SVEUČILIŠTE U RIJECIEKONOMSKI FAKLUTET

NADIA TRESOGLAVIĆ

PRIHODI I PRIMICI OPĆINE VIŠKOVO

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECIEKONOMSKI FAKLUTET

PRIHODI I PRIMICI OPĆINE VIŠKOVO

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, rujan 2013.

Predmet: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija

Mentor: prof. dr. sc. Davor Vašiček

Studentica: Nadia TresoglavićFinancije i bankarstvo0081110917

2

SADRŽAJ

1. UVOD ……………………………………………………………………………….…. ..1

2. SUSTAV PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE ..… 4

2.1. Značaj proračuna – pojam i obilježja …………………………………………….….4

2.2. Pojam proračuna ………………………………………………………..……….…..4

2.2.1. Ciljevi i funkcije sustava proračuna …………………………………….……6

2.2.2. Sastavni dijelovi proračuna ……………………………………………….….8

2.3. Proračunski proces …………………………………………………………………10

2.3.1. Planiranje, izrada i donošenje proračuna ……………………………………12

2.3.2. Izvršavanje proračuna ……………………………………………………….13

2.3.3. Nadzor i kontrola proračuna …………………………………………….…..14

2.4. Sustav proračuna ……………………………………………………………….…..16

2.4.1. Proračunski prihodi …………………………………………………….……17

2.4.2. Proračunski rashodi …………………………………………………….……19

2.4.3. Riznica …………………………………………………………………….…21

3. FINANCIRANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE

SAMOUPRAVE) ………………………………………………………………………..25

3.1. Institucionalni okvir financiranja lokalne i područne (regionalne) samouprave …....25

3.2. Samoupravni djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave …………..…28

3.3. Izvori financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ……….…31

3.3.1. Vlastiti prihodi ………………………………………………………….……32

3.3.2. Zajednički prihodi ………………………………………………………........33

3.3.3. Lokalni neporezni prihodi ……………………………………………….…...34

3.3.4. Kapitalni prihodi ……………………………………………………….….....35

3.3.5. Potpore ………………………………………………………….....................36

3.3.6. Zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ................37

4. Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave) ...........39

4.1.1. Makroekonomske projekcije RH za razdoblje 2013-2015. ...........................39

4.1.2. Kretanje proračunskih agregata u razdoblju 2013-2015. .................................42

3

5. Prihodi Općine Viškovo ………………………………………………………….........44

5.1. O Općini Viškovo …………………………………………………………............44

5.2. Prihodi i primici Općine Viškovo …………………………………………………46

5.2.1. Pregled vlastitih prihoda i primitaka Općine Viškovo ……………………..46

5.2.2. Pregled tuđih prihoda i primitaka Općine Viškovo ………………………...57

5.2.3. Projekcija kretanja prihoda proračuna Općine Viškovo ……………………59

6. ZAKLJUČAK ………………………………………………………………………….62

LITERATURA

POPIS SLIKA

POPIS TABLICA

POPIS GRAFIKONA

4

1. UVOD

Proračun je uvijek zanimljiva i aktualna tema, a zbog nagomilanih problema u hrvatskom

javnom sektoru i pod utjecajem svjetske recesije, očekuje se da će i u budućnosti biti u

središtu interesa javnosti.

Republika Hrvatska je podijeljena na jedinice lokalne samouprave (gradove i općine) i

jedinice regionalne, tj. područne samouprave (županije) te broji 422 općine, 122 grada i 20

županija (plus glavni grad, Zagreb, koji ima dvojni status grada i Županije). Svaka od

navedenih jedinica ima svoj proračun kojim financira javne rashode i služi kao sustav

kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava.

Na samom početku obrade ove tematike odrediti će se: 1) problem, predmet i objekt

istraživanja, 2) radne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) primijenjene znanstvene

metode te 5) struktura rada.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem ovog diplomskog rada jest proširenje spoznaja o ostvarivanju prihoda proračuna s

naglaskom na prihode proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Iz navedenog problema proizlazi predmet istraživanja: istražiti važnije značajke i

karakteristike proračuna jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, te analizirati

javne prihode Općine Viškovo.

Prethodno navedeni predmet istraživanja upućuje na sljedeće objekte istraživanja: proračun

jedinica lokalne i regionalne samouprave, a posebice prihodi i primici Općine Viškovo.

1.2. Radne hipoteze

Istraživanjem pojma proračuna, kao elementa financiranja jedinica lokalne i regionalne

samouprave, moguće je dublje spoznati i ukazati na važnost proračuna u svakodnevnom

životu.

Vlastiti prihodi proračuna jedinica lokalne samouprave su temeljne pretpostavke za

izvršavanje zadataka iz lokalnog djelokruga, na čiju strukturu i ostvarenje utječe fiskalni

kapacitet lokalnog gospodarstva i zakonski okvir.

5

Općina Viškovo precizno planira veličine proračuna kako bi proračunski suficit, odnosno

deficit bio što manji.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Na osnovi prethodno formuliranog problema, predmeta i objekta istraživanja te radnih

hipoteza može se definirati svrha i ciljevi istraživanja. Svrha i cilj ovog diplomskog rada jest

upoznavanje s temeljnim pojmom i karakteristikama proračuna, s naglaskom na proračun

jedinica lokalne i regionalne samouprave te na primjeru Općine Viškovo analizirati trend

kretanja pojedine vrste ostvarenih prihoda za razdoblje od 2010. do 2012. godine, planiranih u

2013. godini kao i projiciranih u 2014. i 2015. godini.

U ovom diplomskom radu dani su odgovori na pitanja:

1. Što je proračun i koje su njegove važnije značajke?

2. Koje su faze proračunskog procesa?

3. Što čini sustav proračuna?

4. Koji je samoupravni djelokrug općina i gradova?

5. Koji su osnovne vrste izvora financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave?

6. Kakav je trend kretanja pojedine vrste ostvarenih prihoda u Općini Viškovo u

razdoblju od 2010. do 2013. godine?

7. Koje su projicirane veličine pojedine vrste prihoda Općine Viškovo u narednom

dvogodišnjem razdoblju?

1.4. Primijenjene znanstvene metode

Metode istraživanja koje su se koristile tijekom izrade ovog diplomskog rada su: induktivna

metoda, metoda analize i sinteze, statistička, komparativna i povijesna metoda, metoda

deskripcije i studij slučaja.

6

1.5. Struktura rada

Ovaj diplomski rad se sastoji od 6 poglavlja.

U Uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja, radne hipoteze, svrha i ciljevi

istraživanja, znanstvene metode i obrazložena je struktura rada.

Naslov drugog dijela je Sustav proračuna jedinica lokalne i područne samouprave. U ovom

dijelu je teoretski objašnjen značaj proračuna, faze proračunskog procesa te osnovne

sastavnice sustava proračuna.

Financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave naslov je trećeg dijela u

kojem je dan kratki pregled institucionalnog okruženja te vrste prihoda jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave.

U četvrtom dijelu, s naslovom Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, dan je kratki osvrt na makroekonomsko pokazatelje Republike

Hrvatske kao i ostvaren i projiciran trend kretanja prihoda i rashoda konsolidirane opće

države.

Naslov petog dijela je prihodi Općine Viškovo. Tu je analiziran trend kretanja pojedine vrste

ostvarenih prihoda u Općini Viškovo u razdoblju od 2010. do 2013. godine te projiciranih

veličina pojedine vrste prihoda Općine Viškovu za 2014. i 2015. godinu.

Zaključak je posljednje poglavlje rada koji predstavlja sintezu rezultata istraživanja kojima je

dokazana radna hipoteza.

7

2. SUSTAV PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE

Da bi se zadovoljile javne potrebe potrebno je prikupljene prihode rasporediti na njihove

korisnike. Budžet, odnosno proračun je instrument kojim se prikupljeni prihodi stavljaju u

funkciju zadovoljenja javnih potreba.

U nastavku je detaljno obrazložen pojam proračuna, navedeni su njegovi ciljevi i zadaci kao i

elementi sustava proračuna.

2.1. Značaj proračuna – pojam i obilježja

2.1.1. Pojam proračuna

U Republici Hrvatskoj postoje tri razine proračuna: državni proračun, proračuni

izvanproračunskih fondova te proračuni jedinica lokalne samouprave i uprave (u nastavku

proračun lokalnih jedinica). Sva tri proračuna čine cjelinu - proračun opće države. U

Republici Hrvatskoj se Zakonom o proračunu (NN 136/12) određuje planiranje, način izrade,

donošenja i izvršavanja državnog proračuna, proračuna lokalnih jedinica te proračuna

izvanproračunskih fondova.

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uređuje jedinice lokalne samouprave i

jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih

tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad.

Proračun je danas iznimno bitan jer o njemu ovisi zadovoljenje potreba javnog sektora.

Međutim, da bi se te potrebe zadovoljile potrebni su prihodi proračuna koji se većinom

prikupljaju porezima. Danas u literaturi postoje brojne definicije proračuna. Ovo su neke od

njih:

Proračun je plan prihoda i rashoda za neko vremensko razdoblje (Ott, K. I suradnici,

2009)

Proračun je financijski dokument jedinice lokalne i regionalne samouprave (općina,

gradova i županija) kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci za

jednu godinu. (Bajo, A. Jurlina, A. D., 2008)

8

U okvirima lokalnih financija proračun je akt jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave (općina, gradova i županija) kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju

rashodi i izdaci za jednu godinu (Bratić, 2009)

Državni proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci

za jednu godinu, u skladu sa zakonom. Državni proračun donosi Hrvatski sabor

(www.mfin.hr)

Dakle, riječ je o planu odnosno procjeni prihoda i primitaka te rashoda fiskalne godine na

koju se odnosi.

Prihodi i rashodi koriste u računu prihoda i rashoda kad je riječ o poslovanju te o prodaji i

nabavi nefinancijske imovine, a primici i izdaci se koriste u računu financiranja kad je riječ o

financijskoj imovini, zaduživanju i otplatama zajmova. Ukratko, prihodi i rashodi vezuju se

uz nefinancijske, a primici i izdaci uz financijske transakcije.

Stoga, proračunom se planira:

1. prihode, odnosno koliko će novca i na koji način prikupiti u jednoj godini, te

2. rashode, odnosno koliko će novca potrošiti u toj godini i za koje namjene. (Proračunski

vodič za građane, 2009)

Mnogoznačnost proračuna zahtijeva da se istakne njegova financijska, pravna, politička,

ekonomska i socijalna priroda.

Financijski aspekt proračuna očituje se u činjenici da je proračun numerički izraz očekivanih

kretanja prihoda i rashoda u novčanom obliku.

Pravni aspekt proračuna proizlazi iz niza pravnih odnosa koji nastaju među raznim subjektima

angažiranim u svim fazama izrade, donošenja i izvršenja proračuna. Njime se osigurava

legitimitet javne vlasti u kreiranju i reguliranju onih aktivnosti koje su pod kontrolom javne

vlasti.

Politički aspekt proračuna argumentira se činjenicom da je proračun snažno sredstvo za

provođenje političkih ciljeva.

9

Ekonomski aspekt proračuna je naglašen svagdje gdje postoji izražena državna intervencija

koja regulatorno djeluje na privredna kretanja.

Socijalni aspekt proračuna sastoji se u njegovoj ulozi instrumenta redistribucije nacionalnog

dohotka čime se osiguravaju podjednake mogućnosti zadovoljenja javnih potreba svih

pojedinaca bez obzira na njihovu ekonomsku snagu.

2.1.3. Ciljevi i funkcije sustava proračuna

Ciljevi proračuna su vezani za ciljeve ekonomske politike (Musgrave, R. i P., 1993):

• Zadovoljenje javnih potreba (alokacija javnih dobara građanima) - Određena se javna

dobra ne mogu, zbog nesavršenosti, osigurati tržištem (npr. nacionalna

obrana, izgradnja auto-cesta i sl.). Stoga se određena količina novca iz privatnog

sektora preusmjerava državi kako bi ona mogla proizvoditi javna dobra te izabrati

poželjnu kombinaciju javnih dobara koju će pružati (tko će trošiti, na što i koliko).

• Prilagođavanje raspodjele dohotka i bogatstva kako bi se osiguralo ono što društvo

smatra „pravednim“ stanjem raspodjele (distribucija) - Novac se usmjerava od bogatih

stanovnika siromašnima (npr. putem socijalne pomoći), od mlađih generacija starijim

(isplatom mirovina), te iz visokorazvijenih regija niže razvijenim regijama (različite

vrste dotacija).

• Korištenje proračunske politike kao sredstva za održavanje visoke stope zaposlenosti,

stabilnosti cijena… (stabilizacija)

Polazeći od same definicije proračuna kao javno-političkog akta države kojim se planiraju

prihodi i rashodi za buduće razdoblje, mogu se istaknuti sljedeći ciljevi proračuna: (Keser i

suradnici, 2000)

• Putem proračunskog instrumentarija osigurati provedbu makroekonomske politike i

postići željenu razinu i dinamiku gospodarske aktivnosti;

• Održati gospodarsku stabilnost, punu zaposlenost, te kontrolirati inflaciju;

• Osigurati predviđenu razinu zadovoljenja javnih potreba;

• Postići očekivanu razinu raspoloživih prihoda:

• Osigurati kontrolu trošenja javnog novca;

10

• Organizirati računovodstvenu evidenciju koja će osigurati točne i ažurne podatke o

iznosima primitaka i izdataka, tj. Osigurati nadzor nad izvršenjem proračuna;

• Na temelju ažurne računovodstvene evidencije omogućiti utvrđivanje odstupanja

ostvarenog od očekivanog, što će pravodobno upozoriti na nadolazeće probleme;

• Implementirati sustav proračuna koji će biti primjeren političkoj, ekonomskoj,

socijalnoj slici države i komparativan u odnosu na druge zemlje.

