PRIPREMA ZA DAN SJE�ANJA NA HOLOKAUST Upute nastavnicima

Sije�anj 2006.

2

Uvod Ove smjernice za pripremu Dana sje�anja na holokaust izra�ene su za nastavnike koji podu�avaju u�enike srednjih škola u državama sudionicama OSCE (Organizacije za europsku sigurnost i suradnju - OESS), sa naglaskom na prijedlozima o planiranju komemorativnih aktivnosti vezanih za godišnju proslavu Dana sje�anja na holokaust. OSCE je najve�a pan-Europska regionalna organizacija za sigurnost, sa 55 država sudionica iz Sjeverne Amerike, Europe, Srednje Azije i Kavkaza. OSCE-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) je jedna od nekoliko institucija osnovanih za promidžbu i potporu provedbe obveza na planu ljudskih prava, osnovnih sloboda, demokracije i pravnog poretka. U skladu s postojanjem anti-semitizma i njegovog oživljavanja posljednjih godina u dijelovima OSCE regija, OSCE je ponovno potvrdio odgovornost država sudionica za toleranciju i ne-diskriminaciju, borbu protiv semitizma i u�vrš�ivanje aktivnosti na polju obrazovanja o holokaustu. Od 2003., nekoliko je OSCE konferencija o antisemitizmu, borbi protiv rasizma, ksenofobije i diskriminacije, razvilo nove i detaljne obveze u tim sferama. Kao nastavak konferenciji OSCE-a o antisemitizmu i drugim oblicima netolerancije, u Córdobi, (Španjolska), u lipnju 2005., stru�njaci iz dvanaest zemalja sudionica sastali su se u Yad Vashemu, (Jeruzalem, Izrael) kako bi formulirali smjernice. Skup stru�njaka je bogato financirao Asper International Holocaust Studies Program, sa potporom Asper Fondacije, (Winnipeg, Canada) a smjernice su razra�ene potporom njema�ke vlade. Yad Vashem, Uprava za obilježavanje sje�anja na mu�enike i junake holokausta, osnovana je 1953. odredbom izraelskog parlamenta. Ime Yad Vashem proizlazi iz Knjige Izaije, glava 56, stih 5, "Njima dajem u ku�i svojoj i me�u zidovima svojim mjesto i ime (yad vashem), ... Ime vje�no dajem im, koje se nikada ne zatre. " Smješten u Jeruzalemu, Yad Vashemu je povjereno dokumentiranje povijesti židovskog naroda kroz period holokausta, tako da sa�uva sje�anje i pri�u svakog od šest milijuna žrtava, i preda naslije�e holokausta budu�im generacijama kroz pismohranu, opširnu knjižnicu, istraživa�ki institut, me�unarodnu školu i nove muzeje. Pregled smjernica

• Dani sje�anja na holokaust u me�unarodnom kontekstu • Metodološka na�ela • Ciljevi i rezultati u�enja • Prakti�ne obrazovne strategije • Dodatak I. Dodatni osvrti i informacije • Dodatak II. Sje�anje na holokaust u zemljama sudionicama OSCE

Pedagoške smjernice o pristupu obrazovanju o holokaustu op�enito, mogu se konzultirati iz materijala s popisa web stranica na kraju ovog dokumenta.

3

I. Dani sje�anja na holokaust u me�unarodnom kontekstu

"Holokaust je bilo sistematsko, birokratsko, od države odobreno progonstvo i ubojstvo probližno šest milijuna Židova, od strane nacisti�kog režima i njihovih kolaboracionista. 'Holokaust' je rije� gr�kog podrijetla i zna�i 'žrtva vatre'. Nacisti, koji su na vlast došli u sije�nju 1933., vjerovali su u to da su Nijemci 'rasno superiorni' a da su Židovi osu�eni na 'život nedostojan života'. Za vrijeme holokausta, nacisti su tako�er ciljali na druge skupine zbog, kako su smatrali, 'rasne inferiornosti': na Rome/Sinte (Cigane), invalide, i neke od slavenskih naroda (Poljake, Ruse i druge). Druge skupine su proganjane zbog politi�kih razloga ili ponašanja, me�u njima i komunisti, socijalisti, Jehovini svjedoci, i homoseksualci. " Memorijalni muzej Holokausta, SAD U sije�nju 2000, 46 vlada, uklju�uju�i 41 zemlju sudionicu OSCE, potpisali su Deklaraciju Me�unarodnog foruma o holokaustu u Stockholmu, konstatiraju�i da je "Holokaust (Shoah) fundamentalno osporio osnove civilizacije. Dotad nezabilježen karakter holokausta �e uvijek zadržati univerzalno zna�enje. Nakon (više od) pola stolje�a, to ostaje doga�aj vremenski dovoljno blizu da preživjeli još uvijek mogu svjedo�iti o strahotama koje su progutale židovski narod. Strašna patnja mnogo milijuna drugih žrtava nacista ostavila je neizbrisiv ožiljak po cijeloj Europi. [...] Dijelimo obvezu sje�anja na žrtve holokausta i �asti onih koji su se tome usprotivili. Poti�emo odgovaraju�e oblike sje�anja na holokaust u našim zemljama, uklju�uju�i Dan sje�anja na holokaust, jednom godišnje." Dan sje�anja na holokaust je relativno nova pojava u nekim zemljama, dok je to u drugim zemljama ve� dugogodišnja tradicija. Vlade su inicirale i organizirale službene ceremonije i posebne parlamentarne sjednice obilježavaju�i Dan sje�anja na holokaust, što je bilo objavljeno u lokalnim, nacionalnim i me�unarodnim medijima.

