SVEUILITE U SPLITU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST
Ime i prezime studentice: Jelena JermeliGodina studija: 2.
godina diplomskog studijaNadnevak odravanja nastavnoga sata: 7.
travnja 2014.PISANA PRIPRAVA ZA IZVEDBU NASTAVNOGA SATA IZ
HRVATSKOGA JEZIKA
Predmetno podruje: Hrvatski jezik
Nastavna tema: Fonemski i grafemski sustav standardnoga
hrvatskog jezikaNastavna jedinica: Izgovor i pisanje glasova , , d,
kola: I. gimnazija, SplitRazred: 1. bMentorica: Svjetlana Volarevi,
prof.Kljuni pojmovi: izgovor i pisanje glasova , , d, i , sufiksi,
palatalizacija, jotacija, jednaenje po zvunostiObrazovna postignua:
vjebati sluno prepoznavanje te pravilan izgovor i pisanje glasova ,
, d i , razvijati sposobnost prepoznavanja i razlikovanja ovih
glasova u rijeimaTip nastavnoga sata: sat obrade novoga gradiva
Cilj nastavnoga sata: prepoznati i razlikovati glasove i s
pravopisnog i pravogovornog stajalita; pravilno ih upotrebljavati u
pisanome i govorenome jezikuZadae nastavnoga sata:
a) naobrazbene: stjecanje znanja o pravilnoj upotrebi glasova i
, d i u govorenome i pisanome jeziku; razlikovanje artikulacijskih
svojstava glasova i , d i na temelju opisa njihove tvorbe;
b) odgojne: poticanje samostalnosti u radu, poticanje shvaanja o
vanosti poznavanja standardnoga jezika u svakodnevnoj komunikaciji;
razvijanje svijesti o raznolikosti upotrebe glasovnog i jezinog
potencijala te njegove prikladne primjene u govorenju i pisanju; c)
funkcionalne: logiko zakljuivanje i prepoznavanje razlikovnih
obiljeja pojedinih oblika jezine djelatnosti; razvijanje
sposobnosti opaanja i primjene steenog znanja;d) komunikacijske:
razvijanje sposobnosti usmenoga i pismenog izraavanja;
poticanje viesmjerne komunikacije.Oblici rada: elni rad,
individualni radMetodiki sustav: analitiko-eksplikativniNastavna
sredstva: udbenik, nastavni listiiNastavna pomagala: ploa,
kredaUnutarpredmetna korelacija: jezino izraavanje,
knjievnostMeupredmetna korelacija: /
IZVORI I LITERATURA Literatura za uenike:
ubri, Marina, Uimo hrvatski jezik 1, kolska knjiga, Zagreb,
20011. Literatura za nastavnika: Skupina autora, Hrvatski pravopis,
IHJJ, Zagreb, 2013.Ani, Vladimir, Rjenik hrvatskoga jezika, Novi
Liber, Zagreb, 1996.
Stjepko Teak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1,
kolska knjiga, Zagreb, 1996. STRUKTURA I PREDVIENO TRAJANJE
POJEDINOGA DIJELA
NASTAVNOGA SATA
1. PRIPRAVA 5 min
- Motivacija - Osvjeivanje potrebnog predznanja
2. ISTRAIVANJE JEZINE INJENICE 25 min
- Zapaanje novih jezinih injenica
- Otkrivanje ostalih vanih obiljeja 3. PROVJERA STEENIH SPOZNAJA
- 15 min - Vjebanje i ponavljanje- Zadavanje domae zadae
ARTIKULACIJA NASTAVNOGA SATA
FAZE
NASTAVNOGA
SATA
I NJIHOVO
TRAJANJENASTAVNI SADRAJINASTAVNI
OBLICI,
METODE,
METODIKI
POSTUPCI
NASTAVNA SREDSTVA
1.PRIPRAVA
(10 min)
Motivacija
Osvjeivanje
potrebnog predznanja
2.ISTRAIVANJE
JEZINE
INJENICE
(25 min)
Zapaanje novih jezinih injenica
Otkrivanje ostalih vanih obiljeja Zapaanje novih jezinih
injenica
3. PROVJERA STEENIH SPOZNAJA
(10 min)
Nastavni listiiZadavanje domae zadae
Ponavljanje
(sinteza)
Pozdravljam uenike i predstavljam se. Upisujem nastavni sat i
odsutne uenike u dnevnik. Zamolim uenike za suradnju kako bi sat
bio to uspjeniji.
Danas emo se upoznati s glasovima koje esto poistovjeujete
koristei ih u govorenome i pisanome jeziku. Dijelim uenicima
lingvometodiki predloak.