Vlada Republike Hrvatske je strateškim planom definirala osnovne pravce djelovanja. Naime,

njime se definiraju pravci djelovanja ministarstava i drugih državnih tijela, dok se

proračunom definiraju programi, aktivnosti i projekti te osiguravaju sredstva potrebna za

njihovu provedbu. U vladinom dokumentu „Smjernica ekonomske i fiskalne politike za

razdoblje 2013. - 2015.“ Propisane su sljedeće ključne odrednice:

• Makroekonomska i gospodarska stabilnost

• stvaranje optimalnog ozračja za razvoj konkurentnoga gospodarstva

• Ravnomjerni regionalni razvoj osigurat će pružanje pomoći lokalnim jedinicama u

pripremi i provedbi regionalnih i lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za

financiranje kroz fondove Europske unije

• Jačanje socijalne pravednosti

• zdravstvenu zaštitu učiniti dostupnijom stanovništvu

• razvoj sustava odgoja i obrazovanja

• zaštita i djelotvorno upravljanje okolišem

• Stvaranje konkurentnog poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora

• podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma

• kompetentna i djelotvorna javna uprava

• održavanju javne i državne sigurnosti.

• Daljnje jačanje međunarodnog položaja Republike Hrvatske (www.mfin.hr)

11

Funkcije proračuna su mnogobrojne, no u literaturi se najčešće ističu tri glavne funkcije

proračuna: (Jelčić, 1998)

prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini - analizom prihoda i rashoda može

se, primjerice, utvrditi planira li država snižavanjem poreza potaknuti poduzetništvo i

gospodarski rast ili povećanjem poreza financirati povećane rashode, jesu li joj važniji

izdaci za socijalne naknade, izgradnju autocesta ili za plaće saborskih zastupnika.

služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje - utječe na

ekonomsko stanje zemlje, odnosno na gospodarski rast, zaposlenost, raspodjelu dohotka,

potrošnju, štednju, inflaciju.

služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava - tijekom fiskalne

godine kontrolu čitavog proračuna obavljaju uprave u Ministarstvu financija, ali i svako

ministarstvo nadzire dijelove proračuna za koje je nadležno. Konačnu kontrolu izvršenja

proračuna obavlja Državni ured za reviziju. Dakako, i građani bi se kao uplatitelji

sredstava u proračun i korisnici javnih dobara i usluga koje se iz proračuna financiraju

trebali aktivnije uključiti u kontrolu proračuna.

2.1.3. Sastavni dijelovi proračuna

Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela, a na razini jedinica lokalne i regionalne

samouprave i od plana razvojnih programa.

Opći dio proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja (proračunska sredstva

raspoređena korisnicima proračuna po skupinama i podskupinama računa te po stavkama).

Račun prihoda i rashoda proračuna sastoji se od prihoda i rashoda prema ekonomskoj

klasifikaciji. U prihodima su iskazani prihodi od poreza, pomoći, prihodi od imovine, prihodi

od pristojbi i naknada, prihodi od donacija, ostali prihodi i prihodi od prodaje nefinancijske

imovine. U rashodima su iskazani rashodi za zaposlene, materijalni rashodi, financijski

rashodi, subvencije, pomoći unutar općeg proračuna, naknade građanima i kućanstvima, ostali

rashodi i rashodi za nabavu nefinancijske imovine.

12

U Računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za

financijsku imovinu i otplatu zajmova.

Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika

raspoređenih u tekuće i razvojne programe koje se sastoje od aktivnosti i projekata.

U posebnom dijelu proračuna rashodi i izdaci iskazuju se po programima (aktivnostima i

projektima) unutar glava/razdjela u skladu s organizacijskom klasifikacijom. (Bajo i

Alibegović, 2008)

Plan razvojnih programa je dokument jedinice lokalne i regionalne samouprave, sastavljen za

trogodišnje razdoblje, koji sadrži ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i regionalne

samouprave povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna.

Plan razvojnih programa po godinama čine planovi razvojnih programa proračunskih

korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni

dokumentima o srednjoročnim, odnosno dugoročnim planovima razvitka, posebnim

zakonima, drugim propisima ili općim aktima.(Zakon o proračunu)

Također, plan razvojnih programa prikaz je planiranih rashoda vezanih uz provođenje

investicija i davanje kapitalnih pomoći i donacija. Investicije ili kapitalna ulaganja jesu

ulaganja u povećanje i očuvanje vrijednosti imovine, ulaganja u zemljišta, građevine, opremu

i drugu dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući ulaganja u izobrazbu i

osposobljavanje, razvoj novih tehnologija, poboljšanja kvalitete života i druga ulaganja iz

kojih će se ostvariti koristi.

Ministar financija, uz suglasnost ministra nadležnog za regionalni razvoj, pravilnikom

propisuje sadržaj i metodologiju izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja provedbe

razvojnih programa.

13

Slika 1: Sastavni dijelovi lokalnog proračuna

Izvor: Izrada studenta

2.2. Proračunski proces jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Lokalne jedinice pri planiranju i provedbi fiskalne politike moraju razmišljati dugoročno.

Proračun je rezultat proračunskog procesa. Proračunski proces predstavlja sustav glavnih

pravila (formalnih i neformalnih) koja omogućuju izvršnoj vlasti donošenje odluka što vode

pripremi proračuna, njegovu predlaganju i prihvaćanju te, konačno, provedbu proračuna.

Proračunskim procesom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave definiraju

ukupni plan proračuna (kao planiranu razinu prihoda i rashoda), unutar kojega se donose i

odluke o raspodjeli proračunskih sredstava. (Bratić, 2009)

Proračunski proces sastoji od nekoliko faza (Ott i suradnici, 2009)

1. Planiranje i izrada proračuna,

2. Predlaganje, rasprava i prihvaćanje proračuna

3. Izvršenje proračuna.

4. Revizija i nadzor proračuna lokalnih jedinica vlasti

14

LOKALNI PRORAČUN

Opći dio Posebni dio Plan razvojnih programa

Račun prihoda i rashoda

Račun financiranja

Plan rashoda i izdataka raspoređenih po programima

Srednjoročni i dugoročni plan razvitka

Prva je faza priprema i izrada proračuna u kojoj se planiraju prihodi i izdaci proračuna.

Druga je faza rasprava o proračunu i njegovo usvajanje.

Treća je faza izvršenje proračuna, u kojoj se prikupljaju planirani novci (prihodi) u proračun i

troši za proračunom planirane namjene za tu godinu.

U četvrtoj se fazi obavlja kontrola naplate i korištenja proračunskih sredstava.

Slika 2: Faze proračunskog procesa

Planiranje i

izrada proračuna

Revizija Predlaganje, rasprava

i nadzor proračuna prihvaćanje proračuna

Izvršenje proračuna

Izvor: Izrada studenta

Pritom treba jasno razlikovati veličine planiranog proračuna od izvršenog. Plan proračuna

iznos je prihoda i izdataka koje država namjerava ostvariti u idućoj godini, a izvršenje je

pokušaj ostvarenja iznosa predviđenih planom proračuna. U stvarnosti će se plan i izvršenje

proračuna međusobno razlikovati jer je zbog niza razloga (ekonomskih, političkih, socijalnih i

sl.) nemoguće točno procijeniti koliki će biti prihodi ili izdaci države.

Jedan od najupečatljivijih stavova o donošenju proračuna i proračunskom procesu općenito

jest onaj američkog politologa Aarona Wildavskog, koji je politiku proračunskog procesa

uspostavio kao zasebnu politološku poddisciplinu.“Budžetiranje je podsustav politiziranja

kojim upravlja politički sustav. Čudan bi bio sustav u kojemu bi politika išla u jednome

smjeru, a proračun u drugomu. To bi značilo da se stvarna raspodjela sredstava događa negdje

drugdje” (Bratić, 2009).

Bajo (2006) navodi tri ključna elementa fiskalne discipline: dobro institucionalno ustrojstvo,

fiskalnu transparentnost te analizu i upravljanje javnim rashodima. Sva tri elementa osnova su

za provedbu uspješne fiskalne (proračunske) politike.

15

U tijeku cijelog proračunskog procesa samoupravne jedinice su dužne proračunskom

imovinom raspolagati prema načelima zakonitosti, učinkovitosti, ekonomičnosti i

transparentnosti. (Čulo, B., Matić, I., 2007)

2.2.1. Planiranje, izrada i donošenje proračuna

Prilikom planiranja proračuna lokalne jedinice moraju razmišljati dugoročno i polaziti od

općih ciljeva i strategije razvoja države i lokalnih jedinica.

U ovoj fazi se definiraju potrebe zajednice i okruženja u kojoj se nalazi lokalna samouprava te

se utvrđuju izvori i količina raspoloživih sredstava za pokriće planiranih rashoda.

Proračunski proces formalno započinje u svibnju tekuće godine izradom Vladinih smjernica

ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje koje sadržavaju ciljeve ekonomske i

fiskalne politike, makroekonomska kretanja i fiskalnu politiku u srednjoročnom razdoblju te

smjernice strategija upravljanja javnim dugom (Bajo, A. Jurlina, A. D., 2008).

Ministarstvo financija izrađuje i predlaže Vladi Smjernice ekonomske i fiskalne politike (u

daljnjem tekstu: Smjernice) koje se temelje na Strategiji za trogodišnje razdoblje. Nakon

usvajanja Smjernica Ministarstvo financija sastavlja Upute za izradu prijedloga lokalnih

proračuna i dostavlja ih lokalnom upravnom tijelu za financije, koje ih prilagođava i šalje

svim lokalnim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima.

Proračunski i izvanproračunski korisnici slijede prilagođene Upute za izradu prijedloga

lokalnih proračuna kako bi do polovine rujna izradili i poslali prijedloge financijskih planova

lokalnom upravnom tijelu za financije.

Lokalno upravno tijelo za financije razmatra i prilagođava sve financijske planove te izrađuje

i dostavlja lokalnom izvršnom tijelu prijedlog proračuna i projekcija za slijedeće dvije godine.

Do polovice studenog, lokalno izvršno tijelo utvrđuje prijedlog proračuna i projekcija za

sljedeće dvije godine i šalje ih lokalnom predstavničkom tijelu na usvajanje. (www.ijf.hr)

16

Tablica 1: Prva faza proračunskog ciklusa: planiranje proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Sredina svibnja Priprema i usvajanje Strategije za trogodišnje

razdobljeSredina svibnja Priprema i usvajanje Strategije za trogodišnje

razdobljeSredina lipnja Priprema i usvajanje Smjernice ekonomske i

fiskalne politike za trogodišnje razdobljeKraj lipnja Izrada Upute za izradu prijedloga lokalnih

proračunaSredina rujna

Izrada prijedloga financijskih planova

proračunskih i izvanproračunskih korisnika

lokalnih jedinicaSredina studenog Izrada prijedloga lokalnog proračunaIzvor: Izrada studenta www.ijf.hr: Lokalni proračunski proces u Hrvatskoj

2.2.2. Predlaganje, rasprava i prihvaćanje proračuna

Izvršno tijelo lokalne jedinice (upravni odjel za proračun i financije) izrađuje prijedlog

proračuna i projekciju proračunske potrošnje za sljedeće tri godine. Nositelj izvršne vlasti

(općinski načelnik, gradonačelnik i župan) dužan je u listopadu tekuće godine dostaviti

poglavarstvu nacrt prijedloga proračuna za sljedeću godinu i odluke o izvršavanju proračuna

za sljedeću godinu. Poglavarstvo prihvaća prijedlog proračuna te ga zajedno s odlukom o

izvršavanju proračuna dostavlja predstavničkom tijelu (općinskom ili gradskom vijeću

odnosno županijskoj skupštini). Predstavničko tijelo, odnosno odbori zaduženi za proračun

procjenjuju pojedine dijelove cjelokupnog programa javne potrošnje koji je predložilo izvršno

tijelo.

Lokalno predstavničko tijelo usvaja prijedlog proračuna i projekcije najkasnije do 15.

Studenog tekuće godine. Ukoliko predstavničko tijelo ne donese proračun prije početka

proračunske godine, privremeno se nastavlja financiranje na osnovi odluke o privremenom

financiranju koju donosi predstavničko tijelo. Tada se financiranje obavlja razmjerno

prihodima ostvarenim u istom razdoblju prema proračunu za prethodnu godinu.

17

Mjerodavna tijela (odbori i komisije) predstavničkog tijela i ovlašteni predlagatelji iz vijeća

mogu podnositi amandmane na konačni prijedlog proračuna i odluke o izvršavanju proračuna.

Ukoliko se amandmani prihvate postaju dio proračuna i odluke. O amandmanima koje

poglavarstvo ne prihvati glasuje se u predstavničkom tijelu, tj. vijećnici koji su predstavnici

različitih stranaka pa time je prihvaćanje proračuna rezultat odnosa političkih snaga u

predstavničkom tijelu.

Predstavničko tijelo lokalne jedinice je dužno najkasnije do 15. Prosinca tekuće godine

prihvatiti proračun te ga objaviti u službenom glasilu općine, grada, odnosno županije.

2.2.3. Izvršavanje proračuna

Izvršavanje proračuna jest treća faza proračunskog procesa.

