Glagoljica Primjeri i Tekstovi

  • View
    377

  • Download
    9

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Glagoljica - osnove pisanja, slikovni primjeri glagoljičnih manuskripta s hrvatskog područja, i tekstovi za glagoljičnu transliteraciju

Text of Glagoljica Primjeri i Tekstovi

  • 1

    GLAGOLJICA

    - 863. g. bizantski car Mihajlo na traenje moravskog kneza Rastislava alje misionare, brau Konstantina/irila

    i Metoda (s uenicima) iz Soluna (dananja Grka) da propovijedaju meu moravskim Slavenima. S tim ciljem

    oni prevode dijelove Svetog pisma s latinskog na pomalo novi jezik crkvenoslavenski/staroslavenski

    (knjievni slavenski jezik stvoren za religijske potrebe), a pritom je iril izumio i novo slavensko pismo

    glagoljicu. Prije toga Slaveni nisu imali svoje pismo, ve su koristili latinicu i latinski jezik (uz naravno svoj

    narodni jezik), a oni koji nisu poznavali latinino pismo sluili su se rtami i rezami (neki oblik slavenskog

    runskog pisma, kako spominje rnorizac Hrabar, no zapisi tog pisma do danas nisu naeni. S druge strane,

    latinica je bila neprikladno pismo za stari hrvatski jezik jer nije imala slova za glasove , , , , ...

    iril je htio premostiti jaz izmeu zapadne i istone crkve. 867. u Mlecima pred sveenstvom je zagovarao pravo

    na ispovijedanje vjere na slavenskom jeziku i pismu. Tu je postigao znatan uspjeh: ve je sljedee godine papa

    Hadrijan II. odobrio glagoljako bogosluje - tj. uporabu slavenskih jezika i glagoljice. U vrijeme kad je cijela

    sjeverna i zapadna Europa u bogosluju koristila samo latinski, bio je to doista velik uspjeh. Nakon irilove

    smrti, za glagoljicu i irilova brata Metoda zauzeo se i papa Ivan VIII. te pohvalio sveenike glagoljae, koji

    pouavaju vjeru na materinskom jeziku.

    Glagoljica (naziv od staroslavenskog: glagolati = govoriti ili sluiti misu na staroslav. jeziku) dugo se zadrala kod

    Hrvata u Istri i primorskim krajevima kao crkveno pismo, ali se koristila i u administrativnim poslovima i

    knjievnosti. Popovi glagoljai su tim pismom svjedoili o tradiciji, uvajui vjeru, jezik i obiaje svoga naroda. U

    Humu se glagoljica koristila do poetka 20. stoljea.

    -glagoljino pismo nastalo je donekle po uzoru na grki alfabet, no ima i drugih utjecaja (ima vie teorija o

    nastanku)

    -2 vrste: obla (tzv. makedonska ili bugarska, postoji kod svih Slavena) i uglata glagoljica (od 13. st., samo na

    hrvatskim prostorima), + neki jo razlikuju i trokutastu, kurzivnu itd. Vie o tome na: http://glagoljica.stin.hr/

    Glagoljica nema posebnih znakova za brojeve, ve slova prema svom mjestu u azbuci imaju i brojne vrijednosti

    (navedene su u tablici). Da bi se oznailo kada se slova upotrebljavaju kao brojevi, ispred i iza slova-brojke

    stavlja se toka, a iznad crta.

    - neke su rijei napisane skraeno, npr. samo njihova prva slova, a ostala su slova izostavljena. Iznad mjesta gdje

    su izostavljena slova povuena je crta. esto se javljaju tzv. ligature, koje nastaju preklapanjem istovrsnih ili

    slinih dijelova susjednih slova, tj. nekom vrstom saimanja dva, tri ili, rjee, etiri slova u jedan znak.

