PRIHVA˘ENA TEMELJNA NA¨ELA RESTRUKTURIRANJA ...casopis.hrsume.hr/pdf/052.pdfPRIHVA˘ENA TEMELJNA NA¨ELA RESTRUKTURIRANJA HRVATSKIH −UMA 2 HRVATSKE −UME Broj 52 Ł travanj 2001

PRIHVAÆENA TEMELJNA NAÈELA RESTRUKTURIRANJA HRVATSKIH �UMA

R E S T R U K T U R I R A N J E

Broj 52 � travanj 2001 HRVATSKE �UME 1

PPrihvaæanjem Temeljnih polazi�ta za reorganiza-ciju �umarstva i restrukturiranje Hrvatskih �uma,Upravni odbor poduzeæa je na neki naèin staviotoèku na "i" opse�nih dosada�njih rasprava i pri-

jedloga struènih udruga i pojedinaca o tome najva�nijem,�ivotnom pitanju buduænosti hrvatskoga �umarstva. O to-me æe se oèitovati i Vlada Republike Hrvatske jer predlo�enanaèela moraju biti u suglasju s onim �to Vlada kao vlasnikdr�avnih �uma �eli. Sve �to je predlo�eno, istièe direktor po-duzeæa �eljko Ledinski, veæ jest u skladu s prija�njim zak-ljuècima Vlade.

Ovih dana izabrat æe se i najbolji ponuðaè za izradu stu-dije restrukturiranja, jedna od nekoliko stranih tvrtki koje suse u proteklih skoro dva mjeseca svojim ponudama pred-stavile hrvatskim �umarima. Ona æe zajedno s domaæomstrukom i naukom pripremiti sve kako bi proces restruktu-tiranja mogao poèeti.

Temeljni kapitalJedina dvojba koja je istaknuta i na Upravnom odboru

poèetkom travnja jest pitanje temeljnog kapitala novog po-duzeæa (u toèci 5 Naèela projekta novog poduzeæa). Èlano-vi Upravnog odbora nisu bili sigurni spadaju li u temeljnikapital i �ume i �umsko zemlji�te, ili samo nekretnine i fi-nacijska imovina. Na to se onda nadovezuju i ovlasti za pro-met nekretninama. Zato je Upravni odbor tu odredbu prih-vatio s ogradom, do konzultacija s odgovornim ljudima izVlade.

Odreðivanje temeljnog kapitala je va�no zbog svih dalj-njeg slijeda dogaðaja i poslovanja nove tvrtke. Kako je torje�eno u drugim zemljama? Te�ko da æe se Hrvatska moæivezati na kompletno rje�enje neke europske dr�ave jer i ta-mo je to postavljeno razlièito, od onih gdje �ume ulaze u te-meljni kapital do drugih gdje ne ulaze.

U prilogu donosimo Temeljna naèela, kako su pred-stavljena na Upravnom odboru. U njima su Strate�ke odred-nice - temeljni ciljevi u gospodarenju �umama i �umskimzemlji�tem u Hrvatskoj te Naèela projekta novog poduze-æa.

STRATE�KE ODREDNICE

Temeljni ciljevi u gospodarenju �umama

1. Organizirati integralno gospodarenje �umskim eko-sustavima na èitavom podruèju Republike Hrvatske, na naèinda se osigura potrajnost, stabilnost ekosustava, biolo�karaznolikost, produktivnost, samoobnovljivost i maksimalnaproizvodnja opæekorisnih funkcija �uma.

2. �umama u vlasni�tvu (privatne �ume) potrebno je no-vim Zo�-om osigurati jedinstven gospodarski pristup, od-govornost �umovlasnika i osiguranje jednostavne biolo�kereprodukcije �uma na novim naèelima u skladu sa zakljuè-cima prihvaæenim na savjetovanju u HAZU 15. lipnja 1994.godine odr�anog u suorganizaciji s MP�).

3. Gospodarenje �umskim ekosustavima mora se te-meljiti na poduzetnièkim i profitabilnim naèelima s organi-

Pi�e:MiroslavMrkobradFoto:M. Mrkobrad

Je li �umatemeljni kapitalpoduzeæa?

JJee llii ��uummaatteemmeelljjnnii kkaappiittaallppoodduuzzeeææaa??

PRIHVAÆENA TEMELJNA NAÈELA RESTRUKTURIRANJA HRVATSKIH �UMA

2 HRVATSKE �UME Broj 52 � travanj 2001

GOSPODARENJE DR�AVNIM �UMAMA

Naèela projekta novog poduzeæa1. Gospodarenje dr�avnim �umama povjeriti posebnim

zakonom trgovaèkom dru�tvu - pravnom slijedniku Hrvat-skih �uma p.o. Zagreb na neodreðeno vrijeme, ustrojenogna naèelima iz Zakljuèaka Vlade od 21. prosinca 2000. i 22.veljaèe 2001.:

a. jedinstveno poduzeæe za �ume s organizacijskomi financijskom odgovorno�æu pro�irenom i na naj-ni�e organizacijske jedinice (�umarije)

b. privatizacija djelatnosti koje nemaju izravan utje-caj na gospodarenje �umama (transport, graðevi-narstvo)

c. ubrzaju rje�avanje pitanja dru�tava s ogranièenomodgovorno�æu koja posluju s gubitkom, njihovimdavanjem u zakup, prodajom, privatizacijom

d. zbrinjavanje vi�ka zaposlenih rije�e privatizacijom,prirodnim odljevom zaposlenika, stimuliranjemprestanka radnog odnosa otpremninama, strogimnadzorom novog zapo�ljavanja

2. Novo poduzeæe ustrojiti sukladno Zakonu o trgovaè-kim dru�tvima, a u obliku koji æe biti predlo�en Projektomkao najpovoljniji.

3. Vlasnik poduzeæa je dr�ava.4. Naèelo jedinstva osigurati kroz jedinstvenu �umar-

sku politiku, jedinstveni razvoj: ureðivanje �uma, biolo�kureprodukciju �uma i marketing

5. Temeljni kapital novog poduzeæa treba èiniti sva ma-terijalna i financijska imovina kojom sada gospodare HRVAT-SKE �UME p.o. Zagreb i sve nekretnine ukljuèujuæi �ume i�umska zemlji�ta.

6. Zakonom je potrebno novo poduzeæe ovlastiti za pro-met nekretninama, �umama i �umskim zemlji�tima, u ja-sno odreðenim uvjetima (male povr�ine izvan kompleksa)po naèelu oèuvanja i zaokru�ivanja supstancije dr�avne imo-vine, ako je u funkciji pobolj�anja strukture imovine podu-zeæa i osnovne proizvodnje. Dobicima od prodaje poduzeæeslobodno raspola�e u strogo namjenske svrhe.

7. Unutarnje teritorijalno ustrojstvo mora biti temeljenona ekolo�ko-gospodarskim i ekonomski odr�ivim cjelinamauz po�tivanje pozitivnih iskustava u dosada�njem gospo-darenju, a �to æe biti predlo�eno Projektom.

8. U razdoblju predviðenom za realizaciju Projekta, ko-je mora trajati do 5 godina, cilj ne smije biti maksimalizaci-ja zarade nego stabilnost poduzeæa i socijalna sigurnost za-poslenika u procesu restrukturiranja.

9. Opæe korisne funkcije �ume (�portsku, turistièko-rekre-ativnu, zdravstvenu) kao skup proizvoda tr�i�no potvrditiprihodom, kroz programe Razvojne slu�be razvojem osta-lih djelatnosti, nova zapo�ljavanja, zajednièkim ulaganjimasa zainteresiranim partnerima, franchising i slièno.

Programom provedbe, u skladu sa Zakljuèkom Vladenu�no je osigurati jasnu podjelu obveza, odgovornosti i za-du�enja u njegovoj provedbi, izmeðu Ministarstva poljo-privrede i �umarstva, Upravnog odbora i uprave Hrvatskih�uma p.o. Zagreb.

S jedne od rasprava o restrukturiranju u Hrvatskim �umama

zacijskom i financijskom odgovorno�æu pro�irenom i na naj-ni�e organizacijske jedinice (�umarije).

4. Novo ustrojstvo mora osigurati gospodarenje s ma-nje tro�kova i mnogo veæim prihodima, provedbom razvo-ja svih (tzv. ostalih) djelatnosti.

5. Ustrojstvo Poduzeæa mora dugoroèno osiguravati si-gurnost, motiviranost i perspektivu zaposlenicima.

6. Ministarstvo poljoprivrede i �umarstava treba ovla-stiti novim Zo�-om da donese Pravilnik o uvjetima koje tre-baju ispunjavati izvoðaèi radova u �umarstvu (licenciranje).

7. Na temelju argumenata iz Projekta restrukturiranja,za proces pridobiti veæinu struke, javnosti i interesnih sku-pina.

8. Cijeli proces mora osigurati socijalnu stabilnost.9. Gospodarenje �umama i �umskim zemlji�tima u vla-

sni�tvu Republike Hrvatske povjeriti posebnim zakonom no-vom poduzeæu - pravnom slijedniku «Hrvatskih �uma» p.o.Zagreb na neodreðeno vrijeme. Ovim zakonom potrebno jeregulirati samo odnos vlasnika i novog poduzeæa. Ustrojst-vo novog poduzeæa obraditi u Projektu i ostaviti moguænostza kasnije trajno prilagoðavanje, na za sada nepredvidiveokolnosti koje æe se javljati u trzi�nim uvjetima.

10. Gospodarenje �umama koje su po èlanku 52. Usta-va RH prirodno bogatstvo od interesa za RH i imaju njezi-nu osobitu za�titu, mora biti neovisno utjecajima svih dru-gih interesa koji su suprotni osnovnim naèelima gospoda-renja �umama.

11. Ova naèela trebaju poslu�iti kao temelj za izradu pri-jedloga novog Zakona o �umama kao i nu�nih izmjena dru-gih zakona koji svojom regulativom utjeèu na �umske eko-sustave.

12. Kod izrade novog Zo�-a obvezatno predvidjeti fi-nancijsko vrednovanje opæekorisnih funkcija �uma iz kojihæe se izvora dugoroèno i stabilno financirati gospodarenje�umama na Kr�u i sanacija �uma i stani�ta izlo�ena su�e-nju, propadanju te sanacija ratom stradalih i miniranih �u-ma.

13. Nadzor nad provedbom svih propisa koji regulirajugospodarenje �umama povjeriti dobro ustrojenoj i nezavi-snoj inspekcijskoj slu�bi pri nadle�nom ministarstvu.

je �umarski statistièki godi�njak. Naj-pogodniji naèin provedbe odredenihzamisli ili planova su kampanje meðustanovni�tvom i vrlo su èeste i popu-larne. I spomenuta, Zelenije �ume, ni-je posljednja, sliènih æe biti jo�.

�umarstvo je inaèe vrlo va�an èim-benik �vedskoga gospodarstva, ka�eNordanstig. Godi�nja vrijednost izve-

zenih �umskih proizvoda iznosi 10 mi-lijardi amerièkih dolara, a pritom tadjelatnost ni�ta ne uvozi. �vedska jetrenutaèno jedan od najveæih svjetskihproizvodaèa drveta i papira.

Häkan Liljeblad iz tvrtke JakkoPöyry istaknuo je da su sliène poslovepriprema za restrukturiranje obavljaliu niz zemalja, a u posljednjih 10 go-

dina bili su vrlo aktivni u tranzicijskimte zapadnoeuropskim zemljama. Do-maæa znanost i iskustvo, domæe "�toi kako" barem je jednako va�no kao ina�e, veli Liljeblad. Jer samo tako mo�ese integrirati cjelokupno znanje do-maæih struènjaka s meðunarodnimiskustvom tvrtke i medusobno su-raðivati. Naèelo rada koje primjenjuje

na�a tvrtka sastoji se u tome da se naj-èe�æe ne pojavljujemo sami nego u su-radnji s ostalim tvrtkama. U posloveukljuèujemo na�e urede koje imamou mnogim zemljama.

Jaakko Pöyry zapo�ljava oko 4.500in�enjera koji su ukljuèeni u cijeli nizposlova u �umarskoj i drvopreradi-vaèkoj struci.

Glavna skupina �umoposjednika su takozvani "�umskifarmeri", i u �vedskoj je oko 3000 takvih obitelji, vlasnika�uma, koji najveæi dio prihoda, a neki i u potpunosti, ostvaruju od �ume.

Jo� jedna ponuda za sudjelo-vanje u restrukturiranju Hrvat-skih �uma stigla je iz �vedske.Hrvatskim �umarima predsta-

vili su je Häkan Liljeblad, zamjenik di-rektora tvrtke Jaakko Pöyry Consulting,te Gunnar Nordanstig iz Dr�avneslu�be za �umarstvo (National Boardof Forestry). Premda smo o �vedskom�umarstvu (manje) i o tome kako i gdjerade njihove tvrtke (vi�e) pisali u pro�-lom broju na�ih novina, evo jo� neko-liko zanimljivosti s podruèja �umarst-va krajnjeg sjevera Europe.

Od 28 milijuna hektara �uma i�umskoga zemlji�ta u �vedskoj, go-spodari se s 23 milijuna ha. Ono poèemu se bitno razlikuje od hrvatskihprilika jest èinjenica da je vi�e od po-la �uma prije bilo u privatnom vla-sni�tvu, a èetvrtina �umskoga fondabila je u dr�avnome vlasni�tvu, istak-nuo je Gunar Nordanstig. No prije petgodina dr�avna je tvrtka dobila statusprivatne i radi po naèelima poduzet-nika. To znaèi da je trenutaèno oko 90posto �uma u privatnom vlasni�tvu,pribli�no 10 posto povr�ina je pododreðenim statusom za�tite a znatandio posjeduje Protestantska crkva. Glav-na skupina posjednika su takozvani"�umski farmeri", i u �vedskoj je oko3000 takvih obitelji, vlasnika �uma, ko-ji najveæi dio prihoda, a neki i u pot-punosti, ostvaruju od �ume. To je uskladu s tendencijom koja se javlja u�vedskome dru�tvu, ka�e Nordanstig,da sve veæi dio ljudi koji �ive u graduzadr�avaju svoje posjede na selu. Pri-je otprilike 100 godina osnovana je�vedska udruga ze �ume s osnovnomzadaæom pru�anja podr�ke privatnim�umovlasnicima. Udruga je organizi-rana na dvije razine, ima glavni ured ideset regionalnih ureda te oko 100okruga. Udruga ima oko 1000 zapos-lenih a njezina je uloga nadzirati pro-vedbu zakona i edukacija �umopos-jednika. U ovom trenutku vrlo je ak-tualan program osposobljavanja �u-moposjednika pod nazivom Zelenije�ume. To je pak u skladu s dr�avnom�umarskom politikom koja je zacrta-na promjenama 1993. godine i ima dvaosnovna cilja, ekolo�ki i ekonomski.Oba su cilja jednako va�na. Osim pos-lova obuèavanja i nadzora provedbe�umarske politike, Udruga prikuplja oosnovne podatke o �umarstvu i izda-

R E S T R U K T U R I R A N J E / � V E D S K A I S K U S T V A


Pi�e:MiroslavMrkobradFoto:Arhiva

Domaæa znanosti iskustvo va�nikao i strani�vedska nacionalna �umarska politika zasniva se na dvacilja, ekolo�kom i ekonomskom, i oba su jednako va�ni.

Iskori�tavanje �uma u �vedskoj

Z D R A V S T V E N O S T A N J E N A � I H � U M A


E K O L O G I J A

Postotak znatno o�teæenihstabala na podruèju Hrvat-skih �uma nije se bitno mi-jenjao posljednjih nekoliko

godina, osim o�teæenosti pojedinihvrsta drveæa. Monitoring stanja o�-teæenosti kro�anja za 2000. godinu uRepublici Hrvatskoj pokazao je sma-njenje postotka znaèajne o�teæenostistabala svih vrsta za 3,5 % u uspored-bi s 1999. godinom (24,5 %) te izno-si 21, 5 %. Hrast lu�njak je jedna odna�ih najva�nijih, ali i najo�teæenijihlistaèa i vrsta drveæa (23,8 %), a meðuèetinjaèama je to jela, najugro�enijavrsta u na�oj dr�avi (èak 70,1 %). O�-teæenost hrasta kitnjaka lani je iznosi-la 21,3 % (1999. 23,7 %) a bitno jesmanjena o�teæenost alepskog bora(s 42 % na 34,3 %) i crnoga bora (s39,1 % na 20, 2 %). O�teæenost obiè-ne bukve u posljednjih deset godinapraæenja nije se bitno mijenjala, a s 4,2% i dalje je zadr�ala epitet na�e na-jotpornije vrste drveæa- zakljuèci su toizvje�taja o stanju �uma u 2000. go-dini u Hrvatskoj, koji je podnesen nasastanku ekologa Hrvatskih �uma uHrvatskom �umarskom dru�tvu, a nakojem su bili nazoèni predstavnici za-grebaèkog �umarskog fakulteta i ja-strebarskoga �umarskog instituta.

Najveæa o�teæenostna delnièkom izagrebaèkom podruèju

Podnoseæi izvje�taj dipl.ing. Ne-nad Potoèiæ i dipl. ing. Ivan Seletkoviæiz Instituta istaknuli su da je lani u Hrvat-skoj dvanaesti put provedena procje-na o�teæenosti �uma, opa�anja su

obavljena na biondikacijskim plohama(mre�a 16 x 16 km) i osnovnim ploha-ma (mre�a 4 x 4 km), podaci su za ovuprigodu objedinjeni, a rezultati obraðe-ni te prikazani tablièno i grafièki. U ja-strebarskom �umarskom institutu re-zultati procjene su pohranjeni u bazipodataka, a nalaze se i u jedinstvenojeuropskoj bazi podataka Meðunarod-noga programa za procjenu i motren-je utjecaja zraènog oneèi�æenja na �u-me. Opa�anja su obavljena na toèka-ma jednake udaljenosti. Na svakoj toè-ki ocjenjivala su se 24 stabla , a za sva-ko od njih procjenjivali su se osutost(defolijacija) kro�nje, gubitak boje (dis-koloracija) asimilacijskih organa te la-ko prepoznatljivi biotièki i abiotièki uz-roci �tete. U na�oj je zemlji pro�le go-dine, osim na 83 bioindikacijske plohe,obavljena procjena i na 384 osnovneplohe. Procijenjeno je 11.193 stabalarazlièitih vrsta drveæa, meðu kojima jebilo 8874 stabala listaèa i 2319 stabalaèetinjaèa. Analizirajuæi o�teæenost poUpravama �uma, autori izvje�taja izd-vojili su ih u èetiri skupine. U sklopuo�teæenosti do 10 posto nalaze se ko-privnièka, sisaèka i karlovaèka Uprava,u sklopu 11-20 posto na�ièka, ogulin-ska, gospiæka, bjelovarska i buzetskaUprava �uma, s postotkom o�teæeno-sti od 21-30 % su Uprave �uma Vin-kovci, Osijek, Po�ega, Nova Gradi�kai Split te Nacionalni park Plitvièka je-zera. Najveæa o�teæenost (veæa od 30%) je u delnièkoj i zagrebaèkoj Upravi.U Upravi �uma Delnice je intenzivnosu�enje jele, a na podruèju zagrebaè-ke Uprave visok je postotak o�teæeno-sti (44,2 %) svih vrsta drveæa. Potoèiæi Seletkoviæ istaknuli su problem obra-

de podataka po Upravama �uma, jersu nailazili na nepotpune pa i prazneformulare, a negdje su izvje�taju biliistovjetni onima iz 1999. godine.

Problem nedovoljnogbroja uzoraka

Struèni suradnici za ekologiju iz po-jedinih Uprava iznijeli su primjedbe isvoja iskustva u vezi s navedenom proc-jenom o�teæenosti.. Dipl. ing. Du�an-ka Jankoviæ iz U� Delnice istaknula je

Pi�e:Ivica

TomiæFoto:

A. Huber Jelanajugro�enijavrsta drveæa

Pro�logodi�nji monitoring o�teæenosti kro�anjau Hrvatskoj pokazao je smanjenje postotkaznaèajne o�teæenosti stabala svih vrsta za 3,5posto u usporedbi s 1999. godinom

usklaðivanje kriterija procjene, koja semora temeljiti na dovoljnom broju uzo-raka. Dr Vice Ivanèeviæ iz senjske Upra-ve �uma upozorio je na velike razlikeu procjeni na pojedinim Upravama,istièuæi nu�nost poja�njenja utjecaja

biotskih i abiotskih èinitelja na stanje�uma. Interkalibracijski teèaji morajubiti kvalitetniji i trajati du�e nego do-sad, a ekipiranost terenskog osobljaOdjela za ekologiju mora biti bolja. Mr

Petar Jurjeviæ zakljuèio je da je izvje�-taj o stanju �uma u 2000. godini prih-vatljiv i uglavnom objektivan, uz do-davanje potrebnih obja�njenja na sva-koj Upravi, a na seminare o procjenio�teæenosti trebalo bi ubuduæe pozi-vati, osim struènih suradnika, i struè-njake koji æe izravno obavljati procje-nu na terenu.

Tri razine fenolo�kihmotrenja

Na sastanku je bilo rijeèi o feno-lo�kim motrenjima u �umskim eko-sustavima Hrvatske, koja su poèelagodine 1993. te na 377 ploha obuhva-tila 41 vrstu drveæa. Predlo�ene su trirazine motrenja- prva koja se odnosina 11 trajnih pokusnih ploha (fenolo�kai ostala motrenja), druga razina obuh-vaæa motrenje glavnih vrsta drveæa, a

dobru pripremljenost izvr�itelja uoèiodlaska na teren (atlasi i upute),ali i po-te�koæe s velikim brojem ploha.. Dipl.ing.. Zlatko Lisjak iz po�e�ke Upravekritièki se osvrnuo na zajednièko praæen-je o�teæenosti na biondikacijskim iosnovnim plohama, kojim se ne dobi-va dobar uzorak , jer nisu obuhvaæenebukove sastojine. Tako se dobiva lo�aslika o stanju o�teæenosti �uma napo�e�kome podruèju. Dipl. ing.Bran-ko Bradiæ (U� Bjelovar) osvrnuo se nanepotpune izvje�taje te predlo�io da seuz tablice o stanju �uma doda i odreðe-no obja�njenje (stvarno stanje sastoji-ne i dr.), a dipl. ing. Ðurða List (U� Ko-privnica) predlo�ila je da Uprave sameobraðuju svoje podatke, uz prethodnofotografiranje ploha. Dipl. ing. StjepanBrajkoviæ iz vinkovaèke Uprave govo-rio je o znatnom o�teæenju jasena uposljednje dvije godine, napominjuæi

kako taj problem treba iscrpnije anali-zirati (eventualni uzroènik jasenova pi-pa) i prema potrebi intervenirati. Omanjkavostima izvje�tavanja s podruèjasplitske Uprave govorio je dipl. ing. IvanToliæ, istièuæi kako ljeti, zbog pojaèaneprotupo�arne za�tite, nastaju odreðe-ni propusti. Premda su kriteriji procje-ne po �umarijama podosta izjednaèe-ni, dogodi se da se umjesto bjelogra-biæa evidentira obièni grab, a na plo-hama u panjaèama crnog jasena, me-dunca i bjelograbiæa (fiziolo�ko slab-ljenje stabala i odumiranje) dobiva senerealna slika kro�nje.