Nakon što predstavničko tijelo donese proračun potrebno je proračunske korisnike upoznati s

iznosima proračuna kako bi mogli donijeti plan njihova trošenja.

Izvršavanje proračuna sastoji se od doznaka proračunskih sredstava proračunskim

korisnicima, koji ih raspoređuju za određene izdatke, ili se izdaci izravno izvršavaju s računa

proračuna.

Proračunski korisnici (vrtići, knjižnice, muzeji…) iskorištavaju dodijeljena sredstva prema

godišnjem financijskom planu i prema dinamici utvrđenoj njihovim mjesečnim, tromjesečnim

i godišnjim planovima, koje ih dostavljaju odjelu za proračun i financije općine, grada ili

županije. Doznačivanje sredstava se obavlja prema usklađenim planovima izvršenja, ali

prema dinamici pritjecanja sredstava u proračun. Ako postoji neusklađenost priljeva sredstava

u proračun, mijenja se redoslijed doznaka proračunskim korisnicima.

Ako se tijekom godine zbog izvanrednih, nepredviđenih okolnosti povećaju rashodi i izdaci

lokalne jedinice, odnosno umanje prihodi i primici, proračun se mora uravnotežiti sniženjem

predviđenih rashoda i izdataka, tj. pronalaženjem novih izvora prihoda i primitaka.

Uravnoteženje proračuna se obavlja tijekom proračunske godine izmjenama i dopunama

(rebalansom) proračuna tako da se sredstva za jednu stavku povećaju do 5% i u istom

postotku smanjuju za jednu ili više drugih stavki (Bajo, A. Jurlina, A. D., 2008).

Sve više lokalnih jedinica prelazi na sustav upravljanja lokalnim financijama posredstvom

lokalnih riznica. Lokalne jedinice drže raspoloživa sredstva na računu kod poslovnih banaka

te preko njih obavljaju plaćanja u gotovini. Upravljanje gotovinom prepušteno je načelniku

18

lokalne jedinice, koji odobrava plaćanja s bankovnog računa lokalne jedinice dok odjeli za

financije i proračun obavljaju plaćanja.

2.2.4. Revizija i nadzor proračuna lokalnih jedinica vlasti

Postoje dvije vrste revizija financijskog poslovanja lokalnih jedinica: vanjska i unutarnja

revizija.

Vanjsku reviziju obavlja Državni ured za reviziju koja sagledava pravilnost financijskog

poslovanja i učinkovitost lokalne jedinice. Težište državne revizije sve više se usmjerava od

provjere zakonitosti prema ocjeni učinkovitosti, ekonomičnosti i djelotvornosti korištenja

sredstava (Spremić, 1998).

Revizijski postupci obuhvaćaju pravilnost primjene propisa pri planiranju, donošenju i

izvršavanju proračuna te podnošenju financijskih izvještaja. Izvješća o obavljenoj reviziji

dostavljaju se Saboru i Vladi.

Unutarnju reviziju trošenja proračunskih sredstava obavljaju odjeli internoga i proračunskoga

nadzora unutar lokalne jedinice, čime osiguravaju kontrolu pravilnosti korištenja sredstva

proračuna i financijskog poslovanja u tijeku godine

Unutarnja revizija upozorava na nepravilnosti i na neusklađenost sa zakonskim i drugim

propisima te predlaže mjere za njihovo otklanjanje. Također, ispituje i ocjenjuje valjanost

sustava internih i upravljačkih kontrola, računovodstvenog sustava proračunskih korisnika te

provjerava vjerodostojnost, svrhovitost i zakonitost financijskih transakcija i procesa

proračunskog korisnika.

U procesu ostvarivanja i izvršavanja proračuna, a radi osiguranja zaštite i moguće nezakonite

uporaba javnih dobara u sustavu raspolaganja proračunskim sredstvima obvezno je

provođenje nadzora i kontrole.

Temeljno je određenje funkcije nadzora da utvrdi obavljaju li se poslovne aktivnosti u skladu

s propisima i donesenim pravilima, odnosno jesu li usklađene s njima. Proračunski nadzor

definiran je Zakonom o proračunu kao postupak nadziranja zakonitosti, svrhovitosti i

pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava, kojim se nalažu mjere za otklanjanje

19

utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti te mjere za unapređenje poslovanja i ostvarivanja

predviđenih ciljeva. Prema njegovim odredbama proračunski nadzor obuhvaća nadzor

računovodstvenih, financijskih i ostalih poslovnih dokumenata proračunskih korisnika i

obavlja se izravno kod proračunskih (subjekata) korisnika (Čulo, B., Matić, I., 2007)

.2.3. Sustav proračuna

Proračunski sustav države i teritorijalnih jedinica uspostavljen je s ciljem da osigura

zadovoljavanje javnih potreba i interesa građana.

U formulaciji sustava proračuna u Republici Hrvatskoj, polazne osnove su dane Zakonom o

proračunu kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna, upravljanje

imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduživanje i jamstvo države te jedinica

lokalne i područne samouprave, proračunski odnosi u javnom sektoru, računovodstvo,

proračunski nadzor i druga pitanja vezana uz upravljanje javnim financijama (Zakon o

proračunu, 2012).

Sustav je strukturiran tako da osigurava sredstva za financiranje poslova, funkcija i programa

iz samoupravnog djelokruga u visini neophodnoj za efikasno ostvarivanje predviđenih ciljeva

i omogućavanje skladnih odnosa između svih samoupravnih dijelova.

Elementi sustava proračuna su (Keser i suradnici, 2000):

1.) proračunski prihodi

2.) proračunski rashodi

3.) riznica.

Pojedini elementi sustava proračuna su detaljnije obrađeni u nastavku.

2.3.1. Proračunski prihodi

Izvorima prihoda se financiraju, odnosno zadovoljavaju predviđene (planirane) javne potrebe

i interesi građana.

20

Proračunski prihodi su svi prihodi i primici novca koji su predviđeni proračunom, a mogu se

prikupljati iz različitih izvora i na različite načine, odnosno primjenom različitih financijskih

instrumenata (Keser i suradnici, 2000)

Pojedine države se međusobno razlikuju u vrsti izvora financiranja te udjelu pojedinih vrsta

prihoda u ukupnom što zavisi od različite financijske snage pojedine države i njenih poreznih

obveznika, različitim oblicima javne i političke vlasti, razvijenosti financijskih instrumenata i

gospodarstva općenito.

Proračunski prihodi predstavljaju povećanje ekonomskih koristi tijekom izvještajnog

razdoblja u obliku priljeva novca i novčanih ekvivalenata. Temeljno se klasificiraju na

prihode od poslovanja i prihode od prodaje nefinancijske imovine. Dalje se klasificiraju na

prihode od poreza, prihode od doprinosa, potpore, prihode od imovine, prihode od

administrativnih pristojbi i po posebnim propisima i ostale prihode. Prihodi od prodaje

nefinancijske imovine klasificiraju se prema vrstama prodane nefinancijske imovine. Prihodi

se priznaju u razdoblju u kojem su nastali uz uvjet da su i naplaćeni u navedenom razdoblju

(www.dubrovnik.hr)

Proračunskim prihodima na lokalnoj razini upravljaju jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave.

Zakonom propisani osnovni izvori prihoda su vlastiti izvori (lokalni porezi, korisničke

naknade), propisani udjeli u zajedničkim prihodima (uglavnom porezima koje gradovi i

općine dijele s državom i županijom), dotacijama iz državnog ili županijskog proračuna,

prodajom vlastite imovine te zaduživanjem. (Čulo, B., Matić, I., 2007)

Sredstva se mogu koristiti samo za utvrđene proračunske namjene, što znači da se na teret

proračuna mogu preuzeti obveze samo za namjene utvrđene proračunom do predviđenog

iznosa, odnosno za ostvarivanje proklamiranih ciljeva na razini korisnika državnog proračuna,

proračuna lokalnih i područnih jedinica i njihovih korisnika, te ustanova i mjesne samouprave

(Zakon o proračunu).

U nastavku se prikazuje ostvarenje proračuna za 53 lokalne jedinice (grad Zagreb, dvadeset

županija, svi gradovi sjedišta županija te gradovi: Velika gorica, Samobor, Vrbovec, Zaprešić,

Crikvenica, Opatija, Vinkovci, Pula, Labin, Poreč, Rovinj i Umag).

21

Slika 3: Prihodi proračuna 53 lokalne jedinice u razdoblju 2009. – 2011. godine

Izvor: www. mfin.hr: Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013.-2015.

Tabelarni prikaz pokazuje smanjenje ukupnog iznosa prihoda kroz promatrano trogodišnje

razdoblje.

22

U 2011. godini ostvareni su prihodi od poreza u iznosu od 8,8 milijardi kuna, što čini 59,6%

ukupnih prihoda. u odnosu na 2010. porezni su prihodi smanjeni 0,8%.

Prihodi od pomoći ostvareni su u iznosu od 2,1 milijardu kuna, odnosno 1,2% manje nego u

2010. Njihov udio u ukupnim prihodima iznosi 14,%.

U 2011. godini smanjili su se i ostali prihodi, koji čine drugu skupinu najizdašnijih prihoda

lokalnih jedinica (26% ukupnih prihoda). u odnosu na prošlu godinu smanjeni su za 4,6%, tj.

iznose 3,8 milijardi kuna.

Dakle, u financiranju lokalnih jedinica ključno je financiranje porezima, i to prije svega

porezom na dohodak i prirezom poreza na dohodak.

2.3.2. Proračunski rashodi

Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi u obliku smanjenja ekonomija ili povećanja obveza

(Dremel i suradnici, 2011).

Rashodi lokalnih jedinica odnose se na obavljanje poslova koji su u nadležnosti lokalne

samouprave i područne (regionalne) samouprave.

Financiranje rashoda planira se na temelju posebnih zakona i odluka jedinica, a izvršavanje se

osigurava odlukama o izvršavanju proračuna, uz obvezu proračunskih korisnika da se na

temelju planiranih prihoda u proračunu namjenski sredstvima koriste racionalno i učinkovito.

Prema zakonskoj regulativi rashodi se iskazuju u razredima 3 Rashodi poslovanja i 4 Rashodi

za nabavu nefinancijske imovine. Rashodi poslovanja klasificiraju se na rashode za zaposlene,

materijalne rashode, financijske rashode, subvencije, pomoći, naknade, donacije i ostale

rashode. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine klasificiraju se po vrstama nabavljene

nefinancijske imovine (www.dubrovnik.hr)

Postoje dvije osnovne klasifikacije proračunskih rashoda koje slijede dva glavna smjera:

svrhu ili funkciju izdataka i ekonomska obilježja transakcija putem kojih je izdatak učinjen.

To su funkcijska i ekonomska klasifikacija. (Keser i suradnici, 2000)

23

Funkcijska klasifikacija rashoda pokazuje za koje se namjene troše sredstva. Rashodi

klasificirani prema funkciji kojoj su namijenjeni olakšavaju praćenje i projiciranje budućih

rashoda. Također omogućuju međunarodne usporedbe veličina izdataka bez obzira na

organizacijske promjene u državi.

Rashodi proračuna po funkcijskoj klasifikaciji grupirani su u deset skupina (www.dzs.hr):

1. Opće Javne Službe

2. Obrana

3. Javni red i sigurnost

4. ekonomski poslovi

5. Zaštita okoliša

6. Usluge unapređenja stanovanja i zajednice

7. zdravstvo

8. rekreacija, kultura i religija

9. obrazovanje

10. socijalna zaštita

Grafikon 1: Struktura funkcijskih rashoda u 2011. godini

Izvor: www.ijf.hr

24

Po ekonomskoj klasifikaciji državni rashodi su prikazani prema njihovoj ekonomskoj

namjeni. Prema Zakonu o proračunu (2012) rashodi prema ekonomskoj klasifikaciji su:

1. Rashodi za zaposlene

2. materijalni rashodi

3. financijski rashodi

4. subvencije

5. pomoći

6. naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

7. rashodi za nabavu nefinancijske imovine

8. ostali rashodi

U današnjim vremenima krize, kada nedostaju financijska sredstva na svim razinama vlasti,

nužno je da se raspoloživa financijska sredstva što racionalnije troše kako bi se njima

osigurao maksimalno mogući standard življenja i zadovoljavanja javnih potreba.

2.3.3. Riznica

Državna riznica predstavlja složeni financijsko računovodstveni sustav državnog proračuna

podržan informatičkim tehnologijama.

Državna riznica upravna je organizacija u sastavu Ministarstva financija u kojoj se obavljaju

poslovi koji se odnose na pripremu i konsolidaciju proračuna, izvršavanje državnog

proračuna, državno računovodstvo, te na upravljanje javnim dugom, financijskom i

nefinancijskom imovinom države (www.fina.hr)

Državna riznica pretpostavlja centralizirani model upravljanja javnim izdacima koji se temelji

na principu da postoji jedan jedinstveni novčani račun preko kojeg se obavljaju sve

financijske transakcije državnog proračuna, pri čemu pojedine potrošne jedinice nemaju svoj

individualni račun, nego su njihovi računi podračuni jedinstvenog novčanog računa – Državne

riznice (Keser i suradnici, 2000)

25

Funkcije sustava državne riznice su (www.sap.com)

priprema proračuna (definiranje i procjena proračunskih prihoda, rashoda, prezentiranje

proračuna parlamentu)

izvršavanje proračuna, financijske operacije vezane na izvršenje proračuna (upravljanje

novcem i osiguravanje tekuće likvidnosti, izdavanje državnih vrijednosnica i garancija)

Upravljanje javnim dugom

Svrha riznice je racionalnije trošenje javnog novca, smanjivanje potrebe zaduživanja države

te povećavanje likvidnosti gospodarstva.

