Principi Upravljanja Rizikom Rev2

7/25/2019 Principi Upravljanja Rizikom Rev2

1/39

Principiupravljanjarizikom


2/39

Copyright 2003 - 2008 AKAZOvaj dokument predstavlja vlasnitvo AKAZ-a (Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH).Namjenjen je za javnu objavu, njime se moe svako koristiti, na njega se pozivati, ali samo u originalnomobliku, bez ikakvih izmjena, uz obavezno navoenje izvora podataka. Koritenje ovog dokumenta protivnogornjim navodima, povreda je autorskih prava AKAZ-a, sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnimpravima BiH. Poinitelj takve aktivnosti podlijee kaznenoj odgovornosti.


3/39

Principi upravljanja rizikom

Definicije rizika:

Vjerovatnoa ili mogunost da se desi neto opasno, da doe do gubitka, povrede ili nekih drugih

nepovoljnih posljedica.( Oxford Dictionary)

Vjerovatnoa da e se pojaviti neki nepovoljni dogaaj u navedenom vremenskom periodu ili

rezultati odreenog izazova ili mogunost postojanja vie od jednog ishoda.

(Royal Society Report on Risk, 1992)

Definicije upravljanja rizikom:

Identifikacija, analiza i ekonomska kontrola onih rizika koji predstavljaju prijetnju resursima,

ugledu ili mogunosti zarade u nekom preduzeu...

Disciplina koja se odnosi na osiguranje i kontrolu kvaliteta, koja ukljuuje aktivnosti iji je ciljsmanjenje na minimum nepovoljnih efekata gubitka po ljudske, fizike i finansijske resurse

ta je upravljanje rizikom?

Upravljanjerizikom u kontekstu zdravstvene zatite obuhvata klinike i neklinike slube.Radi se o paljivom planiranju, kako bi se utvrdilo postojanje razliitih rizika koji su nerazdvojni odprocesa pruanja zdravstvene zatite.

Bradshaw M. 1998. IBC Conferences

Upravljanje rizikom je praksa u kojoj postoje procesi, metode i sredstva za upravljanje rizicima.Upravljanje rizikom osigurava disciplinirano okruenje za proaktivno donoenje odluka u kojem se:

obavljajurazliite aktivnosti u organizaciji vri kontinuirana procjena kako bi se utvrdilo ta bi moglo krenuti u neeljenom pravcu (rizici) identificiraju rizici koji postoje vri procjena tih rizika i to iz aspekta njihove mogue uestalosti, vjerovatnoe i ozbiljnosti utvruje kojim rizicima treba posvetiti posebnu panju eliminiraju rizici koji se mogu eliminirati smanjuju efekti onih rizika koji se ne mogu eliminirati primjenjuju strategije o postupanju s tim rizicima

uspostavljaju finansijski mehanizmi kojima e se apsorbirati finansijske posljedice onih rizikakoji preostaju


4/39


Copyright 2003-2008 AKAZ 2

Upravljanje rizikom doprinosi organizaciji na sljedei nain:

predstavlja vanu ulogu u osiguranju pruanja kvalitetne zdravstvene zatite i usluga koje susigurne za pacijente, osoblje i posjetioce.

olakava pruanje isplativih (cost-effective) usluga tako to eliminira ili smanjuje nepotrebnetrokove nastale usljed ispravljanja greaka ili propusta.

Cilj:

Zatititi korisnike zdravstvenih usluga tako to e se lokalizirati ili svesti naminimum rizici koji su u vezi s dostizanjem ciljeva i to:

poduzimanjem samo onih aktivnosti za koje postoje odgovarajui resursi spreavanjem nastanka propusta osiguravanjem da se, kad se desi neki propust, poduzmu koraci na njegovom rjeavanju s

minimalnim nepovoljnim posljedicama

procjenom poznatih okolnosti koje mogu imati utjecaja na uspjeh bilo koje nove aktivnosti.Izaberu se samo one aktivnosti kod kojih postoji velika vjerovatnoa uspjeha praenjem kontinuiranih aktivnosti i resursa koji su na raspolaganju u odnosu na okolnosti koje

se mijenjaju i koje imaju utjecaja na te aktivnosti izradom politika koje se odnose na izbor osoblja, zapoljavanje, obuku i razvoj, te jasnim

definiranjem opisa posla za sve uposlene.

Rizik nikad neemo eliminirati, ali ga moemo smanjiti na na minimum i njimeupravljati.

Potreba za upravljanjem rizikom:

Pored toga to su po zakonu duni da obezbijede sigurno okruenje koje ne predstavlja rizik,veina lanova osoblja eli, kao pojedinci, da vide da je praksa na njihovom radnom mjestu sigurnai da nije tetna po okoli. Oni lanovi osoblja koji preuzimaju rizik ine to vjerovatno zato to ganisu svjesni, a ne zato to ga pasivno prihvataju.


5/39



Obim i odgovornosti upravljanja rizikom:

Upravljanje rizikom, u sutini, obuhvata sve aspekte smanjenja na minimum izlaganja opasnosti,kako klinike tako i neklinike prirode. Obino dvije osobe upravljaju ovim aspektima u organizaciji.

Direktor bolnice ili doma zdravlja se imenuje osobom odgovornom za osiguranje pridravanjapolitika, procedura i mehanizama upravljanja rizikom uspostavljenih u toj organizaciji. To se obinonavodi u strategiji upravljanja rizikom ili opisu posla te osobe.

Trebalo bi takoer imenovati koordinatora klinikog rizika koji se odnosi na zdravlje i sigurnost. Unekim sluajevima bi to mogla biti ista osoba, meutim osoba koja je zaduena za zdravlje isigurnost je obino nekliniki, tehniki profesionalac. Glavna osoba zaduena za kliniki rizik jeobino neki kliniki profesionalac (medicinska sestra ili doktor). Individualne odgovornosti ovihosoba bi trebalo da budu navedene u njihovom opisu posla ili u relevantnim strategijama. Glavnaosoba koja je zaduena za kliniki, kao i ona za nekliniki rizik bit e odgovorna za predsjedavanjerelevantnim komisijama i izvjetavanje generalnom direktoru.