    Sricanje glagoljikih slova po Jurju Slovincu: (vjerojatno je srok najlake nauiti ritmiziranim itanjem u grupama od po tri)

    | az buki vidi | glagole dobro (j)est | ivite zelo zemla |

    | ie i je | kako ljudi mislite | na on pokoi |

    | reci slovo trdo | uk frt hir | ot a ci |

    | rv a (j)er | jat jus (jest-je) |

    Glagoljiko pismo naziva se azbuka zbog poetnih dvaju grafema - az i buki. Nazivi prvih desetak slova,

    poredanih u svoj azbuni slijed, daju smislenu reenicu: Az buki vidi glagole dobro jest ivite zelo zemla.

    Ili u modernom prijevodu: Ja, koji slova znam, govorim da je dobro ivjeti na zemlji.1

    1 http://webograd.tportal.hr/Miha29/glagoljica/oglagoljici

  • 2

    Glagoljica je vana sastavnica hrvatskoga identiteta jer su Hrvati pisali glagoljicom oko 1000 godina,

    od 9. do 19. stoljea. Odigrala je vanu ulogu u povijesti duhovnosti i kulture hrvatskoga naroda. ak

    su i prvi redovnici na ovome tlu, benediktinci, kasnije postali glagoljai. Benediktinci glagoljai

    ostavili su nam najvei glagoljski natpis, Baansku plou, zatim Krki natpis, svoja Pravila ili Regulu

    na glagoljici i druge spomenike.

    Najstariji sauvani staroslavenski glagoljski rukopis je misal (sakramentar) Kijevski listii iz 10. st.

    Pisan je glagoljskim slovima ija pravilna grafika struktura odgovara prvotnome modelu glagoljice.

    Prvotni oblici glagoljice su trokutasti i zatim okrugli (tabela trokutaste i okrugle glagoljice). Od 13.

    stoljea Hrvati piu uglatom hrvatskom glagoljicom. U mlaim se rukopisima javlja kurzivna

    kancelarijska i knjika glagoljica.

    Hrvatska srednjovjekovna knjievnost pisana je u veoj mjeri na glagoljici, primjerice: apokrifi,

    pjesme, biblijska itanja, vizije, hagiografija, Bogorodiina udesa ili Marijini mirakuli.

    Fond spomenika na glagoljici stalno se poveava novim otkriima. Otkriem glagoljskih natpisa u

    Konavlima i u upi dubrovakoj dobivene su potvrde koje svjedoe o najranijem postojanju glagoljice

    meu Hrvatima na ovom podruju, a natpis u upi dubrovakoj stariji je od Baanske ploe i po

    veliini teksta najvei je meu svim natpisima iz 11. stoljea.

    Uglata (hrvatska) glagoljica. Izvor: http://www.nenad.bplaced.net/doku.php/hr:fontbeispiel

  • 3

    Obla glagoljica koritena u mnogim slavenskim zemljama, a kod nas najvie u Humu. Izvor:

    http://www.hum.hr/glagoljica.htm

  • 4

    Veliine i omjeri glagoljinih slova. Izvor:

    http://s390.photobucket.com/user/tolonja/media/glagoljica5B15D1.jpg.html

  • 5

    Usporedna tablica obla i uglata glagoljica, irilica i latinica. Izvor:

    http://bosnianchurch.weebly.com/uploads/1/0/3/2/10326399/8938419_orig.jpg (uveano), ili na

    stranici: http://www.pouke.org/forum/topic/14167-slavistika-sve-o-slovenima/page-4

    (Tablica se originalno moe nai u: Damjanovi et. al. (2004): Mali staroslavensko-hrvatski rjenik.

    Zagreb: Matica hrvatska. Str. 14-15)

  • 6

    Kurzivna ili rukopisna glagoljica preuzeto sa stranice:

    http://www.croatianhistory.net/etf/kurziv.html

  • 7

    Primjeri glagoljskih tekstova:

    Kijevski listii najstariji sauvani glagoljski rukopis u Europi, radi se o misalu iz 10. st., obla

    glagoljica. Izvor: http://kiev.stin.hr/index.php?menu=10&action=1&page=11

  • 8

    Valunska ploa Cres, 11.st.

    Krki natpis Krk, 11.st.