U obrascima navestiobja�njenja

Dr Joso Graèan iz �umarskog in-stituta Jastrebarsko istaknuo je kakose u formularima moraju naznaèitipromjene na plohama te upozorio navjerodostojnost podataka, posebice seosvrnuv�i na U� Zagreb koja mora da-ti obja�njenje o uzrocima visoke o�-teæenosti stabala. Podaci nam nisu do-voljno dobri, oni moraju biti �to toè-

niji, kako bismo dobili realni stvarnizdravstvenog stanja na�ih �uma, ko-je nisu jako u�èuvane ako u njima ima-mo i do 50 posto su�aca. Mr Ivica Tik-viæ sa �umarskog fakulteta napome-nuo je kako metoda procjene ne za-dovoljava razinu Uprave �uma, ali za-dovoljava europsku razinu. Postavioje pitanje velièine reprezentanta (plo-he u mre�i 16x 16 km nisu bile nikakavuzorak), te potrebnih vrsta drveæa ibroja ploha. Pomoænik direktora Hrvat-skih �uma dipl. ing.Tomislav Starèe-viæ istaknuo je problem sanitarnih sjeèau lu�njakovim sastojinama, napo-minjuæi da su�ci u etatu prethodnogaprihoda sudjeluju s 59 posto. Zato jeupozorio na potrebu povezivanja po-dataka o o�teæenosti �uma s podaci-ma o su�cima. Kritièki se osvrnuo na

Hrast lu�njak je jedna od na�ih najva�nijih, ali i najugro�enijihlistaèa i vrsta drveæa (23,8 %), a meðu èetinjaèama je to jela,najugro�enija vrsta u na�oj dr�avi.

O�teæenost bukve u posljednjih deset godina praæenja nije sebitno mijenjala , a s 4,2 posto i dalje je zadr�ala epitet na�enajotpornije vrste drveæa.


Sa sastanka ekologa u Hrvatskom�umarskom dru�tvu

Su�enje jele u Gorskom kotaru

Z D R A V S T V E N O S T A N J EN A � I H � U M A


treæa i najintenzivnija (320 ploha) seodnosi na Uprave �uma. Odabir plo-ha za treæu razinu usmjerit æe se nasjemenske sastojine a bit æe pri-premljen opseg motrenja, koja bi tre-bala poèeti 2002. Predviðeno je da sena Upravama �uma konkretno u tajposao ukljuèe struènjaci iz Odjela za

ekologiju. Osnovne znaèajke dana�-njega sustava fenolo�kih motrenja suprevelik broj ploha, nepotpuni nizovigodi�njih motrenja, izostanak motrenjapo pojedinim godinama, manjak po-dataka o stani�tu, te praæenje velikogbroja fenofaza od kojih su neke vrlote�ko uoèljive. Zbog velikog broja plo-ha i vrsta drveæa, stalni je problem upi-sa podataka u bazu podataka i zato sepredla�e novi Program motrenja, kojiobuhvaæa spomenute tri razine. Pre-ma rijeèima Ivice Tikviæa sastavljenesu nove upute za fenolo�ka motrenjas brojem fenofaza, usklaðene s eu-ropskom razinom, odnosno predla�ese novi model praæenja fenofaza nasmanjenom broju ploha. Motrenje tre-ba nastaviti kontinuirano, kao i pro�-le godine, s intenzitetom ovisnim o ra-spolo�ivim moguænostima, a Uprave�uma dobit æe potrebne upute.

Na sastanku ekologa raspravljalose o naplati izlaska na teren osobamazadu�enim za odreðivanje uvjeta zaprivatne �ume, prema izmijenjenomPravilniku, postavljeno je pitanje fi-nanciranja sanacije odlagali�ta smeæau �umama, koja se obavlja prema Za-konu o �umama, a govorilo se o pro-blemu zbrinjavanja rabljenih ulja i zau-ljene ambala�e te o potrebi nabaveekolo�kih kontejnera.

Hrvatska je pro�le godine bila domaæin 13. in-terkalibracijkog teèaja za mediteranske zemljegdje se procjenjivala o�teæenost kro�nji iusklaðivali kriteriji-dio s terenske rasprave.

Poslije Na�ica i Vinkovaca iu bjelovarskoj je Upravi, napodruèju �umarije Èazma,osnovana treæa sjemenska

klonska planta�a hrasta lu�njaka. Naograðenoj povr�ini od 46 ha uz sa-mu glavnu cestu Èazma-Ivaniæ Grad,posaðeno je 1000 dvogodi�njih ci-jepljenih sadnica (klonova) lu�njaka.Sadnje je obavljena u redove 10 x 8m, odnosno 125 kom/ha.

- Osnutkom treæe klonske plan-ta�e lu�njaka nastoji se prema novojrajonizaciji �umskog podruèja osi-gurati dovoljna kolièina kvalitetnog�ira za potrebe rasadnièke proizodnjetoga sjeverozapadnog dijela Hrvat-ske, govori struèni suradnik za ra-sadnièku proizvodnju u Hrvatskim

�umama dipl. ing. Milan �gela. Mismo s pripremama za osnutak treæesjemenske planta�e poèeli prije ne-

Sjemenska klonska planta�a lu�njaka uÈazmi

Osnutkom sjemenskih klonskih planta�a lu�njaka, ali idrugih vrsta, Hrvatske �ume nastoje pobolj�ati kvalite-tu buduæih sastojina ali i osigurati stalan urod sjemena.

O S N O V A N A S J E M E N S K A K L O N S K A P L A N T A � AL U � N J A K A U È A Z M I

Z N A N O S T

Planta�amaPPllaannttaa��aammaado stalnog ikvalitetnog �ira

Pi�e:Miroslav

MrkobradFoto:

M. Mrkobrad


koliko godina, odabirom najkvalitet-nijih stabala lu�njaka na cijelom po-druèju, takozvanih plus stabala. Oda-brano je takvih 50-ak stabala s kojihsu uzete plemke koje su 1999. i 2000.godine cijepljene na podlogu-sadni-ce lu�njaka u kutjevaèkome rasadni-ku Hajderovcu. Te sadnice sadauna�amo u novu sjemensku plan-ta�u.

Prvi urod �ira oèekuje se za 7-8 go-dina a predviða se da bi svako stablomoglo dati 8-10 kg, ili 1000-1200 kgpo hektaru.

- Projektom sjemenskih klonskihplanata�a nastoji se pobolj�ati kvali-teta buduæih sastojina. Rijeè je o in-tenzivnom �umarstvu koje u buduæ-nosti mora dati veæu dobit, ka�e preds-jednik Povjerenstva za sjemenske

planta�e i jedan od vodeæih struèn-jaka na tom planu akademik MirkoVidakoviæ. Spomenute tri sjemenskeplanta�e, u Na�icama, Vinkovcima isada u Èazmi trebale bi dati dovolj-no �ira za popunjavanje onih �umakoje su nedovoljno kvalitetne. Uno�en-je sadnica iz �ira s klonskih planta�atrebalo bi donijeti i genetsko pobol-j�anje buduæih sastojina. Prvi plodo-vi u klonskim planata�ama mogu sepojaviti i nakon 4 godine, no realnoje oèekivati urod nakon 7-8 godina.Osim kvalitete i veæeg prirasta takonaèin mo�emo kontrolirati i potreb-ne kolièine �ira.

Struènjaci Hrvatskih �uma oèeku-ju da uz intenzivan tretman u planta�i,�a�titu i prihranu bilja te pravdobnoorezivanje, urod �ira ne bi smio izosta-ti. Konaèno, planta�e se i osnivaju za-to da se osigura kontinuirana opskr-ba rasadnika sjemenom-�irom, i da neovise o prirodnom urodu koji se pojav-ljuje svakih 3-5 godina.

Sadnice je trebalo dobro zatrpati

Prvi plodovi u klonskim planata�ama mogu se pojaviti inakon 4 godine, no realno je oèekivati urod nakon 7-8godina. Osim kvalitete i veæeg prirasta na ovaj naèinmo�emo kontrolirati i potrebne kolièine �ira.

�umarski struènjaci na èelu s akademikomMirkom Vidakoviæem pratili su podizanjeplanta�e

Prije sadnica u rupe je trebalo uèvrsititidrvene kolce

Dio od 1000 cijepljenihsadnica "na èekanju"

Pi�e:VesnaPle�e

Foto:B. Ple�e

N A C I O N A L N I P A R K R I S N J A K / � T O N U D I P R I J E D L O G N O V O G P R O S T O R N O G P L A N A


È O V J E K I P R I R O D A

Posljednjih nekoliko mjesecipro�le godine i poèetak ovegodine bio je obilje�en s ne-koliko senzacionalnih napi-

sa u novinama, vezanih za dogaðajeu Gorskom kotaru ili kako ga mnogivole nazivati Hrvatskoj �vici. Prvo su-kob pilanara Primorsko-goranske�upanije i Hrvatskih �uma, a nedugonakon toga novine su pune tekstovao polemikama u vezi s dono�enjem

Prijedloga prostornog plana Nacio-nalnog parka Risnjak. Osobita buka di-gla se nesposredno prije odr�avanja11. sjednice Sabora, poèetkom o�ujka,na èijem se dnevnom redu trebao naæii Prijedlog odluke o dono�enju pro-stornog plana Nacionalnog parka Ris-njak.

U èitavom prijedlogu Prostornogplana sporno je pro�irenje Nacional-nog parka na podruèje Snje�nika koje

je Vlada RH prijedlogom o Zakona oizmjenama i dopunama zakona o NPRisnjak prihvatila jo� 1996. Unatoè pro-tivljenju lokalnih poglavarstava gra-dova Èabra, Delnica i Rijeke, SKI klu-ba Rijeka i opæina Bakra, Èavala, Je-lenja i Lokava, te unatoè èinjenici daje Poglavarstvo grada Rijeke prihvati-lo u sijeènju 1997. amandman kojimse tra�i izuzeæe dva èetvorna kilome-tra potencijalnog skijali�ta na Snje�ni-

Hoæe li biljkepojesti ljudeHoæe li se odlukom Sabora prihvatiti stajali�ta lokalnog stanovni�tva, ili æepak prevladati nacionalni interesi, sudbinsko je pitanje za stanovnikeGorskoga kotara

Pogled na �loserov dom na Risnjaku

njom skija�kih staza, �ièara i prateæihobjekata na Snje�niku ugrozila stani�taugro�enih biljnih vrsta. Oèito onimakoji su o svemu tome odluèivali i prih-vaæali takva rje�enja nije bilo na pa-meti jedno,a to je da se na ovakav naèinrje�avanja problema i posredno do-vodi u pitanje i sam opstanak �ivotastanovni�tva toga kraja i njihova egzi-stencija.

Projekat PlarimorZa one pak koji ne znaju o èemu

se i kakvom problemu radi, du�ni smoi ovom prigodom napisati i malo vi�e.Sve je zapravo poèelo jo� davne 1964.na inicijativu Milana Tumare, poèa-snog predsjednika SKI kluba Rijeka i

Hrvatskog skija�kog saveza. U �elji dase turistièki valorizira planinsko zaleðeKvarnera napravljen je projekat PLA-RIMOR, kojim bi se koridorom na po-tezu Grobnièko polje-Platak-Snje�nik-Lazac Gerovo napravio jedan kvalitet-ni turistièki proizvod, gdje bi se iz-gradnjom turistièko rekreacijskih ob-jekata, turistièkih naselja i skijali�ta ot-vorilo i tristotinjak novih radnih mje-

sta, a ti objekti mogli bi raditi tijekomcijele godine. Na�alost svih ovih go-dina, iako su za projekat bili zaintere-sirani i strani ulagaèi, od tog posla ni-je bilo ni�ta. Prema rijeèima MilanaTumare tvrtka I.C.C.-Economy iz Au-strije bila je voljna potpisati s Pogla-varstvom grada Èabra ugovor o turi-stièkoj i �portskoj valorizaciji Snje�ni-ka, ali za sada to nije moguæe zbogzavrzlama oko Prijedloga prostornogplana Nacionalnog parka Risnjak, od-nosno odredbi Zakona o za�titi priro-de na koje se pozivaju resorna mini-starstva (Ministarstvo za�tite okoli�ai prostornog planiranja i Ministarstvoturizma).

Nada umire posljednjaDa pro�irenje granica Nacionanl-

nog parka na �tetu razvoja toga krajanije u redu smatra i Zdravko Turk, dipl.ing. �um. upravitelj �umarije Tr�æe.Ljudi na podruèju grada Èabra neza-dovoljni su �to je veæi dio povr�ina odizvora Èabranke do rijeke Kupe pripaoParku, a zborovi posveæeni rasprava-ma o Prijedlogu prostornog ureðenjagrada Èabra pretvorili su se u javnu tri-binu i osudu politike pro�irenja NPRisnjak i na podruèje nekih naselja, pase ljudi u svemu tome osjeæaju i izo-lirano.

- S druge strane kao �umar sma-tram da je dio gospodarskih �uma ko-ji je oduzet �umarima i dan na go-spodarenje Nacionalnom parku ne-pravedno oduzet, jer su �umari dobrogospodarili tim �umama i vodili o nji-ma brigu. A �to se tièe projekta PLA-RIMOR u sklopu kojeg je bila planira-na i gradnja skijali�ta na Snje�niku,

Kao �umar smatram da je dio gospodarskih �uma koji jeoduzet �umarima i dan na gospodarenje Nacionalnom parkunepravedno oduzet, jer su �umari dobro gospodarili tim�umama i vodili o njima brigu.


ku iz granica NP Risnjak, 24. sijeènja1997. Zastupnièki dom Sabora prih-vaæa prijedlog Zakona. Unatoè tome�to se i tada�nja Dr�avna uprava zaza�titu prirode i okoli�a nije slo�ila sprijedlogom plana NP Risnjaka, u ko-jeg je �upanijski zavod za razvoj, pro-storno planiranje i za�titu okoli�a do-dao i program skijali�ta na Snje�nikupo prijedlogu SKI kluba Rijeka, borbaGorana, turistièkih djelatnika Primor-sko-goranske �upanije i skija�a o spo-menutoj problematici nastavlja se i da-lje. Hoæe li na kraju Sabor prihvatitizahtjev lokalnog stanovni�tva ili æe pre-vladati nacionalni interesi, sudbinskoje pitanje za stanovnike Gorskog ko-tara. Jer, svi se sla�u da prirodu trebaza�titi, ali ne uvijek i na neèiju �tetu, uspomenutom sluèaju domicilnog sta-novni�tva.

Svi oni koji misle da skijali�tu ni-je mjesto unutar granica Nacionalogparka poèeli su se pozivati na Zakono za�titi prirode, tvrdeæi da bi se grad-

Nacionalni park

smatram da se u taj projekat trebaloiæi, ako je za to postojao interes i akoje bilo potencijalnih ulagaèa koji su �e-ljeli ne�to napraviti u tomm kraju. Jergradnja skijali�ta ne znaèi i diranje uprirodu i njezino nagrðivanje nego na-protiv spomenutim projektom mogaoje puno dobiti i Nacionalni park i turi-zam, a za ljude bi se mogla otvoriti inova perspektiva u zapo�ljavanju irje�avanju egzistencije.Zato u potpu-nosti podr�avam mi�ljenje lokalne sa-mouprave da se u Prostorni plan gra-da Èabra uvrsti i zahtjev za gradnjomskijali�ta na Snje�niku.

Saborski zastupnik prof. dr. AnteSimoniæ mi�ljenja je da prije postup-ka prihvaæanja plana NP Risnjak tre-ba jo� jednom preispitati taj plan, anjegov0 je stajali�te da treba podr�atiprijedlog lokalne uprave kojom se tra�iizuzeæe dva èetvorna kilometra na ko-jima se namjerava izgraditi ski centarna Snje�niku.U tom smislu treba priæii promjeni granica Nacionalnog par-

ka. Istina gradnja skijali�ta na Snje�ni-ku i otvaranje novih 200 do 300 rad-nih mjesta neæe preko noæi rije�iti pro-

bleme toga kraja, ali æe na neki naèinpripomoæi da se krene s mrtve toèkei da se tome kraju poku�a vratiti ba-rem malo nade i optimizma u boljesutra.

Moguænosti razvoja i ulaganja i uto podruèje Lijepe na�e postoje, inte-resa kod stranih ulagaèa za gradnjom

S 207 nestalih naselja Gorski kotar prednjaèi u depopulacijiu Hrvatskoj. Dok je 1890. gustoæa naseljenosti u tomepodruèju iznosila 28 stanovnika na èetvorni kilometar,danas iznosi samo petnaest. Nekad je Gorski kotar imao56.000 stanovnika, danas samo 30.000.

N A C I O N A L N I P A R K R I S N J A K / � T O N U D I P R I J E D L O G N O V O G P R O S T O R N O G P L A N A


skijali�ta na Snje�niku ima, samo tre-ba vidjeti na koji naèin to provesti. Naj-bolji primjer ostvarenja egzistencijeljudima od zimskog turizma, imamoi na primjerima susjedne nam Slove-nije. Pa za�to onda i Hrvatska ne bikrenula tim putem? No, oèito je da pri-je toga treba rije�iti spomenute admi-nistrativne probleme i zavrzlame. Jer,jedno je sigurno ,prirodu treba �tititi,ali treba i ljudima dopustiti da �ive odsvog rada i da ne napu�taju kraj u ko-me su roðeni i kome prijeti, ako se ne�-to ne napravi, izumiranje. S 207 ne-stalih naselja Gorski kotar prednjaèi udepopulaciji u Hrvatskoj. Dok je 1890.gustoæa naseljenosti u tome podruè-ju iznosila 28 stanovnika na èetvornikilometar, danas iznosi samo petnaest.Nekad je Gorski kotar imao 56.000stanovnika, danas samoa 30.000, aèak 60 posto stanovni�tva starije je od�ezdeset godina.

I na kraju da sve nije tako crno ida æe se poku�ati pronaæi najbolje mo-guæe rje�enje, saznajemo da je Saborprigodom dono�enja prijedloga o Pro-stornom planu NP Risnjak prihvatioamandman saborskih zastupnika �elj-ka Glavana, Ante Simoniæa i Draguti-na Vrusa. Njime se zadu�uje Mini-starstvo prostornog ureðenja da na-kon prihvaæanja novog Zakona o za�-titi prirode predlo�i izmjenu Odluke odono�enju prostornog plana Nacio-nalnog parka Risnjak u kojem æe bitiuva�ene i primjedbe lokalnog stanov-ni�tva u vezi s gradnjom skija�kog cen-tra na Snje�niku.

Kupari, selo unutar granica Nacionalnog parka Risnjak

Upravna zgrada Nacionalnog parka Risnjak

Pi�e:

VesnaPle�e


P R O L J E T N O P O � U M L J A V A N J E


U Z G O J � U M A

U obnovu �umapreko 9 milijunasadnica

Hrvatske �ume ovoga suproljeæa u sklopu plani-ranih uzgojnih radova ob-nove i podizanja novih

�uma posadile vi�e od 9 milijuna sad-nica razlièitih vrsta drveæa . Od toga jeoko 7,5 milijuna listopadnih sadnica,blizu milijun crnogoriènih te oko 750tisuæa sadnica na priobalju. To je oko55 % godi�njeg plana po�umljavanja ipopunjavanja kojim je, kao i lani, pred-viðeno posaditi 17 milijuna sadnica.Posao je uglavnom zavr�en, a ostaloje samo ne�to radova u preboru.

Najzastupljeniji je hrast lu�njak(4,1 milijun sadnica), zatim kitnjak s1,9 milijuna biljaka, posaðeno je i 1, 35milijuna jasena a od veæih brojki tre-ba spomenuti i johu s 330 tisuæa sad-nica.

- Imali smo mali problem zbog ne-dovoljnog broja sadnica jasena, ka�estruèni suradnik za rasadnièku proiz-vodnju u Hrvatskih �umama dipl.ing.Milan �gela. Sadnice nisu bile dovolj-no velike pa su ostavljene za jesen.

Bjelovar - blizu 25O haU bjelovarskoj Upravi �uma ovo-

ga je proljeæa posaðeno vi�e od dvamilijuna sadnica na oko 250 ha. To jeoko 70% godi�njeg plana po�umlja-vanja i popunjavanja, a ostatak poslaobavit æe se na jesen.

- Velik dio radova obavili su na�iradnici. Svi koji nisu radili na sjeèi bi-

li su anga�irani na nekom od uzgoj-nih radova, njegi, èi�æenju, po�umlja-vanju. No zbog opsega posla moralismo, kao i svake godine, anga�irati isezonce, radnike na ugovor, istièe vo-ditelj proizvodnje u Upravi �uma Bje-lovar dipl. ing. Marijan Bedekoviæ.

Po kolièini prednjaèi hrast lu�njaks 1,42 milijuna sadnica na 142 ha, za-tim kitnjak s 446 tisuæa sadnica na 56ha. Od znaèajnijih vrsta tu su jo� joha(66000), smreka s 75.000 te ari� s9000 sadnica. Najvi�e uzgojnih rado-va bilo je na �umarijama Suhopolje,Ivanska i G.Polje.

Ne mo�e bez sezonaca

Delnice-najvi�e u Vrbovskom, Klani...

Radovi na delnièkom po-druèju krenuli su potkrajo�ujka. U jednostavnoj bio-lo�koj reprodukciji po�um-

ljavanje æe se obaviti na povr�ini od16,7 ha a popunjavanje na 14,1 ha, apritom æe se upotrijebiti 52.675 sadni-ca smreke i 1.250 duglazije. U pro�i-renoj biolo�koj reprodukciji po�um-ljavanje æe biti izvr�eno na 15,2 ha, apopunjavanje sadnim materijalom na10,57 ha. U PBR bit æe kori�teno 25.400komada smreke, 23.500 komada crnogbora i 1.000 komada euroamerièke to-pole.

Ovoga proljeæa najveæe zadatke napo�umljavanju obavit æe �umarije:

Vrbovsko s 22.000 komada sadnica,Klana sa 17.500, Crni Lug s 12.250 ko-mada sadnica i Gomirje s 10.500 ko-mada sadnica. Sadnice za po�umlja-vanje bit æe nabavljene iz vlastitog ra-sadnika u Ku�elju i to uglavnom smre-ka, dok æe se sadnice crnog bora na-baviti iz rasadnika Podbadanj u Crik-venici, a sadnice euroamerièke topo-le iz rasadnika u Koprivnici.