Svim uposlenim bi trebalo dati na znanje koji su to rizici koji se odnose na njih. Trebalo bi ihtakoer informirati o politikama i procedurama koje imaju utjecaja na njihov posao i ta bi oni trebalipoduzimati u svom radu kako bi se pridravali tih politika i procedura. Pored toga, u opisu posla bitrebalo utvrditi odgovornosti svih lanova osoblja koje se odnose na izvjetavanje o identificiranimrizicima i nepovoljnim dogaajima u skladu s politikom te organizacije.

Predloena struktura implementiranja:

O ovome se moe razgovarati na nivou svake zdravstvene organizacije i ona zavisi od veliine istrukture te organizacije, od organizacijske strukture i trenutnih odgovornosti pojedinaca. Nakontoga bi se moglo razgovarati o strukturi relevantnih komisija / foruma, te imenovati pojedince koji ebiti odgovorni za implementiranje na nivou odjela.

Ciljevi upravljanje rizikom:

identificirati rizike, izvriti njihovu procjenu, a zatim ih eliminirati ili smanjiti na prihvatljiv nivo uspostaviti sisteme i procedure koje e se baviti identificiranim rizicima i to na proaktivan nain smanjiti direktni utjecaj ili posljedice i trokove incidenata koji se i dalje deavaju, tako to e se

uspostaviti efikasne procedure rjeavanja incidenta zatititi prostorije bolnice ili organizacije primarne zdravstvene zatite i njihovo osoblje od

krivinog gonjenja

Na upravljanje rizikom ne bi trebalo gledati kao na negativni koncept. On ne bi trebao rezultiratidefanzivnom medicinom i ne radi se o ograniavanju klinike slobode i suda. Upravljanje rizikombi trebalo koristiti da se osvijetle nedostaci u upravljanju i klinikim sistemima koje moda trebapoboljati.

Vrste rizika

Rizik od povrede (osoblja, pacijenata ili ire zajednice)Finansijski rizikRizik od gubitka ugledaRizik od tubiRizik po kvalitet usluga koje se pruaju

Rizik po okolinu


6/39



Principi upravljanja rizikom;

Postoje etiri osnovna elementa:

Identificiranje Analiza Kontrola Finansiranje

Identificiranje:

ta bi moglo krenuti kako ne treba? Kako bi moglo doi do toga? Kakve bi mogle biti posljedice?

Napravite poetnu anketu koristei intervjue, upitnike, posmatranje, kao i pregled trenutne prakse uodnosu na postojee politike, procedure, obrasce za izvjetavanje o incidentima ili nesreama ialbe.

Analiza:

Kad se rizici identificiraju, potrebno ih je analizirati kako bi se utvrdilo:

Koliko se esto mogu desiti ? Koliko bi mogli kotati? Koliko bi ozbiljne mogle biti posljedice?


7/39



Kontrola rizika:

Kad se rizici identificiraju i analiziraju, neophodno je razmotriti kako se mogu kontrolirati:

Kako se mogu eliminirati? Kako se mogu izbjei? Kako se moe smanjiti vjerovatnoa da e se javiti? Kako se mogu smanjiti njihovi trokovi?

Finansiranje rizika:

ak i kad su poduzete razumno praktine mjere s ciljem eliminiranja ili smanjenja rizika, uvijek eostati neki rizik kojim se treba pozabaviti. Organizacija onda mora razmotriti kako e snosititrokove tog ostatka rizika.

Identificiranje i upravljanje rizicima:

Uopeno govore

i, upravljanje rizikom koji se odnosi na zdravlje i sigurnost je najvie proaktivnoukoliko se vre procjene rizika koji se odnose na okolinu i hemikalije tetne po zdravlje zajedno sa

slubama za medicinu rada, zapoljavanje osoblja, te programima za uvoenje u slubu i zakontinuiranu obuku. Procjene klinikog rizika, kao naprimjer rizik od anestezije, rizik od dekubitusa,procjene radi tromboze dubokih vena se vre za svakog pojedinanog pacijenta. Meutim, trebalobi uspostaviti sisteme praenja i evaluiranja nepovoljnih dogaaja po pacijenta kad se oni dese.Ove podatke bi zatim trebalo retrospektivno sakupljati na jednom mjestu kako bi se utjecalo naizmjene, naprimjer, protokola za kliniki tretman / uputstava za rad / klinikih procedura i vodilja iputeva integrirane zdravstvene zatite.

Potrebno je da svi odjeli izvre opu procjenu rizika (u skladu sa politikom). Osoblje koje vri procjene rizika bi trebalo proi odgovarajuu obuku. Na svim odjelima e se vriti godinja procjena rizika od tetnih hemikalija.

Nesree i incidente bi trebalo analizirati i o njima izvijestiti komisiju za zdravlje i sigurnost. Generalni direktor organizacije bi trebalo da prati odgovore u anketama o zadovoljstvu

pacijenta, kao i odgovore na pismene i usmene albe. Struno tijelo u bolnici bi trebalo da u sklopu tromjesenih izvjetaja o provjeri klinikog

kvaliteta dobiva i podatke o nepovoljnim dogaajima. To bi se moglo odvijati na nivou glavnogkonsultanta za svaku disciplinu, meutim, trebalo bi definirati mehanizam za prikupljanjepodataka za cijelu bolnicu, tako da se oni mogu analizirati i poslati izvjetaj o tome upravnomodboru bolnice.

Upravljanje klinikim rizikom:

Definicija:

Sistem upravljanja rizikom koji obuhvata i nain na koji se sakupljaju razliiti elementi, kaonaprimjer nepovoljni dogaaji, albe i zahtjevi za obeteenjem, te nain na koji je taj sistempovezan s ostalim aktivnostima na upravljanju, naprimjer provjerom klinikog kvaliteta,vodiljama, pregledom kvaliteta klinikog puta i analizom varijacija.

Sistemi upravljanja, naprimjer, sljedeim oblastima (ukoliko je to podesno): prevencijom,rjeavanjem sluajeva, zapisivanjem, praenjem, analizom trendova, izvjetavanjem,aktivnostima na ispravljanju i irenjem znanja o riziku i nauenim lekcijama o:

albama zahtjevima za obeteenjem nepovoljnim dogaajima u kojima nije bilo tete po pacijenta kritinim incidentima / dogaajima nepovoljnim po pacijenta


8/39



incidentima po zdravlje i sigurnost bolnikoj infekciji

Procjene rizika

Kad budete vrili procjenu rizika, prisjetite se da nesree uzrokuju ljudi i onoto oni rade; nesree se ne deavaju same od sebe.

