1

Prilog 2

Silabusi Cambridge programa

Alma Suruliz, prof. fizike, Prva bošnjačka gimnazija, Sarajevo

Prije analize silabusa Cambridge programa fizike potrebno je objasniti njegove programske sadržaje.

Prvi dio silabusa čini IGCSE silabus (Internationa l General Certificate of Secondary Education) koji jeekvivalentan silabusu predmeta Fizika za prvi i drugi razred gimnazije Kantona Sarajevo.

Drugi dio programa je tzv. A level silabus koji je zahtjevniji i komplikovaniji od silabusa predmeta zaizbornu nastavu trećeg i četvrtog razreda gimnazije Kantona Sarajevo.Ovi silabusi su podložni promjenama i profeso r je dužan svake školske godine se informirati da li imanekih promjena i postupiti po njima.

IGCSE ispit iz Fizike se polaže nakon završenog drugo g razreda gimnazije. Ovaj ispit sastoji se od trikomponente:

- prva komponenta je tzv. Paper 1 - on sadrži pitanja višestrukog izbora i ovu komponentupolažu svi učenici;

- druga komponenta se sastoji od dva dijela i to Paper 2 (Core) - koji polažu učenici koji utrećem razredu nisu izabrali izborno područje u kome ima fizike i Paper 3 (Extended) - kojipolažu učenici koji su izabrali izborno područje u kome ima fizike;

- treća komponenta je praktični dio ispita i sastoji se od tzv. Paper 4 ili Paper 5 ili Paper 6 -realiziranje ove komponente zavisi od prostornih i kadrovskih mogućnosti, kao i odopremljenosti škole. Ovu komponentu polažu svi učenici .

Paper 4 se može polagati samo u onim školama u kojima profesori posjeduju odgovarajući certifikat zaocjenjivanje, prema standardima CIE (Cambridge International Examinations ).

Paper 5 se nakon ispita šalje u Cambridge na eksterno ocjenjivanje.

Paper 6 je alternativa praktičnom ispitu i šalje se u Cambridge na ocjenjivanje.

Paper 1 nosi 30% konačne ocjene , Paper 2 (odn. Paper 3) nosi 50% konačne ocjene, a Paper 4(odn. Paper 5, Paper 6) nosi 20% konačne ocjene.

Učenici koji žele imati ocjenu ispita veću od C biraju prošireni (Extended) curriculum.

Učenici koji polažu osnovni (Core) curriculum mogu dob iti najveću ocjenu C.

Prolazne ocjene su:A*, A, B, C, D, E, F i G.

Za svaku oblast u silabusu je definirano šta koliko učenik treba da posjeduje znanja ako je izabraoosnovni ili prošireni curriculum.

Pored ciljeva i zadataka nastave predmeta Fizika silabus IGCSE sadrži način ocjenjivanja ispitnihpapira, jedinice i njihove simbole, te definicije fizikalnih veličina. Silabus sadrži i upute nastavnicimakako da pripreme učenike za ispit, u skladu sa važećim standardima. U silabusu su opisana znanja ivještine koje učenici moraju usvojiti za svaku pojedinu ocjenu.

Silabus sadrži i terminologiju koja se koristi u ispitnim papirima, kao npr. šta znači definiši, objasni,opiši, skiciraj, procijeni itd. Na kraju silabusa su dati matematički zahtjevi koje uč enik mora savladatiza uspješno polaganje ispita.

Analiza silabusa IGCSE pokazala je da se od učenika traži više praktičnih znanja i vještina, amatematički aparat je vrlo jednostavan. Na primjer, iznenađujuće je da je kompletna elektrostatikaobrađena bez ijedne matematičke formule.

2

Prije prikazivanja silabusa A level Physics potrebno je objasniti šta je A level .

A level bilo kojeg predmeta sastoji se od dva dijela: AS level i A2 level.

Znači, A level = AS level + A2 level

Da bi se kompletirao A leve l Physics potrebno je položiti pet ispitnih papira i to:Paper 1, Paper 2 i Paper3 (praktični ispit) za AS level, odnosno Paper 4 i Paper 5 za A2 level.Dozvoljeno je da učenik radi svih pet ispitnih papira u jednom ispitnom roku za kompletan A level.

Shema vrednovanja prikazana je tabelarno:

Paper 1 - sadrži 40 pitanja višestrukog izbora baziranih na AS silabusu.

