ghkkkkkkkm

1. FIZIKALNE VELIINE I JEDINICE

1.1. MEUNARODNI SUSTAV JEDINICA

1. Koja od navedenih jedinica je osnovna u SI ? RJEENJE: mol

2. Koja je od navedenih veliina osnovna u SI? RJEENJE: koliina tvari3. Koja od slijedeih veliina ima jedinicu koja pripada osnovnim jedinicama meunarodnog sustava? RJEENJE: masa4. Koja je od navedenih jedinica osnovna u SI? RJEENJE: amper5. Osnovnim jedinicama SI ne pripada: RJEENJE: kalorija6. Koja veliina pripada osnovnim veliinama SI? RJEENJE: jakost elektrine struje

7. Koja veliina pripada osnovnim veliinama SI ? RJEENJE: duina8. Osnovnim jedinicama SI ne pripada: RJEENJE: volt9. Koja veliina pripada osnovnim veliinama SI? RJEENJE: masa10. Osnovnim jedinicama SI ne pripada: RJEENJE: kulon11. Osnovnim jedinicama SI ne pripada: RJEENJE: njutn1.1.1. SI PREDMETCI

12. 10 000 mm3 je: RJEENJE: 10 ml13. 100 mm3 je: RJEENJE: 0,1 ml14. 10 pm odgovara iznosu od: RJEENJE: 10-2 nm15. Prefiks ''d'' znai: RJEENJE: deci16. 1 dkg je: RJEENJE: 10-2 kg (oznaka nije po SIkratica za dekagram je dag)17. 10 m2 je: RJEENJE: 103 dm2 18. 1ml je: RJEENJE: 1000 mm3

19. 0,1 ml je: RJEENJE: 100 mm3

20. 0,1 m2 je: RJEENJE: 10 dm221. 0,1 dkg je: RJEENJE: 10-3 kg 1.1.2. IZVEDENE JEDINICE SI S POSEBNIM NAZIVOM

23. 22. Koja jednakost NIJE ispravna? RJEENJE: 1 C = 1 As-124. Koje se veliine izraavaju u Nm? RJEENJE: moment sile i rad24.1 farad je: RJEENJE: 1 C V-11.2. O SKALARNIM I VEKTORSKIM FIZIKALNIM VELIINAMA

25. Koja je od navedenih veliina vektor? RJEENJE: brzina26. Koja je veliina skalar? RJEENJE: temperatura1.2.1. ZBRAJANJE I ODUZIMANJE VEKTORA:

27. Zbroj dvaju vektora koji su meusobno paralelni je: RJEENJE: vektorska veliina

28. Zbroj dvaju vektora koji su meusobno okomiti je: RJEENJE: vektorska veliina

1.2.2. PRIKAZ VEKTORA U TRODIMENZIONALNOM

KOORDINATNOM SUSTAVU 1.2.3.1. zbrajanje

29. Zadani su vektori a = 2 i + 5 j + k i b = 7 i 4 j + 3 k. Odredite njihov zbroj! RJEENJE: 9 i + j + 4 k

1.2.3.2. oduzimanje

30. Zadani su vektori a = 2 i + 5 j + k i b = 7 i 4 j + 3 k. Odredite ab!

RJEENJE: -5 i + 9 j 2 k

31. Zadani su vektori a = 3 i + 5 j 4 k i b = 2 i j + 3 k. Komponente vektora c = a b su: RJEENJE: 1, 6 i 7

1.2.3.3. skalarni produkt

32. Zadani su vektori a = 2 i + 5 j + k i b = 7 i 4 j + 3 k. Odredite njihov skalarni produkt! RJEENJE: - 3

2. M E H A N I K A

2.1. JEDNOLIKO PRAVOCRTNO GIBANJE

33. Tijelo prevali put dug 900 m za 15 minuta. Srednja brzina tijela je: RJEENJE: 1 m/s34. Grafiki prikaz ovisnosti puta o vremenu kod jednolikog gibanja je pravac:

RJEENJE: iji je koeficijent smjera to vei to je vea brzina

35. Koliko je vremena potrebno da svjetlost u vakuumu prijee put od 3 km?

RJEENJE: 10 s

36. Kolika je brzina bicikla ako se pri vonji kote promjera 1 m okrene 3 puta u sekundi? RJEENJE: 9,4 m/s37. Avion polijee iz Frankfurta u 11 h i 30 min i treba sletiti u Chicago u 14 h i 40 min. Koliku udaljenost e avion preletjeti, letei brzinom 900 km/h, ako je vremenska razlika izmeu ta dva grada 7 h ? RJEENJE: 9150 km38. Za koje vrijeme e avion koji leti brzinom 250 m/s, prijei udaljenost od 450 km? RJEENJE: 30 min39. Za 20 s svjetlost u vakuumu prijee put od: RJEENJE: 6 km40. Udaljenost od Zagreba do Dubrovnika iznosi 600 km. Prvih 150 km automobil vozi brzinom od 120 km/h. Kolikom srednjom brzinom mora provesti preostalih 450 km da ukupna srednja brzina bude 80 km/h?

RJEENJE: 72 km/h

41. Pjeak i biciklist kreu istovremeno na put prema cilju udaljenom 20 km. Koliko dugo e biciklist ekati pjeaka na cilju, ako mu je srednja brzina pet puta vea od brzine pjeaka koja iznosi 5 km/h? RJEENJE: 3,2 h

42. Koja je od navedenih izjava o gibanju tijela tona? RJEENJE: Ako na tijelo u gibanju prestane djelovati sila, ono e se dalje gibati stalnom brzinom po pravcu.

43. Tijelo se giba jednoliko du pravca ako na njega: RJEENJE: djeluju sile koje su u ravnotei

44. Tijelo se giba jednu sekundu. Prvu polovicu sekunde ima brzinu od 1 ms-1, a drugu 2 ms-1. Koliki je put prelo tijelo? RJEENJE: 1,5 m45. Tijelo se giba jednu sekundu. Prvu polovicu sekunde ima brzinu od 1 ms-1, a drugu 2 ms-1. Kolika je srednja brzina? RJEENJE: 1,5 ms-146. Tijelo prevali za 13 minuta i 20 sekundi put od 1,6 km. Kolika je brzina tijela? RJEENJE: 2 ms-147. Automobil vozi 15 minuta brzinom 20 kmh-1, zatim sata 40 kmh-1 i 45 minuta 60 kmh-1. Koliki je ukupni prijeeni put? RJEENJE: 70 km48. Automobil vozi 15 minuta brzinom 20 kmh-1, zatim sata 40 kmh-1 i 45 minuta 60 kmh-1. Kolika je prosjena brzina? RJEENJE: 46,7 km/h

49. Tijelo se giba brzinom 25 km/h tijekom 4 sata. Nakon toga prijee jo 20 km za jedan sat. Srednja brzina gibanja na cijelom putu je: RJEENJE: 24 km/h50. Automobil prijee put od 800 metara za 2 minute. Kolika je srednja brzina automobila? RJEENJE: 24 km/h51. Neki objekt se giba 3 sata brzinom 5 km/h, a zatim jedan sat brzinom 3 km/h. Srednja brzina gibanja je: RJEENJE: 4,5 km / h52. Pri sedimentaciji, estice se taloe brzinom 7,2 mm h-1. To je ekvivalentno:

RJEENJE: 2 x 10-6 m s-1

2.2. JEDNOLIKO UBRZANO I USPORENO PRAVOCRTNO GIBANJE

2.2.1.Jednoliko ubrzano gibanje bez poetne brzine

53. Pri polasku sa stanice tramvaj se giba jednoliko ubrzano akceleracijom od 1 ms-2.Na kojoj udaljenosti od stanice postigne brzinu 10ms-1? RJEENJE:50 m54. Pri polasku sa stanice tramvaj se giba jednoliko ubrzano. Na putu od 50 metara postigne brzinu od 10 ms-1. Kolika je akceleracija? RJEENJE: 1 ms-2

55. Izraz za put pri jednoliko ubrzanom gibanju du pravca je:RJEENJE: s = at2/256. Ako avion u 2 s promijeni svoju brzinu od 16 m/s na 70 m/s srednja akceleracija iznosi: RJEENJE: 27 m/s257. Kuglica se pone kotrljati niz kosinu i prijee put od 10 cm u 1 s. Koliko je ubrzanje kuglice? RJEENJE: 20 cm/s258. Tijelo se iz stanja mirovanja pone gibati jednoliko ubrzano. Srednja brzina tijela nakon t sekundi odreena je izrazom: RJEENJE: v = at/259. Za vrijeme jednoliko ubrzanog gibanja koje je poelo iz stanja mirovanja tijelo prijee 50 m za 5 s. Srednja brzina tog gibanja je: RJEENJE: 10 m/s

60. Grafiki prikaz ovisnosti brzine o vremenu kod jednoliko ubrzanog gibanja po pravcu, je pravac: RJEENJE: iji je koeficijent smjera to vei to je brzina vea

61. Kuglica se iz stanja mirovanja pone gibati jednoliko ubrzano. Brzina kuglice na kraju prve sekunde iznosi 20 ms-1. Prijeeni put do kraja druge sekunde bit e: RJEENJE: 40 m

62.Omjer prijeenih putova s1 i s2 u vremenima t1 i t2 kod jednoliko ubrzanog

gibanja je: RJEENJE: s1 / s2 = (t1 / t2)2

63. Voza amca koji se kree po jezeru brzinom 35 km/h poinje koiti na udaljenosti 20 m od obale. Kolika je akceleracija, ako se amac potpuno zaustavlja na 2 m od obale? RJEENJE: -2,6 m/s2

64. Kod jednoliko ubrzanog gibanja po pravcu: RJEENJE: brzina je u svakom trenutku upravno razmjerna vremenu

65. Pri jednoliko ubrzanom gibanju du pravca tijelo mase 4 kg proe put od 20 m za 10 s. Kolika je akceleracija tijela? RJEENJE: 0,4 ms-266. Koliko je srednje ubrzanje svemirskog broda, ako mu za 10 s brzina poraste za 120 m/s? RJEENJE: 12 m/s2

67. Tijelo se giba jednoliko ubrzano i u petoj sekundi prevali 25 m. Izraunajte

akceleraciju tog gibanja! RJEENJE: 5 ms-2

68. Kakav je grafiki prikaz jednoliko ubrzanog gibanja u s-t grafu?

RJEENJE: parabola

69. Kakav je grafiki prikaz jednoliko ubrzanog gibanja u v-t grafu ? RJEENJE: pravac kroz ishodite70. Kakav je grafiki prikaz jednoliko ubrzanog gibanja u a-t grafu ? RJEENJE: pravac paralelan osi vremena71. Tijelo je pod djelovanjem stalne sile krenulo iz stanja mirovanja, te nakon vremena, t, stiglo u toku A, postigavi brzinu vA. Kako iz v-t grafa moemo odrediti put koji je tijelo prolo ?

RJEENJE: Put je jednak povrini trokuta ispod dijela pravca od ishodita do toke A(t,vA)

72. Automobil se jednoliko ubrzava iz stanja mirovanja i postie brzinu 30 m/s nakon 10 s. Nakon koliko vremena e se njegova brzina udvostruiti?

RJEENJE: 20 s

2.2.2.Jednoliko ubrzano gibanje uz poetnu brzinu

73. Koji izraz za brzinu je ispravan za jednoliko usporeno gibanje uz poetnu

brzinu vo? RJEENJE: v = vo at74. Koji izraz za brzinu je ispravan za jednoliko ubrzano gibanje po pravcu uz poetnu brzinu vo? RJEENJE: v = vo + at

75. Izraz za put pri jednoliko usporenom gibanju du pravca, uz poetnu brzinu v0 je: RJEENJE: s = v0 t at2/2 2.2.3.SLOBODNI PAD

76. Iz poloaja mirovanja tijelo u slobodnom padu, prijee put od 20 m. Kolika je srednja brzina padanja? RJEENJE: 9,9 m/s

77. Kojom relacijom je odreena brzina pri slobodnom padu?RJEENJE: v2 =2gh

78.Jednadba koja povezuje prijeeni put, s, i vrijeme, t, pri slobodnom padu

glasi: RJEENJE: 2s = gt279. Tijelo koje je slobodno palo s visine, h, u trenutku udara ima brzinu, v. S koje visine je palo tijelo koje u trenutku udara ima brzinu 3v ? RJEENJE: 9 h

80. Tijelo iz poloaja mirovanja padne na zemlju s visine od 45 metara. Brzina neposredno prije udara o zemlju iznosi: RJEENJE: 29,7 m/s

81. Tijelo slobodno pada. Vrlo kratko na njega djeluje dodatna sila suprotnog smjera od sile tee. Akceleracija tijela nakon prestanka djelovanja te sile:

RJEENJE: jednaka je g

82. Put to ga prijee tijelo pri slobodnom padu upravno je razmjeran:

RJEENJE: kvadratu proteklog vremena

83. Tijelo iz stanja mirovanja slobodno pada 20 m. Kolika je srednja brzina gibanja tijela? RJEENJE: 9,9 m/s84. Tijelo, T1, mase 1 kg, i tijelo, T2, mase 2 kg nalaze se na istoj visini. Ako slobodno padnu na zemlju, u trenutku sudara i uz zanemariv otpor zraka: RJEENJE: akceleracija tijela T1 jednaka je akceleraciji tijela T285. Kabina svemirskog broda Challenger, dosegnuvi visinu 19,5 km poela je padati. Nakon 2 min i 20 s udarila je o povrinu oceana. Nakon kojeg bi vremena pala u ocean, ako bi se zanemarilo trenje i otpor uzduha?