  • 9

    Baanska ploa. Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da

    Nastala oko 1100. g. u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kod Bake na otoku Krku, prijelazni oblik

    glagoljice, dokumentira darovanje zemlje kralja Dmitra Zvonimira mjesnom benediktinskom

    samostanu, jezik starohrvatski uz malo staroslavenskog, pronaena 1851., danas se uva u HAZU, a

    u crkvi Sv. Lucije nalazi se njena kopija. Transliteracija i prijevod glagoljinog zapisa:

    A[Z V IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA

    AZ

    OPAT[] DRIHA PISAH SE O LEDI[N] JuE

    DA ZVNIM[I]R KRAL HRVATSK [V]

    DNI SVOJ V SVETUJu LUCIJu I S[VEDO]-

    MI UPAN DESIMRA KR[BA]V MRA[TIN] V

    L(I)-

    C PR(I)BNEBA [S] POSL[] VIN[OD](O)L

    [K](O)V V() O-

    TOC DA IE TO POREE KLNI I BO(G) I B(=12)

    AP(OSTO)LA I G(=4) E-

    VA(N)J(E)LISTI I S(VE)TA LUCI AM(E)N DA IE

    SD IVE-

    T MOLI ZA NE BOGA AZ OPAT D(O)BROVIT

    Z-

    DAH CRKV SIJu I SVOEJu BRATIJu S DEV-

    ETIJu V DNI KNEZA KOSMTA OBLAD-

    AJuAGO VSU KRAINU I BE V T DNI M-

    IKULA V OTOCI [S S]VETUJu LUCIJu V EDINO

    Ja, u ime oca i Sina i Svetoga Duha. Ja

    opat Driha pisah ovo o ledini koju

    dade Zvonimir, kralj hrvatski u

    dane svoje svetoj Luciji. Svjedoe

    mi upan Desimir u Krbavi, Martin u Li-

    ci, Piribineg u Vinodolu i Jakov na o-

    toku. Da tko poree, nega ga prokune i Bog i 12

    apostola i 4 e-

    vanelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj tko

    ovdje ivi,

    moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zi-

    dah crkvu ovu sa svoje dev-

    etero brae u dane kneza Kosmata koji je vl-

    adao cijelom Krajinom. I bijae u te dane Mi-

    kula u Otocu sa svetom Lucijom zajedno.

  • 10

    Misal kneza Novaka, iz 1368. g., jedna od najljepih glagoljskih knjiga, sada pohranjen u Nacionalnoj knjinici u

    Beu. Knez Novak Disislavi od Mogorovia iz Krbave pisao je tu knjigu za spasenje svoje due. Misal sadri

    najstariji zapis stihova na hrvatskim prostorima (Dies Irae), pisane glagoljicom.

    Izvor: http://webograd.tportal.hr/Miha29/glagoljica/pisaniglagoljskispomenici

  • 11

    Omialjski misal, Illirico 4, iz 14.st., danas je u Vatikanskoj biblioteci.

  • 12

    Reimski evanelistar. eki kralj Karlo IV. dao je 1347. za hrvatske glagoljae podignuti golemi samostan Emaus

    u Pragu. To je i danas najljepi gotiki samostan u glavnom gradu eke.

    Prema nekim izvorima u taj je samostan 1348. bilo pozvano ak 80 hrvatskih glagoljaa benediktinaca,

    vjerojatno s otoka Pamana. U tom samostanu je 1395. pisan ovaj evanelistar, na uglatoj glagoljici i irilici,

    prepisan iz jo starije hrvatske glagoljske knjige nastale vjerojatno u Omilju na Krku. Knjiga je u 15. st. bila

    vjerojatno u posjedu knjinice Matijaa Korvina u Budimu, da bi nakon turske okupacije dospjela kao ratni plijen

    u Carigrad. Godine 1574. poklonjena je jednom francuskom kardinalu prigodom posjeta Turskoj, koji ju je donio

    u Reims. Zatim je uvezana zajedno s jednom irilskom liturgijskom knjigom podrijetlom iz Kijeva u skupocjene

    korice optoene dragim kamenjem i relikvijama. Francuski su kraljevi stoljeima na nju prisezali prigodom

    krunidbe. Dragocjenosti su s korica knjige is