Za poetak svatko e za sebe proitati pjesmu Grigora Viteza Ptija
pjevanka. Obratite pozornost na akustika svojstva glasova u
pjesmi.
Nakon dvije minute prozivam jednog uenika da naglas proita
pjesmu.
itajui pjesmu, zasigurno su vam neki glasovi stvarali potekoe. O
kojim je glasovima rije? ( i .) Malo emo ponoviti kakvi su to
glasovi i . Jesu li oni samoglasnici ili suglasnici? (Suglasnici.)
Kojim glasovima pripadaju prema mjestu tvorbe? (Jezinim.) Kakvi su
prema zvunosti? (Bezvuni.) Glasovi i po izgovoru su dva razliita
glasa, razlikuju se po svojim tvorbenim znaajkama. To primjeujemo
po razliitom poloaju naih govornih organa pri izgovoru i . Kako
tvorimo glasove i ? Pri tvorbi glasa prednjim dijelom jezika
dotiemo nepce. Govorim uenicima da izgovaraju glas kako bi bolje
razumjeli. Glas tvorimo drugaije. Proizvodimo ga tako to prislonimo
jezik na donji dio usne upljine, odnosno na donje zube. Primjeujete
li razliku? Izgovarajte rijei maka, veer, zatim srea, no.Prisjetili
smo se, dakle, najvanijih uvjeta za stvaranje glasova i . Sada je
vrijeme da nauimo kako ih se primjenjuje u pravopisnome i
pravogovornome smislu. Napiite naslov u svoje biljenice: Pisanje i
izgovor glasova i .
Glasovi i su fonemi hrvatskoga jezika. Prisjetimo se, to je to
fonem? (Fonem je glas koji sam nema znaenje, ali ima razlikovnu
ulogu.) Ta razlikovna uloga je jako bitna kod glasova i . U
fonolokoj opreci i mogu razlikovati znaenje rijei. Uzmimo za
primjer sljedee rijei: spavaica i spavaica. Zapisujem rijei na
plou. Imamo dvije imenice, obje su enskog roda u nominativu
jednine. Koja je jedina razlika meu njima? ( i .) Upravo i ine
razliku u znaenju ovih rijei. Pa tako imamo spavaicu ensku osobu
koja spava i spavaicu enski odjevni predmet. Iz ovog primjera
vidimo da je vrlo vano razlikovati glasove i . Velik broj rijei u
svom korijenu imaju glasove i koje zadravaju u svim oblicima i
izvedenicama. Takve rijei su primjerice: ovjek, maka, klju, hlae,
toka, vr, itati, ki, no, ve, kua, zadaa, Ove bi rijei trebalo
jednostavno pamtiti ako ih ve ne razlikujemo spontano. Ako nismo
sigurni, najbolje je otvoriti rjenik ili pravopis i
provjeriti.Posuenice, tonije anglizmi i talijanizmi u hrvatskom
jeziku imaju glas . Na primjer: ips, ip, arter, kapuino,
violonelo,Ukoliko imamo potekoa pri razlikovanju i koritenju
glasova i , postoje pravopisna pravila koja nam u tome mogu uvelike
pomoi. Jedan od naina na koji moemo nauiti kada se koristi glas a
kada jest da izdvojimo sufikse koji u sebi imaju ove
glasove.Dijelim plou u dva stupca: jedan za glas , drugi za .
Najei sufiksi koji u sebi imaju glas su: a, - aica: rije je o
imenicama koje oznaavaju: vritelja radnje: plesa, bera, igra,
krojaica,predmet: pokriva, zatvara,
ica: umanjenice enskog roda: cjevica, granica, slamica, i: ovaj
se sufiks pojavljuje samo kod pet rijei i oznaava vritelja radnje:
vodi, goni, brani, ribi i tekli aa, - jaa: imenice .r. nastale od
pridjeva, glagola i brojeva: savijaa, udavaa, lozovaa, jabukovaa,
iar: imenice m.r. koje znae:
zanimanje: kritiar, kemiar,botaniar, politiar,osobinu:
melankoliar, ina: oznaava uveanice: kamenina, cjevina, stolina, e:
oznaava umanjenice koje oznaavaju neto mlado: mome, siroe, djevoje,
kume,
Najei sufiksi koji u sebi imaju glas su: i: infinitiv: rei, doi,
nai, poi, moi,gl. prilog sadanji: spavajui, pjevajui, radei, piui,
nosei,
i: umanjenice za m.r.: crvi, komadi, stoli, konji, pui, ai:
pridjevi nastali od glagola: pisai, brijai, crtai,
oa: imenice .r. nastale od pridjeva koje oznaavaju neku osobinu:
istoa, sljepoa, hladnoa, mirnoa,
Glasove i moemo razlikovati i prema glasovnim promjenama kojima
su nastali, odnosno prepoznajui glasovne promjene u oblicima rijei.