RJEENJE: 63 s

86. Izraunajte koliko je vremena potrebno da tijelo padne sa stropa visokog 8 m! RJEENJE: 1,3 s87. Ubrzanje sile tee: RJEENJE: vee je na polu nego na ekvatoru2.2. SLOENA GIBANJA

2.3.1.SLAGANJE DVA JEDNOLIKA GIBANJA

2.3.1.1. SLAGANJE MEUSOBNO OKOMITIH GIBANJA

88. Pliva pliva preko rijeke brzinom 0,4 ms-1 okomito na brzinu rijeke. Brzina rijeke je 0,3 ms-1. Brzina ovog sloenog gibanja je: RJEENJE: 0,5 m/s 89. amac prelazi rijeku gibajui se konstantnom brzinom 4 ms-1 okomito na tok rijeke. Rijeka je iroka 400 m i tee brzinom od 0,5 ms-1. Koliko je vremena potrebno amcu da stigne na drugu stranu rijeke? Rjeenje: 100 s

90. amac prelazi rijeku gibajui se konstantnom brzinom 4 ms-1 okomito na tok rijeke.(Rijeka je iroka 400 m i tee brzinom od 0,5 ms-1.) Koliko metara nizvodno e rijeka odnijeti amac? (Podaci u zagradi nisu navedeni u zadatku - vjerojatno greka jer bez toga zadatak nije rjeiv.)

RJEENJE: 50 m

2.3.1.2.SLAGANJE GIBANJA NA ISTOM PRAVCU

91. Brzina vode u rijeci je 12 km/h. Brzina amca koji ide nizvodno je 18 km/h. Kako se amac kree u odnosu na vodu? RJEENJE: amac ide niz rijeku brzinom od 6 km/h

92. Brzina vode u rijeci je 3 km/h. Motorni amac plovi uzvodno brzinom 10 km/h. Kolikom brzinom bi amac plovio niz rijeku uz istu snagu motora?

RJEENJE: 16 km/ h

93. Brod plovi rijekom brzinom 14,4 km/h iz mjesta A u mjesto B uzvodno, a nizvodno, iz B u A, brzinom 21,6 km/h: Prosjena brzina rijeke je:

RJEENJE: 3,6 km/h

94. Avion leti u susret vjetru stalnom brzinom 324 km/h. Vjetar pue brzinom od 10 m/s. Izraunajte kojom bi brzinom letio avion da nema vjetra!

RJEENJE: 360 km/h

2.3.2.HORIZONTALNI HITAC

95. Puku drimo horizontalno na visini 2,5 m iznad tla. Kolikom brzinom je ispaljeno tane koje je na tlo palo na udaljenosti 300 m? RJEENJE: 420 m/s96. Pri horizontalnom hicu, na tijelo djeluje: RJEENJE:konstantna sila u smjeru vertikalno prema dolje

97. Kad je metak iz puke ispaljen horizontalno, njegova je putanja parabola, ako zanemarimo trenje u zraku. Razlog tome je: RJEENJE: horizontalno gibanje je jednoliko, a vertikalno jednoliko ubrzano

98. Kakva je funkcionalna veza izmeu puta, koji horizontalno ispaljeno tane, prijee u vertikalnom smjeru, sV, i horizontalnom smjeru sh ? RJEENJE: sV ~ s

99.Kakva je funkcionalna ovisnost dometa, sh, horizontalno ispaljenog metka o

poetnoj brzini, v0 ? RJEENJE: Sh ~ v0100. Metak izleti iz puke u horizontalnom smjeru brzinom od 275 m/s. Na kojoj udaljenosti od mjesta ispaljivanja e pasti na tlo, ako je puka smjetena 2,5 m iznad povrine tla? RJEENJE: 196 m.

101. Iz helikoptera koji se nalazi na visini od 200 metara isputen je teret. Koliko daleko od mjesta isputanja e teret pasti na tlo, ako se helikopter u trenutku isputanja gibao horizontalno brzinom od 90 km/h?RJEENJE:160 m 2.3.3.VERTIKALNI HITAC

2.3.3.1.VERTIKALNI HITAC PREMA GORE

102. Do koje visine stigne strelica izbaena vertikalno uvis, ako najviu toku dosegne za 10 sekundi? RJEENJE: 490,5 m103. Predmet je izbaen vertikalno uvis i najviu toku je dosegao za 10 sekundi. Koliku e brzinu imati u trenutku pada natrag na tlo? RJEENJE: 98,1 m/s.104. Do koje visine stigne tijelo koje se, baeno vertikalno uvis vrati na tlo za 20 sekundi? RJEENJE: 490,5 m105. Kamen smo bacili vertikalno uvis do visine od 10 metara. Za koje e vrijeme pasti na tlo? RJEENJE: 2,86 s 2.3.3.2.VERTIKALNI HITAC PREMA DOLJE

106. S mosta visokog 22 m bacimo kamen u rijeku nekom brzinom vertikalno prema dolje i on stigne do rijeke za 2 sekunde. Kojom je poetnom brzinom baen? RJEENJE: 1,19 m/s107. S mosta visokog 22 m bacimo kamen u rijeku nekom brzinom vertikalno prema dolje i on stigne do rijeke za 2 sekunde. Kojom e brzinom pasti u vodu? RJEENJE: 20,81 m/s2.4. DINAMIKA - NEWTONOVI ZAKONI

2.4.1. Prvi Newtonov zakon

108. Ako je rezultanta svih sila koje djeluju na neko tijelo jednaka nuli, tada: RJEENJE: se tijelu ne mijenja brzina

2.4.2. Drugi Newtonov zakon

109. Iz drugog Newtonovog aksioma mehanike slijedi da je akceleracija tijela u gibanju: RJEENJE: upravno razmjerna sili koja joj je uzrok, a obrnuto razmjerna masi tijela

110. Na dva tijela razliitih masa djeluju jednako velike sile. Tijelo mase 0,4 kg, dobilo je ubrzanje 1 ms-2. Koliko grama ima drugo tijelo ako njegovo ubrzanje iznosi 4 ms-2 ? RJEENJE: 100111. Na tijelo mase m1 djeluje sila F1, na tijelo mase m2 sila F2. Sile e uzrokovati jednake akceleracije ako je: RJEENJE: m1: m2 = F1 : F2

112. Prema drugom Newtonovom zakonu mehanike ubrzanje tijela, na koje djeluje stalna sila ovisno je o: RJEENJE: masi tijela113. Sila koja djeluje na tijelo pri jednoliko ubrzanom gibanju moe se izraunati iz trenutne brzine, v, i vremena, t, prema izrazu:

RJEENJE: F = v m/ t

114. Zbog djelovanja stalne sile od 300 N tijelo postie brzinu 20 m/s nakon 1 min i 20 s. Kolika je masa toga tijela? RJEENJE: 1200 kg

115. Automobil mase 800 kg kree se brzinom 40 km/h. Kolikom silom koenja e se zaustaviti na putu od 30 m? RJEENJE: 1645 N116. Djelovanje sile od 100 N tijekom 5 s promijeni nekom tijelu brzinu za 10 km/h. Masa tog tijela je: RJEENJE: 180 kg117. Tijelo mase 10 kg, pod djelovanjem stalne sile, bez trenja, prevali put od 12,5 m za 5 s. Kolika sila djeluje na tijelo? RJEENJE: 10 N

118. Tijelo mase 10 kg, pod djelovanjem stalne sile, bez trenja, prevali put od 12,5 m za 5 s. Kolika je akceleracija tijela? RJEENJE: 1 ms-2119. Na tijelo mase 6 kg djeluje sila od 18 N. Nakon 2 sekunde gibat e se brzinom: RJEENJE: 6 ms-1120. Na tijelo mase 2 g djeluje sila od 10 N. Kolika je brzina nakon puta od 1 m, ako je tijelo pokrenuto iz mirovanja i giba se bez trenja?

RJEENJE: 100 m s-1

121. Iz drugog Newtonovog zakona mehanike slijedi da je ubrzanje tijela u gibanju: RJEENJE: upravno proporcionalno sili, a obrnuto proporcionalno masi tijela.122. Kolika sila djeluje ako tijelo mase 800 g ubrzava 6 m/s2 ?

RJEENJE: 4,8 N

123. Iz drugog Newtonovog zakona mehanike slijedi da je sila:

RJEENJE: Upravno proporcionalna masi i ubrzanju tijela.

124. Kolika sila djeluje da tijelo mase 8000 g ubrzava 6 m/s2 ?

RJEENJE: 48 N

125. Iz drugog Newtonovog zakona mehanike slijedi da je masa: RJEENJE: upravno proporcionalna sili a obrnuto proporcionalna ubrzanju tijela126. Kolika sila djeluje ako tijelo mase 80 g ubrzava 6 m/s2 ?

RJEENJE: 0,48 N

127. Koliko ubrzanje dobije tijelo mase 30 grama ako na njega djeluje sila 3 N? RJEENJE: 100 m/s2128. Tijelo mase 100 g giba se jednoliko ubrzano po pravcu. Kolika je akceleracija ako se za dvije desetinke sekunde brzina promijeni za 5 m/s?

RJEENJE: 25 m/s2

129. Tijelo mase 100 g giba se jednoliko ubrzano po pravcu. Kolika sila djeluje na tijelo, ako se u 0,2 s brzina promijeni za 5 m/s?

RJEENJE: 2,5 N

130. Na tijelo mase 50 kg du puta od 0,5 km djeluje stalna sila od 100 N.

Koliku akceleraciju dobiva tijelo? RJEENJE: 2 ms-2

131. Na tijelo mase 50 kg du puta od 0,5 km djeluje stalna sila od 100 N. Koliki je rad izvela sila? RJEENJE: 50 kJ

2.5. TEINA

132. Uteg mase 100 g objeen je o dinamometar. Koliku silu pokazuje dinamometar? RJEENJE: 0,98 N133. Na dinamometru visi teret. Kolika je njegova masa ako dinamometar pokazuje 981 N? RJEENJE: 100 kg134. Akceleracija sile tee na sjevernom polu je 0,2 % vea od one u Zagrebu. Za koliko je tijelo mase 1700 g tee na polu nego u Zagrebu?

RJEENJE: 33 mN

135. Teina tijela mase 200 g je: RJEENJE: 1,962 N136. Kolika je masa tijela ako mu je teina 9,81 N? RJEENJE: 1 kg137. Koja je tvrdnja netona? RJEENJE: Teine tijela mjerene na ekvatoru na 10 i 40 istonom meridijanu nisu jednake.138. Teina tijela mase 20 g je: RJEENJE: 0,1962 N139. Koliku teinu ima neko tijelo volumena 1 m3 gustoe 1 g/cm3?

RJEENJE: 9810 N

140. Teina tijela mase 2 g je: RJEENJE: 0,01962 N141. Koja je tvrdnja netona? RJEENJE:Teina tijela ovisi o gustoi tijela.

142. Tijelo je u uzduhu teko 21 N. Gustoa tijela je 3000 kgm-3. Koliki mu je

volumen? RJEENJE: 713 cm3143. Masa sanduka tekog 981 N je: RJEENJE: 100 kg2.6. GUSTOA

144. Kod standardnih uvjeta okoline jedna litra plina ima masu 1,3 g. Kolika je gustoa plina? RJEENJE: 1,3 kgm-3

145. Jedna litra ive imamasu od 13,6 kilograma. Kolika je gustoa ive?

RJEENJE: 1,36 x 104 kgm-3

146. Kolika je masa 10 L benzina? = 900 kgm-3 RJEENJE: 9 kg147. Koliko je molekula u 0,01 m3 vode, ako je gustoa vode 1000 kgm-3, a masa jedne molekule je 3 x 10-26 kg? RJEENJE: 3,3 x 1026148. Masa, m, volumen, V, i gustoa, , homogenog tijela povezane su relacijom: RJEENJE: m = V 149. Koliki volumen zauzima 3 kg neke mase ija je gustoa 3 g/cm3 ?

RJEENJE: 0,001 m3150. Koliku masu ima neko tijelo volumena 3 m3 ija je gustoa 3 g/cm3 ?

RJEENJE: 9000 kg

151. Koliki volumen zauzima 4 kg neke mase ija je gustoa 4 g/cm3 ?

RJEENJE: 0,001 m3152. Ako se duljina brida kocke povea 3 puta, njezin e se volumen poveati: RJEENJE: 27 puta

153. Ako se duljina brida kocke smanji tri puta, njezin volumen e se smanjiti: RJEENJE: 27 puta154. Koliki volumen zauzima 2 kg neke mase ija je gustoa 2 g/cm3 ?