Riznica se sastoji od organizacijskih jedinica koje bi uz izgrađen državni financijski

informacijski sustav trebale osigurati potpuni nadzor i kontrolu korištenja sredstava

proračuna.

Sve financijske transakcije proračunskih korisnika obavljaju se preko sustava državne riznice,

odnosno preko jedinstvenog računa riznice, koji se nalazi u depozitu Hrvatske narodne banke.

Od 1. siječnja 2007. ukinuti su svi računi koje su proračunski korisnici imali u raznim

bankama. Uveden je model upravljanja javnim izdacima na principu postojanja jednoga

jedinstvenog novčanog računa preko kojeg se obavljaju sve financijske transakcije državnog

proračuna.

Sustav riznice poboljšava fiskalno upravljanje i alokaciju sredstava, omogućuje procjenu

učinaka odluka i njihovih alternativa prije same primjene čime bitno doprinosi efikasnijem

donošenju odluka i trošenja novca (Maletić, I., Jakir-Bajo, I., 2006.).

Osnovne funkcije riznice jesu (Vašiček, 2010):

1) Blagajnička funkcija koja obuhvaća koncentriranje svih novčanih sredstava

pomoću kojih se namiruju javni izdaci.

2) Bankarska funkcija javno-pravnih tijela koja je usmjerena na pokrivanje

proračunskog manjka.

3) Novčana i financijska kontrola koja se odnosi na praćenje i nadzor obujma

novčane mase u procesu uravnoteženja sveukupnih izdataka i kreiranja novca

te funkciju financijske kontrole ekonomskog sektora kako bi se spriječila

prekomjerna emisija novca i inflacija

26

Državna riznica podržana je informacijskom podrškom preko suvremenog financijsko

-informacijskog sustava. Dizajniran je da procesira sve transakcije koje se odnose na sve faze

proračunskog ciklusa.

Lokalna riznica po svojoj ulozi i načinu funkcioniranja istovjetna je državnoj riznici. Ona, za

razliku od državne riznice koja je vezana za državni proračun, predstavlja specifične novčane

tokove između lokalnog proračuna i proračunskih korisnika koji se financiraju iz lokalnog

proračuna (Burian, 2007).

Zakon o proračunu predviđa da se financijska sredstva svih proračunskih subjekata na

lokalnoj razini slijevaju na jedinstveni račun i da se sva plaćanja obavljaju s ovog računa.

Osim zakonskog aspekta, lokalna riznica ima poseban računovodstveni i informatički aspekt

pa se s tim u svezi može reći kako je lokalna riznica poseban način računovodstvenoga i

informatičkog praćenja priljeva i odljeva lokalnih proračunskih sredstava.

Sve više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave shvaća nužnost i prednosti

ustrojstva lokalne riznice, a kod nekih je već djelomično ili u potpunosti uvedena.

Korisnici lokalne riznice su (www.arhiva.trend.hr)

1. Jedinice lokalne i regionalne samouprave – županije, gradovi i općine

2. Proračunski korisnici – vrtići, škole, muzeji, knjižnice, pučka otvorena učilišta i sl.

Uvođenje lokalne riznice uz navedene koristi zahtjeva i investiciju u njezinu implementaciju.

Najznačajniji rashod je poboljšanje informatičkog sustava – komunikacijske infrastrukture

kao podloge i softvera kao centralnog alata podrške lokalne riznice.

Nasuprot trošku, koristi od uvođenja lokalne riznice su višestruke, mjerljive i nemjerljive.

Konkretne mjerljive koristi su direktne uštede od oko 10 posto tekućeg proračuna (trošak

platnog prometa, trošak plaća, trošak održavanja softvera kod svakog od korisnika i trošak

uredskog materijala, trošak kamata zbog neracionalnog upravljanja novčanim sredstvima...)

(www.obz.hr)

27

Sustavi riznica osiguravaju jedinicama lokalne vlasti (Burian, 2007):

potpunu povezanost podataka o planu i izvršenju proračuna (što osigurava bolju

financijsku kontrolu)

poboljšanja u dijelu financijskog planiranja, kao i stalnog nadzora financijskog

položaja lokalne jedinice, ali i proračunskih korisnika

odgovarajući i ne-standardni sustav izvještavanja o izvršavanju proračuna

kvalitetnije podatke o planu i izvršenju proračuna

pripremu financijskih i drugih izvještaja za potrebe udovoljavanja zakonskim

obvezama, ali i za potrebe analiza i financijske kontrole

28

3. FINANCIRANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE

SAMOUPRAVE)

Financiranje javnih potreba na razini samoupravnih jedinica provodi se na tri razine lokalne

vlasti: županija, gradova i općina.

Općina, grad i županija imaju prihode kojima samostalno raspolažu i njima se koriste za

obavljanje poslova iz svoga djelokruga. Financiranje lokalnih jedinica vlasti je rezultat

podjele odgovornosti, funkcija, izvora financiranja i trošenja financijskih sredstava između

središnje države i lokalnih jedinica vlasti.

Jedinice lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave imaju prihode

kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno raspolažu. Njihovi prihodi u

osnovi trebaju biti proporcionalni poslovima koje jedinice obavljaju. Općinama, gradovima i

županijama koje su preuzele financiranje decentraliziranih funkcija osiguravaju se sredstva

ustupanjem dodatnih udjela u porezu na dohodak te iz državnog proračuna (potpore

poravnanja) kao i pomoć za kapitalne projekte područja posebnog državnog interesa

(www.mfin.hr)

Općina, grad i županija svake godine treba donijeti proračun i odluku o izvršavanju proračuna

gdje će planirati prihode za podmirenje poslova izdataka korisnika koji se financiraju iz

njezina proračuna te osigurati redovito zakonito i učinkovito izvršavanje propisanih rashoda

tijekom godine. Nakon isteka godine općina, grad i županija mora donijeti godišnji obračun

prihoda kojim će dokazati način trošenja prikupljenih prihoda i izvršenje rashoda u odnosu na

doneseni plan proračuna (www.undp.hr)

3.1. Institucionalni okvir financiranja lokalne i područne (regionalne) samouprave

Sadašnji sustav lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj ustrojen je 1993. godine,

donošenjem temeljnih zakona kojima se uređuje teritorijalni ustroj, samoupravni djelokrug,

izborni sustav i način financiranja lokalne samouprave, te provedbom prvih lokalnih izbora.

Od formiranja sustava lokalne samouprave, sustav lokalne i područne (regionalne)

samouprave prolazi postupne promjene, čiji je cilj stabilizacija i jačanje uloge lokalne i

29

područne (regionalne) samouprave postupnim prijenosom nadležnosti sa središnje na lokalnu

razinu i prihvaćanjem europske prakse.

U skladu s procesom decentralizacije, tijekom 2001. godine izvršene su zakonske izmjene

čime su tvoreni uvjeti za novi razvoj lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Njime su

županije definirane kao jedinice područne (regionalne) samouprave kojima je zajamčen širok

samoupravni djelokrug kao i jedinicama lokalne samouprave, tj. gradovima i općinama.

Danas, pravne okvire ustroja samoupravnih jedinica u Republici Hrvatskoj čine (Čulo, B.,

Matić, I., 2007)

• Ustav Republike Hrvatske (1990. godina),

• Europska povelja o lokalnoj samoupravi,

• Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi i

• Zakon o područjima županija, gradova i općine u Republici Hrvatsko (1992. godina).

Ustavnim odredbama građanima je zajamčeno pravo na lokalnu i područnu samoupravu, na

samostalnost u obavljanju lokalnih poslova, vlastite prihode, slobodno raspolaganje

prihodima, samostalno uređivanje unutarnjeg ustroja i djelokruga samoupravnih tijela, kao i

neposredan izbor članova predstavničkih tijela. Samoupravna prava ostvaruju se putem

predstavničkih tijela koja se formiraju od predstavnika izabranih na demokratskim tajnim

izborima provedenim po principu neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava. Pored toga,

građani mogu izravno sudjelovati u rješavanju pitanja od lokalne važnosti putem referenduma

i drugih oblika neposrednog odlučivanja.

Prihodi za financiranje lokalnih potreba osiguravaju se u skladu s odredbama Zakona o

financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sustav financiranja

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj utvrđuje se

područno ustrojstvo Republike Hrvatske te se određuju područja svih županija, gradova i

općina u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedišta i gradova, postupak koji prethodi

promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja važna za područno ustrojstvo jedinica lokalne

samouprave, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave.

Na osnovi ustavnih odredbi, donesen je niz zakona i uredbi koje detaljnije uređuju sustav

lokalne i područne (regionalne) samouprave, te prava i obveze jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave. Specifična prava i obveze jedinica lokalne i područne (regionalne)

30

samouprave, kada je riječ o obavljanju poslova iz njihovog zakonom propisanog djelokruga,

razrađeni su posebnim zakonima.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jest općina, grad i županija čija tijela

obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i donose programe propisane zakonom i odlukama

donesenima temeljem zakona, za što se sredstva osiguravaju u njihovu proračunu (Zakon o

proračunu, 2012)

Županija je jedinica područne (regionalne samouprave) čije područje predstavlja prirodnu,

povijesnu, prometnu gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi

obavljanja poslova područnog (regionalnog) značenja.

Zakonom o lokalnoj i područnom (regionalnoj) samoupravi propisano je da je grad i kao

jedinica lokalne samouprava:

• sjedište županije

• svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu,

prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu.

Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se

može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava gornja dva uvjeta.

Izmjenom Zakona o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2005. godine definiran je

„veliki grad“ kao posebna vrsta jedinica lokalne samouprave. Veliki gradovi su jedinice

lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna

i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika

(www.polis.iju.hr)

Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih

mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana

zajedničkim interesima stanovništva.

Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja

kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu ustavom ili zakonom dodijeljeni

državnim tijelima.

31

Postojeći zakonski okvir jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave jamči važnu

ulogu u upravljanju, organizaciji i izravnom pružanju javnih usluga građanima.

3.2. Samoupravni djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave

Briga o zadovoljavanju lokalnih javnih potreba je osnovni razlog postojanja lokalnih jedinica

vlasti i njihova osnovna zadaća. Kako je proračun središnje države ograničen lokalne jedinice

vlasti mogu najbolje prepoznati potrebe lokalnog stanovništva za javnim dobrima i uslugama

jer su im najbliže te time će zadovoljenje lokalnih potreba biti učinkovitije.

U cijelom svijetu sve više jača trend decentralizacije države, koja se najjednostavnije definira

prijenosom političke moći i utjecaja s više razine vlasti (središnje države) na niže razine vlasti

na (regionalnu i lokalnu vlast).

Ustroj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj izvršen je

prema suvremenim teorijskim i praktičnim rješenjima koje su prihvatile gotovo sve razvijene

zemlje svijeta.

Prema prihvaćenom konceptu lokalna vlast je dana građanima uz donošenje odluka na više

razina. Uspješnost funkcioniranje lokalnog sustava temelji se na podjeli fiskalnih

odgovornosti između središnje i lokalnih razina vlasti, te na principima fiskalne

decentralizacije koja se provodi u okviru sustava lokalnih financija koje su sastavnica ukupnih

javnih financija (Čulo, B., Matić, I., 2007)

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku danas u Hrvatskoj uz Grad Zagreb djeluje 126

gradova i 429 općina što čini ukupno 576 lokalnih jedinica vlasti. Prema popisu stanovništva

iz 2011. Godine u Hrvatskoj živi 4.290.612 stanovnika, s time da u gradovima (uključujući

grad Zagreb) živi oko 70% stanovništva, dok u općinama oko 30% što upućuje na zaključak

da Hrvatska, kao zemlja s relativno malim brojem stanovnika ima vrlo decentraliziranu

administraciju.

32

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi općine i gradovi, u svom

samoupravnom djelokrugu, izvršavaju zadatke od lokalne važnosti koji se izravno

zadovoljavaju potrebe građana, i koji ne spadaju u Ustavom ili zakonom propisani djelokrug

državnih tijela. Kad je riječ o županijama, zakon propisuje da one izvršavaju zadatke od

područne važnosti (www.polis.iju.hr).

Tako gradovi i općine u svome samoupravnom djelokrugu obavljaju ove poslove lokalnog

značenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana (www.uprava.hr):

Uređenje naselja i stanovanje

Prostorno i urbanističko planiranje

Komunalno gospodarstvo

Briga o djeci

Socijalna skrb

Primarna zdravstvena zaštita

Odgoj i osnovno obrazovanje

Kultura, tjelesna kultura i šport

Zaštita potrošača

Zaštita i unapređenje prirodnog okoliša

Protupožarna i civilna zaštita

Promet na području općine ili grada

Ostale poslove sukladno posebnim zakonima

Uočljivo je kako Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi razlikuje dvije vrste

jedinica lokalne samouprave (općine i gradovi), ali ne iznosi nikakve razlike kad je riječ o

njihovu samoupravnom djelokrugu. Sve jedinice lokalne samouprave u načelu imaju jednak

samoupravni djelokrug, te jednaka prava i odgovornosti, bez obzira na njihovu veličinu,

stupanj razvijenosti, geografski položaj, te fiskalne ili administrativne kapacitete. Najveći

nedostatak tako definiranog sustava je nemogućnost obavljanja javnih funkcija na istoj razini

kvalitete zato što se lokalne jedinice razliku po veličini, gospodarskoj snazi te drugim

kapacitetima koji im stoje na raspolaganju.