������������ ���������������������������������������� ��������������������

4

U listopadu 2002., Ministri obrazovanja �lanica Vije�a Europe, donijeli su rezoluciju da se Dan sje�anja na holokaust treba utemeljiti u svim zemljama.1 Nadalje, tijekom šezdesete plenarne generalne skupštine u studenom 2005., Ujedinjeni narodi odlu�uju da me�unarodni dan sje�anja u �ast žrtvama holokausta bude 27. sije�anj, i poti�u zemlje �lanice da razrade obrazovne programe koje �e predati sje�anje na ovu tragediju budu�im pokoljenjima.2

������� ������ � ���!��� ����������������" ��##�$���%��&����'()�����$����*��$� ���� ������ ������������ +��������� ��� ,-� ������� ������ ��.���� �� ������� ���� ����� ������ ����/������$����������0��� ��� ��������� ��� �������+������0��� ����������.����� ������ � ��������1���*��2����3�� &� ��%�� �&���("�� ��������� ��� ,(4� ���+���� 5667�� �'8.%9�� %�� �&����"�� ��������������������

Nedavnih godina, OSCE je stavio naglasak na promidžbu sje�anja na holokaust i borbu protiv suvremenog semitizma. Države sudionice OSCE obvezale su se sje�anju na olokaust Odlukom koja je donesena krajem konferencija o anti-semitizmu u travnju 2004. u Berlinu. Trideset jedna od 55 zemalja sudionica OSCE utemeljila je Dan sje�anja na holokaust.3 Albanija, Belgija, Hrvatska, Republika �eška, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njema�ka, Gr�ka, Irska, Italija, Lichtenstein, Norveška, Španjolska, Švedska, Švicarska i Ujedinjeno kraljevstvo, zakonom su utvrdili da �e se 27. sije�nja svake godine (dan oslobo�enja Auschwitz-Birkenau), održavati ceremonije i drugi posebni doga�aji u znak sje�anja na žrtve holokausta. Na primjer, u Ujedinjenom kraljevstvu, Dan sje�anja na holokaust 27. sije�anj se obilježava nacionalnim doga�ajem kojeg pohode javne osobe, preživjele žrtve holokausta i drugi dostojanstvenici. U raznim gradovima diljem zemlje tako�er se održavaju razni komemorativni doga�aji. Preporu�uju se doga�aji u društvenim zajednicama sa stotinama malih grupa kao što su crkve, skupine za pomilovanja, škole, fakulteti, gradska vije�a koja održavaju lokalne doga�aje za javnost i svoju zajednicu. Britansko Ministarstvo unutrašnjih poslova osigurava financijsku potporu kao i izvore za pomo� u organizaciji takvih doga�aja. Štoviše, britansko Ministarstvo obrazovanja proizvodi on-line i tiskane materijale za Dan sje�anja na holokaust.

1 Za više informacija o toj odluci i drugim to�kama koje pripadaju sje�anju na holokaust diljem Europe, vidi http://www.coe.int 2 Za više informacija vidi: http://www.un.org 3 Tabela o službeno utemeljenim Danima sje�anja na holokaust može se na�i u Dodatku II.

5

27. sije�nja 2005., Središnja ukrajinska fondacija za holokaust "Tkuma" organizirala je projekt poznat pod imenom "Maraton sje�anja", s ciljem da pove�a svijest o holokaustu u desecima ukrajinskih gradova i mjesta. Doga�aji su uklju�ivali nagradne ceremonije za studente koji su sudjelovali u natjecanjima o holokaustu; "Marševe živu�ih" na autenti�na mjesta stradavanja žrtava holokausta; okrugle stolove studenata s poznatim osobama; i kenferenciju za tisak sa predstavnicima me�unarodnih i lokalnih medija vezano uz 60 godišnjicu komemoracije oslobo�enja Auschwitz – Birkenau. U Odesi, komemoraciju je obilježila kombinacija literarnih i umjetni�kih slika i pri�a Elie Wiesel, preživjele žrtve holokausta i dobitnice Nobelove nagrade. Državni i lokalni dužnosnici tako�er su sudjelovali u tim doga�ajima.

����������!���� ��:88�������� ������ ������������ ��������������������; �������5667��< �����)��������� � ������ ��=��� ���� ���� �����

Austrija, Bugarska, Ma�arska, Latvija, Litva, Luksemburg, Poljska, Rumunjska, Slova�ka, Srbija i bivša jugoslavenska Republika Makedonija tako�er su utemeljile Dan sje�anja na holokaust, u skladu s povijesnim doga�ajima u njihovim zemljama u doba holokausta. Na primjer, Ma�arska obilježava komemoraciju 16. travnja, datum kad je nastao prvi geto u Munkcsu, dok je Litva odabrala 23. rujan u sje�anje na ubojstvo preostale židovske populacije u getu Vilniusa, 1943. Kanada i Sjedinjene Države obilježavaju datume u skladu s Yom HaShoah. Yom HaShoah Ve-Hagevurah (Hebrejski) doslovno zna�i Dan sje�anja na mu�enike i junake holokausta, a po�inje u zalazak 27. mjeseca Nisana u Hebrejskom kalendaru. Yom HaShoah, koji obilježava po�etak ustanka u Varšavskom getu 1943., utemeljen je zakonom izraelske vlade 1951. Glase se sirene na dvije minute diljem �itave zemlje u znak sje�anja na žrtve, a mjesta zabave, kao što su kazališta, plesne dvorane, restorani i kavane, tog su dana zatvoreni. To je postao dan komemoracije u židovskim zajednicama i me�u pojedincima diljem svijeta.