RJEENJE: 0,001 m3155. Ako se duljina brida kocke povea pet puta, njezino oploje e se poveati: RJEENJE: 25 puta156. Ako se duljina brida kocke povea 4 puta, njezin e se volumen poveati: RJEENJE: 64 puta157. Koliko iznosi razlika volumena 9,2 kg leda i 9,2 kg vode. Gustoa leda je 920 kg/m3. RJEENJE: 0,8 dm3

158. Ako se polumjer neke kugle smanji za 3 puta tada se njezin volumen umanji za: RJEENJE: 27 puta159. Ako se duljina brida kocke smanji dva puta njezin volumen e se smanjiti: RJEENJE: osam puta2.7. IMPULS SILE I KOLIINA GIBANJA

160. Izraz za koliinu gubanja, p, je: RJEENJE: p = mv161. Izraz za impuls sile je: RJEENJE: F t162. Kad se brzina nekog tijela povea 3 puta, tada se 3 puta povea i:

RJEENJE: koliina gibanja tijela

163. Sila od 150 N djeluje na tijelo tijekom 2 stotinke sekunde. Kolika je

promjena koliine gibanja tijela? RJEENJE: 3 kgms-1

164. Koliina gibanja ovjeka mase 70 kg koji tri brzinom od 18 km/h je:

RJEENJE: 350 Ns

165. Koliina gibanja ovjeka mase 70 kg koji tri brzinom 7,2 km/h je :

RJEENJE: 140 Ns

166. Koliina gibanja ovjeka mase 72 kg koji tri brzinom 24 km/h je:

RJEENJE: 480 Ns

167. Tijelo mase 100 g i brzine 10 ms-1 ima koliinu gibanja:

RJEENJE: 1 kg m s-1168. Tijelo mase 500 g, slobodno pada. Na kraju pete sekunde padanja koliina gibanja iznosi: RJEENJE: 24,5 kgm/s169. Koliina gibanja nekog tijela: RJEENJE: je vektor iji je iznos jednak umnoku mase i iznosa brzine

170. Impuls sile je: RJEENJE: vektorska veliina171. Jedinicama Ns se moe izraziti: RJEENJE: koliinu gibanja2.8. ZAKON OUVANJA KOLIINE GIBANJA:

2.8.1. Zadaci iz podruja tzv. sudara

172. Raketa se kree stalnom brzinom 900 km/h tako da u svakoj sekundi iz nje izae 300 g izgorjelih plinova brzinom 1200 m/s. Kolika je masa rakete? RJEENJE: 1440 g173. Kugla mase 1,5 kg giba se brzinom 3 ms-1. Druga kugla mase 2 kg sustie ju brzinom 5 ms-1. Kolika je brzina kugala nakon centralnog sudara, ako se nastavljaju gibati zajedno? RJEENJE: 4,1 m/s

174. Prazan vagon mase 10 tona, giba se brzinom od 1 m/s po ravnoj pruzi i sudari se s mirnim vagonom, koji zajedno s teretom ima masu 20 tona. Ako se vagoni pri sudaru automatski skopaju, kolika e im biti zajednika brzina nakon sudara? RJEENJE: 0,33 m/s

2.8.2. Zadaci kod kojih je zbroj koliina gibanja prije interakcije jednak nuli

175. Tane mase 10 grama izbaeno je iz puane cijevi brzinom od 900 m/s. Koliku bi brzinu pri tom ispaljivanju dobila puka mase 3,75 kg, kad bi se mogla slobodno gibati? RJEENJE: - 2,4 m/s

176. ovjek na koturaljkama stoji na vrlo glatkoj horizontalnoj povrini. ovjek zajedno sa automatskom pukom i koturaljkama ima masu od 80 kg. On ispali u horizontalnom smjeru, koji je okomit na osi koturaljki, automatski 10 hitaca. Svako tane ima masu 12,5 grama i poetnu brzinu od 850 m/s. Koliku je brzinu dobio ovjek u suprotnom smjeru, nakon tih deset ispaljenih hitaca? RJEENJE: - 1,33 m/s

177. Granata mase 1200 kg ispaljena iz tekog topa mase 300 tona dobije pri izlazu iz cijevi brzinu od 700 m/s. Kolika je brzina to ju top dobije u suprotnom smjeru? RJEENJE: - 2,8 m/s

178. Na jezeru se nalazi amac duine 10 metara i mase 140 kg, usmjeren pramcem okomito na obalu. Razmak izmeu obale i pramca je 3,75 m. Koliko e se amac pribliiti obali u toku kretanja ribara mase 60 kilograma od pramca do krme? RJEENJE: 3 m

2.9. JEDNOLIKO GIBANJE PO KRUNICI

179. Gibanje po krunici stalnom kutnom brzinom je:

RJEENJE: jednoliko ubrzano gibanje

180. Kuglica se jednoliko giba po krunici polumjera 1 m frekvencijom 30 okreta u minuti. Centripetalno ubrzanje iznosi: RJEENJE: 9,9 m/s2181. Neispravan izraz za centripetalno ubrzanje je: RJEENJE: 42 v2 R2182. Tijelo se giba jednoliko po krunici. Vektori brzine u razliitim tokama krunice: RJEENJE: nisu jednaki183. Koliki je period gramofonske ploe koja napravi 45 okretaja u minuti?

RJEENJE: 1,333 s

184. Ophodno vrijeme tijela koje se giba jednoliko po krunici:

RJEENJE: obrnuto je razmjerno s ophodnom brzinom

185. Dva se tijela gibaju jednoliko svako po svojoj krunici. Gibanja su opisana jednakim centripetalnim akceleracijama. Ako za radijuse putanja vrijedi r1 : r2 =4 : 1,onda za ophodne brzine vrijedi: RJEENJE: v1: v2 =2 : 1186. Kolikom se brzinom treba gibati automobil po izboenom mostu radijusa zakrivljenosti 40 metara, da bi centripetalno ubrzanje bilo 10 ms-2 ?

RJEENJE: 20 m/s

187. Veliina centripetalne akceleracije tijela koje se kree jednoliko po krunici dobije se tako da se: RJEENJE: kvadrat ophodne brzine podijeli s polumjerom krunice

188. Da bi se brzina jednolikog gibanja po krunici poveala 2 puta centripetalna sila se mora poveati: RJEENJE: 4 puta189.Tijelo prijee luk od 6 cm po krunici radijusa 10 cm za 2 s. Izraunajte kutnu brzinu! RJEENJE: 0,3 rad s-1190. Kolika je centripetalna akceleracija tijela koje se giba po krunici promjera 10 m obodnom brzinom 4 ms-1? RJEENJE: 3,2 m/s2191. Dva se tijela gibaju jednoliko, svako po svojoj krunici, i pri tome imaju jednake centripetalne akceleracije. Ako za ophodna vremena vrijedi T1 : T2 = 2 : 1 onda za radijuse r1 i r2 njihovih putanja vrijedi:

RJEENJE: r1: r2 = 4 : 1

192. Kruna ploa promjera 7 m zakrene se za 90 u 2 s. Kolika je obodna brzina? RJEENJE: 2,75 m/s193. Centripetalna sila koja uzrokuje kruno gibanje ima smjer:

RJEENJE: prema sreditu krunice

194. Kolikom brzinom bi se morala okretati Zemlja pa da tijelo na ekvatoru ne pritie povrinu Zemlje? R = 6370 km RJEENJE: 7,9 km/s195. Koliko je ophodno vrijeme toke na obodu kotaa radijusa 65 cm ako joj je linearna brzina 4 m/s? RJEENJE: 1,0 s196. Kutna brzina je: RJEENJE: omjer promjene kuta u intervalu vremena197. Centripetalna akceleracija tijela koje se giba jednoliko po krunici je 4 ms-2. Da bi tijelo gibajui se po istoj krunici postiglo akceleraciju 100 ms-2, mora mu se vrijeme jednog ophoda: RJEENJE: 5 puta smanjiti198. Koja je tvrdnja netona za tijelo koje se jednoliko giba po krunici?

RJEENJE: Centrifugalno ubrzanje ima smjer prema sreditu krunice.

199. Kolika je obodna brzina kuglice mase 0,1 g na udaljenosti od 1 cm od sredita vrtnje, ako na nju djeluje centrifugalna sila od 1 N ?

RJEENJE: 10 ms-1

200. Koja je tvrdnja netona za tijelo koje se jednoliko giba po krunici?

RJEENJE: Centripetalno ubrzanje je jednako nuli zbog jednolikog gibanja.

201. Koja je tvrdnja netona za tijelo koje se jednoliko giba po krunici?

RJEENJE: Centripetalno ubrzanje je upravno proporcionalno polumjeru krunice.

202. Tijelo se giba jednoliko po krunici polumjera 5 m. Ako je vrijeme jednog obilaska 3,14 s, kolika je obodna brzina? RJEENJE: 10 ms-1203. Kota automobila promjera 1 m okrene se 10 puta u minuti. Brzina automobila je priblino: RJEENJE: 0,52 m/s204. Pri jednolikom gibanju po krunici kutna brzina: RJEENJE: obrnuto je proporcionalna polumjeru krunice

205.Radijus, R, krune putanje satelita koji se giba brzinom v moe se izraunati iz izraza: RJEENJE: R = v2 g-1206. Kada e se tijelo gibati jednoliko po krunici konstantnom brzinom?

RJEENJE: Na tijelo mora djelovati sila okomita na vektor brzine

207. Tijelo mase 50 g giba se jednoliko po krunici polumjera 1 m, tako da je vrijeme jednog ophoda 6,28 s. Kolika je centripetalna sila?RJEENJE: 0,05 N

208. Tijelo mase, m1, giba se jednoliko po krunici polumjera, R, obodnom brzinom, v. Vrijeme jednog ophoda je T. Centripetalna sila, F, odreena je jednadbom: RJEENJE: F = 4 2 m R / T2209. Kota promjera 130 cm okree se brzinom od 6 m/s. Kolika je kutna brzina? RJEENJE: 9,2 rad / s

210. Kota promjera 130 cm okree se brzinom od 6 m/s. Kolika je frekvencija rotacije? RJEENJE: 1,5 Hz211. Kako glasi izraz za centripetalnu silu koja uzrokuje gibanje tijela mase, m, po krunici radijusa, R, brzinom, v ? RJEENJE: F = m v2 / R

212. Kakav je grafiki prikaz ovisnosti centripetalne sile, Fc, koja uzrokuje kruno gibanje tijela, o radijusu krunice, r? RJEENJE: hiperbola213. Kakav je grafiki prikaz ovisnosti centripetalne sile, Fc, koja uzrokuje kruno gibanje tijela, o brzini, v? RJEENJE: parabola

214. Kod krunog gibanja vektor akceleracije: RJEENJE: ima radijalni smjer, prema sreditu krunice

215. Tijelo se kree po krunici promjera 2 m i uini 100 okretaja u 628 sekundi. Centripetalna akceleracija toga tijela iznosi: RJEENJE: 1 ms-2

216. Kolika mora biti brzina satelita da bi se mogao gibati po krunoj stazi oko Zemlje na visini 3000 m? RZEMLJE = 6400 km RJEENJE: 8 x 103 m/s217. Tijelo se giba jednoliko po krunici radijusa R s periodom T. Omjer kutne i linearne brzine je: RJEENJE: R-1

218. Tijelo mase 2 kg giba se po krunici promjera 5 m frekvencijom 3 Hz. Kolika je centripetalna sila? RJEENJE: 1776 N219. Pri jednolikom gibanju po krunici brzina tijela je odreena izrazom: RJEENJE: v = 2 r f

2.10. SLAGANJE I RASTAVLJANJE SILA

2.10.1. SLAGANJE SILA

220. Na tijelo djeluju dvije meusobno okomite sile od 4 N i 3 N. Ukupna sila koja djeluje na tijelo je: RJEENJE: 5 N

221. Na tijelo djeluju dvije paralelne sile, od 1 N i od N. Tijelo moemo dovesti u ravnoteu djelovanjem jedne antiparalelne sile od:

RJEENJE: 3/2 N

222. Dvije meusobno okomite sile imaju rezultantu 50 N. Ako je jedna od njih 30 N, koliko iznosi druga sila? RJEENJE: 40 N223. Na tijelo mase 50 kg istodobno djeluju sile F1 = 500 N i F2 =350 N, meusobno pod kutem od 180. Tijelo se giba po horizontalnoj podlozi svladavajui silu trenja od 50 N. Kolika je akceleracija gibanja tijela? RJEENJE: 2 m/s2224. Na tijelo djeluju tri sile sa zajednikim hvatitem: sila od 112 N ima smjer prema zapada, sila od 100 N prema istoku, a sila od 5 N prema sjeveru. Rezultantna sila je: RJEENJE: 13 N u smjeru sjeverozapada225. Sila od 3 N, okomita je na silu od 7 N, a sila od 9 N paralelna je sili od 3 N. Koliki je iznos rezultantne sile? RJEENJE: 15,0 N226. Sila od 3 N, okomita je na silu od 7 N, a sila od 9 N antiparalelna je sili od 3 N. Koliki je iznos rezultantne sile? RJEENJE: 10,8 N

227. Sila od 3 N, okomita je na silu od 7 N, a sila od 9 N antiparalelna je sili od 7 N. Koliki je iznos rezultantne sile? RJEENJE: 3,6 N2.11. TRENJE

228. Koeficijent trenja saonica po tvrdom snijegu je 0,05. Koliko smije djeak opteretiti saonice, ako ih moe vui silom od 20 N? RJEENJE: 400 N

229. Tramvaj se giba brzinom od 36 km/h. Kad se iznenada pojavila opasnost, voza je tako naglo zakoio da su se kotai prestali okretati. Koliki je put tramvaj preao dok se zaustavio, ako je koeficijent trenja 0,2? RJEENJE: 25,48 m230. Na horizontalnoj dasci lei uteg. Koeficijent trenja izmeu daske i utega je 0,1. Koliko horizontalno ubrzanje treba dati dasci da se uteg pomakne s obzirom na dasku? RJEENJE: 0,981 m/s2231. Automobil vozi brzinom od 72 km/h. Na kojoj minimalnoj udaljenosti od pjeakog prijelaza mora poeti koiti, da bi se pred njim zaustavio, ako je koeficijent trenja kotaa po cesti 0,4? RJEENJE: 50,97 m232. Na drveni kvadar mase 0,5 kg koji miruje na horizontalnoj drvenoj podlozi djeluje 3 sekunde horizontalna sila od 5 N. Nai brzinu kvadra na kraju tree sekunde. Koeficijent trenja izmeu kvadra i podloge je 0,4. RJEENJE: 18,23 m/s233. Na horizontalnoj podlozi nalazi se tijelo mase 40 kg. Na tijelo djeluje horizontalna sila od 300 N. Kolika je akceleracija kojom se giba tijelo. Koeficijent trenja je 0,1. RJEENJE: 6,5 m/s2 2.12. RAD

234. Koliki rad izvri kugla mase 2 kg ako za 3 sekunde prijee 12 m kreui se jednolikim ubrzanjem? RJEENJE: 64 J

235. Izraz za rad je: RJEENJE: W = F s236. Na tijelo mase 5 kg djeluje stalna sila zbog koje tijelo dobiva akceleraciju 5 ms-2. Koliki rad je izvrila sila, ako djeluje du pravca po kojem se giba tijelo, na putu 0,5 km? RJEENJE: 12,5 k J

237. Radnik vue kolica po horizontalnoj podlozi, tako da ue za vuu stoji pod kutem prema podlozi. Kako izvedeni rad, W, ovisi o kutu ?

