bilo moguÊe. Posebno jevaænim smatrao naglasiti koliko suvaæne odredbe koje se odnose naprocesnu disciplinu stranaka, a uvlastito je ime, na kraju diskusije,rekao da je apsurdna tvrdnja nekihodvjetnika (i mediji joj poklanjajunevjerojatnu paænju) da se zakondonosi zbog konkretnog sluËaja.

U ime Kluba zastupnika HNS-PGS-SBHS-a DDaarrkkoo ©©aannttiiÊÊ je prenio stavkojim se podræava donoπenje zakona,uz preporuku da bude prihvaÊennajveÊi broj amandmana koje suuputili odbori za Ustav, Poslovnik ipolitiËki sustav te za zakonodavstvo.

BROJ

334

59

Razlozi πto se pristupa takosveobuhvatnoj promjenizakona o kaznenom postupku(obuhvaÊa otprilike treÊinuËlanaka) jest nezadovoljstvoradom kaznenih sudova meustruËnjacima i u narodu.

Najviπe je interesa izazvalaodredba u Ëlanku 190a.(donoπenje presudeomoguÊuje se i u prethodnompostupku) jer je vrlo praktiËnai korisna, te dobrodoπla kaoinstitut koji Êe, kada zaæivi,biti uËinkovit.

U sluËaju kada se suoËimo sËinjenicom da je nekipostupak zbog zastareobustavljen, pada na pametspoznaja da pravda nijezadovoljena i da meu namanekaænjeno hodaju poËiniteljiteπkih kaznenih djela, te da jedovedeno u pitanje iobeπteÊenje osoba oπteÊenihtakvim kaznenim djelom.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

Ustvrdivπi da je stanje u pravosuuprioritetno politiËko, gospodarsko isigurnosno pitanje koje dubokozadire u osnovna Ustavom zagaran-tirana ljudska i graanska pravarekao je da svaku namjeru da sestanje u pravosuu poboljπa, apostupci ubrzaju treba pozdraviti ipodræati, te da Klub na ovaj zakongleda kao na kamen temeljac novog ikvalitetnijeg pravosudnog sustava.

Prethodnici su veÊ govorili, azastupnik je ponovno upozorio nazastraπujuÊu brojku nerijeπenihpredmeta i obustava postupakanastalih zbog zastara.

U sluËaju kada se suoËimo sËinjenicom da je neki postupak iz tograzloga obustavljen pada na pametspoznaja da pravda nije zadovoljena ida meu nama nekaænjeno hodajupoËinitelji teπkih kaznenih djela te daje dovedeno u pitanje i obeπteÊenjeosoba oπteÊenih takvim kaznenimdjelom.

BuduÊi da se postupci kompliciraju,dobro bi bilo, smatra zastupnik dastruka razmisli o promjeni odredbiZakona o parniËnom postupku iZakona o obveznim odnosima.

U ime Kluba je izrazio zadovoljstvoπto je na protuustavnost odredbe uËlanku 12. ukazao Odbor za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav i Odbor zazakonodavstvo te je zatraæio da se onabriπe. Klub prihvaÊa i amandmanevezane uz Ëlanke 15. i 16. rekao je, tese osvrnuo na rjeπenje u Ëlanku 90.(novi Ëlanak 190 a) koji govori okonsenzualnom okonËanju postupkaveÊ u fazi istrage - donoπenje presudena zahtjev stranke u istrazi.

U Klubu ocjenjuju da je to korisnamjera koja vodi efikasnijem i bræemokonËanju kaznenog postupka kojuÊe prihvatiti veÊina odvjetnika jer je uinteresu branjenika.

Smatraju meutim, da je preu-ranjeno donijeti presudu na temeljuzahtjeva stranaka u fazi istrage i tozbog poπtivanja naËela materijalneistine koje je osnovno naËelo na kojese nadovezuju ostala iz kaznenogpostupka. Pritom je potrebno (toproizlazi iz Ustava) utvrditi u faziistrage πto je moguÊe viπe materijalneistine, pa nakon podizanja optuænice,kada se zna teæina predmeta, u fazipripreme glavne rasprave otvoritipitanje sporazumijevanja. Izbjegle bise dvojbe o tome jesu li istraæni sucidovoljno struËni da donose presude svisokim kaznama zatvora, u πtozapravo ne sumnja, ali znatno veÊiproblem vidi u tome πto se po

skraÊenom sumarnom postupkupodiæu neposredne optuæbe i zakaznena djela za koja je predvienakazna zatvora do pet godina. Dakle,rekao je, stranke u postupku,onemoguÊene su zapravo da rijeπe veÊna samom zaËetku donoπenje presudena zahtjev stranaka na konsenzualannaËin.

Zavidna brzina predlagatelja

Podizanjem glavne rasprave u fazupripreme rjeπava se i one predmetegdje se podiæe neposredna optuænica.U tom smislu neÊe podnositi aman-dmane, rekao je, i prihvaÊaobrazloæenje predlagatelja da ovakavnaËin rjeπavanja spora u fazi istragepredstavlja tek prvi korak u bitnojizmjeni koncepta kaznenog postupkau kojem bi istraga bila gotovoiskljuËena, odnosno ne bi bila ista.

U ime Kluba je ukazao na pravnoproblematiËno rjeπenje u stavku 4.Ëlanka 190a. jer se stranci onemo-guÊuje iznoπenje dokaza Ëime supovrijeena prava obrane pa bi ga utom smislu valjalo preispitati.

©to se tiËe rjeπenja u Ëlanku 149.Klub ga smatra korisnom mjeromkoja uvodi disciplinu u izradupresude pa i kvalitetu presude.Ujedno podræava donoπenje KonaËnogprijedloga zakona o izmjenama idopunama Zakona o kaznenompostupku uz prihvaÊanje primjedbiodnosno amandmana Odbora zazakonodavstvo - rekao je njegovopredstavnik.

Uslijedilo je iznoπenje stava Klubazastupnika HDZ-a. LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk je u uvodnom dijelu izlaganjaprimijetila da zakon dolazi predzastupnike gotovo nepunih mjesecdana nakon rasprave u prvom Ëitanju,u kojoj je bilo velik broj primjedbi isugestija. Uz takvu zavidnu brzinupredlagatelja, smatra naivnim vje-rovati da je ona postignuta samo radiopÊenitog ubrzanja postupka pred

sudovima. UnatoË tome, predlagateljje, priznaje, razmotrio i uvaæio dioprimjedbi i sugestija struËnjaka i onihproizaπlih iz saborske rasprave.

Time su poboljπana neka rjeπenjakojima se nastoji ubrzati kaznenipostupak i sprijeËiti zloporaba pro-cesnih ovlaπtenja radi odugovlaËenjapostupka. No, Klub ipak smatra da jepredlagatelj uporno ustrajao nauvoenju nekih instituta pa i nanekim promjenama koje se Ëinekrajnje upitnim u smislu ustavnosti aπtoviπe te promjene nisu presudne zapoveÊanje uËinkovitosti niti ubrzanjepostupka. Predlagatelj je, naime,ustrajao na veÊem i znaËajnijemopsegu nego li je to deklarirani ciljove reforme.

Stoga je upozorila da predloæenepromjene mogu naπtetiti cilju reforme- veÊoj uËinkovitosti kaznenog pravo-sua time πto joπ uvijek nisu dovoljnopripremljene.

Poboljπica teksta postignuta je udijelu u kojem su poloæaj i ovlastidræavnog odvjetnika jasnije idetaljnije utvrene a funkcionalnenadleænosti suda osmiπljene uskraÊenom postupku.

Izrazila je, meutim, æaljenje πto jepredlagatelj ustrajao na promjenamau Ëlanku 367. (Ëlanka 149.) gdje segovori upravo o bitnim povredamakaznenog postupka ili u Ëlanku 372.gdje se govori o dostavi odgovora naæalbu. Tako predloæene promjene neÊepostiÊi svrhu nego Êe izazvati i novaodugovlaËenja postupka, rekla je, dokse uz neke promjene ozbiljno dvojijesu li zapravo nuæne te dovoljnopripremljene i domiπljene.

S obzirom na cilj reforme, smatraishitrenom odredbu u Ëlanku 190a. dajoπ u fazi istrage, na zahtjev stranaka,istraæni sudac donosi presudu zakazneno djelo za koje je zaprijeËenakazna zatvora do 10 godina, pogotovoπto istraæni suci nisu spremni, a niekipirani za obavljanje tog dijelaposla. Iz toga slijedi dvojba hoÊe litakva promjena doprinijeti ubrzanjupostupka. Osim ovoga, pitanje je jesuli provedena prethodna istraæivanja sobzirom na to da se preuzima institutprava koji nije naπ kontinentalni.

Slijedom obrazloæenja KonaËnogprijedloga zakona u kojem pred-lagatelj istiËe kako je kazne-no-procesno pravo rezultanta dvijuopreËnih teænji za uËinkovitoπÊu da sesprijeËi neutemeljeni kazneni progoni osuda nevine osobe, u Klubuzastupnika HDZ-a dræe da je kazneno-procesno pravo prije svega rezultanta

BROJ

334

60

Predlagatelj je upornoustrajao na uvoenju nekihinstituta pa i na nekimpromjenama koje se Ëinekrajnje upitnim u smisluustavnosti, a πtoviπe tepromjene nisu presudne zapoveÊanje uËinkovitosti nitiubrzanje postupka.

IHS19. VI. 2002.

KAZNENI POSTUPAK

ili ravnoteæa s jedne strane teænje zauËinkovitoπÊu pravosua a s drugeutvrivanja materijalne istine i zaπtitetemeljnih prava okrivljenika.

Ta je ravnoteæa naruπena na πtetutemeljnih ljudskih prava i sloboda, avidi se u Ëlanku 27. kojim se mijenjaËlanak 90. ZKP-a, a sporna je mjeraopreza koja traje dok za to postojipotreba, a ocjenjuje sudac ili vijeÊe,odnosno najdulje do pravomoÊnostipresude (neizvjesno je kada Êe doÊi dopravomoÊne presude).

Na kraju je zastupnica Hodakupozorila da su odreena predloæenarjeπenja upitna glede ustavnosti i nanjih ukazala - odredba Ëlanka 2. itrajno uskraÊivanje nekog zakonskogprava, upitno uvoenje video-nadzorakod odreivanja kuÊnog pritvoraokrivljenika (Ëlanovima kuÊanstvanaruπeno je pravo privatnosti iposjetioca).

Klub zastupnika HDZ-a prihvaÊa ipodræava sve druge primjedbe Odboraza Ustav, Poslovnik i politiËki sustavkoje istiËu moguÊu neustavnostodredaba 15, 16, 53, 74, i 121.

Upozorila je i na upitnu ustavnostodredbe u Ëlanku 109. stavak 1. toËka5. a neprihvatljivom i protivnomUstavu i temeljnim naËelima kazneno-procesnog prava odredbu Ëlanka 192.kojom se mijenja Ëlanak 502. ZKP-a.Njome naπe kazneno-procesno pravoodustaje od postulata o vremenskomvaæenju zakona i uvodi retroaktivnuprimjenu novog zakona. Meutim,prema predloæenom rjeπenju zaprocesne odredbe ne vrijedi naËeloprimjene blaæeg zakona ako jepovoljniji za okrivljenika (radi se opravnoj zaπtiti prava okrivljenikazbog kasnije promjene zakonaprimjenom do sada neupitnog naËelao vremenskom vaæenju zakona).

I zakljuËno je u ime Kluba rekla daima u vidu cilj koji se zakonom trebapostiÊi ali Êe odnos predlagateljaprema upuÊenim primjedbama iamandmanima biti podloga zaiskazanu sklonost prema zakonskomprijedlogu.

Zaπto KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aapodræava zakonski prijedlog objasnioje JJoossiipp LLeekkoo. Ako bi se ostvariliciljevi i zadaÊa predloæenih izmjenaKaznenog zakona ojaËala bi se,ocjenjuju, pravna dræava, podigla bise razina pravne sigurnosti graana igospodarskih subjekata, osiguralosuenje u razumnom roku i zaπtitilaistodobno prava okrivljenika, osu-mnjiËenika, po standardima Europskekonvencije o europskim pravima. To

bi bio i podstrek gospodarstvu irazvoju Republike Hrvatske.

Probleme pravosua nije, meutim,moguÊe rijeπiti samo u normativnomdijelu veÊ je potrebno poduzeti i drugemjere - kadrovske, obrazovne,materijalne, tehnoloπke na izgradnjinovog sustava.