Trebalo bi napraviti procjenu rizika koja se odnosi na odreenu radnu aktivnost na takav nain dabude lako razumljiva ljudima na koje se odnosi. Treba voditi lokalnu evidenciju o ovim procjenamana radnom mjestu, kao i povremenim pregledima kako bi se osiguralo da svaka ta procjena buderelevantna za radnu aktivnost na koju se odnosi. Sve procjene rizika bi trebalo pregledati barjednom godinje.

Definicije

Opasnost: Sve to moe izazvati povredu

Rizik: je mogunost, vea ili manja, da e neko biti povrijeene kao rezultat nekeopasnosti.

Near Miss je incident koji se desio, ali u kojem nije bilo, ali je moglo biti tete po pacijenta.

Nepovoljnidogaaj Nepovoljni dogaaj jeincident u kojem je dolo do tete po pacijenta


9/39



Identificiranje opasnosti:

Proetajte nekim radnim mjestom i pogledajte ta bi moglo dovesti do tete ili povrede;

Postavite pitanje kad bi.. kad bi dolo do poara, kad bi nestalo struje, kad bi se ovajcitotoksini lijek prosuo... Ovaj spisak je naalost beskonaan;

Usmjerite panju na ono to vi vidite kao znaajnu opasnost;

U proces procjene ukljuite sve lanove osoblja koji rade na tom radnom mjestu.

Ko bi mogao biti povijeen?

Razmislite o tome koji bi ljudi mogli biti povrijeeni. To moe/mogu biti:

Lokalno osoblje i osoblje za podrkuPosjetiociVanjski saradnici zdravstvene organizacije

Osoblje koje radi na odravanjuPacijentiOstale osobe koje rade na tom radnom mjestuOsobljeNeiskusno osobljeOsobe koje rade same na tom radnom mjestu

Napravite evaluaciju rizika:

ak i nakon to se poduzmu odreene mjere opreza, obino ostaje jo poneki rizik;

Odluite da li je rizik koji je preostao velik, srednji ili mali;

Da li ste uradili sve to je zakonski propisano;

Da li ste uradili sve to je razumno praktino kako biste odrali sigurnost na vaem radnommjestu;

Odluite da li su postojee mjere opreza odgovarajue ili bi trebalo uraditi vie.

Ako ustanovite da postoji rizik:

Postavite sljedea pitanja:

Da li mogu ukloniti rizik u potpunosti?

Da li postojimanje rizina opcija?

Da li mogu premjestiti rizik?

Da li mogu onemoguiti ili smanjiti pristup opasnosti?

Da li mogu organizirati rad tako da smanjim izloenost opasnosti?

Da li mogu izdati opremu za linu zatitu (ovo se mora razmatrati kao posljednja a ne kao prvaopcija)

Najee opasnosti na radnom mjestu:

Mogunost da se neko oklizne, spotakne o neto ili padnePoar


10/39



HemikalijePokretni dijelovi aparataVozilaStruja loe instalacijePrainaIsparavanja

Runo upravljanjeLoe osvjetljenjeEkstremne temperature

Voenje evidencije o nalazima

Zapiite koje su to signifikantne opasnosti (u dodatku se nalazi jedan primjer) i mjere koje trebapoduzeti da bi se ti rizici kontrolirali;

Provjerite da li je izvrena odgovarajua provjera radne sredine /aktivnosti i i da li su ukljuenesve osobe na koje bi te aktivnosti mogle imati utjecaja;

Provjerite da li stese pozabavili svim signifikantnim opasnostima, uzimajui u obzir broj ljudi na

koje bi se to moglo odnositi;

Provjerite da li su sve mjere opreza razumne i da li je/su preostali rizik/rizici nizak/niski;

Procjene bi trebale biti podesne i dovoljne, a ne savrene;

Sauvajte pisani obrazac za procjenu radi reference u budunosti;

Provjerite da li su onalazima procjene obavijeteni svi na koje se oni odnose;

Napravite pregled trenutnih uputstava za rad / vodilja / procedura, jer su moda vepoduzeteodreene procjene rizika i ti dokumenti sadre nalaze i odreene mjere kontrole.

Moda e za odreeni dio posla u kojem se sline ili identine aktivnosti izvravaju na veembroju lokacija ili u veem broju sluajeva biti podesnije izvriti generiku procjenu, koja e sekoristiti kao dodatak efikasnom implementiranju i pridravanju propisa.

Pregled procjena

Bit e potrebno da generalni direktor, u konsultaciji s osobom odogovornom za zdravlje i sigurnost,kao i glavnim kliniarom, ukoliko to bude potrebno, izvri pregled odreene procjene rizika:

ukoliko postoji razlog sumnji da ta procjena nije vie vjerodostojna. To moe postati oiglednoukoliko se desi neki nesretan sluaj, ukoliko doe do podnoenja albe ili naruavanja zdravljaneke osobe;

ukoliko je dolo do znaajnih promjena stvari na koje se procjena odnosi. To se moe desitiuvoenjem nekog novog ili revidiranog procesa ili nove opreme;

jer je povremeni pregled procjena dobra praksa. Pregled bi trebalo napraviti jednom godinje;

kako bi se osiguralo da o bilo kakvim promjenama ili dopunama procjena budu obavijeteni svioni kojih se to tie;

jer dokumentacija za podrku, kao to su procedure / uputstva o radu i slino treba daodraava izmjene i dopune u radu.