Primjerice, glas u nekim rijeima posljedica je palatalizacije.
Prisjetimo se to je to palatalizacija? (Palatalizacija je glasovna
promjena u kojoj k, g, h, c i z ispred samoglasnika e, a katkada
ispred i prelaze u palatale , , .) Pogledajte sljedee rijei:
radnie, junae, muiti, viem. Vjerojatno i sami pogaate od kojih
rijei dolaze ove rijei: radnie radnik, junae - junak, muiti - muka,
viem vikati. Sve ove rijei, odnosno oblici i izvedenice u svojoj
osnovi imaju glas k. Moemo zakljuiti da od k dobivamo .to
primjeujete u ovim rijeima: zeevi, mjesee, ptiica, striev. Kako
glase osnovni oblici ovih rijei? (Zec, mjesec, ptica, stric.) to im
je zajedniko? (U osnovi imaju glas c.) Stoga moemo zakljuiti da
glas u nekim rijeima dobivamo palatalizacijom glasova k i c.Glasovi
i mogu biti posljedica i jotacije. to je to jotacija? (Jotacija je
stapanje nepalatalnog suglasnika s glasom j u nov palatalni
suglasnik.) Glas dobivamo stapanjem glasova k i c s glasom j.
Ispisujem primjere u stupac glasa : miem, jai.
Jotacijom dobivamo i glas . Piem sljedee rijei u stupac glasa :
radou, ljui, smru. to je s ovim rijeima? Kako glase njihove osnove?
(Radost, ljut, smrt.) Od kojeg smo glasa dobili glas u ovim
rijeima? (Od glasa t.) Znai, jotacijom od t i j dobivamo .Glas
imamo i u ruskim, ekim, bugarskim i slovenskim prezimenima, poput:
F. Mihajlovi Dostojevski, L. Nikolajevi Tolskoj,Hrvatska, pak,
prezimena zavravaju na i: Markovi, Jankovi,
Na poetku smo rekli da su glasovi i bezvuni, znate li mi rei
koji su glasovi njihovi zvuni parnjaci? (D i .) Glas d zvuni je
parnjak glasu , a glas zvuni je parnjak glasu . Zapiite naslov u
vae biljenice: Pisanje i izgovor glasova d i .Glasovi d i ne zadaju
nam toliko problema koliko i , ali ipak nije na odmet ponoviti kada
se koristi jedan a kada drugi glas. Glas d jedan je od tri fonema
koja piemo dvoslovom. Koja su nam druga dva? (Lj, nj.) Vano je
razlikovati dvoslov d od dvaju grafema koji se nau jedan kraj
drugoga u sloenicama u kojima prvi dio zavrava na d, a drugi poinje
sa . Primjerice: nadivjeti, predeluani.Rijei koje u svom korijenu
imaju glasove d i potrebno je zapamtiti jer im postanak najee nije
vidljiv. Takve rijei su na primjer: dep, dem, pidama, zatim lea,
on, urica, evanelje, Zapisujem primjere na plou.Glas d u hrvatskom
jeziku esto se pojavljuje u turcizmima. Na primjer: damija, dezva,
hoda,
Anglizme uvijek piemo s glasom d: dez, dins, dungla, dok rijei
iz talijanskog jezika uvijek izgovaramo sa : Genova [enova].
Glasovi d i nisu posebno plodni kada je rije o sufiksima. Moemo
izdvojiti samo dva sufiksa turskog podrijetla u kojima imamo glas
d:
dija: eirdija, buregdija dinica: buregdinica, evabdinica
Rekli smo da je glas d zvuni parnjak glasu . Glas d emo, stoga,
pronai u rijeima u kojima je provedeno jednaenje po zvunosti,
ispred zvunog b glas prelazi u d: naruiti - narudba, svjedoiti -
svjedodba, jednaiti jednadba,
Glas u mnogim je rijeima posljedica jotacije. Pogledajte ove
rijei: glau, mlai, groe. Od kojih smo ih rijei dobili? (Glad, mlad,
grozd.) Ovdje smo, dakle, stapanjem glasova d i j dobili glas .