Gospiæ-smreka icrni bor

U proljetnoj kampanji po�umlja-vanja na podruèju gospiæke Uprave �u-ma koristit æe se u JBR sljedeæi sadni

materijal: 50.000 komada obiène smre-ke (2+3) sadnice golog korijena uzgo-jena klasièno u tlu, a u PBR 100.000komada obiène smreke (2+3) sadnicegolog korijena klasièan uzgoj u tlu,30.000 komada crnog bora (2+2) i5.000 komada crnog bora, sadnice uz-gojene u kontejneru. Radovi na pro-ljetnom po�umljavanju bit æe obavlje-ni na 80,00 ha povr�ine, od èegapo�umljavanje na povr�ini od 55,00ha, popunjavanje sadnjom na 10,00ha i po�umljavanje u sanaciji na 15,00ha. Sadni materijal bit æe nabavljen izvlastitog rasadnika Vujnoviæ brdo, teiz rasadnika u O�tarijama ogulinskeUprave �uma, Podbadanj u Crikveni-

Pi�e:Ivica

TomiæFoto: I. Tomiæ

ci i iz rasadnika �umarskog instituta uJastrebarskom.

Senj-poèeli jo� u veljaèiPo�umljavanje na podruèju te

Uprave �uma poèelo je veæ u veljaèina terenima �umarije Pag, a nastav-ljeno je u o�ujku i na podruèjima osta-lih �umarija. Po�umljavanje je obav-ljeno sa sljedeæim kolièinama i vrsta-ma sadnog materijala: crni bor 282.475komada, primorski bor 43.500 koma-da, pinija 5.000 komada, bukva 10.000komada, javor 2.000 komada, ari�3.000 komada, divlja tre�nja 45.000 ijela 2.000 komada. Sadni materijal na-bavljen je iz: sadnice bora iz rasadni-ka Podbadanj, �umarije Crikvenica, bu-kove sadnice iz rasadnika �umarijeKlo�tar Podravski, sadnice javora iz ra-sadnika Cernik, �umarije Nova Gra-di�ka, sadnice ari�a iz rasadnika O�-tarije, �umarije Ogulin, a sadnice tre�-nje iz privatnog rasadnika. Po�umlja-vanje sadnicama obavljeno je na po-

vr�ini od 154,5 ha, a sjetva sjemena sje-menom jele i crnog bora na povr�iniod 84 ha.

Ogulin-na 40 hektaraPo�umljavanja na podruèju ogu-

linske Uprave �uma poèela su sredi-nom o�ujka na terenima �umarije Ja-senak, a bit æe nastavljena i na tereni-ma ostalih �umarija, ovisno o vre-menskim prilikama. Za po�umljava-nja se u 80 % sluèajeva koristi smre-ka, a od ostalih vrsta sadnog materi-jala crni bor, borovac, ari� i duglazija.Sadni materijal nabavljen je uglavnomiz vlastitog rasadnika u O�tarijama.

Proljetno po�umljavanje bit æe iz-vr�eno na povr�ini od oko 40,00 ha ito s 3.500 komada sadnica po ha.

Buzet-sve na jesenProljetnih po�umljavanja neæe bi-

ti, buduæi da su do sada jesenskapo�umljavanja davala daleko bolji usp-jeh primanja sadnica od proljetnih.

Karlovac-poslovizavr�eni

Na terenima karlovaèke Uprave �u-ma s kampanjom po�umljavanja poèe-lo se veæ poèetkom o�ujka, a ne�to odtih radova obavljeno je i tijekom veljaèe.

Kolièine sadnog materijala i vrstesadnica koje su kori�tene u radovimapo�umljavanja u (JBR i PBR) su sljede-æe: hrast lu�njak 23,5 ha - 235.000 ko-mada, hrast kitnjak 4,00 ha - 40.000,poljski jasen 11,3 ha - 85.000, crna jo-ha 3,6 ha - 18.000, obièna smreka 15,3ha - 38.250, crni bor 2,2 ha - 4.500 i ari�0,5 ha - 1.000 komada.

Sadni materijal za potrebe po�um-ljavanja bit æe nabavljen: hrast lu�njakiz rasadnika �umarskog instituta u Ja-strebarskom, hrast kitnjak iz rasadni-ka zagrebaèke Uprave �uma, poljski ja-sen iz rasadnika Uprave �uma NovaGradi�ka, crna joha iz rasadnika Klo�-tar Podravski, a smreka, crni bor i ari�iz O�tarija.

P R O L J E T N O P O � U M L J A V A N J E


Zbog pro�logodi�nje su�epo�e�ka Uprava �uma su-oèila se s manjkom sadni-ca u rasadniku Hajderov-

cu, namijenjenih za proljetno po�um-ljavanje. Naime, izostao je jednogo-di�nji prirast pojedinih vrsta planira-nih za sadnju pa æe one biti upotri-jebljene u jesenskom dijelu godine.Premda je prvotnim planom pred-viðeno posaditi u proljeæe gotovo270.000 sadnica, posaðeno je na po-vr�ini od 27 ha tek 169.000 hrasta kit-njaka, 28.000 bukve i 37.000 obiène

smreke ili oko 63 posto od plana - ka�estruèni suradnik za uzgoj �uma dipl.ing. Luka Milo�eviæ.

�umarija Kutjevo posadila je36.000 hrasta kitnjaka, a uz pomoævojske u sklopu dvodnevne akcije Mi-lijun sadnica za Lijepu na�u posaðe-no je 6600 sadnica. U akciji je sudje-lovalo 30 vojnika po�e�kog Sredi�ta zaodgoj vojnika, a po�umljavalo se u od-jelu 10 a gospodarske jedinice Ju�naKrndija kutjevaèka (�umski predjel Ve-tovaèka rijeka). Meðu vojnicima sena�ao i dipl. ing. �umarstva Ivica Man-dariæ iz Ðakova, koji je i sam s rovi-com u ruci prionuo poslu. Doznali smood njega da je kao vje�benik radio uOdjelu za ureðivanje �uma osjeèkeUprave te u �umariji Ðakovo, a ovajæe mu posao dobro poslu�iti za ob-novu praktiènog �umarskog znanja.Inaèe, struènim savjetima pomagao jesvom zapovjedniku, èasnièkom nam-jesniku Bo�idaru Peraku. Povr�ina zapo�umljavanje nalazi se na oko 700m nadmorske visine, u sastavu se-damdesetogodi�nje mje�ovite sred-

njodobne sastojine bukve, hrasta i gra-ba, jugoistoène ekspozicije i s nagibi-ma do 15 stupnjeva. U posljednje dvi-je godine na tom se podruèju obavljasanacija sastojina stradalih od neza-pamæenog olujnog vjetra , kada je iz-valjeno i prelomljeno mnogo kvalitet-nih stabala te se stvorio niz plje�ina.Doznaèeno je dosad, izraðeno i iz-vuèeno oko 1000 m3 takve drvne ma-se i rijeè je o doista opse�nom i iz-vanrednom poslu kutjevaèke �umari-je.

Na podruèju �umarije Pleternicaposaðeno je 10.000 kitnjakovih i 5000smrekovih sadnica, �umarija Po�egaposadila je 32.000 smrekovih, a veliè-ka �umarija 24.000 sadnica kitnjaka i28.000 obiène bukve. Od �est �uma-rija po�e�ke Uprave po�umljavanje ni-je obavljeno samo na podruèju ka-menske �umarije, koja je planirala ak-ciju provesti u jesen. Proljetno po�um-ljavanje na Po�e�tini obuhvatilo je pre-te�ito sanaciju sastojina stradalih pos-ljednjih godina od olujnog vjetra, sni-jega i leda.

S vojskom u akciji �Milijunsadnica za lijepu na�u�

Poze�ka Uprava �uma suoèila sezbog pro�logodi�nje su�e s manjkomsadnica pa je tijekom proljeæa realizirano oko 63 posto prvotnogplana po�umljavanja

Akcija vojske na podruèju kutjevaèke �umarije


O B N O V A V O Z N O G P A R K A


M E H A N I Z A C I J A

Hrvatske �ume preuzele su16 novih kamionskih pri-kolica �to ih je za potre-be poduzeæa izradila Teh-

nomehanika iz Marije Bistrice. Ta ne-kad velika metalur�ka tvrtka sada je usteèaju, no pomalo se oporavlja.

- Samo dobri pogrami i novi pos-lovi mogu poduzeæe izvuæi iz krize,istièe steèajni upravitelj Pavao Grizelj.A povjerenje starih partnera meðu ko-jima su i Hrvatske �ume s kojima po-stoji dugogodi�nja suradnja, pomoæiæe Tehnomehanici da stane na noge.

Osim prikolica, posla vrijednogoko tri milijuna kuna, Tehnomehani-ka æe iz ovogodi�njeg plana razvoja inabave nove �umske mehanizacijeHrvatskih �uma raditi i na poslovimanadogradnje dizalica na kamione, uvrijednosti od oko 800 tisuæa kuna.

Tra�imo kvalitetno i u roku obavl-jen posao, istaknuo je prilikom rago-vora u Tehnomehanici direktor Hrvat-skih �uma �eljko Ledinski. To je i naj-bolja preporuka za sve buduæearan�mane.

Poslovni razgovori o daljnjoj suradnji

Nove prikolice izTehnomehanike

Nove kamionske prikolice èekajuisporuku

Sukupno posaðenih 584.700sadnica na oko 58 ha zavr�e-

no je proljetno po�umljavanje napodruèju novogradi�ke Uprave�uma. Posaðeno je na osam �u-marija 323.500 hrasta lu�njaka,227.900 kitnjaka i 33.300 sadnicaobiène bukve, a samo se nije po-�umljavalo na podruèju novoka-pelaèke �umarije. Najopse�nijiposao bio je na podruèju �uma-rije Trnjani, gdje je na gotovo 18ha posaðeno 174.500 lu�njakovihsadnica, a najmanji zadatak ima-le su �umarije Oriovac (31.000kitnjaka) i Nova Gradi�ka (33.000obiène bukve).

Jasenovaèka �umarija posa-dila je 80.000 lu�njaka, okuèan-ska 48.900 kitnjaka, novljanska93.000 kitnjaka, a starogradi�ka�umarija po�umila je svoje po-vr�ine s 89.000 lu�njaka. U sklo-pu pro�irene biolo�ke reproduk-cije po�umljavalo se na podruèju�umarije Nova Gradi�ka, StaraGradi�ka i Trnjani, a na ostalim se�umarijama popunjavalo u sklo-pu jednostavne biolo�ke repro-dukcije. ( t )

U rasadniku Cernik novogradi�keUprave

Najvi�eposla uTrnjanima

N O V A G R A D I � K A

Pi�e:Miroslav

MrkobradFoto:

M. Mrkobrad


G O S P O D A R S T V O

�utica danas nosi barjak stra-danja u Hrvatskim �uma-ma i ima pionirsku uloguu poku�aju vraæanja sta-

ni�ta lu�njaka na ovo podruèje, u jed-noj je reèenici sa�eo svu istinu i pro-bleme toga �umskog podruèja od 6400ha nadomak Ivanæ Grada, TomislavStarèeviæ ih Hrvatskih �uma. Bilo je tona jednom od brojnih skupova �to suodr�ani o istoj temi, na istome mje-stu, u �utici-ovaj put prilikom savje-tovanja �to ga je o Ekolo�kom moni-toringu u nizinskim �umama pro�legodine organiziro �umarski institut izJastrebarskog. Jo� prije odr�ano je ijedno znanstveno struèno savjetovanje,Nafta-�uma-voda, u lipnju pro�le go-dine, u povodu Svjetskog dana za�ti-te okoli�a, koje je takoðer okupilo, ka-ko i naslov govori, sve korisnike istogprostora (�umare, nafta�e i vodnu za-jednicu), osuðene na su�ivot na jed-nom podruèju. A u samim Hrvatskim�umama to je neobilazna i stalna prièa.

Sve nevolje i problemi �ume �uti-ce poèeli su l964. kada se na �umskompodruèju poèelo s proizvodnjom naf-

te i plina. Iz do danas izbu�enih blizu280 bu�otina, �to èini vi�e od 6 postoukupne �umske povr�ine pod objekti-ma INA-Naftaplina, izvaðeno je vi�eod 36 milijuna tona nafte i plina. U pro-cesu proizvodnje, skupljanja i otpre-me nafte i plina stalno je u tom raz-doblju postojala opasnost kontami-nacije tla �to opet mo�e dovesti u opa-snost i oneèistiti cijeli okoli�. Da su �u-

me to prve osjetile pokazuje jedno pri-ja�nje ista�ivanje (Ing.Nenad Vorel)na uzorku od 22 bu�otine gdje su mje-renja pokazala da su stabla (lu�njaka)uz bu�otine o�teæena 49 posto vi�e odprosjeka o�teæenosti lu�njaka u Hrvat-skoj. No problem �umskog komplek-sa �utice nije samo nafta i poslovi ve-zani uz to, nego i voda. Smje�tena unizini uz Savu, na ulazu u Lonjsko pol-

�uticu Problemi �um-skog kompleksa�utice od 6400ha potjeèu odtoga �to istiprostor kojimgospodareHrvatske �umekoristi i INA kaonalazi�e nafte iplina a Hrvatskevode kao reten-ciju i poplavnopodruèje.

(Oèuvani) lu�njak prepoznatljiv je i cijenjen stanovnik posavskih �uma i same �utice.

Nafta�i su �uticu «osvojili» 1964. Jedno od crpili�ta nafte u �umskom okru�ju


je blizu Ivaniæ Grada, povr�ina od 6400ha vrijednih �uma lu�njaka, poljskogjasena i graba kojim gospodari Upra-va �uma Zagreb, �umarija Novoselec,ujedno je retenciono podruèje Hrvat-skih voda. To znaèi da osim «redovi-tih» poplava koje se dogaðaju s vre-mena na vrijeme nakon èega se vodaponekad znade du�e zadr�ati, �to ta-koðer ima �tetne posljedice za �umu(najezda �tetnika), to podruèje slu�i i

kao spas za gradove od nadolazeæihvoda Save, jer se voda ispu�ta u �u-mu.

Ekolo�ki problemiBiv�a voditeljica ekolo�kog odjela

zagrebaèke Uprave Nives Farka� To-polnik jo� ranije je u na�im novinamaustvrdila da su moguæi uzroci o�teæenjadrveæa promjena mikroklimatskih pri-lika u �umi, moguæa promjena re�imapodzemnih i povr�inskih voda voda te

nesavjesno ispu�tanje neekolo�kih tva-ri u okoli�. Pucanje nekog cjevovodamo�e najvi�e izravno oneèistiti priro-du. Za sada su, misli Farka� Topolnik,najveæi ekolo�ki problem �utice isplaè-ne jame razlièitih velièina koje se na-laze u razlièitim fazama sanacije. Onesu izvor trajnoga oneèi�æenja okoli�azbog tehnièke nedoreèenosti, a osimtoga postoji stalna opasnost prelije-vanja oborinskih voda preko ruba u

neza�tiæeni okoli�. Problem dugogazadr�avanja poplavnih voda, oborin-skih i onih iz Save pa i Lonje, danas jerije�en izgradnjom propusta. No padrazine podzemnih voda, a do njega do-lazi klimatskim odstupanjima i me-lioracijskim zahvatima (Èrnec Polje),uzrokuje su�enje stabala.

Ekolo�ki monitoring�to je pokazalo dugogodi�nje mo-

trenje razine podzemnih i povr�inskihvoda u nizinskim �umama i ugradnjanovih piezometara, meðu ostalim i napodruèju �utice? Starèeviæ: "Mi smojednostavno bili prisiljeni ustanovitiniz opa�aèkih mjesta (monitoring) jerse sustav prirodne ravnote�e uzdrmao.Stanje u hrasticima posebno, �to po-kazuju podaci o izvr�enim sanitarnimsjeèama u daleko veæem opsegu ne-go �to je to propisano proredama».

Je li poremeæaj vodnog re�ima na-stao zbog toga �to razina podzemnihvoda varira, zimi se di�e a u travnju isvibnju pada. No u sluèaju kad se ra-di o te�kim tlima, dolazi do pomakapromjene vodnog rezima za dva mje-seca i podzemne vode padaju ljeti �tomo�e biti uzrokom su�enja, kako mis-li Blagoje Miloviæ iz Hrvatskih voda,

ostaje pitanje na koje tek treba odgo-voriti.

Dok se rje�enje ne pronaðe, cehplaæaju Hrvatske �ume, najvi�e Upra-ve koje imaju dosta lu�njaka-Zagreb,Koprivnica, Bjelovar, Vinkovci. Osobi-to je to istaknuto u Posavini, a dra-stièno u kompleksu �utica. Zbog in-dustrijskog oneèi�æenja (od vaðenjaplina i nafte) te ukupnog poremeæajavodnog re�ima �utica je, ako se nepoène sanacija, osuðena na propast.Sanacija znaèi vraæanje pionirskih vrstaa da bi se to provelo i zadr�alo stani�telu�njaka, potreban je jedan èitav rad-ni vijek. Ako se pak ne uèini, od sa-da�njih hrastika ostat æe jo�ici, topo-lici, vrbici.

treba lijeèiti

S truène referate na skupu iznijeli sudr. Juraj Medvedoviæ koji je govo-

rio o klimatolo�kim i fitocenolo�kimobilje�jima �ume �utice, mr.BorisVrbek s temom Struktura zemlji�nogpokrivaèa �ume �utice, dipl.ing IvanPila� («CROFHIS»-�umarski pedolo�kisustav) te Pila� i Vrbek zajeno s temomMetode praæenja polutanata u okviruICP-Forsts i njihova daljnja razrada.

(Neke od tema objavit æemo u pri-godnim prilikama)

Struènireferati

Cijeli sustav prirodne ravnote�e se uzdrmao. Stanje uhrasticima posebno, �to pokazuju podaci o izvr�enimsanitarnim sjeèama u daleko veæem opsegu nego �to jeto propisano proredama.

Novi piezometri trebli bi pomoæi u praæenjupovr�inskih i podzemnih voda i njhovu utje-caju na su�enje lu�njaka

Pi�e:Ivica

TomiæFoto:

I. Tomiæ

UHrvatskom je �umarskomdru�tvu potkraj o�ujka nasastanku voditelja Odjelaza ekologiju i struènih su-

radnika za za�titu �uma iz pojedinihUprava, na kojemu su sudjelovali pred-stavnici �umarskog fakulteta i �umar-skog instituta Jastrebarsko, podnesenizvje�taj dijagnozno-prognozne slu�be,bilo je rijeèi o primjeni odgovarajuæihherbicida u �umarstvu, su�enju �uma,

analizirani su rezultati praæenja poje-dinih bolesti i �tetnika te je podnesenizvje�taj o �umskim po�arima za pro�-lu godinu. Djelatnici Instituta mr.sc.Boris Lioviæ, mr. sc. Sanja Agbaba-No-

vak i dipl. ing. Dinka Mato�eviæ poja-snili su dijagnozno-prognozni izvje�-taj koji je obuhvatio znaèajnijije �um-ske �tetnike (mrazovci, potkornjaci,gubar, kukavièji suznik, borov i har-stov èetnjak) i bolesti (mednjaèa, sivaplijesan, upala kore amerièkoga bo-rovca, rak kore pitomoga kestena i dr.)na pojedinim Upravama. U sklopu izv-je�tavanja o abiotiènim èiniteljima na-vedene su �tete od leda , snijega , vje-

tra, visokih temperatura (su�a) a istak-nut je problem su�enja �uma, pose-bice su�enje jele. Istaknuto je kako jeproces su�enja �uma znatno izra�enzbog negativnog utjecaja defolijacije,èovjeka, �tetnih gljiva i insekata te kli-matskih kolebanja. Govoreæi o su�en-ju �uma, dr.sc. Miroslav Harapin po-sebice se osvrnuo na problem global-nog zahlaðenja, kojega je kulminacijaod 1900. godine, na najsu�nije raz-doblje pro�loga stoljeæa, od 1990-2000., te na problem kemijske klime.

Prioritet pojedinimbolestima i �tetnicima

Zakljuèeno je da se praæenje usklopu dijagnozno-prognozne slu�bemora pobolj�ati i pro�iriti, jer su pos-lani podaci katkada nepotpuni i ne-

Rezultati analiza grana dostavljenih u Institut pokazuju danajvi�e proljetnih �tetnika ima u vinkovaèkoj, na�ièkoj,zagrebaèkoj, koprivnièkoj, sisaèkoj, karlovaèkoj i senjskojUpravi �uma.

� T E T N I C I , N E P O G O D E I P O � A R I U G R O � A V A J U � U M E


Z A � T I T A � U M A

precizni. Osobito je istaknuto dapraæenje biotskih i abiotskih èiniteljau �umskim ekosustavima mora bitiobuhvatnije, uz bolju prezentaciju po-dataka i davanje prioriteta pojedinimbolestima (pepelnica, mednjaèa) i �tet-nicima, kako bi se nakon dijagnozemoglo brzo intervenirati. Veæu pozor-nost treba usmjeriti na �tete od stokei divljaèi te na �tete koje nastaju u �u-mi na podmlatku poslije izvlaèenjadrvne mase. Dijagnozno-prognoznaslu�ba �umarskog instituta izradila jenadopunjene tablice s uputama za po-punjavanje zbog potpunijeg i ujed-naèenijeg izvje�tavanja s Uprava �u-ma, a u dogovoru sa �umarskim struè-njacima Hrvatskih �uma organiziratæe i provoditi praæenje �tetnih kukacai bolesti te drugih biotskih i abiotskihèinitelja. Rezultati analiza grana do-stavljenih u Institut pokazuju da naj-vi�e proljetnih �tetnika ima u vinko-vaèkoj, na�ièkoj, zagrebaèkoj, kopriv-nièkoj, sisaèkoj, karlovaèkoj i senjskojUpravi �uma.

Najvi�e gorjelo udr�avnim �umama

Tijekom pro�le godine, koja je bi-la izrazito su�na, evidentirano je èak706 �umskih po�ara na ukupnoj po-vr�ini 68.171 ha, a zabrinjava èinjeni-ca da je po jednom po�aru opo�are-no gotovo 97 ha. Èak 58 % po�ara (411)bilo je na povr�inama u dr�avnom vla-sni�tvu, u privatnim �umama eviden-tirano je 23 % (165) po�ara, a 19 %(130) odnosi se na po�are na poljo-privrednom zemlji�tu. Za gotovo trièetvrtine po�ara nepoznat je poèinitelj(! ?). Najvi�e po�ara evidentirano je napovr�inama Uprava �uma Split, Go-spiæ, Buzet i Karlovac. Na kontinen-talnom podruèju na �umskom zeml-ji�tu i na poljoprivrednim povr�inamaizgorjelo je 35 %, u visokim �umamalistaèa i èetinjaèa 26 %, �ikarama 17%, panjaèama 15 % itd. Prema vrstipo�ara, najvi�e je bilo prizemnih (495ili 70 %). Zbog br�ega otkrivanja i do-javljivanja po�ara u na�oj zemlji, oso-bito na priobalnom otoènom podruè-ju, organizirana je motrilaèko-dojavnaslu�ba.