����� ��>��?��������>������+� �������������� ���������+����������� *���� ��������� ��� ��2��� �� �� ���� ��� �������,�����+����5667���������������

6

Razne zajednice imaju dugogodišnju tradiciju obilježavanja holokausta i Drugog svjetskog rata. Dan sje�anja na holokaust ne smije zanemariti ili zamijeniti ve� utemeljene rituale sje�anja, nego treba produbiti njihov zna�aj i važnost unutar tih zajednica. Nastavnici koji žive u zemljama bez službenog Dana sje�anja na holokaust se možda žele uklju�iti u istraživa�ki projekt o holokaustu sa svojim u�enicima, naro�ito vezano uz doga�aje u njihovim zemljama u ono vrijeme.

3� ���������������������������� ���������������������'����� ������������� /����������������������@@&&&�>����������$@��� ����@ ��������@�+������@���@���@�����������������

7

II. Metodološka na�ela

Komemorativni doga�aji ne mogu i ne smiju do�i na mjesto u�enja o tome što se doga�alo u prošlosti. Napokon, opsežno prou�avanje predmeta – koje uklju�uje aktivni proces u�enja u okviru nastavnog plana – i komemoracija povijesnih doga�aja od godine do godine, su posve razli�itog karaktera. Rituali sje�anja, kao što su ceremonije sa muzi�kim vinjetama, �itanjem tekstova i imenima žrtava, ograni�eni su u djelokrugu, �ak i ako se ponavljaju iz godine u godinu. Preporu�uju se aktivnosti koje se usredoto�uju na pri�e stvarnih ljudi, �ija imena ili lica se mogu prepoznati (na primjer, prijašnji židovski stanovnici grada ili susjedstva, bivši u�itelji ili u�enici škole) ili se mogu otkriti istraživanjem.

Naglasak na istraživanju lica, imena i dnevnog života žrtava holokausta vra�aju dostojanstvo svima onima koji su ubijeni. Predstavljaju�i žrtve kao ljudska bi�a iz starih zajednica, a ne kao statistiku u plinskim komorama i masovnim grobnicama, nastavnici mogu prenijeti multikulturalnu tapiseriju života Židova u Europi izme�u dva rata. ������*������ ����������A�$��������$��������� ���������������������;� ������������� ����� ����� ��� ����� ������ ���+������� ��� $� ������$�B����� ��� ����������� ���� ���(� �������� ���������� �+�� ������������ ������� ��� �� ����� 0������ �� �����2����0� �� �������� #C76����0)����� �� �����2����0� ��� ������� ����������� ��+���� ��� ���������� �������� ��2�����������*������ ���������������������:����������%����"���9������������������

Nastavnici bi trebali ohrabriti u�enike da pokažu osobnu inicijativu i odgovornost u koordinaciji interdisciplinarnih aktivnosti, u skladu s uzrastom, koje bi uklju�ile glazbu, dramu, literaturu, povijest, teologiju, filozofiju i druge discipline. Preporu�uje se organizacija drama, recitali s imenima žrtava i njihovim tekstovima kao što su njihovi dnevnici, zatim posjeti autenti�nim mjestima (iniciraju sami u�enici) i izložbama. Dani sje�anja na holokaust tako�er predstavljaju priliku da se cijela školska zajednica sakupi zbog zna�ajnog obrazovnog iskustva. Školski upravitelji, nastavnici i u�enici tako�er se mogu osvrnuti na pojavu ksenofobije, rasizma ili anti-semitizma u svojem krugu kroz prošlu godinu.

8

U Norveškoj, na 27. sije�nja, dodjeljuje se Benjaminova nagrada, nagrada koja je dobila ime po petnaestogodišnjaku Benjaminu Hermansenu koji je bio žrtva rasno motiviranih neonacista 2001. Nagrada se dodjeljuje školi koja je pokazala predanost borbi protiv rasizma u školi ili lokalnoj zajednici. Tijekom ceremonije, kojoj je nazo�an Ministar obrazovanja, odaje se priznanje inicijativi (školske uprave, nastavnika, u�enika i roditelja) koja promi�e toleranciju .

Širi kontekst holokausta Nacional-socijalisti�ka Njema�ka organizirala je sistematski, birokratski organizirani mehanizam za masovno uništenje europskog židovstva. Njezina ubila�ka mašinerija, koja ne samo da je ubila milijune, nego i upotrijebila njihove ostatke u industrijske svrhe, ozna�ila je prekretnicu u povijesti �ovje�anstva.

)�����=�$��=����������=� � ��� ������2 ������� �� ������ � �� �� ����� ����2���� $����� ������� �� ���(� ��������� � ��2������ B������ :������� ����� ���D�����)��������� ��� ���2�� ���;����������� �� ��� �� ��� ���� �� ����$����!��2 ������� �� ��� �������������� � ������������$��������� ��������E�����$�����

Dotad nezabilježen karakter holokausta �e uvijek zadržati univerzalno zna�enje. U�enjem o holokaustu i o drugim genocidima, u�enici �e razviti svijest o tome da se takvi zlo�ini mogu ponoviti, Židovima ili drugima, a �ine ih ljudi protiv drugih ljudi; ne na isti, ali na sli�an na�in. Nau�it �e o ljudskoj odgovornosti u civiliziranom društvu, da se glasno usprotive, sprije�e i zaustave genocid gdje god se on na svijetu pojavio. U�enicima se može dati zadatak da istraže genocide i zlo�ine protiv �ovje�nosti; da pišu �lanovima parlamenta, politi�arima, crkvenim dostojanstvenicima i drugim vo�ama, o lekciji holokausta, opasnosti od totalitarizma, i obrazovnim porukama za sprje�avanje genocida u budu�nosti. Na primjer, u�enike se može uputiti na Odbor za savjest pri Memorijalnom muzeju holokausta kojeg je osnovala Predsjedni�ka komisija za holokaust SAD-a 1979. godine. Kad je Predsjedni�ka komisija za holokaust dala preporuku za osnivanje suvremenog memorijala žrtvama holokausta, konstatirala je da niti jedna stvar nije "tako zbunjuju�a i hitna kao potreba da se osigura da se takav nehumani napad kao što je holokaust – ili bilo kakva njegova verzija –ikada više ponovi."4

