Primjeri priprema dnevnih lekcijaenablebih.org/wp-content/uploads/2019/04/Primjeri... · i imaju temeljnu važnost za njihovo pravilno korištenje ili uzgoj, kao i vrijednih gospodarskih

Priručnik za osposobljavanje nastavnika u primjeni Operativnog nastavnog plana i programa za STEM kompetencije46

Primjeri priprema dnevnih lekcija

U ovom odjeljku prikazujemo nekoliko primjera priprema dnevnih lekcija:

Nastavni predmet: Biologija Razred: 6. Nastavnik: Azra Nizić

Naziv nastavne jedinice: Stanica

Oblast: 2. Povezanost struktura i funkcija živih bića

Komponenta 1. Morfologija, anatomija i citologija živih bića

Ishod učenja 2. povezuje građu i funkciju stanice

Pokazatelj(i)/dio pokazatelja za odgovarajući uzrast

opisuje osnovne dijelove stanice vidljive optičkim mikroskopom i neke ultrastrukture

Preduvjetni/korelirani ishodi ili pokazatelji istoga predmeta

a. preduvjetni: 1.1 opisuje morfološka i anatomska obilježja biljaka i životinja

b. korelirani: 1.1 opisuje morfološka, anatomska, histološka i citološka, obilježja mikroorganizma, gljiva, biljaka i životinja

Motivacija – sektori ekonomije temeljene na znanju (odabrati jedan ili dva primjera iz ONPP-a koji odgovaraju uzrastu – sat započeti ovim primjerom/primjerima)

1. informacijsko-komunikacione tehnologije (IKT): znanja o citologiji temelj su razvoja robotičkih sustava u široj oblasti medicine, veterine i poljoprivrede (dijagnostika, terapija i rehabilitacija, pomoć u bolničkim i kućnim uvjetima)

2. zdravstvo: dijagnostika

3. proizvodnja energije, prijenos, učinkovitost: razvoj mikroprocesora, nanotransformatora

4. poduzetništvo: načini proizvodnje, prirast, uvjeti i sl.

5. suvremena poljoprivredna proizvodnja: znanja o citologiji koriste se u klasifikaciji biljaka i životinja i imaju temeljnu važnost za njihovo pravilno korištenje ili uzgoj, kao i vrijednih gospodarskih i korovskih vrsta.

Povezanost s drugim predmetima (navesti odabrane pokazatelje iz ONPP-a kojim se povezuju nastavni predmeti)

• veza s fizikom:

1.1.1.c objašnjava potrebu obavljanja većega broja mjerenja u svrhu postizanja veće točnosti

4.3.1.e uspoređuje svojstva elektronskoga i svjetlosnoga mikroskopa

• veza s kemijom:

1.1.2.a prikazuje čestičnu građu anorganskih i organskih tvari

4.3.2.c uočava zakonitosti međudjelovanja čestica i složenih sustava (atoma, molekula, dijelova stanica, tkiva, organa i organizama)

Cilj nastavnoga sata

Cilj je nastavnoga sata izučavanje reda veličina stanica i upoznavanje s makroskopskim i mikroskopskim stanicama

Cilj razložiti na realne zadaće

1. upoznavanje s redom veličina stanica

2. mikroskopiranje privremenih preparata i njihova izrada

Priručnik za osposobljavanje nastavnika u primjeni Operativnog nastavnog plana i programa za STEM kompetencije 47

Svrhovit sadržaj (odabrati sadržaj kojim se mogu povezati aktivnosti iz različitih predmeta STEM-a, a povezani su s predloženim sektorima ekonomije temeljene na znanju)

1. veza s fizikom jer se mikroskopira

2. veza s matematikom jer se uspoređuju veličine promatrana objekta i pronalaze različiti načini rješavanja problema i identificiraju potrebne informacije

Metodička izvedba, organizacija rada – materijali, tehnologija i mediji koje će se koristiti, odrediti potrebno vrijeme za aktivnosti, odrediti vrijeme za aktivnosti kojima se povezuju nastavni predmeti

(aktivnosti nastavnika i aktivnosti učenika)

nastavnik:

• započinje sat prezentirajući materijal koji se nalazi ispred učenika (mikroskop, ljepljiva traka, infuz, predmetno i pokrovno staklo); učenicima se daje uputa za mikroskopiranje preparata (onim koji se slabije snalaze s mikroskopom); učenici su podijeljeni u skupine zbog lakše organizacije rada

• daje zadatak: napraviti mikroskopski preparat koristeći infuz; napraviti preparat kože čovjeka koristeći ljepljivu traku; promatrane strukture nacrtati u svoje radne bilježnice

• obilazi učenike i prati rad

• raspravlja s učenicima o rezultatima njihova rada; očekuje da učenici navedu da su na preparatima uočili pokretne strukture građene od jedne stanice (paramecij, vodena buha) i nepokretne strukture, građene tako da su jasno omeđene membranom, da ih je više i da nisu uočili aktivnosti (preparat kože čovjeka)

učenik:

• aktivno sudjeluje u radu, prati upute, rezultate svoga rada i promatranja bilježi u svoju bilježnicu; tijekom sata prati smjernice i nastavnikove upute te samostalno dolazi do zaključka o obliku, načinu organizacije stanica i njihove veličine.

Vrjednovanje postignuća (načini formativnoga praćenja i zbirna ocjena)

Tijekom sata učenici daju odgovore i za svakog se učenika može bilježiti aktivnost tijekom sata pomoću sljedeće tablica za formativnu procjenu:

Ime i

prezime

učenika

Donio je

potreban

nmaterijal

Pozorno

sluša/čita

upute za

rad

Prihvaća

dodijeljenu

ulogu u

skupini

Vrijeđa

suradnike

Gleda kroz

prozor

Šeće i

gleda što

rade druge

skupine

Pomaže

drugim

članovima

svoje

skupine

Preuzima

ulogu orga-

nizatora

Zaključna razmatranja

Na temelju navedenih primjera učenici zaključuju da je stanica temeljna gradivna i funkcionalna jedinica svih živih bića, da organizmi mogu biti građeni od jedne stanice u kojoj je organiziran život ili da više sličnih stanica gradi dio organizma koji nazivamo višestaničnim organizmom, a promatranu strukturu tkivom.


Nastavni predmet: Biologija Razred: VIII. Naziv nastavne jedinice: Ljekovite biljke krša

Autor pripreme: doc. dr. Amela Medar

Škola: osnovna škola

Oblast: 1. Zemlja, životni prostor: strukturna i funkcionalna povezanost žive i nežive prirode (ekologija, održivi razvoj)

Komponenta: 2. Strukturna i funkcionalna svojstva žive i nežive prirode

Ishod učenja

2. objašnjava strukturnu i funkcionalnu povezanost organizama i sredine

3. povezuje recentni biodiverzitet na Zemlji s geomorfologijom, klimom, povijesnim promjenama i evolucijom

Pokazatelj:

2.1. povezuje međuodnose prirodne i geografske sredine s raznolikošću vrsta živih bića

3.1. objašnjava povezanost i međuovisnost reljefnih obilježja, klime, biljnoga i životinjskoga svijeta na Zemlji

Povezanost s drugim predmetima (navesti pokazatelje iz ONPP-a kojim se povezuju nastavni predmeti)

Matematika

Oblast: 4. Podatci i vjerojatnost

Komponenta: 1. Prikupljanje, organizacija, predstavljanje i tumačenje podataka

Kemija

Oblast 4.: Procesi i međudjelovanje živih i neživih sustava

Komponenta 3.: Funkcioniranje prirodnih sustava i kemijski zakoni

IKT tehnologija

Oblast: 5. Digitalno društvo

Komponenta: 1. Virtualan svijet

Geografija

Oblast: 1. Zemlja u svemiru kao prostor življenja

Komponenta: 2. Struktura i funkcionalna povezanost prirodne i geografske sredine

Fizika

Oblast: 2. Molekularna fizika i termodinamika

Komponenta: 2. Toplina i termodinamički sustavi


Motivacija – sektori ekonomije temeljene na znanju (odabrati jedan ili dva primjera iz ONPP-a koji odgovaraju uzrastu – sat započeti primjerom/primjerima)

Za postavljene ishode može se odabrati velik broj sektora, ovisno o sposobnosti i volji nastavnika. Neki od sektora koji se mogu koristiti tijekom nastavnoga sata:

1. IKT: obrada podataka, izrada prezentacije, e-herbarija, reklame i dizajn proizvoda

2. suvremena poljoprivredna proizvodnja: prirodni resursi ljekovitog bilja

3. zdravstvo: utjecaj biljnih pripravaka u liječenju određenih bolesti

4. poduzetništvo: načini prerade i proizvodnje, odnos cijene i količine, angažman radne snage

5. visokotehnološka proizvodnja: odnos količine i mase jedinki, izrada destilatora eteričnih ulja (može se koristiti u korelaciji s kemijom i fizikom)

6. turizam: promatranje broja turista tijekom sezone, odnos broja proizvoda od ljekobilja i broja turista i sl. ( može se iskoristiti za uspostavljanje korelacije s geografijom)

7. umjetnost, zabava i mediji (kreativne djelatnosti –dizajniranje proizvoda od ljekobilja)

Cilj nastavnoga sata

Razumijevanje fiziologije, kemijskoga sastava i značaja ljekovitih biljaka uz uočavanje specifičnosti pojedinih biljnih vrsta te načina proizvodnje i prerade.

Cilj razložiti na realne zadaće

Učenici će moći:

• prepoznati pojedine ljekovite i aromatične biljne vrste u zavičajnoj flori

• razumjeti ulogu aktivnih tvari u biljkama u kontekstu ljekovitosti i otrovnosti

• razviti informacijsku i digitalnu pismenost uporabom informacijsko-komunikacijske tehnologije

• analizirati ulogu ljekovitih biljaka u ekosustavu te važnost i mjere očuvanja bioraznolikosti

• analizirati ekološke čimbenike koji utječu na ljekovite biljke kao i područje njihove rasprostranjenosti

• razumjeti postupke dobivanja eteričnih ulja i drugih proizvoda od ljekovitoga bilja

Svrhoviti sadržaj (izabrati sadržaj kojim se mogu povezati aktivnosti iz različitih predmeta STEM-a)

• prikupljanje podataka primjenom IKT tehnologije

• analiziranje i procjenjivanje informacija o odgovornu odnosu čovjeka i prirode

• organizacija, predstavljanje i tumačenje rezultata istraživanja na temelju matematičkih zakonitosti:

• osnovne informacije o najpoznatijim ljekovitim biljkama krša (IKT)

• prepoznavanje i determiniranje ljekovitih biljaka, izrada plakata i PPT prezentacije (biologija)

• fotografiranje ljekovitih biljaka i izrada e-herbarija s narodnim i latinskim nazivima biljaka (IKT, biologija)

• osnovne informacije o ekološkim čimbenicima koji utječu na ljekovite biljke te o područjima rasprostranjenosti (biologija, geografija)

• upute, zakonitosti, načini proizvodnje i prerade ljekovitoga bilja (kemija, fizika)

• promocija i reklama proizvoda

• dan ljekovitih biljaka - prezentacija urađenoga

• evaluacija aktivnosti


Metodička izvedba, organizacija rada


Uvod u učenje:

Nastavnik na početku sata na slajdovima prezentacije prikazuje fotografije različitih ljekovitih biljaka, učenici ih trebaju prepoznati i determinirati.

Nastavnik pripremi prirodan materijal različitih vrsta ljekovitih biljaka, npr. cvjetove i listove majčine dušice, kadulje, ružmarina, vrijeska, stolisnika, listove metvice, matičnjaka te svakom učeniku dajte po jedan primjerak. Učenici trebaju izraditi plakat na bijelom papiru koji je unaprijed pripremljen tako što će zalijepiti list, cvijet ili cvat i ispod njega napisati naziv biljke kojoj on pripada.

Nastavnik otvara raspravu o ljekovitim biljkama.

Uvodna aktivnost: Drvo problema

Ova se tehnika može koristiti u fazi podsjećanja i pomaže nastavniku pri uvođenju učenika u problem koji će istraživati tijekom sata. Učenici su podijeljeni u šest skupina. Na velikom papiru sve skupine crtaju drvo s korijenom i granama. Pored stabla ispišu ključan problem koji istražuju (u ovom slučaju nepravilnosti u branju i skupljanju ljekovitih biljaka). Zajedno s učenicima pokrenuti aktivnost tako da ispod korijenja upišu sve moguće uzroke toga problema kojih se mogu sjetiti, a iznad grana sve posljedice koje taj problem izaziva.

Ljekovito i aromatično bilje često se naziva zajedničkim nazivom ljekovito bilje. Najstariji oblici liječenja u povijesti provodili su se uz pomoć prirodnih biljnih pripravaka, obloga i uvaraka. Aromatično bilje koristilo se kao dodatak jelima za poboljšanje okusa i mirisa. U današnje vrijeme, napretkom znanosti i tehnologije, iz biljaka su izolirane brojne aktivne tvari koje se primjenjuju u farmaceutskoj, kozmetičkoj te prehrambenoj industriji. Brojne ljekovite biljke ugrožene su zbog pretjeranog iskorištavanja.

Učenje i poučavanje:

Aktivnost 1. Rad u skupinama - Šest šešira

Šest šešira je kreativna tehnika za rješavanje problema temeljena na teoriji Edwarda de Bonoa o lateralnom (paralelnom) mišljenju. Za razliku od pristupa u rješavanju problema suočavanjem i sukobljavanjem mišljenja, ova tehnika omogućava učenicima suradnju i sagledavanje problema iz različitih stajališta.

Za početak je važno da svaki učenik prođe kroz svih šest pristupa u sagledavanju problema. Tehnika se može koristiti na različite načine: svaka skupina može dobiti jednu karticu sa šeširom određene boje i opisom postupka. U tom slučaju odjel je podijeljen u šest skupina, a svaka skupina prakticira jedan pristup problemu.

Druga je mogućnost da imamo šestočlane skupine unutar koje svatko dobije jedan od šešira i doprinosi raspravi prema svom viđenju dok u drugoj situaciji cijela skupina može preuzeti prvo ulogu „bijeloga šešira“ i prikupiti sve informacije, a zatim preći na ostale šešire i sl.

Skupine u svom radu prolaze kroz sljedeće aktivnosti:

zajednička rasprava

• provjeriti ispravnost prikupljenih informacija

• kreirati zaključak na temelju postavljenih pitanja

• uraditi kratku prezentaciju u PowerPointu.

Po mogućnosti nastavnik formira skupine na temelju već poznatih heterogenih sposobnosti ili uočenih interesa. Nastavnik tijekom rada obilazi skupine, prati i potiče aktivnost, daje povratne informacije, pomaže rad skupina ako je to potrebno.

Nastavnik postavlja problemsko pitanje za sve skupine učenika:

Kako napraviti uspješan sustav proizvodnje i prerade ljekobilja koji će donijeti pozitivne učinke u razvoju lokalne zajednice?




BIJELI ŠEŠIR: Bijeli šešir zanimaju informacije ili podatci o ljekovitim biljkama. Kada „stavimo bijeli šešir na glavu“ tada pokušavamo pronaći odgovore na neka od sljedećih pitanja:

• Što sve znamo o ljekovitim biljkama?

• Kako se pravilno skuplja i suši ljekovito bilje?

• Što se proizvodi od ljekovitoga bilja?

• Kada se mogu skupljati ljekovite biljke, a kada je koncentracija aktivne ljekovite tvari najintenzivnija?

• Koje su ljekovite biljke najzastupljenije u tvome kraju? Zašto?

• Kako i u kojoj mjeri ekološki čimbenici utječu na kvalitetu ljekovitoga bilja ?

Učenici ovoga razreda mogu izraditi e-herbarij ljekovitoga bilja u svome kraju tako što će fotografirati biljke te im odrediti nazive pomoću slikovnih ključeva (online ili knjige), gdje uz narodno mogu navesti i latinsko ime biljke.

Također, mogu napraviti biološke karte rasprostranjenosti određene biljne vrste u svom kraju.

Nakon prikupljanja i obrade podataka mogu uraditi tablicu u Excelu, a potom rezultate prikazati grafički. S obzirom da se podatci mogu analizirati na više načina (prema klasifikacijskom sastavu, geografski prema području podrijetla, ugroženosti, invazivnosti, ljekovitosti, otrovnosti), učenike možemo podijeliti prema zadatcima i temama.