RJEENJE: W ~ cos

238. Rad sile 6 N na putu od 3 m ako je sila okomita na put iznosit e:

RJEENJE: 0 J

239. Kolica se gibaju po pravcu brzinom 8 m/s. Na njih djelujemo silom od 200 N, okomitom na smjer gibanja. Koliki rad je izveden na putu od 500 m?

RJEENJE: 0 J

240. Koliki rad obavimo kad tijelo mase 100 g dignemo za 2 m?

RJEENJE: 1,962 J

241. Koliki rad obavimo kad tijelo mase 100 g dignemo za 10 m ?

RJEENJE: 9,81 J

242. 1 kg m2 s-2 je jedinica za: RJEENJE: rad243. Koliki rad obavimo kad tijelo mase 50 g dignemo na 20 m?

RJEENJE: 9,81 J

244. Motor automobila vue teret silom od 800 N, postiui stalnu brzinu od 1,6 m/s. Koliki rad izvri motor za 25 minuta? RJEENJE: 1920 kJ245. Koja veliina ima jedinicu kg m2 s-2? RJEENJE: rad 246. Koliki rad treba izvriti da bismo uteg mase 29,4 kg podigli 20 m visoko? RJEENJE: 5768 J247. Koliki rad izvri ovjek od 70 kg, optreen rancem od 10 kg, kada se uspinje iz mjesta s nadmorskom visinom 135 metara, do mjesta s nadmorskom visinom 1035 metara? RJEENJE: 706 320 J248. Koliki rad moe izvriti vodopad visok 10 metara za 1 sat, ako svake sekunde u njemu pada 800 l vode? RJEENJE: 2,8 x 108 J2.13. ENERGIJA

249. Koja od navedenih jedinica NIJE jedinica za energiju?

RJEENJE: kg m/s

250. Za koliko se promijeni ukupna energija (potencijalna i kinetika) kuglice mase 10 g prilikom promjene poloaja od stanja mirovanja na visini 3 m nakon slobodnog pada do visine 2 m iznad tla?

RJEENJE: ostaje ista

2.13.1. POTENCIJALNA ENERGIJA

251. Koliku potencijalnu energiju ima uteg mase 2 kg koji lei na stolu visokom 80 cm? RJEENJE: 16 J252. Tijelo mase 2 kg nalazi se 100 m iznad tla. Na kojoj visini treba biti tijelo mase 10 kg da bi oba imala istu potencijalnu energiju? RJEENJE: 20 m253. Tijelo mase 10 kg nalazi se 100 m iznad tla. Na kojoj visini treba biti tijelo mase 20 kg da bi oba imala istu potencijalnu energiju? RJEENJE: 50 m

254. Koja je od navedenih tvrdnji netona za tijelo A koje se nalazi 2 m iznad tijela B? RJEENJE: Potencijalna energija tijela A ne ovisi o masi tijela A.

255. Tijelo mase 1 kg nalazi se na 200 m iznad tla. Na kojoj visini treba biti tijelo mase 10 kg da bi oba imala istu potencijalnu energiju?

RJEENJE: 20 m

256. Tijelo mase 2 kg nalazi se na 200 m iznad tla. Na kojoj visini treba biti tijelo mase 10 kg da bi oba imala istu potencijalnu energiju?

RJEENJE: 40 m

257. Tijelo mase 6 kg nalazi se 12 metara iznad tla. Na kojoj visini treba biti tijelo mase 18 kg da bi oba imala jednaku potencijalnu energiju?

RJEENJE: 4 m

258. Potencijalna energija tijela ovisi o: RJEENJE: poloaju tijela u polju sila

259. Tijelo mase 5 kg je iz stanja mirovanja slobodno padalo 4 sekunde. Za koliko se promijenila njegova potencijalna energija? RJEENJE: 3849,4 J 2.13.2. KINETIKA ENERGIJA

260. Kinetika energija opisuje energiju tijela: RJEENJE: u gibanju261. elina kugla mase 200 g pada s visine 5 m. Kinetika energija kugle u momentu udara o tlo iznosi: RJEENJE: 9,81 J262. Na tijelo mase 2 g djeluje sila od 10 N. Kolika je kinetika energija nakon puta od 1 m, ako je tijelo pokrenuto iz mirovanja i giba se bez trenja?

RJEENJE: 10 J

263. Tijelo mase 2 kg ima brzinu 3 ms-1. Koliku bi brzinu trebalo imati tijelo mase 18 kg da bi oba imala istu kinetiku energiju? RJEENJE:1 ms-1264. Koja je od navedenih tvrdnji netona? RJEENJE: Kinetika je energija upravno proporcionalna brzini.

265. Tijelo mase 3 kg ima brzinu od 4 ms-1. Koliku bi brzinu trebalo imati tijelo mase 12 kg da bi oba imala istu kinetiku energiju? RJEENJE: 2 ms-1266. Tijelo mase 1 kg slobodno pada s visine 5 m. Na kraju puta ima kinetiku energiju: RJEENJE: 49 J267. Dva tijela imaju jednake kinetike energije. Kako se odnose mase tijela, ako je omjer brzina v1:v2 = 3 ? RJEENJE: m2: m1 = 9268. Tijelo mase 40 kg kree se konstantnom brzinom 2 ms-1. Kinetika energija tijela je: RJEENJE: 80 J269. Tijelo mase 1 kg kree se konstantnom brzinom 2 ms-1. Ako elimo da se njegova kinetika energija povea 3 puta, mora imati brzinu:

RJEENJE: 2x m/s

270. Predmet mase 0,5 kg padne s visine od 10 m. U trenutku udarca o zemlju njegova kinetika energija je: RJEENJE: 49 J271. Tijelo mase 0,2 kg, klizei niz kosinu prijee visinsku razliku od 10 m. Izraunajte kinetiku energiju tijela na kraju puta, ako je krenulo iz stanja mirovanja, a sila trenja je zanemariva! RJEENJE: 19,62 J

272. Tijelo mase m kree se konstantnom brzinom v i ima kinetiku energiju 90 J. Kolikom bi se brzinom v' trebalo kretati da mu kinetika energija bude 810 J? RJEENJE: v' = 3v

273. Tijelo, T1, je udaljeno 1m, a tijelo, T2, 4 m od povrine zemlje. Njihove su mase jednake. Tijela slobodno padnu. U trenutku sudara s tlom i uz zanemariv otpor zraka: RJEENJE: Kinetika energija tijela T2 je 4 puta vea od kinetike energije tijela T1 2.14. SNAGA

274. Motor snage 50 W radi 5 dana. Koliki je izvreni rad? RJEENJE: 6000 Wh275. Neki stroj podigne teret od 100 kg na visinu od 10 metara u pola minute. Snaga tog stroja je: RJEENJE: 0,327 kW276. Kolika je snaga motora koji u 8 sati izvri rad od 50 kWh?RJEENJE: 6,25 kW

277. Izraz za snagu je: RJEENJE: P = F v278. Izvedena jedinica za snagu u SI je: RJEENJE: kg m2 s-3

279. Teret mase 10 kg dignut je na visinu 100 m uz pomo stroja snage 100 W. Koliko je trajalo dizanje? RJEENJE: 98,1 s

280. Na tijelo djeluje sila od 103 N tako da se ono giba brzinom 10 ms-1. Kolika je snaga kojom djeluje sila? RJEENJE: 10 kW281. Stroj radi snagom od 1 kW. Koliki rad obavi u pola sata?

RJEENJE: 1800 kJ

282. Na nekoj hidrocentrali svake sekunde spusti se 5 x 106 kg vode s visine 100 m. Kolika je snaga centrale? RJEENJE: 5 x 103 MW283. Motor automobila vue teret silom od 800 N, postiui stalnu brzinu od 1,6 m/s. Kolika je snaga motora? RJEENJE: 1280 W284. Koliku snagu utroimo kad tijelo mase 50 g dignemo za 20 m u vremenu od 0,1 s? RJEENJE: 98,1 W

285. Koja je od navedenih tvrdnji netona? RJEENJE: Snagu mjerimo u jedinicama Nms.

286. Kolika je snaga elektromotora ako teret od 100 kg die brzinom od 3 ms-1? RJEENJE: 2943 W

287. Kolika je snaga motora, koji je za 2 minute teret od 50 kg podigao 6 metara? RJEENJE: 24,5 W288. Wat je jedinica za: RJEENJE: snagu 289. Kroz presjek rijeke protjee svake sekunde 8000 litara vode prosjenom brzinom 2 m/s. Kolika je snaga struje na tom mjestu rijeke? RJEENJE: 16 000 W290. Teki automatski eki mase 800 kg podie se 2 metra visoko za 3 sekunde. Koliku minimalnu snagu mora imati motor koji ga pokree, ne uzimajui u obzir poetno ubrzanje i konano usporenje ekia? RJEENJE: 5232 W291. Dizalica je podigla automobil mase 800 kg na visinu h za 15 sekundi. Kolika je ta visina h, ako je dizalica iskoristila snagu od 7500 W? RJEENJE: 14,3 m 2.15. STUPANJ KORISNOG DJELOVANJA (KORISNOST)

292. Koliki rad treba izvriti da bismo dizalom koje ima 65% korisnosti mogli podii 250 kg na visinu od 120 centimetara? RJEENJE: 4527,7 J 2.16. POLUGA

293. Poluga je dugaka 12 m. Na njene krajeve djeluju sile, na lijevom kraju 12 N, a na desnom kraju 4 N. Poluga je u ravnotei ako je udaljenost lijeve sile od oslonca: RJEENJE: 3 m294. Poluga je u ravnotei. Vea sila koja djeluje na jednom kraju je 30 N. Koliki je iznos manje sile ako oslonac dijeli polugu u odnosu 4 : 10? RJEENJE: 12 N

295. Poluga slui za pretvaranje: RJEENJE: sila

296. Djelovanje sile na vrsto tijelo ne mijenja se ako hvatite sile premjestimo: RJEENJE: u smjeru pravca vektora sile

297. Moment sile se ne mijenja ako hvatite sile premjestimo:

RJEENJE: du pravca djelovanja sile

298. Nm je jedinica za: RJEENJE: moment sile299. Moment sile je: RJEENJE: vektorska veliina 2.17. KOSINA

300. Dva tijela jednakih oblika, a razliitih masa kliu niz istu kosinu. Uz pretpostavku da je trenje zanemarivo, tijela e se gibati: RJEENJE: jednoliko ubrzano s jednakim akceleracijama

2.18. NEWTONOV ZAKON GRAVITACIJE

301. Odredite silu gravitacije izmeu dva natovarena vagona od kojih svaki ima masu od 70 tona, a meusobno su udaljeni 200m! RJEENJE: 8,2 x 10-6 N

302. Masa Zemlje je 6 x 1024 kg, a masa Mjeseca 7,3 x 1022 kg. Udaljenost njihovih sredita masa je 384 000 km. Odredite silu gravitacije izmeu Zemlje i Mjeseca! RJEENJE: 1,98 x 1022 N303. Naite masu Sunca, ako je poznato da je srednja brzina Zemlje kojom ona krui oko Sunca 30 km/s, a polumjer putanje 1,5 x 108 km! RJEENJE: 2,02 x 1030 kg

304. Koju brzinu mora imati umjetni satelit, ako elimo da on krui oko Zemlje na udaljenosti od 420 kilometara iznad njezine povrine? RJEENJE: 7,66 km/s

2.19. inercijalni i akcelerirani sustavi

305. to je od navedenog istina? RJEENJE: Inercijalnu silu stvarno zapaa samo promatra u neinercijalnom sustavu gibanja.

306. to je od navedenog istina? RJEENJE: U danom neinercijalnom sustavu inercijalna sila je to vea to je vea masa tijela.

307. Na tijelo u dizalu djeluje gravitacijska i inercijalna sila. Kakav meusobni poloaj imaju ta dva vektora? RJEENJE: mogu biti paralelni ili antiparalelni ovisno o smjeru gibanja dizala

308. Opaa u kabini dizala primjeuje da se utegu koji je objeen na dinamometar, poveava teina. Iz toga on zakljuuje da se kabina dizala: RJEENJE: giba prema gore uz stalnu akceleraciju

309. Koliki rad treba izvriti da bismo uteg mase 29,4 kilograma digli 20 m visoko, a uteg bi se pri tome dizao akceleracijom od 0,5 ms-2 ? RJEENJE: 6062,3 J

3. HIDROMEHANIKA

3.1. HIDROSTATIKA

310. Tlak sile od 12 N koja djeluje okomito na povrinu je 1200 Pa. Kolika je plotina povrine? RJEENJE: 100 cm2311. Paskal je jedinica za: RJEENJE: tlak312. Napetost povrine tekuine posljedica je: RJEENJE: kohezije313. Kapilarna elevacija: RJEENJE: ne ovisi o polumjeru cijevi 3.1.1. HIDROSTATSKI TLAK

314. Tlaku od 1 Pa na povrini Zemlje odgovara tlak stupca vode visine:

RJEENJE: 0,102 mm

315. Stupcu vode visine 10 centimetara na povrini Zemlje odgovara tlak od: RJEENJE: 981 Pa316. Koliki je hidrostatski tlak na dubini od 50 metara ako je gustoa mora 1035 kgm-3? RJEENJE: 508 kPa317. Koliko je visok stupac alkohola gustoe 800 kgm-3 koji dri ravnoteu stupcu vode od 240 mm? RJEENJE: 0,300 m318. Visina vode u posudi je 75 cm. Koliki je hidrostatski tlak 15 cm iznad dna posude? RJEENJE: 5,886 kPa319. U dvije posude utoene su tekuine gustoa 1 i 2 do visina h1 odnosno h2. Koliko iznosi kvocijent visina tekuina ako je hidrostatski tlak na dno jednak u obje posude? RJEENJE: h1/ h2 = 2/ 1

3.1.2. HIDRAULIKI TLAK (VANJSKI TLAK NA TEKUINU)

320. Sila od 0,16 N djeluje okomito na slobodnu povrinu tekuine plotine 4 cm2. Izraunajte hidrauliki tlak u tekuini! RJEENJE: 400 Pa321. Hidrauliki tijesak ima krune klipove s polumjerima r1 = 2 cm i r2 = 3 cm. Izraunajte odnos sila, F1/F2, koje uravnoteuju tijesak!