4 Za više informacija, vidi: http://www.ushmm.org

9

U�enici �e bolje razumjeti doga�aje ako im se pokaže kako su Židovi bili meta progona. Treba imati na umu da iako su Židovi bili prvi na meti nacional-socijalista i njihovih kolaboracionista, trpile su i druge skupine, kao Romi i Sinti; homoseksualci; Jehovini svjedoci; Poljaci; ruski ratni zarobljenici; komunisti i drugi. Sudbina Roma i Sinta (koji su tako�er tretirani kao rasno inferiorni prema nacional-socijalistima) op�enito se ne komemorira. I njih treba pamtiti zajedno sa žrtvama holokausta. Komemoracija likvidacije "Ciganskog logora" u Auschwitz-Birkenau 2. kolovoza 1944., obilježava se kao Dan sje�anja istrebljivanja Roma i Sinta, od 1997. U srpnju 2005. Centar romske zajednice DROM iz Kumanova, bivše jugoslavenske Republike Makedonije, dala je inicijatvu za javno osvješ�ivanje o povijesti i stradanju Roma i Sinta za vrijeme Drugog svjetskog rata. Objavljen je i letak s osobnom pri�om Roma, žrtve istrebljiva�kog logora nacional-socijalista. Vode�i dužnosnici i dostojanstvenici koji su bili nazo�ni, osvrnuli su se na važnost podizanja javne svijesti o sudbini Roma i Sinta za vrijeme Drugog svjetskog rata.

F�$�����������3����������������������� ��������;���$��D�����<���&������ ����������������������� ��$������3������ ��$�����<���&�� �� �����$�������� ��������� �� ������������ ��� ��� ��������� ���������� ��� ��� ������ � ������ ����$��� �� ���(� ����������+�������B������ ������� ��� �� �� �������� ��� ��� �+��� �� ���(� ��������#C,G��� �� ��������� ���$� ���������� ��� ��� ����2 ��� �������� ���� � ����� ��� �� $��%�� �&�����*$�/����� ��� ������������������$����� ���(� ��������������������� ���������$�� ����D����� �������� ���� ������� ����������������������� ��������D�$�������������<���&���

10

III. Ciljevi i rezultati u�enja

U okviru Dana sje�anja na holokaust, obrazovni cilj i za nastavnike i za u�enike uklju�uje:

• Poistovje�ivanje sa žrtvama i o�uvanje uspomena na njih

• Isticanje važnosti sje�anja na preživjele, žrtve, spasitelje i osloboditelje

• Prepoznavanje da je holokaust bio gubitak za civilizaciju kao cjelinu kao i

za države koje su bile direktno uklju�ene

• Stjecanje boljeg razumijevanja povijesti

• Podizanje svijesti o lokalnom, regionalnom i nacionalnom naslije�u

• Podizanje svijesti o opasnosti od radikalnih, ekstremisti�kih pokreta i

totalitarnih režima

• Podizanje svijesti o suvremenim oblicima anti-semitizma, ksenofobije i

svim oblicima mržnje

• Ukazivanje na druge genocide

• Promidžba poštivanja ljudskih prava, naro�ito manjina

• Poticanje kriti�kog mišljenja i intelektualne znatiželje i

• Njegovanje osobne odgovornosti kao demokratskih gra�ana

Pošto se dani sje�anja na holokaust obi�no obilježavaju samo jednom godišnje, ne može se o�ekivati da �e u�enici potpuno shvatiti što se doga�alo pod nacional-socijalisti�kim režimom izme�u 1933. i 1945. Iako se gore spomenuti ciljevi ne mogu dosegnuti kroz aktivnosti tijekom jednog dana, svijest o važnosti komemoracije treba se poticati, a te aktivnosti za poticanje sje�anja mogu kulminirati boljim prou�avanjem holokausta.

11

IV. Prakti�ne obrazovne strategije

Prije uvo�enja u�enika u aktivnosti sje�anja, treba potaknuti same nastavnike da nau�e o tom teškom predmetu i da sura�uju s kolegama koji su ve� poha�ali seminare za nastavnike o aspektima obrazovanja i sje�anja na holokaust. Kad god je to mogu�e, nastavnici trebaju poha�ati te�ajeve za stru�no usavršavanje o toj temi. U svakom slu�aju, nastavnici se moraju dobro pripremiti kad organiziraju dane sje�anja na holokaust. No, nastavnici najbolje poznaju svoje u�enike, pa �e im približiti dane sje�anja na holokaust na temelju procjene koji je pristup za njih najbolji. Mnogi nastavnici su uspješno uklju�ili lokalnu vlast, nevladine udruge, medije i institucije iz zajednice, da se zajedno s u�enicima uklju�e u obrazovne doga�aje za komemoraciju holokausta. Aktivnosti vezane za sje�anje na holokaust mogu uvrstiti recitale poezije žrtava, gledanje filmova, posjet izložbama, impresije posjeta u�enika autenti�nim mjestima holokausta ili muzejima, priredbe ili izvorno komponirane pjesme. Na primjer, u Sfintul Gheorghe u Rumunjskoj, u�enici su radili na projektu pisanja i izvo�enja drame prema poznatoj knjizi Elie Weiesel, No�. Sli�ni projekti se mogu raditi oko Dnevnika Ane Frank. Nastavnici mogu razmisliti o minuti šutnje u okviru komemorativnih ceremonija i/ili aktivnosti. Iako kratak tren šutnje može u�enicima dati prostor za vlastite osje�aje i misli o tome što se doga�alo u vrijeme holokausta, to ne smije biti zamjena za stvaran pou�ni proces ili aktivnost za dan sje�anja. U Norveškoj, Direktorat za osnovne i srednje škole poti�e sve škole na komemoraciju Dana sje�anja na holokaust i daje obrazovne izvore na svojim web stranicama. Mnoge škole organiziraju recitale poezije i izložbe, dok druge organiziraju procesije sa bakljama i pozivaju preživjele i svjedoke da ispri�aju svoje osobne pri�e.