Paper 2 - sadrži određen broj struktuiranih pitanja baziranih na AS silabusu.

Paper 3 - sadrži dva eksperimentalna zadatka i z različitih područja fizike. Vrijeme za izradu zadatakaje dva (2) sata; zadatak se radi jedan sat.

Paper4 - se sastoji iz dva dijela: Dio A sadrži pitanja iz A2 silabusa i nosi 70 bodova. Dio B sadržipitanja iz primijenjene fizike i nosi 30 bodova.

Paper 5 - sadrži dva pitanja, jednako bodovana, koja su bazirana na praktičnim vještinama planiranja,analiziranja i evaluacije.

Procenti broja tačnih odgovora za odgovarajuće ocjene su dati u tabeli:

Struktura A level silabusa razdvaja oblasti koje se rade na AS nivou i onih koje se rade na A2 nivou.

3

Struktura silabusa je prikazana u tabeli:

Primijenjena fizika, tj. prikupljanje i prenošenje informacija, zauzima oko 12% ukupnog kursa A level.

Nakon svake oblasti navedeni su rezultati učenja koji se očekuju kod učenika. U silabusu A levelvelika pažnja je posvećena praktičnom dijelu ispita, tj. Paper 3.

4

Shema ocjenjivanja je prikazana u tabeli:

Question 1

Skill Breakdown of marksSuccessful collection of data 7 marksRange and distribution of values 1 markManipulation, measurement

and observation 9 marksQuality of data 1 markTable of results: layout 1 markTable of results: raw data 1 markTable of results: calculated quantities 2 marksGraph: layout 1 markGraph: plotting of points 1 mark

Presentation of data andobservations 7 marks

Graph: trend line 1 markInterpretation of graph 2 marksAnalysis, conclusions and

evaluation 4 marksDrawing conclusions 2 marks

Question 2

Skill Breakdown of marksSuccessful collection of data 6 marksManipulation, measurement

and observation 7 marksQuality of data 1 mark

Presentation of data andobservations 3 marks Display of calculation and reasoning 3 marks

Drawing conclusions 1 markEstimating uncertainties 1 markIdentifying limitations 4 marks

Analysis, conclusions andevaluation 10 marks

Suggesting improvements 4 marks

U okviru analize praktičnog ispita data je lista osnovnih potreba kabineta fizike, što nastavniku možeposlužiti kao baza za opremanje kabineta.

Paper 5 zahtijeva od učenika kreativnost, te se zbog toga ne može uvježbavati.

Shema ocjenjivanja za Paper 5 data je u tabeli:

Question 1

Skill Breakdown of marksDefining the problem 3 marksMethods of data collection 5 marksMethod of analysis 2 marksSafety considerations 1 mark

Planning 15 marks

Additional detail 4 marks

Question 2

Skill Breakdown of marksApproach to data analysis 1 markTable of results 2 marksGraph 3 marksConclusion 4 marks

Analysis, conclusions andevaluation 15 marks

Treatment of errors 5 marks

Silabus sadrži i literaturu potrebnu za obezbjeđenje mjera sigurnosti u laboratoriji. Pri kraju jeeksplicitno dat matematički aparat potreban za realizaciju programa A level.

5

Kao i silabusu IGCSE Physics data je terminologija koja se koristi u ispitnim pa pirima. Na samom krajusu date fizikalne veličine, njihovi simboli i jedinice, kao i lista resursa za učenike i nastavnike,uključujući i primjenu informacione tehnologije u nastavi fizike.

Zanimljivo je da Silabus A level Physics ne sadrži Teoriju relati vnosti i Dinamiku fluida, ali zato sadržielemente Elektronike.

S obzirom na zahtjeve silabusa A level i učenik i nastavnik imaju težak zadatak. Po mom mišljenjunajupečatljiviji je praktični ispit Paper 3 za koji oko mjesec dana prije ispita dođe instru kcija štanastavnik treba pripremiti od pribora za praktični ispit. Pri tome nastavnik ne dobije informaciju opraktičnim zadacima na samom ispitu, nego može samo da nagađa, a što ne smije ni natuknutiučenicima.

Na početku praktičnog dijela ispita otvaraj u se zapečaćene koverte sa ispitnim papirima i distribuirajuse učenicima. Nastavnik je dužan da paralelno sa učenicima radi ispitne zadatke, pri čemu mora bitisakriven od učenika.