Klub je podræao amandman odborana Ëlanke 2. i 10. Dobrodoπlommjerom smatraju dopunu Ëlanka 26 -da sud moæe, po potrebi, naloæititjelesni pregled i vjeπtaËenje radiprovjere postojanja okolnosti izstavka 5 (bolesti i druge neotklonjivesmetnje za sudjelovanje u postupku).

Osvrnuvπi se na konsenzualnupresudu, zastupnik je rekao da Êe ona,iako se ne mogu predvidjeti svi njenidometi, sasvim sigurno osiguratiefikasnost, ako i ne udovolji kona-Ënom cilju - utvrivanju materijalneistine.

Kad je rijeË o izradi i otpremanjupresude, Klub zastupnika SDP-asmatra da bi predloæenu odredbutrebalo modificirati - ostaviti predvi-eni rok izrade presude, a neπto blaæeobvezati sud i suca za dostavu presudeprocesnim subjektima. To je problemorganizacije suda, odnosno pred-sjednika suda.

Put preËacem moæe biti iznimno

opasan

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHKKDDUU--aa,,AAnnttoo ––aappiiÊÊ je izrazio zadovoljstvo πtosu prihvaÊene gotovo sve primjedbetoga kluba. Upozorio je zatim, nakonocjene o priliËno sloæenom stanju upravosuu, kako se ne bi smjelo - uteænji da se potakne uËinkovitost -

skrenuti u drugu krajnost. Naime,Ëesto se zbog uËmalosti pravosudnogsustava, jednog cementiranog stanjaæele preËicom ubrzati odreeniprocesi, rekao je, dometnuvπi kako seu hrvatskom druπtvu priæeljkuju i

neka rjeπenja koja nisu ustavnousuglaπena.

Ovom je klubu priliËno ”Ëudna”priËa kako se ovim zakonom æelipodiÊi uËinkovitost pravosua. Jer,istovremeno se, za viπe od pola godine,odgaa primjena odredbi koje bi iπlebaπ u tom pravcu.

Zastupnik –apiÊ je zatim ustvrdioda se ovaj zakon praktiËki donosizbog jednoga kaznenog postupka -sluËaja JelaviÊ-Pripuz). Iznimno jeopasno, naglasio je, ako postoji inajmanja natruha takve moguÊnosti,da se zbog toga reduciraju ljudskaprava. Retroaktivno koriπtenje za-kona u procesnom pravnom postupkumoæe biti iznimno opasno i ne smije sedopustiti - rekao je –apiÊ, domet-nuvπi kako Hrvatski sabor ne bi smiobiti ni instrument ni talac niËijihpropusta. Ako Dræavno odvjetniπtvonije pripremilo kvalitetno suenjekriminalnoj grupi ne trebajuzastupnici ”vaditi kestenje iz vatre”.

Klub zastupnika HSP-a upozorio je,nadalje, da institut moguÊe nagodbekod istraænog suca nije samonedoreËen veÊ je rijeË o kriæancu(”uglavljivanje anglosaksonskogprava u hrvatski pravni sustav”) kojiteπko da moæe funkcionirati, a i moæese izokrenuti u neπto drugo od onogπto se æeljelo. Oni nisu protivmoguÊnosti nagodbe, ali bi to ondatrebalo biti moguÊe i na niæimrazinama i u glavnoj raspravi, sve doprije izricanja konaËne presude. Uinstitutima pogodbe u anglosak-sonskom pravu nema (osim uengleskom - modificirano) istraænogsuca.

Klub podupire u cijelosti aman-dmane Odbora za Ustav, Poslovnik ipolitiËki sustav te Odbora zazakonodavstvo, jer ispravljaju sve,blago reËeno, ustavnopravne nedo-umice - rekao je zastupnik.

On je joπ u ime Kluba: izvijestiozastupnike da Êe podnijetiamandmane na Ëlanke 46. i 90; rekaoda je produæenje pritvora do Ëetirigodine iznimno upitno (Europskompoveljom predvieno je najduæe dvije

BROJ

334

61

Institut moguÊe nagodbe kodistraænog suca nije samonedoreËen veÊ je rijeË okriæancu (uglavljivanjeanglosaksonskog prava uhrvatski pravni sustav) kojiteπko da moæe funkcionirati, ai moæe se izokrenuti u neπtodrugo od onog πto se æeljelo.

Iako se kod udaljavanjanasilnika iz stana moæepostaviti pitanje naruπavanjaustavnoga prava na vlastitistan, ustavno pravo nasigurnost trebalo bi imatiprednost.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

godine bez pravomoÊne presude);izjavio da nisu uvijek ni sudovi kriviza sve (naprimjer, za to πto Dræavnoodvjetniπtvo nije kvalitetno pripre-milo neki proces) te da bi odgovornosttrebali snositi oni odgovorni za fijaskoprocesa; podupro dobra rjeπenja,posebno ona o obuzdavanju nasilja uobitelji.

Na snagu istovremeno svi Ëlanci

Klub zastupnika LS-a pozdravio jeu cjelini intenciju zakonskih izmjena,uz podrπku amandmanu Klubazastupnika HSLS-a i amandmanimanadleænih odbora. Njihov pred-stavnik, TTiibboorr SSaannttoo rekao je uvodnoda je reforma pravosua (Ëemu je

predloæeni zakon doprinos) jedan odtemeljnih druπtvenih prioriteta te dabez toga nije moguÊ uspjeh ugospodarskoj i svekolikoj obnovi. OninaroËito podræavaju Ëlanke usmjerenena ograniËavanje moguÊnosti zlopo-rabe u procesnom postupku teuvoenje mjera opreza (uklanjanjenasilnika) kad je rijeË o zlostavljanjuu obitelji. Iako se tu moæe postavitipitanje naruπavanje ustavnoga pravana vlastiti stan, ustavno pravo nasigurnost trebalo bi imati prednost,rekao je zastupnik.

Klubu zastupnika LS-a nametnulase dvojba kad je rijeË o retrogradnojprimjeni zakona (Ëlanak 192).Smatraju da ne bi bilo jako uputno daneaæurno postupanje praktiËki dobijepokriÊe u Zakonu.

Predstavnik Kluba ustvrdio je zatimda nema previπe razloga da Ëlanci kojibi ubrzali postupanje ne stupe nasnagu istovremeno kad i Zakon.

Uslijedila je pojedinaËna rasprava.Zastupnica MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ ((SSDDPP))podræala je rjeπenja usmjerena naspreËavanje zloporabe procesnihovlaπtenja (odugovlaËenjem postu-pka), uz upit - gdje je, bez toga, pravooptuæenog na brzo i pravednosuenje.

Zastupnica je rekla da se predlo-æenim poboljπava i poloæaj Dræavnogodvjetnika. Podræala je zatimodreivanje roka za pisanje presude,rekavπi kako struka nije, do prijeneπto manje od godinu dana,

funkcionirala - da sama izmeu sebesankcionira suce koji profesionalnone rade svoj posao - i to najvje-rojatnije zato πto bi zbog togdisciplinskog prekrπaja veÊ dosadbrojni suci bili podvrgnuti odreenimstegovnim mjerama. Dræavnogasudbenog vijeÊa.

GovoreÊi o konsenzualnom zavrπe-tku kaznenog postupka rekla je da bion trebao biti prihvatljiv i u Hrvatskojako je bræi i jeftiniji u nekimeuropskim zemljama.

Ona je joπ ocijenila da ima dovoljnovremena da se suci dobro educiraju zasve promjene, s obzirom na to dazakon stupa na snagu tek 1. sijeËnja.

Nakon πto je objasnila svojamandman, Milanka OpaËiÊ jepohvalila novine za koje su segodinama borile i mnoge nevladineudruge koje zbrinjavaju æene i djecuærtve nasilja - posebno onu oizdvajanju nasilnika iz stana imoguÊnost privremenog zausta-vljanja kaznenog progona poËiniteljakoji odluËi otiÊi iz obitelji, ali se iparalelno podvrÊi psihosocijalnojterapiji. Izuzetno dobrim rjeπenjemsmatra i ono o privremenoj obustavikaznenog postupka u sluËaju danarkoman dobrovoljno pristane nalijeËenje.

Disbalans zakona

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) najprije jedala apsolutnu podrπku odredbama ozaπtiti djece. Ustvrdila je zatim da seu raspravi o izmjenama i dopunamaZKP-a nameÊu dva temeljna pitanja -

koliko se izmjenama zadire u temeljnaljudska prava (a sasvim sigurno sezadire) i hoÊe li se izmjenama bitnopoboljπati stanje u pravosuu. Stru-Ënjaci kaæu, napomenula je, da sestanje naæalost bitnije neÊe poboljπati.

Zastupnica je zatim upozorila namoguÊnost stvaranje disbalansa uzakonu i pukotina s obzirom nanjegovo bitno prekrajanje (u prvomËitanju govorilo se o izmjenama Ëak120 Ëlanaka, dok ih je uvedeno viπe od30 novih).

Indikativna su, rekla je, stajaliπtaIstraænog odjela Æupanijskog suda uZagrebu, koji je ocijenio da je vaænijeomoguÊiti dobru pripremu zaprimjenu novele Zakona o kaznenompostupku - posljedica Ëega bi bilakvalitetnija primjena kazneno-proces-nog prava u sudskoj praksi - negozbog jednog sudskog procesaprisiljavati pravosue na tako nagle ipravno ekstenzivne procesne prom-jene. StruËna je javnost, napomenulaje, zatraæila i to da se izmijene samooni dijelovi ZKP-a kojima bi sesprijeËila zloupotreba procesnogprava (npr. ”epidemije” teπko bolesnihokrivljenika).

Jadranka Kosor poduprla jestajaliπta odbora o brisanju Ëlanka 2,jer bi svako oduzimanje prava biloopasno i protuustavno zadiranje upravo na obranu. PriliËno dvojbenomsmatra presudu na zahtjev stranakau fazi istrage i trebalo bi, rekla je,uistinu razmisliti o ovoj novoj ovlastiistraænog suca.

Zastupnica se, nadalje, zaloæila za toda se uzme u obzir upozorenje(stajaliπte) Kaznenog odjela Vrhovnogsuda o neustavnosti retroaktivnogproduæenja pritvora. Protuustavnimsmatra i postavljanje branitelja i posluæbenoj duænosti, kako je pred-vieno stavkom 2. Ëlanka 15, jeroptuæenik svakako ima pravo nabranitelja po vlastitom izboru,odnosno moæe se braniti sam.

Osim suglasnosti osobe na koju seodnosi primjena elektroniËkog ilivideonadzora, po ocjeni zastupnice,trebalo bi predvidjeti i suglasnostostalih ukuÊana s kojima æivi osobana koju se odnosi kuÊni pritvor.Treba, naime, poπtovati i njihovaustavna prava o slobodi kretanja, opraÊenju, snimanju i komuniciranjuna daljinu.

Iz ovog izlaganja joπ izdvajamo:upozorenje da se odredbom Ëlanka 53,kojom je predviena uplata pauπalnesvote na proraËunsku stavkuministarstva nadleænog za poslovepravosua, bitno zadire u ovlastparlamenta (koji bi trebao odluËivati otome.

Zastupnica je joπ predloæila da sepreispitaju sve odredbe o stupanjuzakona na snagu.

BROJ

334

62

Konsenzualni zavrπetakkaznenog postupka trebao bibiti prihvatljiv i u Hrvatskojako je bræi i jeftiniji u nekimeuropskim zemljama.

Reforma bi trebala bitiradikalnija i trebalo birazmisliti o ukidanju istrage, otome da se drugaËijeorganizira cijeli tok glavnerasprave.

Uzeti u obzir upozorenje(stajaliπte) Kaznenog odjelaVrhovnog suda o neustavnostiretroaktivnog produæenjapritvora.

IHS19. VI. 2002.

KAZNENI POSTUPAK

Novi instituti nisu se afirmirali

SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrriiggaannoovviiÊÊ ((SSDDPP))zapoËela je izlaganje upozorenjemkako se postupovne odredbe, noviinstituti u praksi sudbene vlasti nisuafirmirali ostvarenje nekih osnovnih

naËela kaznenog postupka, premakojima okrivljenik ima pravo da unajkraÊem roku bude izveden predsud te osloboen ili osuen.Zabrinjava πto je sve viπe nerijeπenihsvih, a i teæih predmeta, dok sukriminalci na slobodi, zbog Ëega sunezadovoljni zakonodavna i izvrπnavlast, a i javnost.

Upravo zato, naglasila je, snaænopodræava izmjene zakona i smatra ihmjerom u borbi protiv kriminala,posebno onog organiziranog.