33

Veliki gradovi i sjedišta županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju ove poslove

lokalnog značenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana (www.uprava.hr: Koja su

obilježja i samoupravni djelokrug velikih gradova?):

uređenje naselja i stanovanje

prostorno i urbanističko planiranje

komunalno gospodarstvo

brigu o djeci

socijalnu skrb

primarnu zdravstvenu zaštitu

odgoj i obrazovanje

kulturu, tjelesnu kulturu i šport

zaštitu potrošača

zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša

protupožarnu i civilnu zaštitu

promet na svom području

održavanje javnih cesta

izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz izgradnju i

prostorno uređenje

te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Županije u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove područnog (regionalnog

značenja), usklađuju interese ravnomjernog razvitka svojih općina i gradova te županije

kao cjeline, a osobito poslove uz (www.uprava.hr: Samoupravni djelokrug općine, grada

i županije):

Obrazovanje

Zdravstvo

Prostorno i urbanističko planiranje

Gospodarski razvoj

Promet i prometna infrastruktura

Održavanje javnih cesta

Planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova

Izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola,

34

drugih akata vezanih uz gradnju i prostorno uređenje za područje unutar županije, a izvan

područja velikih gradova

te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Pored županija, javne funkcije iz samoupravnog djelokruga županije na svom području mogu

preuzeti općine i gradovi pod uvjetom da su osigurali dovoljno sredstava za njihovo

financiranje.

3.3. Izvori financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Proračuni središnje fiskalne vlasti su sve više ograničeni, sve se više odgovornosti za javne

funkcije prenosi na lokalne jedinice. Pri tome je nezaobilazno pitanje izbora instrumenata za

prikupljanje prihoda lokalnih jedinica na temelju kojih će se djelotvorno povezati lokalna

politika i ukupan ekonomski razvoj cijele države.

Lokalnim i regionalnim jedinicama potrebni su dostatni prihodi kako bi uspješno obavile

samoupravne funkcije, podmirile zakonima definirane javne potrebe te lokalnom stanovništvu

pružile razinu javnih dobara i usluga u skladu s njihovim potrebama.

Pri utvrđivanju modela financiranja lokalnih jedinica vlasti fiskalna teorija govori o

poštovanju ekonomskih načela fiskalne decentralizacije.

Sustav financiranja lokalne samouprave prilično je složen i obuhvaća različite izvore prihoda.

Lokalne jedinice stječu prihode iz vlastitih i zajedničkih poreza, pomoći iz županijskog i

državnog proračuna, neporeznih prihoda i zaduživanjem (Bajo, A. Jurlina, A. D., 2008).

35

3.3.1. Vlastiti prihodi

Vlastiti izvori prihoda se sastoje od lokalnih poreza (porez na dobit, porez na dohodak

fizičkih osoba i sl.) te raznih korisničkih naknada (naknade za električnu energiju,

zbrinjavanje otpada…).

Uvođenje lokalnih poreza ovisi o veličini geografskog područja, fiskalnim kapacitetima

lokalnih jedinica koji utječu na uvođenje lokalnih poreza i o utvrđivanju osnovica i stopa

poreza. Bitno je da su lokalni porezi stabilni jer moraju lokalnoj jedinici osigurati redovite

prihode s ciljem zadovoljenja potreba lokalne zajednice.

Uvođenje korisničkih naknada predstavljaju najvažniji izvor neposrednih vlastitih izvora radi

plaćanja za učinjene usluge ili nekapitalno dobro koje nije industrijske prirode.

Sukladno Zakonu o financiranju jedinca lokalne i područne (regionalne) samouprave vlastiti

prihodi općina i gradova jesu:

1. prihodi od vlastite imovine

2. općinski odnosno gradski porezi,

3. prihodi od kazni i imovine stečene ovrhom

4. upravne i boravišne pristojbe u skladu s posebnim zakonom,

6. komunalne naknade, doprinosi utvrđene posebnim zakonom,

7. naknade za uporabu javnih općinskih ili gradskih površina,

8. drugi prihodi utvrđenim posebnim zakonom.

Općine ili gradovi također mogu uvesti prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju, porez

na kuće za odmor, porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, porez na

nekorištene poduzetničke nekretnine, porez na tvrtku ili naziv, porez na korištenje javnih

površina.

36

Grafikon 2: Porezni prihodi lokalnih jedinica (u mil. kuna)

Izvor: www.efzg.hr, Bajo: Izvori prihoda lokalnih jedinica

3.3.2. Zajednički prihodi

Prihodi poreza na dohodak te poreza na promet nekretninama lokalne jedinica dijele s

državom te predstavljaju njihov najizdašniji prihod.

Od godine 2001., usporedo s prijenosom funkcija s područja zdravstva, osnovnog i

srednjoškolskog obrazovanja i socijalne skrbi na jedinice lokalne i područe (regionalne)

samouprave (županije i 32 grada), država je povećala udio poreza osobni dohodak kako bi se

financirale prenesene funkcije. Osim toga, jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave smještene na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i

otocima imaju pravo na veći dio poreza prikupljenih na njihovome području

(www.polis.iju.hr).

37

Prihod od poreza na dohodak dijeli se između države, općine, grada i županije dok se porez na

promet nekretnina dijeli između države, općine i grada.

Grafikon 3: Zajednički porezi od 2002. do 2007. godine (u %)

Izvor: www.efzg.hr, Bajo: Izvori prihoda lokalnih jedinica

3.3.3. Lokalni neporezni prihodi

Lokalni neporezni prihodi su namjenski prihodi, odnosno mogu se upotrijebiti za točno

utvrđene namjere.

Razlikuju se državne pristojbe i pristojbe lokalnih jedinica (županija, općina i gradova).

Državne pristojbe/naknade plaćaju se izravno za obavljene usluge. Međutim, na državnoj

razini treba razlikovati naknade državnih tijela i naknade javnih poduzeća (Hrvatske vode,

Hrvatske šume).

Državne pristojbe/naknade plaćaju se komunalnim poduzećima u vlasništvu lokalnih jedinca.

38

Grafikon 4: Lokalni neporezni prihodi (u mlrd kuna)

Izvor: www.efzg.hr, Bajo: Izvori prihoda lokalnih jedinica

U strukturi lokanih neporeznih prihoda najveći udio imaju komunalne naknade i doprinosi.

Njima se financiraju komunalne usluge od interesa za fizičke i pravne osobe, financira

građenje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području općina,

gradova i županija. Neki od primjera komunalnih usluga jesu: prijevoz putnika, odlaganje

komunalnog otpada, održavanje javnih površina, groblja, obavljanje dimnjačarskih poslova i

drugo.

3.3.4. Pomoći

Razlike u stupnju razvoja pojedinih područja zahtijevaju ublažavanje nejednakosti koje su

nastale zbog različitih prirodnih, demografskih, ekonomskih i političkih prilika u kojima sus e

razvijala pojedina područja. Nejednakost između vlastitih izvora prihoda i rashoda na nižim

razinama vlasti zahtijeva međuvladine transfere za zatvaranje fiskalnog jaza kako bi se

osigurao minimum javnih usluga na lokalnim razinama (Bajo, A. Jurlina, A. D., 2008).

Osiguranje sredstava za financiranje javnih potreba temelji se na raspodjeli sredstava između

središnje države i lokalnih jedinica koja se provodi okomitim i horizontalnim aktivnim

financijskim izravnanjem. Funkcija okomitog financijskog izravnanja podrazumijeva

39

raspodjelu poreznih prihoda između središnje države i jedinica lokalne i područne

samouprave koji su posljedica nesklada između odgovornosti lokalne vlasti u osiguranju

lokalnih javnih dobara i usluga, te njezinih prihoda. Horizontalno financijsko izravnanje

podrazumijeva dodjelu sredstava središnje države slabije razvijenim samoupravnim

jedinicama kao rezultat neravnomjernog gospodarskog razvoja lokalnih jedinica (Čulo. B.,

Matić, I., 2007)

U Hrvatskoj još nisu izrađene detaljne analize fiskalnih i gospodarskih nejednakosti lokalnih

jedinica niti je utvrđen kvalitetan model fiskalnog izravnanja. Čak 275 lokalnih jedinica

dobilo je poseban status u sustavu financiranja, a to su područja posebne državne skrbi,

brdsko-planinska područja i neki otoci s posebnim statusom u financiranju kapitalnih

projekata. Glavni instrument ublažavanja vertikalnih fiskalnih nejednakosti jesu zajednički

porezi (dijeljenje poreza), dok glavni instrument ublažavanja horizontalnih fiskalnih

nejednakosti jesu dotacije.

3.3.5. Kapitalni prihodi

Kapitalni se prihodi dijele na prihode od financijske imovine i na prihode od nefinancijske

Imovine.

Kapitalni prihodi su (Bajo, A., Jurlina Alibegović, D. 2008):

Prihodi od financijske imovine (prihodi od kamata, pozitivnih tečajnih razlika i dividendi

te prihodi od dobiti trgovačkih društava i financijskih institucija)

Prihodi od zakupa i iznajmljivanja nefinancijske imovine

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine ostvarenih prodajom prirodnih bogatstva (rudna,

vodna bogatstva…), proizvedene imovine (stambeni, poslovni objekti…), postrojenja i

opreme, prijevoznih sredstava, knjiga i umjetničkih djela te plemenitih metala.

40

3.3.6. Zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Lokalne i regionalne vlasti sa stabilnim fiskalnim kapacitetom se povremeno služe

zaduživanjem radi financiranja kapitalnih projekata, a katkad i radi financiranja tekućih

proračunskih deficita.

Najčešći razlozi zaduživanja jesu (www.udruga-opcina.hr):

Rastuće potrebe za kapitalnim investicijama u županijama, gradovima i općinama

Neodgovarajuća struktura prihoda u lokalnim proračunima

Manjak sredstava u županijskim, gradskim i općinskim proračunima za financiranje

razvojnih projekata korisnika lokalnih proračuna planiranih u Planu razvojnih programa

JLP(R)S i utvrđenih u dokumentima o srednjoročnim/dugoročnim planovima razvoja

Zaduživanje lokalnih jedinica podložno je različitim rizicima zbog kojih moraju dobiti

jamstva središnje države: država jamči da će vratiti glavnicu i kamatu duga ako to ne bude

mogla učiniti lokalna vlast.

Lokalne jedinice se mogu zaduživati kratkoročno i dugoročno. Kratkoročno zaduživanje

lokalnih jedinica postoji kako bi se omogućilo ublažavanje lokalnih proračunskih deficita

nastalih zbog neujednačene dinamike pritjecanja prihoda u proračun tijekom godine.

Međutim, Vlada ne odobrava zaduživanje proračuna lokalnih jedinica za tekuću nelikvidnost i

za deficitarno financiranje, odnosno za minuse na tekućem računu proračuna.

Zbog toga je odluka o kratkoročnom zaduživanju rezultat procjene lokalne jedinice da u tijeku

godine može osigurati vraćanje glavnice i kamata kratkoročnog kredita te uredno podmirenje

tekuće obveze. (Bajo, 2008.)

Lokalne jedinice se zadužuju dugoročno radi financiranja kapitalnih projekata koje ne bi

mogle financirati iz vlastitih proračunskih prihoda. Lokalne jedinice sa stabilnim fiskalnim

kapacitetima (uglavnom veći gradovi) zadužuju se kreditima kod banaka te izdavanjem

lokalnih (municipalnih) obveza.

41

U Hrvatskoj, lokalne se jedinice još oslanjaju na klasične kredite kao oblik osiguranja

sredstava za financiranje kapitalnih projekata te je malo poticaja za izdavanje lokalnih

obveznica (Bajo, A., Jurlina Alibegović, D. 2008).

42

4. UPUTE ZA IZRADU PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Obveza ministarstva financija jest dostaviti općinama, gradovima i županijama upute za

izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Te upute se temelje na

Zakonu o proračunu i Smjernicama ekonomske i fiskalne politike kao i strateškim prioritetima

iz Strategije Vladinih programa.

Temeljem ovih uputa svaka općina, grad i županija ima zakonsku obvezu sastaviti svoje

Upute za izradu proračuna i dostaviti ih svojim proračunskim i izvanproračunskim

korisnicima s tim da treba primjenjivati obveznu:

1. metodologiju izrade, predlaganja i donošenja financijskih planova s limitima

2. parametre dozvoljenog rasta i obrasce financijskih planova te subjekte i rokove dostave za

proračunske korisnike u sklopu funkcija koje se decentraliziraju (www.spi.hr).

4.1. Makroekonomske projekcije RH za razdoblje 2013-2015.

Negativno kretanje ekonomske aktivnosti, koje traje još od 2008. godine, i nadalje je prisutno

čemu je u značajnoj mjeri doprinijelo novo produbljivanje financijske i ekonomske krize u

inozemstvu. Takva kretanja pokazala su i da je dosadašnji model ekonomskog rasta temeljen

na rastu osobne potrošnje iscrpljen, te da je potreban prelazak na model rasta koji će se

temeljiti na ulaganju u produktivne sektore i općenito rastu proizvodnje.

43

Grafikon 5: Realni međugodišnji rast BDP-a

Izvor: www. mfin.hr: Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013.-2015.

Nakon učinaka svjetske financijske i gospodarske krize koji su se na hrvatsko gospodarstvo u

najvećem dijelu odrazili tijekom 2009. godine, kada je realni bruto domaći proizvod smanjen

6,9%), i ublažavanja negativnih kretanja u 2010. godini (pad BDP-a od 1,4%), tijekom 2011.

godine zabilježena je stagnacija realne ekonomske aktivnosti. Realna stopa rasta bruto

domaćeg proizvoda iznosila je 0,0% u 2011. godini.