Auschwitz, Poljska, nakon rata: Kov�ezi u muzeju Yad Vashem Ovaj kov�eg, dio projekta za Dan sje�anja na

Ovaj kov�eg, dio projekta za Dan sje�anja na postavili su u�enici Kluba sje�anja, Vlaicu Voda National College, Rumunjska, Listopad, 2004.

12

Svjedoci, iskazi i vizualna povijest Nastavnici mogu organizirati susrete u�enika sa svjedocima (naro�ito preživjelim žrtvama holokausta, ali i sa osloboditeljima i spasiteljima) koji se sje�aju svojih iskustava iz vremena Drugog svjetskog rata. Stvarni iskazi su vrlo snažni i mogu doprinijeti dubokom iskustvu u�enika. Nadalje, prije snimljeni vizualni povijesni iskazi tako�er mogu biti uticajno oru�e za poduku. Nastavnici se mogu koncentrirati na ono što su u�enici doznali iz slušanja osobnih pri�a svjedoka i na impresije koje su ponijeli sa sobom slušaju�i svjedo�enja preživjelih.

Bivši zato�enik blizu baraka logora Djeca u logoru, podižu ruke u trenutku Bergen.Belsen, Njema�ka (Yad Vashem) oslobo�enja, Auschwitz, Poljska. (Yad Vashem) Posjet autenti�nim mjestima, spomenicima i muzejima Studijska putovanja na autenti�na mjesta vezana uz holokaust, kao što su bivši istrebljiva�ki centri i koncentracioni logori, mogu imati velik u�inak na razumijevanje u�enika o onome što se dogodilo. Nadalje, razredni posjet muzeju holokausta, spomenicima i obrazovnim centrima tako�er može pružiti priliku da u�enici shvate i doznaju o toj temi. Putovanja na autenti�na mjesta i/ili muzeje vezane uz holokaust se moraju unaprijed dobro pripremiti, a nastavak aktivnosti i diskusija sa u�enicima se naro�ito preporu�aju.5 Posjeti se ne moraju odvijati baš na sam dan sje�anja, ali iskustvo može u�enicima pomo�i da shvate važnost komemoracije, a poslije se mogu povezati sa aktivnostima za Dan sje�anja. Kontakti sa Židovskim zajednicama U mnogim gradovima, židovske zajednice više ne postoje zbog holokausta i poslijeratnog anti-semitizma. Me�utim, nekoliko židovskih zajednica u Europi, koje su nekad stolje�ima cvale, po�ele su se obnavljati. Nastavnici i u�enici mogu kontaktirati �lanove svoje lokalne židovske zajednice i zatražiti više informacija o razli�itim aspektima svakodnevnog života i kulture Židova, kao i o životu židovske op�ine prije holokausta.

5 Za smjernice o posjeti autenti�nim i ne-autenti�nim mjestima vezanim uz holocaust, vidi: http://www.holocaust.taskforce.org

13

Introspekcija u�enika Pismeni zadaci kao razredna aktivnost mogu potaknuti kreativnost kod u�enika, a isto tako i njegovu osobnost, a mogu i stimulirati njegovu intelektualnu znatiželju. Natjecanje u pisanju eseja �esto se organizira kao poticaj i u�enicima i nastavnicima da se usredoto�e na teme vezane uz holokaust. Imajte na umu da neki u�enici žele zadržati svoje osje�aje o toj teškoj temi, za sebe. Sje�anje kroz modernu tehnologiju Upotreba moderne tehnologije može biti vrlo u�inkovito oru�e u njegovanju sje�anja na holokaust. Na primjer, organizacija razmjene putem internet foruma me�u u�enicima koji su pro�itali iste knjige ili iste tekstove na razli�itim jezicima, ili koordinacija video konferencija me�u mladima na nacionalnoj i me�unarodnoj razini može uspješno pota�i dijalog o zna�enju dana sje�anja na holokaust. Nadalje, ta virtualna druženja mogu produbiti u�enikovu zahvalnost što pripada ve�oj me�unarodnoj zajednici.

Godine 2005., njema�ki u�enik, s Goetheove gimnazije u Frankfurtu na Maini, koji je prethodno posjetio koncentracijski logor Buchenwald, održao je video konferenciju sa preživjelom žrtvom holokausta, Židovom, dr. Jehoshuom Buechlerom. Nakon što je ispri�ao svoju osobnu pri�u, u�enici su imali priliku postavljati pitanja, naro�ito o zato�eništvu u Buchenwaldu. Osoblje Me�unarodne škole za poduku o holokaustu u Yad Vashemu sudjelovalo je u dijalogu i moderiralo dogadjaj. Za ve�inu u�enika, to je bila prva prilika otvoreno govoriti sa preživjelim Židovom, žrtvom holokausta, koji živi u Izraelu.