Zastupnica je, nadalje, upozorilakako ni zakonodavna ni izvrπna vlastjoπ nisu pronaπli odgovore na noveoblike kriminala (meu ostalim,trgovina ljudima, osobito æenama idjecom, te organima i tkivima).Podræala je zatim osobito izmjene upostupku prema okrivljenicima sduπevnim smetnjama, uz napomenukako je kazneno zakonodavstvo u tojdomeni podnormirano i neusklaenos Ustavom i meunarodnim konven-cijama, posebno s Europskomkonvencijom o zaπtiti ljudskih prava itemeljnih sloboda.

Snjeæana Biga-FriganoviÊ joπ je:podræala Ëlanak 110. uz ocjenu oznaËajnim izmjenama u postupovnojzaπtiti svjedoka, starih i bolesnih tedjece, gdje se, naglasila je, nastojiizbjeÊi da dijete-ærtva ne postane iærtvom dræavnih institucija u procesusvjedoËenja. Podsjetivπi na ”cijeluzbrku nastalu u procesuiranjuzloËinaËke organizacije”, rekla jekako je nuæno donijeti poseban zakono zaπtiti svjedoka.

Iz izlaganja zastupnice joπizdvajamo pohvalu institutima u svezis nasiljem u obitelji i upozorenje kako,kad je rijeË o psihosocijalnoj terapijinasilnika, odgovor na to pitanje - jer

je rijeË o multidisciplinarnom procesu- trebaju dati i druga ministarstva tenadleæne institucije (joπ nemadostatne edukacije).

Ostaviti, eventualno, modifi-

cirati Ëlanak 2.

Rekavπi kako brojka od milijunnerijeπenih predmeta zvuËi zastra-πujuÊe, PPeettaarr ÆÆiittnniikk ((HHSSSS)) izjavio je dakrivnja za zaostatke nije iskljuËivo nasudovima. Zakon o kaznenom postu-pku omoguÊava spretnim, a inekorektnim, strankama i njihovimbraniteljima odugovlaËenje postupka.

Predloæeno zasigurno suæava terentakvom postupanju, rekao je, domet-nuvπi kako reforma 1997. oËito nijedokraja uspjela osigurati bræi iefikasniji postupak. Ni predloæenimse, smatra, neÊe uËiniti neπtoepohalno, ali je rijeË o dobrodoπlomkoraku naprijed. Odavπi priznanjepredlagatelju i struËnoj komisiji kojastoji iza predloæenog zakona, nahrabrosti, jer ima i dosta radikalnihizmjena, zastupnik je rekao da nijeloπe pribliæavati se ameriËkimuzorima ako se time dobiva naefikasnosti.

Rekavπi kako je zapravo teπkonormativno pratiti nova rjeπenja kojanosi æivot, zastupnik je izjavio kako jeprof. Krapac dobro rekao da kolaË joπdo kraja nije dopeËen. Materija jetakva da se na njoj mora raditipermanentno, naglasio je, dometnuvπida su tehniËke moguÊnosti veÊinesudova na razini prije desetak godina.

MoguÊnost konsenzualnog zavrπe-tka kaznenog postupka zastupniksmatra odliËnom, iako, kako nekiprigovaraju, u nekom sluËaju istraænisuci neÊe biti tome dorasli.

»lanak 2. Petar Æitnik smatrakardinalnim i Ëude ga prijedlozi oizbacivanju tog rjeπenja. Ostati mora,premda ga se, moæda, moæe -modificirati.

Nakon pohvala rjeπenjima u svezi snasiljem u obitelji, zastupnik sezadræao na Ëlanku 149. (bitna povredaako presuda nije napisana iotpremljena u roku). Zaπto, zanimaloga je, predlagatelj na tome inzistirakad je za takvu odredbu, prije no πtose doe do kakve-takve aæurnosti,prerano. Viπe puta se niti uz najboljuvolju ne moæe presuda napisati upredvienom roku i eto, dometnuo je,πanse okrivljeniku.

Iz izlaganja joπ izdvajamo:protivljenje upotrebi video nadzora

kod kuÊnog pritvora, pa makar na topristao osumnjiËenik (to zadire uprivatnu sferu i ostalih ukuÊana iapsolutno je neprihvatljivo); upit ne bili bilo bolje da okrivljenik obranu dajena poËetku postupka, kao nekad.

Isti dokazi prevrÊu se i triput

NNeennaadd SSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)) ustvrdio je da odramatiËnom stanju u pravosuusvjedoËi podatak o viπe od milijunnerijeπenih predmeta. Za razliku odnekih koji smatraju da su predloæenepromjene previπe radikalne, ovajzastupnik ocjenjuje da bi reformatrebala biti radikalnija te da bi trebalorazmisliti o ukidanju istrage, o tomeda se drugaËije organizira cijeli tokglavne rasprave. Jer, besmisleno je,smatra da policija najprije provodipredistraæne radnje, da to onda ideDræavnom odvjetniku pa poslijeistraænom sucu, zatim natragDræavnom odvjetniku. Isti dokazi vrtese i prevrÊu tri puta, napomenuo je.

On smatra da bi trebalo omoguÊitida dokaz prikupljen od policije budevaljan na sudu. Tako bi se, kaæe,ubrzali postupci suenja i ojaËalavladavina prava.

I ovaj zastupnik je pohvalio rjeπenjeo moguÊnosti dogovaranja okriv-ljenika i dræavnog odvjetnika veÊ ufazi istrage. Prigovori s tim u svezinisu opravdani jer treba imati na umuËinjenicu prakse, prema kojoj istraænisuci u manjim sudovima sudjeluju uradu sudskog vijeÊa - rade, dakle, kaoravnopravni suci i kvalificirani sudonositi konsenzualne presude.Istraæni sudac, podsjetio je zastupniki sad veÊ donosi veoma bitne odluke -odluËuje o pritvoru i, joπ bitnije, oobustavi kaznenog progona ako mu seËini da dokazi nisu dovoljno Ëvrsti zaoptuænicu. OdustajuÊi od kaznenogprogona on, zapravo, donosioslobaajuÊu presudu, rekao jezastupnik, zaloæivπi se za proπirenjeovog veÊ postojeÊeg instituta i napripremu glavne rasprave.

Zastupnik se zaloæio da se kao i kodnovËane kazne osigura minimalna(treÊina) ispod koje pogaanja nema.U suprotnom bi se moglo dogoditi dase za zaprijeËenu kaznu od desetgodina zatvora dræavni odvjetnikponudi, primjerice, πest mjeseci.

I on video nadzor u svim pro-storijama stana ne smatra najboljimrjeπenjem jer se time naruπavajuosnovna prava i slobode drugihukuÊana. Sasvim je dovoljno pred-vidjeti video nadzor na ulazu u kuÊu

BROJ

334

63

Reforma bi trebala bitiradikalnija - trebalo birazmisliti o ukidanju istrage, otome da se drugaËijeorganizira cijeli tok glavnerasprave, a i omoguÊiti dadokaz prikupljen od policijebude valjan na sudu.

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

ili stan, jer je to smisao kuÊnogpritvora.

Neprihvatljivim Nenad StaziÊsmatra postavljanje, u predloæenomsluËaju, odvjetnika po sluæbenojduænosti. Time bi se bitno ograniËilaprava okrivljenika, rekao je.

GGoorrddaannaa SSoobbooll ((SSDDPP)) govorila je onasilju u obitelji. Podsjetila je da se otom druπtvenom problemu javnoprogovorilo tek prije desetak godina,kad su se time poËele baviti nevladineorganizacije. Iskoristila je priliku izastupnike upoznala s crnim broj-kama nasilja u obitelji. Od 1. sijeËnja1995. do 31. prosinca 1999. podnesenje 34.601 zahtjev za intervencijompolicije zbog nasilja u obitelji.Prijavljeno je 18. 444 poËiniteljaprekrπaja te 2416 poËinitelja kazne-nih djela. U 6313 sluËajeva bile suobuhvaÊene i maloljetne osobe. Ostalnom porastu obiteljskog nasiljagovore i podaci da je 1995. zabiljeæeno5830 sluËajeva, a 1999. godine 8391sluËaj.

Prema podacima MUP-a, od 1.srpnja 1999. do 31. oæujka 2000.ukupno je prijavljeno 947 poËiniteljai dosad doneseno 171 izvrπno rjeπenje.Ærtve nasilja su u viπe od 95 postoæene i djeca.

Nakon ocjene o znatnim pomacimana podruËju zaπtite æena i djece,zastupnica je ukazala na potrebu, a inamjeru, donoπenja posebnog zakonas prekrπajnim odredbama kojima Êese regulirati nasilniËko ponaπanje uobitelji.

Ona je, nadalje: podræala predvi-enu mjeru (Ëlanak 27) zabranepribliæavanja odreenoj osobi teuspostavljanja ili odræavanja veze sodreenom osobom; zatim odredbu opsihosocijalnoj terapiji nasilnika iapelirala da se osigura dovoljnastruËna osposobljenost onih kojiobavljaju izvide u sluËaju obiteljskognasilja, jer su ti podaci kljuËni da bise pravodobnom prijavom omoguÊiokazneni progon. Pozvavπi se naNacionalnu politiku o promicanjuravnopravnosti spolova, zastupnica jerekla da je jedna od obveza MUP-a dakontinuirano provodi dopunskuobuku policijskih i sluæbenika usklopu ravnateljstva policije u svezi skriminalitetom poËinjenim premaæenama. Pohvalivπi ministricu i Mini-starstvo pravosua πto su uvaæenizahtjevi na koje je ukazivala praksa,Gordana Sobol je dometnula daoËekuje i zakon o spreËavanju nasiljau obitelji.

Kriminalci ne odgovaraju za

kriminal

Takoer uz pohvalu napora Mini-starstvu, MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ ((SSDDPP)) uvodnoje rekao kako je i po ocjeni ”obiËnih”graana stanje u pravosuu u samomvrhu problema. Zbog neefikasnosti ineuËinkovitosti kriminalci ne odgo-varaju za kriminalna djela, rekao je,spomenuvπi primjer Splita gdje je dozastare doπlo u viπe od 1000 sluËajeva.Krivici su i po zakonu na slobodi, a toje najgore stanje, rekao je, naglasivπikako je zakonski prijedlog prije svegau funkciji pravde i dometnuvπi da uteπkoj socijalnoj situaciji u kojoj jeveliki dio graana nije uvijek najteæepodnositi neimaπtinu, najteæe jepodnositi nepravdu.

Zastupnik je podræao Ëlanak 190a.uz upozorenje da je to u skladu sasvjetskim iskustvima te da se timepoveÊava efikasnost, uËinkovitostsudova.

Osvrnuvπi se na upozorenja izrasprave kako se zakon donosi zbognekog konkretnog sluËaja, zastupnikJurjeviÊ je izjavio da se on donosi zbogkonkretnog sluËaja neefikasnogfunkcioniranja pravosua ineefikasnog provoenja kaznenogpostupka te da je kao takavdobrodoπao.

BBrraannkkaa BBaalleettiiÊÊ ((SSDDPP)) podræala je sveizmjene i dopune Zakona, ali jeodustala od diskusije zato πto su oobiteljskom nasilju, temi o kojoj jeæeljela govoriti iscrpno izlagale njeneprethodnice.

U ime predlagatelja

Uslijedilo je izjaπnjavanje predstav-nice predlagatelja, ministrice pravo-sua, IInnggrriidd AAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarriinnoovviiÊÊ. Onaje najprije rekla da Êe Vlada pomnorazmotriti te uvaæiti sve prijedlogekoji vode prema osnovnom ciljuzakonskog prijedloga - efikasnosti.

Primjedbe odbora za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav te zazakonodavstvo na Ëlanak 2. pomno Êerazmotriti, napose to da li prava kojastranka ili njezini zastupnici podu-zimaju oduzeti trajno ili privremeno.

Povodom primjedbi na Ëlanke 15. i16, ministrica je pojasnila da sepredloæenim ne prijeËi okrivljeniku daima i branitelja po vlastitom izboru,ali da se time ostavlja moguÊnostspreËavanja zloupotrebe formalne

obrane - kad branitelj uËestalo nedolazi bez opravdanja na glavnuraspravu ili, npr. izabere teπkobolesnog odvjetnika. Ne bi bilo ukoliziji da ima jednog i drugog,pojasnila je ministrica te joπ domet-nula kako troπak obrane postavljanjabranitelja tereti proraËunska sred-stva. Ona je joπ upozorila da je, bezpredloæenih izmjena, moguÊe da sezbog izigravanja formalne obranedogodi da okrivljenik na kraju tuæiRepubliku Hrvatsku Sudu za ljudskaprava u Strasbourgu, zbog predugogtrajanja postupka.