Podnoseæi izvje�taj o po�arimadipl. ing. Terezija Bo�njak, struèna su-radnica za za�titu �uma u Direkciji,

Pobolj�ati dijagnozno-prognoznuslu�bu Tijekom pro�le izrazito su�ne

godine evidentirano je èak706 �umskih po�ara na povr�ini 68.171 ha, no zabrinjavaèinjenica da je po jednom po�aru opo�areno gotovo 97ha, a za 75 posto po�ara nepoznat je poèinitelj

Sa sastanka "za�titara" Hrvatskih �uma


P A K R A È K A G O R A - Z A P A D N I P A P A U K

U R E Ð I V A N J E � U M A

upozorila je na èinjenicu da je nastu-pilo razdoblje poveæane opasnosti za�umske po�are te je potrebno provo-diti Planove protupo�arne za�tite, oso-bito na kontinentalnom podruèju, ana kr�u aktivirati osmatraèko-dojav-nu slu�bu, koja obuhvaæa èuvare �u-ma, revirnike i ostalo zadu�eno osobl-je. Osobitu pozornost potrebno jeusmjeriti na provjeru podataka iz Pla-na za�tite �uma od po�ara za ovu go-dinu, koji se odnose na protupo�ar-ne prosjeke s elementima �umskih ce-sta, promatraènice, �umske ceste, in-terventne skupine na kontinentu i dr.Sudionici skupa obavije�teni su o Pri-jedlogu programa aktivnosti u pro-vedbi posebnih mjera protupo�arneza�tite va�nih za Republiku Hrvatskuza 2001. godinu. Nositelj tih aktivno-sti i sudjelovatelj u zadacima su Hrvat-ske �ume. Treba istaknuti da pri izra-di planova protupo�arnih prosjeka selementima cesta kroz ugro�ene �u-me na jadranskom podruèju zadu�eni�umari moraju suraðivati s glavnimvatrogasnim zapovjednikom. Zakl-juèeno je da organizacija osmatraè-ko-dojavne slu�be Hrvatskih �umamora biti uèinkovitija, a u cilju protu-po�arne preventive treba pojaèati èu-vanje �uma i �umskoga zemlji�ta. Za�-titu �uma od po�ara treba provoditi uskladu s Planom za�tite �uma odpo�ara, a u sluèaju pokrenutog sud-skog spora za naknadu �tete prouz-roèene po�arom, naknadu obraèuna-ti prema vrijedeæem �umsko-od�tet-nom cjeniku. Na sastanku je dogo-voreno da se u razdoblju poveæaneopasnosti od po�ara odobrava za-du�enim zaposlenicima uporaba mo-bitela, uz naknadu od 150 kuna na mje-sec.

O odr�anom seminaru iz za�titebilja u Opatiji nazoène je izvijestioprof.dr. Milan Glava� sa �umarskogafakulteta. Na skupu je sudjelovalo 500agronoma i samo desetak �umara, areferati �umarskih struènjaka bili suvrlo zapa�eni. Bilo bi dobro, rekao je,sadr�aj pojedinih referata iznijeti pu-tem seminara na Upravama �uma.Mr.sc. Boris Lioviæ potkraj je sastan-ka za�titare obavijestio, uz prezenta-ciju na dijapozitivima, o nekim pro-blemima primjene pesticida u za�titina�ih �uma, istièuæi da treba sprijeèi-ti sukcesiju pojedinih �teta.

Rat je odavno zavr�io no upakraèkoj �umariji, kao danije! Grubo je reæi, ali posl-jedice razaranja te poseb-

no miniranja terena i te kako su pri-sutne i veliko je pitanje kada æe i hoæeli uopæe ta �umarija dosegnuti prije-ratni etat. To zorno pokazuje i nedav-na redovita revizija gospodarske jedi-nice Pakraèka gora-Zapadni Papuk,jedne od dviju jedinica koje su tijekomDomovinskoga rata bile djelomice oku-pirane. Radi se o �umama s lijeve stra-ne prometnice Pakrac-Buèje, o velikojjedinici povr�ine 5.295 ha s drvnom za-lihom od 909.612 m3 i teèajnim go-di�njim prirastom od 29.200 m3 u ko-joj etat glavnog prihoda iznosi 168 ti-suæa kubika a etat prethodnog priho-da 77.000 m3. U strukturi �uma je 27% kitnjaka 47 % bukve, 9 % graba. Zaovu reviziju, ali i za proteklo razdobl-je va�no je spomenuti ovo: u prve trigodine va�enja posljednje osnove, da-kle u prve tri ratne godine,1991-1993.,tamo nije izvr�en ni jedan �umskouz-gojni zahvat! Podruèje je najprije dje-lomice bilo okupirano, zatim i mini-

rano. Dio terena u meðuvremenu jerazminiran no jo� je 12.000 m3 glav-nog i 17.000 m3 prethodnog prihodanedostupno.

- To je je u usporedbi sa stanjemu gospodarskoj jedinici Sjeverni Psunj-Javorovica jo� i dobro, veli upravitelj�umarije dipl.ing. Damir Dramalija!Ondje se u �umu nije moglo sve do


Mina na putu kojimje izve�eno 15.000kubika drveta!

Povjerenstvo je iscrpno prouèilo novu osnovu.

Dio Pakraèke gore jo� je zbog mina nedos-tupan

P A K R A È K A G O R A - Z A P A D N IP A P A U K


Bljeska, u svibnju 1995. Od ukupno 13.000ha s kojima gospodari pakraèka �umarija,8.000 ha ili 60 % jo� je radno nedostupno.�umarija danas sjeèe oko 19.000 m3, a to jedaleko ispod etata koji se sjekao u prijerat-nim godinama kada je znao dosegnuti i70.000 m3. S 38 zaposlenih �umarija samaobavi dvije treæine posla, ostalo naprave po-duzetnici. Osim toga potpuno nedostupno-ga terena dio �uma kvalificiramo "uvjetnodostupnim", dakle podruèjem na kome veæradilo. No �to to znaèi? Ba� za vrijeme revi-zije Pakraèke gore-Zapadnog Papuka, na�umskoj cesti u Sjevernom Psunju kojom jeizvezeno vi�e od 15.000 m3 drveta jedan jelovac prona�ao protutenkovsku minu! Sreæomo�teæenu, pa nitko nije stradao.

Da su u Pakracu posljedice rata vidljivena svakom koraku svjedoèe ponajprije razore-

ne i uni�tene zgrade i ulice. Velika zgrada ne-kada�njeg trgovaèkog poduzeæa Buduænostkao da nema buduænosti! �umarijska zgradaizbu�ena od granata no ipak 1994. osposob-ljena za povratak ureda �umarije u grad iz pri-vremenog izbjegli�tva. �umarija je jedan odrijetkih privrednih subjekata koji rade, nekadmoæna drvna industrija Papuk pre�ivljava.

Kad je o Pakraèkoj gori-Zapadnom Pa-puku rijeè, va�no je spomenuti da su tamojo� nesreðeni imovinsko pravni odnosi jerzemlja koju je �umarija godinama zamjen-jivala i preuzimala nije gruntovno uknji�ena.Problemi koji æe se javljati na terenu vezanisu za pomanjkanje ljudi na tom podruèju,pa time i radne snage za pojedine sezonske�umarske poslove.

To je ono �to uz nedostupnost podruè-ja pakraèke �umare èeka prilikom provedbenove Gospodarske osnove koju je izradiobjelovarski odjel za ureðivanje a posao vo-dio dipl. ing. Dejan Pavloviæ sa suradnicima.Povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede i �u-marstva u sastavu dipl.ing.Kre�imir Turk(predsjednik), dipl.ing.Goran Haramba�iæ idipl.ing.Mihajlo Tompak iscrpno je prvog da-na prouèilo novu osnovu, obi�lo teren, te uzodreðene primjedbe i dopune prelo�ilo Mi-nistarstvu da prihvati osnovu.

Na zgradipakraèke�umarijeposljedicegranatiranjajo� su vidljive

Poèetkom o�ujka troèlanopovjerenstvo koje je imeno-valo Ministarstvo poljopri-vrede i �umarstva pregleda-

lo je izraðenu osnovu gospodarenjaza gospodarsku jedinicu Umoli na po-druèju delnièke Uprave �uma. Go-spodarska jedinica u sastavu je �u-marije Vrbovsko. Predsjednik povje-renstva bio je dipl. ing. Kre�imir Turk,a èlanovi dipl. ing. Slavica Delaè i dipl.ing. Josip Jane� dipl. Delnièki odjel zaureðivanje �uma u radu povjerenstvaporedstavljali su mr. sc. Boris Ple�e,voditelj odjela i dipl. ing. Marijan Ple�e,a u ime �umarije Vrbovsko dipl. ing.Mladen Vinski I revirnik dipl. ing. Vla-dimir Beg.

Valjanost stare osnove gospoda-renja istekla je 31. prosinca 2000., aredovitu reviziju izradio je delnièki od-jel za ureðivanje �uma.

Ukupna povr�ina gospodarske je-dinice iznosi 417,08 ha, obraslo je 404ha a u odnosu na pro�lu ophodnjicupovr�ina se poveæala za 13,17 ha. Pre-ma namjeni �ume te jedinice podijel-jene su na gospodarske i za�titne.

Drvna zaliha iznosi 113.937 m3 ili 282m3/ha, od èega crnogorice 2.952 m3

ili 7 m3/ha, i bjelogorice 110.985 m3 ili275 m3/ha. Ukupni prirast drvne zali-he iznosi 20.630 m3 ili 5.10 m3/ha.

Cilj i naèin gospodarenja jest oèu-vati stabilnost ekosustava te osigura-ti potrajnost prihoda uz poveæanje kak-voæe i kolièine drvne mase a uva�ava-juæi i posrednu funkciju �uma i njiho-vu namjenu.

Osnovom gospodarenja propisa-ni su i �umsko uzgojni radovi koji æese obaviti u jednostavnoj biolo�koj re-produkciji i to na povr�ini od 8 ha (nje-ga i èi�æenje).

Otvorenost �uma u toj jedinici iz-nosi 2,8 km/ooo ha, a u ophodnjici sene planira gradnja �umskih promet-nica.

Nakon prihvaæenih primjedbi i pri-jedloga povjerenstvo je predlo�ilo Mi-nistarstvu poljoprivrede i �umarstvada izda odobrenje na predlo�eni ela-borat redovite revizije te osnove kojevrijede od 1. sijeènja 2001. do 31. pro-sinca 2010.

Poveæanapovr�ina

GOSPODARSKA JEDINIC A UMOLI DELNIÈKE UPRAVE �UMA

Povjerenstvo za pregled ureðajnog elaborata na terenu

Pi�e:VesnaPle�e

Foto:B. Ple�e

Pi�e:ZvonkoPeièeviæFoto:Z. Peièeviæ

Razgovori oobnovi hrasta

lu�njaka

NOVOGRADI�KI �UMARI POS-JETIL I UPRAVU �UMA VINKOVCI


S T R U È N A S U R A D N J A

Uprogramu struène razm-jene iskustava i operativ-no-struènih dostignuæa,novogradi�ki �umari pos-

jetili su polovicom o�ujka vinkovaèkuUpravu �uma, �umariju Lipovac, gdjesu razmijenjena mi�ljenja o prirodnojobnovi lu�njaka. Nakon toga obi�li sugospodarsku jedinicu Naraèe koja seprostire na 1.600 hektara i koja je s 95posto �umskih povr�ina okru�ena ri-jekama Bosut i Spaèva. Raspravljalose i o uspostavi �umskog reda (ods-

jek 13 a, 27 ha) koji su vrlo dobro odra-dili mje�tani sela Lipovca i okolnih se-la,uz nadzor �umarskih struènjaka. Vo-ditelj te struène razmjene bio je dipling. Stjepan Lonèar, a u razmjeni isku-stava sudjelovali su i upravitelji vin-kovaèke i novogradi�ke Uprave �umadipl.ing. Luka Vukovac i dipl. ing. Mla-den Sertiæ.

Vinkovaèki �umari posebno suistaknuli da je uspostava �umskog re-da obavljena u predviðenom roku izbog povoljnih vremenskih uvjeta, a

RRaazzggoovvoorrii oooobbnnoovvii hhrraassttaa

lluu��nnjjaakkaaTema �umarskogstruènog skupa u�umariji Lipovac novo-gradi�kih, vinkovaèkih i�umara iz direkcije bilaje uspostava �umskogreda pomoæu okolnogstanovni�tva usamoizradi

Uzgojna ograda protiv divljaèi

Novoobnovljena poslovna zgrada�umarije Lipovac

Struèni skup �umara u gospodarskoj jedinici Naraèe

radilo se na uklanjanju podrasta igrmlja ruèno, kemijskim putem, te nauni�tavanju glodavaca. Podignuta ijednometarska visoka dvostruko ple-tena �ièana ograda zbog za�tite oddivljih svinja I postavljena u du�ini od1,5 kilometara, a cijena gradnje �ièa-ne ograde 1 kilometra iznosi 36.000,00kuna.

Osim prirodnog uroda �ira izvr-�eno je razbacivanje raspr�ivaèem tre-tiranog �ira 260 kg po hektaru.

N A P O D R U È J U � U M A R I J E Z A D A R U S P L I T S K O J U P R A V I


� U M S K A M E H A N I Z A C I J A

UHrvatskim �umama pred-stavljen je dio nove me-hanizacije za rad u �u-marstvu, traktor s prik-

ljuècima, �umarskom dvoosovinskomprikolicom, iveraèom, dizalicom, ra-spr�ivaèem i sitnilicom te vi�enam-jensko vozilo. Radi se o opremi za ko-ri�tenje u priobalju iz kredite Svjetskebanke i sredstava Hrvatskih �uma. Pre-zentacija nove �umske mehanizacijekojoj su osim voditelja proizvodnih od-jela svih Uprava bili nazoèni i brojni�umarski struènjaci i znanstvenici, pos-lovni partneri, predstavnici dru�tve-nog i politièkog �ivota Zadarsko-knin-ske �upanije, odr�ana je u �umskompredjelu Dubravi u zadarskoj �umari-ji, u Upravi �uma Split.

Prije samog pokusnog rada novihstrojeva i prikljuèaka, prof.dr. Stanis-lav Sever sa �umarskog fakulteta pods-jetio je na poèetke razvoja i povijestprimjene mehanizacije u �umarstvu,prof.dr.Ante Krpan (�umarski fakul-tet)op�irno je govorio istra�ivanjimakoja su provedena i o kori�tenju bio-mase u kulturama alepskog bora, dokje prof.dr. Joso Graèan iz �umarskoginstituta nazoène podsjetio o namje-ni planta�a primorskog bora i znaèen-ju rasadnièke proizvodnje za planta�e.

Nova opremaNa terenu na kojem je obavljena

sjeèa najprije je prikazan utovar ogr-jevnog drveta (vi�emetrice) dizalicom

na dvoosovinsku �umarsku prikolicu.Radi se o dizalici FMV 290 podiznesnage 29,9 kNm te hidraulièkog doh-vata od 6,120 mm koja mo�e i pro-du�ivati krak a te�ka je 575 kg. Prikoli-ca KMA, nosivosti je 6 t, volumena 1,9m3, duga 6,190 mm, �iroka 2,120 mm.Prikolica ima ima hidraulièke stabili-zatore i trostrani kiper sanduk.

Potom je na pokaznoj povr�ini nakojoj su napravljeni �umski red i gran-jevina uhrpana, predstavljen novi ive-raè LGU 100-30 koji granje ali i drvodo 30 cm debljine pretvara u iverje, ko-je ostajuæi u �umi, na tlu, stvara bio-masu. Iveraè ima brzinu kardanskogvratila 1000 o/min., kapacitet 60-80m3, s najveæim promjerom od 30 cm,mase 2.280 kg, s neovisnim hidrau-lièkim sustavom.

Iveraè je bio prikljuèen na traktorVALMET s diezelskim motorom volu-mena 6.000 cm3 s mjenjaèem koji ima36 brzina naprijed i nazad, a mo�e sekretati brzinom od 0,6-40 km/h. Odostalih znaèajki izdvajamo da ima po-gon na èetiri kotaèa, blokadu diferen-cijala u obje osovine, da je te�ak 5.000kg, da ima �umarsku kabinu.

Raspr�ivaè HOLDER sa spremni-kom od 1.500 litara pogodan je za za�-titu �uma od �umskih �tetnika, imaklipno membransku pumpu i njime seuopravlja iz traktorske kabine. �irnaraspr�ivanja je 3-7 m a u vis mo�e do-segnuti 12 m. S punim spremnikomte�ak je 2.400 kg.

Pi�e:Miroslav

MrkobradFoto:

M. Mrkobrad

Nova �umska opremapredstavljena uzadarskoj �umarijinastavak je ulaganja umehanizaciju�umarstva, pri-lagoðenu potrebamakr�a.

Predstavljena�umska opremaPPrreeddssttaavvlljjeennaa��uummsskkaa oopprreemmaaza kori�tenje u priobalju

Nova sitnilica Seppi M-Midlforst 225 na trak-toru VALMET mo�e poslu�iti za odr�avanjeprotupo�arnih prosjeka s elementima cesta


Od prikljuène opreme �umari sumogli vidjeti u radu jo� i sitnilicu SEP-PI M-Midlforst radne �irine 2.250 mms 38 èekiæa, pogodnu za odr�avanjeprotupo�arnih prosjeka i cesta.

Zanimanje je izazvala i prva pre-zentacija vi�enamjenskog vozila kojese sastoji od kamioneta i nadogradn-je. U dodatnu opremu meðu ostalim

spada i ona za interventno ga�enjepo�ara �to je na terenu i prikazano.Prototip vi�enamjenske opreme izra-dila je HIDRAULIKA KURELJA a osmis-lili su je mr. Stjepan Puljak iz Hrvat-skih �uma i dipl.ing. Nedeljko Milo�iæiz Hidraulike Kurelja za �to su kao ino-vatori dobili i priznanja.

7 Interventno ga�enje po�ara-vi�enamjenska oprema s nadogradnjom meðu kojomje i oprema za ga�enje po�ara.

Iveraè LGU 100-30 s mehaniziranimhidrauliènim uvlaèenjem materijala

Raspr�ivaè Holder primjenu bi mogao naæi uposlovima za�tite �uma od �tetnika

Kamionet s moguæno�æu nadogradnje razlièitihnamjena, prototip u izvedbi Hidraulike Kurelja

�umarski struènjaci, znanstvenici i brojni gostisa zanimanjem su pratili predstavljanje nove�umske mehanizacije

Utovar ogrjevnog dva dizalicom FMV 290 na �umarsku dvoosovinsku prikolicu KMA

Na� �umarskiÈovjek svijeta

N A G R A D A M R . S T J E P A N U P U L J K U


I N O V A C I J E

Tih, miran, skroman i pomalosamozatajan dr. Juraj Med-vedoviæ, djelatnik �umar-skog instituta Jatrebarsko,

odnedavno je nositelj jedne rijetke ti-tule u Hrvatskoj - Èovjek svijeta.

Upravo onakvog kakvog ga znajubrojni njegovi kolege i suradnici, pro-fesori i znanstvenici i brojni �umarskisuradnici, takvog smo ga upoznali imi novinari prije nekoliko godina i veæsmo du�e vrijeme dogovarali temu zajedan novinarski prikaz njegova znaèaj-nog inovatorskog rada.

Odlukom Amerièkog biografskoginstituta iz Sjeverne Karoline (USA), azahvaljujuæi nominaciji Meðunarod-nog biografskog centra iz Cambridga( Engleska) vrlo vrijedna i laskava ti-tulu Èovjeka svijeta 2000. dodijeljenaje krajem pro�le godine dr. Juraju Med-vedoviæu, doktoru �umarskih znano-sti, uposlenom u jastrebarskome �u-marskom institutu.

- Priznanje Amerièkog biografskoginstituta, kojim sam izabran za Èov-jeka svijeta u 2000 godini, dobio samza cjelokupan svoj dosada�nji znanst-

M E Ð U N A R O D N O P R I Z N A N J E D R . J U R A J U M E D V E D O V I Æ U

Kapsula unutar koje se nalazi minijaturni fotoureðaj i normalni kolor film,uobièajenog formata, ali samo jedan snimak.

Poèetkom travnja u Gradskom je uredu zaznanost i kulturu mr. Stjepan Puljak pri-

mio nagradu, zlatnu medalju i priznanje zainovaciju. Taj diplomirani �umarski in�enjerzaposlen u Hrvatskim �umama je zajedno sdipl. ing. Nedeljkom Milo�iæem iz HidraulikeKurelja konstruirao vi�enamjensku opremuza �umarstvo. Inovacija u kojoj su suraðivaleHrvatske �ume i Hidraulika Kurelja kao iz-voðaè prototipa, prvi je put bila prikazana naIzlo�bi inovacija "Arhimed" u Moskvi, od 22-26. o�ujka ove godine, gdje je takoðer, kakostoji u slu�benom katalogu s izlo�be, dobilazlatnu medalju. (Usput, u Moskvi je izlagaloosam hrvatskih inovatora koji su dobili èetirizlatne i èetiri srebrne medalje).

- Vi�enamjenska oprema sastoji se od vo-zila-kamioneta- i nadogradnje u koju spada-ju dodaci za interventno ga�enje po�ara, opre-ma za za�titu bilja, zatim oprema za teren-sko odr�avanje strojeva, te nadogradnja zainterventnu slu�bu u prometnim nesreæama,uz dodatak hidrauliènih �kara. Vozilo osimtoga mo�e poslu�iti i za prijevoz ljudi i roba,ka�e mr.Puljak. To znaèi da je pogodno za radu �umarstvu, za brzo ga�enje inicijalnih po�ara.Istodobno, u kamionetu se mo�e voziti se-dam radnika, �to u kroniènom nedostatku pri-jevoznih sredstava u �umarstvu nije zane-marivo. Nadogradnja se s kamioneta mo�elako skinuti i opet po potrebi montirati.