Lokalna povijest Projekti lokalnog povijesnog zna�enja, kao što su ophodi sje�anja u rodnim gradovima i mjestima, mogu pota�i u�enike da se povežu s poviješ�u mjesta gdje žive. Kroz istraživanje lokalne povijesti u�enici mogu nau�iti o važnosti židovske kulture u mnogim europskim gradovima prije holokausta kao i o restrikcijama koje su se postupno provodile nad njima, prije nego su bili deportirani u istrebljiva�ke logore ili ubijeni.

Godine 2004., pred 23. rujan (Dana sje�anja u Litvi), Me�unarodna komisija za procjenu zlo�ina nacista i sovjetskog okupacijskog režima u Litvi, koordinirala je obrazovni projekt pod naslovom "Živa povijest litvanskih Židova". U�enici i njihovi nastavnici sakupljali su povijesni materijal o dnevnom na�inu života, vjeri, i kulturi Židova koji su živjeli u gradovima prije holokausta. Štoviše, sudjelovali su u obilascima s vodi�em, organizirali susrete sa preživjelima i predstavnicima lokalnih židovskih zajednica. Taj je rad kulminirao predstavljanjem "Života Židova u mojem gradu prije holokausta", 23. rujna 2004. u njihovim školama. Škola u Varšavi poduzela je velik projekt o sje�anju na holokaust koji se protezao preko cijele školske godine, i kulminirao na Dan sje�anja 19. travnja, datum koji predstavlja ustanak u varšavskom getu. U pripremi izložbe o varšavskom getu, u�enici su birali i stvarali materijale koji su se odnosili na mjesta blizu njihovih škola, kao na primjer spomenici varšavskom getu i Umschlagplatz (mjesto od kuda su Židovi deportirani u istrebljiva�ke logore). Tako�er su pripremili izložbenu vitrinu sa podacima svih sinagoga koje su jednom postojale u Varšavi.

14

�

'��+�� �2���2 ��� ���� ���� ��� �=���� ���� 0B������������ ������ ��� B����0� ��� *��� ��������� ���� �������1������5G��������566,.

Na Dan sje�anja na holokaust u Poljskoj, 19. travnja, školska djeca iz Lublina u Poljskoj kao i djeca iz okolnih gradova napisali su 500 pisama Heniu Žytomirskom, desetgodišnjem dje�aku, poljskom Židovu, koji je ubijen u Majdaneku 1942. Taj je projekt inicirala Grodzka Gate – Kazalište NN. U�enici su poslali poštom svoja pisma ubacivši ih u specijalno dizajnirani sandu�i�. Sva su se pisma vratila pošiljaocima sa žigom "adresa ne postoji, primatelj nepoznat" kako bi se stvorio poticaj za diskusiju kod ku�e o tome što se dogodilo sa židovskom populacijom u Europi za vrijeme holokausta. Projekt je tako�er uvrstio obilazak po mjestima u Lublinu koja su bila dio Henievog djetinjstva; umjetni�ko-obrazovnu publikaciju pod imenom 'Henio' koja se dijelila po školama, i kreiranje web stranice posve�ene Heniu s njegovim obiteljskm fotografijama i biografijom. U sklopu te inicijative organizirane su i radionice za nastavnike s naglaskom na pedagošku metodologiju.

Postavljanjem cvije�a na spomeniku u Birkenau, 27. listopada 2004. Ruski u�enici srednje škole iz Moskve sudjelovali su na seminaru "Auschwitz – povijest i simbolika" kojeg je organizirao državni muzej Auschwitz – Birkenau. (ICEAH, Auschwitz – Birkenau državni muzej)

15

Istraživa�ki zadaci Nastavnici i njihovi u�enici mogu se uspješno uklju�iti u mnoge istraživa�ke projekte o komemoraciji holokausta.

Skupina ma�arskih u�enika i nastavnika radila je na dvojezi�nom projektu (ma�arski i engleski) pod nazivom "Osobna povijest"' u jesen 2004. Prvi dio serije, "Dnevnik iz Auschwitza", temeljio se na sje�anjima koje je nakon rata, 1945., napisao sedamnaestogodišnji mladi�. Skupina u�enika digitalizirala je i izdala taj dio. Istražili su i fotografije i preveli rukopis na engleski. Objavili su dvojezi�ni CD-ROM i popratni priru�nik za nastavnike. "60 dana za 60 dana" je projekt židovske zajednice iz Ujedinjenog kraljevstva, a namijenjen je �lanovima lokalne zajednice i u�enika bilo kojeg podrijetla. Inicijativa je zapo�ela 25. sije�nja 2005. i trajala je 60 dana. Sudionici su istraživali svakidašnji život pojedinaca koji su poginuli u holokaustu, temelje�i to na informacijama sakupljenim iz "Stranica iskaza"u Yad Vashemu. Svaka osoba, grupa ili obitelj koja se pridružila "60 dana za 60 dana", dobila je karticu s imenom jedne osobe koja je nestala u holokaustu. Svaka grupa ili škola bila je povezana sa zajednicom koja je pretrpjela holokaust.6

Istraživa�ki projekti za Dan sje�anja na holokaust mogu postaviti pitanja kao što su: kako se dan sje�anja na holokaust obilježava na nacionalnoj razini a kako u drugim zemljama? Padaju li obilježavanja na isti dan a ako ne, zašto su odabrani baš ti drugi dani? Zašto je taj dan zna�ajan? Što ozna�ava 27. sije�anj? Koji su se još dani mogli odabrati? Predložite da u�enici istraže web stranice, kao što je ova dolje, da bi dobili više informacija.