Smatram da A level Physics predstavlja kvalitativan skok za učenike i iziskuje mnogo truda i pripremeza nastavnike. Primijetila sam da unutar iste grupe učenika koji slušaju A level Physics gradivo lakšeprate učenici matematičkog smjera u odnosu na učenike prirodnog smjera. Razlog je bolji matematičkiosnov koji su učenici matematičkog usmjerenja stekli pohađanjem kursa A level Mathematics, a uokviru kojeg imaju Mehaniku i Statistiku.

6

KOMPJUTERIZIRANA MJERNA OPREMAU NASTAVI FIZIKE

Dževdeta Dervić, prof. fizike, Druga gimnazija,prof. dr. Nenad Tanović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo

Uvod

Razvoj nauke i tehnologije u današnje vrijeme zahtjeva i razvoj metoda koje koristimo u nastavi. Zapribližavanje i objašnjavanje prirodnih pojava u fizici, potrebno je pored znanja i umijeće nastavnika.To umijeće podrazumijeva kako ostvariti pažnju svih učenika na času, kako na najbolji način objasniti iprenijeti znanje da bi ono što trajnije ostalo u učeničkom pamćenju. Pored toga važno je znati navestiučenike na razmišljanje o pojavama, te logičkom nač inu razmišljanja. To su neki od problema sa kojimse susreću nastavnici u našim školama.

Tradicionalni način održavanja nastave, neke škole su prevazišle. Kada kažem tradicionalni, mislim naoblik rada koji se svodi na objašnjavanje uz isključivo korišt enje krede i table. Neki nastavnici to većodavno ne koriste, međutim dosta je i onih koji smatraju da je njihova dužnost objasniti, ispričati onošto nam je dato planom i programom, a na učenicima je da li će to naučiti ili ne. Mislim da ovakvo’’plasiranje’’ informacija učenicima nije od velike pomoći. Kako je danas vrlo lahko doći doinformacija, poželjnije je da ih naučimo kako fizikalno da razmišljaju. A to nikako nije mogućeako im samo prenosimo informacije. Za kvalitetnije održavanje nastave, potreb no je aktivnoučešće učenika u njoj. Korištenje kompjuterizovane opreme dosta nam može pomoći i poboljšatinastavu, tako da se pažnja ne svodi na nastavnika kao predavača, već na učenika kao aktivnogučesnika na času.

Kompjuterizirana mjerna oprema u nas tavi fizike

Do sada je potvrđeno, da studenti na univerzitetskom uvodnom kursu fizike imaju poteškoće prirazumijevanju fundamentalnih koncepata Newton -ove mehanike. Kompjuter se često koristi zarješavanje edukacionih problema, ali korištenje kompjutera u različitim situacijama ne daje uvijekuniformno zadovoljavajuće rezultate (štetni načini korištenja kompjutera, npr. izvođenje nekihmatematičkih formula u PP prezentaciji gdje učenici ostaju uskraćeni za pojedinačne korakeizvođenja). U narednim redovima, navedene su različite kompjuterske aktivnosti, koje su zasnovanena rezultatima fizikalnih edukacionih istraživanja i dizajnirana slijedeći principe i modele kognitivnogučenja, koje mogu uspješno podučavati osnovne fizikalne koncepte i odnose se na širo k krug učenikau uvodnom kursu fizike, bez velikog gubljenja vremena ili dodatne opreme.

Računarske simulacije predstavljaju integralni di o fundamentalne i primjenjene fizike i jednako suvažne i u teorijskoj i eksperimentalnoj fizici. Računari kao bilo ko ja nova tehnologija utiču na načinkako učimo i kako mislimo. Fizičari predstavljaju vodeću snagu u društvu na implementaciji novihtehnologija.