CRNI ŠEŠIR poziva nas na oprez. On nas čuva od nepromišljenih odluka koje bi mogle biti štetne, odnosno upozorava na rizik i na moguće nedostatke naših odluka. Radeći u skupini, pokušajte pronaći odgovore na sljedeća pitanja:

• Zašto i kada ne bi bilo dobro skupljati ljekovito bilje?

• Koje vas opasnosti i izazovi čekaju u skupljanju ljekovitoga bilja?

• Može li ljekovito bilje štetno utjecati na vas ili članove skupine (alergija, nedostatak prostora, insekti, gmazovi)?

• Koje mjere opreza trebaju poštivati proizvođači ljekovitih biljaka?

• Postoji li spremnost o svakodnevnoj brizi pri uzgoju ljekovitoga bilja u školskome vrtu ili školskoj plantaži?

ZELENI ŠEŠIR je kreativan šešir. On je zadužen za planiranje i pronalaženje novih ideja. Za uspješno razmišljanje ovim šeširom, trebamo pronaći odgovore na neka od sljedećih pitanja:

Koje bi se ljekovite biljke mogle uzgajati plantažno, što je za to potrebno?

Na koji način možemo uvjeriti one koji se opiru ideji da promijene odluku, onda kada se ne slažu s pokretanjem proizvodnje i prerade ljekovitoga bilja u školi?

Što možemo uraditi u situaciji kada ne postoje nikakvi uvjeti za proizvodnju i preradu ljekovitoga bilja?

Koliko proizvoda možemo dobiti od autohtonoga ljekovitoga bilja?

Kako formirati cijenu gotovoga proizvoda (mast, krema, sapun, eterično ulje, čaj)?

Što nam je sve potrebno da bismo pravilno formirali cijenu (količina biljne sirovine, tehnologija prerade, potrebna ambalaža, reklama, sudjelovanje radne snage)?




Učenicima se mogu predstaviti načini proizvodnje eteričnih ulja. Objasniti način izrade sirupa od ljekobilja, masti i tinktura.

Učenicima je izazov napraviti destileriju za eterična ulja koristeći se znanjima iz fizike i kemije.

Daltonov zakon omogućava da se eterična ulja, čiji je udjel u smjesi relativno malen, ipak uspješno destiliraju u dovoljnim količinama za realnu proizvodnju. Daltonov zakon ima i drugu, još zanimljiviju posljedicu. On teoretski objašnjava kako u procesu destilacije vodenom parom dvije tečnosti koje se ne miješaju možemo destilirati tvari daleko ispod njihove točke vrelišta. To znači da eterično ulje destilira u procesu ispod 100 °C. Zakoni fizike učinili su eterična ulja dostupnima, a učenici trebaju dati objašnjenja zašto.

CRVENI ŠEŠIR podsjeća na vatru i toplinu. Crveni šešir traži da razmislite o osjećajima koji vam se javljaju kada razmišljate o mogućnosti bavljenja proizvodnjom i preradom ljekovitoga bilja. Netko želi uzgajati i skupljati ljekovito bilje, a netko ne želi.

Vaši osjećaji postoje i crveni vam šešir dopušta da ih iskažete odgovorom na sljedeća pitanja:

• Koji su osnovni razlozi zbog kojih volimo ili želimo uzgajati i/ili prerađivati ljekovite biljke?

• Postoje li razlozi zbog kojih se netko ne želi baviti uzgojem i preradom ljekovitoga bilja?

• Je li bi vas uzgoj i prerada ljekovitoga bilja usrećila i zašto?

• Kako možemo pomoći bolesniku pripravcima od ljekovitoga bilja?

Učenici mogu uraditi reklamu za proizvode od ljekovitoga bilja koje će pripremati na satima kemije (eterična ulja, masti, tinkture).

Selekciju i pakiranje čajeva učenici mogu raditi na satu biologije. Pored toga, mogu organizirati promociju proizvoda na školskoj razini: „Dan ljekovitih biljaka”.

ŽUTI ŠEŠIR želi pronaći sve ono što je pozitivno u uzgoju i preradi ljekovitoga bilja. To možemo učiniti odgovorom na sljedeća pitanja:

• Koje su najveće prednosti uzgoja, proizvodnje i prerade ljekovitih biljaka?

• Koji su razlozi zbog kojih bi netko pokrenuo uzgoj, proizvodnju i preradu ljekovitih biljaka?

• Što sve dobro može proisteći iz uzgoja, proizvodnje i prerade ljekovitih biljaka?

Učenici mogu napraviti malo istraživanje o mirisima i eteričnim uljima. Mogu istražiti koliko je ružmarina, lavande, smilja i sl. potrebno za izradu 100 ml eteričnoga ulja. Rezultate mogu prikazati tablično i grafički.

PLAVI ŠEŠIR rezerviran je za nastavnika ili učenika koji je zadužen za razmatranje samoga procesa rasprave i razmišljanja. Plavi šešir može poslužiti da svi u skupini govore, da se posao ravnomjerno rasporedi, da razmatranje procesa i rezultata rada na kraju rasprave ima cilj i smisao.

Nakon učenja:

Završna aktivnost: T-tablica

Učenici u skupinama mogu u T-tablicu u pet minuta s lijeve strane tablice upisati sve razloge kojih se mogu sjetiti u korist uzgoja, proizvodnje i prerade ljekovitih biljaka, a s desne strane upisati sve razloge kojih se mogu sjetiti protiv te ideje. Nakon toga mogu usporediti svoje T-tablice s tablicom drugih skupina. Poslije će nastavnik voditi postupak stvaranja razredne T-tablice o toj temi.




T-tablica

Razlozi za uzgoj, proizvodnju i preradu ljekobilja

Razlozi protiv

Očuvanje rijetkih i ugroženih biljnih vrstaPrekomjerna sadnja ljekovitoga bilja (npr. smilje)

dovodi do poremećaja biološke ravnoteže

U dijelu školske zadaće, učenicima se može zadati da anketiraju roditelje i stanovnike svoga kraja o značaju ljekovitih biljaka za lokalnu zajednicu (dobre, loše strane, utjecaj na razvoj lokalne komponente...)

Vrjednovanje postignuća

Ostvarenost cilja i ishoda sata vrjednuje se objedinjavanjem učeničkih rasprava nakon realizirana sata, kao i bodovanjem aktivnosti učenika unutar skupine (formativno procjenjivanje), a potom objedinjavanjem podataka o radu skupina i provjerom ostvarenosti ishoda učenja nastavnik radi sumativno ocjenjivanje.

Tablica za vrjednovanje rada skupina:

Što vrjednujemo Ukupan broj bodova Ostvaren broj bodova

Uvod u temu 4 boda

Povezanost teorije s postavljenim pitanjem - dizajn prezentacije 4 boda

Način na koji je istraživanje provedeno, prikupljanje i obrada podataka 4 boda

Znanje i razumijevanje teme 4 boda

Ideje se trebaju prezentirati tako da se ostavlja dojam da učenik dobro poznaje materiju - argumentiranost

4 boda

Uložen trud učenika koji vodi prema razumnu i logičnu argumentu usredotočenu na istraživačko pitanje

4 boda

Primjena određenih analitičkih i drugih vještina shodno odabranoj temi 4 boda

Prikupljanje, obrada, analiza podataka tako da se pitanje povezuje sa zaključkom korištenjem jezika prilagođena predmetu

4 boda

Korištenje odgovarajuće terminologije 4 boda

UKUPNO BODOVA: 36 bodova


Prilog 1. Drvo problema

Prilog 2. Tehnika šest šešira - uputa za skupine

Poput bijeloga papira na kojem se pišu važne informacije, bijeli šešir predstavlja osnovne informacije o nekoj situaciji (problemu).

On ističe sve važne podatke koje smo saznali i one koji nam nedostaju da bismo riješili situaciju.

Poput tame, opasnosti i negativnosti.

Crni nas šešir podsjeća na sve negativno što može biti.

On nas upozorava na neke naše nepromišljene odluke koje bi nam mogle štetiti. Kada stavimo crni šešir, razmišljamo o rizicima i negativnim posljedicama svojih ideja.

Posljedice

Uzroci

Problem


Poput bujne, raznovrsne, bogate prirode koja se budi.

Zeleni šešir označava bogatstvo

novih ideja, kreativnost u razmišljanju. Onaj tko nosi zeleni šešir, nudi različite nove ideje i prijedloge kojima bismo mogli riješiti situaciju.

Poput vatre i topline, poput naših osjećaja koje nekada ne možemo zaustaviti niti objasniti.

Crveni šešir naši su osjećaji i intuicija (osjećaj da je nešto upravo takvo, bez posebnoga objašnjenja).

On govori ono što osjećam, a svoje mišljenje uopće ne mora objašnjavati. Jednostavno, on misli tako i to je to!

Poput sjajnoga Sunca koje nam uvijek donosi nešto lijepo.

Žuti je šešir sve ono što je pozitivno u nekoj situaciji. On misli samo na dobre, lijepe stvari. Njegovo je mišljenje optimistično.

Poput plavoga neba koje nas sve prekriva.

Plavi šešir objedinjuje sva mišljenja

na kraju rasprave.

On odbacuje sve suvišne podatke

koji su spomenuti, ali isto tako dopunjava ono što je bitno da bi se izveli zaključci, a nije nitko spomenuo.


Nastavni predmet: Biologija Razred: IX. Nastavnik: Azra Nizić

Naziv nastavne jedinice: Mendelovi zakoni nasljeđivanja

Oblast: 2. Povezanost struktura i funkcija živih bića

Komponenta: 2. Genetika i evolucija živih bića

Ishod učenja: 2. objašnjava pravila nasljeđivanja i mehanizme izražavanja genotipa (mitotička i mejotička dioba)

Pokazatelj(i)/dio pokazatelja za odgovarajući uzrast: 2.a objašnjava zakone naslijeđa na razini osobina


a. preduvjetni: 2.2.1.a definira genotip i fenotip na razini osobina

b. korelirani: 2.1.3.c pravi razliku između funkcija mitotičke i mejotičke diobe u jednostaničnim i višestaničnim organizmima

Motivacija – sektori ekonomije temeljene na znanju (odabrati jedan ili dva primjera iz ONPP-a koji odgovaraju uzrastu – sat započeti s ovim primjerom/primjerima)

1. informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT): pokazatelj potreban za razvoj softvera/senzora npr. next generation sequencing, potreban za napredovanje tehnologija temeljenima na selektivnim vrijednostima različitih osobina koristeći se prirodnom selekcijom i evolucijom kao modelnim obrascima za napredak u tehnologiji

2. zdravstvo: znanja o genetici živih bića bitna su za razvoj genetičkoga inženjeringa i aplikacija za farmaceutsku industriju (npr. za proizvodnju inzulina i ljudskoga hormona rasta)

3. tehnologija materijala i visokotehnološka proizvodnja: potrebno za razumijevanje različitih znanstvenih instrumenata kao dijela laboratorijske opreme i korištenje u prirodnim znanostima

4. proizvodnja energije, prijenos, učinkovitost: genetika biljaka i životinja daje temeljna znanja za razumijevanje obnovljivih izvora energije (npr. biogoriva)

5. financije i poslovanje: poznavanje genetike biljaka i životinja koristi se u projektiranju proračuna, u osiguranju, planiranju rizika, financijskoj kapitalizaciji u ekonomskim sektorima farmacije, poljoprivrede, biotehnologije

6. sport: razumijevanje genetike životinja (uzgoj životinja) temeljno je za određene vrste sportova, npr. za konjički sport ili uzgoj golubova, ribolov, lov, itd.; uloga naslijeđa u određenom sportu očituje se kroz predispozicije; razvoj novih znanstvenih disciplina, sport i genetika / genetičko testiranje i dr.

7. suvremena poljoprivredna proizvodnja: temeljna znanja iz genetike nužna su za razvoj, primjerice, novih hibrida i sorata otpornih na bolesti i insekte, tolerantnih na toplinu i mraz, na odgovarajuće veličine ili oblike i sl.



Matematika:

1.1.1.e Koristi skup i skupovne relacije u rješavanju informatičkih i tehničkih problema.

Kemija:

Ishodi učenja:

1.1.4. primjenjuje kemijsku simboliku za opisivanje sastava tvari.

3.3.1. uspoređuje svojstva, sastav i vrstu tvari bogatih energijom

4.3.2. analizira prirodne sustave kao funkcionalnu i strukturnu cjelinu, kao i njihovu povezanost i ovisnost

4.3.3. objašnjava uvjete ravnoteže u prirodnim sustavima te ukazuje na uzroke i posljedice poremećaja ravnoteže.

Cilj nastavnoga sata • definirati Mendelove zakone

Cilj razložen na realne zadaće:

• objasniti temeljne genetičke pojmove i oglede

• objasniti rezultate Mendelovih ogleda i analizirati njihove međuodnose

• navesti značaj Mendelovih pokusa u ljudskoj genetici

Svrhoviti sadržaji (odabrti sadržaj kojim se mogu povezati aktivnosti iz različitih predmeta STEM-a, a povezani su s predloženim sektorima ekonomije temeljene na znanju)

1. IKT: značaj umrežavanja za razmjenu rezultata istraživanja kao i uporaba IKT-a u statističkoj obradi podataka radi obrade podataka u različitim populacijama; prodiskutirati s učenicima o razvoju mikroskopije i vezama s IKT-om

2. zdravstvo: objasniti značaj genetičkih istraživanja ljudskoga genoma za aplikaciju u farmaceutskoj industriji (npr. proizvodnju inzulina i ljudskoga hormona rasta); prodiskutirati s učenicima o povijesti dobivanja inzulina

3. suvremena poljoprivredna proizvodnja: temeljna znanja o genetici nužna su za razvoj, primjerice, novih hibrida i sorata otpornih na bolesti i insekte, tolerantnih na toplinu i mraz, odgovarajuće veličine ili oblika i sl.; raspraviti s učenicima o GMO organizmima i njihovim znanjima o ekološkom i organskom uzgoju te koje su moguće implikacije za ljudsku populaciju i kakav je utjecaj na autohtoni genofond

(Napomena: Dan je veći broj primjera nego što je to potrebno za jedan nastavni sat. Nastavnik ima slobodu procijeniti koliko će primjera navesti, jedan ili dva primjera, te potaknuti učenike da i oni možda navedu neki primjer.)




Nastavnik:

• započinje sat definiranjem osobina i povezuje s prethodnim satom, građom molekule DNK

• postavlja pitanja i zahtijeva da učenici objasne strukturu molekule DNK, njezin položaj u stanici i povežu ulogu molekule DNK u procesima nasljeđivanja

• započinje raspravu o pojmu kromosoma i procjenjuje stečena učenička znanja o broju kromosoma ljudskoga genoma i broja osobina

• demonstrira razine spiralizacije DNK i formiranje kromosoma (demonstracija se može provesti pomoću perli, komada žice ili videoprezentacijom nastavnoga filma)

• očekuje od učenika da navedu neke osobine koje se nasljeđuju i povezuje mehanizme nasljeđivanja s formiranjem zigota, s jedne strane, i mejotičke diobe, s druge strane

• imenuje osobine kao dominantne ili recesivne i prikazuje ih simbolima; provodi križanje roditeljskoga naraštaja i definira prvi Mendelov zakon

• učenicima dijeli kartice sa sličicama alternativnih osobina (sposobnost uvrtanja jezika, bijeli pramen kose kod muškarca, slobodna ušna resica, dlakavost na drugom članku prstiju, guste obrve, spojene obrve, uzak i dug nos, rupica u bradi,…) i zamoli ih da provedu istraživanje

• uz pomoć slikovnoga prikaza na radnim listićima učenici trebaju odrediti posjeduju li neku od navedenih osobina i rezultat zabilježe u tablicu (koja je u prilogu)

• na kraju zadatka jedan od učenika uzima karticu s osobinom i čita - ustaju svi učenici koji su na sebi prepoznali tu osobinu; učenik uzima drugu karticu i čita osobinu - oni učenici koji stoje, a nemaju tu pročitanu osobinu sjedaju, a koji imaju, nastavljaju stajati i tako se iščitavaju kartice dok ne ostane stajati jedan učenik s jedinstvenom kombinacijom osobina

• učenici zaključuju da se povećanjem osobina, tj. njihovim kombiniranjem, smanjuje broj njihovih nositelja, a to je upravo razlog zašto na planetu ne postoji nijedna identična osoba, već smo su svi individue sa specifičnim spletom/kombinacijom osobina

• iz ovog istraživanja slijedi da se s povećanjem promatranih osobina smanjuje broj nositelja tih osobina kod kojih se one specifično kombiniraju.