U Bugarskoj, odabran je 10. ožujak kao "Dan holokausta i spašavanja bugarskih Židova", (poznat i kao Dan žrtava holokausta.) Taj dan sje�anja se obilježava u bugarskim školama kao posebni školski sat pod nazivom "10 ožujak: pouka o dostojanstvu." Aktivnosti komemoracije uklju�uju susrete sa preživjelima, posete spomenicima i drugim mjestima, umjetni�ka i literarna natjecanja o toj temi, i istraživa�ke projekte na izvornim dokumentima.

Obnova grobova Nastavnici mogu razmisliti o istraživa�kim projektima koji mogu odvesti u�enike van škole i organizirati obnovu ili �iš�enje židovskih grobova, a sve vezano na Dan sje�anja na holokaust.

Škola Židovske zajednice Lauder Javne u Budimpešti, Ma�arska, vodi ljetni program jednotjednog �iš�enja napuštenog židovskog groblja. U�enici �iste grobove od zelenila koje raste na njima i uspravljaju porušene nadgrobne spomenike. Tako�er traže tuma�enje za epitafe i pokušavaju rekonstruirati povijest nekad postoje�e židovske zajednice. Na kraju aktivnosti, sudionici se prisjete svih koji su nestali u holokaustu, koji je donio kraj jednoj cvatu�oj židovskoj zajednici. Projektu se pridružuju neke lokalne škole i op�ine.

6 Za više informacija, vidi http://www.60for60.com

16

;2��� ��2������������������� �$�+�����)�+�����/��� ���5665���H ��B���� ��������� ��1������:�������"���������� 'Posvojenje' lokalnih spomenika Održavanje spomenika može biti u�inkovit na�in da u�enici pokažu društvenu odgovornost u svojim zajednicama. 'Posvojenjem' lokalnog spomenika, u�enici mogu razmatrati:

• Kojem je posebnom doga�aju posve�en spomenik? Jesu li još živi ljudi koji su povezani tim doga�ajem, i s kojima bi u�enici mogli razgovarati, ili �ija bi svjedo�enja postojala (zapisi ili video-zapisi)?

• Kad je otkriven spomenik i na koji na�in time lokalna zajednica komemorira holokaust? U�enike se može pota�i da razgovaraju s osobama uklju�enim u povijest samog spomenika.

• U�enici mogu prou�avati umjetni�ki i arhitektonski aspekt spomenika. Tko ga je dizajnirao? Što predstavlja? Kakav je taj spomenik u odnosu na druge spomenike? Koja je ikonografija upotrijebljena na tom spomeniku i što ona govori o vremenu kad je podignut?

• U�enike se može pota�i da dizajniraju svoj spomenik lokalnom doga�aju vezanom uz holokaust.

U Nizozemskoj poti�u škole da 'posvoje' lokalne spomenike posve�ene holokaustu. Škole mogu dogovoriti sa lokalnim odborima da u�enici odre�enog razreda ulože vrijeme i napor u ure�enje spomenika prije komemoracije, i to svake godine. U�enici mogu nositi važnu ulogu u pripremi komemoracije, i tijekom njezina održavanja, preuzimaju�i odgovornost za spomenik. Ta inicijativa u�vrš�uje obvezu školske uprave o poduci o holokaustu, izražava zna�enje komemoracije i povezivanja sa zajednicom. Nizozemska web stranica www.oorlogsmonumenten.nl/datakid je posve�ena spomenicima vezanim uz Drugi svjetski rat. Stranica opisuje i 700 spomenika koje su 'posvojili' holandski u�enici.

17

Projektni društvenih aktivnosti Prijedlozi za društvene aktivnosti uklju�uju: postavljanje postera koji su posve�eni sje�anju na stanicama javnog prijevoza; prepoznavanje mjesta odakle su se vršile deportacije ili gdje su nekada živjeli Židovi; zamolba da lokalna vlast sura�uje sa školom u postavljanju spomenika. Kampanje za sje�anje u organizacijama u�eni�kih saveza, pokreti mladih, vjerske kongregacije ili sadnja parka za sje�anje, opcije su koje nastavnici mogu dalje razvijati. Predaja svjetlosti sje�anja Kroz nekoliko slijede�ih godina, bit �e još samo nekoliko svjedoka koji �e mo�i ispri�ati osobne pri�e i sje�anja o tome što se doga�alo tijekom holokausta. Kad i posljednji preživjeli preda svoju baštinu, nastavnici �e zajedno s u�enicima sagraditi most sje�anja za budu�a pokoljenja kako bi osigurali da lekcije holokausta nikad ne budu zaboravljene. Postoji nada da ove smjernice za pripremu dana sje�anja na holokaust posluže nastavnicima za tu važnu misiju.