11/39



Nekoliko primjera:

Potencijalni rizik Preventivne mjere / mjere rjeavanjaNestanak elektrineenergije

Agregat i zalihe odreene za osnovno osvjetljenje,komunikaciju i opremu za podrku

Procedure za podrku kojim se utvruju odgovornosti Procedura evakuacije pacijenata u sluaju dugotrajnog

prestanka snadbjevanjem el.en.Zdravlje i sigurnost naradu

Obuka o manuelnomradu Politika o odlaganju otpada, obuka i pregled kvaliteta Program procjene rizika i program procjene substanci tetnih

po zdravlje (COSHH) Operaterina aparatima sa vizuelnim prikazom (VDU)

Snabdijevanje gasom ikvar na kotlu

Dokumentirane procedure Uspostavljeni ugovori o odravanju Procedura evakuacije pacijenata u sluaju dueg prestanka

snabdijevanjaPrestanak snabdijevanjavodom

Vlasititi rezervoar? Ureen nain snabdijevanja vodom iz tog rezervoaraPoar Bolnike politike i procedure

Protivpoarna obuka i svijest o poaru kod svih lanova osoblja Testiranje pokretnih elektrinih ureaja Planirani program preventivnog odravanja

Kraa, vandalizam,mogue prijetnje osoblju

Procjene rizika koji se odnosi na sigurnost Politika o fizikom obezbjeenju Vanjske kodirane sigurnosne brave? Sistemi kontrole ulaska van radnog vremena? Sistem nonog nadgledanja? Vanjska rasvjeta? Dugme za sluaj opasnosti na visokorizinim odjelima, kao npr.

hitna sluba i farmacija?Osoblje koje radi neto zata nije struno

Pregled prije zapoljavanja Program uvoenja u slubu Planovi individualne obuke i razvoja Godinje procjene Standardi za kliniku praksu Vodilje za kliniku praksu / uputstva za rad Nabavka odgovarajue klinike opreme Procjena strunosti

Odavanje povjerljivihinformacija

Politika bolnice Podizanje svijesti o tome prilikom uvoenja u slubu

Neupotrebiva kuhinja Procedure ishrane u bolnici u sluaju nemogunosti upotrebekuhinje, dugorone i kratkorone

Kvar telefonskih linija Rezervna telefonska linija prema vanjskom telefonskomsistemu?

Ugovori o odravanju Procedure u bolnici

Potencijalni rizik Preventivne mjere / mjere rjeavanja.Kontaminacija hrane ukuhinji

Pregled osoblja prije zapoljavanja Obuka osoblja o manipuliranju i pripremi hrane Izvjetava se o svim nesretnim sluajevima / incidentima Provjera isporuke na osnovu politike o isporuci gotovih jela Provjere temperature u skladitima hrane Politika odlaganja otpada


12/39



Prijetnja bombom Politika bolniceKvar najvanije opreme Planirani program preventivnog odravanja

Rezervna oprema Ugovori o servisiranju Mehanizmi izvjetavanja

tetne supstance Vri se godinja procjena tetnih hemikalija Na raspolaganju oprema za linu zatitu Procjenjuje se potencijalni rizik kod svih novih proizvoda Politika i procedure o tetnim hemikalijama

Kvar kompjuterskogsistema

Rezervne trake za snimanje dokumenata? Ugovori o odravanju slube Politika spaavanjau sluaju kvara kompjuterskog sistema

Otpad Odgovarajui kontejneri za otre predmete i kliniki otpad Na sav kliniki otpad se lijepi etiketa i stavlja privjesak s

oznakom Osoblje obueno iz oblasti upravljanja klinikim otpadom Na raspolaganju zatitna odjea Pregled stanja otpada

Prevara ili nepotenje odstrane osoblja

Uspostavljene finansijske procedure za praenje i pregled

Bolnika infekcija Osoblje i komisija za kontrolu infekcije Program mikrobiolokog praenja Svijest osoblja i obuka prilikom uvoenja u slubu, kao i trajna

obuka Pregled kvaliteta klinike prakse Politike i procedure o kontroli infekcije

Kvar autoklava Na raspolaganju dovoljan broj paketa i kolica? Procedure pozajmljivanja instrumenata iz drugih bolnica?

Ovaj spisak je zapravo vrlo kratak spisakprimjera, to nije sve, iskljueno je jo mnogo elemenataupravljanja rizikom o kojima treba razmisliti. Potrebno je napraviti zvaninu procjenu rizika za svestavke navedene u tabeli, kao i za mnoge druge, pri emu e se identificirati vjerovatnoa rizika,uestalost izloenosti odreenom riziku, potencijalni gubici i mjere kontrole kako bi se rizikeliminirao ili sveo na minimum.


13/39



Pored ovoga, trebalo bi identificirati, napraviti procjenu i izvijestiti o elementima klinike procjenerizika, provjeri klinikog kvaliteta i dogaajima koji su nepovoljni po pacijenta. Ti elemetni bi trebaloda ine sastavni dio mehanizama retrospektivne provjere klinikog kvaliteta. Dokazi o prikupljanjupodataka, kao i o tome da su nalazi rezultirali promjenom klinike prakse bi trebalo da buduoigledni.

Pitanja koja bi trebalo postaviti

Da li menadment/specificirano osoblje vri procjene rizika i da li redovno prati rizik? Da li su obuhvaeni svi poslovi, radnici i sve opasnosti? Da li su obuhvaeni rizici za osobe koje nisu stalno zaposlene, klijente, pacijente,

posjetioce itd? Da li procjene vri struno osoblje, koje posjeduje znanje iz oblasti zdravlja i sigurnosti,

znanje o poslu koji se obavlja i o klinikom riziku? Da li se vodilo rauna o bilo kakvim onesposobljenjima osoblja? Da li su u procjene ukljueni predstavnici Sigurnosti i zatite na radu? Da li su predstavnicima Sigurnosti i zatite na radu date kopije rezultata procjene? Da li procjena obuhvata sve potrebne preventivne i zatitne mjere?

Da li su te kontrole neophodne? Da li se procjene odravaju redovno (npr. jednom godinje) i onda kad doe do promjena uradu?

Da li se prikupljaju svi podaci o procjeni rizika i da li se alju izvjetaji generalnom direktoruorganizacije?

Nekoliko specifinih oblasti kojih treba biti svjestan:

Nesretni sluajevi i incidenti (kliniki i nekliniki)

Mora biti uspostavljen jedan sveobuhvatan sistem izvjetavanja, koji razumiju svi lanovi osoblja.Tamo gdje se mora izvriti istraga nekog nesretnog sluaja / incidenta, to se mora dokumentirati,zajedno s imenima / datumima i detaljima o poduzetim aktivnostima.