Učenik:

• aktivno sudjeluje u prvom dijelu sata odgovarajući na pitanja nastavnika o građi i funkciji molekule DNK, odnosom broja kromosoma i osobina

• u drugom dijelu sata definira prvi Mendelov zakon

• aktivno sudjeluje u miniistraživanju alternativnih osobina i donosi zaključak o načinu pojavljivanja alternativnih osobina

• raspravlja o zapisu u tablicama i rezultatima istraživanja alternativnih osobina u razredu i donosi zaključak o kombinaciji osobina u populaciji i broju nositelja osobina.


Vrjednovanje postignuća (načini formativnoga praćenja i sumativna ocjena)

Tijekom realizacije sata učenici daju odgovore i za svakog se učenika može bilježiti njegova aktivnost uz pomoć sljedeće tablice za formativnu procjenu:

Ime i prezime učenika

Razliku-je dom-inantne i rece-sivne alele

Pozor-no sluša/čita upute za rad

Prihvaća dodi-jeljenu ulogu ti-jekom is-traživanja

Šeće i gleda što rade druge skupine

Gleda kroz pro-zor

Pomaže drugim čla-novima svoje skupine

Ra-zumije tijek is-traživan-ja

Preuz-ima ulogu organi-zatora

Zaključna razmatranjaNa temelju istraženih osobina učenici zaključuju da, iako su istražili samo nekoliko alternativnih osobina u okviru monohibridnoga križanja, u razredu se nalazi samo jedan učenik koji je nositelj tih osobina. Situacija postaje složenijom kada se prate dvije ili više osobina i uočavaju obrazac kombiniranja alela. U domaćem uratku učenici trebaju pokušati svojim riječima obrazložiti pojavljivanje alternativnih osobina u većoj populaciji i donijeti zaključak/procjenu o mehanizmu kombiniranja gena.


Nastavni predmet: Kemija Razred: IX. Naziv nastavne jedinice: Kalcij - svojstva, uporaba i značaj

Autor priprave: doc. dr. Amela Medar

Škola: Osnovna škola

Oblast: 2. Strukturna i funkcionalna povezanost procesa u prirodi

Komponenta: 1. Metali i nemetali

Ishodi učenja:2. povezuje građu i svojstva elementarnih tvari s njihovim položajem u PSE-u

3. analizira kemijske promjene metala

Pokazatelji:2.a povezuje periodičnost svojstava elemenata s njihovim položajem u PSE-u

3.c koristi kemijske jednadžbe za opisivanje postupaka dobivanja odabranih metala

Povezanost s drugim predmetima

(navesti pokazatelje iz ONPP-a s kojima se povezuju nastavni predmeti)

Matematika:

Oblast: 4. Podatci i vjerojatnost

Komponenta: 1. Prikupljanje, organizacija, predstavljanje i tumačenje podataka

Priroda/biologija:

Oblast: 1. Zemlja, životni prostor: strukturna i funkcionalna povezanost žive i nežive prirode (ekologija, održivi razvoj)

Komponenta: 2. Strukturna i funkcionalna svojstva žive i nežive prirode

IKT tehnologija:

Oblast: 5. Digitalno društvo

Komponenta: 1. Virtualan svijet

Geografija:

Oblast: 1. Zemlja u svemiru kao životni prostor

Komponenta: 2. Struktura i funkcionalna povezanost prirodne i geografske sredine

Fizika:

Oblast: 2. Molekularna fizika i termodinamika

Komponenta: 1. Model čestične građe tvari


Motivacija – sektori ekonomije temeljene na znanju

(odabrati jedan ili dva primjera iz ONPP-a koji odgovaraju uzrastu – sat započeti s ovim primjerom/primjerima)

Za postavljene ishode može se odabrati velik broj sektora ovisno o sposobnosti i volji nastavnika. Neki od sektora koji se mogu koristiti tijekom nastavnoga sata:

1. IKT: obrada podataka, izrada grafičkih prikaza, prezentacije urađenoga

2. zdravstvo: utjecaj kalcija kao biogenog elementa

3. poduzetništvo: načini prerade i proizvodnje vapnenca, odnos cijene i količine, angažman radne snage

4. visokotehnološka proizvodnja: odnos količine i mase jedinki, uporaba i obrada kalcijevih spojeva (može se koristiti u korelaciji s kemijom i fizikom)

5. proizvodnja energije, prijenos energije, učinkovitost (građevinarstvo, ušteda energije u građevinarstvu)

6. turizam: praćenje broja turista tijekom sezone, odnos broja kulturno-povijesnih spomenika te spomenika prirode od vapnenca i broja turista i sl. (može se iskoristiti za uspostavljanje korelacije s geografijom)

7. umjetnost, zabava i mediji (restauracija i kreativne djelatnosti)

Cilj nastavnoga sata:

• razumijevanje fizičkih i kemijskih osobina kalcija kao biogenog elementa te uporaba kalcija u svakodnevnom životu.


Učenici će moći:

• istražiti primjenu kalcijevih spojeva u svakodnevnom životu

• istražiti proizvode žarenja kalcijeva karbonata i njihova fizikalna i kemijska svojstva

• odrediti bazičnost rastvora uporabom kiselo-baznih pokazatelja

• istražiti utjecaj oborinskih voda na vapnenac

• obrazložiti reakciju kalcijeve baze s ugljikovim (IV) oksidom pri očvršćivanju žbuke

Svrhoviti sadržaji (izabrati sadržaj kojim se mogu povezati aktivnosti iz različitih predmeta STEM-a)

• prikupljanje podataka primjenom IKT tehnologije

• analiziranje i procjenjivanje informacija o odgovornu odnosu čovjeka i prirode

• organizacija, predstavljanje i tumačenje rezultata istraživanja na temelju matematičkih zakonitosti:

• osnovne informacije o kalciju, njegovim fizikalnim i kemijskim svojstvima (IKT, kemija)

• informacije o bitnim kalcijevim spojevima: kalcijev karbonat, kalcijev oksid, kalcijev hidroksid, vapnenac, gips, sedra (kemija)

• osnovne informacije o čestičnoj građi sedre, kalcijeva karbonata, vapnenca, gipsa (fizika, kemija)

• osnovne informacije o nastanku sedimentnih stijena u geosferi, kao i čimbenicima koji djeluju na njihov nastanak (geografija)

• osnovne informacije o kalciju kao biogenom elementu (biologija).




Uvod u učenje:

Uvodna aktivnost: Vidim - mislim - pitam se

Ova kratka tehnika prisjećanja pomaže nastavnicima pri ispitivanju što učenici znaju/misle o nekom predmetu, događaju ili pojavi. Također, pomaže im potaknuti učenike na promišljanje i postavljanje pitanja koja vode k daljnjem istraživanju i propitivanju.

Učenicima se pripreme komadići uzoraka stijena, ljušture puža ili ljušture školjki. Pod nadzorom nastavnika i s jasnim uputama za mjere opreza u radu, učenici ispituju sadrže li ti uzorci karbonate. Dobro bi bilo uzorke staviti na veća satna stakla ili u čaše.

Svoje opažaje i zaključke učenici trebaju potkrijepiti jednadžbom kemijske reakcije koju mogu zapisati u bilježnicu ili na velikom plakatnom papiru koji ima svaka skupina (učenici su podijeljeni u četiri skupine). Po mogućnosti nastavnik formira skupine na temelju već poznatih heterogenih sposobnosti ili uočenih interesa. Nastavnik tijekom rada obilazi skupine, prati i potiče aktivnost, daje povratne informacije, pomaže rad skupina ako je to potrebno.

Zadatak 1. Stavite komadić stijene, puževu kućicu ili ljušturu manje školjke u vodu i dodajte kap rastvora fenolftaleina.

• Koji je kemijski spoj najvažniji sastojak ljuštura školjki i puževih kućica?

• Jesu li ljušture uginulih školjaka ili puževih kućica topljive u vodi?

• Mijenja li fenolftalein boju u vodi s ljušturom školjke ili puževe kućice?

Zadatak 2. Izvadite komadić stijene, puževu kućicu ili školjku iz vode, obrišite krpom i uhvatite laboratorijskim kliještama. Samo rub puževe kućice ili školjke unesite u šušteći plamen plinskoga plamenika i zagrijavajte na istom mjestu sve dok ne uočite bijeli žar. Pustite da se puževa kućica malo ohladi, a zatim ju ponovno uronite u vodu s malo fenolftaleina.

• Je li fenolftalein promijenio boju? Što to dokazuje?

• Što se događa tijekom žarenja puževe kućice ili ljušture školjke? Napišite jednadžbu reakcije.

• Napišite jednadžbu reakcije dobivena proizvoda s vodom.

• Što je vapnena voda? Koji kemijski spoj ona sadrži?

• Jednadžbom reakcije obrazložite promjene do kojih dolazi u vapnenoj vodi kad se kroz nju puše zrak iz pluća.

Tijekom ogleda učenici u skupinama otkrivaju što je bijela tvar nastala žarenjem i rješavaju zadatke na radnim listićima koje im je nastavnik pripremio.

Na temelju zapažanja, donošenja zaključaka i rada s udžbenikom, učenici podnose izvješće.

Nakon rasprave o ogledu, učenici mogu samostalno napisati jednadžbu kemijske reakcije dobivanja kalcijeva oksida.

Na temelju usvojenih znanja iz geografije učenici mogu navesti koje su naše planine građene od vapnenca, a koje od dolomita.




Učenje i poučavanje:

Aktivnost 1. Rad u skupinama

Mreža za razmišljanje (Alvermann, 1991.) jedna je od metoda rada u razredu uz pomoć koje se u analizi složenijih lekcija koristi grafičko predstavljanje, a rezultat je da svatko ima priliku sudjelovati u raspravi. Mrežom za razmatranje u središte se upisuje ključni problem, pojam ili lik koji treba razmotriti. Zatim se oko tog pojma odgovara na sljedeća pitanja: Kako? Što? Tko? Kako? Kada? Gdje? Zašto? Što dalje?

Pitanja ne moraju uvijek biti postavljena na isti način; možete ih modificirati ovisno o temi ili pojmu koji obrađujete.

Četiri skupine imat će četiri različita pojma koja će rješavati mrežom za razmišljanje.

1. skupina:

središnji pojam mreže za razmišljanje: kalcijev karbonat

Učenici trebaju istražiti uporabu i svojstva kalcijeva karbonata; imaju pripremljen tekst koji analiziraju kako bi mogli popuniti mrežu za razmišljanje:

• čitanje za kritičko mišljenje

• zajednička rasprava

• provjera ispravnosti prikupljenih informacija

• kreiranje zaključka i popunjavanje mreže za razmišljanje.

Kalcijev karbonat je sirovina koja se na svijetu najviše koristi. Stupanj potrošnje kalcijevih spojeva mjerilo je razvijenosti neke zemlje.

Da su ljudi od davnina poznavali način iskorištavanja vapnenca, učenici mogu prikazati i prezentacijom (uporaba IKT-a). Učenici mogu napraviti i povijesni osvrt na preradu vapnenca u BiH. Okolica Stoca i područje istočne Hercegovine poznato je po pećima za žarenje, krečanama, koje su imale specifičan izgled, u kojima se složeni vapnenac žario grabovim drvetom visoke kalorične vrijednosti. Taj zanat polako nestaje pa je dobro prisjetiti se starih tehnologija. Osim toga, mogu objasniti kako funkcioniraju suvremena industrijska postrojenja za proizvodnju vapna. Brojne kulturno-povijesne građevine izgrađene su od domaćega vapnenca: Stari most u Mostaru, Daorson, stari gradovi u Blagaju, Stocu i Mostaru, brojne džamije, sahat kule, stećci, nadgrobni spomenici, kuće, itd. Brojne su turističke destinacije u Hercegovini gdje je dominantan vapnenac, koje ukazuju na povezanost čovjeka i okoliša.

2. skupina:

• središnji pojam mreže za razmišljanje: kalcijev oksid

Učenici su trebali istražiti uporabu i svojstva kalcijeva oksida, imaju pripremljen tekst koji analiziraju kako bi mogli popuniti mrežu za razmišljanje:





Živo vapno (CaO) nagrizajuća je tvar i u radu s njim moramo se služiti zaštitnim naočalama. U čašu ulijte malo vode. Izmjerite temperaturu vode termometrom koji ste prethodno zaštitili rukavicom. U čašu s vodom dodajte grumen kalcijeva oksida te pratite promjene. Vrlo brzo dolazi do burne reakcije između kalcijeva oksida i vode. Ponovno izmjerite temperaturu termometrom. Došlo je do porasta temperature. U reakciji kalcijeva oksida s vodom nastaje kalcijev hidroksid i oslobađa se toplina. Kalcijev hidroksid nazivamo i gašeno vapno.




Učenicima se postavlja problemsko pitanje: Kako možemo ugasiti živo vapno? Učenike je potrebno zainteresirati za nastavak proučavanja spojeva kalcija. Nastavnik otvara razgovor o uporabi živoga vapna koje je nastalo žarenjem u krečanama.

Učenici uz pomoć nastavnika demonstriraju postupak „gašenja“ živoga vapna, CaO(s), polaganim dodavanjem vode kako bi dobili gašeno vapno: CaO(s) + H2O(I) --> Ca(OH)2(s), a potom vapneno mlijeko. Tijekom ogleda termometrom mjere temperaturu reakcijske smjese. Učenici bilježe na papir vrijednosti temperatura koje su očitavali. Rezultate mjerenja prikazuju grafički koristeći se bilješkama i prethodno stečenim znanjem iz matematike. Tumačenjem grafika potrebno je ponoviti s učenicima što su to egzotermne i endotermne kemijske reakcije. Popunjavaju mrežu za razmišljanje.

3. skupina:

• središnji pojam mreže za razmišljanje: ljepote krša

Učenici su trebali istražiti u kršu različite oblike, nastale djelovanjem vode, vjetra, tlaka i temperature; imaju pripremljen tekst koji analiziraju kako bi mogli popuniti mrežu za razmišljanje:





Krš je u BiH značajno prirodno i gospodarsko bogatstvo. Prethodno je zadano da učenici ponove nastavne sadržaje iz biologije (ekosustav krša, kraška polja) i geografije (geologija). Na satu neka samostalno na karti označe kraška polja. Za vrijeme rada skupina stvorite pozitivno ozračje za učenje slušanjem zvukova koji simuliraju žubor vode kroz kraške stijene, zvukove vjetra u pećini Vjetrenica, itd. Zapisom jednadžbi kemijskih reakcija objasnite učenicima kako nastaje kalcijev hidrogenkarbonat te kako nastaju sige, stalaktiti i stalagmiti. Učenici će na temelju predznanja izvesti zaključke što utječe na otapanje vapnenca u prirodi. Učenici mogu prikupljati uzorke različitih stijena, uraditi zbirku stijena ili dokazivati sadržavaju li kalcijev karbonat, razmjenjivati fotografije prirodnih ljepota svoga mjesta ili videozapise s terenske nastave. Mogu povezati postojanje kalcijeva hidrogenkarbonata u vodama svoga kraja s nastankom siga u prirodi, ali i taloženjem kamenca u kućanstvu. Učenici će uočiti problem, postavljati hipoteze i predlagati nove projektne zadatke.

4. skupina:

središnji pojam mreže za razmišljanje: kalcij, biogeni element

Učenici su trebali istražiti kalcij kao biogeni element; imaju pripremljen tekst i tablicu koju analiziraju kako bi mogli popuniti mrežu za razmišljanje:





Kalcijevi spojevi imaju važnu ulogu u životu čovjeka. Pripremiti tablicu s namirnicama koje su neizostavne u čovjekovoj ishrani, a bogate su kalcijem. Učenici trebaju uraditi grafikon prema podatcima iz tablice, izračunati koja je namirnica postotno najbogatija kalcijem (veza IKT-a i matematike). Nastavite istragu o ulozi kalcijevih spojeva u ljudskome tijelu. Učenike poticati da navedu pojmove povezane sa zastupljenošću kalcija u ljudskome organizmu, namirnice bogate kalcijevim spojevima i posljedicama smanjenja koštane mase zbog nedovoljna unosa kalcija. Pojmovi koje treba koristiti: kosti, zubi, unos namirnica koje su izvor kalcijevih iona, osteoporoza i dr. Kalcij sudjeluje i u izgradnji staničnoga zida. Nedostatak kalcija izaziva odumiranje vrhova mladih biljaka, degeneriranje korijena, tamnu boju listova, otpadanje pupova, oslabljenu stabljiku i gorke pjege (učenici na biljkama graha mogu pratiti deficit i suficit kalcija dodajući različite količine kalcija, a jednu biljku ostaviti kao probu i ne davati joj kalcij).




