K. Bosnar, A. Hošek, F. Prot Kinezio1ogija Vol. 19br. 1 (1987) st=_9-1~

r:..sENIJABOSNAR, ANKICA HOt:;EK,FRA1{JO PROTFakultet za fizičku kulturu Sveučilišta uZagrebu

PRILOG POZNAVANJU PRIMJENASTRUKTURALNIH ODNOSA MORFO-LOŠKIH LETANTNIH DIMENZIJAU ŽENA

Originalni znanstveni članakUDe 519.2 : 572.5--05~.2Primljeno 27. 05. 1987.

Ilatentne dimenzije, interkorelacija/ statistička analiza/ polinomi, ortogonalni/ morfo10ške ka-rakteristike/ omladinal ženel

Promjene maksimalnih svojstvenih vrijednosti matrica interkorelacija latentnih dimenzija, defini-ranih kao longitudinalna dimenzionalnost skeleta, transverzalna dimenzionalnost skeleta, volumentijela i količina masnog tkiva, u žena starih 12. do 21. godinu, mogu se dovoljno točno opisatitek polinomom petog stupnjax - 2.631 • 0.042 t + 0.018 t2 + 0~001 t3 - 0.001 t4 + 0.001 t5 +

sa značajnim parcijalnim doprinosom linearne, kvadratne i komponente petog stupnja, pa je očitoda se efekti procesa diferencijacije i amalgamaoije, zbog složenosti njihove interakcij~, ne moguopisati jednostavnim funkcijama.

l.PROBLEMIako za to nikada nije bilo dovoljno eksperimen-talnih dokaza, općenito je prihvaćena hipotezada je posljedica procesa diferencijacije širenje,a procesa amalgamacije 8už~~~~e hiperkonusa ukojem leže morfološke karak~eristike, u skladu snekom jednostavnom !Unkcijom, koja se može dovo-ljno točno opisati po11nomom drugog reda. Nekaempirijska istraživanja (Homirov1ć i Stojanović,1975) pokazala 8U da je udio linearne komponenteznačajan i negativan, tj. da efekti procesa dif-erencijacije dominiraju nad e!ektima procesa ama-19amacije. Ovome u prilog govore i rezultati ana-liza promjena specifičnog varijabiliteta mani!est-nih (Momirović, Stojanović, Hoaeki Zakrajšek,1978) i latentnih (Homirović i Hošek, 1985) mor-!oloških karakteristika: obje su analize pokazaleda se specifična varijanca mor!oloških karakteri-stika povećava u toku razvoja.

Cilj ovog rada je da utvrdi funkciju po kojoj S8,u žena u periodu od 12. do 21. godine, mijenjajedna reprezentativna mjera međusobne povezanos-ti latentnih antropometrijskih dimenzija. Ovo jevažno zbog dva razloga. Prvi je, naravno, nužnostda se dinamika strukturalnih promj ena opiše našto pouzdaniji način. Drugi je razlog praktičnenaravi: po~vanje stvarnih efekata konkurentnogdjelovanja procesa diferencijacije i amalgamaci-je u ra~m fazama razvoja osnovni je preduvjetza razborito programiranje ne samo kinezioloških,već i svih drugih transformacijskih procesa.

2. M ETO D EIia uzorku od 2020 ispitanika ženskog spola, kojije bio podijeljen u lo subuzoraka od po 202 enti-teta u dobi od 12. do 21. godinu, definirane au,

.iterativnom multigrupnom metodom, latentne dime-nzije na osnovu 45 manifestnih mor!oloških mjera.U svih je lo subuzoraka te dimenzije bilo mogućeinterpretirati kao longitu~inalnu dimenzionalnostskeleta, transverzalnu d ;.~enzionalnost skeletatvolumen i masu tijela i masno tkivo.

Referirano na 26. Kongresu antropologa Jugoslav-ije, Prijepolje, 27 - 29. 05. 1987.

Prva svojstvena vrijednost matrice interko~el-acija latentnih dimenzija uzeta je kao mjeranjihove m~sobne povezanosti. Kretanje te mj-ere u periodu od 12. do 21. godi~~ analiziranoje metodom ortogODslnjh polinoma.

3. H E Z U L TAT IRezultati provedene analize prikazani su u ov-im tabelam.a:1. U tabeli 1 su parametri jednadžbe trenda i

testovi njihove značajnosti2. U tabeli 2 su dobijene i očekivane svojsty-

ene vrijednosti, odstupanja, i tabelarniprikaz standardiziranih odstupanja.