KomentirajuÊi primjedbe na Ëlanak149, ministrica je objasnila dapredloæeno sankcioniranje omoguÊujei predsjedniku suda kontrolu nadtijekom postupka - sudac moæe odnjega zatraæiti dodatni rok.

Primjedbe u svezi s kuÊnimpritvorom su opravdane su - rekla je,sloæivπi se da bi videonadzor trebaloograniËiti na otvore prostora u kojemje osoba u kuÊnom pritvoru (vrata iprozori te dimnjaci, prolazi i sl.).

Povodom primjedbi na Ëlanak 74,IInnggrriidd AAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarriinnoovviiÊÊ rekla je dato nije nov institut, veÊ da je rijeË oodluËivanju po naËelu svrsishodnosti,koje postoji od 1998 i ovom senovelom samo joπ restriktivnijeodreuje.

GovoreÊi zatim o konsenzualnomodluËivanju, ministrica je izvijestilazastupnike da se taj institut javio uNjemaËkoj joπ sedamdesetih godinaproπlog stoljeÊa, da ga je nametnulasudska praksa. Tamoπnji Vrhovni iUstavni sud veoma su brzo zauzelistajaliπte da takvo pravo ima istraænisudac. IdentiËno stajaliπte, dometnulaje, ima i Italija, koja je ovaj institutpreuzela neπto kasnije. Povodomprimjedbe kako bi se time povreivaloi naËelo materijalne istine, na kojempoËiva Zakon o kaznenom postupku,ministrica je zastupnicima skrenulapaænju na to da je i u samoj glavnojraspravi, kad se okrivljenik izjaπnjavao optuænici i priznaje njene navode, sobzirom na vaæeÊi Ëlanak 320. stavak6. veÊ prikupljeno dosta dokaza,odnosno, na temelju dokaza koji supribavljeni u istrazi sud, moæe se reÊi,odustaje od daljnjeg naËela traæenjamaterijalne istine i utvruje samo oneËinjenice i samo one okolnosti koje suodluËujuÊe za izbor vrste i visinekaznene sankcije.

Ovime je zakljuËena rasprava ipreπlo se, naredni dan, na glasovanje.

BROJ

334

64

IHS19. VI. 2002.

KAZNENI POSTUPAK

Glasovanje

Najprije je ministrica rekla da suamandmani Vlade nastali na poticajpojedinaËnih amandmana, te onihodbora za Ustav, Poslovnik te zazakonodavstvo i da su time sadræajnojoπ bolje rijeπeni. Glasovalo se najprijeo amandmanima Vlade. Nakon πto jeprihvaÊeno nomotehniËko ureenjestavka 3. Ëlanka 10. (zbog toga jeamandmane povukao predstavnikodbora) uslijedila je pauza na zahtjevdr. LLjjeerrkkee MMiinnttaass--HHooddaakk, kako bi semogli proËitati amandmani pristiglina klupe. Ministrica je prethodnoutvrdila da je amandmanom naËlanak 177. otklonjena svaka sumnjao moguÊoj povredi ljudskih prava kadje rijeË o kuÊnom pritvoru, ali jeJJaaddrraannkkaa KKoossoorr zatraæila pojaπnjenje,jer nije, rekla je, jasno na πto seodnosi ”drugi prostor” u kojem moæeboraviti osoba u kuÊnom pritvoru.MMiinniissttrriiccaa je pojasnila da se moæestanovati i u garaæi ili bilo kakvojdrugoj nastambi. UkljuËivπi se uraspravu, predsjedavajuÊi, mr. AArrlloo--vviiÊÊ skrenuo je paænju na to da je rijeËo video-nadzoru samo na otvorimastana, a ne unutar prostora, πto jeministrica potvrdila, a zastupnicaKKoossoorr s tim u svezi zatraæila da sedodatno pojasni kako je rijeË o svimotvorima stana ili drugog prostora.Da tako veÊ stoji, uzvratila jeministrica AAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarriinnoovviiÊÊ, na πtoje mr. AArrlloovviiÊÊ predloæio da se pojasnikako je rijeË o vanjskim otvorimastana ili drugog prostora, πto jepredstavnica predlagatelja prihvatila,a zastupnici glasovanjem potvrdili.Zbog toga su amandmane povukliJadranka Kosor i dr. Ljerka Mintas-Hodak, u ime Kluba zastupnika HDZ-a. Gotovo jednoglasno prihvaÊen jeamandman Vlade na Ëlanak 90(moguÊa konsenzualna kazna samo upogledu kazne zatvora, ali ne inovËane, i to najviπe u visini treÊinegranice propisane zakonom), Ëime jesadræajno uvaæen amandman zastu-pnika Nenada StaziÊa, koji je povukaosvoj amandman. Jednako je proπao iamandman Vlade RH na Ëlanak 109,

Ëime je sadræajno uvaæen amandmanzastupnice Milanke OpaËiÊ.

Glasovanjem je odbijen amandmanKluba zastupnika HSLS-a na Ëlanak2, nakon πto je ministrica AAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarriinnoovviiÊÊ rekla da predlagatelj nemoæe prihvatiti da æalba ne odgaaizvrπenje, jer svaka odgoda, bilo na 24ili 48 sati odnosno na mjesec dana,stvara ogromne materijalne troπkove.Nije pomoglo ni dodatno obrazloæenjeMMllaaddeennaa GGooddeekkaa.

Predstavnici Odbora za zakono-davstvo i Odbora za Ustav, Poslovniki politiËki sustav povukli suamandman na Ëlanak 15, stavak 2, jerje to rijeπeno Vladinim amandmanom.Amandman na isti Ëlanak povukla jei Jadranka Kosor. PovuËen je iamandman odbora za zakonodavstvote za Ustav, Poslovnik i politiËkisustav.

Glasovanjem je odbijen amandmanzastupnice Kosor na Ëlanak 20.PPrreeddssttaavvnniiccaa VVllaaddee je odbijanjezahtjeva za smanjenje kazne objasnilasve uËestalijim napadima na sud odagresivnih stranaka. Jadranka Kosorpovukla je i amandman na Ëlanak 38.te onaj na Ëlanak 53 (postao jebespredmetan s obzirom na prihva-Êeni amandman odbora za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav na tajËlanak).

PrihvaÊen je amandman KaticeSedmak na stavak 2. Ëlanka 70, dokje amandman Kluba zastupnikaHSLS-a na Ëlanak 90. povuËen, zbogtoga πto je rjeπenje poboljπanoVladinim amandmanom, ali posebnozbog odgode primjene do nove godine.

Sastavnim dijelom prijedlogapostao je amandman Vlade na Ëlanak90, a Nenad StaziÊ je zbog toga povu-kao svoj amandman na taj Ëlanak.

Glasovanjem je (za 40, a protiv 43zastupnika te 6 suzdræanih) odbijenamandman Darka ©antiÊa na tajËlanak. Ministrica AAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarrii--nnoovviiÊÊ pojasnila je da je Vladinimrjeπenjima bolje zaπtiÊeno stanjeokrivljenika, ali je zastupnik inzi-stirao na glasovanju. Nije pomoglo ninjeno dodatno uvjeravanje kako nijepovrijeen Ustav jer se samo

njegovom suglasnoπÊu moæe doÊi dodogovora. Osim toga, pristupi li senagodbi, a okrivljenik je bio u zabludiglede svih okolnosti koje iskljuËujuodgovornost ili umanjuju njegovukrivnju dozvoljena je æalba gledeËinjenica koje utvruju neπto suprot-no.

MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ povukla je aman-dmane na Ëlanak 109. (rijeπenoVladinim amandmanom).

Glasovanjem je odbijen amandmanFuria Radina i Petra TurËinoviÊa,nakon πto je ministrica pravosuaobjasnila da je ubrojivost optuæenikana glavnoj raspravi moguÊe utvrditisamo psihijatrijskim vjeπtaËenjemkoje, poËesto upravo po prijedlogupsihijatra, sadræi i psihijatrijskipregled.

PrihvaÊen je amandman Odbora zaUstav, poslovnik i politiËki sustav iOdbora za zakonodavstvo na Ëlanak149, zbog Ëega je amandman na istiËlanak povukao Klub zastupnikaHDZ-a.

Nije se glasovalo o amandmanimaVlade na Ëlanke 177. i 180. jer supostali sastavnim dijelom prijedloga.

Nije proπao (glasovalo se)amandman Kluba zastupnika HDZ-ana Ëlanak 190a, kao ni amandmanJadranke Kosor na Ëlanak 192. iKluba zastupnika HDZ-a na taj Ëlanak(postao je bespredmetan). Obrazlo-æenje predstavnika predlagatelja usvezi s ovim Ëlankom bilo je da jepritvor postupovna mjera, da nijekazna nego mjera osiguranja prisu-tnosti okrivljenika u postupku te dase ne radi o odredbama materijalneprirod, za koje vrijedi pravilo blaæeprimjene zakona. Jadranka Kosorzatraæila je glasovanje, uz protivljenjeretroaktivnoj primjeni novog zakona(to je protivno i ustavnim odredbama),podsjetivπi i na stav Vrhovnog suda.

ZZaakkoonn oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaaZZaakkoonnaa oo kkaazznneennoomm ppoossttuuppkkuu ddoonnee--sseenn jjee vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((6699 ””zzaa”” ii 2200””pprroottiivv””)).. SSttrruuËËnnaa sslluuææbbaa HHrrvvaattsskkooggssaabboorraa oovvllaaππtteennaa jjee ddaa tteekksstt rreeddaakk--cciijjsskkii uurreeddii pprriijjee oobbjjaavvee uu ””NNaarrooddnniimmnnoovviinnaammaa””..

MM..PP;; JJ..RR..

BROJ

334

65

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaapprriihhvvaattiillii GGooddiiππnnjjee iizzvvjjeeππÊÊee oo pprroovveeddbbiiPPllaannaa rraazzmmiinniirraannjjaa ii uuttrrooππeenniimmssrreeddssttvviimmaa zzaa 22000011.. ggooddiinnuu..

ZZaakklljjuuËËaakk kkoojjeegg jjee pprreeddllooææiillaazzaassttuuppnniiccaa JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)),, ddaassee oobbvveeææee VVllaaddaa RRHH ddaa uu rrookkuu oodd 2200ddaannaa pprreeddllooææii HHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruuPPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo hhuummaanniittaarrnnoommrraazzmmiinniirraannjjuu zzaassttuuppnniiccii nniissuupprriihhvvaattiillii..

VVllaaddaa RRHH,, ssuukkllaaddnnoo ZZaakkoonnuu oorraazzmmiinniirraannjjuu,, ddoossttaavviillaa jjee nnaavveeddeennooiizzvvjjeeππÊÊee.. PPllaannoomm zzaa 22000011.. ggooddiinnuupprreeddvviieennoo jjee ooppÊÊiimm iizzvviiaannjjeemm,,ssuussttaavvnnoomm ii pprreecciizznniijjoomm iizzrraaddoommææuuppaanniijjsskkiihh ppllaannoovvaa rraazzmmiinniirraannjjaa,, tteepprriimmjjeennoomm vviiππeekkrriitteerriijjaallnnee aannaalliizzeessmmaannjjiittii ssuummnnjjiivvuu mmiinniirraannuu ppoovvrrππiinnuussaa 44..000000 kkmm22 nnaa 11770000 kkmm22..

NNaavveeddeenniimm aakkttiivvnnoossttiimmaa,, ttee oozznnaa--ËËaavvaannjjeemm ii ooggrraaiivvaannjjeemm,, mmiinnsskkiissuummnnjjiivvaa ppoovvrrππiinnaa uu RRHH jjee ssmmaannjjeennaazzaa 22330000 kkmm22 ii oonnaa ssaaddaa iizznnoossii 11770000kkmm22.. PPrroossuuuujjee ssee ddaa jjee ookkoo 1100%%ssttvvaarrnnoo mmiinniirraanniihh ppoovvrrππiinnaa,, aa oossttaallaappoovvrrππiinnaa jjee mmiinnsskkii ssuummnnjjiivvaa,, ooddnnoossnnoossuummnnjjaa ssee ddaa jjee ppoovvrrππiinnaa zzaaggaaeennaappoojjeeddiinnaaËËnniimm MMEESS--oomm iillii NNUUSS--oomm..