Aktivnost 2. Prezentiranje rada skupina

Tijekom i nakon prezentiranja postignuća raspravom u velikoj skupini formulirati temeljna zaključna razmatranja i poruke.

Nakon učenja:

Završna aktivnost: Umna mapa

Umne mape predstavljaju tehniku koja nam omogućava da pamtimo, koristimo i strukturiramo vrlo opsežnu materiju usmjeravajući se samo na bit, ključne pojmove i koncepte. Umne mape predstavljaju grafički prikaz niza informacija koji kreće od središta prema krajevima, odnosno od općih pojmova prema konkretnijima, od širih prema užim kategorijama. Umne mape mogu biti ilustrirane crtežima, fotografijama, u obliku drveta ili bilo kojem drugom vizualnom obliku koji je sukladan temi.

Središnji pojam umne mape je kalcij. Umnu mapu kreiraju učenici na ploči stvarajući vizualni koncept o svojstvima, značaju i uporabi ovoga elementa.


Tijekom sata članovi svake skupine pojedinačno će uraditi formativnu procjenu rada prema ponuđenu obrascu. Nakon toga nastavnik će uraditi sumativnu procjenu na sljedećem satu kemije provjeravajuću postavljene ishode radnim listićem, a uzimajući u obzir obrasce formativne procjene za svakog učenika.

Član skupine: ……………………………………………………………………… Moj doprinos: a) izvođenju ogleda ………………………% b) opažanjima i raspravi…..….......………..% c) formuliranju zaključaka……..........…..…% Ocjena koju zaslužujem (od 1 do 5) ………….……

Opažanja i zaključci: _________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________

Prilog 1. Mreža za ponavljanje

Mreža za ponavljanje

Kako? Što? Tko?

Kada? Vapnenac Gdje?

I što zatim... Zašto?


Problemski zadatak:

Prilog 2. Problemski zadatak

Problemski se zadatak može učenicima dati za zadaću ili na sljedećem satu kemije kako bi se analiziralo koliko su učenici razumjeli bitno o kalciju i spojevima kalcija.

Stari grad Vidoška povrh Stoca izgrađen je u srednjem vijeku od materijala iz njegove neposredne blizine. Uz kamen kao vezivni materijal upotrijebljeni su mineralni i vapnenački materijali s dodatcima organskih tvari. Grad zauzima površinu od 17. 000 m2 , a središnja gradska kula građena je od bračkoga kamena.

Kroz protekla stoljeća prirodne sile, ljudi i zaborav ostavili su snažan pečat na zidinama grada.

Grad je doživio snažnu devastaciju nakon Drugoga svjetskoga rata, pedesetih godina prošlog stoljeća, kada su ljudi Stoca vadili kamen iz zidina ovoga prelijepoga grada za potrebe zidanja drugih „ljepših“ građevina. Otad je nastavilo njegovo daljnje uništavanje. Da bi prikrili uništavanje gradskih zidina, sadili su borove i drugo raslinje unutar zidina. Danas ostatci njegovih kula i zidina privlače mnoge prolaznike.

a) Koja je fizička promjena izazvala razaranje grada?

__________________________________________________________________________________

b) Kemijsko razlaganje ostataka grada nastavljeno je tijekom godina, a odvija se i danas. Što je uzrok? Zaokruži slovo ispred točnog odgovora:

A. atmosferski tlak

B. promjene temperature

C. vjetar

D. kiša

E. potres.

Objasni svoj odgovor: _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

c) Ugrožavala li zidine grada biljna vegetacija koja ih je obrasla? Objasni odgovor, zašto i kako?

_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

d) Kako bi ti zaštitio stari grad od daljnjeg razaranja, koje bi mjere zaštite poduzeo?

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________


Nastavni predmet: Fizika razred: VIII. Nastavnik L. Tanović

Naziv nastavne jedinice : Mjerenje dužine, površine i obujma

Oblast: 1. Mehanika

Komponenta: 1. Osnovna mjerenja u mehanici

Ishod učenja: 1. mjeri i određuje dimenzije tijela, površine ploha i obujma tijela

Pokazatelji:

1.1.1.a mjeri dimenzije tijela uz izbor odgovarajućega mjernoga instrumenta

1.1.1.b mjeri volumen tijela nepravilnog geometrijskog oblika, kao i površinu nepravilnih ploha

1.1.1.c određuje volumen tijela pravilnoga geometrijskoga oblika (npr. kocka, kvadar)

1.1.1.d izražava rezultate mjerenja SI jedinicama, koristi predmetke te preračunava jedinice površine i obujma

1.1.1.e računa srednju vrijednost za niz ponovljenih mjerenja vrijednosti jedne fizikalne veličine te predstavlja rezultate mjerenja


5.2.1.b identificira varijable koje tijekom izvođenja pokusa treba održavati stalnim

5.2.1.c tumači postavljene hipoteze, provodi pokusne procedure i obrađuje mjerne podatke


Znati mjeriti dimenzije, površine i volumen tijela pravilnoga i nepravilnoga oblika te izražavati rezultate mjerenja SI jedinicama važno je za više sektora ekonomije temeljene na znanju, a posebno za:

1. tehnologiju materijala i visokotehnološku proizvodnju

2. proizvodnju i prijenos energije

3. suvremenu poljoprivrednu proizvodnju


Povezani ishodi učenja iz nastavnih predmeta STEM-a

Kemija:

1.2. 2.a pravilno koristi mjerne jedinice SI sustava

1.4.3.a koristi tablične i grafičke prikaze te objašnjava dobivene rezultate

2.4.1.a izvodi mjerenja (m, V, T) koja su dio istraživanja

Matematika:

1.2.1.b primjenjuje svojstva i povezanost računskih operacija (svih triju redova)

1.2.1.c pronalazi različite načine rješavanja problema i identificira potrebne informacije

1.2.2.b zaokružuje i predviđa rezultate računskih operacija

3.2.1.a pretvara mjerne jedinice iz manjih u veće i obrnuto

3.2.1.d odabire metode rješavanja problemskih situacija povezanih s izračunavanjem opsega, površine i obujma standardnih i nestandardnih tijela

Biologija:

1.4.4.a izvodi promatranja, mjerenja i praktične vježbe u prirodi i laboratoriju služeći se mjernim i optičkim instrumentima i laboratorijskom opremom

IKT:

1.3.6.f prezentira projekt od ideje do realizacije

1.4.8.a planira redoslijed aktivnosti praktičnoga rada


- naučiti osnovne i opće karakteristike mjerenja dužine, površine i obujma, naučiti računanje srednje vrijednosti mjerenja i važnost velikoga broja mjerenja


1. učenici će mjeriti linearne dimenzije učionice (dužina, širina i visina)

2. mjerenje svake dimenzije ponovit će više puta

3. izračunat će srednju vrijednost iz izmjerenih vrijednosti

4. iz srednjih vrijednosti mjerenih dimenzija izračunat će površinu i zapreminu učionice

Svrhoviti sadržaji (odabrati sadržaj kojim se mogu povezati aktivnosti iz različitih predmeta STEM-a, a povezani su s predloženim sektorima ekonomije temeljene na znanju)

Proizvodnja i prijenos energije zahtijevaju izravna i neizravna mjerenja ove vrste kao i višestruka mjerenja radi manje grješke i računanje grješke. Poljoprivrednici koriste mjerenje površina na kojima uzgajaju razne vrste žitarica, povrća ili voća.

Ovo je primjer najjednostavnijih mjerenja na kojem se mogu naučiti i naglasiti najvažnije opće vrijednosti mjerenja, a to je da se višestruko mjere iste veličine jer će se time kod računanja srednje vrijednosti postići točniji rezultat, da se računa grješka pri mjerenju, da se vodi računa o mjernim jedinicama za tu veličinu. Znanje iz matematičkih računskih operacija bit će nužno kod izračunavanja površine i obujma, ali i kod računanja srednje vrijednosti svake izmjerene veličine.

I u kemiji i u biologiji postoje eksperimentalni radovi s nizom mjerenja pa će se znanstvene opće vrijednosti mjerenja moći primijeniti i u kemiji i u biologiji.


Metodička izvedba, organizacija rada – materijali, tehnologija i mediji koje će se koristiti, odrediti potrebno vrijeme za aktivnosti, odrediti vrijeme za aktivnosti kojima se povezuju nastavni predmeti (aktivnosti nastavnika i aktivnosti učenika)

Nastavnik:

• organizirat će učenike u tri skupine i svakoj dati zadatak uz uvodno obrazloženje, za što mu treba 10 minuta, a zatim će nadgledati rad svake skupine i usmjeravati ih do konačnoga rezultata

Učenici:

• napravit će plan aktivnosti kojim će se redoslijedom vršiti, a zatim će pristupiti mjerenju; treba izvršiti više mjerenja za što će im trebati 10 minuta; iz mjerenih vrijednosti izračunat će srednju vrijednost i s njom računati površinu i obujam učionice; na računski dio potrošit će preostalih 10 minuta sata


Vrjednovanje će biti formativno, tj. promatranjem, a zatim slijedi kratak kviz s dva pitanja; pitanja će osmisliti nastavnik za svaku skupinu posebno. Neka se pitanja mogu odnositi na samu aktivnost mjerenja, neka na proračun, a neka pitanja mogu tražiti da učenici sami kažu što su naučili iz ove vježbe.


Priprema nastavne jedinice

Nastavni predmet: Fizika Razred: III. razred gimnazije Nastavnik: L. Tanović

Naziv nastavne jedinice: Toplinsko zračenje čvrstih tijela

Oblast: 4. Titranje, valovi i moderna fizika

Komponenta: 3. Osnove kvantne, atomske i nuklearne fizike

Ishod učenja: 1. analizira kvantnu prirodu elektromagnetskoga zračenja te koristi temeljne pojmove i relacije kvantne mehanike

Pokazatelji:

4.3.1.a opisuje svojstva toplinskoga zračenja u funkciji temperature i valne dužine emitiranoga elektromagnetskog zračenja te primjenjuje Wienov i Stefan-Boltzmannov zakon

4.3.1.b tumači i koristi Planckovu hipotezu o diskontinuiranosti elektromagnetskoga zračenja

4.3.1.c u kontekstu realnoga ili virtualnoga pokusa istražuje fotoelektrični učinak te koristi odgovarajuće znanje radi predviđanja posljedica promjene fluksa ili valne dužine upadajuće svjetlosti

Preduvjetni/korelirani ishodi ili pokazatelji istog predmeta

2.2.1.b tumači mehanički ekvivalent topline te kombinira pojmove topline, temperature, rada i unutarnje energije radi objašnjavanja pojava u prirodi i tehnici

2.2.1.c analizira faktore o kojima ovisi brzina hlađenja tijela i primjenjuje to znanje radi analiziranja pojava iz svakodnevice, tehnike i biologije (npr. mehanizmi reguliranja temperature kod čovjeka i određenih životinjskih vrsta)

2.2.2.d koristi izraze za rad pri plinskim procesima, objašnjava načelo rada automobilskih motora, hladnjaka i klimatskih uređaja te diskutira o učinku staklenika i o odgovarajućim posljedicama za čovječanstvo


U mnogim visokotehnološkim proizvodima koristi se fotoćelija koja radi na principu fotoelektričnoga efekta.

Solarni kolektori, kao proizvodi materijala visoke tehnologije, zasnivaju svoju funkciju upravo na zakonima zračenja crnoga tijela koje definiraju ovi pokazatelji.

Zato će ova znanja biti važna za sektor ekonomije temeljen na znanju koje se odnosi na:

1. tehnologiju materijala i visokotehničku proizvodnju

2. proizvodnju, prijenos i učinkovitost energije, napose kod korištenja solarne energije

3. suvremenu poljoprivrednu proizvodnju


Povezani ishodi učenja iz nastavnih predmeta STEM-a

Kemija:

3.1.1.b povezuje strukturu tvari s apsorpcijom i emisijom elektromagnetskoga zračenja

Matematika:

2.1.1. analizira zakonitosti, odnose, ovisnosti, veze i funkcije u matematici i realnom svijetu

2.1.2. analizira i prikazuje matematičke situacije i strukture uporabom algebarskih simbola i različitih zapisa, grafika i dijagrama te generalizira na temelju njih

2.1.3. primjenjuje matematičke modele za predstavljanje i tumačenje kvantitativnih odnosa

Biologija:

- solarna konstanta, i kut pod kojim Sunce obasjava usjeve bitni su za razvoj biljaka:

1.2.1.b analizira utjecaj kompleksnih čimbenika sredine na organizme, interakcija (klima, tlo)

1.2.3.a objašnjava geomorfološke i klimatske čimbenike koji objašnjavaju recentan biodiverzitet

IKT:

3.1.4.a vrjednuje i odabire IKT za određene potrebe (referate, prezentacije)

3.4.11.a izrađuje tekstualni dokument povezujući tekst, slike, tablice, formule, fusnote, reference i sl.


• naučiti osnovne zakone po kojima čvrsta tijela apsorbiraju i emitiraju elektromagnetske valove – posebno obraditi toplinsko zračenje tijela, tj. emisiju infracrvenih valova


1. nastavnik će propitujući učenike ponoviti sve što su prethodno učili o elektromagnetskim valovima, njihovoj prirodi, vrsti valova, njihovim valnim dužinama, odnosno frekvencijama

2. nastavnik će se zatim usredotočiti na toplinsko zračenje i u tom kontekstu objasniti Stefan-Boltzmannov zakon

3. nastavnik će se zatim zadržati na problemu potvrde pokusnoga Stefan-Boltzmannova zračenja posredstvom poznatih zakona klasične elektrodinamike (što se u povijesti fizike zove ultraviolentna katastrofa).

4. Ovo je izvanredan primjer na kojem se može demonstrirati česta situacija u fizici kada nesklad između teoretskih i eksperimentalnih rezultata primora znanstvenike da uvedu nove revolucionarne pretpostavke i hipoteze. To se dogodilo i u ovom slučaju: u nastojanju prevladavanja neslaganja teorije i eksperimenta, Planck je uveo hipotezu o diskontinuiranosti elektromagnetskoga zračenja, tj. uveo je pojam kvant energije zračenja, što je otvorilo put razvoju kvantne fizike.

Svrhoviti sadržaj (odabrati sadržaj kojim se mogu povezati aktivnosti iz različitih predmeta STEM-a, a povezani su s predloženim sektorima ekonomije temeljene na znanju)

Struktura tvari u kemiji se povezuje s emisijom i apsorpcijom elektromagnetnoga zračenja, što će se primijeniti u proizvodnji materijala visoke tehnologije. Svjetlost i njezina svojstva posebno su značajni za rast biljaka u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji.




Ovo je nastavna jedinica u kojoj su učenici uglavnom slušatelji. Bitno je da ih nastavnik postupno uvodi u pretpostavke za izvođenje ovog važnog zakona u fizici.

Nastavnik će najprije 5 minuta propitivati učenike o osnovnim parametrima koje su naučili u termodinamici, o toplini, temperaturi i unutrašnjoj energiji te o načinima provođenja topline.

Nastavnik će zatim detaljno opisati pokus i nacrtati eksperimentalnu krivulju ovisnosti energije zračenja od valne duljine elektromagnetskoga zračenja pri stalnoj temperaturi tijela koje zrači (10 minuta).

Potom će iscrtati krivulju iste ovisnosti koja se dobije iz proračuna temeljenih na klasičnoj teoriji elektromagnetskih valova. Zatim uvodi Planckovu hipotezu o kvantu elektromagnetskoga zračenja i pokazati kako se taj teorijski pristup izvanredno slaže s pokusom. Nastavnik će se u glavnom služiti grafičkim predstavljanjem različitih teorija i pokusa. Matematički dio moći će izvesti djelomično uz pretpostavku da su učenici iz matematike svladali numeričke nizove i integrale (20 minuta).