RJEENJE: F1/F2 = 4 / 9

322. Klip ima povrinu 0,5 dm2 i zatvara posudu s tekuinom. Ako je u tekuini hidrauliki tlak 106 Pa, kolika je sila koja djeluje na klip?

RJEENJE: 5000 N

323. Hidraulina prea ima epove radijusa 20 cm i 45 cm. Kolikom silom djeluje tekuina na vei ep ako na manji djelujemo silom od 15 N ?

RJEENJE: 76 N

324. Hidrauliki tlak u tekuini: RJEENJE: nastaje zbog vanjske sile325. Veza izmeu povrina ploa hidraulike pree i sila koje na njih djeluju je: RJEENJE: F1 / S1 = F2 / S2 3.1.3. ATMOSFERSKI TLAK

326. Na kojoj e dubini tlak vode u jezeru biti tri puta vei od atmosferskog koji u ivinom barometru dri ravnoteu sa stupcem ive visokim 770 milimetara ( g = 10 m/s2; vode= 1000 kg/m3)? RJEENJE: 20,53 m327. Izrazite u paskalima tlak zraka koji moe drati ravnoteu sa stupcem ive visokim 740 mm! RJEENJE: 98 658,55 Pa328. Koliki je atmosferski tlak na visini 3600 metara iznad povrine Zemlje? Tlak na povrini Zemlje je normiran, a smanjuje se na svakih 10 metara iznad Zemlje za 133,3 Pa. RJEENJE: 53 337 Pa

329. Kolikom silom pritie zrak na povrinu stola dugog 120 centimetara i irokog 60 centimetara uz tlak od 98 070 Pa? RJEENJE: 70 610,4 N330. Koliko je visok stupac ive u ivinom barometru koji odgovara tlaku od 98070 Pa? RJEENJE: 736 mmHg331. Odredi maksimalnu visinu do koje se usisavanjem moe podii ulje u nekoj cijevi, ako je atmosferski tlak 98 600 Pa! RJEENJE: 10,96 m

3.1.4. UZGON

332. Jedinica za uzgon je: RJEENJE: 1 N333. U tekuinu gustoe 13,5x103 kgm-3 uronjeno je homogeno tijelo gustoe 6,75x103 kgm-3. Koji dio volumena tijela je iznad povrine tekuine? RJEENJE: 50 %334. Uzgon na tijelo potpuno uronjeno u vodu, ako je volumen 0,5 m3, jest:

RJEENJE: 4,9 kN

335. Tijelo volumena 50 cm3 teko je 2 N. Koliku silu pokazuje dinamometar kad je cijelo tijelo uronjeno u vodu? RJEENJE: 1,51 N

336. U tekuinu gustoe 13,5x103 kgm-3 uronjeno je homogeno tijelo gustoe 9x103 kgm-3. Koji dio volumena tijela je ispod povrine tekuine?

RJEENJE: 2/3

337. Uzgon na tijelo koje, je cijelo uronjeno u tekuinu, ovisi o:

RJEENJE: volumenu tijela

338. Koliki je uzgon na tijelo gustoe 5000 kg/m3 i volumena 500 cm3, ako je uronjeno u tekuinu pet puta manje gustoe? RJEENJE: 4,9 N

339. Tijelo pliva na povrini tekuine tako da mu je 4/5 volumena pod povrinom. Omjer gustoe tijela i tekuine je: RJEENJE: 0,8340. Izraunajte odnos teine tijela i uzgona na tijelo kad je posve uronjeno u tekuinu: Gustoa tijela je 6 g/cm3, a tekuine 2 g/cm3! RJEENJE: 3

341. Koliki uzgon djeluje na eljeznu kocku stranice 10 cm, uronjenu u vodu? Gustoa eljeza je 7000 kg/m3. RJEENJE: 9,81 N

342. Tijelo izviruje iznad povrine vode petinom svog volumena. Izraunajte gustou tijela! RJEENJE: 800 kg/m3343. Teina tijela izmjerena u zraku je 50 N. Prividna teina istog tijela uronjenog u vodi je 40 N. Kolika je gustoa tijela? RJEENJE: 5000 kg/m3

344. Nekoliko tijela razliitih masa, gustoa i oblika ubacimo u vodu. Na vodi e plivati ona tijela koja imaju: RJEENJE: gustou manju od vode345. Dvije kugle jednakih volumena, jedna drvena i jedna eljezna, uronjene su u istu tekuinu. Na njih djeluje: RJEENJE: jednak uzgon346. Tijelo koje pliva na tekuini bit e uronjeno do polovice volumena u tekuinu, ako je omjer gustoa: RJEENJE: tekuine i tijela 2 : 1347. Nekoliko tijela razliitog oblika, mase i volumena baeno je u tekuinu. Na dno e pasti ona tijela koja imaju: RJEENJE: veu gustou od gustoe tekuine

348. Valjak radijusa 2 cm i visine 5 cm teak je 3 N. Uronima li ga cijelog u tekuinu njegova se teina smanji na 2,2 N. Kolika je gustoa tekuine?

RJEENJE: 1325 kg/m3

349. Na tijelo uronjeno u tekuinu djeluje uzgon koji je odreen relacijom: U=gV. U tom izrazu: RJEENJE: oznauje gustou tekuine350. Tijelo mase 1 kg, gustoe 8000 kg/m3, objeeno je o dinamometar i cijelo uronjeno u vodu. Koliki je uzgon na tijelo? RJEENJE: 1,23 N

351. Tijelo mase 1 kg, gustoe 8000 kg/m3, objeeno je o dinamometar i cijelo uronjeno u vodu. Koliku silu pokazuje dinamometar? RJEENJE: 8,58 N

352. Tijelo je u uzduhu teko 21 N. Gustoa tijela je 3000 kgm-3. Kolika je prividna teina tijela kad je cijelo uronjeno u vodu? RJEENJE: 14 N

353. Tijelo volumena, V, i gustoe , , pliva na tekuini. Dijelovi volumena tijela iznad povrine i u tekuini oznaeni su s V1 i V2. Kojom relacijom je oznaena masa istisnute tekuine? RJEENJE: V2

354. Teina tijela u uzduhu je 30 N. Njegova prividna teina, kad je cijelo uronjeno u tekuinu gustoe 1500 kgm-3, je 24 N. Koliki je volumen tijela?

RJEENJE: 407 cm3355. Teina tijela u uzduhu je 30 N. Njegova prividna teina, kad je cijelo uronjeno u tekuinu gustoe 1500 kgm-3, je 24 N. Kolika je gustoa tijela?

RJEENJE: 7,5 x 103 kgm-3356. Koliki dio ledene sante mase 92 t i volumena 100 m3 viri iznad povrine vode? RJEENJE: 0,08357. Tijelo gustoe 600 kg/m3 i volumena 1000 L pliva na tekuini gustoe 800 kg/m3. Volumen uronjenog dijela tijela je: RJEENJE: 0,75 m3358. Balon ispunjen helijem lebdi u zraku. Ukupna masa balona i tereta je 65 kg, a ukupni volumen 50 m3. Gustoa zraka je 1,3 kg/m3. Izraunajte rezultantnu silu na balon! RJEENJE: 0 N359. Koliko % volumena ledene sante stri iznad morske povrine?

RJEENJE: 11 %

360. Olovna kugla promjera d pliva u ivi. Koliki dio kugle je uronjen u ivu? Gustoa olova je 11300 kg/m3, a ive 13600 kg/m3 ?

RJEENJE: 83 %

361. Koja od ovih sila ne moe imati ulogu centripetalne sile ?

RJEENJE: uzgon

3.2. HIDRODINAMIKA

362. Kroz cijev presjeka 24 cm2 protee 120 L idealna tekuine tijekom 5 s. Kolikom brzinom protjee tekuina? RJEENJE: 10 m/s

363. Volumni protok idealne tekuine je 5 L/s. Kolikom brzinom protjee tekuina kroz cijev polumjera 1 cm? RJEENJE: 16 m/s364. Tekuina protjee brzinom 0,5 m/s kroz cijev povrine presjeka 1 cm2. Koliki je maseni protok ako je gustoa tekuine 1,2 g/cm3 ? RJEENJE: 0,06 kg/s365. Kroz horizontalnu cijev povrine presjeka 10 cm2 voda protjee brzinom 50 cm/s. Kolikom brzinom protjee na mjestu proirenog presjeka od 0,2 m2 ? Tok vode promatrajte kao stacionarni tok idealne tekuine.

RJEENJE: 0,25 cm/s

366. U Bernoulijevoj relaciji pokazano je da je tlak u idealnoj tekuini koja protjee kroz cijev ovisan o brzini, v, tako da je proporcionalan:

RJEENJE: v2

367. Koliko se promijeni tlak na stijenke cijevi, ako se brzina vode u suenom dijelu cijevi povea s 5 m/s na 8 m/s? RJEENJE: 19,5 kPa368. Bernoulijeva relacija koja opisuje protjecanje idealne tekuine kroz horizontalnu cijev,izrie:RJEENJE:da nema pada ukupnog tlaka du cijevi

369. Tlak idealne tekuine na stijenke cijevi se u jednom dijelu smanjio. To znai da: RJEENJE: se brzina tekuine u tom podruju poveala4. TITRANJE I VALOVI

4.1. HARMONIKO TITRANJE

370. Koja je od navedenih tvrdnji ispravna? RJEENJE: herc je jedinica za frekvenciju

371. Koja je od navedenih tvrdnji ispravna? RJEENJE: 1Hz = 1/s372. Amplituda harmonijskog titranja je 2 cm, a frekvencija 0,5 s-1. Izraz koji opisuje ovo titranje je: RJEENJE: y = (2 cm) sin (3,14 s-1) t373. Amplituda harmonijskog titranja je 6 cm, a period 0,2 s. Izraz koji opisuje ovo titranje je: RJEENJE: y = (6 cm) sin (31,4 s-1) t374. Elongacija Y tijela koje harmonijski titra mijenja se na nain Y = (5 cm) sin (4 s-1) t. Period titranja tijela je: RJEENJE: 1,57 s

375. Tijelo izvede 3 titraja u 2 minute. Kolika je frekvencija? RJEENJE: 0,025 Hz376. Dva harmonijska titranja jednakih amplituda: RJEENJE: mogu, ali ne moraju imati jednake periode

377. Frekvencija harmonijskog oscilatora iznosi 12 titraja u minuti. Period titranja je: RJEENJE: 5 s378. Kolika je razlika u fazi, ako jedno tijelo kasni za drugim za T/4? RJEENJE: 90

379. Period nekog titranja iznosi 0,05 s. Broj titraja u pola minute bit e:

RJEENJE: 600

380. Dva titranja jednake frekvencije i amplitude poklapaju se, ako je njihova razlika u fazi: RJEENJE: 360 381. Za vrijeme jednog perioda elongacija harmonijskog titranja jednaka je nuli: RJEENJE: dva puta382. Tijelo harmonijski titra. Perioda titranja je 8 s, a masa tijela 5 kg. Kolika je konstanta harmonijske sile? RJEENJE: 3,1 N/m

383. Tijelo mase 5 g izvri 80 titraja u sekundi. Izraunajte silu na tijelo kad je udaljeno 0,3 cm od poloaja ravnotee! RJEENJE: 3,8 N384. Period i frekvencija nekog titranja su brojano jednaki ako je period:

RJEENJE: 1 s

385. Koliko se puta povea period harmonijskog oscilatora, ako se njegova masa povea za devet puta? RJEENJE: 3 puta 4.1.1. MATEMATIKO NJIHALO

386. Njihalo uini 30 titraja u minuti. Vrijeme izmeu dva uzastopna poloaja s elongacijom nula je: RJEENJE: 1 s.387. Njihalo uini 15 njihaja u minuti.Kolika je frekvencija?RJEENJE: s -1

388. Ura njihalica prenesena sa zemaljskog ekvatora na sjeverni pol: RJEENJE: ide bre

389. Period prvog njihala je 8 s, a drugog 6 s. Kako se odnose njihove duljine? RJEENJE: 16 : 9

390. Koliko je vrijeme jednog titraja njihala dugog 1 metar objeenog o strop lifta koji se giba vertikalno gore s akceleracijom 50 cm/s? RJEENJE: 1,95 s

391. Sila koja izvodi njihanje matematikog njihala: RJEENJE: upravno je razmjerna elongaciji

392. Koliki je period njihaja matematikog njihala duine 1 m? RJEENJE: 2 s

393. Njihalo ima duljinu 1 m. Koliki je period njihanja? RJEENJE: 2,0 s394. Ako njihalo duljine l ima period 2 s, kolika je duljina njihala s periodom 4 s? RJEENJE: 4 l

395. Tijekom istog vremenskog intervala jedno njihalo naini 10, a drugo 30 njihaja. Duine njihala se odnose kao: RJEENJE: 1/9396. Kugla njihala svake dvije sekunde proe kroz poloaj ravnotee. Period titranja njihala je: RJEENJE: 4 s

397. Da bi ura njihalica koja kasni opet bila tona treba: RJEENJE: skratiti njihalo

398. Period matematikog njihala na odreenom mjestu na Zemlji:

RJEENJE: upravno je razmjeran drugom korijenu iz duljine niti njihala

399. Koliki je period kuglice koja se njie na niti dugakoj 10 m? RJEENJE: 2 s

400. Ako izmjerimo period i duljinu matematikog njihala, moemo odrediti: RJEENJE: akceleraciju sile tee401. Poznavanje perioda i duljine njihala omoguuje odreivanje:

RJEENJE: akceleracije gravitacijskog polja

4.1.2. ELASTINA OPRUGA

402. Na elestinoj oprugi konstante elastinosti, k, objeeno je tijelo mase,m. Frekvencija ovakvog harmonijskog oscilatora je: RJEENJE: obrnuto razmjerna s m1/2403. Zbog djelovanja sile opruga se skrati za 0,5 cm. Potencijalna elastina energija opruge je 5 kJ. Izraunajte konstantu elastinosti! RJEENJE: 400 MJm-2404. Sila koja opisuje titranje tijela na oprugi: RJEENJE: proporcionalna je konstantni opruge

405. Neka opruga se produi za 30 centimetara kad na nju objesimo predmet mase m. Koliko je vrijeme jednog titraja ako oprugu dovedemo u stanje tittranja? (g = 10 m/s2) RJEENJE: 1,08 s406. Uteg teak 3 N visi na zavojnici i titra s periodom od 1,5 s. Koliki e biti period titranja utega od 12 N objeenog na istu zavojnicu? RJEENJE: 3 s

407. Koliko je vrijeme titranja estice koja ima akceleraciju 1,2 m/s2 u trenutku kad je njezina udaljenost od poloaja ravnotee 6 cm? RJEENJE: 1,41 s

4.2. VALOVI

408. Kolika je valna duljina ultrazvunog vala ako generator proizvodi titraje frekvencije 10 MHz, a brzina irenja je 1,5 kms-1? RJEENJE: 0,15 mm

409. Kolika je brzina zvunog vala frekvencije 440 Hz, koji se iri kroz glicerin, ako mu je valna duljina u tom sredstvu 4,5 m? RJEENJE: 1980 m/s410. Kolika je frekvencija zvunog vala valne duljine 75 cm,ako je brzina irenja 330 ms-1? RJEENJE: 440 Hz411. Brzina zvuka u zraku je 340 ms-1. Kolika je frekvencija, ako je valna duljina 340 mm? RJEENJE: 1000 Hz412. Udaljenost izmeu dviju najbliih toaka mehanikog vala u kojima se titranja estica podudaraju u fazi je 16 cm. Tada je valna duljina:

RJEENJE: 16 cm

413. Ravni val prelazi iz jedne sredine u drugu u kojoj je brzina irenja manja, a na granicu pada okomito. Pri prijelazu dolazi do:

RJEENJE: smanjenja valne duine

414. Valna duljina mehanikog vala u vodi je 20 cm. Koliki je najmanji razmak izmeu dviju bilo kojih estica koje titraju u fazi? RJEENJE: 20 cm

415. Valna duljina logitudinalnog vala je . To znai da je razmak izmeu zgunjenja i susjednog razrjeenja: RJEENJE: / 2416. Uzdu ueta iri se val brzinom 2 ms-1. Svaka toka ueta izvri jedan titraj za 0,4 s, Kolika je frekvencija titranja vala? RJEENJE: 2,5 Hz417. Na uetu duljine 5 m pobudom na kraju nastaje val koji ima 4 brijega i 4 dola. Izraunajte brzinu i frekvenciju vala, ako titraj traje 0,6 s!

RJEENJE: 2 m/s i 1,7 Hz

418. Nit dugaka 1,2 m ima uvrene krajeve. Na niti se uoavaju 3 trbuha. Brzina irenja vala u niti je 8 m/s. Kolika je valna duljina nastalog stojnog vala? RJEENJE: 80 cm

419. Kolika je brzina irenja vala ako je valna duljina 4 m, a frekvencija 0,4 Hz ? RJEENJE: 1,6 m/s

420. Koja je frekvencija vala ako se iri brzinom 2 cm/s, a njegova valna duljina je 0,2 m ? RJEENJE: 0,1 Hz

421. Kod longitudinalnih valova estice titraju: RJEENJE: u smjeru irenja vala

422. Jedna izjava o svojstvima valova NIJE ispravna. Koja? RJEENJE: Valnim gibanjem se energija prenosi na daljinu a da tijelo ostane na mjestu.

423. Kolika je valna duljina vala ako je brzina irenja vala 2 m/s, a njegova frekvencija 0,4 Hz ? RJEENJE: 5 m

424. Kolika je frekvencija vala, ako je brzina irenja vala 3 x 108 m/s a njegova valna duina 1 m ? RJEENJE: 300 MHz425. Kolika je brzina irenja vala ako je valna duljina 2 m, a frekvencija 0,8 Hz? RJEENJE: 1,6 m/s426. Koja od navedenih tvrdnji je tona? RJEENJE: U transverzalnim valovima estice titraju okomito na smjer irenja vala.

427. Povrinom jezera ire se valovi duljine 20 metara. Pokraj promatraa na obali jezera prou u jednoj sekundi dva susjedna brijega vala. Kolika je brzina irenja valova? RJEENJE: 20 m/s 4.2.1. INTERFERENCIJA

428. Dva vala valne duljine interferencijom e se ponititi ako jedan val zaostaje za drugim za: RJEENJE: / 2429. Valovi se u nakom sredstvu ire brzinom 3,6 m/s uz frekvenciju 6 Hz. Kolika je razlika u fazi dviju toaka koje su meusobno udaljene 30 cm? RJEENJE:

430. Razlika hoda dvaju valova koji interferiraju iznosi 0,6 . Kolika je razlika faza valova, izraena u stupnjevima? RJEENJE: 216

4.2.2. VALOVI ZVUKA

431. Ljudsko uho reagira na zvune valove, ako su frekvencije izmeu:

RJEENJE: 20 000 16 Hz

432. Zvuni val koji se u zraku iri od istoka prema zapadu prenose molekule koje titraju u smjeru: RJEENJE: istok zapad433. Koja je od navedenih tvrdnji ispravna? RJEENJE: zvuk je longitudinalni val

434. Ultrazvuk posjeduje: RJEENJE: Frekvenciju veu od frekvencije ujnih valova.

435. Koja je od navedenih tvrdnji netona? RJEENJE: Ultrazvuk je dio u podruju elektromagnetskog zraenja.

436. Koja je od navedenih tvrdnji netona? RJEENJE: Zvuni val se iri praznim prostorom.

437. Ultrazvuk je: RJEENJE: longitudinalni val438. Ultrazvuk posjeduje: RJEENJE: Valne duine manje od valnih duljina ujnih valova.

439. Kad zvuni val prelazi iz zraka u vodu: RJEENJE: poveava brzinu i valnu duljinu 4.2.4. DOPPLEROV EFEKT

440. Automobil se kree brzinom od 30 m/s prema tvornikoj sireni koja emitira zviduk frekvencije 500 Hz. Koju prividnu frekvenciju ima zviduk to ga uje voza, ako je brzina zvuka 340 m/s? RJEENJE: 544 Hz441. Kojom se brzinom opaa udaljuje od izvora zvuka ako se frekvencija tona to ga uje prividno smanji za 10 %. Brzina zvuka je 334 m/s. RJEENJE: 33,4 m/s

5. T O P L I N A

5.1. OSNOVNI POJMOVI

442. Odredi volumen to ga zauzima 17 grama kisika pri normalnim uvjetima! (MKISIKA= 32 g/mol) RJEENJE: 11,9 dm3443. Kolika je masa komada soli, NaCl, koji ima 1,37 x 1025 molekula? (M= 58,5 g/mol) RJEENJE: 1330,9 grama444. Koliko ima molekula u 8 grama kisika? (MKISIKA= 32 g/mol) RJEENJE: 1,51 x 1023 445. U posudi volumena 13 dm3 nalazi se kisik pri normalnim uvjetima. Izraunaj masu tog kisika! (MKISIKA= 32 g/mol) RJEENJE: 18,57 grama446. U posudi volumena 0,5 litara nalazi se plin pri normalnim uvjetima. Koliko molekula plina ima u posudi? RJEENJE: 13,5 x 1021 5.2. TOPLINA I TEMPERATURA

447. 15,2 C izraeno u kelvinima je: RJEENJE: 258,0 K448. 1,2 C izraeno u kelvinima je: RJEENJE: 272,0 K449. 2,2 C izraeno u kelvinima je: RJEENJE: 271,0 K 450. 373 K izraena u C iznose: RJEENJE: 100 C451. Ovisnost srednje kinetike energije molekula o temperaturi je:

RJEENJE: pravac koji prolazi kroz ishodite

452. Posljedica je termike anomalije vode: RJEENJE: da je gustoa leda manja od gustoe vode

5.3. PRENOENJE TOPLINE

453. Za koliko je stupnjeva temperatura vode na vrhu slapa nia od temperature pri dnu, ako voda pada s visine od 1 km? Cvode = 4200 J/kgK

RJEENJE: 2,3

454. Kolika je koliina topline potrebna da se 50 g vode temperature 20 C zagrije do vrenja? c = 4200 JK-1kg-1? RJEENJE: 16,8 kJ

455. Koliku koliinu topline preda okolini eljezna kuglica mase 2 g, ako se ohladi od 50 na 10 C? Celjeza= 500 Jkg-1K-1. RJEENJE: 40 J456. Jednake koliine topline dovedene su tekuini i eljeznom tijelu. Masa tekuine jednaka je masi tijela. Specifini toplinski kapacitet tekuine je 2325 Jkg-1K-1, a eljeza 465 Jkg-1K-1. Temperatura tekuine povisila se za 10 C. Za koliko se povisila temperatura eljeznog tijela? RJEENJE: 50

457. Koliki je specifini toplinski kapacitet tvari, ako je potrebno dovesti toplinu od 20 kJ, da bi se 10 kg tvari zagrijalo za 5 C? RJEENJE: 400

458. Koliku koliinu topline preda okolini 10 kg vode kad se ohladi s 30C na 20 C? RJEENJE: 418 kJ459. Tijelu mase 1 kg temperatura poraste za 1 C. Kolika je promjena unutarnje energije tog tijela ako se zna da je specifini toplinski kapacitet 120 Jkg-1K-1? RJEENJE: 120 J460. ovjek podie uteg od 3 kg na policu visoku 2 m. Zbog zagrijavanja miia preda okolini toplinu od 70 J. Kolika je promjena unutranje energije ovjeka? RJEENJE: 129 J

461. Specifini toplinski kapacitet ovisi o: RJEENJE: vrsti tvari462. Dvije kugle zagrijane na 100 C, jedna od aluminija, a druga od olova predaju okolini jednake koliine topline. Koliki je omjer volumena VAl : VPb, ako se kugle ohlade na istu temperaturu? Al = 2700 kg/m3, Pb = 11 340 kg/m3, cAl = 880 J/Kkg, cPb = 120 J/Kkg RJEENJE: 0,57463. Kolika je masa utega koji moemo podii 5 m uvis koristei toplinu koju oslobodi tijelo mase 600 g kad se ohladi od 150 C na 20 C? Ctijela = 880 J/Kkg RJEENJE: 1400 kg464. Komadu metala i nekoj tekuini dovedu se jednake koliine topline. Mase ta dva sistema su jednake. Specifini toplinski kapacitet metala je 120 Jkg-1K-1, a tekuine 2400 Jkg-1K-1. Porasttemperature metala bit e:

RJEENJE: dvadeset puta vei od porasta temperature tekuine

465. Tijelu koje je na temperaturi t1 predana je toplina Q. Ako je masa tijela m, i specifini toplinski kapacitet c, koja jednakost izraava konanu temperaturu tijela t2 ? RJEENJE: t2 = t1 + Q/ (m c)

466. Unutranja energija olovne kugle mase 600 g smanjila se hlaenjem. Koliko je smanjenje energije ako su poetna temperatura 350 C, a konana temperatura 25 C ? colova= 120 Jkg-1K-1 RJEENJE: 23,4 kJ467. Dva kilograma tekuine treba zagrijati od 20 C do 100 C. Ako je specifini toplinski kapacitet tekuine 4200 Jkg-1K-1, kolika je toplina za to potrebna? RJEENJE: 672 kJ468. Tekuinu mase 2 kg treba zagrijati od 20 C do 100 C. Specifini toplinski kapacitet tekuine je 4200 Jkg-1K-1. Tekuinu grije u nju uronjeno elektrino grijalo snage 2 kW. Koje vrijeme je potrebno da se tekuina ugrije na temperaturu 100 C? RJEENJE: 5,6 min469. Kroz elektrini grija otpora 55 tee elektrina struja jakosti 2 A. Izraunajte koliinu topline koja se u otporniku oslobodi kroz 1 h!