Na sljedeim primjerima provjerit emo jeste li shvatili razliku
izmeu glasova i , d i u pisanome jeziku. Uenicima dijelim nastavne
listie sa zadacima. Rijeite zadatke koje sam vam pripremila. Za
rjeavanje zadataka imate pet minuta. Kada uenici zavre s rjeavanjem
zadataka, prozivam ih da usmeno izloe svoja rjeenja.
Uenicima zadajem domai rad. Dijelim im nastavne listie. Nastavni
listii sadre dva zadatka. U prvom zadatku uenici trebaju dopisati
glasove i . U drugom zadatku trebaju napisati pravilo prema kojem
smo u zadanoj rijei dobili glasove , , d i . Na samom kraju sata s
uenicima utvrujem novo gradivo postavljajui pitanja. Sada emo
ponoviti i utvrditi sve to smo nauili na dananjem satu. Odgovorit
ete mi na nekoliko pitanja. to nam moe pomoi kada nismo sigurni
trebamo li koristiti ili u nekim rijeima? (Sufiksi u kojima se ti
glasovi najee pojavljuju.) Koji su najei sufiksi u kojima se
pojavljuje glas ? (-a, -aica, -i, -aa, -jaa, -iar, -ina, -e) Glas
moe biti posljedica kojih glasovnih promjena? (Palatalizacije i
jotacije.) Kojom glasovnom promjenom dobivamo glas u nekim rijeima?
(Jotacijom.) Navedite primjere. Kojeg su najee podrijetla rijei
koje sadre glasove d i ? (Turskog i engleskog.) Navedite mi primjer
u kojem smo glas d dobili provoenjem jednaenja po zvunosti.
(Narudba, predodba.) Kojom glasovnom promjenom dobivamo glas u
nekim rijeima? (Jotacijom.) Navedite primjer. (Groe.)Pozdravljam
uenike i zahvaljujem im na suradnji.
elni rad
Nastavni listiMetoda upuivanjaMetoda itanjaMetoda razgovora
elni radelni radmetoda pisanja
Metoda razgovora
Metoda pisanja
Metoda razgovora
elni rad
elni radMetoda pisanjaMetoda razgovora
Metoda pisanja
elni rad
Metoda razgovora
Metoda pisanja
Metoda heuristikog razgovora
Metoda pisanja
Metoda razgovora
Metoda pisanjaMetoda razgovoraelni radMetoda pisanja
Metoda razgovora
Metoda pisanjaelni rad
Metoda pisanja
elni rad
Metoda pisanjaelni radMetoda pisanja
Metoda razgovora
Nastavni listi
Metoda pisanjaIndividualni radMetoda usmenog izlaganjaNastavni
listi
Metoda upuivanjaMetoda razgovora
PLAN PLOEPisanje i izgovor glasova i spavaica - spavaica
sufiksi: a, - aica : plesa, bera, igra, kroja, pokriva, zatvara
ica: cjevica, granica, slamica i: vodi, goni, brani, ribi i
tekli
aa, - jaa: savijaa, lozovaa, iar: kritiar, kemiar, melankoliar
ina: kamenina, cjevina, stolinasufiksi: i: rei, doi, nai, spavajui,
i: crvi, komadi, stoli, konji, pui ai: domai, pisai, brijai, crtai
oa: istoa, sljepoa, hladnoa, mirnoa e: mome, siroe,
kumepalatalizacija: jotacija:radnie, junae, muiti, viem k radou,
ljui, smru t + j = zeevi, mjesee, ptiica, striev c jotacija: jai k
+ j =
miem c + j = Pisanje i izgovor glasova d i nadivjeti D dep, dem,
pidama, lea, on, urica, evanelje,turcizmi: damija, dezva, hoda,
talijanizmi: [enova]
anglizmi: dez, dins, dungla sufiksi:
dija: eirdija, buregdija jotacija: dinica: buregdinica,
evabdinica glau, mlai, groejednaenje po zvunosti: d d + j =
narudba, svjedodba, jednadba,Prilog 1.
PTIJA PJEVANKA
Jutros pala knjiga s krova,Prosula se iz nje slova,Dole ptice
velike i maleI slova se nazobale.
Pa sad sriu svakog danaRazna slova progutana.Naglas viu, te
urliuI cvrkuu i uviuI vrgolje i ivkajuI uore i civkaju,Pite, vrlje
i ciliu,Vrijete, cvre i ivriu.Krie, gru i grliuI pijuu i
cijuu,uborkaju, uorkaju,Pirikaju, cirikaju,Piskutaju,
cvijukaju,eljugaju, vrljugaju,irlikaju, grljukaju,Fiukaju i bigliuI
pjevaju i uzdiu...