Detaljni izvjetaji i analize trendova se daju menaderima da bi se na osnovu njih mogle poduzetiodreene aktivnosti. O njima se raspravlja na sastancima komisija za upravljanje rizikom ili zazdravlje i sigurnost.

albe

Sistem albi mora biti na raspolaganju svim pacijentima, ukljuujui ambulantne pacijente,posjetioce, osoblje, itd. Informacije za pacijente o tome kako da se ale moraju biti na raspolaganjuu svim dijelovima zdravstvene organizacije. albe koje se jednom prime moraju se rjeavati nanain koji propisuje Politika postupanja po albama; (koja mora biti na raspolaganju i aurirana). Bite potrebni dokumentirani dokazi o vremenu koje je bilo potrebno za razrjeavanje albe, zatim oposlanim pismima ili bilo kakvim istragama.

Praenje nepovoljnih dogaaja

Kontrola infekcije / povratak u operacionu salu / incidenti s lijekovima, itd. Dokumentirani dokazi otome na koji nain se ti dogaaji prate, koje su promjene u radu / politikama napravljene, na kojinain se procjenjuju te promjene (zatvaranje kruga).

Poznavanje politika i procedura

Mora postojati sistem unutar bolnice kojim e se osiguati da sve politike i procedure budu naraspolaganju relevantnom osoblju, da osoblje bude svjesno izmjena, auriranja ili dopuna. Sistempregleda procedura bi trebalo da uzima u obzir bilo kakve izmjene zakona ili prakse. Sve politike i

procedure odraavaju trenutnu praksu i zasnivaju se na dokazima.


14/39



Komponente upravljanja rizikom

Ope upravljanje rizikom Politike i procedure Rjeavanje albi i zahtjeva za obeteenjem Procjene rizika Planovi za sluaj incidenata veeg obima (vanjskih i unutranjih) Zdravlje i sigurnost Zatita od poara Sistemi i oprema za zatitu od poara Obuka iz zatite od poara Poar Kontrola infekcije Obuka osoblja Upravljanje kontrolom infekcije Odlaganje otpada Prostorije, zgrade i oprema Sigurnost

Strategija i komunikacije Mjere sigurnosti Ljudi razvoj osoblja i edukacija Ljudi podrka osoblju Ukljuivanje aktera

ta trebate uraditi:

Upravljanje rizikom e uzeti u obzir bilo koju oblast mogueg rizika unutar bolnice /organizacije zabilo kojeg pacijenta /lana osoblja / posjetioca / izvoaa radova, itd., za bilo koju osobu ili imovinu.Bolnica e morati da demonstrira da je uspostavljena dovoljna zatita kako bi se identificirani rizicisveli na minimum. Kad se rizik identificira, neophodno je osigurati da budu poduzeti svi koraci koji

se odnose na procjenu rizika, izmjene prakse, edukaciju osoblja, pisanje procedura, itd. Bit epotrebno napraviti ponovnu procjenu rizika, kako bi se osiguralo da su izmjene efikasne.

Bilo kakvi dokumentirani dokazi koji se naprave za bilo koji aspekt upravljanja rizikom moraju bitidatirani, itko potpisani i priloeni u periodu specificiranom za pregled. Tamo gdje su razvijeniakcijski planovi i datumi o zavretku, oni se moraju pregledati u zadatom periodu. Tamo gdje sepreporuuju dodatne aktivnosti, one moraju biti specificirane.

Slijedi nekoliko primjera naina i formulara za procjenu zdravlja i sigurnosti. Ne postoji jedinstvenformular, budui da svaka organizacija treba da napravi onakav formular koji e biti podesan zanjihovu lokalnu primjenu. Obim i sadraj procjene bi trebalo da odgovara organizaciji, naprimjer,procjena za bolnicu e biti drugaija od one za organizaciju primarne zdravstvene zatite.


15/39



Opa procjena rizika na radnom mjestu

Mjesto: Zadatak koji se procjenjuje:Odjel: Mogui rizik:

Datum: Potpis:Vjerovatnoa

izlaganja ili kontakta sopasnou

(vjerovatnoa da ese desiti)

Uestalost izloenostiili kontakta s

opasnou (kolikoesto se deava)

Maksimalni mogui

gubitak (koji se odnosina rad)

(najgori koji se moedesiti)

Broj osoba koje mogubiti izloene riziku bilo

kad

vrijednostvjerovatnoe

izloenosti (VI)

vrijednostuestalosti

izloenosti (UI)

vrijednostmaksimalnog

mogueg gubitka(MMG)

vrijednost brojaosoba (BO)

nije mogue 0 neuestalo 0,1 smrtnost 15 1 2 1

nije vjerovatno 1 godinje 0,2trajno teeoboljenje/povreda

8 3 7 2

mogue 2 mjeseno 1,0 tee oboljenje/povreda 4 8 15 4

podjednakeanse 50:50

3 sedmino 1,5privremeno

tee oboljenje/povreda

2 16 50 8

vjerovatno 4 dnevno 2,5manje oboljenje

/povreda1 >50 12

vrlo vjerovatno 5svakih satvremena

4,0 ubodna rana 0.5

Ukupan rezultatvrijednosti

opasnosti (VO)=

sigurno 6 konstantno 5,0ogrebotina/modrica

0.1

1. Zaokruite nivo na kojem se rizik procjenjuje u svakoj od etiri kolone vrijednosti koje seodnose na ovaj zadatak.

2. Izraunajte broj koji oznaava vrijednost opasnosti koristei sljedeu jednainu:

vjerovatnoa izloenosti (VI) x uestalost izloenosti (UI) xmaksimalni mogui gubitak (MMG) x broj osoba (BO) = broj koji oznaava vrijednost

opasnosti (VO)

VO rizik aktivnosti / ciljni datumikako bi se smanjila VO

0 1 prihvatljiv prihvatiti rizik1 5 jako nizak u roku od godine dana

5 10 nizak u roku od 3 mjeseca10 50 signifikantan u roku od mjesec dana50 100 visok u roku od jednog dana100 500 vrlo visok odmah500 1000 ekstreman odmah>1000 neprihvatljiv zaustaviti aktivnost dok se rizik

znaajno ne smanji


16/39



Kratki pregled procjene rizika

Radna aktivnost: Referentni broj:

Osobe izloene: Broj osobaizloenihriziku

Mjesto:

Uposlenici: (oznaite ako je primjenljivo)

Ostali radnici:( oznaite ako je primjenljivo)

Javnost: (oznaite ako je primjenljivo)

Kontroliranastavka

Detalji kontrolnih mjera

Dokumenti

Procedure itd:InformacijeUputstvaObukaSupervizijaPristupOkruenjeHitni sluajeviKomunikacijeCOSHH (Kontrolaopasnih supstanci)

Oprema za linuzatitu

Ostale procedure


17/39


Copyright 2003-2008 AKAZ

Kratki pregled procjene rizika

Datum procjene: Specifino podruje rad

Aktivnost / zadatak Opasnosti Vjerovatnoa1 do 3

Ozbiljnost1 do 3

Faktorrizika

Usposkon

Pregled izvrio/la:

Vjerovatnoa Ozbiljnost vjerovatno 3 kritino 3 nizak rizik

mogue 2 ozbiljno 2 srednji rizik

nije vjerovatno 1 manje ozbiljno 1 velik rizik


18/39



Izvjetaj o istrazi incidenta

Odjel:

Mjesto incidenta:

Datum deavanja incidenta: Vrijeme deavanja incidenta:

Potencijalna ozbiljnost: veoma ozbiljan ozbiljan manje ozbiljan

Vjerovatnoa ponovnog deavanja incidenta: velika srednja mala

Opis naina na koji se incident desio:

Neposredni uzroci: koje su okolnosti izazvale dogaaj?

Sekundarni uzroci: (ljudski, organizacijski, ili faktori koji se odnose na posao)

Aktivnosti na rjeavanju / preporuke za spreavanje ponovnog deavanja incidenta:

Potpis istraitelja: Datum:


19/39



Slijedi nekoliko primjera dogaaja nepovoljnih za pacijente koji se mogu pratiti ievaluirati. Treba jo jednom istai da e biti potrebno identificirati pojave specifineza objekte primarne zdravstvene zatite.

Prostorije opeg odjela

Nepovoljni dogaaj BrojNeplanirani ponovni prijem u roku od 7 dana od otpustaNeplanirani povratak u operacionu saluPostoperativni infarkt miokardaPostoperativni cerebro-vaskularni incidentEmbolija pluaTromboza duboke venePremjetaj u drugu bolnicu / jedinicuReakcije na transfuzijuSmrtnost / neoekivana smrtVarijacije u odnosu na oekivanu duinu leanjaPacijent samovoljno napustio ustanovuNeplanirana druga operacija u roku od 6 sedmica odinicijalneoperacijeGreka u davanju lijekovaIncidenca dekubitusaNepovoljna reakcija na lijekSignifikantna hemoragijaLijekovi izdati / propisani van indikativnog podruja lijekaNeispravnost opremeNeoekivana poviena tjelesna temperatura koja traje due od 72 sataNeplanirani / hitni prijem na intenzivnu njeguPostoperativne dislokacijeIV hematom / flebitisMRSAOdluka da se pacijent iz dnevne hirurgije zadri u bolniciKardio respiratorni arest


20/39



Operacione sale

Nepovoljni dogaaj Broj

Netano brojanje tufera

Okrnjeni / izgubljeni zubi kao rezultat intubacijePacijent se oporavlja due od jednog sataSignifikantne fluktuacije krvnog pritiska ( 40 mmHg ili vie)Ponovna intubacijaPostpunkciona glavoboljaParezaIV hematom / flebitisNeplanirani premjetaj na intenzivnu njeguGreka u davanju lijekaNepovoljna reakcija na lijekKvar opremePremjetanje u drugu bolnicu/odjel

Signifikantna hemoragijaKardio-respiratorni arestOperativni mortalitetReakcija na transfuzijuPacijent s MRSAPad pacijentaOteenje organa u toku hirurke procedureLijekovi izdati van indikativnog podruja lijekaHirurko strano tijelo in situOpekotina od dijatermije


21/39



Neplanirani povratak u operacionu salu[ u periodu od 48 sati do 6 sedmica od inicijalne operacije ]

Ime pacijenta:

Broj bolnice:

Datum inicijalne procedure:

Inicijalna hirurka procedura:

Vrijeme i datum kad je pacijent vraen u OS:

Razlog vraanja u OS:

Procedura izvrena drugiput:

Ishod:


22/39



Praenje minimalne invazivne hirurgije

Popunjava se u sluaju ako nastanu problemi u toku minimalnih invazivnih procedura (MIP)

Inicijalne dijagnoza / razlog za MIP:

Planirane/izvrene procedure:

Specifine intra-operativne komplikacije:

Da li je odluka da se primijeni veliki hirurki tretman bila neophodna ? Da [ ] Ne [ ]

Nedostatak instrumenata, ukoliko je postojao:

Ishod:


23/39



Prikupljanje podataka o minimalnoj invazivnoj hirurgiji

Broj Period od 1.januara tekue

godine dotekueg datuma

Ukupan broj pacijenata

Odluka da se primijeni veliki hirurki tretman

Hemoragija

Anatomska abnormalnost

Potekoa anatomske vizualizacije

Postoperativna una fistula

Oteenje kanala

Kamenci kod priroenog proirenja une kesice/unih kanala

Oteenje drugih struktura:

Nedostatak instrumenata

Specifine intraoperativne komplikacije:


24/39



Neplanirani ponovni prijem u roku od 7 dana od dana otpusta / prijema ilipremjetanja na drugi odjel / intenzivnu njega

Ime pacijenta

Broj bolniceKlinika specijalnost

Neplanirani ponovni prijem u roku od 7dana od dana otpustaDatum otpusta iz bolnice

Datum ponovnog prijema

Razlog ponovnog prijema

Neplanirani prijem / transfer na drugi

odjel / intenzivnu njeguUpuen iz npr.Slube za hitnu pomoOdjelaOperacione saleDirektni prijemDijagnoza po prijemu u bolnicu