RJEENJE: 792 kJ

470. Na tijelo unutranje energije, U, iz okoline prijee toplina, Q. Energija tijela nakon toplinske interakcije je: RJEENJE: Q + U471. Cigli mase 2 kg predana je koliina topline od 15 kJ. Za koliko se stupnjeva cigla ugrijala? c = 840 J/K kg RJEENJE: 8,93 K

472. Tijelo napravljeno od bakra mase 200 grama zagrije se do temperature od 100 C, a zatim unese u kalorimetar u kome se nalazi 150 grama vode temperature 25 C . Kolika e biti konana temperatura u kalorimetru? (cCu = 380 J/kgK, cVODE= 4186,8 J/kgK) RJEENJE: 33,1 C

473. Kolika je konana temperatura smjese vode mase 400 grama i temperature 80 C, sa alkoholom mase 150 grama i temperature 12 C? (cALK = 2430 J/kgK) RJEENJE: 67,8 C

474. Kada se koliini vode mase 1,2 kg dovede koliina topline od 12,6 kJ, njena se temperatura povisi na 85 C. Kolika je poetna temperatura vode? RJEENJE: 82,5 C

475. U bakreni lonac mase 1,5 kg ulijemo 5 kg vode. Koliku koliinu topline treba prinesti loncu da vodu zagrijemo od 15 C do 100 C? (cCu = 382 J/kgK, cVODE= 4186,8 J/kgK) RJEENJE: 1,828 x 106 J

5.4. PROMJENA AGREGATNIH STANJA

5.4.1. TALJENJE

476. Koliko je topline potrebno da bi se 3 kg leda temperature -20 C rastopilo i da bi se temperatura tako dobivene vode povisila na 80 C? (cLEDA = 2100 J/kgK; cVODE = 4200 J/kgK; LEDA = 3,3 x 105 J/kg) RJEENJE: 2,124 x 106J477. Koliko je topline potrebno da se od 500 grama leda temperature 0 C dobije voda temperature 20 C ? (cVODE = 4186,8 J/kgK; LEDA = 3,3 x 105 J/kg) RJEENJE: 206 868 J

5.4.2. ISPARAVANJE

478. Nakon koliko vremena e iz kalorimetra ispariti 100 grama vode, ako je u kalorimetar uronjen grija snage 1000 W? Poetna masa vode je bila 2000 grama, a njena temperatura 20 C. (cVODE = 4190 J/kgK; rV = 2,26 x 106 J/kg) RJEENJE: 896,4 s

5.5. TOPLINSKO IRENJE VRSTIH TIJELA

479. tap od platine dug je pri 20 C 998 milimetara. Pri kojoj e temperaturi biti dug 1 metar? ( = 9 x 10-6 K-1 ) RJEENJE: 242,7 C 480. tap od cinka i tap od eljeza imaju pri 0 C jednaku duljinu od 1 metar. Kolika je razlika duljina tapova pri 200 C? (Zn = 2,9 x 10-5 K-1; Fe = 1,2 x 10-5 K-1) RJEENJE: 3,4 mm 481. Bakrena kocka ima pri 0C brid 5 cm. Pri kojoj temperaturi e joj volumen biti 126,00 cm3 ? (Cu = 1,7 x 10-5 K-1) RJEENJE: 156,86 C

482. U aluminijskoj ploi napravljen je kruni otvor polumjera 2,5 cm na temperaturi 20 C. Koliko e iznositi polumjer otvora na temperaturi 200 C ? ( = 24 x 10-6 K-1) RJEENJE: 2,51 cm5.6. TOPLINSKO IRENJE TEKUINA

483. Gustoa ive pri 0 C je 13,6 g/cm3. Odredi gustou ive pri 60 C! ( Hg = = 0,18 x 10-3 K-1) RJEENJE: 13,45 g/cm3 484. Staklena boca imavolumen 2000 cm3 pri 0C. Na toj temperaturi boca je do vrha napunjena alkoholom. Koliko e alkohola izai iz boce kad je ugrijemo na 50C? ( ST = 9 x 10-6 K-1 ; Al = 1,135 x 10-3 K-1) RJEENJE: 110,8 cm3

5.7. OPIS STANJA PLINA

485. Ako se korijen iz srednjeg kvadrata brzine molekula plina u zatvorenoj posudi udvostrui, tada e: RJEENJE: tlak plina u posudi narasti 4 puta486. Tlak plina u posudi dan je izrazom: RJEENJE: P = (mv2/3) (N/V)487. U zatvorenoj posudi nalazi se plin. Ako korijen srednjeg kvadrata brzine molekula plina postane etiri puta manji, tlak plina u posudi bit e:

RJEENJE: 16 puta manji

488. Plin u zatvorenoj posudi toliko se zagrije da je tlak vei 4 puta. Korijen iz srednjeg kvadrata brzine molekula vei je za faktor: RJEENJE: 2489.Tlak plina izraava se u: RJEENJE: N m-25.7.1. IDEALNI PLIN

490. Koja tvrdnja je ispravna za idealni plin? RJEENJE: molekule imaju samo kinetiku energiju

491. Molekule razliitih plinova na istoj temperaturi imaju jednaku:

RJEENJE: srednju kinetiku energiju

492. Za idealni plin vrijedi tvrdnja: RJEENJE: molekule se nasumino gibaju u svim moguim smjerovima

5.7.2. OPA PLINSKA JEDNADBA

493. Na kolikoj temperaturi e jedan mol idealnog plina u volumenu 2x105 L biti pod tlakom 41,5 Pa? R = 8,314 Jmol-1K-1 RJEENJE: 725 C494. U posudi volumena 0,5 m3 nalazi se plin pod tlakom od 1,2 x 105 Pa. Temperatura je 27 C. Izraunajte broj molova plina u posudi! RJEENJE: 24495. Gustoa, , idealnog plina mase, m, i volumena, V, moe se izraunati iz jednadbe stanja plina pomou izraza: RJEENJE: = pM(RT)-1496. Broj molova idealnog plina po jedinici volumena, n', moe se izraunati pomou izraza: RJEENJE: n' = p(RT)-1497. Koja je jedinica za opu plinsku konstantu u SI ? RJEENJE: J K-1 mol-1

498. Koliki je tlak 1 mola plina na 27 C, ako mu je volumen 1 m3 ? R = 8,314 Jmol-1K-1 RJEENJE: 249,4 Pa499. Kolika je temperatura 25 molova plina zatvorenog u posudi od 0,4 m3 ako je izmjereni tlak na stijenke posude 5 x 105 Pa? R = 8,314 J/K mol

RJEENJE: 690 C

500. Koliki volumen zauzima 64 g kisika kod temperature 27 C i tlaka 105 Pa? Mkisika = 32 g/mol, R = 8,314 J/K mol RJEENJE: 49,9 L

501. Jednadba stanja idealnog plina glasi: RJEENJE: p1V1 / T1= p2V2 / T2502. U stublini koja sadri 1 L plina pri temperaturi 27 C, izmjeren je tlak od 500 kPa. Ako se plin zagrije na temperaturu 177 C, a volumen smanji na polovicu, koliki e biti tlak plina? RJEENJE: 1,5 MPa

5.7.3. IZOTERMNA PROMJENA STANJA PLINA

( T = konst.)

503. Prema Boyle-Mariotteovom zakonu tlak plina u zatvorenoj posudi:

RJEENJE: obrnuto je razmjeran volumenu

504. Boyle Mariotteov zakon za idealni plin prikazan je izrazom: RJEENJE: p1V1 = p2V2505. U posudi volumena 9 L izmjeren je tlak plina 5x104 Pa. Koliki je tlak ako se izotermno volumen plina smanji za 3 L? RJEENJE: 7,5x104 Pa506. U posudi volumena 0,8 m3 nalazi se plin pod tlakom od 2,3 x 105 Pa. Koliki e biti tlak ako plin sabijemo na 1/3 posude? RJEENJE:6,9 x 105 Pa507. Izotermno poveanje volumena plina na dvostruku vrijednost uzrokuje da se: RJEENJE: tlak dva puta smanji508. Izoterma u pV dijagramu je: RJEENJE: hiperbola

509. Tlak plina kojemu se u izotermnom procesu smanji volumen 3 puta povea se: RJEENJE: 3 puta510. Tlak plina kojemu se u izotermnom procesu smanji volumen 4 puta povea se: RJEENJE: 4 puta 5.7.4. IZOBARNA PROMJENA STANJA PLINA

( p = konst.)

511. Idealni plin izobarno promijeni temperaturu od -50 C do 173 C. Volumen se pri tom povea: RJEENJE: dva puta512. Volumen zraka od 1 dm3 je na temperaturi od 27 C. Koliki bi volumen taj zrak imao na temperaturi 0 C uz jednaki tlak? RJEENJE: 910 cm3513. Izobarnim zagrijavanjem volumen plina se udvostrui. Kolika je tada temperatura plina, ako je na poetku bila 0 C? RJEENJE: 546 K

514. Gay-Lussacov zakon kvantitativno opisuje: RJEENJE: promjenu volumena plina kad mu se mijenja temperatura, a tlak ostaje isti.

515. Pri izobarnoj promjeni mijenja se stanje plina po zakonu:

RJEENJE: V1 = V0 ( 1 + t)

516. Poetni volumen plina na 0 C je 27,3 dm3. Za koliko e se promijeniti njegov volumen ako se izobarno zagrije za 10 K? RJEENJE: 1 dm3517. Za izobarnu promjenu stanja plina zadovoljena je jednakost:

RJEENJE: V1T2 = V2T1518. Tlak plina koji se u izobarnom procesu ugrije od 240 K na 360 K povea se: RJEENJE: 1,5 puta519. Tlak plina koji se u izobarnom procesu ugrije od 200 K na 350 K povea se: RJEENJE: 1,75 puta520. Koja je tvrdnja netona? RJEENJE: Pri stalnom tlaku plina omjer obujma i pripadne temperature nije stalan.

521. Kako se iz V T dijagrama za idealni plin moe odrediti njegov volumen na 0 C ? RJEENJE: iz sjecita pravca i ordinate

522. Izobara u V-T dijagramu je: RJEENJE: pravac kroz ishodite 5.7.5. IZOHORNA PROMJENA STANJA PLINA

( V = konst.)

523. Idealni plin zatvoren je u posudi stalnog volumena. Ako se temperatura povisi od 0 C na 273 C tlak: RJEENJE: povea se dva puta524. Tlak idealnog plina bit e dva puta vei od tlaka na 0 C ako se izohorno zagrije na temperaturu od: RJEENJE: 546 K525. Pri izohornoj promjeni stanja plina tlak na 7 C je p1. Ako se temperatura povea na 287 C tlak p2 je: RJEENJE: p2 = 2 p1526. Grafiki prikaz Charlesovog zakona u pravokutnom koordinatnom sustavu je pravac. Taj pravac presjeca temperaturnu os na: RJEENJE: -273 C

527. Izohora u p-T dijagramu je: RJEENJE: pravac kroz ishodite

528. Tlak zraka u automobilskoj gumi vei je ljeti nego zimi, a obujam gume je ostao priblino isti. Pomou kojeg zakona se to moe objasniti:

RJEENJE: Charlesov zakon

529. Zatvoreni metalni bubanj sadri zrak na 20 C. Koliko puta se poveao tlak u bubnju ako je temperatura zraka porasla na 500 C ? RJEENJE: 2,64 puta

5.7.6. RAD PLINA

530. Koliki e rad izvriti neki plin ako mu se obujam smanji od 5 L na 2 L pri tlaku od 3 Pa? RJEENJE: 0,009 J

531. Koja je tvrdnja netona? RJEENJE: Periodikim ponavljanjem krunog procesa onemoguen je trajni rad toplinskog stroja.

532. Za izobarnu promjenu volumena plina potrebno je izvriti rad. Koliko je energije potrebno da se volumen promijeni za 20 L uz tlak od 500 Pa?

RJEENJE: 10 J

533. Izraunajte promjenu volumena plina, ako je izvren mehaniki rad od 50 J pri stalnom tlaku od 800 Pa! RJEENJE: 62,5 L

534. Poetni volumen plina je 0,7 m3. U izobarnom procesu kod tlaka od 1,8 x 105 Pa, temperatura plina naraste sa 25 C na 150 C. Izraunajte rad plina! RJEENJE: 58 kJ 5.7.7. PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

535. Koliki rad je izveden u termodinamikom procesu, ako je sistem primio toplinu od 35 J, a unutranja energija mu se smanjila za 18 J?

RJEENJE: 53 J

536. Koliku toplinu je sistem primio u termodinamikom procesu ako se unutranja energija smanjila za 18 J, a izveden je rad od 53 J ?

RJEENJE: 35 J

537. Koliko se smanjila unutranja energija sistema, ako je primio toplinu od 35 J, a izveden je rad od 53 J ?

RJEENJE: 18 J

5.7.8. ADIJABATSKA PROMJENA STANJA PLINA

538. Adijabatska promjena stanja plina odvija se tako da:

RJEENJE: nema izmjene topline s okolinom

539. Plin stlaimo adijabatski. To znai: RJEENJE: plin se zagrijao540. to vrijedi za adijabatske procese? RJEENJE: Rad vanjske sile jednak je poveanju unutranje energije sistema.

541. to NIJE ispravno rei za procese koji se odvijaju u izoliranom sistemu? RJEENJE: U izoliranom sistemu se ne odvijaju nikakvi termodinamiki procesi, jer nema interakcije s okolinom.

5.7.9. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

542. Koja od moguih formulacija II zakona termodinamike nije ispravna?

RJEENJE: Kod termodinamikih procesa u izoliranom sistemu, entropija ostaje stalna.

6. E L E K T R I C I T E T

6.1. ELEKTRINI NABOJI

543. Koja od navedenih tvrdnji je ispravna? RJEENJE: Sila izmeu dva negativna jedinina naboja proporcionalna je umnoku naboja.544. Neko tijelo je elektriki negativno nabijeno: RJEENJE: ako ima vie negativnog nego pozitivnog naboja545. Jedinica za elektrini naboj je: RJEENJE: 1 C 6. 2. COULOMBOVA SILA

546. Koja od navedenih tvrdnji je ispravna? RJEENJE: Sila izmeu dva pozitivna jedinina naboja je odbojna.

547. Ako se dva naboja na udaljenosti od 4 cm odbijaju silom od 3 N onda e sila na udaljenosti od 2 cm iznositi: RJEENJE: 12 N

6.3. ELEKTRINO POLJE

548. Koja veliina iz elektromagnetizma je vektor? RJEENJE: jakost elektrinog polja

549. Koja veliina iz elektromagnetizma NIJE vektor? RJEENJE: naboj550. Koliko iznosi naboj estice ako na nju djeluje elektrino polje jakosti 4 N/C silom od 12 N? RJEENJE: 3 C551. Izraz za iznos sile koja djeluje na naboj q u elektrinom polju E je:

RJEENJE: F = qE

552. Elektrina sila, koja u toki A elektrinog polja djeluje na elektron, ima iznos F i smjer u ravninu papira. Odredite silu i po iznosu i po smjeru kojom e elektrino polje djelovati na alfa esticu u toj toki!