Učenici će dobiti zadatak da kod kuće obrade, po svom izboru, narativno jedan od zakona zračenja (Stefan-Boltzmannov, Wienov ili Planckov) vodeći se prije svega činjenicom da je ovaj problem te nesklad između eksperimentalnih i teorijskih rezultata doveo do Planckove hipoteze o kvantiziranosti elektromagnetskoga zračenja i tako otvorio put novoj oblasti u fizici – kvantnoj fizici.


Vrjednovanje postignuća ostvarit će se na nekoliko načina:

1. nastavnik će na sljedećem satu organizirati kratak kviz za sve učenike od nekoliko kratkih pitanja iz kojih se može vidjeti je li učenik razumio temeljne zakonitosti toplinskoga zračenja

2. nastavnik će na kraju svoga predavanja podijeliti zadatke za troje učenika da u vremenu 5 - 10 minuta naprave PowerPoint prezentaciju jednog od zakona koje je tumačio (Stefan-Boltzmannov, Wienov i Planckov zakon). Te prezentacije učenici će izložiti prije 10-minutnoga kviza.


Nastavni predmet: Informatika Razred: VII. (devetogodišnje osnovno obrazovanje) Nastavnik:

Naziv nastavne jedinice: Rad s datotekama

Oblast: 3. informacijske i komunikacijske tehnologije

Komponenta: 1. IKT osnove

Ishod učenja: 2. Razlikuje vrste podataka koje se koriste u radu i komunikaciji.

Pokazatelj(i)/dio pokazatelja za odgovarajući uzrast 3.1.2.a. Upotrebljava različite vrste podataka u radu sa računalom.


3.1.1.a. Povezuje pojmove: znanje, informacija i podatak.

3.1.1.b. Primjenjuje IKT pojmove u komunikaciji.

U korelaciji:

3.1.3.a. odabire IKT uređaje i medije sukladno njihovoj namjeni

3.3.10.a. pretvara web sadržaje u druge oblike (sprema web stranice na disk, izdvaja dijelove stranica, priprema stranice za ispis)


Informaciono-komunikacijske tehnologije

Ishodi učenja i pokazatelji koji se razmatraju o ovoj nastavnoj jedinici su u direktnoj vezi sa ovim sektorom ekonomije zasnovane na znanju.

Povezanost s drugim predmetima (navesti odabrane pokazatelje iz ONPP-a kojima se povezuju nastavni predmeti)

Matematika

4.1. 1b. Podatke prikazuje na prikladan način: pomoću računala i bez njega, listom, tablicom, tablicom frekvencija, grafikonom, linijskim, stupčastim i kružnim dijagramima.

Fizika

5.2.3.b Prikuplja podatke relevantne za fiziku služeći se raznovrsnim izvorima znanja uključujući i informacijske tehnologije Biologija

1.3.5.a Analizira rezultate istraživanja o održivom razvoju na Zemlji, prostoru življenja, koristeći se informacijskom i komunikacijskom tehnologijom

Cilj nastavnoga sata: • ponoviti pojam datoteka te naučiti razliku između znakovne, programske i datoteke dokumenta

Cilj razložiti na realne zadaće:

1. razumijevanje znakovne datoteke

2. razumijevanje programske datoteke

3. razumijevanje datoteke dokumenata

4. razumijevanje zadatka za zadaću: pronalaženje različitih datoteka i otkrivanje njihovih nastavaka

Svrhoviti sadržaj (odabrati sadržaj kojim se mogu povezati aktivnosti iz različitih predmeta STEM-a, a povezani su s predloženim sektorima ekonomije temeljene na znanju)

Učenicima prezentovati podatke različitih tipova (na primjer tekstualni, grafički, video materijali, tabelarni prikazi podataka) koji potiču iz različitih disciplina i koji su dobijeni različitim metodama (sakupljanjem, mjerenjem, izračunavanjem i sl.).

Povezati tipove podataka sa odgovarajućim vrstama datoteka.




Nastavnik:

• pokrenuti prezentaciju 3_4_Vrste_datoteka_dokumenti.pptx te otvoriti 2. slajd

• učenicima postaviti pitanja: Sjećate li kako smo u 5. razredu definirali datoteku? Što je to datoteka? (Ako se učenici ne mogu sjetiti definicije, ponoviti im da je datoteka skup podataka zapisanih u digitalnom obliku koja ima svoj naziv, veličinu i tip.)

• najaviti nastavnu cjelinu i temu sata, navesti cilj i ishode učenja te očekivanja učitelja

• napisati naslov na ploču: Vrste datoteka, dokumenti

slajd 3.

• upitati učenike je li i ova prezentacija datoteka, a nakon toga objasniti da sve što radimo na računalu pohranjeno je u obliku datoteka pa je tako i ova prezentacija datoteka

• navesti vrste datoteka o kojima ćemo govoriti i učiti

slajd 4.

• definirati programsku datoteku, a onda na temelju slike na 5. slajdu imenovati nekoliko programskih datoteka; upitati učenike prepoznaju li oni neke od ikona programa koji su prikazani na slici ili se možda mogu sjetiti još nekog programa koji nije prikazan

slajd 6.

• definirati znakovnu datoteku i uputiti ih da na CD-u imaju dokument u kojem je detaljno opisano nekoliko normi za kodiranje teksta

slajd 7.

• definirati programske datoteke i na temelju slika navesti primjere za programske datoteke

• upitati učenike znaju li oni još neki primjer koji ovdje nije prikazan

slajd 8.

• pitati učenike jesu li čuli za pojam sažimanje ili komprimiranje; ako su čuli, neka objasne što misle da je sažimanje

slajd 9. - 12.

• pokazati učenicima cijeli postupak kako će sažeti ili komprimirati neki dokument uz pomoć programa koji se nalazi u Windowsima 7

• pokazati kako sažeti i raspakirati datoteke uz pomoć besplatnoga programa 7-Zip

slajd 13.

• objasniti učenicima da se na računalu u mapi Biblioteke nalaze svi dokumenti, glazba, fotografije i videozapisi te nam je na taj način olakšano pronalaženje naših dokumenata

slajd 14.

• pokazati učenicima kako se mogu prikazati i rasporediti mape i dokumenti na računalu, a sve ponoviti i na slikama na 15. slajdu.

slajd 16.

• pitati učenike je li im se ikada dogodilo da nisu mogli pronaći svoj dokument koji su spremili na računalo

• objasniti da datoteke pronalazimo klikom na Start iznad kojeg će se pojaviti prazan prozor u koji upisujemo ime datoteke i računalo odmah pretražuje postoji li takva datoteka na računalu




slajd 17.

• pokazati kako će na računalu pronaći datoteke za koje znaju i ne znaju kako se zovu te koji su najčešći nastavci nekih datoteka na 18. slajdu

slajd 22.

• ponoviti i zapisati najvažnije pojmove u svoju bilježnicu

Učenik:

• učenici trebaju uključiti računala na kojima će riješiti nekoliko zadataka za vježbu

slajd 19.

Pronađite na računalu koliko ima datoteka napisanih u programu Microsoft Office Word, a koliko ima slikovnih datoteka s nastavkom .jpg.

Prvo zajednički pokušati doći do rješenja, a nakon toga učenici probaju samostalno na svojim računalima.

Za vježbu riješiti i zadatke iz radne bilježnice na 7. stranici:

1. Pokreni program Microsoft Office Word te napiši rečenicu Datoteka je skup podataka zapisanih u digitalnom obliku koja ima svoj naziv, veličinu i tip.

Pronađi na internetu ikonu programa Microsoft Office Word te ju umetni u

dokument. Spremi svoj dokument na radnu površinu i nazovi ga Datoteka.

Zatvori program.

2. Promotri svoj dokument. Kakva je to datoteka? __________________________

3. Sažmi datoteku na radnu površinu, a zatim napiši koliko je datoteka zauzimala

mjesta na računalu prije i poslije sažimanja.

prije sažimanja: ______________________________

poslije sažimanja: _____________________________

4. Potraži na internetu postoji li još besplatnih programa za sažimanje datoteka.

Ako postoji, napiši njihove nazive.

___________________________________________________________________

5. Uz pomoć prozora za pretragu datoteka pronađi na svome računalu

postoje li slikovne datoteke ekstenzije .exe. Ako postoje, napiši koliko ih ima.

____________________________.

6. Uz pomoć prozora za pretragu datoteka pronađi svoj dokument koji si maloprije

napisao/napisala u programu Microsoft Office Word. Što ćeš upisati u prozor za

pretragu (napiši na crtu)?

__________________________________________________________________.

7. Klikni Start – Računalo, a zatim otvori Biblioteke. Promijeni prikaz datotekama i

mapama tako da budu prikazane kao male ikone.


Vrjednovanje postignuća (načini formativnog praćenja i sumativna ocjena)

Primijeniti matricu formativne procjene.

Zaključna razmatranja Tijekom drugoga sata očekuje se da većina učenika razlikuje pojam datoteka i da velik broj njih može prepoznati nastavke datoteka.


Nastavni predmet: Matematika Razred: IX. Nastavnik:

Naziv nastavne jedinice: Proporcionalne i obrnuto proporcionalne veličine / uvodni sat

Oblast: 2. Algebra

Komponenta: 2.1. Algebarski izrazi, funkcije, proporcije i primjena

Ishod učenja: 2.1.1. analizira zakonitosti, odnose, ovisnosti, veze i funkcije u matematici i realnome svijetu

Pokazatelj(i)/dio pokazatelja za odgovarajući uzrast 2.1.1.d razlikuje proporcionalne i obrnuto proporcionalne veličine u različitim kontekstima


a) preduvjetni: ishod je na osnovnoj razini – razumijevanje i razlikovanje i nema izravnih preduvjetnih ishoda ili pokazatelja

b) korelirani: 2.1.1.e primjenjuje funkciju izravne i obrnute proporcionalnosti 2.1.1.f izražava linearnu funkciju riječima i simbolima i ispituje njezina svojstva


Za promatrani ishod može se odabrati velik broj sektora, ovisno o preferencija nastavnika. S obzirom na to da je potrebno odabrati različite kontekste, dobro je odabrati nekoliko sektora. Ovdje je navedeno više sektora nego što je moguće koristiti tijekom jednoga sata:

1. IKT: prijam signala

2. energija i prijenos energije, primjerice: električni otpor računa se po formuli R=p l/S; drugim riječima, otpor je izravno proporcionalan dužini provodnika l dok je obrnuto proporcionalan površini s poprečnoga presjeka provodnika pri čemu je konstanta koja ovisi o materijalu od kojeg je načinjen provodnik; proporcije kao matematički koncept u ovom slučaju imaju izravnu primjenu u računanju troškova prijenosa električne energije

3. zdravstvo: krvožilni sustav (mjerenje bila, krvnoga tlaka)

4. poduzetništvo: načini proizvodnje, odnos cijene i količine, odnos broja radnika i broja dana i slično

5. visokotehnološka proizvodnja: odnos količine i mase jedinki, promatranje legura i rastvora (ovaj primjer ne ćemo ovdje koristiti, ali može se koristiti u korelaciji s kemijom)

6. turizam: promatranje broja turista tijekom sezone, odnos broja sadržaja i broja turista i sl. (ovaj primjer ne ćemo ovdje koristiti, ali može se iskoristiti za sličnu pripremu sata i uspostavljanje korelacije s geografijom)


Tehnika i IT:

2.3.6.d razlikuje načine prijenosa i transformacije energije

Fizika:

3.2.2.c evaluira veze i odnose između napona, jačine struje i električnoga otpora polazeći od Ohmova zakona za dio kola i za cijelo kolo

Važna napomena: Ovdje smo odabrali veze koje se odnose na tehniku i IT i fiziku (riječ je o jednom satu pa je nemoguće izvršiti povezivanje sa svim predmetima) te poveznicu s biologijom (sustav ljudskoga krvotoka). Moguće je bilo sat realizirati odabirom drugih poveznica, npr. s kemijom (pokazatelj: utvrđuje vezu između mase, količine i brojnosti jedinki - primjena izravne proporcionalnosti) ili s geografijom (pokazatelj: stavlja u korelaciju prirodno-geografske i društveno-geografske procese i pojave - ovdje imamo izravnu i obrnutu proporcionalnost). Moguće je naći i druge poveznice s kemijom i geografijom ili iskoristiti još neke od poveznica s biologijom navedenih u ONPP-u.


Cilj nastavnoga sata• na temelju polaznih podataka o danom primjeru učenici mogu prepoznati jesu li

veličine u izravnoj ili obrnutoj proporcionalnosti, odnosno razumiju pojmove izravna i obrnuta proporcionalnosti te razlikuju izravno i obrnuto proporcionalne veličine

Cilj razložen na realne zadaće

1. razumije izravno i obrnuto proporcionalne veličine iz svakodnevnoga života: prvi dio sata posvećen je opisanim primjerima iz svakodnevnoga života (neki od četiriju navedenih primjera), a zatim se od učenika traži da navedu još primjera

2. razumije izravno i obrnuto proporcionalne veličine zadane tablično: nastavnik izrađuje tablicu s izravno proporcionalnim veličinama x i y; zadatak je odrediti je li x izravno ili obrnuto proporcionalan s y

3. razumije domaću zadaću: zadatak je zadan kao istraživanje iz svakodnevnoga života (vidi aktivnosti nastavnika)

Svrhoviti sadržaji (odabrati sadržaj kojim se mogu povezati aktivnosti iz različitih predmeta STEM-a, a povezani su s predloženim sektorima ekonomije temeljene na znanju)

1. IKT: većina učenika upoznata je s bežičnim ruterima ili prijmom signala na mobitelima; postaviti pitanje kada je bolja internetska mreža/prijam kada smo bliže ili dalje od rutera

2. prijenos energije: možemo povezati s prijenosom signala ili energetskim sektorom (prijenos struje); ovo nam služi kao primjer obrnuto proporcionalnih veličina (jačina signala, napona i sl. obrnuto je proporcionalna dužini/udaljenosti); na prethodnom primjeru objašnjeno kako imati i izravnu i obrnutu proporcionalnost

3. zdravstvo: preduvjet je da su djeca iz biologije upoznata s mjerenjem pulsa; objasniti da je puls broj otkucaja srca u jednoj minuti, a zatim reći svakom djetetu da izmjeri svoj puls, ali tako što će na mjerenje bila potrošiti najviše 20 sekundi; raspraviti s učenicima zašto je to moguće uraditi (primjer izravno proporcionalnih veličina)

4. poduzetništvo: raspraviti o tome kako se povećavaju troškovi proizvodnje s povećanjem broja proizvedenih komada (primjer izravno proporcionalnih veličina); raspraviti i o tome kako smanjiti potreban broj dana za izgradnju neke zgrade povećanjem broja radnika (primjer obrnuto proporcionalnih veličina)

Važna napomena: Dan je veći broj primjera nego što je potrebno koristiti tijekom jednoga sata; za povezujuće sadržaje dovoljno je odabrati dva ili tri primjera te pustiti učenike da sami dalje razmišljaju o drugim primjerima.