Dijagnoza / razlog prijema na intenzivnunjegu

Datum prijema

Ishod npr.Premjetanje na odjelPremjetanje na odjel za intenzivnu njeguPremjetanje u drugu bolnicuSmrt pacijenta


25/39



Mikrobioloko praenje

Vrsta uzorkaUkupan broj

poslan u

laboratoriju

Ukupan brojpozitivnih

kultura

Period od 1.januara tekue

godine do

tekuegdatuma

Uzimanje uzorka urina kateteromUzimanje uzorka urina iz srednjeg mlazaBris raneHemokultureSputumMRSA pregledCentralni venski kateter / HickmanVisoki bris vagineStolicaEpiduralni uzorak

Uzorak s mjesta insercije suprapubinog kateteraUzorak s mjesta gastrostomePleuralni aspiratZglobni aspiratKoaTenost iz drena raneBronhijalni ispirakUzorak sa zatitne odjee i opreme

Ostalo:


26/39



Obrazac za praenje incidenata koji se odnose na

lijekove

Molimo Vas popunite svakiput sve detalje i navedite to je vie detalja mogue. Nemojte odga

atiizvjetavanje ako neki detalji nisu poznati.

Izvjetavanje o incidentima s lijekovima / davanjemlijekovaFormular popunio:

Titula/funkcija: Datum:

Odjel / sluba:

Ime pacijenta:

Broj bolnice:

Klinika specijalnost:

Detalji u vezi s izdavanjem lijekova:

Incident s lijekom otkrio:

Datum i vrijeme kad je incident otkriven:

Ko je obavijeten:

Datum i vrijeme kad je obavijeteno o incidentu:

Poduzete aktivnosti:

Strana 1 od 3


27/39



Obrazac za praenje incidenata koji se odnose nalijekove

Izvjetavanje o nepovoljnim reakcijama na lijekove /

transfuzijuLijek/jedinica krvi na koji/koju se sumnja: (Ime proizvoaa i serijski broj)

Put administracije: Dnevna doza:

Datum kad je lijek/transfuzija data: Datum prestanka davanja:

Terapeutske indikacije:

Ostali propisani lijekovi / doza i uestalost:

Reakcija na koju se sumnja: (opis)

Datum kad je reakcija poela: Datum kad je reakcija zavrila:

Kliniki ishod:

Strana 2 od 3


28/39



Obrazac za praenje incidenata koji se odnose nalijekove

Lijekovi pripisani / dati van indikativnog podrujalijeka:

Naziv propisanog / datog lijeka /doze /uestalosti:

Terapeutske indikacije:

Ime kliniara koji je propisao / dao lijek:

Strana 3 od 3


29/39



Obrazac za evidenciju o reanimaciji:Ime pacijenta:

Broj bolnice:

Dijagnoza po prijemu:

Datum i vrijeme reanimacijske procedure:

Inicijalni ritam:

Osoblje prisutno:

Lijekovi dati / put administracije:

Intravenozna tenost koja je data:

Broj i napon okova kod direktnog pranjenja tokom defibrilacije srca (DC okovi):

Ishodni i zavrni ritam:


30/39



Izvjetaj o smrtnosti

Datum

prijemai

dijagnoza

Datum

roenja

pacijenta

Specijalnost

doktora

Uraeni

hirurki

zahvati

datum

operacije

Datumkadje

nastupilasmrt

Broj

postoperativn

ihdanado

asasmrti

M r t v o z o r n i k


31/39



Nain provjere kvaliteta zdravstvene dokumentac

Obrazac za primarnu procjenu sadri: 1 2 3 4 5 6 Datum i razlog za prijemBroj bolniceAdresaDatum roenjaNajblii roakNaziv kole ako je pacijent dijeteLijenik ope prakseZabiljeeno je pacijentovo razumijevanje razloga zbog kojeg je primljen/dijagnozeIzvrena je procjena stanja pacijenta prije prijema / popunjen jezdravstveni upitnikZabiljeena je prola i trenutna medicinska historija

Procjenu je potpisala obuena medicinska sestraProcjena je datiranaSocijalna anamneza je dokumentiran (ako je to podesno)Izraunat je rizik od dekubitusaZabiljeena je teinaNapravljenja je procjena rizika za trombozu dubokih venaNapravljena je procjena koja se odnosi na manuelno dizanje pacijentaIzraunat je nutricioni skorZabiljeene su alergijeDokumentirana je pacijentova podobnost za put tretmanaZapisani su relevantni lijekovi koje je pacijent uzimao u prolosti i kojetrenutno uzima


32/39



Plan sestrinske njege / put integrirane njege sadri: - 1 2 3 4 5 6 Svaki zapis u zdravstvenu dokumentaciju je itakDokumentacija sadri zabiljeku o propisanoj terapiji i zahtjevima zadijagnostikim pretragama

Zapisivanje u zdravstveni karton vri samo ovlatena osoba. Zapisisu datirani i potpisani, s odtampanim imenom i funkcijom potpisnikaSkraenice i simboli se koriste to je manje mogue i u skladu slokalnim vodiljamaPostoji dokumentacija koja podrava obavijetenja lijenika o bilokakvim promjenama o stanju pacijentaDokumentacija sadri odgovore pacijenata na lijekove i tretmanIdentificirana je imenovana medicinska sestra zaduena za njeguProblemi su datiraniProblemi koji su rijeeni su datiraniBrisanje je datiranoPostoji ishod / cilj za svaki identificirani problem

Planirana njega odgovara identificiranom problemuZa svaki prijem postoji plan njege (s izuzetkom onkologije )Sestrinska dokumentacija je potpisana, navedeno je vrijeme i datum istavlja se u zdravstvenu dokumentaciju o pacijentu po otpustuPostoji precizan grafikon balansa tenosti (ukoliko je to potrebno)Broj bolnice se nalazi na svakoj stranici dokumentacije