O PRIJEDLOGU

Planom razminiranja za 2001.godinu planirano je pirotehniËkipregledati i razminirati, odnosnoreducirati minski sumnjivu povrπinui zajednici vratiti na upotrebupovrπinu od 41,75 km2.

U 2001. godini izviana je ukupnapovrπina od 82.078.884 m2.

Ukupno je u 2001. godinu izraeno267 projekata tehniËkog izvianja irazminiranja za povrπinu od24.598.915 m2, πto predstavljapotpuno ostvarenje Plana.

Zajednici je kroz 589 izvida iprojekata razminiranja predana naupotrebu povrπina od 42.324.637 m2,

πto je poveÊanje za 1,4% u odnosu naPlan, odnosno u usporedbi s 2000.godinom ostvareno je poveÊanje od28,32% i to: opÊim izvianjem kroz329 izvida reducirana je minskosumnjiva povrπina od 26.311.976 m2,tehniËkim izvianjem kroz 59projekata pirotehniËki je pregledana ireducirana minsko sumnjiva povrπinaod 2.372.647 m2, operacijamarazminiranja je kroz 188 projektrazminirana povrπina od 13.640.014m2.

Na operacijama razminiranja u2001. godini bile su angaæirane 23tvrtke za razminiranje, snage SPMUP-a na jednom projektu i snage HV. Uukupnoj razminiranoj povrπininajveÊi udio je imala tvrtka AKD”Mungos”.

Najviπe je razminirano u Vuko-varsko-srijemskoj æupaniji 2.669.882m2 ili 20,9%, u Zadarskoj 1.993.176m2 ili 15,6%, OsjeËko-baranjskojæupaniji 1.764.437 m2 ili 13,8% iSisaËko-moslavaËkoj æupaniji1.049.624 m2 ili 8,2%.

Prema vrsti razminirane povrπine u2001. godini najviπe je razminiranocestovne infrastrukture (37,27%),zatim poljoprivrednog zemljiπta(31,56%) kuÊa i okuÊnica (6,19%),elektroinfrastruktura (6,01%).

Temeljem zapisnika o zavrπnomnadzoru izdane su sve potvrde o

razminiranosti povrπina krajnjemkorisniku.

U razdoblju od 1. sijeËnja do 31.prosinca 2001. godine izdano je 156potvrda o razminiranosti. Kori-snicima su predana 12.801.343 m2

razminiranog prostora.Sve pirotehniËki pregledane i

razminirane povrπine su uvedene ubazu podataka.

Planom razminiranja u 2001.godini planirano je oznaËiti i ograditi353 km miniranih i minski sumnjivihpovrπina.

U 2001. godini izvrπeno je ozna-Ëavanje i ograivanje na povrπini od110,59 km. Ova aktivnost planiranaje da se intenzivira za iduÊe planskorazdoblje u 2002. godini.

U razdoblju od 1. sijeËnja do 31.prosinca 2001. godine zabiljeæena su22 minska incidenta u kojima sustradale 33 osobe. Smrtno je stradaloosam osoba, teæe je ozlijeeno 15osoba, a lakπe 10. Stradalo je 5 æena,te 28 muπkaraca, od kojih 8pirotehniËara.

U odnosu na proπlu godinu, u 2001.godini dogodilo se viπe minskihincidenata s veÊim brojem ærtava,meutim, Ëinjenica je da se jedan diotih minskih incidenata (5 minskihincidenata sa 13 stradalih osoba) nemoæe okarakterizirati kao klasiËniminski incident u zaostalim minskimpoljima ili prilikom nailaska napojedinaËne mine zaostale iz rata.

Ovi minski incidenti ne bizavreivali posebnu paænju da se neradi o veÊem broju takvih sluËajevaaktiviranja minsko eksplozivnihsredstava koji se dogodio u dva i polmjeseca na poljoprivrednim povrπi-nama viπestruko obraivanim poslijeDomovinskog rata, koje su bile izvanzone borbenih djelovanja.

U 2001. godini u RH testirano je 10strojeva za razminiranje i strojeva zauklanjanje vegetacije. Strojevi zarazminiranje u RH u 2001. godini

BROJ

334

66

GODI©NJE IZVJE©∆E O PROVEDBI PLANA RAZMINIRANJA I UTRO©ENIM SREDSTVIMA ZA

2001. GODINU

Uspjeπna provedba Nacionalnog

programa

Prema vrsti razminiranepovrπine u 2001. godininajviπe je razminiranocestovne infrastrukture(37,27%), zatimpoljoprivrednog zemljiπta(31,56%) kuÊa i okuÊnica(6,19%), elektroinfrastruktura(6,01%).

IHS19. VI. 2002.

RAZMINIRANJE U 2001.

obradili su oko 9 km2 povrπine, πtonije zadovoljavajuÊe, jer sumoguÊnosti 22 stroja znatno veÊe.

ZahvaljujuÊi donaciji INE iRafinerije nafte u Sisku HCR je u2001. godini preselio u noveprostorije. Preseljenjem u noveprostore omoguÊen je i normalan radi bolje funkcioniranje svih dijelovasistema. U 2002. godini bit Êe zavrπenizapoËeti poslovi: ureenje arhivaHCR-a, umreæavanje Odjela HCR-a iostvarenje modemske mreæe spodruænicama, te dovrπenje kreiranjabaza unutar HCR-a.

Planom i potrebom jaËanjakapaciteta za izvid i nadzor u HCR suprimljeni djelatnici SPMUP-a (28djelatnika) koji su radi preustrojaMUP-a postali tehnoloπki viπak, aposjeduju ovlasti za pirotehniËare.PirotehniËari su prerasporeeni uPodruænice HCR-a, a jedan je dio ostaou Odjelu izvida. Odmah po dolaskuangaæirani su na projektu autocesteBregana-Dubrovnik.

Organizacijom i intenzivnijomedukacijom o opasnosti od minapoveÊava se sigurnost stanovniπtvakoje æivi u blizini miniranih podruËja.

U 2001. godini odræana su 3652predavanja na kojima je sudjelovala87.731 osoba.

Hrvatski centar za razminiranjeutemeljio je svoj rad na sredstvimaosiguranim dræavnim proraËunom,zajmovima Svjetske banke, dona-ncijama i financiranjem javnih podu-zeÊa.

Sveukupno je u 2001. godini zarazminiranje u RH utroπeno230.394.318,76 kn, πto je u usporedbisa 2000. godinom poveÊanje za23,52%.

RADNA TIJELA

Godiπnje izvjeπÊe o provedbi Planarazminiranja i utroπenim sredstvimaza 2001. godinu razmotrio je Odbor zaunutarnju politiku i nacionalnusigurnost kao matiËno radno tijelo.Stajaliπta Odbora opπirno je uraspravi iznijela njegova predsjednica–ura AdleπiÊ pa, da se neponavljamo, Ëitatelje upuÊujemo nataj dio prikaza.

OOddbboorr zzaa ffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnniipprroorraaËËuunn raspravljao je o pred-metnom IzvjeπÊu u svojstvuzainteresiranog radnog tijela.

Nakon uvodnog izlaganjapredstavnika Vlade RH, Odbor za

financije i dræavni proraËun odluËioje, bez rasprave, predloæiti Hrvatskomsaboru prihvaÊanje Godiπnjeg izvjeπÊao provedbi Plana razminiranja iutroπenim sredstvima za 2001.godinu.

RASPRAVA

Predstavnik predlagatelja, gospo-din DDaammiirr GGoorrππeettaa, ravnatelj Hrvat-skog centra za razminiranje, dodatnoje obrazloæio izvjeπÊe. Rekao je da jepolazna osnova za izradu planarazminiranja za 2001. godinu bioNacionalni program koji je Sabordonio u 2001. godini, potom prosudbastanja miniranosti i vaænih prioritetau razminiranju u RH, planovi obnovei razvoja, zahtjevi æupanija, zahtjevijavnih poduzeÊa i financijska sredstvakoja su bila na raspolaganju.

”Mi smo u 2001. godini planompredvidjeli realizirati deset temeljnihciljeva. Prvi je smanjiti minskosumnjivu povrπinu, poËetkom 2001.godine ona je iznosila 4 tisuÊe km2,do konca 2001. uspjeli smo je smanjitina 1700 km2. I zato smo si dali zazadaÊu oznaËiti povrπinu u duæini od353 km, a oznaËili smo je u duæini od106,5 km. Planom smo si zacrtalitakoer da Êemo izvrπiti nadzor nadsvim razminiranim povrπinama i tosmo uËinili. Potom dali smo si zazadaÊu doraditi bazu podataka, uspjelismo doÊi do 2000 novih minskihzapisa koje smo unijeli u naπudatoteku”.

Naglasio je da je jedan od ciljeva bioi poticanje povjerenja donatora.Naime, proπle godine je organiziranaDonatorska konferencija, gdje jeprikupljeno 9,5 milijuna dolara zaaktivnosti razminiranja u RH. ZadaÊaje bila i standardizirati opremljenosttvrtki, u Ëemu se uspjelo, pa tako jedo poËetka 2001. godine bilo 14strojeva za razminiranje u RH, akoncem 2001. godine 29.

Rekao je da je tijekom 2001. godinedominiralo 5 prioriteta. Na prvommjestu tu je razminiranje objekatainfrastrukture, na drugom mjestupoljoprivrednih povrπina, na treÊemmjestu sigurnosni, humanitarniaspekti, na Ëetvrtom revitalizacijagospodarstva, i na petom razmi-niranje prostora uz dræavnu granicu.

Gorπeta je rekao da je prosjeËnacijena razminiranja bila 13,51 kunu,najniæa je bila 7,14 kuna, a najviπa41,68 kuna. Radilo se u svih 14

æupanija koje imaju probleme sminama, a najviπe se radilo u LiËko-senjskoj, Zadarskoj, Vukovarsko-srijemskoj, OsjeËko-baranjskoj, Sisa-Ëko-moslavaËkoj i KarlovaËkojæupaniji.

”Naæalost, rad su pratile odreeneslabosti, a one su posebno bileizraæene kroz minske ærtve, 13minskih ærtava, odnosno 6 incidenataupuÊuje na Ëin terorizma”.

ZakljuËio je da su Planomrazminiranja ostvareni postavljeniciljevi, a tu posebice istiËe smanjenjesumnjive povrπine sa 4 tisuÊekilometara na 1700 km. Naglasio jeda dinamika realizacije Planarazminiranja i nacionalnog programaukazuje da Êe se ostvariti Nacionalniprogram i postiÊi krajnji cilj, a to jeHrvatska bez mina do 2010. godine.

U ime OOddbboorraa zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuuii nnaacciioonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt govorila jezastupnica ––uurraa AAddlleeππiiÊÊ ((HHSSLLSS)),,predsjednica Odbora.

»lanovi Odbora izrazili su zado-voljstvo podnesenim izvjeπÊem, a sposebnom su pozornoπÊu raspravilitemeljne zadaÊe Plana razminiranjaza proπlu godinu, kao i prijedlogedaljnjih aktivnosti Hrvatskog centraza razminiranje u narednim godi-nama.

Pozitivnom je ocijenjena suradnjaHrvatskog centra za razminiranje sodgovarajuÊim meunarodnim stru-Ënim i humanitarnim organizacijama,uz napomenu da takvu suradnju trebai dalje razvijati ukljuËivanjem idrugih zainteresiranih i odgovornihstruktura RH.

»lanovi Odbora dræe da je potrebnouloæiti viπe napora u iznalaæenjesredstava za razminiranje, kako se nebi dovelo u pitanje provoenje planapotpunog razminiranja RH do 2010.godine.

Odbor je naglasio vaænost ozna-Ëavanja minskih podruËja odgova-rajuÊim upozorenjima i oznakamakoje je potrebno odræavati i stalnoobnavljati. S tim u svezi izraæeno jerazumijevanje za probleme koji sezbog neovlaπtenog otuivanja tihoznaka uËestalo javljaju, te naglasiopotrebu strogog zakonskog sankci-oniranja prekrπitelja koji otuivanjemtih oznaka dovode u opasnost ljudskeæivote.

»lanovi Odbora podræali su promi-dæbene programe Hrvatskog centra zarazminiranje, a naroËito one koji suobjavljivani putem elektronskihmedija, te je sugerirano da se tispotovi sadræajno dopune porukama

BROJ

334

67

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

za oËuvanje oznaka miniranihpodruËja.