Mr. Stjepan Puljak u �umarstvu radi vi�eod 30 godina a danas je voditelj razvojneslu�be u Hrvatskim �umama. (m)

Zlatna medaljau Moskvi

Vi�enamjenska oprema

Mr. StjepanPuljak

Pi�e:Antun Z.LonèariæFoto:A. Z. Loèariæ

znanstvenik -2000.


veni i izumiteljski rad, a nominacija jepotekla iz Cambridga, koji su izmeðubrojnih kandidata upravo predlo�ilimene za dodjelu priznanja Predsjed-nièki peèat èasti 2000. godine. Refe-renca za to ugledno priznanje, nisu sa-mo moji objavljeni struèni i znanstve-ni radovi - njih vi�e od 200, nego suto i moji radovi na izradi èetiriju mo-nografija i 11 znanstvenih knjiga, za-tim ureðivanje znanstvenog èasopisaRadovi - na�eg �umarskog instituta ,zatim moja istra�ivaèka raznolikost ,kao i moja inovatorska rje�enja, po-

najprije za neka znanstvena istra�ivan-ja u �umarstvu, kao termograf i ureðajza fotografska snimanja kro�nje sta-bala iz zraka, te kori�tenje solarne ener-gije i slièna, obja�njava nam dr. Med-vedoviæ .

Osim toga dr. Medvedoviæ jepredsjednik Znanstvenog vijeæa Insti-tuta Jastrebarsko, èlan je Upravnog od-bora �umarskog instituta, predsjed-nik je Kluba izumitelja Hrvatskog �u-marskog dru�tva ,

èlan je Znanstvenog savjeta za dal-jinska istra�ivanja i fotogrammetriju

Hrvatske akademije znanosti i umjet-nosti , èlan je Istoèno-alpske dinarskesekcije za prouèavanje vegetacije , su-dionik je mnogih meðunarodnih sim-pozija, savjetovanja i struènih ekskur-zija �umarskih znanstvenika. Èlan jeSaveza izumitelja i autora tehnièkihunapreðenja Hrvatske, a svojim ino-vacijama na INOVI 97 osvojio je srebr-nu, a na INOVI 2000 i zlatnu plaketuza jedinstveni ureðaj za aerofotosni-manje kro�nje stabala.

Na na�e pitanje kako je do�ao naideju za taj jedinstveni ureðaj, jedno-stavno nam je odgovorio:

- U �umarskom institutu Jastre-barsko zaposlen sam od 1964. godi-ne, a od 1998. sam vi�i znanstveni su-radnik u Odjelu za ekologiju i uzga-janje �uma, a radim na znanstveno-istra�ivaèkim zadacima iz �umarskefitocenologije, to jest radim naistra�ivanju i za�titi na�ega �umsko-ga bogatstva. Premda mnogi izvanna�e �umarske djelatnosti èesto go-vore kako �ume rastu i bez �umara,na� zadatak je usmjeravati prirodneprocese kako bi poticali rast i razvojonih vrsta drveæa kojima najbolje od-

Lansirna rampa na koju se postavlja kapsula s fotoaparatom neposrednoprije lansiranja

Priznanje Meðunarodnog biografskogcentra iz Cambridga ( Engleska)

Amerièki biografski institut dodijelio je krajempro�le godine znaèajno priznanje na�emznanstveniku dr. Juraju Medvedoviæu

M E Ð U N A R O D N O P R I Z N A N J E D R . J U R A J U M E D V E D O V I Æ U


govara odreðeno stani�te. Kako bismoustanovili pojedine faze sezonskog raz-voja vegetacije, potrebno je fotografi-rati kro�nje drveæa odozgo. To je mo-guæe iz zrakoplova, helikoptera ili le-teæih motornih zmajeva ,ali sve je toprilièno skupo, dugo traje jer je potre-bito ishoditi razne dozvole, �to pred-stavlja dodatne probleme. Dugo samse bavio mi�lju kako iz zraka pomoæufotoaparata snimiti kro�nje i ideja mije pomalo dolazila kroz nekoliko go-dina . Prvi problem kako snimiti kro�n-ju stabla odozgo s visine od 30 do 50metara rije�io sam s pomoæu malogjednostavnog fotoaparata kojeg samuspio lansirati s jednog mehanièkogpostolja, a koji je bio uklopljen u man-ju kapsulu. No, znatno veæi problemi,gotovo nerje�ivi bili su za mene vrije-me okidanja i pravodobna ekspona�anormalnog fotografskog filma. Jasnoto je u poèetku bio crno-bijeli, a tekposlije sam u kapsulu ulo�io film u bo-ji. Sljedeæi problem bio je kako odre-diti odreðenu visinu lansiranja te kap-sule, pa zatim ostali èisto tehnièki de-talji, kao �to je razvijanje filma u sa-moj prirodi, �to se posebno odnosilona film u boji i postupak razvijanja tihfilmova u �umi, jer je bilo potrebno po-stiæi odreðenu temperaturu razvijaèai ostalih kemikalija. Sve je to na oko iz-gledalo jednostavno , ali sam ipak iz-gubio nekoliko mjeseci za sva ta rje�en-ja. Danas ste mogli i sami vidjeti kakosve to funkcionira i kako se ipak usred�ume mogu razviti u kratko vrijemesvi filmovi u boji pa èak i dijapozitivi.Za jedno fotografiranje kro�nje nekogstabla potro�im samo petnaestak mi-nuta, zajedno s razvijanjem filma. Od-mah u �umi vidim jesam li dobro sni-mio odreðenu kro�nju �eljenog stabla,te je li korektno snimljena, jer na vrho-vima kro�nje dogaðaju se va�ni �ivot-ni procesi za neko stablo. Zato mi jeto moje rje�enje, u koje sam ulo�io do-sta slobodnog vremena, meni i naj-dra�e, jer su mi na njemu èestitali ipravi fotografski profesionalci, a samureðaj je na INOVI 2000 nagraðen izlatnom plaketom. Taj ureðaj veæ ko-ristim za snimanje kro�anja stabala napokusnim plohama intenzivnog mo-nitoringa stanja na�ih �uma. Hrvatskaje ukljuèena u Meðunarodni programistra�ivanja stanja �uma ICP-Forests ,a u na�oj zemlji imamo sedam ploha

ZRoðen je u Prizrenu, 21.o�ujka1935.godine, od oca dr. Ivana voj-

nog lijeènika i majke Vjekoslave, uèi-teljice U ratnom vihoru 1945. prilikompovlaèenja domobranske vojske, ocuse gubi svaki trag u Dravogradu. JurajMedvedoviæ je osnovnu �kolu i gim-naziju zavr�io u Zagrebu, kao i �umarskifakultet gdje je 1964. i diplomirao.

Odmah nakon zavr�etka �umarst-va upo�ljava se u jastrebarskome �u-marskom institutu, na Odjelu za tipo-logiju �uma na znanstveno-istra�ivaè-kim radnim zadacima iz �umarske fi-tocenologije.

Seminar iz aerofotogrammetrije za-vr�ava 1965. a specijalizaciju iz fitoce-nologije 1971. na �umarskom institutuu Budimpe�ti.

Poslijediplomski studij zavr�io jena Sveuèili�nom poslijediplomskom

centru u Zagrebu, a magistarski rad snaslovom Istra�ivanje vodnog re�imastani�ta u poplavnim �umama izmeðuÈesme i Lonje u Posavini obranio je1983..te stekao naziv - znanstveni asi-stent, samostalni istra�ivaè na poslo-vima �umarske fitocenologije.

Doktorsku disertaciju s naslovomSinekologija zajednica obiène jele u sje-vernoj Hrvatskoj i floristièki parametriva�ni za gospodarenje bukovo-jelovim�umama, obranio je 1991. na �umar-skom fakultetu u Zagrebu. U zvanjeznanstveni suradnik izabran je godine1992. Sredinom 1998 . postaje vi�iznanstveni suradnik. U znanstvenoi-stra�ivaèkom radu glavna mu je po-zornost usmjerena na istra�ivanje flor-nog sustava i fitomase u razlièitim �um-skim zajednicama i u razlièitim po-voljnostima klime.

Dr. Juraj Medvedoviæ

intenzivnog motrenja i upravo je tajureðaj nu�an za zadatke koji se od nastra�e o stanju hrvatskih �uma. Nasnimljenim fotografijama jasno uoèa-vamo fenofaze listanja, cvatnje i plo-dono�enja, te zdravstveno stanje i ra-no uoèavanje pojava �umskih �tetni-ka. Ovo posljednje je va�no zato �topojavu �umskih �tetnika mo�emo vid-jeti znatno prije vidljivih znakova o�-teæenja vegetacije, istièe nam dr.Med-vedoviæ. Treba spomenuti kako je tajureðaj veæ kori�ten na Medvednici napokusnim plohama intenzivnog mo-

trenja bukve i jele, te �ume kitnjaka igraba nedaleko od Jaske.

Na upit je li taj va�an izum krenuou �iru primjenu , na� sugovornik namje negativno odgovorio, �to znaèi dapostoji samo prototip ureðaja, a proiz-vodnja nulte serije nije jo�poèela.Ureðaj za aerofotosnimanjekro�nje stabala nije jedino inovator-sko djelo na�eg sugovornika. Prije nje-ga jo� 1990. dr. Medvedoviæ je prija-vio Patentnom uredu Termograf JMT-90, mjerni instrument za ekolo�kaistra�ivanja u �umarstvu, koji mjeri ibilje�i svakodnevnu temperaturu zra-ka ili zemlje, a osmislio je i ekolo�kutravokosilicu gotovo be�umnu, koja sekreæe i radi uz pomoæ solarne æelije. Iztog podruèja na� sugovornik napisaoje i knjigu Moj solarni ureðaj.

Na kraju dodajmo kako je priz-nanje Meeðunarodnog biografskogcentra iz Cambridga stiglo u prave ru-ke i kako je dr. Juraj Medvedoviæ s uvr�-tenjem u 2000 istaknutih znanstveni-ka XX. stoljeæa i Amerièkog biograf-skog instituta s poveljom PresidentalSeal of Honor , kojim je izabran za Èov-jeka svijeta 2000 godine, na ponossvim znanstvenicima Hrvatske, a po-sebice �umarskim.

Dr.Juraj Medvedoviæ: Presti�no priznanje Amerièkog biografskoginstituta u pravim rukama

Z D R A V K O K V E S I Æ , Z A L J U B L J E N I K U G L J I V E


G L J I V E

Pretpostavljao sam da ih mora biti ikod nas, jer su nekada �okci davno �iru-juæi svinje primjeæivali da one ruju - ko-paju i jedu i kod dvjestogodi�njih hra-stova ispod kojih nije bilo �ira, a istoto znale se èiniti i divlje svinje, ka�eKvesiæ. Znanje o �umi i sporednim�umskim proizvodima stjecao sam po-stupno koristeæi literaturu do koje i ni-je uvijek bilo lako doæi. Meðutim, urazmjeni mi�ljenja s drugim gljivari-ma, posebice s kolegama iz zagrebaè-ke gljivarske udruge Kamilo Blagajiæ èi-ji sam dugogodi�nji èlan (bio redovnistudent na agronomskom fakultetu uZagrebu) znanje se dana u dan, iz go-dine u godinu usavr�avalo. Bogata li-teratura, strpljenje, upornost, 20-go-

di�nji zahtijevan rad konaèno su mo-rali biti oplemenjeni i nagraðeni pro-nala�enjem skupocjenih tartufa.

Iduæi u ribolov primjetio sam jed-nu lokaciju na kojoj su rovale divljesvinje. Detaljno pregledavajuæi to mje-sto prona�ao sam ostatke gljiva kojesam poslao prof.dr. Romanu Bo�cu,inaèe redovitom profesoru na Agro-nomskom fakultetu, i istaknutom glji-varskom struènjaku. Potvrðeno je daje rijeè o jestivu tartufu, odnosno ljet-nom tartufu èiji je latinski naziv Tiberaestivum Vitt - tartuf.

Kvesiæ se i dalje namjerava bavititra�enjem tartufa, pa sada uvje�bavamladog psa ovèara, Astru, koja æe mupripomoæi u pronala�enju tartufa.

Zdravko Kvesiæ iz Lipovcaveæ vi�e od dvadeset godi-na bavi se prouèavanjem isakupljanjem gljiva i spo-

rednih �umskih proizvoda u istoènojSlavoniji, ali i u mnogim drugim hrvat-skim krajevima. Ono �to Zdravka Kve-siæa èini zanimljivijim od drugih ljubi-telja sakupljaèa �umskih sporednihproizvoda i drugih gljivara u Vukovar-sko-srijemskoj �upaniji i èlanova naj-veæe gljivarske udruge u Hrvatskoj "Bri-jest" iz �upanje koja ima vi�e od 400registriranih èlanova, jest pronalazaknajskuplje gljive na svijetu-tartufa.

- Kada se ka�e tartuf, prvo se po-mi�lja na Istru, ali tartufi su pronaðe-ni i na Papuku, a ima i kod Novske.

Ima tar-tufa i uSlavoniji:ZdravkoKvesiæ

Ljetni tartufi pronaðeni u okolici Lipovca

Tartufa ima i uSlavoniji, no treba ihpronaæi. Radi se utakozvanim ljetnimtartufima (tiber aestivum vitt) ,tvrdi Zdravko Kvesiæ izLipovca.

Tartufa ima i uslavonskim�umama!

Tartufa ima i uslavonskim�umama!

Pi�e:ZvonkoPeièeviæFoto:Z. Peièeviæ

Pi�e:VesnaPle�e

Foto:B. Ple�e

P A R K � U M A J A P L E N � K I V R H


Z A � T I Æ E N I O B J E K T I

Unizu prirodnih ljepota i za-nimljivosti kojima obilu-je Gorski kotar posebnomjesto pripada i Park-�u-

mi Japlen�ki vrh u Delnicama. Japle-n�ki vrh progla�en je Park �umom go-dine 1953. i sastavni je dio najveæeggoranskog naselja Delnica, smje�te-nog u sjeverozapadnom dijelu Gor-skoga kotara. Na tome primjeru naj-bolje se mo�e vidjeti sva ljepota meðu-sobnog pro�imanja krajlika i naselja,jer preko gradskoga parka Park �umaulazi i u samo sredi�te naselja.

Jo� dalekih pedesetih godina, ka-da je osnovana, definirana je njezinanamjena da �titi Delnice od vjetrova,da slu�i kao odmori�te posjetiteljima,i da kao prirodna ljepota promièe i po-tièe razvoj turizma. U provedbenimodredbama urbanistièkog plana Del-nica, govori se i o tome da zona park�ume i gradskoga zelenila ima u prvo-me redu bio-ekolo�ku i urbano estet-sku funkciju. U posljednje vrijeme svevi�e radi se i na tome da se prateæi�portski tereni koji se nalaze unutargradskoga parka, nogometni stadion,

ko�arka�ko i rukometno igrali�te i te-nisko igrali�te stave u funkciju turi-stièko rekreativne ponude mjesta. Ka-ko se unutar Park �ume nalazi i ugo-stiteljski objekat Lovaèki dom koji je uvlasni�tvu Hrvatskih �uma, i sami �u-mari uvidjeli su moguænost boljeg ko-ri�tenja toga objekta, ali ne samo krozugostiteljsku ponudu, nego i kroz dru-ge prateæe sadr�aje.

Mali zoolo�ki vrtU tom smislu poduzete su i akci-

je, pa se u okru�ju Lovaèkoga domapoèeo ureðivati mali mali zolo�ki vrtvelièine 6375 m2, jo� krajem pro�le go-dine. Sredinom o�ujka ove godine, zo-lo�ki vrt dobio je i prve stanovnike, trijelena lopatara i tri pauna. Uskoro æedoæi jo� nekoliko jelena lopatara(mu�jaka i �enki) s brijunskog otoèja.

Ljepotica na domakgrada Park �umu treba privesti njezinoj osnovnoj

namjeni, turistièko rekrativnoj zoni grada Delnica

Japlen�ki vrh progla�en je Park �umom 1953.godine isastavni je dio najveæega goranskog naselja Delnica,smje�tenog u sjeverozapadnom dijelu Gorskog kotara.Kroz gradski park ona ulazi u samo sredi�te naselja.


S obzirom na podneblje i stani�te, teklimatske prilike u Gorskome kotaruvjerujemo da æe se divljaè tamo vrlodobro prilagoditi i da neæe biti nikak-vih problema, istièe zamjenik Upravi-telja delnièke Uprave �uma dipl. ing.Mladen Ple�e. Ovom prigodom zah-valjujemo na pomoæi i �umarijamaPrezid i Delnice, koje su ulo�ile izu-zetne napore i pru�ile struènu lovaè-ku pomoæ prigodom ureðenja zolo�-

koga vrta. Zahvaljujuæi dugogodi�n-jem iskustvu struènjaci �umarije Pre-zid pomogli su najvi�e oko ureðenjaograde, a �umarija Delnice oko ureðen-ja hranili�ta, skloni�ta za divljaè i po-jili�ta, istièe Ple�e. Delnièka Uprava�uma osigurala je za divljaè i dovolj-no hrane, sijena, stoène hrane i ku-kuruza. Èuvarska slu�ba delnièke �u-marije vodit æe ubuduæe brigu o zo-lo�kom vrtu, ne samo brigu o prehra-ni divljaèi, nego i stalni nadzor i kon-trolu stanovnika vrta. Ureðenjem zo-lo�koga vrta poku�ao se Lovaèkom do-mu vratiti stari sjaj, jer sredinom pe-desetih godina taj objekat imao je usvome okru�ju isto tako zolo�ki vrt ko-ji je bio vrlo posjeæivan i poznat ne sa-mo od posjetitelja Gorskog kotara, ne-go i �ire.

Dobro oèuvanvegetacijski pokrov

Buduæi da se u neposrednoj blizi-ni Lovaèkoga doma nalazi i skija�kaskakaonica, te mnogobrojne �umskestaze i �etnice koje treba urediti, turi-stièka ponuda mogla bi se pro�iriti ina druge sadr�aje, kao �to su zimi ski-janje, a tijekom ostalih godi�njih do-ba rekreativno trèanje i sl.

Park �uma Japlen�ki vrh nalazi sena nadmorskoj visini od 842,4 m, po-vr�ine je 171 ha. Veæi dio 139 ha obra-stao je �umom jele i bukve, a manjidio 17 ha je trideset godi�nja kulturasmreke i jele dok su ostalo livade. Uzpostojeæu vegetacijsku strukturu ukla-paju se i manje skupine gorskog ja-vora, mlije�a, bijelog jasena, a u slojugrmlja dominiraju �estika, crvena baz-ga, crna bazga, ru�e, obièni i lovorastilikovac.

Rje�enja za daljnjeureðenje park �ume

S obzirom na ljepotu i atraktivnosta sukladno projektu Idejno urbanistièkohortikulturnog rje�enja Park �ume ko-ji je izraðen u Zagrebu 1990. (autori

Lea Bo�njak dipl. arh. i Ljerka Paviædipl. arh. uz konzultantsku pomoæ Da-mira Moæana dipl. ing.), Ministrastvoza�tite okoli�a i prostornog ureðenjau kolovozu 2000. oèitovalo se o tomprojektu i donijelo smjernice ureðen-ja Park -�ume.Iz smjernica donosimosamo neke od zadataka koje treba pro-vesti prigodom ureðenja park �ume.Uz evidentiranje svih sadr�aja, pose-bice onih za odmor i rekreaciju po-

sebno treba paziti da se prigodomureðenja objekata ne naru�i ekolo�kai prirodna funkcija. Uz postojeæesadr�aje treba planirati i ureðenje �et-nica, pouènih staza, te urediti okoli�oko Lovaèkog doma. U hortikulturnomoblikovanju rubnog dijela park �umetreba koristiti autohtone i dekorativnevrste drveæa i grmlja kao naprimjer ja-rebiku, mukinju, gorski javor, mlijeè,

Park �uma Japlen�ki vrh nalazi se na nadmorskoj visiniod 842,4 m, povr�ine je 171 ha. Veæi dio 139 ha obrastaoje �umom jele i bukve, a manji dio 17 ha je tridesetgodi�nja kultura smreke i jele dok su preostalo livade. Slika(1): Novoureðeni prostor zoolo�kog vrta.

Gradski park u Delnicama

Lovaèki dom

Panorama grada

P A R K � U M AJ A P L E N � K I V R H


klen, divlju tre�nju, divlju ru�u, bo�iko-vinu, tisu...

Svake godine planom vr�iti pred-viðene zahvate, kako bi park �uma mo-gla zadovoljiti svoju funkciju, jer nesh-vatljivo je da je ta Park-�uma uz samgrad Delnice toliko zapu�tena uspo-reðujuæi je naprimjer s Park �umomGolubinjak Lokve. Vjerojatno najgoredivlje odlagali�te smeæa nalazi se u go-spodarskoj jedinici Delnice odjel 91 akoja je sastavni dio Park �ume. Tko æese ubuduæe brinuti i o tome, da Park�uma bude zaista ono �to joj prilièi,treba se vjerojatno dogovoriti i na lo-kalnoj razini. Hoæe li �umu od smeæaèistiti �umari koji njome upravljaju iliopæina koja je poèela s njezinim ureðe-njem i privoðenjem njezinoj osnovnojnamjeni turistièko rekreativne zonegrada Delnica, ili pak treba puèanstvoupozoravati i na�alost stalno poduèa-vati da otpadu i smeæu nije mjesto u�umi. No buduæi da su ekologija i za�-tita �uma i ne�to vi�e od kulture po-na�anja pojedinaca, izgleda da æe seu tom mukotrpnom poslu u buduæ-nosti trebati svi navedeni èimbenicivi�e potruditi da daljnjeg oneèi�æenjaokoli�a u Park �umi ne bi bilo i da biona bila u onoj funkciji koju su joj pri-roda i èovjek namijenili.

U12 �umarija i dvije radne jedini-ce vinkovaèke Uprave �uma usp-

je�no je tijekom veljaèe, o�ujka i trav-nja za protupo�arnu za�titu osposob-ljeno 790 radnika. Osposobljavanje jeprovedeno u skladu s Pravilnikom oprogramu i naèinu osposobljavanjapuèanstva za provedbu preventivnihmjera za�tite od po�ara, ga�enje po�arai spa�avanje ljudi i imovine ugro�enihod po�ara.

Teoretski dio osposobljavanja nakojem je u skupini bilo najvi�e 30 po-laznika proveden je putem prikaziva-nja video filmova, specijalno prila-goðenih propisanom programu. Upraktiènom dijelu obuke bio je ukljuèeni vatrogasac-specijalist, i to zbog edu-kacije rukovanja s protupo�arnim apa-ratima, a �to je takoðer dogovoreno s

Osposobljeno790 zaposlenika

O S P O S O B L J A V A N J E I Z P R O T U P O � A R N E Z A � T I T E UU P R A V I � U M A V I N K O V C I

Javnom vatrogasnom postrojbom gra-da Vinkovci.