Nastavnik:

• predstavlja nekoliko najjednostavnijih tipičnih primjera koji su u neposrednoj vezi s izravnim i obrnutim proporcijama (npr.: Ako 2 kg jabuka koštaju 3 KM, koliko košta 4 kg jabuka?; ili primjer obrnute proporcije: Ako šest radnika iskopa kanal dugačak 30 metara, koliko metara kanala za isto vrijeme iskopa 12 radnika? Koliko bi metara kanala za isto vrijeme iskopalo 9 radnika?) Na temelju odgovora nastavnik naglašava kako uvećanje jedne veličine u nekim slučajevima utječe i na razmjerno uvećanje druge veličine dok u drugom slučaju ono znači razmjerno smanjenje druge veličine. Na taj način učenike upoznaje s konceptom izravne i obrnute proporcionalnosti

• raspravlja s učenicima o nekim od četiriju sadržaja prethodno opisanih kojima se produbljuje motiviranost učenika za rad; nakon rasprave nastavnik izrađuje dvostupčanu tablicu: u jednom stupcu zapisuje izravne, a u drugom obrnuto proporcionalne veličine iz primjera o kojima se raspravljalo

• očekuje od učenika da navedu neke veličine koje su u izravnoj, odnosno u obrnutoj proporcionalnosti i unosi ih u tablicu (ako učenicima ponestane ideja, mogu se koristiti korelacije iz kemije, geografije, biologije i sl.); ove se aktivnosti prezentiraju u prvom dijelu sata (25 minuta)




• predstavlja na ploči (ili projicira uz pomoć grafoskopa ili projektora) dvije do četiri dvostupčane tablice u kojima su napisane vrijednosti za veličine x i y uz pitanje učenicima jesu li one izravno ili obrnuto proporcionalne (učenike se može pitati uočavaju li neku zakonitost između x i y - konkretne formule radit će na sljedećem satu); ovaj dio traje sljedećih 10 - 15 minuta sata; bitno je dati i tablicu u kojoj se nalaze veličine koje nisu ni izravno ni obrnuto proporcionalne

• posljednjih 5 - 10 minuta učenike podijeliti u parove i zadati im zadatak iz svakodnevnoga života: odabrati jednog proizvođača kave i razmotriti cijene pakiranja od 100 g, 200 g, 500 g i 1kg; odrediti cijenu po kilogramu za razna pakiranja kave tako što će popuniti tablicu ili slično, ovisno o konkretnom zadatku (neki drugi proizvod u odgovarajućem pakiranju):

pakiranje kave cijena u KM cijena po kilogramu

100 g

200 g

500 g

1000 g = 1 kg

• odgovoriti na pitanje koje je pakiranje najisplativije kupovati; pokušati zaključiti zašto cijena varira ovisno o veličini pakiranja; slično istraživanje može se provesti i na pakiranjima sljedećih artikala: brašno, deterdženti za rublje, riža, mlijeko… s tim što će pakiranja biti drukčija, a time i prvi stupac u tablici (tablica će imati onoliko redaka koliko je različitih pakiranja istoga proizvoda - najmanje 3, a najviše 6 redaka); svaka je skupina zadužena za jedan artikl i za jednoga proizvođača

Učenik:

• tijekom prvoga dijela sata učenici aktivno iznose svoje mišljenje o tome je li riječ o izravnoj ili obrnutoj proporcionalnosti

• nakon što je nastavnik uveo oba pojma, učenici trebaju predložiti primjere iz realnoga života, koji se odnose na izravnu ili obrnutu proporciju

• raspravljaju o tablicama koje je nastavnik predočio i pokušavaju domisliti o kakvim je veličinama riječ i je li moguće uočiti neki koeficijent proporcionalnosti


Tijekom realizacije sata učenici odgovaraju je li u primjerima (koje prezentira nastavnik) riječ o izravnoj ili obrnutoj proporciji. Kako bi pratio postignuća, nastavnik može napraviti kviz i tijekom rasprave o primjerima iz konkretnoga života (prvi dio sata) i rasprave o tablicama (drugi dio sata) tražiti od učenika da bilježe svoje odgovore o tome je li riječ o izravno ili obrnuto proporcionalnim veličinama ili veličine uopće nisu proporcionalne (svako kviz-pitanje ima tri ponuđena odgovora). Ovako popunjen kviz može se ocijeniti i sumativno, ali to nije preporučljivo za prvi sat (preporuča se nagrađivanje najaktivnijih). To nije nužno jer se za svakog učenika može bilježiti aktivnost tijekom sata pomoću tablica za formativnu procjenu:



Ime i prezime učenika

izravna proporcio-nalnost - razlikuje

izravna prop.

- primjenjuje

obrnuta prop.

- razlikuje

obrnuta prop.

- primjenjuje

napomena: kako unapri-jediti rad

….. da/ne/djelomično

da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

…… da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

(unijeti imena djece)

da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

U tablicu se tijekom sata (ili na kraju) unose imena učenika te konstatacija razlikuju li pojmove izravne proporcionalnosti, obrnute proporcionalnosti (trorazinski: razlikuju, djelomično razlikuju, ne razlikuju); na ovom se satu popunjavaju drugi i četvrti stupac tablice, a treći i peti stupac popunjavaju se tijekom sljedeća dva sata.

Na nastavnikov zahtjev da učenici predlože primjere obrnutih i proporcionalnih veličina, učenici daju odgovarajuće odgovore. Pritom treba voditi brigu o tome da je „lakše“ identificirati izravne nego obrnuto proporcionalne veličine. Treba nagraditi najaktivnije učenike, posebno one koji su predlagali dobre primjere izravnih i obrnuto proporcionalnih veličina.

Sljedeći sat preuzeti učeničke tablice i zadaće na temelju kojih je moguće izvršiti daljnje praćenje i vrjednovanje postignuća.


Na temelju većeg broja iznesenih primjera učenicima dati do znanja da su proporcije iznimno bitne ne samo u matematici kao predmetu nego i u mnogim drugim znanostima te u konkretnim životnim situacijama.

Za domaću zadaću zadati učenicima da, pored rješavanja zadanoga zadatka iz svakodnevnoga života, svojim riječima pokušaju objasniti što znači izravna, a što obrnuta proporcionalnost. Neka pokušaju osmisliti dva primjera (jedan iz izravne, a drugi iz obrnute proporcionalnosti), a koji nisu spomenuti na satu.



Naziv nastavne jedinice: Funkcija izravne i obrnute proporcionalnosti (sat 1.)

Oblast: 2. Algebra




2.1.1.e primjenjuje funkciju izravne i obrnute proporcionalnosti


a. preduvjetni: 2.1.1.d razlikuje proporcionalne i obrnuto proporcionalne veličine u različitim kontekstima

b. korelirani: 2.1.1.f izražava linearnu funkciju riječima i simbolima i ispituje njezina svojstva


Kao i za prethodni sat, za promatrani se ishod može odabrati velik broj sektora, ovisno o nastavnikovim sklonostima. Ovdje je navedeno više sektora nego što je moguće koristiti tijekom jednoga sata:


2. energija i prijenos energije, npr.: električni otpor računa se po formuli ; drugim riječima, otpor je izravno proporcionalan dužini provodnika l dok je obrnuto proporcionalan površini s poprječnog presjeka provodnika pri čemu je konstanta koja ovisi o materijalu od kojeg je načinjen provodnik; proporcije kao matematički koncept u ovom slučaju imaju izravnu primjenu u računanju troškova prijenosa električne energije

3. zdravstvo: ljudski krvotok, mjerenje pulsa, krvnoga pritiska i slično

4. poduzetništvo: načini proizvodnje, odnos cijene i količine, odnos broja radnika i broja dana i slično

5. visokotehnološka proizvodnja: odnos količine i mase jedinki, promatranje legura i rastvora (ovaj primjer ne ćemo ovdje koristiti, ali može se koristiti prilikom korelacije s kemijom)



Povezanost s drugim predmetima (navesti odabrane pokazatelje iz ONPP-a s kojim se povezuju nastavni predmeti)

Tehnika i IT:

2.3.6.d razlikuje načine prijenosa i transformacije energije

Fizika:

3.2.2.c vrjednuje veze i odnose između napona, jačine struje i električnoga otpora polazeći od Ohmova zakona za dio kola i za cijelo kolo

Važna napomena: Odabrali smo veze koje se tiču tehnike i IT-a i fizike (riječ je o jednom satu pa je nemoguće izvršiti povezivanje sa svim predmetima) te poveznicu s biologijom (sustav ljudskoga krvotoka). Sat je moguće realizirati odabirom i drugih poveznica, npr. s kemijom (npr. pokazatelj: utvrđuje vezu između mase, količine i brojnosti jedinki → primjena izravne proporcionalnosti) ili s geografijom (npr. pokazatelj: stavlja u korelaciju prirodno-geografske i društveno-geografske procese i pojave → ovdje imamo izravnu, ali i obrnutu proporcionalnost). Moguće je naći i druge poveznice s kemijom i geografijom ili iskoristiti neke od poveznica s biologijom navedenih u ONPP-u.


• steći sposobnost primjene funkcije izravne i obrnute proporcionalnosti na zadanim podatcima

• probleme iz stvarnoga života modelirati u kontekstu izravnih i obrnutih proporcija


1. primijeniti funkcije izravne i obrnute proporcionalnosti (rješavanje zadataka iz svakodnevnoga života koji se odnose na mogućnost primjene izravne ili obrnute proporcije prikazane tablično ili grafički)

2. odrediti pravila kojima se definira ovisnost jedne veličine o drugoj; u slučaju izravne i obrnute proporcionalnosti aktivnim sudjelovanjem u rješavanju problemskoga zadatka

Svrhoviti sadržaji (odabrati sadržaj kojim se mogu povezati aktivnosti iz različitih predmeta STEM-a)

1. IKT: većina učenika upoznata je s bežičnim ruterima ili prijmom signala na mobitelima; postaviti pitanje: Kada je bolja internetska mreža/prijam, kada smo bliže ili dalje od rutera? Kada govorimo o jačini signala i udaljenosti, o kakvim je veličinama riječ, izravno ili obrnuto proporcionalnim? (ponavljanje s prethodnoga sata)

2. prijenos energije: kao primjer na ovom satu koristiti otpor, pokazati da je otpor izravno proporcionalan dužini provodnika (promatra se konkretna funkcija); učiniti poveznicu s prijenosom signala – zaključiti da je jačina signala obrnuto proporcionalna otporu i tako matematički potkrijepiti obrnuto proporcionalnu vezu jačine signala, napona i sl. i dužine, odnosno udaljenosti

3. zdravstvo: objasniti da je puls broj otkucaja srca u jednoj minuti, a zatim reći svakom djetetu da izmjeri svoj puls, ali tako što će na mjerenje pulsa potrošiti najviše 20 sekundi (učenici bi se već u biologiji trebali upoznati s mjerenjem pulsa); raspraviti s učenicima zašto je to moguće uraditi (primjer izravno proporcionalnih veličina); na satu će se dati konkretna formula za izračun pulsa na temelju mjerenja koje traje 10, 15 i 20 sekundi

4. poduzetništvo: raspraviti o tome kako se povećavaju troškovi proizvodnje s povećanjem broja proizvedenih komada (primjer izravno proporcionalnih veličina); diskutirati i o tome kako smanjiti potreban broj dana za izgradnju neke zgrade – povećanjem broja radnika (primjer obrnuto proporcionalnih veličina); koristiti konkretne zadatke




Nastavnik:

• povezuje prethodni sat sa sljedećim i započinje diskusijom o zadatku za samostalan rad i prezentacijom jedne ili dviju učeničkih tablica (problem iz svakodnevnoga života); slijedi diskusija i učeničke prezentacije – 10 minuta

• nastavlja s formulom R=ρ x l/S za električni otpor; uzeti konkretan koeficijent ρ i tablično prikazati otpor kao funkciju dužine za fiksnu površinu poprječnoga presjeka, a zatim otpor kao funkciju poprječnog presjeka za fiksnu dužinu provodnika – povezati to s prijenosom energije; tablice je moguće pripremiti prije i projektirati na grafoskopu ili projektoru; ovo su primjeri funkcija izravne/obrnute proporcionalnosti (10 minuta) – projektirati tablicu i grafikon za izravno i obrnuto proporcionalnu vezu

• povezuje izravno, odnosno obrnuto proporcionalne veličine zapisujući na ploči odgovarajući zapis:

↓a

↓c

b d

ili

↓a

↑c

b d

• nakon što se za oba slučaja objasni na koji se način na temelju triju poznatih veličina računa četvrta veličina, prelazi se na rješavanje konkretnih zadataka (25 minuta); na temelju izloženog primjera, učenicima se daju dva zadatka: 1) odrediti o kom je tipu proporcije riječ (o izravnoj ili obrnutoj proporciji); 2) izračunati traženu nepoznatu veličinu; rješavanje zadataka nastavlja se do kraja sata kada učenici dobiju još nekoliko zadataka za domaću zadaću; nastavnik dijeli učenike u parove u kojima rješavaju zadatke (vodi brigu da su parovi sastavljeni od jednog učenika koji dobro razumije i jednog učenika koji slabije razumije izravnu i obrnutu proporcionalnost); prijedlozi zadataka dani su u nastavku (odabrati dva ili više, ovisno o raspoloživu vremenu, ostali se mogu zadati za domaću zadaću):

1. U siječnju ove godine Mirela je odlučila učlaniti se u atletski klub. Plan koji je odabrala je sljedeći: prilikom učlanjenja plaća se 95KM kao početna članarina, a nakon toga plaća se 20 KM svakoga mjeseca, počevši od veljače. Dario također želi biti član atletskoga kluba. Njegov je plan drukčiji od Mirelina. On ne plaća početnu članarinu, ali zato plaća 35 KM svakog mjeseca, također počevši od veljače. Zadatci: a) Napravi tablicu za Mirelu i Darija u kojoj se uspoređuju mjesečni izdatci, počevši od siječnja pa do kraja godine. b) Nacrtaj odgovarajuće točke na grafiku. c) Odlučiti je li i za jednu i za drugu osobu cijena koštanja u izravnoj proporciji s brojem mjeseci; napiši odgovarajuće jednadžbe; objasni kako odgovori u stavkama pod a) i b) mogu pomoći prilikom određivanja odgovora na stavku c).

2. Učenici slikarske škole „Picaso“ miješaju žutu i plavu boju. Nastavnik slikanja prof. Crtko Mazalić objasnio im je da će dvije mješavine dati istu nijansu zelene ako je odnos plave i žute boje u tim dvjema mješavinama jednak. U tablici su prikazane različite mješavine koje su učenici napravili:

žuta 1 dio 2 dijela 3 dijela 4 dijela 6 dijelova

plava 2 dijela 3 dijela 6 dijelova 6 dijelova 9 dijelova




Zadatci:

a. Koliko su različitih nijansi zelene boje učenici napravili?

b. Neke nijanse više su plave nego neke druge. Pronađi „najplavlju“ nijansu i pokušaj objasniti kako si do nje došao

c. Grafički prikaži točke u koordinatnom sustavu za svaku mješavinu tako što jedna os predstavlja broj plavih dijelova, a druga broj žutih dijelova.

d. Nacrtaj dužinu koja spaja točku (0,0) sa svakom od točaka na grafikonu. Što uočavaš, što iste mješavine zelene boje imaju zajedničko?

3. Veličine x i y obrnuto su proporcionalne.

Zadatci:

a. Zapiši formulom tu ovisnost i popuni tablicu:

x 1 1/2 2

y 4 5 5/3

b. U x-y koordinatnom sustavu prikaži odgovarajuće točke. Pokušaj povući crtu koja prolazi kroz sve točke. Što uočavaš?

c. Zamisli da je vrijednost promjenljivoga x jako velika (npr. x = 1,000.000). Kolika je vrijednost y? Kako bi tu točku predstavio na grafikonu?

d. Pokušaj odrediti vrijednosti y za negativne vrijednosti promjenljivoga x. Jesu li one pozitivne ili negativne? Pokušaj na istom grafikonu iz zadatka pod b) nacrtati točke s negativnim koordinatama i spojiti ih crtom. Što uočavaš?

4. Motociklist je od kuće do vikendice vozio prosječnom brzinom 37,5 km/h i cijeli put prešao za 4 sata i 30 minuta. Sljedećeg dana u povratku je proveo 2 sata i 15 minuta.

Zadatci:

a) Kojom se brzinom motociklist vozio drugoga dana?

b) Kolikom je prosječnom brzinom vozio?

c) Formiraj jednadžbu na temelju koje se za danu prosječnu brzinu računa potrebno vrijeme da motociklist stigne od kuće do vikendice.

d) Zamislimo ovakav zadatak: Ako motociklist od kuće do vikendice vozi prosječnom brzinom 40 km/h, a od vikendice do kuće prosječnom brzinom 60 km/h, kolika je prosječna brzina vožnje? Je li ona 50 km/h ili manja? Ako ti je problem to odrediti, pretpostavi da je udaljenost od kuće do vikendice 40 km pa pokušaj onda doći do točnoga rezultata.

Učenik:

• očekuje se da na početku sata sudjeluje u raspravi vezanoj za prezentacije zadatka iz svakodnevnoga života

• nakon što nastavnik navede pravila računanja nepoznate veličine za oba tipa proporcija, učenici aktivno, u parovima, sudjeluju u rješavanju konkretnih problema.