Kako se vidi iz ovih tabela, polinom 5. redaveoma dobro opisuje kretanje mjera m~sobnepovezanosti la~.ntnih antropometrijskih dime-nzija u žena U periodu od 12. do 21. godine.~&dutim, značajne su samo prva, druga i petakomponenta polinoma: treća i četyrta imaju ni-zak i statistički beznačajan parcijalni utje-caj na veze izm&du dobi i prve 8vojstyene vri-jednosti matrice interkorelacija latentnih an-tropometrijskih dimenzija.

Hipoteza da efekti diferencijacije dominirajunad e!ektima am.algamacije, iako nije bez osno-va, jer je generalni trend veza latentnih mo-rfoloških karakteristika negativan, nije pot-puna. Pod kraj analiziranog perioda razvoja hi-perkonus u kome leže vektori morfoloških vari-jabli ponovo se sužava, možda zato što se teku tom periodu definitivno formira harmoničanmorfološki sklop u žena.

Na osnovu raspoloživih podataka teško je raza-brati razlog za značajne oscilacije u perioduod 16-te do 20-te godine. Pretpostavka da seradi o slučajnim oscilacijama nije održiva:

9

E. Bosnar, .1. Hošek, F. Prot Kinezio10gija Vo1.19 br. 1(1987) str.9-11

Dokušaj da se, snižavanjem reda po1tnoma izbjeg-lU dvije od tri točke inrleksije u ovom perioduloveo je do vrlo loše, i statistički beznačajneaproksimacije kretanja maksimalne svojstvene vr-tjed.nosti.~ožda je, za sada, najbolje ne emitirati slabo-reri!ijabilne hipoteze o ovoj pojavi: takve bi.dpoteze mogle biti predmet razmatranja i prov-jere tek nakon što i drugi postupci za procjenuuatenziteta relacija mani!estnih 1/i1i 1antent-,ih mor!ološk1h karakteristika pokažu da je zai-sta polinom petog reda nu!an da bi se procjene~ih relacija pouzdano .0gle opisati.

u'\.--l

9.be1a 2. IZRACUN.1TE (L) I PROOIJENJ'ENE (LAHBD.1)ru:KSIl1AIBESVOJSTVENE VRIJEDNOSTI MAT- D <t

rlRICE Il'iTERKOBEL1CIJ'..lLATENTNIH MORFOL-OŠKm K..llWrTERISTIll U žENA

S~D..lRDIZIR..lHI REZIDUALI)B L I.JJ1BD..lREZIDUALI-2.0 o 2.0 r<\

2.931 2.923 .007579 I ,- ri

3.001 3.031 -.030746 , •• ,2.781 2.737 .043609 ••2.457 2.488 -.031524 , •.. ,2.464 2.424 •040122 , I .. C\I

2.430 2.487 -.056859 rl, •• , .-2.563 2.547 .0154752.552 2.514 .038599 , , ••2.418 2.453 -.035168 , • ,2.718 2.709 •008911 , I"

SRBIN-WATSONOV TEST • 3.4219o o o o oo u'\ o u'\ oo c'- u'\ C\I o. . . . .r<\ C\I C\I C\I C\I

• oC\I

-'abela1. P..lR..lMETRIPOLIl'iOMAKOJI OPISUJE PROMJ-ENE MAKSDU.IBm SVOJSTVENIH VRIJEDNOS-TI M..lTRIC..lIl'iTERKORELlCIJ..lLA.TENTNmMORFOUl&m UR..lKTERISTIK..lU ŽENA U no-BI OD 12. DO 21. GODINE

·OMPO- KOEFIC- ST..lNIl..lR-T - PARCIJ-':liTi. IJENTI DNA. POG- TEST Q ALNE~ KORE.LA.-

CIJE1 -.041529 .005976 -6.949 .00225 .9242 .018029 .002362 7.632 .00158 .9363 .000842 .00097? .862 .43748 .1574 -.000734 .000423 -1.735 .15770 .4305 .000977 .000194 5.026 .00735 .863)HSTANTA 2.631414TANDARDliA POGREmt&. PROOJENE • .054283ORIGIR..lNIKOEFICIJENT DETERMIliAClJE •• 936OEFIClJENT DETERHllUClJE •• 971:lJLTIPLA.KORELACIJA ..986