Takoer je predloæeno da se uposlovima razminiranja u πto veÊojmjeri koriste strojevi za razminiranje,jer su se do sada pokazali vrlodjelotvornim. Isto tako, postavljeno jei pitanje nezbrinutog minsko-eksplo-zivnog materijala kojeg je nuæno πtoæurnije zbrinuti, pa je u tom smislupredstavnik podnositelja izvjeπÊatakvu obvezu i preuzeo.

Odbor je zakljuËio da Êe pratitiostvarivanje Plana razminiranjatijekom ove godine na naËin da raz-matra povremena izvjeπÊa Hrvatskogacentra za razminiranje o pojedinimpitanjima i problemima u ostva-rivanju Programa protuminskogdjelovanja. Nakon rasprave Odbor jejednoglasno podræao prihvaÊanjeGodiπnjeg izvjeπÊa o provedbi Planarazminiranja i utroπenim sredstvimaza proπlu godinu.

VeÊi doprinos HV-a

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aagovorio je zastupnik ÆÆeelljjkkoo KKrraapplljjaann((HHDDZZ)).. Osvrnuo se na donatorskukonferenciju, na kojoj su pred-stavljene donacije pojedinih dræava uiznosu od pribliæno 9 i pol milijunaameriËkih dolara, a oËekuje se da Êepribliæno joπ toliko sredstva bitiprikupljeno od raznih donatora inakon konferencije.

Rekao je da je svaka pomoÊ u bilokojem segmentu protuminskog djelo-vanja i u bilo kojem obliku kaonovËana pomoÊ, strojevi za detekcijumina i sl. dobrodoπla i ubrzat Êe iolakπati rjeπavanje minskog problemau RH. Stoga predlaæe da se intenzivnonastavi suradnja s veleposlanicimazemalja donatora za razminiravanje usvrhu prikupljanja sredstava zarazminiravanje, πto je imalo utjecaja ina realizaciju Plana od proπle godine.

Ocijenio je dobrim πto u finan-ciranju sudjeluje meunarodnazajednica i πto je svake godine sve viπesredstava za razminiravanje. ”Sva-kako, za istaknuti je smanjenjesumnjivih povrπina sa 4 tisuÊe natisuÊu 700 km2, kao i rezultat izradeæupanijskih planova”.

Rekao je da je prema vrsti razmi-nirane povrπine u 2001. godininajviπe je razminirano cestovne infra-strukture 37%, a dobro je πto se pratepotrebe poljoprivrednog zemljiπtakoje Ëine 32%. ”Pozitivno je πto serazminirava najviπe na podruËjimakoja su najviπe zagaena, a to je

Zadarska, Vukovarsko-srijemska,OsjeËko-baranjska, SisaËko-mosla-vaËka, KarlovaËka te LiËko-senjskaæupanija”.

Ocijenio je korektnom i cijenurazminiravanja, koja je u skladu sasvjetskim cijenama, πto Êe postiÊi danaπe tvrtke budu konkurentne i nasvjetskom træiπtu. Smatra da bi veÊidoprinos u razminiranju trebala datiHrvatska vojska i policija, jer imajustruËne ljude i opremu.

”Nejasno je zaπto veÊ vojska nijerazminirala sve vojne objekte, kaonpr. vojarnu Volinja, koja se nalazi uÆupaniji SisaËko-moslavaËkoj, nadræavnoj cesti od Kostajnice premaDvoru, a gdje je i dræavna granica. Natom podruËju imali smo i viπeilegalnih prelaza dræavne granice.Osobno znam da mine nestaju odande,tako da æurno treba neπto poduzeti, paovom prigodom apeliram naMinistarstvo unutarnjih poslova dauoËi problem”, rekao je Krapljan.

Na kraju je zakljuËio u ime Klubazastupnika HDZ-a da se morajuosigurati potrebna sredstva izdræavnog proraËuna i da se s joπ jaËimintenzitetom treba rjeπavati problemrazminiranja u Hrvatskoj. Klubzastupnika HDZ-a podræat Êe godiπnjeIzvjeπÊe o provedbi plana razmi-niravanja i utroπenim sredstvima za2001. godinu.

Prioritet autocesta Bregana-

Dubrovnik

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aagovorio je zastupnik ÆÆeelliimmiirr JJaannjjiiÊÊ((HHSSLLSS))..

Rekao je da je izvjestitelj uuvodnom dijelu posebno istaknuo dasu nedostatna sredstva koËnica uostvarenju programa protuminskogdjelovanja, Ëime se dovodi u pitanjeostvarenje cilja, a on je premaNacionalnom programu protu-minskog djelovanja donesenom proπlegodine u Hrvatskom saboru, oËistitiHrvatsku od mina do 2010. godine.

”Dakle, veÊ u godini nakon dono-πenja Nacionalnog programa protu-minskog djelovanja mi moramozakljuËiti da su ovi ciljevi vrlo visokopostavljeni i da Êe po svoj prilici zanas biti nedostiæni”. Naime, godiπnjebi trebalo osigurati oko milijardukuna, a u proπloj godini osigurano jetek 230 milijuna.

Osvrnuo se na prvi dio izvjeπÊa gdjesu taksativno nabrojane zadaÊe izPlana razminiranja za 2001. godinu,

te je utvrdio da sve zadaÊe nisurealizirane.

Rekao je da je plan razminiranja poæupanijama razliËito realiziran. Pre-maπen je u LiËko-senjskoj æupaniji za68%, OsjeËko-baranjskoj za 34% iZadarskoj æupaniji za 5,4%. ”Uostalim æupanijama doπlo je dopodbaËaja plana, pa tako uDubrovaËko-neretvanskoj æupanijiplan je ostvaren sa 71,8%, uKarlovaËkoj æupaniji plan je ostvarensa 68,3%, u ©ibenskoj 94%, a uVirovitiËko-podravskoj æupaniji45,4%”.

Dodao je da podaci o realizacijiplana za Brodsko-posavsku, Poæeπko-slavonsku, SisaËko-moslavaËku, Split-sko-dalmatinsku te Vukovarsko-srijemsku æupaniju nisu izneseni upostocima, ali se iz brojeva dadezakljuËiti da plan nije ostvaren.

”U Bjelovarsko-bilogorskoj æupanijiobavljen je samo opÊi izvid, a razmi-nirano nije niπta, u izvjeπÊu se ne kaæeni zaπto. Isti je sluËaj i saZagrebaËkom æupanijom u kojojtakoer nije uËinjeno niπta, a imajakih razloga da se odreene stvari utoj æupaniji naprave”.

Osvrnuo se na izjavu izvjestitelja daje do podbaËaja u realizaciji planadoπlo zbog promjene prioriteta, πto jeutvrdila Vlada RH, pa je tako doπlo doeliminiranja nekih planova po æupa-nijama. Ti prioriteti iznad svih drugihprioriteta bili su projekt autocesteBregana-Dubrovnik, projekt JANAF-ai dræavna granica prema RepubliciMaarskoj.

Smatra da je obrazloæenje zaπto sunaknadno uvrπteni ovi prioritetniprojekti, koji su pak znaËajno sma-njili realizaciju po æupanijama, vrlokratko.

Drugi razlog podbaËaja u realizacijiplana po æupanijama su nepovoljnivremenski uvjeti tijekom zimskihmjeseci. Ocjenjuje malo Ëudnovatimda se to odnosi i na æupanije kao πtosu recimo DubrovaËko-neretvanska iSplitsko-dalmatinska.

Izvrπen je nadzor razminiranihpovrπina i rezultati su, kaæe se uizvjeπÊu, zadovoljavajuÊi. Ograenesu i oznaËene minski sumnjive po-vrπine, a stanovniπtvo na minskizagaenim povrπinama je na prim-jeren naËin educirano o opasnostimaod mina.

”Posebnu pozornost zaokuplja nave-deni podatak da je u pet minskihincidenata sa 13 stradalih osobaizvjestitelj naveo da se to ne moæeokarakterizirati kao klasiËan minski

BROJ

334

68

IHS19. VI. 2002.

RAZMINIRANJE U 2001.

incident u zaostalim minskim poljimaili prilikom nailaska na pojedinaËnemine zaostale iz rata. U tim slu-Ëajevima, kaæe izvjestitelj, radilo se ilio neovlaπtenom i neodgovornomrukovanju minsko-eksplozivnim sred-stvima ili o teroristiËkoj upotrebiminsko-eksplozivnih sredstava”.Naime, to se dogodilo na poljo-privrednim povrπinama VojniÊa iPakraca, a izvjestitelj je rekao danadleæni istraæni organi joπ nisuotkrili niπta.

U treÊem dijelu izvjeπÊa izneseni supodaci o financijskom poslovanjuHCR-a. Zastupnik JanjiÊ je rekao da uovom dijelu izvjeπÊa posebnu pozor-nost zaokuplja podatak da jerebalansom iznos poslovanja HCR-apoveÊan za 4 milijuna i 829 tisuÊa i688 kuna. NajveÊi dio se odnosio napoveÊanje mase za isplatu plaÊa i nato se odnosilo 3 milijuna i 289 tisuÊai 489 kuna i na izdatke za sluæbenaputovanja milijun i 50 tisuÊa kuna.Smatra da i jedan i drugi iznos nisudovoljno obrazloæeni.

”Prvi iznos koji se odnosi napoveÊanje mase za isplatu plaÊeodnosi se na 28 djelatnika, pripadnikaspecijalnih postrojbi MUP-a koji suprimljeni na poslove pirotehniËara.Ako su, dakle, njih 28 radili uprosjeku u proπloj godini 6 mjeseci,πto nije moglo biti jer sunerasporeeni policajci rasporeivaniipak kasnije, onda je njihovamjeseËna bruto plaÊa iznosila viπe od20 tisuÊa kuna, a informacije oplaÊama pirotehniËara u ”Mun-gosima” znatno su drugaËije”.

Osvrnuo se i na podatak koji govorida su rebalansom izdaci za sluæbenaputovanja poveÊani za milijun i 50tisuÊa kuna. ”Ispada da je dnevnoutroπeno 4 tisuÊe kuna na sluæbenaputovanja. Ne znam koliko osoba uHCR-u ima pravo na naknadu zasluæbena putovanja i koliko ih tokoristi, ali iznosi su oËito ogromni”,rekao je zastupnik.

HCR je proπle godine potroπio 230milijuna kuna. ”To su ogromnasredstva kojima treba platiti vaæneposlove uklanjanja posljedica rata isve prostore graanima uËinitisigurnim. Usporedbe radi tolikonovca nema Vukovarsko-srijemskaæupanija u svim svojim proraËunima,dakle i æupanija i Ëetiri grada i 26opÊina, a tu je viπe od 200 tisuÊastanovnika. Stoga mi u HSLS-u æelimovjerovati da se tim sredstvimaraspolaæe u maniri dobroga gospo-dara, a spomenuti podaci, naæalost,

dovode nas u vrlo ozbiljnu dvojbu”, bioje kritiËan JanjiÊ.

Osvrnuo se i na Ëetvrti dio izvjeπÊagdje se navode zadaÊe za ovu godinu.U ime Kluba zastupnika HSLS-a rekaoje da bi trebalo poraditi i naiznalaæenju i drugih sredstava osimonih koja su predviena dræavnimproraËunom. Sugestija je Kluba da seto korigira u ovom Planu za 2002.godinu.

Miπljenja je da je proπle godinetrebalo uËiniti joπ neke poslove, a kojeje ravnatelj HCR-a najavio, kaosudjelovanje u novelaciji Zakona orazminiranju, jer postojeÊe odredbe nezadovoljavaju, a kako je u proπlo-godiπnjem izvjeπÊu i navedeno, Ëesto iograniËavaju u kvalitetnijem obav-ljanju posla. Pitao je zaπto to nijeuËinjeno.

Rekao je da su zastupnici odbilipredloæeni Zakon o razminiranju, kojije prije par mjeseci predloæila kolegicaKosor, iπËekujuÊi da Êe se pojaviti joπbolji Vladin prijedlog. ”Meutim, evovidimo da do toga nije doπlo”.

Problem minskih zapisa

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aa govorio je zastupnik AAnnttooKKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU)).. Rekao je da je ovoizvjeπÊe u svakom sluËaju jedan vrlovaæan dokument, jer se odnosi nadjelatnost od koje izravno ovisisigurnost povratnika, dinamikaobnove i povratka æivota na podruËjakoja obuhvaÊaju nekadaπnju crturazdvajanja. ”Dræim da je ovajdokument na saborske klupe moraodoÊi puno ranije, jer da bismo gausvojili mi u Klubu zastupnika HSP-HKDU-a ipak od podnositelja traæimoodgovore na neka pitanja kojih nemau ovom izvjeπÊu”.