Jedan od načina primjene kompjutera u nastavi fizike je korištenje multimedijalnih CD -ova.Korištenjem istih moguće je učenicima približiti pojave i učiniti im učenje zanimljivim i efikasnijim. Tuse radi o interaktivnim programima koji koriste multimedijalne efekte kao što su: tekst, slika,animacija, zvuk (govor). Pored toga moguće je promjenom vrijednosti parame tara koji opisujuproces doći do spoznaje o njihovoj vezi tj. o zakonitostima procesa i pojava što je isključivoprivilegija kompjutera . Gradivo je izloženo na savremen, zanimljiv i praktičan način. U ovimprogramima kombinirani su razni oblici nastavnog p rocesa: teorijski su obrađeni nastavni sadržaji,demonstrirane su fizikalne pojave, na nekima se nalazi i snimak izvođenja laboratorijskih vježbi,moguće je provjeriti znanje uz razne kvizove, … Na ovakvim CD -ovima sadržan je skup svihinformacija koje su neophodne za izučavanje fizike na srednjoškolskom nivou. Jako dobro jeorganiziran sadržaj programa. Podijeljena je fizika po oblastima. Jednostavno je prelaziti sa jednogsadržaja na drugi i jednog oblika na drugi. Pored pomoći učenicima korištenje ovog n ačina pomaže inastavnicima pri pripremanju i izvedbi nastave.

Na Univerzitetu u Maryland-u napravljeno je istraživanje te objavljeni rezultati istog. Profesori su tražilibolji način razumijevanja fizike od strane studenata. Pokušali su to postići uvođenj em MBL tehnologije,odnosno kompjuterizirane mjerne opreme u nastavu. Posmatrane su grupe studenata koje slušajuosnovni kurs iz fizike tri semestra. Podijelili su studente u dvije grupe od po 25. Jedna grupa je učilafiziku slušajući tradicionalna predavanja, a druga grupa služila se kompjuteriziranom opremom.

7

Nakon održanih predavanja i aktivnosti napravljen je test za sve studente. Test je sadržavao jednakapitanja za obje grupe. Rezultati testa pokazali su da je grupa sa kompjuteriziranom opremom pokaz alabolje rezultate na testu. Samo je 10% od svih odgovora bilo pogrešno. Studenti iz ove grupe pokazalisu bolje razumijevanje fundamentalnih koncepata. Dali su više tačnih odgovora koji se tiču opisivanjakretanja korištenjem grafikona.

Isti projekat sproveden je i na Univerzitetu u Washington-u. Također se pokazalo da je načinodržavanja nastave uz korištenje kompjuterizirane mjerne opreme efektniji od tradicionalnog načina.Specifični problemi koji su istraženi su razumijevanje koncepta trenutne brzine i koncepata trećegNewton-ovog zakona. Lahkoća sa ovim konceptima je neophodna za razumijevanje mehaničkih idrugih generalnih problema (kao što je relacija između veličine i njene brzine promjene i prirodeinterakcije), što je veoma važno za razumijevanje osnova fizike. Poznato je da su ovi konceptinerazumljivi većini učenika. Akcenat je na ovom problemu, pokušavši ga riješiti korištenjem MBL(microcomputer- based laboratory) aktivnosti.Studenti mogu provjeriti III Newton -ov zakon spajajući dvoja kolica i posmatrajući njihove interakcije.

U uvodnom dijelu učenici:

- povlače kolica stvarajući silu te posmatraju rezultat na ekranu kompjutera,- predviđaju relativne veličine sile za auto,- predviđaju i posmatraju dvije identične sile kada jedna kolica g uraju druga,- predviđaju i posmatraju dvije identične sile kada kada se na oba kolica stave željezni blokovi,- predviđaju i posmatraju dvije identične sile kada kada se na jedna kolica stave željezni blokovi,- predviđaju i posmatraju dvije identične si le kada se kolica sudaraju.

Učenici i za ovu vježbu crtaju dijagrame i koriste ih za svoja predviđanja. Za izvođenje ove vježbedovoljan je jedan čas.

Jedna oblast primjene računara u nastavi fizike je i akvizicija (prikupljanje) podataka o procesu koji seanalizira. Ovakva primjena je uobičajena u industriji i nauci, dok je iz više razloga bila nedostupna unastavi. Za neke škole ovakva oprema je skupa, ali prednost je u postepenoj nabavci iste. Ovakvuopremu mogli smo vidjeti u Centru za edukaciju u Sar ajevu, gdje su postavljene vježbe koje se izvodeiz mehanike. Priprema oglednih sati i edukacija rada na opremi je dostupna svim nastavnici ma koji tožele uz asistenciju prof. Suade Dervišbegović, stručnog savjetnika za fiziku. Tako, ako je prije bilapotrebna posebna edukacija nastavnog osoblja za korištenje opreme, danas je to puno lakše i brže, aujedno doprinosi istraživanjima u metodici nastave fizike. U današnje vrijeme i učenici posjedujudovoljno znanje iz oblasti računara, tako da vrlo brzo shvate korištenje opreme, jer je prilagođenanastavi.