Osposobljavanje zaposlenih je upravilu trajalo 8 �kolskih sati, od èega 6sati teorijski dio, a dva sata praktièni dio.Svi polaznici koji su uspje�no zavr�iliteèaj dobili su uvjerenje o osposoblje-nosti iz protupo�arne za�tite. (Z.P.)

S indikalno povjerenstvo delnièkeUprave �uma, na 13. sjednici odr-

�anoj sredinom o�ujka raspravljalo jeo nizu aktualnih problema vezanih zarad sindikata, te o radu i poslovanjudelnièke Uprave �uma. Sastanku su uzsindikalne povjerenike bili nazoèni iupravitelj delnièke Uprave �uma dipl.ing. Herman Su�nik i predsjednik Nad-zornog odbora Hrvatskog sindikata �u-marstva dipl. oecc. Viktor �porèiæ.

Stajali�te je sindikalnog povje-renstva da se podr�i Hrvatski sindikat�umarstva u pregovorima za novi Ko-lektivni ugovor koji je jedina sigurnosti za�tita radnika. Inaèe najvi�e prim-jedbi bilo je opet na raèun obraèuna te-renskog dodatka, a veæina nazoènihsmatra da bi se on trebao obraèuna-vati kao sastavni dio plaæe, dakle fik-

sno. Dosada�njim naèinom obraèunaterenskog dodatka najvi�e je bilo zaki-nuto struèno tehnièko osoblje, mi�-ljenje je nazoènih na sastanku, pa jekonaèno do�lo vrijeme da se ta ne-pravda ispravi.

O restrukturiranju Hrvatskih �u-ma i o svim do sada poduzetim aktiv-nostima nazoène je obavijestio ing.Su�nik.

Uprava �uma Delnice i dalje bi-lje�i pozitivne rezultate poslovanja, aza pro�lu godinu ostvarila je dobit veæuod dva milijuna kuna, izvjestili su na-zoène Su�nik i �porèiæ.

U sijeènju i veljaèi ove godine go-di�nji plan na sjeèi izvr�en je sa 16 po-sto, od èega èak 83 posto s vlastitimkapacitetima. I ubuduæe treba �to vi�eposlova obavljati s vlastitim radnici-

ma, jer se na taj naèin ostvaruju znat-ne u�tede u poslovanju, istaknuto jena sastanku.

Zadovoljni smo �to se konaènonakon du�e vremena poèela obnavl-jati i graðevinska mehanizacija u RJMGP, pa osim radova za potrebe na�eUprave �uma, u moguænosti smo tak-ve poslove kvalitetno obaviti i na tere-nima drugih Uprava �uma (Karlovac,Gospiæ).

S obzirom na to da su zahtjevi pi-lanara za isporukom oblovine i daljeveliki, daleko veæi od na�ih moguæno-sti, mi�ljenja smo da se ne treba slo�itis otvaranjem novih pilanskih kapaci-teta, istaknuo je Su�nik.

Sindikalni povjerenici istaknuli sui problem s HTZ opremom po �uma-rijama. (V.P.)

Praktièni dio osposobljavanja

Potpora pregovorimaS I N D I K A L N O P O V J E R E N S T V O D E L N I È K E U P R A V E � U M A

D O G A Ð A J I

Pi�e:IvicaTomiæFoto:I. Tomiæ

RESTRUKTURIRANJE NA DRUGI NAÈIN / RAZGOVOR S DIPL. ING. DAVORINOM KRAKAROM IZ PO�E�KE UPRAVE


M I � L J E N J A

Upovodu restrukturiranjaHrvatskih �uma razgova-rali smo s voditeljem Od-jela za plan i analizu po�e-

�ke Uprave �uma dipl. ing. DavorinomKrakarom, koji je za na� list iznio o tojproblematici zanimljivo i originalno raz-mi�ljanje. Promatrajuæi dnevna zbi-vanja, prebrojavajuæi u svom èetvrt-stoljetnom sta�u ideje i inicijative,graðanski ali i civilno, pa tko jo� ne vje-ruje u civilno dru�tvo, poku�avam ko-mentirati i predlo�iti vi�e hrabrosti iuporabu pameti u �umarskoj struci,kritièki se na poèetku razgovora osvræepo�e�ki �umarski struènjak.

Jesu li �umari dovoljno aktivni i sjasno izgraðenim stajali�tima tijekomprovedbe restrukturiranja? Èuje li seuopæe njihov glas u javnosti ?

- Dok «svjetski policajac«, pa bioon i monetarni, dikcija je to W. Eng-dala, haraèi po ovoj na�oj maloj tur-bulentnoj zemlji, pritisnutoj procjenji-vanjem strategije 6/6 : 1, u gotovo svimdijelovima, od gospodarstvenih do kul-turnih, robujuæi onom hrvatskom ak-siomu «ma ba� je moje mi�ljenje pra-vi put«, pitam se moramo li ba� obi-laziti susjede i vidjeti kako su se orga-nizirali. Mo�emo li smisliti za na�e uv-jete najbolji naèin organiziranja, istièuæiu prvome redu èinjenicu da nas je i zaovaj postojeæi sustav mo�da previ�e,u svim dijelovima. Naime, buja admi-nistracija, svjedoci smo toga u posl-jednje vrijeme, uz preèastan izuzetak«brisanja» jednog doma Sabora, jedi-nog sigurnog izvora prihoda iz pro-raèuna, osim toga samoobnovljivog ipodobnog i sigurnog naèina tro�enjasupstancije biv�ih, ali i novostvorenihvrijednosti ove dr�ave. �to radimo mi�umari? Gledamo i �utimo. Dok se krozkojekakve prosvjede organiziraju stro-jovoðe, nastavnici i profesori, done-davno farmaceuti, pa pirotehnièari, ri-

bari i seljaci, mi �utimo i èekamo �toæe nam jo� oteti iz popisa djelatnosti.Sva je sreæa da nas se nije moglo pro-dati, a siguran sam da i neæe. Dakle,kao zakleti ortodoksni �umar zagre-baèke �kole prosvjedujem zbog na�eindolencije, spore kristalizacije staja-li�ta o ukupnoj organiziranosti �u-marstva i poku�aja prepisivanja neèi-jih recepata. Saèuvaj me Bo�e one «kru-ha i igara«.U prvom redu smatram ka-ko je nedovoljan na� glas u stvaranju

konvencionalnog mi�ljenja o ulozi �u-mara u globalnom ekosustavu. Vlasti-ti «credo» u potrajnost prihoda i suvi-�e je zanemaren. Suicidno je govoritisamo o proizvodnji, financijski stabil-nom javnom poduzeæu, a ne govoritio velikim sredstvima, trudu, pozorno-sti i znanju, koji se ula�u u osiguranjete potrajnosti, za sve buduæe nara�ta-je. Jedan æe me dobar dio kolega te�eshvatiti, posebice onaj koji nije imao usvojim rukama odgovornost, ali i struè-ni u�itak «pu�tanja motorki« u obno-vu sastojine te do�ivljavanja na svojojko�i toga jedinog pravog �umarskogzanata. Zanat je to koji mo�e odraditisamo �umar koji, uz sve biolo�ke nor-

mative, zahtijeva i poznavanje punogsklada ekolo�kih pokazatelja-geolo�kih,hidrolo�kih, zoolo�kih i klimatolo�kihuvjeta. To radimo na malim povr�ina-ma odsjeka, to ponavljamo na gospo-darskim jedinicama koje su 38 % dr�av-ne, tu su nam �ume kao dokaz, a miprepu�tamo drugima da raspravljaju oekologiji.

Èemu bi se, prema va�emu mi�-ljenju, trebalo posvetiti najvi�e pozor-nosti za vrijeme restrukturiranja hrvat-skoga �umarstva i �to eventualno pred-la�ete?

- Nedavno smo èuli za opciju «na-loga» za ubrzano restrukturiranje, ilikako se to veæ mo�e nazvati. Ali smoèuli i o referendumu u �vici i o njiho-vih 7 ministarstava. To je glavni motivkoji ne mogu sakriti, a koji me nagnaona ovaj razgovor. Samo povezujem dvi-je misaone radnje nastale u razlièitimdijelovima Europe. Poruka je ,dakle, slje-deæa: restrukturirajmo �umarstvo u ljud-sku djelatnost zadu�enu da struèno imeritorno koristi svoje potencijale, mak-simalno preuzimajuæi odgovornost,kooptirajuæi u nju i sve poslove koji suizmi�ljeni za funkcioniranje nacional-nih parkova i parkova prirode. Kako suovi novi zakoni i doneseni bez �umar-ske struke, napi�imo ih nove, pa bar jeto lako, kada se i Ustav pi�e kao i na�irebalansi planova. Ponajprije zbrojimotro�kove postojeæe i buduæe strukture«prirodobri�nika« ove male dr�avice,jer tvrdim kako su oni vi�estruko veæiod na�ih sredstava za biolo�ku repro-dukciju. Umjesto da prièamo o sman-jenju broja zaposlenih, govorimo o no-vim poslovima i ulozi javnog poduzeæa,ili kako æe se ono veæ zvati. Ne zama-rajmo se procjenama, za veæinu �umaranejasnima, nego hajdemo sada biti ma-lo neki drugi «Gesellschaft «. Koliko seizgubilo veæ viðenim odvajanjem Dru�-tava ogranièene odgovornosti? Mo�e li

Kao ortodoksni �umar zagrebaèke �koleprosvjedujem zbog na�e indolencije, spore

kristalizacije stajali�ta o ukupnoj organiziranosti �umarstva i poku�aja prepi-sivanja neèijih recepata-istièe dipl. ing. Davorin Krakar

Imamo dovoljno domaæepameti!

Dipl. ing Davorin Krakar

RAZGOVOR S DIPL. ING.DAVORINOM KRAKAROM


E K O L O G I J A

�umarska pamet stvoriti svoj lobi? Mo�emoli dokazati kako je �uma glavna retencija vo-de, a poslovi vodoprivrede izmi�ljeni, kao isad veæ biv�i dom Sabora, kako je proble-matika nièije zemlje, a koja se ne obraðuje,glavni razlog svih po�ara, a ne dopustiti danam kolege, primjerice iz Benkovca, tro�eenergiju na èuvanje ovaca. Zahtjevajmo i pra-timo, sudjelujmo u i�èitavanju novih Zako-na o poljoprivrednom zemlji�tu, s kojega nami dolaze svi po�ari. Javno je poduzeæe u dr�av-nome vlasni�tvu , time je i zemlji�te neo-tuðivo, a dr�ava nas putem svojih inspekcij-skih slu�bi ionako uvijek kontrolira. Èemuonda paralelizam korisnika jednog te istogazemlji�ta? Jesmo li toliko bogati da se raz-meæemo kojekakvim slu�bama, uredima, za-vodima, povjerenstvima i sliènim? Do sadame jo� nitko nije uvjerio u tvrdnju kako jeparalelizam odluèivanja u �umarstvu nu�an,a zbog sukoba interesa na relaciji dr�ava-ko-risnik. Onaj mali dio ljudske djelatnosti zakoje prosjeèan �umar nije uvje�ban, u graðe-vinskoj djelatnosti, specijalnoj biologiji, mo-lekularnoj kemiji i sl., samo je prilika i pro-stor izobrazbe �umara na poslijediplomskimstudijima. Do tada æemo sa svojim struènimkapacitetima odraditi sve potrebne radnje si-gurno bolje nego slu�be koje se tek raðaju ilisu nedavno roðene, ili bolje reæi izmi�ljene.Predla�em samo potpunije kori�tenje na�ihmrtvih struènih, ali i radnih kapitala.

Mogu li strani modeli �umarstva funk-cionirati u na�im uvjetima ?

-Nuditelji skupoga svjetskog kapitala ko-ji æe, tobo�e, potaknuti investicijsku aktivnostkroz javna «podjetja«, pojma nemaju o multi-disciplinarnosti �umarstva niti ih to zanima.Ne treba ni oèekivati kako æe tuði modeli �u-marstva uopæe funkcionirati u na�im uvjeti-ma. Kako uopæe krenuti od restrukturiranjaukupnoga �umarstva kada nam je ostalo go-spodarstvo na ni�tici? Kako usporeðivati, prim-jerice, irsko �umarstvo s na�im kada je ta istazemlja razvila ponajprije svojom pameæu inogospodarstvo. Iz grafikona stoljeæa èitamo :u 6 god. poveæanje radnih mjesta je 44 %, aWirtschaftswachsturna u istom razdoblju je80 %. Na�e se �umarstvo dokazalo kakvoæom�uma. Kome stoga smeta hrvatsko �umarst-vo da ga �eli uni�titi? Ku�i li se nelogièna uspo-redba JP Hrvatske �ume s JP Hrvatske �e-ljeznice. Mo�da do nas ruralnih istoènih �u-mara jo� nije do�la informacija, jer mo�da jeveæ potpisana kapitulacija. A ako se netko do-kono i pokera�ki igra nacionalnim bogatst-vom, red bi ga bilo pitati za struènu savjest.No, poznato je da Hrvati dugo �ute pa bi imtrebalo dati malo vi�e vremena.

Pozdravom �umi, stihovimapjesme Dragutina Tadija-noviæa, napisaninima u lipn-ju 1921. u Brod-Rastu�ju,

upravitelj vrbovaèke �umarije ÐuroKauzlariæ prve je travanjske subote unazoènosti stotinjak �umara, plani-nara i ljubitelja prirode slu�beno pro-movirao Stazu prijateljstva s prirodom,u ZOO rezervatu vrboveèke �umarijeVaro�ki lug. Nakon pouène staze naKalniku otvorene prije nekoliko godi-na na podruèju kri�evaèke �umarije,te nekoliko planinarskih staza na Med-vednici, ovu pouènu stazu osmislili sui uredili vrboveèki �umari.

Svima koji �ive za prirodu stazaVaro�ki lug du�ine osam kilometarana dlanu pru�a sve �to vrboveèka �u-marija ima. Najprije prolazi kroz mla-du hrastovu �umu te kroz nekoliko ti-pova �ume lu�njaka sa svim svojimsastavnicama. Tu je u tipièna moèva-ra-bara s bogatom floroom i faunom.Staza brvnima premo�æuje nekolikopotoka, zatim na kratko kreæe uz rije-ku Glogovnicu, sada reguliranu s èe-povima za za�titu od oneèi�æenih vo-da. Na putu je i kultura èetinjaèa, pa�umska kuæica.

Osim sedam stajali�ta na kojimasu ureðeni panoi (Poèetak staze i krajstaze, Zrela �uma lu�njaka, Bara, �u-ma na pa�njaku, �uma i voda, Arbo-retum u �umi, �umske �tete i �tetni-ci) s prikazom i opisom podruèja u ko-me se nalaze, uz stazu su i mnoge eko-lo�ke poruke.

U �UMARIJI VRBOVEC PROMOVIRAN A STAZA PRIJATELJST VAS PRIRODOM VARO�KI LUG

PouènaPi�e:

MiroslavMrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

�ta platana radi ovdje?


Uskoro æe izaæi i bro�ura o tomnovom turistièkom odredi�tu prijatel-ja prirode èime æe postati jo� dostup-nija svima. No ona je to veæ sada, jerje otvorenjem pouène staze �umarijaVrbovec otvorila i svoju web stranicuna Internetu, prva meðu 160 hrvatskih�umarija. Prilikom prvog obilaska ci-jela je staza snimljena i GPS-instru-mentom �to æe se takoðer moæi vid-jeti na Internet stranici.

Da je vrboveèka Staza prijatelj-stvas prirodom Varo�ki lug mali korak za�umariju Vrbovec a veliki za hrvatsko�umarstvo, pokazuje i veæ pokazaniinteres nekih �umarija da takoðer ure-de pouène staze za graðanstvo.

U sklopu sveèanog otvorenja sta-ze, kod �umske je kuæice u Varo�komlugu prireðena i izlo�ba fotografija vrbo-veèkog �umara �eljka Gubjana a Tu-ristièka zajednica Vrbovca predstavila

stazaili kako turistièkivrednovati �umu

turistièku ponudu toga kraja. Tako suse osim standardnih prospekata mo-gli naæi i (kupiti) domaæi kulinarskiproizvodi ("Kaj su jeli na�i stari"), si-revi, kolaèi, domaæi kukuruzni kruh(sve je za èas oti�lo!), a Udruga vino-gradara kraja predstavila je svoja do-maæa kvalitetna vina.

�umarija je na Internet stranici naadresi www.hrsume.hr/sumarija-vrbo-vec.

Pozdrav �umi

Pozdravljam te, zelena �umo, velika.

Pozdravljam te u ovo jutro mirisno

Kad se granje pod te�kom rosom savija

Blistajuæi na sunèanoj svjetlosti.

Korijenje tvoje crnu zemlju sapinje,

A stabla stoje èvrsto kao divovi.

O �umo, zelena �umo!

Ja volim miris tvojih cvjetova

I �u�tanje li�æa na granama.

O, kako volim tvoje hladne izvore,

I mahovinu, i bilje, i ko�ute.

Volim te kao majku, �umo.

Tebe i tvoje ptice.

�to pi�e na panou?

Tu je i turistièka ponuda domaæina Oprez preko brvna U koloni kroz mladu �umu

Pi�e:

Mr. DarkoBeuk

O R A O � T E K A V A C - ( H A L I A E E T U S A L B I C I L L A ) U S P A È V A N S K O J � U M I


P T I C E G R A B L J I V I C E

Na istoku Slavonije, izmeðuSave i Dunava, u porjeèjurijeka Bosuta, Spaève,Ljubnja, Bre�nice, Studve

i Smogve prostire se �uma Spaèva, ne-presu�ivo prirodno blago �ume, div-ljaèi i drugih �ivotinjskih vrsta. Da jeto uistinu tako potvrðuje i èinjenica dase u spaèvanskim �umama gnijezdi10 - 12 parova orla �tekavca a oni supouzdani pokazatelj ekolo�ke vrijed-nosti svojih stani�ta.

Èovjeka sve vi�e uznemiruje "ti-ho" trovanje pesticidima i te�kim me-talima kojima je on kao i ptice grabljivi-ce izlo�en. Upravo zbog toga ljudi sposebnom pa�njom prate brojnost po-pulacije orla �tekavca, a i drugih grabl-jivica.

Na�i orlovi pripadaju panonskojpopulaciji orlova �tekavaca, koje naj-veæi dio �ivi izmeðu Drave i Dunava.Gnijezde se najèe�æe uz vodotoke, alistani�te im je velike povr�ine, te ih èe-sto viðamo i na poljima uz �ume. Or-lovi se hrane raznovrsnom hranom �toim omoguæava pre�ivljavanje i u naj-te�im uvjetima. Sve veæe oneèi�æenjeprirodne sredine, trovanja glodavaca(mi�eva, �takora, voluharica i dr.) kri-ju opasnost i trovanja orlova. Uz to,èovjek èesto nesvjesno uznemiruje or-love u vrijeme sjedenja na jajima pa

tako i pored dobrih uvjeta ishane, ne-ki parovi godinama ne podi�u ni jed-no leglo.

U �umama Spaève �umari vodebrigu da u vrijeme zimskih sjeèa ne do-laze u blizinu gnijezda, svjesni velikihposljedica koje mogu nastati ako pti-ca napusti gnijezdo, jer tada hladnoæa,gavrani ili sive vrane mogu uni�titi ja-ja. Vi�egodi�njim promatranjem te po-pulacije mo�e se sa sigurno�æu zak-ljuèiti da posljedice rata nisu negativ-no djelovale na tu rijetku i za�tiæenugrabljivicu, jer veliki dio jo� nepristu-paènih �uma omoguæio im je potrebanmir, a krivolov koji je u vrijeme ratnihgodina gotovo uni�tio populacije je-lenske i srneæe divljaèi na sreæu nije

obuhvatio i orlove �tekavce. Od kon-kretnih mjera za�tite �umari su prijenekoliko godina u spaèvanskoj �umi,gdje je inaèe bila oplodna sjeèa, za�ti-tili gnijezdo �tekavca, na naèin da sujedan hektar sastojine ostavili, a kaorezultat toga orao nije napustio gni-jezdo, nego redovito podi�e jedno ilidvoje mladih.

Orao �tekavac danas je jedna odugro�enih vrsta koja svojom popula-cijom na spaèvanskome podruèjuupuæuje na odreðenu ekolo�ku èistoæuprirode. Svjesni te èinjenice orla �te-kavca smo s pravom svrstali u prirod-no blago slavonske �ume.

Mr. Darko Beuk

Orao �tekavac je na�a najveæa grabljivi-ca, du�ine tijela od 75 do 86 cm, du�inekrila do 66 cm i raspon krila do 250 cm.Glava i vrat mu je svijetlo smeði, a ostalidio tijela tamno smeði. Rep mu j dug oko35 cm, bijele boje u starijih orlova,a umladih crn, du�ina kljuna mu je 9-10 cm.

Na�a najveæaptica grabljivica

S lavko Bièaniæ (47), dugogodi�njièlan lovaèkog dru�tva �ljuka iz

Prkovaca nedaleko od �upanje, dobioje 1995. godine od vinkovaèkih �uma-ra na dar mladog orla �tekavca. Mi�lje-nje je vinkovaèkih �umara koji su orlaprona�li u gospodarskoj jedinici Me-rolino kojom gospodari �umarija Cer-na, da je mladi orao ispao iz gnijezdai prilikom pada s visine 20 - 22 metradobro se ugruvao i naru�io si zdravst-veno stanje. Oporavak orla tekao je du-go i sporo, no trud i upornost stravst-venog zaljubljenika u te, kako ka�e Bièa-niæ, carske nebeske ptice ipak su seisplatli. Sa zadovoljstvom istièe da je

njegov orao Simo, kako ga zove, pra-va carska odnosno kraljevska nebeskaptica i pravi slavonski dragulj, a even-tualni pregovori o rastanku te�ko biuspjeli "jer orao Simo je dijete mojeobitelji isto kao i moje troje odrasledjece i petero unuèadi. Ono �to je lavu d�ungli za ostale vrste �ivotinja, toje orao �tekavac za slavonsko poruè-je. Dugogodi�nji sam lovac i vrlo do-bro poznajem lovaèku etiku i kada jeorao ozdravio poku�ao sam ga pusti-ti u prirodu - �umu, vje�bao sam ga,trenirao uz pomoæ dugog u�eta, alioèito je da je izgubio snagu i da nemakondicije za du�e letove".

Direktor zoolo�kog vrta iz Osije-ka, posredstvom ekologa Hrvatskih�uma mr. Darka Geca �elio je da orlapremjestimo u Osijek u zoolo�ki vrt ida Simo dobije partnericu kako bi ima-li potomke. Bilo kakvi poku�aji bez pri-rode, bez mira, bez �ume su èista uto-pija, istaknuo je na kraju Slavko Bièa-niæ.