U drugoj polovici 2011. godine došlo je do pogoršanja makroekonomskih uvjeta u

međunarodnom okruženju, što je rezultiralo korekcijom makroekonomskih projekcija naniže,

premda se do kraja projekcijskog razdoblja očekuje ubrzanje realnog rasta bruto domaćeg

proizvoda. Makroekonomske projekcije za razdoblje 2013. – 2015 temelje se na procjeni

utjecaja provedenih i najavljenih mjera ekonomske politike za naredno razdoblje te na

dostupnim informacijama i statističkim pokazateljima objavljenim do početka srpnja 2012.

godine.

Tako se u 2013. godini predviđa rast od 1,8%, u 2014. godini rast od 3,0% te 3,5% u 2015.

godini. Takva očekivanja gospodarskog oporavka se temelje a pozitivnom doprinosu domaće

potražnje kao i povoljnijim gospodarskim kretanjima u međunarodnom okruženju,

(prvenstveno jačanjem gospodarske aktivnosti Europske unije) te općim nastavkom povoljnih

gospodarskih kretanja u okruženju.

44

Tablica 2: Projekcije makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske

Izvor: www. mfin.hr: Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013.-2015.

U narednim godinama očekuje se postupni oporavak potrošnje kućanstava te ubrzanje njenog

realnog rasta s 0,7% u 2013. na 2,7% u 2014. te 2,9% u 2015. godini. Ovakva projekcija prije

svega sadržava predviđanje povoljnijih kretanja na tržištu rada te optimističnijeg raspoloženja

kućanstava što je povezano i sa skorim pristupanjem Europskoj uniji.

U skladu s provođenjem fiskalne konsolidacije, kojom se očekuje značajno smanjenje

proračunskih rashoda kao udjela u BDP-u, u razdoblju 2012. – 2014. predviđa se realno

smanjivanje državne potrošnje. Projicirani realni pad državne potrošnje iznosi 1,6% u 2013. te

0,2% u 2014. godini. U 2015. godini očekuje se realni rast državne potrošnje od 0,9%.

Najveći doprinos gospodarskom rastu u 2012. i 2013. godini te značajan doprinos u narednim

godinama projekcijskog razdoblja doći će od bruto investicija u fiksni kapital. Predviđa se

njihov realni rast od 9,0% u 2013., zatim 4,9% u 2014. te 4,3% u 2015. godini. Rast ove

komponente u 2013. godini bit će generiran pokretanjem investicijskog ciklusa javnih

poduzeća dok će investicije privatnog sektora uslijediti.

Pretpostavka je da će u zadnje dvije godine projekcijskog razdoblja izvoz roba i usluga davati

najveći doprinos gospodarskom rastu. Očekuje se da će izvoz roba i usluga ubrzati svoj realni

rast sa 2,5% u 2013. na 4,7% u 2014. te 5,9% u 2015. godini. Ovakva projekcija, uz

očekivano jačanje inozemne potražnje, pretpostavlja i snažno usporavanje pada domaćeg

udjela na hrvatskim izvoznim tržištima prema kraju projekcijskog razdoblja te njegovo blago

povećanje na kraju projekcijskog razdoblja.

U projekcijskom razdoblju, u skladu s rastom domaće potražnje, realni rast uvoza roba i

usluga ubrzat će s 3,5% u 2013. na 4,4% u 2014. te 4,7% u 2015. godini. U 2013. godini

45

doprinos neto izvoza gospodarskom rastu tako će biti negativnog predznaka, dok se u

nastavku projekcijskog razdoblja očekuje kako će on biti blago pozitivan te postupno rasti. To

će, uz projiciran snažan rast izvoza roba i usluga, prije svega biti omogućeno djelomičnom

supstitucijom uvoza energenata domaćom proizvodnjom.

Očekuje se da će slaba domaća potražnja i smanjen jedinični trošak rada djelovati u smjeru

ublažavanja rasta cijena. U 2013. godini predviđa se prosječna inflacija na razini od 2,7%, pri

čemu bi osnažili pritisci na potrošačke cijene od strane domaće potražnje, no, s druge strane,

očekuje se smanjenje uvoznih inflatornih pritisaka u skladu s padom cijena sirovina, pa se u

narednom razdoblju očekuje se daljnje usporavanje prosječne inflacije na 2,4% u 2014. te

2,3% u 2015. godini.

Predviđa se da će se u 2013. godini, u skladu s opisanim gospodarskim oporavkom, zaustaviti

negativni trendovi na tržištu rada. Slijedom toga, projicirano je smanjenje prosječne anketne

stope nezaposlenosti na 14,1% u 2013., 13,3% u 2014. te 12,2% u 2015. godini

(www.mfin.hr)

4.2. Kretanje proračunskih agregata u razdoblju 2013-2015.

U skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda svih razina proračuna opće države

(državni proračun, proračune lokalnih jedinica i izvanproračunski fondovi) u nastavku su

iznijete veličine prihoda, rashoda i manjka/viška proračuna u razdoblju od 2011.-2015.

godine.

46

Tablica 3: Kretanje prihoda, rashoda i ukupnog manjka/viška proračuna opće države u

razdoblju 2011.-2015.

Izvor: www. mfin.hr: Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013.-2015.

U narednom razdoblju očekuje se smanjenje manjka s 3,0% BDP-a u 2013. godini na 2,2% u

2014. odnosno 1,6% BDP-a u 2015. godini. Najveći doprinos smanjenju manjka dati državni

proračun koji će u 2013. zabilježiti manjak od 2,7% BDP-a, u 2014.od 2,1% BDP-a, a u 2015.

godini od 1,3% BDP-a. Manjak izvanproračunskih korisnika će u 2013. godini iznosit će

0,3% BDP-a. Pritom se očekuju investicije Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta, što je u skladu s

programom investicijskih aktivnosti i ulaganja u obnovu i razvitak vodoopskrbe odnosno

gradnje i rekonstrukcije državnih cesta, tj. njihova održavanja i upravljanja. U naredne dvije

godine manjak izvanproračunskih korisnika zabilježit će razinu od 0,1% BDP-a, odnosno

0,3% BDP-a. Lokalne jedinice zabilježit će uravnotežen proračun u promatranom

srednjoročnom razdoblju.

47

5. PRIHODI I PRIMICI OPĆINE VIŠKOVO

U ovom poglavlju analizirani su prihodi, primici u razdoblju od 2010. do 2013. godine.

Također, dan je sustavan pregled njihova trošenja, odnosno izvršavanja proračuna kao i

projekcija kretanja prihoda proračuna Općine Viškovo za 2014. godinu.

5.1. O Općini Viškovo

Općina Viškovo smjestila se u sjeverozapadnom riječkom zaleđu na svega 19 km2.

Zbog blizine grada Rijeke, Opatije, graničnog prijelaza za Slovenijom, dobre prometne

povezanosti i blizine mora, ovaj kraj je oduvijek bio privlačan za stanovanje. Nakon

višestoljetne stočarske i poljodjelske tradicije, prekretnicu u društveno-ekonomskom razvoju

ovoga kraja obilježila je 1993.g. kada je utemeljena Općina Viškovo. Tada počinje njezin

gospodarski uzlet. Općinska uprava je odmah pokrenula niz mjera kojima se direktno poticao

gospodarski razvoj. Započelo se s izradom planova prostornog uređenja te konstrukcijom i

izgradnjom prometnica i javne rasvjete te ostala infrastruktura. Otvorene su 3 radne zone:

Marinići, Mavri i Marišćina, istovremeno općinska je vlast uvela i poticajne mjere za razvoj

gospodarstva. (Radetić-Tomić, V., 2009)

Prilikom osnivanja Općine područje broji 6 918 stanovnika, da bi 2011. godine taj broj

porastao na 14 445 stanovnika, što je rast za oko 60%. Općina Viškovo je poslije Rijeke druga

najnaseljenija jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji.

48

U 2011. godini na području Općine Viškovo djelovalo je 757 poduzetnika (436 pravnih osoba

i 321 fizička osoba) što je preko 3% od ukupnog broja poduzetnika u Primorsko-goranskoj

županiji. Gotovo sva poduzeća spadaju u skupinu malih poduzetnika. Najveći broj djeluje u

području trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala i u građevinarstvu.

Strateški ciljevi Općine Viškovo su (www.opcina-viskovo.hr):

povećanje gospodarskih aktivnosti kroz razvoj proizvodnih i uslužnih djelatnosti,

izgradnja komunalne infrastrukture,

razvoj selektivnih oblika turizma i izgradnja osnovne infrastrukture za razvoj novih oblika

turističke ponude uz prioritet zaštite okoliša,

očuvanje prirodne, kulturne i tradicijske baštine,

razvoj poljoprivrede proizvodnjom autohtone hrane i proizvoda prema načelu ekološke

proizvodnje,

osiguravanje prostorno-planskih pretpostavki za razvoj,

povećanje standarda stanovnika i kvalitete života,

povećanje zaposlenosti stanovništva,

dugoročna stabilnost prihoda Općine Viškovo,

povećanje socijalne sigurnosti mještana,

povećanje standarda zdravstvenih usluga,

razvoj sporta,

briga o djeci predškolskog uzrasta,

briga o osobama starije životne dobi.

Misija općinske uprave Općine Viškovo je efikasno, pravodobno i kvalitetno izvršavanje

funkcija i zadataka sukladno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi i ostale zakonske regulative. Općinska uprava Općine Viškovo unapređuje

kvalitetu života i rada omogućavanjem participacije u odlučivanju, odgovornim upravljanjem

javnim dobrima, protokom informacija, efikasnim i transparentnim radom administracije,

kako bi Viškovo kao mjesto življenja bio poželjna i sigurna općina u kojoj je ugodno živjeti i

raditi.

49

Tijela Općine Viškovo su Općinsko vijeće, koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti

Općine, te Općinski načelnik, kao zastupnik i nositelj izvršne vlasti Općine

Za obavljanje upravnih, stručnih i drugih poslova iz samoupravnog djelokruga Općine,

ustrojeni su upravni odjeli: odjel ureda načelnika, odjel za proračun, financije i gospodarstvo,

te odjel za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju. Općina u 2011. ima 14 zaposlenika i dva

proračunska korisnika u kojima radi 18 zaposlenika. Doneseni su Statut, Poslovnik o radu

općinskog vijeća, Pravilnik o unutarnjem redu, Pravilnik o radu i drugi akti.

5.2. Prihodi i primici Općine Viškovo

Kako bi financirala svoje rashode i izdatke, Općina Viškovo se služi vlastitim i tuđim

izvorima prihoda i primitaka.

U nastavku je dan pregled ostvarenih prihoda i primitaka za razdoblje od 2010. do 2012.

godine, planiranih za 2013. godinu te projiciranih za 2014. i 2015. godinu.

5.2.1. Vlastiti izvori prihoda i primitaka Općine Viškovo za razdoblje od 2010. do 2013. godine

Osnovni izvor prihoda u Općini Viškovo jesu vlastiti prihodi. Njihov sustavan pregled u

razdoblju od 2010. do 2013. godine dan je u narednoj tablici. Vrijednosti za 2010., 2011. i

2012. godinu su ostvarene, dok za 2013. su planirane.

50

Tablica 4: Vlastiti prihodi Općine Viškovo za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu

Izvor: Izrada studenta temeljem Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna

51

Tablica je sastavljena na temelju godišnjih izvještaja Općine Viškovo o izvršenju proračuna.

U tablici je prikazana vrsta vlastitih prihoda za 2010., 2011., 2012., i 2013. godinu i iznos

svakog pojedinog prihoda za danu godinu. Prihodi su razvrstani u glavne grupe i podgrupe

unutar grupa. Na temelju nje može se uočiti kretanje pojedinog prihoda u toku četiri godine.

Općina prikuplja prihode iz prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine.

Njihov pregled dan je u narednom grafikonu.

Grafikon 6. Glavne vrste prihoda Općine Viškovo

0

10000000

20000000

30000000

40000000

50000000

60000000

2010. 2011. 2012. 2013.

glavne grupe prihoda

6. Prihodi poslovanja 7 prihod od prodaje nefinancijske imovine

Izvor: Izrada studenta

Kroz promatrano razdoblje Općina Viškovo ostvaruje većinom prihode iz poslovanja, dok

prihodi od prodaje nefinancijske imovine čine tek neznatan iznos.

52

Prihodi od poreza

Što se tiče prihoda od poreza Općina Viškovo prikuplja prihode od poreza i to: od poreza na

dohodak, poreza na imovinu te poreza na robe i usluge. Njihov sustav pregled kretanja kroz

promatrano razdoblje dan je u grafikonu 2.

Grafikon 7. Prihodi od poreza za razdoblje od 2010. do 2013. godine

Izvor: Izrada studenta

Može se zaključiti kako je trend kretanja prihoda od poreza kroz promatrano razdoblje rastući.

Najveći udio u čine prihodi od poreza na dohodak, zatim porezi na imovinu, zatim porezi na

robu i usluge. Tako u 2010. godini porez na dohodak ima udio u prihodu od poreza u iznosu

od 88%, u 2011. 89%, 2012. 90% te u 2013. godini ponovno 90%.

53

Porez na dohodak (grafikon 8) je najveći porezni prihod. Najveći udio u čini porez na

dohodak od nesamostalnog rada, dok na poreze od samostalnih djelatnosti, od imovine i

imovinskih prava, te kapitala i dohotka po nadzoru otpada tek 1-2 % po svakome.