Korištenje ovakve opreme omogućava prelazak sa tradicionalne na aktivnu nastavu. Oprema sasenzorima pomaže za kvalitetnije održavanje demonstracionih i laboratorijskih vježbi, koje su, kakoznamo jako zastupljene u nastavi fizike.

Učenicima je teško shvatiti neke fizikalne pojmove kao što su inercija, energija, sila, brzina itd. Ovimsadržajima neki nastavnici ne daju dovoljno vremena za shvatanje i pojašnjavanje. Učenici čestokažu da im je jasno što je energija, ustvari znaju definiciju, a konceptualno jako teško razumijuovaj kao i dosta drugih fizikalnih pojmova i pojava.

Česti su problemi na koje nailaze učenici pri izradi laboratorijskih vježbi. Oprema sa senzorimapomaže da učenici shvate i razumiju fi ziku na konceptualnom nivou. Korištenjem ove opremenastavnik može uključiti različite aktivnosti koje su vrlo uspješne u radu sa učenicima koji imajuproblema pri razumijevanju fizike. Kompjuterski kontrolirana laboratorijska oprema kombinirana sapomoćnom tehnologijom osigurava studentima razna mjerenja. Ova oprema koristi se na zapadu duženego kod nas, ali i neke naše škole počele su sa postepenom nabavkom iste. U Kantonu Sarajevo jepreko 50% škola uvelo ovakav oblik nastave ili počelo sa nabavkom opre me.

Korištenjem opreme sa senzorima na času je moguće postići razumijevanje fizike nakonceptualnom nivou, stvaranje integralne predodžbe nekog procesa i pojave, teracionalizaciju časa, što su tri osnovne prednosti u odnosu na klasičnu opremu.

U prilogu dostavljam laboratorijske vježbe koje su urađene upotrebom kompjuterizirane mjerneopreme.

8

U svim ovim vježbama koristi se senzor kretanja, koji je spojen sa kompjuterom preko USB linka. Nakompjuteru je potrebno instalirati softver pomoću kojeg kontrolir amo mjerenja i predstavljamo ih uraznim oblicima, najčešće u pogodnom grafičkom obliku.

U svakom slučaju, učenici mogu zajedno da rade u grupi od četiri ili pet učenika. Oni raspravljaju ipredviđaju o tome kako će grafikon izgledati za različita kret anja, kako bi se dobili željeni rezultati.Zatim mogu napisati predviđene rezultate na svojim radnim listovima, potom izvršiti mjerenje i analizurezultata mjerenja koja ima široke mogućnosti. Sve ove aktivnosti moguće je završiti u toku jednogčasa, jer vježbe omogućavaju da se mjerenje obavi brzo, što ostavlja dovoljno vremena za analizurezultata. Obrnut je odnos sa klasičnom opremom.

9

Vježba: Ravnomjerno pravolinijsko kretanje

Za izvođenje ove vježbe potreban je senzor kretanja spojen preko USB linka sa računarom.

Učenici dobivaju različite grafikone kretanja. Potrebno je da prije izvođenja vježbe oni sami pridružekretanje danom grafikonu . Zatim da opišu to kretanje. Nakon toga izvode vježbu. Jedan učenikstane ispred senzora kretanja i kreće se kako bi oponašali dati grafikon. Nakon završenog kretanja,slijedi analiza. Uglavnom se zadani grafikon ne podudara u potpunosti sa grafikonom koji opisujekretanje učenika. Razlike između tih grafikona obja šnjavaju učenici.

Nakon izvedene vježbe učenici dobro razumiju ravnomjerno pravolinijsko kretanje i to u prostor-vremenu, što se podcjenjuje kao problem u procesu učenja i razumijevanja grafičkog predstavljanjakretanja. U ovoj vježbi oni razumiju pojmov e i fizikalne veličine koje su neophodne za opisravnomjerno pravolinijskog kretanja. Nakon izvedene vježbe postaju im familijarni pojmovi referentnotijelo, pozicija, pomak, put, srednja brzina, srednja putna brzina i trenutna brzina.

10

Vježba: Ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje na strmoj ravni

Pored senzora kretanja u ovoj vježbi koriste se kolica čije se kretanje posmatra na strmoj ravni. Najedan kraj ravni postavi se senzor, a na drugi kolica. Kolica se kreću na strmoj ravni u različitimsmjerovima, što prati senzor kretanja.