Orao Simo - kuæni ljubimacN E S V A K I D A � N J E

SlavkoBièaniæ,lovac ivlasnik orla�tekavca

Pi�e:

MihajloFilipoviæ(Autor je

zaposlen u

Hrvatskim

vodama i èlan

je Prvog stre-

lièarskog kluba

ZAGREB

1955.)

M A L O D R U G A È I J I L O V


S T R E L I È A R S T V O

Na stranici 29 o�ujskoga izdanja broj 51 HRVAT-SKIH �UMA zatekao sam i sa zanimanjem proèi-tao o lovaèkim obièajima. U brzim, tu�nim vre-menima koja upravo pro�ivljavamo, kad neza-

poslenost i opæi pad kakvoæe �ivljenja ukidaju velik dio tra-dicionalnog u korist djelotvornog, ugodno je znati da jo� po-stoji �elja za isticanjem etike. To nije svakodnevna pojava, ita bi èinjenica svakoga koji razmi�lja trebala zabrinuti. Kadne bi bilo va�nijih briga...

Lovstvo se mjestimice prikazuje znatno drugaèije od ono-ga opisanog u spomenutom èlanku. I osobno sam bio poz-van u lov, (makar samo zbog fotoaparata koji je moje oru�je)i imao prigode vidjeti kako to izgleda bez etièke podloge! Ne-ma smisla ovdje imenovati dru�tva koja totako provode, ostavit æu taj teret nasavjest ispravnim i pravim lovci-ma. Dostatno je reæi kako jesazrelo vrijeme da se dobriobièaji ozakone, a zatimtakvi zakoni bez iznim-ke i kruto provode, jeræe lovstvu inaèebrzo doæi vri-jeme da odeu povijest.

Svakako treba povestiraèuna da lov ne poèinje u birtiji, da se zabrani unositi alko-hol u lovi�ta i da ne-lovci u gostima ni pod kojim izgovoromne dobiju dozvolu uporabe oru�ja. Vrlo je va�no i da dru�t-va organiziraju vje�be gaðanja, jer mnogo je lovaca kojimamanjkaju osnovna balistièka znanja, èak i iscrpnije razumi-jevanje fizike i mehanizama kojima se slu�e. Pojedinci iz mo-ga sjeæanja... ali to nas udaljava od teme.

U etièku stranu tradicije neizbje�no se upleæu nova vre-mena koja, kako znamo, nose nova saznanja, nove oblikerazmi�ljanja, nove putove i naèine. U lijepoj na�oj image lov-ca jo� priziva u sjeæanje ilustraciju sa starih kalendara: mali,okrugli brko sumnjivo rumenih obraza (visoki tlak? vince?) idobra raspolo�enja, s duplonkom preko veselo zelenog odi-jela; a sa �linga na opasaèu visi revija jestivih ptica i neizb-je�ni zeko. U nas je svakako dovoljno razloga za dobro ra-spolo�enje, jer nam bogomdana dobra uz prirodno savr�e-nu vodu i naj�iru klimatolo�ku konfiguraciju daju sve okol-nosti za proizvodnju zdrave hrane i odr�avanje vrhunskogaturizma, �to podrazumijeva i lovne turistièke moguænosti.

U novijim, u nas manje poznatim lovnim oblicima, u svi-jetu sve va�nije mjesto dobiva jedno od najstarijih èovjeko-vih oru�ja izraðeno na nov naèin i od svemirskih materijala.Radi se o luku i strijeli. Popularnost i djelotvornost mo�emo

pratiti unatrag kroz èitavu povijest èovjeèanstva, a vidljiv je inagli porast popularnosti i djelotvornosti danas. Strelièarskije natjecateljski �port potaknuo temeljita istra�ivanja, testi-ranja i proizvodnju novih modela lukova, strijela i druge opre-me, a iz toga se prilagodbom odvojila specijalna grana raz-voja koja je usmjerena na lovaèke potrebe i posebnosti.

Prista�e klasiènih naèina lova morat æe priznati da se po-javio klasièniji naèin! Ali treba biti otvoren. I lov pu�kom i lovstrijelom imaju oko sebe isti onaj nimbus etike i moralne èi-stoæe koji bi morao (!) krasiti svakoga koji se time bavi. Za-

to nije lo�e pojasniti u èemu je atraktiv-nost lova lukom i strijelom,

privlaènost koja jeu Americi do-segnula vrto-glavu brojku

od dva milijunaprista�a!

Dana�nja kvaliteta vatrenog oru�ja je neupit-na. Vrhunski strojevi iz vrhunskih materijala izraðuju sklo-pove konzistentno visoke kvalitete, dok raèunalno upravlja-ni automati proizvode gotovo savr�eno jednaku municiju.Kvaliteta serijskih proizvoda, dakle, opasno mo�e ugroziti je-dinstvenost negda cijenjene ruène izradbe, ali poruka je ja-sna i glasna. Sklopovi su dobri, ostalo je stvar strijelca.

Slièno je i kod luka i strijela, ali razlike su ipak goleme.Bez puno ula�enja u pojedinosti, u izradi dana�nje stre-

lièarske opreme rabe se materijali kojih prije nekoliko godi-na jo� nije ni bilo. Kombinacije sintetièkih smola, legura, ne-rastezljivih materijala èudnovatih imena kao �to su Kevlar®ili Dyneema®, staklenih i karbonskih vlakana i posebnog,raèunalima pomognutog oblikovanja i izrade sviju dijelova ikomponenata proizveli su balistièke naprave neshvatljivihmoguænosti. Pokoji put gotov proizvod izgledom tek pods-jeæa na klasiènu siluetu luka, ali performanse su zapanjujuæe.Mnoga moderna tehnolo�ka znanja sinergirala su u novomuroðenju najstarijega èovjekova mehanizma!

Strijele dana�njih lovaca prilagoðene su lovnim potre-bama iz nepreglednih vrsta natjecateljskih projektila, onih ko-jima je jedina uloga probiti slamnati ciljni kolaè. Na vrh cije-vi od precizno izvuèene be�avne aluminijske legure, koja jeu procesu stresirana kako bi povr�ina vukla u �irinu i tako smalom te�inom postigla visoku krutost, stavlja se balansi-rani sklop o�trica nabru�enih poput �ileta.

Sve je, dakle, gotovo perfektno. Tehnièke su posebnostirije�ene, djelotvornost mehanizma izbacuje strijele brzina-

Jesu li luk i strijelaoru�je za lov?

Oneidin model Discovery i Matthewsov

Black Max, moderni su lovaèki lukovi.

M A L O D R U G A È I J I L O V


ma od stotinu metara u sekundi, masa projektila u zamahuprolazi kroz tkiva divljaèi kao da otpora i nema. Prorezivan-je je �iroko i èisto, ne znam odakle im, ali tvrde da je bez-bolno kao kad se pore�e� pri brijanju, krvarenje je trenutnoi masivno, smrt je brza i humana, grozna li izraza. Ali.

Ali je uvijek s nama. Ni jedno oru�je ne ovisi toliko o oso-bi strijelca kao luk! U usporedbi s pu�kom, gdje je energijazapretana u patroni i èeka inicijaciju kako bi se oslobodilakroz veæ usmjeren sustav, luk je samo elastièna organizaci-ja poluga kojoj je èovjek izvor snage, okvir i usmjerivaè. Stri-jela putuje tek desetinom brzine pu�èanoga projektila, a nasvom cilju uzrokuje smrt drugaèijim principom: nema hido-statskoga udara kao kod udara zrna, o�trice na vrhu strijelepresijecaju vitalne dijelove krvo�ilnog ili �ivèanog sustava.Zato su okolnosti za izvoðenje hica te�e, udaljenost je po�elj-no �to manja, snaga luka �to veæa. Pred lovca lukom postavljase drugaèija problematika, iziskuje sedrugaèija taktika i sasvim drugaèije psi-hofizièke i lovaèko-struène sposobno-sti. Lovci lukom zato su znatno dru-gaèija vrst lovaca.

Naglasak u lovu lukom prete�nose stavlja na �umska znanja, pouz-danje u sebe i na posjedovanje bez-graniène strpljivosti. Vje�tina èitanjatragova i mnogobrojnih drugih zna-kova iz okoline odreðuje scenarij kojimo�e dovesti do ulova. Znanja o po-na�anju divljaèi odredit æe mjesto mo-guæeg susreta, a svatko tko je ikada po-ku�ao prodrijeti kroz alarmni sustavsrndaæa ili zeca zna koliko je to te�ko,radilo se o odapinjanju strijele ili o fo-tografiranju! Divljaè pre�ivljava samozahvaljujuæi svojoj svijesti o okolini ukoju se èovjek �eli uvuæi, noseæi sa so-bom svoje zvukove, mirise i nespret-nost. Treba spomenuti i osjete kojihmoderni èovjek nije ni svjestan (nam-jeru, na primjer) a koje �ivotinja èita kao neonski natpis. Dane spominjemo uobièajeno: zveket metalne kopèe jelen æeregistrirati na pet stotina koraka!

Ne treba se nadati da æe divljaè za to vrijeme zainteresi-rano gledati �to to èovjek èini. Radnja natezanja luka, ciljan-je, otpu�tanje i let strijele kod usklaðene opreme i uvje�ba-nog strijelca mogu trajati kratko, ali i to je �ivotinji dovoljnoda nestane ili pak ne bude toèno pogoðena. U prvom sluèa-ju, lovaèka kob. U drugom se sluèaju otvara sasvim novo po-glavlje u kojem nastupaju sasvim nove okolnosti.

Svaka lovaèka strijela, prema amerièkom zakonu, moraimati 'na neki neizbrisiv naèin ispisano ime, prezime i adre-su strijelca', a to vrijedi za cijelo vrijeme postojanja strijele.Te�ke se kazne plaæaju za prekr�aj toga naizgled manje va�nogzakona, èak i ako je neoznaèena strijela naðena za kakvog ru-tinskog pregleda, na primjer u prometu. Zato se za tako ran-jenom divljaèi traga upornije i dosljednije nego igdje. Naime,ako �umar ili lovoèuvar pronaðe le� u kojem je zabodenaadresa poèinitelja, nesavjesni æe vlasnik po�aliti svoje ned-jelo na naèin koji kod nas jo� nije viðen. Anonimno pu�èano

streljivo, pogotovo saèma, ne brani divljaè a ni lovaèku etikuna tako djelotvoran naèin.

Uz kraæi krajnji domet i uz neusporedivo veæu cijenu, stri-jela æe rijetko poletjeti prema �ivotinji, ali takav æe pogodakbiti i vrijedniji. Proma�ena se strijela vraæa strijelcu. Nemapraska koji æe popla�iti divljaè, èesto æe zasjeda istoj �ivotinjibiti moguæa na istome mjestu, veæ sutradan. Nema rastjeri-vanja svih ostalih �ivotinja, u �umskim zajednicama nemanervoze veæe od one potrebne za redovit �ivot. Nema zalu-talih projektila u dubinama stabala, koji poslije zagorèavaju�ivot pilarima. Nema kobnoga samopovreðivanja, poput ono-ga vatrenim oru�jem. Zbog kraæega dometa proma�ene stri-jele manja je i opasnost od nesretnih sluèajeva.

Lovci lukom i strijelom karakteristièno daleko vi�e cijenesvoj ulov. Oni i ulo�e neusporedivo vi�e rada u svoju aktiv-nost, jer ih kvalificiraju silni sati uèenja i vje�banja njihovim

jednostavnim oru�jem. Oni moraju steæidavno izgubljene sposobnosti koje æe ihdovesti na udaljenost sigurnu za jedanjedini uvje�ban hitac na �ivotinju koja�ivi od svojih refleksa. Oni æe platiti zasvoj ulov kao i svi ostali lovci, ali u lo-vi�tu æe biti ti�i i mirniji jer love samojednu odreðenu (izabranu) �ivotinju - ato je va�no u strategiji uspje�noga lovalukom. Savjesno æe doslijediti ranjenu�ivotinju, znajuæi posljedice - jednako podivljaè, kao i po sebe! Njihovo je oru�jesvjestan hendikep koji �ivotinji daje bol-je izglede. Oni plaæaju svoj boravak kaoi ostali, ali odnose mnogo manje lovineod ostalih. I na kraju, ako odluèimo lovzvati �portskom ili èak rekreativnom ak-tivno�æu, (�to je meni osobno te�ko prih-vatljivo) lovci lukom i strijelom defini-tivno su zbog svojih sposobnosti �port-skiji. Meni æe glavno oru�je i dalje biti fo-toaparat, a u strijelama æu u�ivati po-gaðajuæi mete izraðene od slame ili um-

jetne spu�ve, takoðer smje�tene u slobodnoj prirodi. Mno-go je vrsnih strijelaca koji u�ivaju u lijepoj strani lova a izb-jegavaju ubijanje, simulirajuæi lovne okolnosti u natjecanji-ma zvanima Arrowhead i 3-D.

Mo�da je ovaj uvodni tekst dobar povod za zrelu i real-nu seriju rasprava o jednoj grani lova koja je u nas tradicio-nalna jedino po svojemu mjestu, na zaèelju, dok druge zeml-je svoje turistièke, pa tako i lovne moguænosti prodaju nauspje�niji naèin. Nadam se da nas konaèno ni�ta ne prijeèida i o lovu lukom i strijelom razmi�ljamo moderno, dugo-roèno i u skladu sa �eljama onih kojima bismo htjeli pru�itiuslugu ili gostoprimstvo. Mo�da je to i napredak prema stan-dardu onih kojima bismo htjeli konkurirati ili slièiti. A ako bu-de �elje, ovaj tekst mo�da dobije i nastavak.

Prema èl. 63. Zakona o lovu "zabranjeno je loviti divljaèlukom i strijelom, samostrijelom i sliènim napravama".Dokazano je, ka�u lovci, da se divljaè na taj naèin muèi.

(Dra�en Sertiæ, struèni suradnik za lovstvo u H�)

Oneidin model Discovery

Pi�e:IvicaTomiæFoto:I. Tomiæ

T E R E N S K A N A S T A V A S T U D E N A T A � U M A R S K O G A F A K U L T E T A N A P O � E � K O M E P O D R U È J U


O B R A Z O V A N J E

Usklopu terenske nastavestudenti zagrebaèkoga �u-marskog fakulteta posje-tili su potkraj o�ujka sa

svojim profesorima �umsko-hortikul-turni rasadnik Hajderovac kod Kutje-va, na podruèju po�e�ke Uprave �uma.U nazoènosti prof.dr. Slavka Matiæa isuradnika, uime domaæina govorili suvoditelj proizvodnje dipl. ing. Ivica Flis-zar , upraviteljica kutjevaèke �umarijedipl. ing. Dragica �imiæ i dipl. ing. Pe-rica Benèiæ , predstavljajuæi ukratko pos-lovanje Uprave, �umarije Kutjevo i ra-sadnika, koji je jedan od najkomplet-nijih u Hrvatskim �umama . Opæenitoo rasadnièarskoj proizvodnji u na�emjavnom poduzeæu govorio je dipl. ing.Milan �gela iz Direkcije. Istaknuo je ka-ko se za sadnju na godinu proizvede ido 18 milijuna sadnica, prete�ito listaèa,a u kutjevaèkom rasadniku, jednom od39 �umskih rasadnika , najvi�e se proiz-vodi hrasta kitnjaka u Hrvatskoj.

Buduæi �umarski in�enjeri obavi-je�teni su o tehnologiji proizvodnje li-staèa i èetinjaèa, hortikulturnih vrstate o cijepljenju hrasta lu�njaka za klon-ske sjemenske planta�e. Studenti sumogli vidjeti moderni staklenik, pla-stenik, matiènjak, sjemeni�te i rasti-li�te rasadnika, a ing. Benèiæ iscrpnoim je pojasnio tehnologiju proizvodn-je sadnica obiène smreke na Dune-manovim gredicama.

O rasadnièkoj mehanizaci studentesu obavijestili prof. dr . Dubravko Hor-vat , mr. sc. Dario Barièevac i ing. �ge-la, koji su govorili o temeljnim znaèaj-

kama strojeva i oruða za osnovnu i do-punsku obradu tla, sjetvu, sadnju ivaðenje sadnica (podrivaè, dvobrazniraonièni plug, tanjuraèa, drljaèa, fre-za, vadilica, sadilica i dr.).

Studenti treæe godine �umarskogfakulteta posjetili su, �to je veæ tradi-cionalno, poznati kutjevaèki cistercit-ski podrum u kojem su ku�ali èuvenakutjevaèka vina. Tijekom terenske na-stave na po�e�kom podruèju boravilisu u Nastavno-pokusnom objektu Du-boka kod turistièke Velike, na prosto-ru fakultetskih �uma, gdje ih je izne-nadio snijeg, neuobièajen za ovo do-ba godine. Studenti su prethodnih da-

na obavili terensku nastavu na tereni-ma osjeèke i na�ièke (�umarija Ko�kai rasadnik Gajiæ) Uprave �uma.

Buduæim �umarskim in�enjeri-ma poznata je tehnologijarasadnièarske proizvodnje uHajderovcu, a tijekom

terenske nasatve boravili su u nastavno-�umskomobjektu Duboka, na prostoru fakultetskih �uma

Studenti urasadniku

O tehnologiji proizvodnje sadnica obiènesmreke na Dunemanovim gredicamagovorio je dipl. ing. Perica Benèiæ

In�enjeri �umarije iz Velikog Grdev-ca i uèenici O� Mate Lovraka bili su

na zajednièkom zadatku upoznavan-ja i oèuvanja �umskog bogatstva li-stopadnih �uma hrasta lu�njaka i obiè-noga graba.

Zadaci odgojno-obrazovnog ku-rikuluma uèenika �estih razreda ost-vareni su nastavom u prirodi.Uèenjeotkrivanjem, istra�ivanjem i samo-stalnim zakljuèivanjem bogat je emo-cionalni dogaðaj, a boravak u prirodirazvoja pravilan odnos prema oko-li�u, prirodnoj ba�tini i na�em okru�juzahvaljujuæi �umarima. Zahvaljuje-

�kola u prirodi� U M A R I J A V E L I K I G R Ð E V A C

mo �umariji Veliki Grðevac na surad-nji.

Uèenici VI.razreda O� M.Lovrakaiz V.Grðevca

In�enjeri i uèenici-�kola u prirodi

Studenti su obavije�teni o rasadnièarskojmehanizaci

Na pragu restrukturiranja,sukladno najnovijim izm-jenama Zakona o �uma-ma, autorica je dotaknu-

la vrlo zanaèajnu razvojnu temu bu-duæega poduzeæa. Dirnula je u bit pro-blema hrvatskoga �umarstva, u naj-manju ruku, a prema na�emu mi�eljn-ju, tema je to koja zaslu�uje baremznanstveno-struèni simpozij o dopri-nosu �umskoga resursa strate�komrazvoju Republike Hrvatske.

Kao taoci tkz. K&K �umarstva i �rtvemodernog neokolonijalnoga in�enje-ringa, jednostavno lutamo od konzer-vativnih do nazovi modernih rje�enja.

Nameæe se pitanje zbog èega i ko-ga ne ustrajati na vlastitom modelu?Za�to ne uporabiti na�u pamet i na�ezamisli?

Autorica upozorava na politièkuvolju Vlade za tkz. decentralizacijomHrvatskih �uma i problem uporabe "pri-rodnoga bogatstva Gorskoga kotara".Slobodno upozoravamo da stanje ni-je bitno drugaèije ni u Vinkovcima, Bje-lovaru, Karlovcu, Novoj Gradi�ci, Siskui drugdje. Zapravo, bolje bi bilo reæi:"prirodno siroma�tvo Gorskoga kota-ra". Mi �umari znamo (a i moderna po-litika bi trebala znati!) da je drvo plodiz potencijalno potrajnoga izvora i to:

a) iz �uma prirodne strukture(�to su uglavnom na�e �ume)

b) iz planta�aNi "a" ni "b" izvor nisu "prirodno

bogatsvo" samo po sebi nego smo miti koji pametnim gospodarenjem uspi-jevamo naæi kompromis izmeðu so-cioekolo�kih i ekonomskih zahtjeva.

Ukupna povr�ina, sada obrasloga i neobrasloga, u posjeduHrvatskih �uma p.o. Zagreb, a pogodna za planta�ni uzgoj iznosivi�e od 855.000 ha. Kad bi se na tih 855.000 ha postigla polovinanovozelandskoga prirasta tj. 25/1,3/2=9,6 m3 na�im bismopilanama mogli ponuditi 8.200.000 m3 prirodnoga materaijaladrveta (a ne plastike!). Bi li i tada bilo vi�ka pilana?

Pi�u:Dr. Tono

Kru�iæDipl.ing.

AnteTustonjiæ

Foto:Arhiva

O P I L A N A M A , S I R O V I N I I P L A N T A � A M A


M I � L J E N J A

Zbog èega bje�imood planta�noguzgoja �uma

Dr. Tono Kru�iæ i dipl. ing.Ante Tustonjiæ iz direkcijepotaknuti èlankomZaustaviti daljnjeotvaranje novih pilana(Èasopis Hrvatske �ume,br. 51) daju svoje viðenjedijela problema hrvatsko-ga �umarstva.

Moramo priznati da glede izvora"b" nismo bili ba� previ�e uspje�ni uuzgoju i �etvi.�tovi�e, hrvatski �uma-ri se naspram same zamisli o podi-zanju planta�a odnose kao da se ta-mo proizvodi s nekim alkemijskim me-todama plastièna imitacija drveta.

A na�a (ili ne znamo èija!?) iz-mi�ljotina o pjegastom unosu treæihvrsta (uglavnom èetinjaèa) u èiste eko-sustave prirodnoga podrijetla napravi-la je zasigurno veæu �tetu od koristi. Sobzirom na to da pri tome nismo biliba� previ�e vrijedni, gre�ku æemo vrlolako ispraviti tako da jednostavno "ulje-za" izbacimo. Saèuvajmo prirodnustrukturu, ali ako se �elimo pred stran-cima hvaliti njome (i to s potpunimpravom s obzirom na hrvatsku pamet,ljubav i tradiciju!) onda postanimo veæjednom zauvijek principijalni.

Planta�e imaju mjesto ispod hrvat-skoga neba. Imaju èak i u okvirimasvjetske �umarske politike. Za nas æeta "svjetska �umarska politika" biti neo-kolonistièka proporcionalno na�emneznanju. Slu�ajmo i gledajmo, ali mis-limo �to radimo.

Prema podacima "New ZealandForest Owners' Association" - udruge

Ekstenzivno kori�tenje drveta zahtijeva prijevoz vlastitim cestama.

stike!). Bi li i tada bilo vi�ka pilana?Autorica se u istom èlanku do-

taknula i problema decentralizacije ko-ji bi novi Zakon o �umama trebao ri-je�iti. No, èitanjem: "KONAÈNOG PRI-JEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA IDOPUNAMA ZAKONA O �UMAMA",mi ne uoèavamo da je ne�to pred-lo�eno �to bi upuæivalo na spomenu-tu decentralizaciju. Ono �to je bitno uprijedlogu je sintaktiènosemantiènazamjena rijeèi "javno poduzeæe" u"trgovaèko dr�tvo". Decentralizacijeæe biti upravo toliko koliko to podu-zeæe sâmo bude htjelo - kao i do sada.