Tijekom realizacije sata nastavnik prati odgovore učenika na pitanja postavljena u prvom dijelu sata i vrjednuje zadatak iz svakodnevnoga života. Tijekom rješavanja zadataka pratiti rad učenika i nagraditi najaktivnije.

Nastavnik popunjava tablicu za formativnu procjenu (stupci 3., 5. i 6.):

ime i prezime učenika

izravna pro-porcionalnost - razlikuje

izravna prop.

- primjenjuje

obrnuta prop.

- razlikuje

obrnuta prop.

- primjenjuje

napomena - kako unaprijediti rad

…..da/ne/

djelomično

da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

……da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

unositi imena djece

da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

da/ne/ djelomično

Tablicu treba nastaviti popunjavati i na sljedećem satu. Sumativna ocjena može se dati nakon kratkog testa iz proporcija koji bi se radio na kraju ove tematske jedinice (ukupno četiri sata). U sumativnu ocjenu preporuča se uključiti informacije iz formativnoga praćenja kako bi se aktivne učenike koji su lošije uradili test ohrabrilo da se dalje trude.


Tijekom drugog sata očekuje se da većina učenika razlikuje pojam izravne i obrnute proporcionalnosti te da velik broj njih može primjenjivati funkciju izravne i obrnute proporcionalnosti u jednostavnim situacijama. Nešto složenija situacija bit će dana na sljedećem satu u obliku problemskoga zadatka.



Naziv nastavne jedinice: Funkcija izravne i obrnute proporcionalnosti (sat 2.)

Oblast: 2. Algebra




2.1.1.e primjenjuje funkciju izravne i obrnute proporcionalnosti


a) preduvjetni: 2.1.1.d razlikuje proporcionalne i obrnuto proporcionalne veličine u različitim kontekstima

b) korelirani: 2.1.1.f izražava linearnu funkciju riječima i simbolima i ispituje njezina svojstva


Kao i za prethodni sat, za promatrani ishod može se odabrati velik broj sektora, ovisno o preferencija nastavnika. Ovdje je navedeno više sektora nego što je moguće koristiti tijekom jednoga sata:


2. Energija: prijenos energije

3. Zdravstvo: promocija zdravoga načina života

4. Poduzetništvo: načini proizvodnje, odnos cijene i količine, odnos broja radnika i broja dana i sl.

5. visokotehnološka proizvodnja: odnos količine i mase jedinki, promatranje legura i rastvora (ovaj primjer ne ćemo ovdje koristiti, ali može se koristiti prilikom korelacije s kemijom )


Važna napomena: Naveden je velik broj sektora jer ih je moguće koristiti kao poveznicu za nešto veći problemski zadatak. Tijekom ovoga sata za motivaciju će se koristiti zdravstveni sektor (u vezi s problemskim zadatkom). Odabir nekog drugog sektora može voditi do drukčijeg problemskog zadatka i zato je ponuđeno više sektora, kao i prethodno.


Fizika:

5.2.2.a tumači izravnu i obrnutu proporcionalnost u kontekstu sadržaja fizike

Biologija:

4.3.1.1 objašnjava važnost bavljenja tjelesnim aktivnostima za zdravlje čovjeka

Važna napomena: Ovdje smo odabrali veze koje se tiču fizike i biologije (riječ je o jednom satu pa je nemoguće izvršiti povezivanje sa svim predmetima) te poveznicu s biologijom (tjelesna aktivnost i zdravlje čovjeka). Moguće je bilo sat realizirati odabirom drugih poveznica: poveznica s kemijom (npr. pokazatelj: utvrđuje vezu između mase, količine i brojnosti jedinki → primjena izravne proporcionalnosti) ili s geografijom (npr. pokazatelj: stavlja u korelaciju prirodno-geografske i društveno-geografske procese i pojave → izravna ali i obrnuta proporcionalnost); moguće je naći i druge poveznice također s kemijom i geografijom ili iskoristiti neke od poveznica s biologijom navedenih u ONPP-u.



• steći sposobnost primjene funkcije izravne i obrnute proporcionalnosti na zadanim podatcima te odgovarajuće probleme iz stvarnoga života oblikovati u kontekstu izravnih i obrnutih proporcija


1. primjenjuje funkcije izravne i obrnute proporcionalnosti: rješavanje zadataka iz svakodnevnoga života koji se odnose na mogućnost primjene izravne ili obrnute proporcije predstavljene tablično ili grafički

2. određuje pravila kojima se definira ovisnost jedne veličine o drugoj u slučaju izravne i obrnute proporcionalnosti kroz aktivno sudjelovanje u rješavanju problemskoga zadatka

Svrhoviti sadržaji (izabrati sadržaj kojim se mogu povezati aktivnosti iz različitih predmeta STEM-a)

1. zdravstvo: promocija zdravog načina života (problemski zadatak: U zdravu tijelu zdrav duh); poveznica s biologijom

2. poveznica s fizikom temelji se na problemskom zadatku jer će se promatrati prijeđen put i prosječna brzina kretanja



Nastavnik:

• sat započinje raspravom o domaćem uratku (je li sve bilo jasno, je li bilo teškoća i sl.)

• produbljuje znanje o poimanju proporcije - simulira odgovor na pitanje što je to proporcionalnost; za dvije veličine x i y kažemo da su izravno proporcionalne ako za neku konstantu k važi da je y = kx.

U jednoj dalekoj zemlji učenici su dobili zadatak da svojim riječima, navodeći i primjere, objasne što je to izravna proporcionalnost. Evo što su učenici odgovorili:

• učenik: Proporcionalnost znači da su obje veličine jednake. Kada jedna raste, raste i druga. Na primjer, količina zraka u balonu i volumen balona.

• učenik: Dvije su veličine izravno proporcionalne ako izmjena jedne utječe na izmjenu druge. Na primjer, izmjena polumjera kruga je proporcionalna površini kruga.

• učenik: Dvije su veličine izravno proporcionalne onda kada se jedna veličina uveća za odgovarajući postotak, tada se i druga veličina uveća za isti postotak. Npr., kada poskupi gorivo, tada poskupi i cijena hrane.

• učenik: Dvije su veličine izravno proporcionalne u slučaju kada se jedna veličina uveća, tada se uveća i druga veličina, a odnos između veličina ostane isti. Na primjer, veličine opsega kruga i promjer kruga izravno su proporcionalne veličine, a odnos između tih dviju veličina je konstantan i iznosi pi (π).

Nakon prezentiranja odgovora, nastavnik očekuje da učenici procijene i obrazlože točnost svakog odgovora (predviđeno u prvih 20 minuta sata).

Nastavnik prezentira problemski zadatak U zdravu tijelu zdrav duh (pogledati prilog i pratiti aktivnosti opisane u problemskom zadatku); problemski se zadatak na ovom satu rješava polovično, a drugi dio, refleksije, daje se učenicima za samostalan rad kod kuće.

Učenik:

• prezentira domaći uradak (ako je prozvan)

• procjenjuje i obrazlaže točnost svakog odgovora te aktivno sudjeluje u rješavanju problemskoga zadatka; očekuje se da će nastaviti rješavati drugi dio problemskoga zadatka kod kuće



Tijekom realizacije sata nastavnik prati odgovore učenika na pitanja postavljena u prvom dijelu sata i nastavlja popunjavati tablicu za formativno praćenje postignuća koja je prezentirana u pripremama za prvi sat iz ove nastavne jedinice.

Vrjednovanje postignuća u drugom dijelu sata opisano je u opisu problemskog zadatka.



Problemski zadatak je prilog uz prethodnu lekciju

PODATCI O PROBLEMSKOM ZADATKU

DIO PRIPREME ZA SAT:

Naziv problemskoga zadatka:

U zdravu tijelu zdrav duh Trajanje: 30 minuta

Kratak opis zadatka

Julijana je odlučila iskoristiti lijepe proljetne dane tako što će šetati parkom. Da bi imala veći motiv, odlučila je da će svakoga dana zapisati koliko je dugo šetala i koliko je kilometara prešla svakoga dana. Te je podatke zapisivala na papir. Na žalost, jednoga je dana primijetila da joj se papir zgužvao i da se neki podatci koje je zapisivala ne mogu pročitati. Ipak, vrijeme šetnje i udaljenosti ostali su čitljivi i prikazani su u sljedećoj tablici:

vrijeme šetnje u satima broj kilometara

1

2 6,4

8

5

Cilj zadatka

Cilj je ovoga zadatka da učenici steknu sposobnost prevođenja podataka koji se odnose na konkretan problem u odgovarajuću matematičku terminologiju te da na temelju konstruiranog matematičkog modela odrede sustav računanja rezultata prema novim polaznim vrijednostima (prijeđeni put za određeno vrijeme).

Teorijska podloga

(za nastavnike)

Ovaj je zadatak zamišljen kao ilustracija primjene izravne proporcije, o kojoj su učenici već čuli na prethodnome satu (ili prethodnim satima). Koristeći pravilo izravne proporcionalnosti, učenici će moći uvidjeti vezu između tabličnog prikaza podataka, jednadžbe koja prikazuje izravnu proporcionalnost i grafičkom prikazu linearne funkcije, gdje os x predstavlja vrijeme, a os y prijeđeni put.

Ishodi učenja i pokazatelji

(Preuzeti iz pripreme za sat)

Veličina skupine učenika

• individualan rad

• 2-3 učenika

• 4-6 učenika

• više od 6 učenika

Aktivnosti:

• Pretpostavimo da Julijana šeće konstantnom brzinom. Prvi zadatak zahtijeva popunjavanje tablice i da se Julijanin napredak prikaže grafički, u koordinatnom sustavu.

• Potrebno je izračunati Julijaninu prosječnu brzinu. Također, potrebno je izračunati i tempo (pace), tj. koliko je vremena potrebno da Julijana prijeđe jedan kilometar. Na grafu pročitati tu vrijednost.

• Formirati jednadžbu za računanje udaljenosti koju Julijana prijeđe za dano vrijeme t.

• Sljedećeg mjeseca Julijana planira šetati 7 sati. Ako nastavi šetati istom prosječnom brzinom, odrediti broj kilometara koje će Julijana prijeći za to vrijeme?


Mjesto realizacije zadatka:

Zadatak se realizira u učionici. Učenici mogu sami napraviti sličan pokus u školskom dvorištu mjereći udaljenosti koje učenici propješače u određenu vremenu (mjereno u minutama). Dobivene rezultate učenici mogu prezentirati u učionici i pokušati uspostaviti ovisnost prijeđena puta i vremena.

Procjenjivanje aktivnosti i refleksija

Formativno i sumativno procjenjivanje (za vrijeme izvršenja zadatka i nakon završetka zadatka)

• praćenje slijeda aktivnosti

• vježba

• procjena dobivena rješenja

Učenicima se može zadati zadatak da jednadžbom na temelju poznatih veličina računaju nepoznate veličine.

Vrjednovati preciznost prikaza točaka na grafu.

Tijekom računanja dobit će se decimalni brojevi. Prilikom računanja zahtijevati preciznost u radu s decimalama.

Na temelju pravilno nacrtana grafa, zahtijevati od učenika da izravno čitaju neke od zadatih vrijednosti.

Vrjednovati rezultat koji učenici dobiju za vrijednost t = 9.

Diskutirati o tome koji se način računanja druge veličine na temelju prve čini najpraktičnijim, je li to tablica, jednadžba ili graf ?

Ocjenjivanje• formalna ocjena

• neformalna ocjena

Pitanja za refleksiju

Ako je u jednom danu Julijana prešla tri puta više kilometara nego prethodnoga dana, koliko je duže pješačila (pretpostavimo da se kretala istom brzinom). Što uočavaš, jesu li veličine vrijeme i udaljenost izravno ili neizravno proporcionalne? Zbroji ukupno vrijeme pješačenja. Zbroji i ukupne prijeđene kilometre. Ako podijeliš jednu veličinu s drugom, koju ćeš vrijednost dobiti? Zašto?

Potpora za realizaciju problemskoga zadatka

Dodatna literatura udžbenici i druga tiskana literatura internetski izvori

Ostale napomene


Nastavni predmet: Priroda i društvo Razred: 5. Nastavnik/autorica pripreme Nefiza Dautović

Naziv nastavne jedinice: Kulturno-povijesni spomenici u Bosni i Hercegovini

Oblast: 4. Regionalna geografija

Komponenta: 4.3. Geografija Bosne i Hercegovine

Ishod učenja: 4.3.1. analizira povijesni i teritorijalni razvoj države BiH


4.3.1.1. imenuje najznačajnije kulturno-povijesne spomenike u BiH

Preduvjeti/korelirani ishodi ili pokazatelji istoga predmeta

4.3.1.2. prepoznaje osnovne prirodne i društvene procese i pojave u BiH

1.3.1.3. određuje strane svijeta, usvaja geografske termine, koristi geografske karte, globus i školski atlas


1. informacijsko-komunikacijske tehnologije: traži, prikuplja i koristi informacije, kreira i prezentira sadržaj

2. turizam: uočava povezanost između kulturno-povijesnih spomenika i razvoja turizma

3. poduzetništvo: uočava mogućnost razvoja poduzetništva u vezi s kulturno-povijesnim spomenicima (zaštita, usluge očuvanja, transport, trgovina)

4. umjetnost, zabava i mediji: procjenjuje umjetničke vrijednosti i kreativno se izražava.

Povezanost s drugim predmetima (navesti odabrane pokazatelje iz ONPP-a koji se povezuju s nastavnim predmetom)

Matematika

Oblast 4.: Podatci i vjerojatnost

Komponenta 1.: Prikupljanje, organizacija, predstavljanje i tumačenje podataka

Pokazatelji: 4.1.1.a prepoznaje podatke potrebne za rješavanje zadanog problema

4.1.1.b prikuplja i razvrstava podatke prema zadanim kriterijima

4.1.1.c prikazuje podatke na prikladan način tablicom, tablicom frekvencija, piktogramom, stupčastim i kružnim dijagramima

Priroda/Biologija

Oblast 4.: Čovjek, biloško i društveno biće

Komponenta 4.2.: Genetika i evolucija čovjeka

Pokazatelj: 4.2.1.a definira i prepoznaje osobine čovjeka.

IKT

Oblast 5.: Digitalno društvo

Komponenta 5.1.: Virtualan svijet

Pokazatelj: 5.1.1.a prikuplja informacije na webu potrebne za svakodnevni život i učenje

Cilj nastavnog sata

• obrada informacija o kulturno-povijesnim spomenicima u BiH

• prepoznaje i usvaja vrijednosti odgovornog ponašanja čovjeka prema kulturno-povijesnim spomenicima.


Cilj razložen na realne zadaće

Učenici/ce će moći:

• imenovati najznačajnije spomenike u BiH

• uočiti specifičnosti, sličnost i razlike među njima

• predstaviti podatke o spomenicima na temelju matematičkih zakonitosti

• razumjeti odnos čovjeka i njegovo odgovorno ponašanje prema kulturno-povijesnim spomenicima

• uočiti povezanost između kulturno-povijesnih spomenika i razvoja turizma i poduzetništva

• izraziti svoje ideje i kreativnost.

Svrhoviti sadržaji (izabrati sadržaje kojima se mogu povezati aktivnosti iz različitih predmeta STEM-a, a povezani su s predloženim sektorima ekonomije temeljene na znanju)

IKT: prikupljanje podataka primjenom IKT tehnologije i 3D animacija

Priroda/bilogija: analiziranje i procjenjivanje informacija o odgovornu ponašanju čovjeka u zaštiti spomenika

Matematika: organizacija, predstavljanje i tumačenje podataka o kulturno-povijesnim spomenicima BiH na temelju matematičkih zakonitosti

Umjetnost: kreiranje idejnoga letka za promidžbu turizma i poduzetništva povezanoga s lokalnim kulturno-povijesnim spomenicima.

Sadržaji koji će se koristiti tijekom realizacije aktivnosti učenika:

• osnovne informacije o kulturno-povijesnim spomenicima u BiH

• informacije o spomenicima BiH koji su na UNESCO-vu popisu mjesta svjetske baštine u Europi

• informacije o spomenicima s privremenog popisa nacionalnih spomenika u BiH

• upoznavanje i korištenje odgovarajućih kartografskih znakova te njihovo kartiranje na tematskoj karti

• informacije o odnosu čovjeka prema kulturno-povijesnim spomenicima te sadržaji o povezanosti s turizmom i poduzetništvom.