Grafikon 8: Porez na dohodak za razdoblje od 2010. do 2013. godine

Izvor: Izrada studenta

Porez na dohodak je porez koji Općina samostalno prikuplja, a koji se potom dijeli između

države, županije i općine. S obzirom da Općina Viškovo ne financira decentralizirane funkcije

od ukupno prikupljenih prihoda poreza na dohodak zadržava tek 56,5%.

Općina Viškovo, sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, ima pravo obveznicima poreza na dohodak sa svoga područja propisati plaćanje

prireza porezu na dohodak i to u visini do 10%. Međutim, otkad Općina postoji nije uveden

takav porez.

Prihod poreza na imovinu sastoji se od stalnog poreza (poreza kuće na odmor) te povremenog

poreza na imovinu (poreza na promet nekretnina). U periodu od 2010-2013, najveći udio u

porezima na imovinu imali su povremeni porezi na imovinu dok stalni porezi na imovinu u

promatranom razdoblju čine manje od 1%.

Porez na promet nekretnina pripada grupi zajedničkih prihoda, odnosno prikupljenih 60%

iznosa ove vrste prihoda zadržava općina dok se ostatak dijeli na županiju i državu.

54

Zakon o financiranju jedinice lokalne i područne samouprave dopušta uvođenje pojedinih

vlastitih izvora prihoda. Općina Viškovo je tako uvela porez na potrošnju alkoholnih i

bezalkoholnih pića te porez na tvrtku, no s njima ostvaruje tek manje značajne iznose prihoda.

Naredni grafikon prikazuje podjelu prihoda od poreza na robu i usluge.

Grafikon 9. Porez na robu i usluge za razdoblje od 2010. do 2013. godine

Izvor: Izrada studenta

Porez na korištenje dobara (porez na tvrtku) je za dva do tri puta viši od poreza na promet

(porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića) te pokazuje trend rasta, dok porez na

promet stagnira.

55

Prihodi od imovine

Prihodi od imovine, odnosno prihodi od financijske i nefinancijske imovine spadaju u grupu

kapitalnih prihoda. U idućem grafikonu prikazana je struktura i trend kretanja ove vrste

prihoda.

Grafikon 10: Prihod od imovine za razdoblje od 2010. do 2013. godine

Izvor: Izrada studenta

Trend kretanja prihoda od financijske imovine je opadajući. Navedeno znači kako su prihodi

od kamate na dane zajmove i kamate na oročena sredstva i a vista depozite smanjeni što može

uputiti na zaključak kako se slobodna, neiskorištena sredstva kojima Općina raspolaže u

promatranom razdoblju smanjila.

Prihodi od nefinancijske imovine, poput naknada za koncesije, zakupa i iznajmljivanja

imovine, naknade za grobna mjesta i drugo, su, u pravilu, rastući.

56

Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima

Prihodi od koje Općina prikuplja od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima

spadaju u lokalne neporezne prihode sa unaprijed utvrđenom namjenom i čine značajan dio

lokalnog proračuna Općine Viškovo.

Grafikon 11: Prihod od administrativnih pristojbi za razdoblje od 2010. do 2013. godine

Izvor: Izrada studenta

Upravne i administrativne pristojbe čine tek neznačajan udio u ovoj vrsti prihoda. Viši udio

imaju prihodi po posebnim doprinosima, čiji je trend kretanja oscilirajući. Značajniji udio,

naročito u 2011. i 2012. godini čine prihodi od komunalnih naknada.

57

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine sastoje se od prihoda od prodaje neproizvedene te

proizvedene dugotrajne imovine. U nastavku je prikazan njihov trend kretanja.

Grafikon 12: Prihod od prodaje nefinancijske imovine za razdoblje od 2010. do 2013. godine

Izvor: Izrada studenta

Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine u promatranom razdoblju značajno

rastu zbog prihoda koje je Općina ostvarila prodajom građevinskih zemljišta (prirodnih

bogatstava). Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine sastoje se uglavnom od

prodaje stambenih objekata. Trend kretanja ove vrste prihoda se smanjuje i čini tek manje

značajan prihod Općine.

0

50000

100000

150000

200000

2010. 2011. 2012. 2013.

prihod od prodaje nefinanc ijs ke imovine

71 prihod od prodajeneproiz vedene imovine

72 prihodi od prodajeproiz vedene dugotrajneimovine

58

Primici od danih zajmova

U računu financiranja posebno su prikazani primici i to od financijske imovine i zaduživanja.

U grafikonu 5 navedene su glavne skupine primitaka od danih zajmova i njihovo kretanje u

razdoblju od 2010-2013. godine.

Grafikon 13. Račun financiranja za razdoblje od 2010. do 2013. godine

Izvor: Izrada studenta

Najveći udio u primicima čine primici glavnice zajmova danih trgovačkih društvima, a

najmanji primici glavnice zajmova danih bankama.

Trend kretanja primitka od zajmova danih trgovačkim društvima je oscilirajući, dok trend

kretanja primitaka od zajmova danih bankama je opadajući.

0

20000 0

40000 0

60000 0

80000 0

2010. 2011. 2012 . 2013 .

račun financiranja

prim ic i g la vnice za jm ova da nih ba nka m a i os ta lim fina ncijs kimins tituc ija m aprim ic i g la vnice za jm ova da nih trg ova čkim druš tvim a u ja vnoms ektoru

59

Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina

U ovu kategoriju spadaju viškovi prihoda koje je Općina ostvarila i koje se tek očekuje da će

ostvariti. Njihov pregled dan je u idućoj tablici.

Tablica 5: Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.18.543.720 25.003.553 24.915.371 0 0 0

Izvor: izrada studenta na temelju podataka Općine Viškovo, Godišnji izvještaji o izvršenju

proračuna, Službene novine za 2010, 2011, 2012 i 2013.

U 2010, 2011. i 2012. Općina je raspolagala viškovima prihoda iz prethodnih godina. U 2010.

godini viškovi iznose 38%, u 2011. godini iznose 62%, te u 2012. godini 44% od ukupno

ostvarenih prihoda. U 2013., 2014. i 2015. godini se očekuje kako će takvih viškova neće

biti.

Sredstva viška prihoda prethodnih godina su u pravilu oročavana kod poslovne banke što

upućuje na precijenjenost planiranih rashoda i/ili podcijenjenost planiranih prihoda.

Općina bi višak prihoda trebala koristiti za planirane isplate vlasnicima nekretnina koje se

nalaze u zoni utjecaja odlagališta otpada, za izgradnju cesta, objekata (objekt dječjeg vrtića),

proširenje groblja, otkup zemljišta i izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture s

obzirom da je navedeno jedni od najvećih srednjoročnih i dugoročnih problema ove općine.

60

5.2.2. Tuđi izvori prihoda i primitaka Općine Viškovo za razdoblje od 2010. do 2013. godine

Općina Viškovo se u financiranju rashoda i izdataka pored vlastitih izvora služe i tuđim

izvorima prihoda i primitaka. Uglavnom su to pomoći od subjekata unutar opće države,

donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države te primici od zaduživanja.

U narednom grafikonu prikazana su njihova kretanja u promatranom četverogodišnjem

razdoblju. Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države nisu prikazani u grafikonu

jer je riječ o malim iznosima.

Grafikon 14. Tuđi izvori prihoda

Izvor: Izrada studenta

Uglavnom je riječ o tekućim i kapitalnim pomoćima koje Općina prima iz državnog

proračuna. Potrebe za zaduživanjem u 2010. i 2011. godini nije bilo jer je općina u tom

razdoblju raspolagala sredstvima iz prethodnih godina. Međutim, premda ih tijekom 2010.,

2011. i 2012. godine nije bilo, općinski načelnik je u 2013. godini predvidio primitke od

zaduženja u iznosu 8.555.000,00 kuna. Općina se početkom 2013. godine zadužila kod

Slatinske banke, svoje matične banke, na rok od 10 godina.

0

2000000

4000000

6000000

8000000

10000 000

201 0. 20 11. 2012 . 201 3.

tuđi prihodi

63 pom oći od s ubjeka ta unuta r opće drža ve 84 prim ic i od za duživa nja

61

Cilj ovog zaduženja jest financiranje kapitalnih projekata kako slijedi:

izgradnja dječjeg vrtića: 80.000,00 kuna

izgradnja i uređenje objekata kulture i zaštitu povijesnih objekata: 127.000 kuna

izgradnju i uređenje školskih objekata: 750.000,00

izgradnju i uređenje sportskih objekata: 84.000 kuna

kapitalna ulaganja za zdravstvene objekte: 35.000 kuna

otkup zemljišta za buduće projekte. 4.525.000 kuna

izgradnju i rekonstrukciju cesta: 1.622.250 kuna

mjesna groblja: 1.084.750 kuna

uređenje novih javnih površina (zelene površine i ostalo): 247.000 kuna

62

5.2.3. Projekcija prihoda i primitaka Općine Viškovo za razdoblje od 2014. do 2015. godine

Općina Viškovo sukladno Zakonu o proračunu i Statutu Općine Viškovo prilikom planiranja

proračuna za 2013. godinu sastavila i projekciju proračuna za 2014. i 2015. godinu.

Tablica 6: Planirani vlastiti prihodi i primici za razdoblje od 2013. do 2015. godine

2013. 2014. 2015.Vlastiti prihodi Općine Viškovo 50.242.400 61.538.048 65.516.685Prihodi od administrativnih pristojbi

i po posebnim propisima 23.656.750 33.996.500 36.971.500Prihodi od poreza 24.008.650 25.106.548 26.110.185Prihodi od imovine 2.367.000 2.225.000 2.225.000Prihod od prodaje nefinancijske

imovine 210.000 210.000 210.000Primljene otplate glavnice danih

zajmova 2.044.800 1.632.000 1.832.000

Izvor: Izrada studenta na temelju podataka Općine Viškovo, Godišnji izvještaji o izvršenju

proračuna, Službene novine za 2010, 2011, 2012 i 2013.

Uspoređujući projekciju proračuna za 2014. i 2015. godinu sa 2013. godinom može se

primijetiti rast ukupne razine vlastitih izvora prihoda za približno 25%. Predviđeni rast se

prvenstveno očekuje od povećanih prikupljenih prihoda od administrativnih pristojbi i po

posebnim propisima.

63

Naredni grafikon prikazuje strukturu projiciranih vlastitih izvora prihoda za naredno

dvogodišnje razdoblje.

Grafikon 15: Struktura projiciranih vlastitih izvora prihoda za 2014. i 2015. godinu

Izvor: Izrada studenta

Razlike u strukturi projiciranih vlastitih prihoda za prikazano razdoblje gotovo i nema. Oko

polovine vlastitih izvora prihoda koje Općina planira prikupiti čine prihodi od

administrativnih pristojbi i po posebnim propisima. Očekuje se kako će prihodi od poreza

činiti oko 40% u strukturi vlastitih prihoda dok će ostatak činiti primljene otplate glavnice

danih zajmova te prihod od prodaje nefinancijske imovine.

prihodi od poreza

40%

prihodi od admin.

pris tojbi i po pos ebnim propis ima

53%

primljene otplate

glavnice danih

z ajmova3%

pore zi na im ovinu

4%

porezi na im ovinu

3%

prihodi od admin.

pris tojbi i po pos ebnim propis ima

55%

prihodi od poreza

39%

primljene otplate

glavnice danih

z ajmova3%

64

Općina Viškovo će u narednom razdoblju koristiti pomoći iz inozemstva i općeg proračuna te

primitke od zaduživanja kako slijedi:

Tablica 7: Planirani tuđi prihodi općine Viškovo

2013. 2014. 2015.Pomoći iz inozemstva i od

subjekata unutar općeg proračuna 2.863.963 9.605.413,00 5.635.143,00Primici od zaduživanja 8.555.000 9.200.000,00 -

Izvor: Izrada studenta

Očekuje se kako će u narednom razdoblju Općina Viškovo primati pomoći iz inozemstva i

općeg proračuna u većoj mjeri u odnosu na 2013. godinu, dok će primitke od zaduživanja

Općina ostvariti i u 2014. godini dok u 2015. ih neće biti.

65

6. ZAKLJUČAK

Jedinice lokalne i regionalne samouprave u skladu sa svojim aktivnostima i željama za razvoj

planiraju prihode i rashode za iduću godinu.

Proračun je političko-ekonomski dokument koji je rezultat proračunskog procesa, a njegova

primarna svrha jest zadovoljavanje javnih potreba, odnosno svih onih potreba koje na razini

zajednice mogu zadovoljiti individualne interese pojedinca, a koje on sam ne bi mogao

osigurati.

Bit državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave ili pak

obiteljskog proračuna je uvijek ista – planiranje i usklađivanje prihoda i rashoda. Stoga

jedinice lokalne i regionalne samouprave moraju uredno i redovito prikazivati detalje o

prikupljanju i trošenju novca svojih građana.

Svaka lokalna jedinica ima svoj lokalni proračun. Istovremeno, svi se proračuni lokalnih

jedinica vode na razini države kao jedinstveni proračun lokalnih jedinica. U proračunu lokalne

jedinice prikazuju se prihodi koji pripadaju toj jedinici te rashodi neophodni za poslove koje

je nadležna obavljati.

Značajna je uloga jedinica lokalne samouprave (gradova i općina) u zadovoljavanju javnih

potreba stanovništva na svom području: sve važne odluke u raspolaganje proračunskim

sredstvima i realizaciji proračunskih ciljeva (alokacija i realokacija resursa, redistribucija

društvenog proizvoda, stabilizacija i razvoj gospodarstva) utvrđuju se i provode putem

proračuna.