Ipak je to va�na promjena zato �topoduzeæe - trgovaèko dru�tvo mora bi-ti profitabilno. To znaèi da æe se prviput u povijesti hrvatskoga dr�avnoga�umarstva na jednome mjestu, unutarjednoga poduzeæa, naæi interes, kojiæe

moæi provesti sadr�aj naslova èlankana�e struène suradnice za informiran-je "Zaustaviti daljnje otvaranje novihpilana" bez administrativnoga nasiljatj. politièkoga upletanja u gospodarst-vo mjerama zabrane. Nema nikakve lo-gike da se bilo koje trgovaèko dru�tvona kugli zemaljskoj odrièe srazmjernolake zarade jednostavnim propiljivan-jem svoje sirovine. To moraju biti vrhun-ski kvalitetne pilane, uposlene 24 satana dan u matematièkom sredi�tu ko-jega odreðuju minimalni transportni

tro�kovi. Energetski neovisne tj. po-gonjene vlastitim otpadom. I konaèno,zadovoljan kupac, koji kupuje suho drvone vozeæi na tone i tone vode n km da-

leko u n smjerova (sukladno poznatojTeoriji kaosa!), æe isto tako profitirati.Zadovoljan kupac je temelj tr�i�ne eko-nomije. Jednostavno reèeno pilane urukama poduzeæa za �ume dale bi po-ticaj hrvatskom gospodarstvu u se-kundarnoj preradi drveta jer bi pravidrvopreraðivaèi uvijek znali gdje æe postrogo deklariranoj cijeni i kvaliteti (podISO-m 9000) kupiti prirodnim naèi-nom prosu�eno drvo. Na�em podu-zeæu s tom hipotetskom pilanom u sre-di�tu na�e �ume gdje se trupci vozena�im cestama i na�im sredstvima,drastièno pojednostavljuje svu onu sku-pu i najèe�æe neuèinkovitu klasiènu ma-nipulaciju i smanjuje za sada ustalje-ne tro�kove. Uvjereni smo da æe hrvat-ska daska zavr�iti u hrvatskoj radioni-ci. Na� narod je radi�an i sigurno æeznati stvoriti materijal za èak i najpre-sti�nije interijere ovog na�eg planeta ito poèev od kuæa, stanova, hotela, par-lamenata ... luksuznih jahti.

Logièno je da æe tako biti tek ono-ga dana kada INA d.d. bude na svojimbenzinskim crpkama prodavala sirovunaftu koju æemo mi doma, po vlastitojpotrebi, frakcijski destilirati.

Jednostavno reèeno pilane u rukama poduzeæa za �ume bidale poticaj hrvatskom gospodarstvu u sekundarnoj preradidrveta jer bi pravi drvopreraðivaèi uvijek znali gdje æe postrogo deklariranoj cijeni i kvaliteti (pod ISO-m 9000) kupitiprirodnim naèinom prosu�eno drvo.


novozelandskih �umovlasnika, 2010.predviðaju �etvu drveta u kolièini od25.000.000 m3 na povr�ini od1.300.000 ha. Prema istim podacimau potpunosti su za�titili njihovo au-tohtono �umsko bogatsvto (i/ili siro-ma�tvo) i to na povr�ini od 6.300.000ha. Lako se njima razvijati kad su tra-dicionalno siroma�ni.

Drugi podatak je takoðer va�an, ato je onaj s kojim se "hvali" kompani-ja Fletcher Challenge Forests koja pos-jeduje 330.000 ha planta�a i to ne sa-mo u Novome Zelandu nego i u Èileui Argentini sa �etvom od 7.000.000m3 na godinu.

�to je s neobraslim proizvodnimzemlji�tem u na�oj zemlji neznamo,ali to nezna ni nadle�na dr�avna Upra-va gospodarenja poljoprivrednim zem-lji�tem pri nadle�nom ministarstvu jersu nas na na� telefonski upit uputili uDr�avni zavod za statistiku!?. Mi pakznamo da je povr�ina neobraslogaproizvodnoga zemlj�ta kojim gospo-dari na�e poduzeæe 323.000 ha. U ukup-noj obrasloj povr�ini od 1.592.869 haudjel gospodarskih sjemenjaèa iznosi1.018.054 ha. Svi ostali gospodarski

oblici; panjaèe 252.137 ha, �ikare 258.129ha, �ibljaci 6.900 ha, te postojeæe plan-ta�e (samo!?) 15.322 ha, su potencijal-no pogodni za planta�ni uzgoj. Ukup-na povr�ina, sada obrasloga i neo-brasloga, u posjedu Hrvatskih �umap.o. Zagreb, a pogodna za planta�niuzgoj iznosi vi�e od 855.000 ha. Kadbi se na tih 855.000 ha postigla polo-vina novozelandskoga prirasta tj.25/1,3/2=9,6 m3 imali bismo ponuditina�im pilanama 8.200.000 m3 pri-rodnoga materaijala drveta (a ne pla-

Moderna pilana u N. Zelandu gdje sesvime upravlja iz jednoga sredi�ta

Planta�e donose dobit - N. Zeland

Pi�e:Dr. �eljko

Maru�iæFoto:

Arhiva

A U T O M O B I L I / H Y U N D A I T E R R A C A N


U Z B R D I C A

Iz daleke Koreje sti�e zanimljiv terenac Hyundai Ter-racan, koji bi mogao biti vrlo zanimljiv na na�emu tr�i�-tu. Prema provjerenoj tradiciji Hyundai je iskoristio po-stojeæe japanske koncepte i prilagodio ih vlastitoj teh-

nologiji. Karoserija je preuzeta od statusnog Toyota LandCruisera, a mehanika od Mit-subishi Pajera. Glavna æe vrlinabiti cijena, jer æe Terracan biti zatreæinu jeftiniji od japanskih ori-ginala. Ime je kratica od latin-ske rijeèi terra (zemlja) i turskekhan (vladar), �to pokazuje ve-like ambicije s kojima nastupana tr�i�te. Nesuðeni æe "vladarzemlje" zbog povoljne cijene bi-ti posebice zanimljiv u tranzi-cijskim zemljama. Korejci sustvorili �estu automobilsku velesilu jer su unatoè velikim po-tencijalima od poèetka bili svjesni kako ne mogu i ne smijuotkrivati "toplu vodu". Svaki su automobil u prvim verzija-ma, bez veæih propusta, napravili po japanskoj ili njemaè-koj licenciji. Zatim bi postupno, temeljitim doradama, do-lazili do vlastitih proizvoda. Tako æe biti i s Hyundai Terra-canom.

S duljinom 471, �irinom 186 i visinom 179 centimetaraTerracan je meðu veæim terencima na tr�i�tu. �est je centi-metara kraæi od Land Cruisera, ali je èak deset centimetaradulji od Jeepa Grand Cherokeeja. Da bi kao kopija bio za-nimljiv, mora biti bogatije opremljen od izvornika. Veæ uosnovnoj verziji ima elektriène podizaèe stakala, kompletankokpit s glazbenom linijom i servo ureðaj volana, ABS, zraè-ne jastuke, klimatizaciju... Posebice æe biti zanimljiv naj-skuplji model, s mekanom ko�om i kompletnom elektro-nièkom logistikom. Kao u zrakoplovu i rijetko kojem serij-skom terencu ugraðeni su visinomjer i �iroskop, za mjerenjeuzdu�nog i popreènog nagiba terena. To æe odu�eviti ljubi-telje avantura.

Sanduèasta i pomalo otmjena karoserija pru�a primje-ren komfor za pet putnika, a posebice je uvjerljiv komfor nastra�njoj klupi. Prtlja�nik ima obujam od 700 odnosno 1100litara (kod preklopljene karoserije). U opciji su dva boèna sje-dala u prtlja�niku, pa Terracan (u opciji) mo�e prenositi èaksedam osoba, �to je takoðer veliki tr�i�ni adut.

Pokreæe ga robusni èetveroci-lindarski turbodizelski motor obuj-ma 2476 ccm i snage 100 KS pri3800/min. To je doraðena verzijaprovjerenog Mitsubishijeva agre-gata, koji nudi dobre performanse,ali nije naj�tedljiviji. Najveæa je brzi-na 154 kilometra na sat, a ubrzanjedo 100 traje 19 sekunda. Ako se nepretjeruje, robustni turbodizelskimotor tro�i od 8,5 do 11 litara na

100 kilometara. U temperamentnijoj terenskoj vo�nji mo�epotro�iti vi�e od 13. To nije puno za robustnog terenca, alinije ni malo. Na na�em se tr�i�tu oèekuje u listopadu, aosnovni æe model stajati oko 40 tisuæa DEM.

Klonirani kosookiterenacKoristeæi karoseriju statusnog ToyotaLand Cruisera i mehaniku MitsubishiPajera korejski je Hyundai stvoriorobustnog, prostranog i jeftinog terenca.

Svaka se druga nesreæa dogaða na skliskoj podlozi. Naj-veæi su problemi na ki�i, jer vozaèi èesto podcjenjuju

opasnosti vla�noga kolnika. Blaga zima najavljuje ki�ovitoproljeæe i ljeto, pa je dobro upozoriti na moguæe opasnosti.Za sigurnu vo�nju po ki�i treba imati ispravan automobil skvalitetnim gumama i voziti oprezno. Na suhome je goto-vo svaka guma dobra, a razlike se primjeæuju na vla�noj ce-sti. Tada se znatno smanjuje sila trenja izmeðu kotaèa i pod-loge te znatno prije dolazi do proklizavanja. Va�no je spri-jeèiti proklizavanje, jer kad ono poène automobil je te�kovratiti u normalno stanje.

Na ki�i trostrukioprez!

S A V J E T I

Za svaèiji ukus - Hyundai Teraccan


D O G A Ð A J I

Na ki�i treba voziti �to opreznije isporije. Kod velikih brzina i jake ki�e(posebice ako je lo�a drena�a ceste)mo�e nastati aquaplaning, to jest po-java vodenog klina ispod gume. Tadaona vi�e ne prijanja na cestu, te se pot-puno gubi moguænost uzdu�nog i boè-nog voðenja. Automobil se poèinje na-glo i nekontrolirano zanositi, �to iz-gleda poput "smrtonosnog plesa" naki�i.

Vi�e od treæine svih nesreæa na ce-sti dogaða se zbog premalog razmakaod vozila ispred. Trebate stalno imatina pameti da se na ki�i udvostruèujezaustavni put. Udaljite se najmanje 50metara, �to æe vam pru�iti moguænostreakcije u iznenadnim situacijama. Koèi-te nje�no. Prilikom blokade kotaèa znat-no se produ�ava put koèenja, a auto-

mobil postaje neupravljiv. Ako auto-mobil nema ugraðen ABS, koèite nje�nona granici proklizavanja. Ako kotaèi blo-kiraju, nakratko otpustite koènicu i po-novo je blago pritisnite. Najbolje je koèi-ti motorom uz lagano potpomaganjekoènicom. Izbjegavajte nagle pokretei budite nje�ni s komandama. Svaki na-gli pokret upravljaèem mo�e prouz-roèiti iznenadno proklizavanje. Ako au-tomobil poène boèno proklizavati, ne-mojte panièno koèiti. Blagim ga okre-tom upravljaèa, uz oduzimanje gasa inje�no koèenje, poku�ajte vratiti u �el-jenu putanju.

Najopasnije je kad nakon dugo-trajnog su�nog razdoblja iznenada pad-ne ki�a. Tada se povr�inski sloj pra�i-ne, masnoæe i izluèenog vapnenca po-mije�a s prvim kapima ki�e pretvara-juæi cestu u opasno klizi�te.

A nketa o kori�tenju godi�njeg od-mora u nekom od objektata Hr-

vatskih �uma pokazala je dvije stvari:� da intares za apartmane (pone-

gdje) vi�estruko nadma�uje lanjski iveæi je od kapaciteteta,

� da je potra�nja za hotelom i od-marali�tima manja od lanjske i da tujo� ima mjesta.

Sveukupno, prema dosadizra�enim �eljama interes za odma-ranje u nekom od objekata Hrvatskih�uma manji je za 17% nego lani. Iz-ravna je to posljednica povi�ice cije-na u odnosu na pro�logodi�nje, po-sebno u odmarali�tima i hotelima. Noveæ sada se vidi da su cijene u na�imobjektima, premda poveæane, dalekoni�e nego na tr�i�tu. U to æe se, uo-

stalom, moæi uvjeriti svi oni koji ovo-ga ljeta krenu samostalno u neko odturistièkih odredi�ta.

No evo i malo podataka. Zaapartmane u Barbarigi ineters je ovegodine 300 % (!)veæi nego lani, za Fi-lip Jakov 140% veæi, za Njivice 120 %,za Dugu uvalu 110%, za Novalju jejednak lanjskom a za Nerezine tek ne�-to manji (90% pro�logodi�njeg inte-resa). Za kamp kuæice u Vrsaru �eljesu manje za 20 posto nego lani.

Za hotel Quercus u Drveniku, an-kete pokazuju da je tek 40% od lanj-skog broja zainteresirano za boravaku na�em najreprezentativnijem ob-jektu. Odmarali�e Selce bilje�i 45 %od lanjskog broja gostiju, a odmara-li�te u M.Lo�inju 60%. (m).

Apartmani bolje,odmarali�ta slabije

ODMOR RADNIKA HRVAT SKIH �UMA

Dosad uspje�noF A Z A N E R I J A P E S K I / Ð U R Ð E V A C

Ove godine Fazanerija Peski pla-nira proizvesti 70.000 jedinki

sposobnih za tr�i�te. Od toga je pro-daja veæ ugovorena za dvije treæine fa-zanskih piliæa, jarebica i pataka, na-javljuje poslovnu 2001. Franjo Zvonar,upravitelj D.O.O. Fazanerije Peski izÐurðevca. Ta biv�a radna jedinica ðu-rðevaèke �umarije i dalje je, nakon po-vratka svih ostalih D.O.O-a u Hrvat-ske �ume ostala u statusu Dru�tva sogranièenom odgovorno�æu, poslu-juæi na tr�i�nim naèelima. U posljednjetri godine Fazanerija je pozitivno pos-lovala. Istina, dobit nije bila velika, nos obzirom na uvjete i probleme s ko-jima se susretala, svaka je dobit usp-jeh. Pro�le godine Fazanerija je ost-varila prihod od 2,675 milijuna kunadok su tro�kovi iznosili 2,634 milijunakuna.

No za ukupno (dobro) poslovan-je nije dovoljna samo proizovdnja fa-zanskih piliæa, jarebica i pataka, ka�eZvonar. Nama je jednako va�an i lov

gdje osim trofeja lovac plaæa i pan-sionske i lovne usluge, zapravo sveono �to mu ponudimo. Va�no je danakon vi�e su�nih godina strani lovcinajavljuju povratak, posebno skupinekoje su i prije znale dolaziti ovdje, �tonajavljuje jo� bolje dane Fazanerije.(m)

Lovaèki dom Peski ureðen je i mo�eprimiti i kvalitetno ugostiti lovce

Pi�e:

IvicaTomiæ

U Z D A N P L A N E T A Z E M L J E , 2 2 . T R A V N J A


Z A D N J A S T R A N I C A

Iprigodom ovogodi�njeg obil-je�avanja Dana planeta Zemlje,22. travnja, trebalo se prisjetitikratkih, jezgrovitih i dubokoum-

nih reèenica poglavice Seatlea u od-govoru predsjedniku SAD na ponuduo kupnji dijela indijanske zemlje, 1954.godine. Poglavica je tada, izmeðu osta-loga, rekao : «Zemlja ne pripada èov-jeku. Èovjek pripada zemlji. Sve je u

meðusobnoj vezi, kao �to je porodicasjedinjena krvlju. Sve je povezano. Ni-je èovjek tvorac tkanine �ivota, veæ sa-mo vlakno u njoj. �to uradi s tkaninomèini sa sobom«. Ove reèenice na jed-nostavan naèin odra�avaju èovjekovuovisnost o svemoænoj prirodi, koja �ivis njim i u njemu. Na �alost, iz dana udan mijenja se èovjekov odnos premaplanetu Zemlji, prirodi i okoli�u, a in-

dustrijska revolucija drastièno je promije-nila odnos èovjeèanstva i prirode. Oprav-dana je bojazan da bi do polovice ili krajaovoga stoljeæa razlièite ljudske djelatnostimogle bitno promijeniti temeljne uvjete,koji omoguæuju �ivot i opstanak.

Èinjenica je da ljudsko biæe mijenjanaèin na koji Sunèeva energija napu�ta at-mosferu te na taj naèin globalnu klimustavlja «na bubanj«. Posljedica toga supoveæanje prosjeène temperature na Zeml-jinoj povr�ini i, uopæe, promjene u vre-menskim pojavama diljem svijeta, uz posl-jedice koje se jo� ne mogu sagledati. Tre-ba istaknuti da je globalna temperaturana�ega planeta, koja obuhvaæa zrak, tlo iocean, pro�le godine bila 0,4 stupnja cel-zijevih iznad dugogodi�njega prosjeka ti-jekom razdoblja od 1880.-1999., �to je sliè-no temperaturi u 1999. godini.

Èovjek je promijenio, a stalno i daljemijenja, ravnote�u plinova koji èine at-mosferu, posebice staklenièkih: ugljikovogdioksida, metana i du�ikovog dioksida, �tomo�e presudno utjecati na poveæano glo-balno zatopljenje. Iako navedeni plinovi èi-ne manje od desetine svekolike atmosfe-re, �ivotno su va�ni jer imaju funkciju Zeml-jinog omotaèa, bez kojega bi povr�ina na�e-ga planeta bila oko 30 stupnjeva celzijevihhladnija nego �to je danas. Nastavi li se,meðutim, pojaèano ispu�tanje �tetnih tva-ri u atmosferu moguæe je da æe se razinastaklenièkih plinova do 2100. godine, akose ne poduzmu odreðene mjere, trostru-ko poveæati . Stoga je u ovoj otu�noj eko-lo�koj stvarnosti i brizi za sudbinu plane-ta Zemlje osobito znaèajna uloga �ume uza�titi okoli�a, jer poznato je da �umeubla�avaju klimatske ekstreme u susjed-nim naseljima i na poljoprivrednim po-vr�inama, a na veæim podruèjima omo-guæuju izmjenu zraka, spreèavajuæi poja-vu hladnih zraènih strujanja. Ljeti �umepoveæavaju vla�nost zraka, ali i njegovostrujanje u vi�e slojeve Zemljinog zraènogomotaèa. Imisijska funkcija �ume je ne-procjenjiva, jer �uma u kro�nje drveæa na-kuplja lebdeæe èestice, meðu kojima jemnogo razlièitih otrova. Ekolo�ka vrijed-nost �uma (proizvodnja kisika, vezanje ugl-jikovog (IV)-oksida, osiguranje dotoka pit-ke vode i dr.) vi�estruko prema�uje njiho-vu sirovinsku vrijednost. Èinjenica je da su�ume pozitivnim utjecajem na «uèinak sta-klenika«, premda su pri tome i sameugro�ene, znaèajno ukljuèene u sveopæuza�titu biosfere i jedan su od va�nih èini-telja u borbi za spas planeta Zemlje.

Uloga �ume uza�titi biosfere

P ripreme za Dane �umarstva �toæe se nizom manifestacija od 11-

16.lipnja odr�ati po upravama �umate u Zagrebu, a zavr�ni dio na zagre-baèkome jezeru Jarunu, u punom su

zamahu. Utvrðen je toèan rasporeddogaðaja s kompletnom satnicom nat-jecanja, koji æemo objaviti u sljedeæembroju. Prireðivaèki odbor �eli u tu �u-marsku manifestaciju ukljuèiti i onenajmlaðe, uèenike osnovnih �kola, �eliih nauèiti da od najranijeg doba vole icijene �umu. Zato ih poziva na su-radnju, da svojim radovima o temi ovo-godi�njih Dana �umarstva, �uma+vo-da+zrak= opstanak sudjeluju u �u-marskim dogaðajima. (m)

DANI HRVATSKOGA �UMARST VA, ZAGREB, 11-16.LIPNJA 2001.

�uma+voda+zrak= opstanak

pozivamo vas da svojim literernim radovima dadete doprinos ovogodi�njojproslavi Dana hrvatskoga �umarstva i javite se na

�to ga za uèenike osnovnih �kola objavljuje Prireðivaèki odbor Dana hrvat-skoga �umarstva, o temi �uma+voda+zrak=opstanak.

�elimo skrenuti pozornost na zaboravljenu èinjenicu da je voda potrebna�umi ali i da je �uma njezino spremi�te, proèistaè i osiguravatelj njezine pit-kosti i prenosnik u neprestanom kru�nom toku u atmosferu i natrag.

Istodobno, ona je proizvoðaè kisika, razgraðivaè razlièitih taloga, (pra�i-ne, plinova,te�kih metala i sl.) te korisnik i vezatelj danas posebno prekom-jernih kolièina du�uka.

Najbolji radovi bit æe nagraðeni. Uz glavnu nagradu (7 dana boravka uapartmanima Hrvatskih �uma na moru za obitelj uèenika) bit æe podijeljenoi vi�e drugih razlièitih nagrada. 15 uèenika s najboljiim radovima provest æe 12.lipnja pod struènim vodstvom u �umarskoj �koli na Sljemenu, kada æe biti iprogla�eni najuspje�niji na natjeèaju.

Radove treba dostaviti na Hrvatske �ume, Vukotinoviæeva 2, (za nagrad-ni natjeèaj), 10000 Zagreb, do 25.svibnja 2001.

Osmo�kolci

NATJ EÈAJ

U � U M A R S K O M M I L J E U

O ljepoti cvijeta pisali su mnogi, slikali je mnogikistovi, a ja ono �to ne umijem rijeèju ili bojom po-ku�avam doèarati fotoaparatom, "pravda" se Biser-ka Markoviæ nudeæi svoju sliku s(c)vijeta. Ostaje sa-mo reæi je li cvijet ljep�i sam, u paru ili u buketu.

Sam, uparu ili ubuketu...

Magnolija

Mehonij

Cvijet breskve

Documents

PRIHVA˘ENA TEMELJNA NA¨ELA RESTRUKTURIRANJA ...casopis.hrsume.hr/pdf/052.pdfPRIHVA˘ENA TEMELJNA NA¨ELA RESTRUKTURIRANJA HRVATSKIH −UMA 2 HRVATSKE −UME Broj 52 Ł travanj 2001