U ovoj vježbi učenici prvo previđaju kako bi izgledao grafikon ovog kretanja. Crtaju grafikon zavisnostipozicije od vremena, brzine od vremena i ubrzanja od vremena. Nakon toga pogledaju grafikon nakompjuteru koji je dobiven mjerenjem, te vrše analizu (pomoćni koordinatni sistem, matematičkofitovanje,…).

Nakon izvršene vježbe kod učenika je primjetno dobro razumijevanje ravnomjerno promjenljivogpravolinijskog kretanja. Imaju cjelovitu predstavu o svim parametrima koji opisuju ovakvokretanje.

11

Vježba: Provjera II Newton-ovog zakona

U ovoj vježbi koristi se senzor kretanja, kolica sa tegovima koja pokreće nosač obješen preko koturana mehaničkoj klupi. Kretanje tije la (kolica) vrši se pod djelovanjem konstantne sile. Senzor kretanjasnima brzinu kolica. Iz grafikona brzine učenici dolaze do ubrzanja i dovode ga u vezu sa silom.

Profesor na foliji predstavi radni list koji posjeduje svaka grupa. Radni list učenici i spunjavanjupostepeno, dok vrše predviđanje, mjerenje i provode račun .

Ovdje se počinje sa predviđanjem, vrijedi II Newton -ov zakon (ubrzanje tijela proporcionalno je silikoja djeluje na tijelo). Zatim slijedi mjerenje, iz grafikona brzine određuje se ubrzanje, određivanjemtačaka i fitovanjem. Nakon toga učenici analiziraju grafikone i kretanje.

Učenici nakon završene vježbe imaju integralnu predstavu veze uzroka kretanja i samog kretanja ,dakle integralnu dinamičku sliku .

12

Zaključak

Analiza rezultata primjene MBL tehnologija je i u našim školama potvrdila pomenuta istraživanja naUniverzitetu Washington i Maryland, da postoji razlika u nivou znanja kod učenika koji slušaju nastavuna tradicionalan način i učenika koji korištenjem savremene tehn ologije aktivno učestvuju na času.

Učenici koji su aktivno učestvovali na času sami su došli do informacija, koje će samim tim lakše itrajnije zapamtiti. Motivacija za učenje, interesiranje za dano gradivo, zadovoljstvo učenika i stepenaktivnosti na času značajno se razlikuju i to u korist novog načina rada.

Kako i sama radim u nastavi, bila sam u situaciji da koristim ovu opremu na časovima u prvomrazredu. Jedan senzor kretanja može poslužiti za više od jedne vježbe i moguće ga je koristiti bezostale mehaničke opreme koja dolazi u kompletu, tako da to omogućuje postepenu nabavku opreme.

Poučena svojim iskustvom i iskustvom mojih učenika, koji su dali svoje komentare na upotrebu oveopreme na časovima, navest ću nekoliko razloga zbog kojih smatram d a je vrlo korisna upotrebakompjuterizirane opreme u nastavi:

- Računar koristimo za mjerenje vrijednosti fizikalnih veličina. Mjerenja su preciznija i moguće jenpr. mjerenje nekih dijelova sekunde.

- Svi učenici su motivirani i nastavnik ima pažnju svih.

- Svi učenici u odjeljenju složili su se da im je čas bio zanimljiviji i dinamičniji nego primjenomtradicionalnih metoda.

- Rezultati mjerenja predstavljeni su grafički i učenici su vrlo lahko mogli primjetiti promjenugrafikona ukoliko promijenimo neki parametar.

- Učenici su aktivno učestvovali u nastavi. Postavljali su pitanja šta bi se desilo ako promijenimonpr. masu automobila . Ovo nam je omogućilo eksperimentiranje.

- Kako se jedan senzor može koristiti odvojeno od ostatka opreme, učenici su sami davali idejeza druge vježbe koje bi se mogle uraditi korištenjem senzora. Npr. senzor kretanja smokoristili za praćenje kretanja automobila. Učenici su dali ideju da se isti može koristiti za vježbusa oscilacijama.

Učenici sa kojima sam radila provjeru II Ne wton-ovog zakona prošle godine, sada su drugi razred. Isada se sjećaju časa i vježbe koju su izvodili. Usvojeno znanje na tom času je trajnije.