Raspodjelu nadležnosti, teritorijalno ustrojstvo te problematiku proračuna lokalnih jedinica

reguliraju brojni zakoni, primjerice o proračunu; o financiranju jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave; o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi; o područjima

županija, općina i gradova, o Gradu Zagrebu, o područjima posebne državne skrbi; o brdsko-

planinskim područjima te otocima.

66

Potreba za fiskalnom decentralizacijom javlja se prije petnaestak godina kada se lokalne vlasti

susreću s nedostatkom sredstava za zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva za

osiguranjem što veće razine javnih uslugu s svrhu jačanja životnog standarda. Tako je 2001.

godine započeo proces fiskalne decentralizacije na temelju kojega su lokalnim jedinicama

prenesene ovlasti te je preispitan ukupni zakonodavni i financijski okvir za lokalnu i područnu

samoupravu te je na županije i veće gradove prebačen određen broj funkcija u području

zdravstva, obrazovanja, i socijalne skrbi.

Općina Viškovo je jedinica lokalne samouprave koja već dugi niz godina prepoznata kao jaka

poduzetnička općina u kojoj tvrtke otvaraju svoje poslovne prostore i pogone. Općina

Viškovo je među prvim općinama sa najvišim proračunskim prihodom u Županiji.

Vizija općinske uprave jest postati jedna od vodećih uprava po načinu upravljanja javnim

dobrima, komunalnim gospodarstvom te da osigura svim svojim građanima najbolje moguće

uvjete glede podrške u socijalnoj skrbi, te kulturnim i sportsko-rekreativnim sadržajima

kojima se ukupno oplemenjuje život na području Općine Viškovo.

Postojeći fiskalni kapacitet, odnosno postojeća veličina prihoda uvjetovana je prije svega

rastom broja stanovnika koji je u posljednjih 10 godina povećan za 6 puta. Nadalje, fiskalni

kapacitet Općine uvjetovan je i gospodarskom snagom poslovnih subjekata koji su u Općini

Viškovo pronašli prostor za rast i razvoj pod utjecajem poticajnih gospodarskih mjera te

postojeće gospodarske situacije.

Da bi zadovoljila potrebe lokalnog stanovništva, Općina Viškovo prikuplja sredstva iz raznih

izvora. Rashodi se uglavnom financiraju vlastitim prihodima i to poreznim prihodima,

prihodima od administrativnih pristojbi i pristojbi po posebnim propisima te prihodima od

imovine.

U razdoblju od 2010. do 2012. godine Općina Viškovo je raspolagala sredstvima iz

prethodnih godina. U 2010. godini viškovi iznose 38%, u 2011. 62%, te u 2012. godini 44%

od ukupno ostvarenih prihoda. Navedeno ukazuje na manjak preciznosti u procesu planiranja

proračuna u promatranom razdoblju te stvaranjem značajnijeg proračunskog suficita. U 2013.

godini se ne očekuju viškovi prihoda iz prethodnih godina. Već početkom 2013. godine

67

Općina se zadužila kod poslovne banke zbog financiranja kapitalnih projekata koji su započeli

ili tek trebaju započeti.

Jasno je kako će Općina Viškovo te javni sektor općenito u razdobljima koji slijede morati

prilagoditi na način da aktivno prikuplja izvore financiranja u skladu za gospodarskom

situacijom i potrebama i željama lokalnog stanovništva. Ti izvori financiranja bi i dalje trebali

biti vlastiti prihodi, no poželjno je iskoristiti mogućnost financiranja iz fondova Europske

Unije.

Proračun Općine se treba uspješno nositi se s pritiscima većeg očekivanja javnosti u pogledu

povećanja obujma i kvalitete pruženih javnih usluga s jedne strane, te sve oskudnijih i

nesigurnijih proračunskih prihoda s druge strane koji su prije svega uvjetovani nepovoljnom

aktualnom gospodarskom situacijom.

68

LITERATURA:

KNJIGE

1. Bajo, A., (2006), Proračunski sustav - ornament ili sredstvo upravljanja državnim

financijama, Zagreb: Institut za javne financije

2. Bajo, A. i Jurlina Alibegović, D. (2008), Javne financije lokalnih jedinica vlasti,

Zagreb: Školska knjiga

3. Dremel, N., et. al. (2011), Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika, III.

Izmijenjena i dopunjena naklada, Zagreb: RriF,

4. Keser i suradnici (2008), Sustav proračuna – računovodstvo, financije, revizija i

porezi, Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika

5. Maletić, I., Jakir-Bajo, I., (2006), „Uspostavljanje sustava riznica u uvjetima

financijskog restrukturiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“,

Zbornik referata 41. simpozij HZRIF

6. Musgrave, R. I Musgrave, P. (1993), Javne financije u teoriji i praksi, Zagreb: Institut

za javne financije

7. Jelčić, B., (1998), Financijsko pravo i financijska znanost, Zagreb: Informator

8. Jurković, P., (2002), Javne financije, Zagreb: Masmedia

9. Vašiček, D., (2012), Računovodstvo proračuna- predavanja za internu uporabu

studenata, Rijeka

ZBORNICI RADOVA

1. Burian, K. 2007., „Sustav lokalne riznice-primjer i problemi implementacije“,

Hrvatski javni sektor-reforma i razvojne perspektive, Hrvatska zajednica računovođa i

financijskih djelatnika, Zagreb, str. 166

2. Maletić, I. & Jakir-Bajo, I. 2006., „Uspostavljanje sustava riznica u uvjetima

financijskog restrukturiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“,

Zbornik referata 41. simpozij HZRIF, Pula, str. 267

69

ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI

1. Calopa, J., (2012), Pregled modela financiranja javnih potreba i kapitalna ulaganja

jedinica lokalne samouprave, Stručni rad, Čakovec: Međimursko veleučilište Čulo, B.,

2. Matić, I., (2007), Proračunski prihodi u funkciji zadovoljavanja javnih potreba

samoupravnih jedinica u Republici Hrvatskoj, Znanstveni rad. Osijek: Ekonomski

fakultet

ZAKONI

1. Narodne novine (2012) Zakon o proračunu, Zagreb: Narodne novine d.d. br 136/12

2. Narodne novine (2013) Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi,

Zagreb: Narodne novine d.d., br. 13/13

3. Narodne novine (2007) Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, Zagreb: Narodne novine d.d., br. 26/07

4. Narodne novine (2013) Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici

Hrvatskoj, Zagreb: Narodne novine d.d., br. 45/13

ČASOPIS

Spremić, I. (1998), Kako čitati i razumjeti revizorovo izvješće?, Revizija, god. 5., br 3, HUR

Zagreb

INTERNET

1. Burian. K. (2006), E-riznica, Zagreb: Infotrend. Dostupno na:

http://arhiva.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=44&KatID=10&ClanakID=517

2. Državni zavod za statistiku (2006), Državni proračun, konsolidirana središnja i opća

država, Zagreb: Državni zavod za statistiku. Dostupno na.

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2006/13-Binder.pdf

70

3. Institut za javne financije (2010), Lokalni proračunski proces u Hrvatskoj, Zagreb:

IJF. Dostupno na: http://www.ijf.hr/IOP33/analize/5.pdf

4. Jurlina, D., (2011), Kako se zadužuje lokalna samouprava, Zagreb: Ekonomski

razvojni institut. Dostupno na: http://www.udruga-

opcina.hr/universalis/1295/pdf/djalibegovic_685214390.pdf

5. Lukeš-Petrović, M., Masarić, H., Nikolov, J., 2005, Vodič kroz hrvatski sustav

lokalne i regionalne samouprave, Zagreb: Hrvatski institut za lokalnu samoupravu.

Dostupno na:

http://www.undp.hr/upload/file/104/52113/FILENAME/vodic_veliki_un_lokalna_vlas

t.pdf http://polis.iju.hr/lokalna/lokalna/djelokrug.html

6. Ministarstvo financija (2012), Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje

2013-2015. Dostupno na: http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=

%E2%80%9Esmjernica%20ekonomske%20i%20fiskalne%20politike%20za

%20%20razdoblje%202013.%20-

%202015.&source=web&cd=1&cad=rja&ved=0CCYQFjAA&url=http%3A%2F

%2Fwww.vlada.hr%2Fhr%2Fcontent%2Fdownload%2F220936%2F3245155%2Ffile

%2F44.-1.a.pdf&ei=44_iUfjUDsqO4gT9_oGABA&usg=AFQjCNH7oa286XaqahkY-

XC8dwig1MtxqA

7. Ministarstvo financija (2011), Godišnje izvješće Ministarstva financija za 2011.,

Zagreb: Ministarstvo financija. Dostupno na:

http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Godisnje%20izvjesce%20MFIN%202011.pdf

8. Ministarstvo financija i stručnjaci projekta CARDS 2004 (2007), Strategija

neovisnog razvoja unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru u Republici

Hrvatskoj, Zagreb: Ministarstvo financija. Dostupno na: http://www.google.hr/url?

sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CCwQFjAA&url=http%3A%2F

%2Fwww.rijeka.hr%2Ffgs.axd%3Fid

%3D31899&ei=UnikUf2ZM9OGhQfviIGwBg&usg=AFQjCNEg7jyQDmernF7oT3A

JQQhenFHQUA&sig2=HfANgho1cJqUdVL4EBqE2A&bvm=bv.47008514,d.ZG4

9. Ministarstvo uprave (2013), Samoupravni djelokrug općine, grada i županije, Zagreb:

Ministarstvo uprave. Dostupno na: http://www.uprava.hr/default.aspx?id=475

10. Općina Viškovo (2013), Ciljevi općinske uprave, Viškovo: Općina Viškovo. Dostupno

na: http://www.opcina-viskovo.hr/lg/Vizija,-misja-i-ciljevi/Ciljevi-opcinske-

uprave.aspx

71

11. Ott, K i suradnici, (2009). Proračunski vodič za građane, Institut za javne financije,

Zagreb. Dostupno na: http://www.fes.hr/Ebooks/pdf/Proracunski%20Vodic

%20Gradane/proracunski%20vodic%202009.pdf

12. Ott, K. (2012), Aktualni osvrt: čekajući fiskalnu konsolidaciju, Zagreb: Institut za

javne financije. Dostupno na: http://www.ijf.hr/upload/files/file/osvrti/38.pdf

13. Pavlović, N., (2010), Prihodi i primici grada Dubrovnika za 2009.godinu, Dubrovnik:

Upravni odjel za proračun i financije. Dostupno na:

http://www.dubrovnik.hr/data/1272523450_313_m.doc

14. Sektor za razvoj i podršku sustavu DRRH (2011), Državna riznica RH, Zagreb: SAP.

Dostupno na:

http://www.sap.com/croatia/about/events/2011/worldtour11/pdf/Drzavna_riznica_RH.

pdf

15. Zavod za informatiku Osijek i Služba za javne financije (2006), Projekt organiziranja

Županijske riznice Osječko-baranjske županije, Osijek: Osječko-baranjska županija.

Dostupno na: http://www.obz.hr/hr/pdf/ProjektRiznica.pdf

ELEKTRONIČKI MEDIJ

Radetić-Tomić, V., (2009). Općina Viškovo – 15 godina [CD-ROM]. Viškovo:

PRdesign.

72

POPIS SLIKA

Redni broj Naslov Stranica1. Sastavni dijelovi lokalnog proračuna 102. Faze proračunskog procesa 113. Prihodi proračuna 53 lokalne jedinice u razdoblju 2009. –

2011. godine

18

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov Stranica1. Prva faza proračunskog ciklusa: planiranje proračuna

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

13

2. Projekcije makroekonomskih pokazatelja Republike

Hrvatske

42

3. Kretanje prihoda, rashoda i ukupnog manjka/viška

proračuna opće države u razdoblju 2011.-2015.

43

4. Vlastiti prihodi Općine Viškovo za 2010., 2011., 2012. i

2013. godinu

47

5. Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina 566. Planirani vlastiti prihodi i primici za razdoblje od 2013. do

2015. godine

59

7. Planirani tuđi prihodi općine Viškovo 61

73

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naslov Stranica1. Struktura funkcijskih rashoda u 2011. godini 202. Porezni prihodi lokalnih jedinica (u mil. kuna) 333. Zajednički porezi od 2002. do 2007. godine (u %) 344. Lokalni neporezni prihodi (u mlrd kuna) 355. Realni međugodišnji rast BDP-a 406. Glavne vrste prihoda Općine Viškovo 487. Prihodi od poreza za razdoblje od 2010. do 2013. godine 498. Porez na dohodak za razdoblje od 2010. do 2013. godine 509. Porez na robu i usluge za razdoblje od 2010. do 2013.

godine

51

10. Prihod od imovine za razdoblje od 2010. do 2013. godine 5211. Prihod od administrativnih pristojbi za razdoblje od 2010. do

2013. godine

53

12. Prihod od prodaje nefinancijske imovine za razdoblje od

2010. do 2013. godine

54

13. Račun financiranja za razdoblje od 2010. do 2013. godine 5514. Tuđi izvori prihoda 5715. Struktura projiciranih vlastitih izvora prihoda za 2014. i

2015. godinu

60

74

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Analiza prihoda i primataka Općine

Viškovo u razdoblju od 2010. do 2015. godine izradila samostalno pod vodstvom doc. Dr. sc.

Davora Vašičeka.

U radu sam primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja

je navedena na kraju diplomskog rada.

Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući

navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s korištenim

bibliografskim jedinicama.

Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Studentica:

________________________

NADIA TRESOGLAVIĆ

75