Tako je u ime Kluba zatraæio odpodnositelja izvjeπÊa da pojasni kojaje stvarna minski sumnjiva povrπinakoju joπ treba razminirati, neovisnoradi li se o minskom izvianju,redukciji ili razminiranju. ”Naime, odtakva podatka ovisi i proraËunskoizdvajanje za HCR u 2002. godini inaπ nastup na donatorskim konfe-rencijama, te u konaËnici i planoviobnove”.

Takoer, u dijelu izvjeπÊa koji govo-ri o pripremi plana, rekao je da nemapodataka o tome u kojoj se mjeri zapotrebe izrade projekata razminiranjakoristi dokumentacija minsko-eksplozivnih zapisa, zarobljena odneprijatelja, dobivena od UNPROFOR-a ili pribavljena na bilo koji drugi

naËin. Naime, dræi kako je obvezaMinistarstva vanjskih poslova da usklopu pregovora i razgovora spredstavnicima beogradskih vlastizatraæi takvu dokumentaciju, jer onanegdje mora postojati. Smatra da bitime posao lociranja minski sum-njivih povrπina bio ako ne znaËajnoubrzan, ali neprijeporno olakπan.

Osvrnuo se i na dio izvjeπÊa kojigovori o cijenama razminiranja poËetvornom metru sumnjive povrπine,pri Ëemu je odnos najniæe i najviπecijene 1:5,84. ”LogiËno je kako cijenurazminiranja odreuje strukturaminiranog terena, odnos ruËnog istrojnog razminiranja, odnosnopostotak koriπtenja pasa tijekomrazminiranja i kontrole oËiπÊenepovrπine. Kod nas su poslovi razmi-niranja definirani pravilima træiπneutakmice, gdje ponude tvrtki zarazminiranje ruπe cijenu poËetvornom metru”.

Zastupnik je postavio pitanje je lipoπteno i ljudski pirotehniËare injihovu sigurnost stavljati na kockukako bi se zadovoljili zahtjevi træiπneutakmice. Stoga njegov Klub odizvjestitelja traæi da podastre isvjetske cijene razminiranja poËetvornom metru.

Na kraju je rekao da Klubzastupnika HSP-HKDU-a traæi odpodnositelja izvjeπÊa da tijekomdiskusije podastre traæene podatke, aod Vlade i predsjednika Sabora traæidonoπenje pravednoga Zakona ohumanitarnom razminiranju, koji ÊepirotehniËarima konaËno definiratiprofesionalni i socijalni status koji onineprijeporno zasluæuju.

Ugroæeni i πumski radnici

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aagovorio je zastupnik MMaarriijjaann MMaarrππiiÊÊ((HHSSSS)).. Rekao je da je osnovnapretpostavka Nacionalnog programada se RH oslobodi negativnih po-sljedica mina do 2010. godine,odnosno da se na podruËjimazagaenim minama omoguÊi uspo-stavljanje normalnog æivota u tomroku.

”Upravo u svjetlu Nacionalnog pro-grama moramo sagledavati i ovoizvjeπÊe, tj. da li se prati dinamikapredviena Nacionalnim programomi da li Êe se uspjeti ostvariti glavniciljevi iz njega”.

Naglasio je da se iz izvjeπÊa vidi daje Plan ostvaren Ëak u neπto veÊemopsegu nego je planiran, a joπ vaænijaËinjenica je da je ljudima na upotrebu

BROJ

334

69

IHS19. VI. 2002.

HRVATSKI SABOR

vraÊena gotovo 30% veÊa povrπinanego u 2000. godini.

U Klubu zastupnika HSS-apozdravljaju pojaËani angaæman naprojektu autoceste, jer je to strateπkiprojekt ove dræave, ali isto takoukazuju da se zbog strateπkog cilja nesmiju zanemariti ostala miniranapodruËja koja su bitna za æivot ljudi.Ovdje prvenstveno misle na poljo-privredna zemljiπta.

”Vidimo da je i ovu godinu postotakrazminiranog poljoprivrednog zemlji-πta znatan, ali je potrebno da iduÊihgodina bude i viπi, jer na taj naËinÊemo omoguÊiti povratak ljudi zemljii kompletan gospodarski razvoj tihkrajeva”.

Zastupnik je rekao da u Hrvatskomcentru za razminiranje o tome voderaËuna, naime, najveÊi postotakizraenih projekata u proπloj godinije upravo za poljoprivredna zemljiπta,37,34%.

Posebno mjesto u Nacionalnomprogramu imaju sumnjive miniranepovrπine πuma i πumskih prometnica.S obzirom na Ëinjenicu da πume nisuu prvom prioritetu za razminiranje,zaposlenici u πumarstvu predstavljajuskupinu koja Êe kroz duæe vremenskorazdoblje biti izloæena opasnostima odmina. ”Stoga je svakako potrebno ovuskupinu graana odgovarajuÊe edu-cirati o moguÊim opasnostima”.

Kada su u pitanju financije, velikdio razminiranja se i dalje plaÊa izdræavnog proraËuna, iako se vidi dasvake godine raste postotak drugihizvora. ”Mislimo da treba prihvatiti,pohvaliti i dati potporu svakoj akcijikao πto je bila Donatorska konfe-rencija, ali i pomoÊi u pronalaæenjudonatora za ovu djelatnost”.

Klub zastupnika HSS-a podræavaGodiπnje izvjeπÊe o provedbi planarazminiranja i utroπenim sredstvimaza 2001. godinu.

Pod sumnjom joπ 3% povrπine

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aagovorio je zastupnik IIvvaann NNiinniiÊÊ ((SSDDPP))..Rekao je da njegov Klub podræatiGodiπnje izvjeπÊe i iskazao jezadovoljstvo πto je ove godineutroπeno 23,5% viπe sredstava zaposlove razminiranja, πto je rezul-tiralo smanjenjem sumnjive miniranepovrπine sa 4 tisuÊe km2 na 1700,odnosno smanjena je za 2.300 km2.

Dakle, joπ uvijek je pod sumnjivimminskim sredstvima 1.700 km2,odnosno 3% povrπine RH.

”Zajednici je kroz 589 izvida iprojekata razminiranja predano naupotrebu povrπina od 42 milijuna m2,πto je poveÊanje plana za 1,4%”.

©to se tiËe neovlaπtenog otuivanjaoznaka i tabli, a πto je Ëesta pojava, paje gotovo 50% minskih polja ilisumnjivih polja neobiljeæeno te Ëestodolazi do incidenata, Klub zastupnikaSDP-a je za oπtro sankcioniranje takvaponaπanja, dakle, neovlaπtena otu-ivanja oznaka i tabli.

Na kraju je rekao da je Klubzastupnika SDP-a primio ovo izvjeπÊesa zadovoljstvom i da Êe ga podræati.

U pojedinaËnoj raspravi prvi jegovorio zastupnik BBrraanniimmiirr TTuuππeekk((SSDDPP)).. Rekao je da brojka od 8stradalih pirotehniËara u 2001.godini upozorava ne samo hrvatskujavnost, nego prije svega one koji suodgovorni da uËine ono πto trebajuuËiniti vezano uz pirotehniËare, a rijeËje o donoπenju zakona koji Êe ureditiovu problematiku.

Pokazatelji o minskim incidentimai minskim ærtvama govore da jenajveÊi broj stradalih u Vukovarsko-srijemskoj i SisaËko-moslavaËkojæupaniji, gdje je 8 smrtno stradalih.

Iz tog razloga zastupnik je upozoriopredlagatelja, dakle, Vladu RH da uIzvjeπÊu (toËnije na str. 16) nijenavedena Vukovarsko-srijemska æu-panija u kojoj je najviπe smrtnostradalih u RH.

Drugo, od ukupno smrtno, teæe ilakπe stradalih, iz te dvije æupanije,Vukovarsko-srijemske i SisaËko-moslavaËke, je 40% stradalih.

Rekao je da ovi podaci upozoravajuda je potrebna joπ snaænija edukacijai prevencija, prije svega djece, mladihi ciljanih skupina, recimo i poljo-privrednika u Slavoniji, koji suizloæeni veÊoj moguÊnosti stradavanjau minskim poljima.

”Situacija upozorava da moramopojaËati tu aktivnost”.

Smatra da je potrebno ozbiljnijeanalizirati pokazatelje koji govore dase najveÊi broj minskih stradavanjadogaa u mjesecu listopadu. Upitao jeda li je to samo poradi poljoprivrednihradova, ili zbog zamora pirotehniËara,jer je veÊ kraj godine, ili su krivevremenske prilike?

Istaknuo je da je pozitivno prijesvega to da je predvien plan za 2001.godinu premaπen i poveÊan, i tu trebaodati priznanje svima koji suukljuËeni u te procese.

”Ukoliko je pak rijeË o Slavoniji,Baranji, treba istaknuti pozitivneprocese koji idu u prilog jaËanju

poljoprivredne proizvodnje, a to seogleda u poveÊanju poljoprivrednihpovrπina”.

Rekao je da kao stanovnikVukovarsko-srijemske æupanije sazadovoljstvom ocjenjuje dobro pro-voenje i realizaciju programarazminiranja, jer je najviπe razmi-niranog zemljiπta upravo u 2001.godini bilo u Vukovarsko-srijemskojæupaniji.

”To je izuzetno znaËajno pitanjekoje predstavlja jednu od osnova joπbræeg povratka prognanika uVukovarsko-srijemsku æupaniju”.

Istaknuo je, a πto nije zapisano uizvjeπÊu, i vlastiti financijski doprinosVukovarsko-srijemske æupanije, jerbez obzira na sve poteπkoÊe koje onaima, upravo je Vukovarsko-srijemskaæupanija jedina æupanija koja je dalasvoj vlastiti financijski doprinos ovomprogramu.

VeÊi broj ærtava

Tada je govorila zastupnica JJaaddrraann--kkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)).. Pohvalila je Hrvatskicentar za razminiranje, rekavπi da suuËinili dobar posao.

”U izvjeπÊu me osobno zabrinjavajupodaci o veÊem broju ærtava, i to jenaravno zabrinjavajuÊi podatak,posebice ako se uzme u obzir dioizvjeπÊa koji govori da su ljudistradali radeÊi svoje svakodnevneposlove”.

Upozorila je i na dio izvjeπÊa kojikonstatira da su sredstva ipaknedostatna i da su koËnica ostvarenjukonaËnog cilja, a to je oËistiti RH odmina do 2010. godine.

”To je temeljno pitanje oko kojeg bitrebali danas raspravljati i donijeti utom smislu neke zakljuËke, jerpodsjeÊam da je u rebalansu za proπlugodinu planiranih 270 milijuna kunaiz dræavnog proraËuna smanjeno na207 milijuna kuna, dakle, to smouËinili upravo mi, rebalansom uHrvatskom saboru”, rekla je zastu-pnica.

ZakljuËila je da sredstva koja supredviena za ovu godinu sasvimsigurno ne mogu biti dovoljna, ako seuzme projekcija po kojoj bi RH trebalado 2010. godine biti oËiπÊena od mina.Istaknula je da su donacije dobro-doπle, ali da se na njih ne moæeosloniti.

Rekla je da je donoπenje Zakona ohumanitarnom razminiranju nuæ-nost, te upitala zaπto se s njime joπËeka?

BROJ

334

70

IHS19. VI. 2002.

RAZMINIRANJE U 2001.

”Zato Êu ja predloæiti da zakljuËkomnakon ove rasprave obveæemo Vladuda Zakon o humanitarnom razmi-niranju poπalje u saborsku proce-duru, onako kako je obeÊano predovim Domom i u nadleænim matiËnimradnim tijelima, jer nema viπenikakvog razloga da se nakon 6mjeseci od obeÊanja taj zakon nepojavi makar u prvom Ëitanju”,zakljuËila je Jadranka Kosor.

Ona osobno zauzet Êe se da se i koddonoπenja proraËuna za 2003. godinupoveÊaju sredstva na stavci za HCR.

Potom su uslijedile zavrπne rijeËi uime klubova zastupnika od po petminuta.

ObeÊano donoπenje Zakona

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aagovorio je zastupnik ÆÆeelliimmiirr JJaannjjiiÊÊ((HHSSLLSS))..

Govorio je o zadaÊama koje nisurealizirane iz plana iz 2001. godine, itu je na prvom mjestu istaknuo da jebilo obeÊano donoπenje zakona, a da jeveÊ proπlo godinu dana od rasprave, ada on nije doπao u saborsku pro-ceduru.