Metodička izvedba, organizacija rada – materijali, tehnologija i mediji koji će se koristiti, odrediti potrebno vrijeme za aktivnosti, odrediti vrijeme za aktivnosti kojima se povezuju nastavni predmeti


Uvod u učenje: evokacija

Uvodna aktivnost: 5 - 6 minuta

Igra asocijacija: Kad kažem spomenik, pomislim na ...

Učenici odgovaraju i nakon nekoliko minuta najavljuje se sadržaj sata koji se zapisuje na ploči.

Primjena KWL tablica

• nastavnik: priprema tablicu, daje upute za rad, prati rad

• učenik: odgovara individualno na prva dva pitanja iz KWL tablice i odlaže ju do sljedeće uporabe




KWL TABLICA: KULTURNO-POVIJESNI SPOMENICI U BiH

Znam Želim znati više Naučio/la sam

Učenje i poučavanje

Aktivnost 1.: Rad u skupinama na različitim sadržajima i radnim zadatcima

Trajanje rada: 12 - 15 minuta

Po mogućnosti nastavnik formira skupine na temelju već poznatih heterogenih sposobnosti ili uočenih sklonosti i interesa učenika.

• Nastavnik objašnjava zadatke rada skupine, provjerava razinu razumijevanja zadatka, tijekom rada obilazi skupine, potiče aktivnosti, daje povratne informacije, po inerciji pomaže u radu.

• Učenici rade plan rada, rade u skupinama, dijele informacije, istražuju, predlažu, dogovaraju se, informacije i zaključke upisuju u svoje dnevnike.

1. skupina: pronaći osnovne informacije o kulturno-povijesnim spomenicima u BiH, uočiti sličnosti i razlike, uočiti kartografske znakove za njihovo obilježavanje, odabrati ih po slobodnom kriteriju te kartirati na karti BiH; učenici/-e: primjenom IKT-a istražuju informacije o kulturno-povijesnim spomenicima, primjenjuju čitanje za kritičko mišljenje, koriste geografsku kartu, orijentiraju se koristeći se stranama svijeta, sudjeluju u skupnoj diskusiji te kreiraju zaključak

2. skupina: pronaći osnovne informacije o spomenicima BiH koji su na UNESCO-vu popisu mjesta svjetske baštine u Europi; upoznati djelovanje UNESCO-a; povezati turizam i poduzetništvo sa spomenicima svjetske baštine u BiH (Stari most u Mostaru, most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, stećci u BiH - Radimlja kod Stoca kao najpoznatija nekropola); učenici/-e: primjenom IKT-a istražuju informacije, pronalaze 3D animaciju, primjenjuju čitanje za kritičko mišljenje, uočavaju sličnosti i razlike, povezuju područja s razvojem turizma i gospodarstva, objašnjavaju ulogu UNESCO-a, sudjeluju u zajedničkoj raspravi te kreiraju zaključak

3. skupina: spomenici s privremenog popisa nacionalnih spomenika u BiH (pripremljeni informativni tekstovi) učenici/e: analiziraju sadržaj i informacije iz informativnoga teksta, uočavaju disperzije obilježja, selektiraju prema dogovorenim kriterijima, organiziraju predstavljanje podataka tablicom ili stupčastim dijagramima na temelju matematičkih zakonitosti, kreiraju tumačenje i klasifikaciju podataka o spomenicima na temelju dogovorenih kriterija te kreiraju zaključak - vrste spomenika/objekta - vrijeme nastanka - lokacija - dostupnost turistima

4. skupina: kulturno-povijesni spomenici lokalne zajednice (plan aktivnosti u cilju poboljšanja) učenici/e: dijele informacije, kreiraju letak o kulturno-povijesnim spomenicima lokalne zajednice - odrediti sadržaj, dizajnirati letak, prepoznati (ne)odgovorno ponašanje, uočiti povezanost s turizmom i poduzetništvom, kreirati zaključak.




Aktivnost 2.: Prezentiranje rada skupina

Trajanje rada: 15 minuta (3 minute po jednoj skupini i nekoliko minuta za raspravu)

Svaka skupina izlaže svoje postignuće (objašnjava zadatak, način rada i zaključak)

Tijekom i nakon prezentiranja postignuća četiriju skupina raspravom u velikoj skupini formulirati zaključna razmatranja i poruke (učenici svojim riječima izražavaju informacije, ideje, zaključak; zaključke skupina zapisati na ploči);

• nastavnik: usmjerava izlaganje postignuća skupnoga rada, potiče dodatnim pitanjima, pohvaljuje te daje povratnu informaciju o postignuću, upućuju gdje mogu dobiti dodatne informacije koje ih zanimaju

• učenici: izlažu, prate međusobna izlaganja, sudjeluju u raspravi.

Nakon učenja: refleksija

Aktivnost: završno odgovaranje na treće pitanje iz KWL tablice i rasprava

Trajanje rada: 8 - 10 minuta

Nastavnik će uputiti učenike da dovrše odgovaranje na treće pitanje iz KWL tablice. Nakon odgovaranja učenici/e uspoređuju odgovore iz drugog i trećeg stupca KWL tablice, odgovore uspoređivaju u paru, prema samostalnoj inicijativi izlažu odgovore na drugo i treće pitanje iz tablice te samoprocjenjuju vlastita postignuća.

Za domaću zadaću razmisliti: Koji biste spomenik u BiH voljeli posjetiti i zašto?

Realizacija sata podrazumijeva dostupnost IKT tehnologije u učionici.

U nemogućnosti služenja IKT-om, nastavnik može pripremiti informativne tekstove, slikovnu dokumentaciju, a u suradnji s nastavnikom informatike učenici mogu provjeriti valjanost dobivenih informacija te kreirati letak o kulturno-povijesnim spomenicima.


Vrjednovanje postignuća osvarit će se na temelju:

• frekvencija i sadržaja odgovora na treće pitanje iz KWL tablice

• mape kulturno-povijesnih spomenika BiH

• kriterijske tablice /dijagrama privremenog popisa kulturno-povijesnih spomenika

• prezentacije skupnih postignuća (objašnjavanje ključnih ideja, analiziranje odnosa, cjelovitosti, sigurnosti…)

• učenikove samoprocjene.


Dobiveni zaključci i karta BiH s kartiranim spomenicima mogu se postaviti na školski/odjelski pano.

Postignuti ishodi učenja dalje se mogu razvijati tako da se posjeti neki lokalni spomenik, da se esejskim radom uspostavi korelacija s nastavnikom materinskoga jezika, da se dramskim igrokazom simulira razgovor s turistima, da se povežu usluge i poduzetništvo, da se na nastavi tehničkoga odgoja izradi maketa spomenika.


Organizacijske strategije

Postoji više različitih načina za organizaciju učenika tijekom sata. Učenici mogu raditi pojedinačno, u parovima, u manjim skupinama ili mogu raditi kao jedna cjelovita skupina. Nastavnik može primijeniti više strategija stvaranja skupina tijekom jednoga sata. Također je važno naučiti učenike kako se smisleno ophoditi u skupini sa svojim vršnjacima. Potrebno je uspostaviti strukture koje će spriječiti da samo jedan učenik govori cijelo vrijeme.

Pojedinačan rad. Kada učenici rade samostalno, mogu raditi sukladno sa svojim tempom. Upoznati su s tim što znaju, a što ne znaju pa mogu odlučiti na što će se usredotočiti. Uz to, mogu koristiti strategije učenja koje su im draže. Međutim, ne mogu surađivati sa svojim vršnjacima niti mogu učiti od svojih vršnjaka.

Parovi i male skupine. Kada rade u parovima ili skupinama, učenici imaju priliku učiti od svojih vršnjaka. Sadržaj dobiva na snazi kada učenici rade zajedno i vrlo je učinkovito za učenike koji preferiraju interpersonalne situacije za učenje. Kada su učenici podijeljeni u skupine, imaju više prilika podijeliti svoje ideje i viđenja, mogu kombinirati svoja znanja i vještine pri rješavanju problema ili radeći na projektu. Uz to, učenici razvijaju komunikacijske vještine i vještine timskoga rada. Nastavniku je jednostavnije koristiti strategije kao što su misli - spari - podijeli ili spontanu raspravu kada su učenici već podijeljeni u skupine. Ove tehnike povećavaju učeničku interakciju i omogućavaju povećanje broja učenika koji mogu govoriti u jednom trenutku. Važno je napomenuti da ove skupine trebaju biti fleksibilne ovisno o aktivnostima i potrebama pojedinih učenika.

Ako nastavnik napravi homogene skupine, onda može ukazati na potrebe skupine koje su iste ili slične za sve učenike. Ako nastavnik napravi heterogene skupine, onda učenici koji imaju više poteškoća mogu učiti od učenika koji posjeduju više razine znanja i vještina. Ako su učenici raspoređeni u skupinu od tri do pet vršnjaka, postoji obilje ideja i gledišta od kojih svaki učenik u skupini može imati koristi. Podjela učenika u skupine može biti učinkovito pri motivaciji učenika, može ohrabriti aktivno slušanje i učenje i omogućiti razvoj vještina kritičkoga mišljenja.

Upravljanje nastavom u razredu

Kada nastavnici od svojih učenika traže rad u skupinama, onda traže promjenu okružja učenja. Umjesto što uče sami, učenici sada trebaju surađivati s drugima. Smislene zajedničke aktivnosti uspješnije su kada upravljanje nastavom u razredu nije sporno. Nastavnici će možda željeti razmotriti neke od sljedećih savjeta:

Budite proaktivni, postavite pravila za interakciju unutar skupine. Obavijestite učenike o oblicima ponašanja koja se od njih očekuju kada rade u skupini. Razgovarajte ne samo o jačini njihova glasa nego i o tome kako se učenici trebaju ophoditi kada su u skupini. Nastavnici bi možda mogli uključiti odgovarajuća ponašanja i određene ideje za donošenje odluka. Mogu uključiti i sve drugo što smatraju prikladnim.

Dizajnirajte skupni rad u više oblika: parovi, male skupine, velike skupine. Nastavnik će odlučiti o tome kakva je vrsta skupine poželjna: parovi, skupine od tri učenika, skupine od četiri učenika itd. Nastavnik može prepustiti učenicima odluku s kim će raditi ili sam može donijeti odluku o tome tko će činiti skupinu. Hoće li ona biti heterogena ili homogena, ovisno je o sposobnostima. Za neke učenike rad sa samo jednim kolegom može biti bolji dok drugi mogu preferirati oslanjanje na druge u malo većim skupinama. Potrebno je oblikovati različite vrste skupina kako bi nastavnik u obzir uzeo svačije preferencije i potrebe.

Ostavite dovoljno vremena za rad u skupini. Procijenite koliko je vremena potrebno da bi se obavio zadatak. Osigurajte dodatno vrijeme za skupine koje možda ne će raditi tolikom brzinom kakva se očekuje. Isto tako isplanirajte vrijeme u kojem ćete ponovo okupiti sve učenike kako biste odgovorili na sva pitanja ili da biste zaključili taj nastavni sat.

Pričekajte s davanjem uputa. Prije nego što dade upute o zadatku, nastavnik treba učenike podijeliti u skupine. Nemojte im davati upute dok ih raspoređujete u skupine.

Budite jasni i određeni u pogledu zadatka koji dajete. Nastavnik treba započeti početno objašnjenje zadatka s pregledom postupka, zatim treba dati detaljnije upute na listu papira ili elektronički. Nastavnik će možda željeti uspostaviti sljedeći redoslijed: Prvo poslušajte nastavnika, zatim pročitajte upute i porazgovarajte s kolegom i tek onda postavite pitanja nastavniku o samu zadatku.

Krećite se i nadgledajte, pratite napredak i vrijeme. Nastavnik treba kontinuirano pratiti ono što učenici rade. Svaka skupina treba raditi na zadatku. Odgovorite na svako pitanje vezano za zadatak dok pratite napredak. Radi praćenja vremena rada, nastavnik će možda prvo htjeti učenicima dati vremensko ograničenje i zatim od svake skupine zatražiti da izaberu osobu koja će pratiti vrijeme unutar skupine. Zadatak je te osobe pratiti vrijeme za svoju specifičnu skupinu. Kako se bude približavao istek vremena, provjerite hoće li većina članova skupine trebati još vremena.


Poglavlje 3.: Uključenost učenika u STEM okružje Uvod

Uključenost učenika u proces učenja jedno je od temeljnih obilježja nastavnoga procesa temeljena na STEM pristupu. Zbog pedagogije usmjerene na učenike takva je uključenost dio redovite nastave koja se održava u učionicama, no većina STEM škola također koristi istraživanja, probleme i projekte. U dijelu koji slijedi opisani su neki oblici i njihov značaj za STEM projekt u Bosni i Hercegovini.

Škole koje uključuju STEM pristup ohrabruju učenike (iako ne uvijek) da sudjeluju u različitim inženjerskim, tehnološkim i znanstvenim projektima u okviru natjecateljskih sajmova koji se obično organiziraju na lokalnoj razini, ali se, kako učenici postižu uspjehe, proširuju na nacionalnu i međunarodnu razinu. Ti se projekti općenito ne smatraju dijelom nastavnoga plana i programa. I dok nastavnici mogu učenicima pomoći sukladno njihovim potrebama, vrijeme koje se provodi u učionici najčešće nije predviđeno za takve projekte.

Pokusi, istraživanja i simulacije

Na satima kemije, biologije, fizike ili informatike, laboratoriji uvijek omogućavaju učenicima priliku učenja i prakticiranja vještina koje se koriste u pokusima. U ovom priručniku koristimo nazive pokusi i istraživanja za označavanje dviju različitih stvari.

Pokusi. Termin pokusi koristimo za označavanje visoko strukturiranih laboratorijskih aktivnosti u kojima se učenici vode korak po korak kroz jednu ili više procedura kako bi postigli ishod koji ilustrira koncept ili pojavu koju su učenici naučili. Pokus često karakteriziraju izjave o namjeni, popisi materijala, koraci koje učenici moraju slijediti, tablice s podatcima u kojima učenici mogu bilježiti svoja zapažanja i pitanja koja ih potiču na tumačenje svojih nalaza u vezi s konceptom koji se ilustrira pokusom. Pokusi se općenito provode tijekom ili nakon predavanja o povezanu konceptu. U nekim slučajevima laboratorijski priručnici postavljaju pred učenika izazov predviđanja rezultata, ali kada se pokus provodi tijekom ili nakon proučavanja koncepta, takva mu predviđanja općenito služe kao podsjetnik na relevantnost pokusa i kao potvrda njegova razumijevanja.

Obilježja dobro osmišljenoga pokusa

• svrhovitost

• jasno definiran popis potrebnoga materijala

• jasno određeni koraci koje učenici moraju slijediti

• kreirane tablice s podatcima u koje učenici mogu bilježiti svoja zapažanja

• definirana pitanja koja učenike potiču na tumačenje svojih nalaza

Pokusi su vrijedna komponenta svakog laboratorijskog programa u školama koje uključuju STEM pristup. Učenici se kroz pokuse mogu uključiti u praktične postupke i mogu steći znanja tako što ih pokus vodi kroz vrlo složene postupke. S druge pak strane, većinu radnji koje se poduzimaju u okviru pokusa određuje sam autor laboratorijskoga priručnika ili nastavnik dok je potreba za uključivanjem učenika u intelektualni rad manja. Zbog toga se pored pokusa uvodi i aktivnost nazvana istraživanje.

Istraživanja. Istraživanjem označavamo aktivnosti koje su više usmjerene prema učeniku. Obično započinju pitanjem koje ukazuje na izazov koji učenici trebaju istražiti. U ovim istraživanjima učenicima je dano dovoljno uputa i materijala da mogu sigurno započeti svoj proces istraživanja. Količina uputa koje će učenici dobiti ovisit će o prijašnjem iskustvu, sigurnosti, ekonomskoj situaciji kao i o tome koliko lako učenici nalaze odgovore na pitanja. Istraživanja se obično provode prije nego što se dobiju upute o povezanom konceptu. Istraživanja su dizajnirana tako da učenicima sami otkriju odgovore na pitanja i analiziraju rezultate isto onako kao što to rade znanstvenici.

Documents

Primjeri priprema dnevnih lekcijaenablebih.org/wp-content/uploads/2019/04/Primjeri... · i imaju temeljnu važnost za njihovo pravilno korištenje ili uzgoj, kao i vrijednih gospodarskih