RJEENJE: iznos 2F; smjer iz ravnine papira

553. Koliko iznosi sila kojom homogeno elektrino polje jakosti 1 kNC-1 djeluje na naboj od 1 mC? RJEENJE: 1 N

554. Na naboj od 500 mC djeluje sila od 5 N. Kolika je jakost elektrinog polja u toj toki? RJEENJE: 10 N/C555. Jakost elektrinog polja izmeu ploa nabijenog kondenzatora se moe izraunati iz izraza: RJEENJE: E = U/d

556. Koliko iznosi naboj estice ako na nju djeluje elektrino polje jakosti 4 N/C silom od 12 N? RJEENJE: 3 C6.4. ELEKTRINI POTENCIJAL I NAPON

557. Napon izmeu dvije toke iznosi 106 V. Elektronu koji je proao izmeu tih toaka poveava se energija za: RJEENJE: 1,6x10-13 J558. Napon je: RJEENJE: rad elektrine sile po jedinici naboja559. Jedinica kg m2/(s2C) je jedinica za: RJEENJE: potencijal560. Izvedena jedinica za napon je: RJEENJE: JC-1561. Napon izmeu dvije toke u elektrinom polju moe se izraziti u jedinici: RJEENJE: J C-1

562. Jedinica za elektrini potencijal, V, moe se izraziti u obliku:

RJEENJE: N m C-1

6.5. ELEKTRINI KAPACITET

563. Izraunajte jakost elektrinog polja izmeu ploa kondenzatora meusobno udaljenih 2 mm ako je na ploama napon od 2 V?

RJEENJE: 1 kVm-1

564. Izmeu ploa kondenzatora meusobno udaljenih, d, je napon, U. Sila elektrinog polja na naboj, Q, unutar kondenzatora odreena je izrazom:

RJEENJE: F = QU/d

565. Kondenzator ima kapacitet 100 pF. Kolika koliina naboja uzrokuje napon 100 V? RJEENJE: 10-8 C566. Kapacitet ploastog kondenzatora je 100 pF. Ploe, izmeu kojih je zrak, meusobno su udaljene 1 mm. Ako je na kodenzator prikljuen izvor napona 100 V, koliina naboja na ploama je: RJEENJE: 10-8 As567. Kapacitet kondenzatora je: RJEENJE: Veliina koja mjeri koliinu elektrinog naboja na ploama po jedinici napona izmeu ploa kondenzatora

568. Ako se izmeu ploa kondenzatora stavi staklo, kapacitet kondenzatora: RJEENJE: raste569. Kapacitet ploastog kondenzatora upravno je razmjeran s: RJEENJE: povrinom ploa

570. Ako je na kondenzatoru kapaciteta 100 pF napon 25 V, onda je koliina naboja na njemu: RJEENJE: 2,5 x 10-9 C571. Kapacitet ploastog kondenzatora je 100 pF. Ploe, izmeu kojih je zrak, meusobno su udaljene 1 mm. Ako je na kodenzator prikljuen izvor napona 100 V, jakost elektrinog polja izmeu ploa: RJEENJE: 100 000 V/m

572. Ploasti kodenzator ima kapacitet 5 pF. Kolika ga koliina naboja nabije na napon 50 V? RJEENJE: 25 x 10-11C573.Ploasti kodenzator ima kapacitet 5 pF. Ako je razmak meu ploama 5 mm, kolika je jakost elektrinog polja izmeu njih? RJEENJE: 104 Vm-1

574. Dva ploasta kondenzatora imaju razliite kapacitete, ali razmak meu ploama je jednak. Ako se oba spoje na izvor tako da imaju jednaki napon, tada: RJEENJE: elektrino polje oba kondenzatora je jednako575. Dva ploasta kondenzatora imaju razliite kapacitete, ali razmak meu ploama je jednak. Ako se oba spoje na izvor tako da imaju jednaki napon, tada: RJEENJE: koliina naboja bit e vea na kondenzatoru veeg kapaciteta

576. Poveamo li razmak izmeu ploa nabijenog kondenzatora, koji nije ukljuen u strujni krug: RJEENJE: napon se povea577. Jakost elektrinog polja izmeu ploa kondenzatora, meusobno udaljenih 0,2 mm, je 100 000 V/m. Naboj od 0,5 C prenesen je s jedne ploe na drugu. Kolika sila je djelovala na naboj? RJEENJE: 0,05 N

578. Jakost elektrinog polja izmeu ploa kondenzatora, meusobno udaljenih 0,2 mm, je 100 000 V/m. Naboj od 0,5 C prenesen je s jedne ploe na drugu. Koliki rad je potreban za premjetanje naboja? RJEENJE: 10-5 J

579. Jakost elektrinog polja kondenzatora odreena je: RJEENJE: omjerom napona i razmaka ploa580. Napon na ploama kondenzatora razmaknutih 1 mm, je 35 V. Izmeu ploa nalazi se proton. Kolika je elektrina sila na proton? RJEENJE: 5,6 x 10-15 N

581. Izmeu ploa nabijenog kondenzatora, koji nije u strujnom krugu, nalazi se izolator. Izvadimo li izolator tako da udaljenost izmeu ploa ostane nepromijenjena: RJEENJE: kapacitet kondenzatora se smanji582. Kondenzator s paralelnim ploama je nabijen. Ploe su izolirane. Ako se razmak izmeu ploa povea: RJEENJE: kapacitet se smanji583. Koliko F iznosi kapacitet kondenzatora od 1 x 10-8 F? RJEENJE: 0,01

584. Ako se razmak izmeu ploa kondenzatora povea tri puta, njegov e se kapacitet: RJEENJE: smanjiti tri puta585. Jakost elektrinog polja u ploastom kondenzatoru: RJEENJE: Proporcionalna je naponu na ploama kondenzatora.

586. Ako se razmak izmeu ploa kondenzatora smanji tri puta, njegov e se kapacitet: RJEENJE: poveati tri puta

587. Ako u ploastom kondenzatoru ije ploe imaju oblik kvadrata stranica ploe povea 2 puta, njegov e se kapacitet: RJEENJE: poveati 4 puta

588. Ako se povrina ploa kondenzatora povea tri puta, njegov e se kapacitet: RJEENJE: poveati tri puta589. Naboj na ploama kondenzatora koji su spojeni u seriju je: RJEENJE: isti

590. Ako se izmeu ploa kondenzatora kapaciteta C umetne staklo i istodobno se priblie ploe na dva puta manju udaljenost, kapacitet kondenzatora: RJEENJE: Poveat e se ovisno o permitivnosti stakla. 6.5.1. SPAJANJE KONDENZATORA

6.5.1.1. PARALELNI SPOJ KONDENZATORA:

591. Ukupni kapacitet triju paralelno spojenih kondenzatora po 6 F je:

RJEENJE: 18 F

6.5.1.2. SERIJSKI SPOJ KONDENZATORA:

592. Ukupni kapacitet triju serijski spojenih kondenzatora po 6 F je:

RJEENJE: 2 F

6.6. ELEKTRINA STRUJA

593. SI jedinica jakosti elektrine struje je: RJEENJE: 1 A594. Slobodni nosioci naboja u bakrenom vodiu su: RJEENJE: elektroni595. Kroz vodenu otopinu kuhinjske soli elektrinu struju prenose:

RJEENJE: ioni natrija

596. Na principu provoenja struje kroz plinove rade: RJEENJE: Geiger Mllerov broja

597. Osnovna jedinica 1 A je jedinica za: RJEENJE: jakost struje598. Elektroliti su: RJEENJE: otopine koje vode elektrinu struju599. Kroz potroa tee elektrina struja jakosti 10 mA, tijekom 5 dana. Kolika je ukupna koliina naboja prola potroaem? RJEENJE: 4320 C

600. Izraunajte jakost elektrine struje koja tee kroz potroa ako je tijekom 2 minute prola koliina naboja od 500 mC? RJEENJE: 4,2 mA601. Ukupan naboj koji je proao za 1 sat ureajem za galvanizaciju, kojim je tekla struja od 0,5 A iznosi: RJEENJE: 1800 C602. Ako se iznos negativnog naboja nekog tijela podijeli s nabojem elektrona dobije se: RJEENJE: cijeli broj

603. Kroz vodi tee elektrina struja jakosti 4,8 A. Koliko je elektrona prolo tijekom 1 min i 40 s ? RJEENJE: 3 x 1021604. Izvedena jedinica za naboj je: RJEENJE: As

605. Krugom tee elektrina struja jakosti 0,0001 A.To je:RJEENJE: 100 A 6.7. OHMOV ZAKON

606. Koliki je otpor voltmetra za mjerno podruje do 250 V, ako jakost elektrine struje u njemu ne smije prijei vrijednost 20 mA ? RJEENJE: 12500

607. Izraz za Ohmov zakon je: RJEENJE: V = RI

608. Koja od navedenih tvrdnji je ispravna? RJEENJE: Razlika potencijala na elektrinom otporu proporcionalna je jaini struje i iznosu otpora.

609. Izraz za razliku potencijala na krajevima vodia otpora R, kojim protie struja jakosti I, moe se napisati: RJEENJE: V = RI610. Jedinica za vodljivost elektrine struje je: RJEENJE: S 6.8. ZAKON ELEKTRINOG OTPORA

611. Koliki je otpor vodia nainjenog od eljezne ice povrine presjeka 0,01 mm2, duljine 10 m? Otpornost eljeza je 0,1 x 10-6 .m.

RJEENJE: 100 .

612. Otpornost vodia moemo izraunati mjerenjem otpora (R), duljine (l) i povrine poprenog presjeka (S). Izraz za otpornost, , je:

RJEENJE: = RS/l

613. Dva bakrena vodia, povrine poprenog presjeka 1 mm2 i 2 mm2 imaju jednaki otpor. Kolika je duljina debljeg vodia, ako je duljina tanjeg vodia 5 m? RJEENJE: 10 m614. Dva vodia od bakrene ice jednake su duljine, a razliitih poprenih presjeka. Ako sa r1, oznaimo polumjer jednog vodia i sa R1, njegov otpor, a sa r2 i R2 te parametre za drugi vodi, onda vrijedi jednakost:

RJEENJE: R1: R2 = r: r

615. Elektrina otpornost i povrina poprenog presjeka bakrene ice su 0,02x10-6 m i 1 mm2. Kolika je duljina ice koja ima otpor 1 ?

RJEENJE: 50 m

616. Dva vodia nainjena od razliitih metala imaju jednaku duljinu i jednake poprene presjeke. Elektrina otpornost jednog je 0,1x 10-6 m i otpor 10 . Koliki je otpor drugog vodia, ako je njegova otpornost 0,02 x 10-6 m? RJEENJE: 2 617. Treba napraviti dva otpornika jednakih otpora. Prvi otpornik je 4 metra bakrene ice poprenog presjeka 1 mm2. Drugi treba napraviti od bakrene ice presjeka 0,25 mm2. Izraunajte duljinu te ice! RJEENJE: 1 m

618. Dva bakrena vodia imaju jednake duljine. Omjer polumjera poprenih presjeka je: r1/ r2 = 1/5. Tada je omjer pripadnih otpora:

RJEENJE: R1/ R2 = 25

619. Otpor vodia je upravno razmjeran: RJEENJE: duljini vodia620. Koja je od navedenih tvrdnji netona? RJEENJE: Elektrini otpor ravnog vodia pada proporcionalno s duljinom vodia.621. Koja je od navedenih tvrdnji netona? RJEENJE: Elektrini otpor ravnog vodia upravno je proporcionalan presjeku vodia.622. Koliko puta e se promijeniti otpor ice, ako joj duljinu i radijus poveamo 3 puta? RJEENJE: 1/3

6.9.3. SPAJANJE OTPORNIKA

6.9.3.1. Serijski spoj otpornika:

623. Ukupni otpor kombinacije od etiri serijski spojena otpornika od kojih svaki ima pet cijelih i jednu etvrtinu iznosi: RJEENJE: 21 624. Na izvor napona prikljueni su u seriju potroai razliitih otpora. Jakost struje u strujnom krugu je: RJEENJE: jednaka u svakoj toki strujnog kruga

625. Spajanjem tri jednaka otpornika od 5 moemo dobiti vrijednost otpora od: RJEENJE: 15

626. Na izvor napona 2 V serijski su spojeni otpornici od 1 i 3 . Pad napona na otporniku od 3 je: RJEENJE: 1,5 V627. Dva otpornika otpora R1 = 25 i R2 = 100 spojena su serijski, na izvor napona U. Koja tvrdnja je ispravna?

RJEENJE: Jakost elektrine struje kroz R1 i R2 bit e jednaka628. Na bateriju od 12 V serijski su spojena dva otpornika R1 = 10 i R2 = 30 . Otpor prikljuenih ica je zanemariv. U strujnom krugu tee elektrina struja tijekom 2 minute. Koja izjava je ispravna?

RJEENJE: U strujnom krugu tee elektrina struja jakosti 0,3 A

629. Tri otpornika s otporima 10, 20 i 30 spojeni su u seriju i prikljueni na napon od 12 V. Kolika je jakost elektrine struje to tee kroz strujni krug? RJEENJE: 0,2 A

6.9.3.2. Paralelni spoj otpornika:

630. Dva otpornika od po 0,1 spojeni su paralelno na izvor napona 1 V. Kolika je jakost elektrine struje u glavnom strujnom krugu? RJEENJE: 20 A631. 50 arulja, svaka snage 150 W, vezano je paralelno na izvor napona 220 V. Koliki je ekvivalentni otpor takvog spoja? RJEENJE: 6,45 632. Na izvor napona prikljueni su paralelno potroai razliitih otpora. Jakost elektrine struje u krugu je: RJEENJE: najmanja kroz potroa najveeg otpora

633. Izraunakjte ukupni otpor tri paralelno spojena otpornika od 2 , 3 i 6! RJEENJE: 1

634. Izraunajte ekvivalentni otpor dva