Upitao je πto je s upisom zanimanjapirotehniËar u nacionalnu klasi-fikaciju zanimanja, a πto je najavljenou proπlogodiπnjem izvjeπÊu.

Osvrnuo se i na proπlogodiπnjiπtrajk pirotehniËara, koji nijespomenut u ovom izvjeπÊu, ”a mi uHSLS-u smatramo da je svakoko otome trebalo progovoriti”.

Nadalje, pitao je πto je sangaæiranjem snaga HV-a na poslo-vima razminiranja prvenstvenovojnih objekata, a πto je najavljeno uproπlogodiπnjem izvjeπÊu.

”RespektirarajuÊi sve ono dobro πtoje napravljeno, Plan koji je premaπen,zbog odreenih ipak nedoreËenosti inejasnoÊa u izvjeπÊu, pa rekao bih istanovitih manjkavosti, nadam segospodine ravnatelju, da Êete uzavrπnoj rijeËi na ta postavljenapitanja koja su se Ëula u raspravi datiodgovore i razjasniti ih, kako bismo imi kao Klub mogli zauzeti konaËanstav o tome kako Êemo glasovati opodnesenom izvjeπÊu za 2001.godinu”.

Tada je predstavnik predlagatelja,gospodin DDaammiirr GGoorrππeettaa,, ravnateljHrvatskog centra za razminiranje daozavrπnu rijeË. Zahvalio je napohvalama, na kritikama i na dobrimprijedlozima koje Êe sasvim sigurnougraditi u Plan i za ovu godinu, a i zaslijedeÊu.

Tada je dao odgovore na nekapitanja postavljena u raspravi. Prvo jedefinirao termin ”sumnjiva povrπina”i rekao da sumnjiva povrπinapredstavlja povrπinu koja se nekoristi, poradi toga πto se smatra dapostoji potencijalna opasnost od mina.Rekao je da postoje razliËitemetodologije za izradu te sumnjivepovrπine, odnosno za prosudbusumnjive povrπine. Prvu su napravilipredstavnici UN-a 1995. godine, i onaje iznosila 13 tisuÊa km2.

”Oni imaju jednu metodologiju gdjeuz crtu razdvajanja mnoæe 2 km lijevoi desno i to smatraju sumnjivompovrπinom. Kasnije smo vidjeli, sobzirom na tip naπeg ratovanja, uodnosu na taktiku koriπtenja mina,da tu metodologiju ne moæemoprimijeniti na naπ prostor, tako dasmo tu sumnjivu povrπinu tijekom1998. godine procijenili na 6 i poltisuÊa km2. A kasnije smo poËeliizraivati æupanijske planove, ozna-Ëavati svaki prostor na kartama i takosmo sada konaËno doπli do 1700 km2.Iskustvo koje smo stekli uËi nas da jeuglavnom omjer izmeu sumnjivepovrπine i stvarno minirane povrπine1 naprama 10. I zato zakljuËujemo daimamo otprilike 170 km stvarnominiranih prostora, ali isto takoodreenim tehniËkim, pouzdanim ikorektnim metodama moramo itretirati sumnjivu povrπinu, nemoæemo je samo proglasiti Ëistom,nego moramo je tretirati”, bio jedetaljan Gorπeta.

Rekao je da je veliki problem πtoimamo otprilike Ëetvrtinu minskihzapisa u odnosu na broj mina kojepostoje na tom prostoru. Naime,poËetak rata karakterizira masovnopostavljanje mina, kada se nisu radiliminski zapisnici niti se vodilaevidencija postavljanja mina.

Naglasio je da je teæiπte rada, a πtose vidi u izvjeπÊu, bilo na pripremiautoceste, kako bi se osiguraosiguran rad i mogli otpoËeti radovi.”Naæalost, zbog toga je trpjela iBjelovarsko-bilogorska i ZagrebaËkaæupanija, iako smo i na timprostorima radili opÊi i tehniËki izvid,posebno opÊi izvid gdje su odreeniprostori koji su bili predloæenikasnijom opservacijom utvreni kaooni gdje nema potrebe zarazminiranjem, gdje nema mina idani su zajednici na sigurnokoriπtenje”.

Rekao je da je realno za oËekivati daÊe posao u DubrovaËko-neretvanskojæupaniji biti zavrπen koncem ove

godine. U odnosu na utroπenasredstva rekao je da sada nemapodatke da moæe obrazloæiti svakustavku, ali Êe ih dostaviti Saboru.

”Ali mogu vam garantirati da smoradili u maniri dobrog gospodara, i daje svaka lipa i kuna dobro planirana”.©to se tiËe Zakona o razminiranju,nositelj izrade zakona je Ministarstvounutarnjih poslova, i zakon jepripravan i vrlo brzo moæe krenuti usaborsku proceduru, rekao je Gorπeta.

Cijene razminiranja u okviru

svjetskih

Osvrnuo se i na upite kako se radeprojekti, bi li bilo lakπe raditi projektda se ima minske zapisnike? Gorπetaje rekao da je to toËno, i da se zatomoraju voditi razgovori s lokalnomsamoupravom, s policijskim i vojnimzapovjednicima koji su bili na timprostorima, s ljudima koji su miniralii sa svima onima koji imaju nekakvuspoznaju.

”Naæalost, znamo da joπ uvijekvojska Jugoslavije ima tih minskihzapisa koji nam nisu dostupni, ali istotako su pokrenute aktivnosti dadoemo do tih zapisnika i uJugoslaviji se sada formirao Centar zarazminiranje, te vjerujem da Êe nampomoÊi i dati minske zapisnike kojebude imao na raspolaganju”, ocijenioje Gorπeta.

©to se tiËe cijena razminiranja,kazao je da su naπe cijene razmi-niranja u okviru svjetskih cijena, od12 do 15 kuna, πto je nekakavprosjek.

Osvrnuo se i na stradavanje ljudi uVojniÊu i Pakracu, rekavπi kako imasaznanja da policija i tuæilaπtvo joπuvijek istraæuju πto se toËno dogodilo.”Mi smo za potrebe istrage s naπimpirotehniËkim izvidnicima pretraæilijoπ neke prostore gdje je bilo tihminskih incidenata i naπi deËki sunaπli joπ jednu protupjeπaËku minu.Radi se o prostoru koji nikada nije biominiran. Radi se o prostoru gdje susvake godine saene odreenepoljoprivredne kulture i sve kazuje dase radi o prostoru gdje je mina poslijepostavljena. ZnaËi da nije iz vremenabojnih djelovanja”, objasnio jeGorπeta.

Potvrdio je da je apsolutno toËno daje strojno razminiranje bræe, dapojeftinjuje i samu cijenu razmi-niranja, jer se u jedinici vremenamoæe pretraæiti veÊa povrπina, a ipuno je sigurnije.

BROJ

334

71

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:dr. Æeljko Sabol

OSNIVA» I IZDAVA»: Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

REDAKCIJA: Sanja Fleischer, Mirjana Kozar, Marija KrakiÊ (zamjenica glavnog i

odgovornog urednika), –ura KrmpotiÊ, Marta Micek, Mirena Pehnec, Jasna RodiÊ,

Mario Selnik, Jasenka ©arlija i Vjekoslav Æugaj

GRAFI»KI UREDNIK: Branislav Tanasijin

RA»UNALNA OBRADA: Ivo Raa

TAJNICA REDAKCIJE: Boæica ©oliÊ

ADRESA REDAKCIJE: 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6, tel: 01/4569-722

fax: 01/6303-018

Web: www.sabor.hr

E-mail: sabor@sabor.hr

PO©TARINA: plaÊena u poπti 10000 Zagreb

PRETPLATA NA ÆIRO-RA»UN BR: 2390001-1100016162

Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

TISAK: Tiskara Hrvatskog sabora

Rekao je da je toËna primjedba danestruËnjaci u razminiranju samonanose πtetu. Bilo je puno sluËajeva uVukovarsko-srijemskoj, u Zadarskoj iu SisaËko-moslavaËkoj æupaniji da suljudi koji su mislili da znaju raditi tajposao stradali, da su poginuli.

“Naæalost, imamo tendenciju ujavnosti, u tisku, da se od njih pravijunake i da ih se na neki naËin potiËe.Meutim, iskustva koja imamo govoreda ti ljudi najËeπÊe stradavaju zato πtonemaju opremu, zato πto nemajusredstva, zato πto nisu obuËeni daprimjenjuju metode koje su najsi-gurnije da se taj posao napravi. A istotako predstavljaju i velik problemonda za naπe pirotehniËare jer senaruπi odreen slijed minskog polja”.

Najviπe stradavaju

poljoprivrednici

©to se tiËe edukacije, biraju seciljane skupine. U zadnje dvije godineuoËeno je da su ciljana skupinapoljoprivrednici koji naæalost nemogu doËekati da njihova povrπinadoe u prioritet za razminiranje. “Bilisu u vojsci, u policiji i misle da imajuodreena znanja i sami kreÊu urazminiranje i dovode se u opasnost,tako da i tu pokuπavamo ljudima

objasniti i zamoliti ih da se strpe i dasaËekaju da dou struËnjaci”.

Rekao je da su raene dvije studijeraπËlambe stradavanja. “Imamo dvagodiπnja doba kada najviπe ljudistradavaju, u proljeÊe, u 4. i 5.mjesecu i u jesen, u 10. i 11. mjesecu.Najviπe stradavaju poljoprivrednicikada idu krËiti svoje poljoprivrednepovrπine, ili kada se idu snabdijevatiu πumu s ogrjevom”.

©to se tiËe priznavanja kvalifikacijapirotehniËarima, rekao je da edu-kaciju vrπi Policijska akademija, kojaima Program. Taj program se dajeMinistarstvu prosvjete i πporta navalorizaciju i temeljem toga se onmoæe upisati u klasifikaciju zani-manja. “Koliko imam zadnjuinformaciju od prije 4,5 dana kadasam razgovarao s kolegama to je datoMinistarstvu prosvjete i πporta naocjenu, a evo, uzimam obvezu na sebeda Êu vas obavijestiti”.

Gorπeta se ispriËao zbog manjka-vosti u izvjeπÊu, a koja se tiËe πtrajka,naime, njega nema u izvjeπÊu. Rekaoje da je trebalo opisati da su jednovrijeme pirotehniËari prekinuli rad,izrazivπi tako svoje nezadovoljstvoplaÊama.

No, istaknuo se da se nada kako Êese to ispraviti kroz Zakon, a veÊ je

potpisan i kolektivni ugovor koji jedijelom ispravio nepravde.

Takoer, rekao je da je u MORH-uformirana postrojba s otprilike 150ljudi u okviru inæenjerijske brigadekoji se bave razminiranjem vojnihobjekata.

“Znam za problem Dubokog Jarka,on je iznesen i na Gradskoj skupπtiniGrada Zagreba. Traæili smo od vojskedokumentaciju jer znamo da je tamovojska dosta radila, traæili smo danam se dostavi πto je do sada uËinila iπto ostaje za napraviti”.

Gorπeta se obvezao da Êe upismenom obliku dostaviti svefinancijske pokazatelje.

OOvviimmee jjee zzaakklljjuuËËeennaa rraasspprraavvaa,, ttee sseepprriissttuuppiilloo ggllaassoovvaannjjuu.. ZZaassttuuppnniiccii ssuuvveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,, ssaa 8899 ggllaassaa ““zzaa”” ii 22ssuuzzddrrææaannaa pprriihhvvaattiillii GGooddiiππnnjjee iizzvvjjeeππÊÊeeoo pprroovveeddbbii PPllaannaa rraazzmmiinniirraannjjaa iiuuttrrooππeenniimm ssrreeddssttvviimmaa zzaa 22000011..ggooddiinnuu..

PPoottoomm ssuu zzaassttuuppnniiccii ggllaassoovvaallii ii oozzaakklljjuuËËkkuu kkoojjeegg jjee pprreeddllooææiillaa zzaassttuu--ppnniiccaa JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)),, ddaa sseeoobbvveeææee VVllaadduu RRHH ddaa uu rrookkuu oodd 2200ddaannaa pprreeddllooææii HHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruuPPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo hhuummaanniittaarrnnoommrraazzmmiinniirraannjjuu.. OOvvaajj zzaakklljjuuËËaakk zzaassttuu--ppnniiccii nniissuu pprriihhvvaattiillii,, bbiilloo jjee 2255 ggllaassoovvaa““zzaa””,, aa 6666 ssuuzzddrrææaanniihh..

SS..FF..

RAZMINIRANJE U 2001.

72