<orl

NALlZA. V.A.RIJANCE.ZVOR V.1- SUMA KV- DF SREDNJI F Q.IJAliCE ADRAU KVADRAT?..END .39939? 5 .079879 27.109 .00349~ZIDU..lL .011787 4 .002947JTAL .411184- 9

1.0- ri

lo

E. Boanar, A. Hošek, F. Prot Kinezi610gija Vol.19 br. 1 (1987) str. 9-11

~ : ~ ERA TUR A1. Momirović, K. i M. Stojanović

Uticaj- razvoja na međusobnu povezanost late-ntnih antropometrijskih dimenzija. Zbornikza prirodne nauke, (1975), 49: 2'1-2'8

2. Momirović, K., M. Stojanović, A.Hošek 1 E.Zakrajšek.Promjene specitičnog varijabl1iteta nekih an-tropometrijskih dimenzija kod muškaraca i ie-na u periodu od 12. do 21. godine. Kineziolo-gija, 8. (1978), 1-2 : 8~7.

3. Momirović, K.i A. HošekUtjecaj dobi na specifični varijabl1itet pot-kožn06 masnog tkiva. Kineziolog1ja, 17(1985), 2: 89-91. .

Ksenija Boanar, Ankica F.~_še1c,-Fran~o ProtFaculty ot Pbysica1 EducFtion University otZagreb

Original sciertifik paperUDe 519.2 : 572.5-055.2Received May 27, 1987

A CONTRIBUTION TO THE STUDY OF CHANGES IN STRUCTURAL RELATIONS OF LATENT MORPHOLOGICAL DIMENSIONSIN 'w'OMEN

The sample involved. 2020 female subjects divided into lo sub-samplea ot 202 subjects aged 12 to 27The aim was to detine, by means ot the iterative multi-group method and on the basis ot 45 morpho-logica1 measures, the 10ng1~Jdin8] dimensiona1ity or,the s1celeton, transversal dimenaionality ofthe a1celeton,volume and masa ot the body and tat tissue. The ohangea in the maximum characteriat-ic roots ot the intercorrelation matrix of the stated latent dimensions can be su!ticiently accur.tely described only it the polynomia1 ot the titth degree is used., taking into conaideration thesigniticant partia1 contribution ot the line ar and square components, as well as the compcnent ofthe !i!th degree. It is theretore evident that the etrects of ditferentiation and ama1gamation,due to the complexity of their interaction, can not be described by means of simple functions.

KceHKR BocHap. ARK.ua lO.eK K ~aHbO npOT~aKYnbTeT 4>K3K'IeCKoliKynbTypw 3arpeđcKoro YHKBepcKTeTanp11JlOnHHE n03H.UU'.j) H3101E!iEID1ACTP7KTYPHhlX Ba.uu400THOWEl:ilUt !40hWflđ'i1'lECKHX flATEHTHblI H3!4EPEHHY.Y nHliHH

B Bw60K8, CocTo ••eH Ha 2020 KcnMTY8MWX zeHcKoro nona, KOTOP8R pa3AeneHa Ka AeCHTb rpyn no 202KcnwTY8MWX, npK nOMoUR KT8paT.BHoro wynbT.rpynnoBo~o M8TOAa K 45 Mop~OnOrKqeCKKX K3MepeKKMonpeAeneHW npOAonbHwe K3MepeHKH CK8neTa. nOnepe'lHWe K3MepeHKH CKeneTa, ođ~eM K Macca Tena KlrKPOB8R T-KaHI>.TaK KRK K3MeH8HKH WaKCKW8JlbHWX xapaKTepHWX BeJlK'IKKMaTpKUW KHTepKoppenHUKI!npKBeAeHHWX naTeHTHWX K3MepeHKIt MorYT đWTb AOCTaTOqHO TOqHO onKcaHW nKmb npK nOMOMK non.HO-wa nHToro PHA8, npK qeM ođKapyzKBae~CH 3HaqKTenbHWH napUK8JlbHW« BKJlaAnKHeapHoro K KBaApaT-Horo KOKnoHeHToB K KOKn-~HeKTa nHToro PHA8, He KKeeTCH B03MOXKOCTb onKC8HKH a4>4>eToBnpoueccaAK~epeKUKaUKK K aKanraMaUKK np. nOMo.K npOCTWX ~YHKUKIt.

11