33/39



Dokumentacija je u skladu sa sljedeim standardima:- 1 2 3 4 5 6 Pacijentovo ime i broj se nalazi na svakoj straniciNa svim stranicama se koristi crna tintaNortonov skor za dekubitusse dokumentira i redovno biljeiDio o medicinskoj dokumentaciji: -Dokumentacija sadri vremenski slijed detaljnih dijagnoza kliniarakoje predstavljaju razlog za prijem / dijagnozuIzvjetaj o inicijalnom fizikalnom pregledu od strane kliniaraDokumentacija sadri biljeke o nepretku i izvjetaje o konsultacijamaVrsta prijema - zakazani / hitniObrazac za preoperativnu kontrolnu listu i obrazac za pristanakna medicinsku proceduru sadri :-Detalj o pristanku pacijenta / informacije date pacijentima koji trebajubiti operiraniPostoji pismenidokaz da je doktor dobio pristanakBiljeke o preoperativnoj anesteziji ukljuuju: -Potencijalne probleme koji se odnose na anesteziju

American Association of Anaesthetists (ASA) score1S pacijentom se razgovaralo o izboru anestezijeDatum predloene operacije

1Vidi tablicu na zadnjoj strani dokumenta


34/39



Dokument o anesteziji sadri: - 1 2 3 4 5 6 Vrsta / koliina koritenog anestetikaKoritenje neinvazivnog / invazivnog praenjaProgresija vitalnih znakovaKomplikacije koje su se javile u toku anestezijeKoliina intravenozne tenosti koja je dataKoliina krvi / krvnih produkata koja je dataProcijenjeni gubitak krviVrijeme i potpis anestetiaraBiljeke o postoperativnoj anesteziji ukljuuju: -Komplikacije koje su se javile u periodu oporavkaVrijeme u operacionoj sali / duina procedurePostoperativne instrukcije sestrinskom i medicinskom osobljuLista za propisivanje lijekova ukljuuje: -Vrijeme kad je lijek datIme ili inicijali osobe koja je dala lijek

Otpusna dokumentaicja ukljuuje: -Biljeke kliniara koji je odgovoran za odluku o otputanjuStatus i odredite pacijentaSaetak o otpustuZakazani kontrolni pregledi


35/39



Dodatna dokumentacija: 1 2 3 4 5 6 Histopatoloki rezultati su priloeni (ako je to primjenljivo)Priloen je izvjetaj o transfuziji (ako je to primjenljivo)Zabiljeena je krvna grupa pacijenta (ako je to primjenljivo)Mikrobioloki rezultati su priloeni (ako je to primjenljivo)Hematoloki rezultati su priloeni (ako je to primjenljivo)Dokumentacija nakon otpusta:OPCS ifre su oigledne i tane za izvrene procedureGrupe povezanih dijagnoza (DRGs) su identificirane i zabiljeeneifre varijacije(ako je to podesno) su zabiljeeneIdentificirane varijacije su dodate bazi podataka o varijacijama


36/39


37/39



Indikatori kvaliteta Ukupno

Smrtni sluajevi / mortalitet / neoekivana smrtNeplanirani ponovni prijem u roku od 7 dana nakon otpustaNeplanirani povratak u operacionu saluNeplanirani prijem na odjel za intenzivnu njeguKardio-respiratorni arestOteenje organa usljed hirurke procedureOpoziv lijeka / upozorenja o upotrebi lijekaLijekovi dati/propisani van indikativnog podruja lijekaSignifikantna hemoragijaIntravenozni hematom / flebitisNepovoljne reakcije na lijekIncidenca dekubitusaGreke u davanju lijekovaIncidenca tromboze duboke veneIncidenca pulmonarnog embolizmaPostoperativni cerebro-vaskularni incident

Povrede usljed uboda iglomPacijent samovoljno napustio bolnicuReakcije na transfuzijuPremjetaj u drugu bolnicu / odjelPad pacijentaPostoperativni infarkt miokardaNeplanirana druga operacija u roku od 6 sedmica od inicijalneoperacijeMRSA (Meticilin rezistentni stafilokok)Neoekivana poviena tjelesna temperatura dua od 72 sataPostoperativne dislokacijeKvar / povlaenje opreme


38/39



Strategija upravljanja rizikom bi, u idealnom sluaju, trebalo da sadri sljedee:

Uvod Principi / opi ciljevi / ui ciljevi Odgovornosti koje se odnose na upravljanje rizikom Profesionalne / akademske reference Metodologiju identificiranja rizika Identificiranje rizika i analizu Preventivne mjere za identificirane rizike Utvrivanje pojedinaca odgovornih / vremenskog okvira i budeta za identificirane rizike Ciljevi kontrole rizika Planiranje u sluaju nepredvienih situacija i katastrofa Strategija o zdravlju i sigurnosti (moe biti ukljuena u strategijau upravljanja rizikom u cijeloj

organizaciji ako odluite da usvojite takav pristup) Procjene opasnih hemikalija Izvjetavanje i komunikacije Edukacija

Za one koji ele da istrae vie o primjeni upravljanja rizikom i klinikom upravljanju, moe bitikorisna sljedea referenca:

Clinical Governance. Making it Happen. (1999)Lugon. M and Secker-Walker. J.The Royal Society of Medicine Press Limited.1 Wimpole StreetLondon W1M 8AE

ISBN: 1 85315 383 4

Fusnota:

Kljuni cilj upravljanja rizikom je smanjenje incidence nesretnih sluajeva i greaka, iji erezultat biti sigurnija praksa, sigurniji sistemi rada, sigurnije prostorije i vea svijest osobljao opasnosti i odgovornosti. Kljuni cilj svakog sistema upravljanja kvalitetom jeste pruanjeusluga koje ispunjavaju najvee mogue standarde zdravstvene zatite; a rezultat ovoga jesmanjenje trokova koje rizik donosi. Dakle, upravljanje rizikom i upravljanje kvalitetom

imaju isti cilj, ali se na njih gleda iz razliitih uglova.


39/39


Dodatak:

ASA Scores.

Class Physical status Example

I A completely healthy patient A fit patient with an inguinal hernia

II A patient with mild systemic diseaseEssential hypertension, mild diabetes withoutendorgan damage

IIIA patient with severe systemic disease that isnot incapacitating

Angina, moderate to severe COPD

IV A patient with incapacitating disease that is aconstant threat to life

Advanced COPD, cardiac failure

V

A moribund patient who is not expected to live24 hours with or without surgery Ruptured aortic aneurysm, massive pulmonary

embolism

E Emergency case

Documents

Principi Upravljanja Rizikom Rev2