Svaki dan ih sunce pita,Iz knjige im zlatne ita,Te od zore ue,
sriuDva-tri slova da urliu.
Grigor VitezPrilog 2.
NASTAVNI LISTI:
1. Upii dijakritike znakove za glasove i :kolac, stvarcica,
knjinicar, uckast, korjencic, domaci, momcic, obuca, dugacak,
cvjetaca, makovnjaca, zadaca, jabukovaca, runoca, dobricina, plac,
voce, pec, bolnicar, komadic, plesacica, djevojce2. Napii pravilno
sljedei primjer:
I cvrci, cvrci cvrcak na cvoru crne smrce.
3. Izvedi pridjev od imenice djeca! __________________4. Dopuni
zadane rijei glasovima d ili :svjedo___ba ___ep posu___e
sr___ba
le___a sme___a an___eo sva___a
u__enje ___ungla u___benik gro___ica___on gra___anin ___ip
___amija
gospo___a tinej___er ro___endan ro___ak____emper ma____ioniar
doga____aj pi____ama5. Naini to vie rijei od ponuene rijei:
junak -
_______________________________________________________________
mlad -
_______________________________________________________________
muka -
_______________________________________________________________
lijek -
________________________________________________________________
kua -
_______________________________________________________________cvijet
- ______________________________________________________________6.
Napii traene oblike.
traeni oblik
pei, tei, sjeiprezent, 3. l. jednine
plakati, vikatiimperativ, 2. l. jednine
Baciti, platiti, vidjetiglagolski pridjev trpni
slijediti, trati, mislitiglagolski prilog sadanji
moe, ide, doeinfinitiv
vuk, mrak, ratnikvokativ jednine
radost, slinostinstrumental jednine
klin, cvijet, slamkaumanjenica
ut, jak, velik, mladkomparativ
zec, medvjedposvojni pridjev
cvijet, listzbirna imenica
7. Zaokrui pogreno napisane rijei.
akalica, aa, ajnik, adav, akoveki, amac, arapa, arobnjaki,
asniki, aenje, ekaonica, ungla, eliana, eliiti, ovjenost, istoa,
istaica, unuti, elavac, evabija, brijai, kupai, stojei, vjeni,
djeai, amija, demper, dentlmen, eparac, dez, dip, udo, ai, aki,
akovanin, avao, deterent8. Svaku pogreno napisanu rije iz
prethodnoga zadatka napii tono.
______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Prilog
3 Domai rad
1. Stavite u zagrade odgovarajue glasove.Norma je preba( )ena.
Sjede( )i je spavao. Kupio je brija( )i pribor. Posje( )ivao ga je
redovito. Neprimije( )en je izaao iz ku( )e. Na obzorju svi( )e.
Goni( ) je gonio konje. Izgubio je klju( ) od ku( )nih vrata. Nije
se mogao obu( )i na vrijeme. Smra( )ilo mu se pred o( )ima. On ga
pra( )ae u stopu. Prihvatio je ba( )enu rukavicu. Ne okre( )i se
oko sebe. Jesi li okre( )io sobu? Dobio je na dar ru( )ni sat.
Donio joj je stru( )ak cvije( )a. Vra( )aju( )i se ku( )i,
zaustavio se pred poto( )i( )em i ugledao ra( )i( )a kako se mi( )e
pod kamenom. Jau( )u( )i tr( )ao je niz brijeg. Dr( )u( )i uhvatio
je maj( )inu ruku. Putni( )ki se vlak zaustavio na pjea( )koj
stazi. Iz Ivi( )ine ru( )ne torbe ispadoe nao( )ale. Preno( )ita mu
se ne zna. Pred njim je zamije( )en pozla( )en lan( )i( ). Juna(
)ki se drao dok su ga mu( )ili. S rado( ) se sje( )ao vo( )njaka.
Bila je o( )arana pti( )jim cvrkutom. Bio je dotu( )en vide( )i je
onako ispa( )enu. U njegovoj smo zada( )i nali po( )etni( )kih
greaka. Izletite je bilo posje( )eno. Prazni( )ki su dani uvijek
bu( )ni. Na no( )nom ormari( )u, u poluzamra( )enoj sobi opazi
njezinu sliku. Prevr( )u( )i, onako u vru( )ici, njezine stvari,
osjeti da ga izdaje snaga.2. Nadopuni tablicu.
PRIMJERPRAVILOPRIMJERPRAVILO
striebrati
peemlisiji
mraitivuji
udbenikmlai
boleupredodba
tvriptiica
zapamenistie
evabdijasliica
vienjai
15