18

Dodatak I. Dodatni osvrti i informacije Svakako se preporu�uje da ministarstva obrazovanja, udruge nastavnika i ne-vladine udruge zatraže održavanje radionica za stru�no usavršavanje u pripremi dana sje�anja na holokaust. Za dodatne smjernice i pojašnjenja u poduci o holokaustu kao i prijedloge o tome kako pristupiti toj temi u razredu, vidi: http://www.holocausttaskforce.org Nekoliko nastavnih programa i drugih izvora raspoloživo je na internetu ili je dostupno u pedagoškim izvorima ili knjžnicama. Vidi, na primjer: Yad Vashem: http://www.yadvashem.org OSCE/ODIHR: http://www.osce.org/odihr Vije�e Europe: http://www.coe.int/T/E/Cultural_Co-operation/education/Teaching_Remembrance Erinnern –Austrija: http://www.erinnern.at Mechelen muzej deportacije i pokreta otpora – Belgija: http://www.cicb.be Terezin memorial – Republika �eška: http://www.pamatnik-terezin.cz Dokumentacijski centar Juive Contemporaine – Francuska: http://www.cdjc.org Memorijalni muzej žrtava nacional-socijalizma u Njema�koj – Njema�ka http://www.topographie.de Memorijalna mjesta žrtava nacisti�kog režima – Njema�ka http://www.memorial-museums.net Ku�a pobunjenika protiv geta – Beit Lohamei Hagetaot – Izrael http://gfh.org.il Fondacijski centar suvremene židovske dokumentacije – Italija: http://www.cdec.it

19

Me�unarodna komisija za procjenu zlo�ina nacista i sovjetskog okupacijskog režima u Litvi http://www.komisija.lt Ku�a Ane Frank – Holandija: http://www.annefrank.org Državni muzej Auschwitz-Birkenau – Poljska: http://www.auschwitz.org.pl Ruska fondacija za holokaust – Ruska federacija http://www.holofond.ru Forum suvremene povijesti – Švedska: http://www.levandehistoria.org Ukrajinski centar za prou�avanje holokausta – Ukrajina: http://www.holocaust.kiev.ua Dan sje�anja na holokaust – Ujedinjeno kraljevstvo: http://www.holocaustmemorialday.gov.uk Trust za obrazovanje o holokaustu – Ujedinjeno kraljevstvo http://www.het.org.uk Carski muzej rata – Ujedinjeno kraljevstvo: http://www.iwn.org.org.uk/lambeth/holoc-ex1.htm Suo�avanje s poviješ�u i s nama samima – SAD http://www.facinghistory.org Centar Simona Wiesenthala – SAD http://www.wiesenthal.com Fondacija preživjelih u Shoah-u, vizualna povijest – SAD http://www.vhf.org Memorijalni muzej holokausta Sjedinjenih Država – SAD http://www.ushmm.org

20

Dodatak II. Sje�anje na holokaust u zemljama sudionicama OSCE

Osamnaest od 55 država sudionica OSCE utemeljilo je dan sje�anja na holokaust na dan 27. sije�nja. U 13 država, taj je dan odre�en na drugi datum, pripadno doga�ajima vezanim uz holokaust u pojedinim sržavama. U šest država sudionica, komemoracija za žrtve holokausta uvrštena je u njihov nacionalni dan sje�anja, koji nije posebno posve�en samo holokaustu.

Država sudionica OSCE-a

Datum Dana sje�anja na holokaust

Albanija 27. sije�anj odre�en kao Dan sje�anja Austrija 5. svibanj odre�en kao Dan sje�anja protiv nasilja i rasizma u

�ast žrtava nacional-socijalizma. Datum ozna�ava oslobo�enje koncenracijskog logora Mauthausen, 1945.

Belgija 27. sije�anj odre�en kao nacionalni Dan sje�anja na holokaust Bugarska 10. ožujak odre�en kao Dan holokausta i spašavanja bugarskih

Židova", (poznat i kao Dan žrtava holokausta.) datum ozna�ava nastojanje bugarskih parlamentaraca da zaustave deportaciju bugarskih Židova u koncenracijske logore nacional-socijalista, 1943.

�eška republika 27. sije�anj odre�en kao Dan sje�anja na holokaust Danska 27. sije�anj odre�en kao Dan Auschwitza Estonija 27. sije�anj odre�en kao Dan sje�anja na žrtve holokausta i

zlo�ina protiv �ovje�nosti Finska 27. sije�anj odre�en kao Dan sje�anja na žrtve progona Francuska 27. sije�anj odre�en kao Dan sje�anja na holokaust Gr�ka 27. sije�anj odre�en kao Dan sje�anja na holokaust Hrvatska 27. sije�anj odre�en kao Dan sje�anja na žrtve holokausta i

zlo�ina protiv �ovje�nosti Irska 27. sije�anj odre�en kao Dan sje�anja na holokaust Italija 27. sije�anj odre�en kao Dan sje�anja na holokaust Kanada Yom HaShoah (27. dan mjeseca Nisana u Židovskom

kalendaru) odre�en kao nacionalni Dan sje�anja na holokaust. Latvija 4. srpanj odre�en kao Dan sje�anja na holokaust. Datum

ozna�uje spaljivanje Zborske sinagoge u Rigi, 1941, sa Židovima uhva�enim u zamku unutar nje. Spalili su je nacional-socijalisti.

Lichtenstein 27. sije�anj odre�en kao Dan sje�anja na žrtve holokausta i sprje�avanje zlo�ina protiv �ovje�nosti.

Litva 23. rujan odre�en kao nacionalni Dan protiv genocida nad litvanskim Židovima. Datum ozna�ava ubojstvo preostalih zatvorenika u vilniuškom getu, 1943.

Luxemburg 10 listopad odre�en kao Dan nacionalne komemoracije, Datum ozna�ava referendum 1941.

21

Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija

12. ožujak odre�en kao Dan sje�anja na holokaust. Datum ozna�ava deportaciju Židova u logore smrti od strane bugarskih okupacijskih snaga, 1943.

Norveška 27. sije�anj odre�en kao Dan sje�anja na holokaust Njema�ka 27. sije�anj odre�en kao Dan sje�anja na žrtve nacisti�kih

zlo�ina. Mnoge skupine održavaju komemoracijske ceremonije 9. studenog, na godišnjicu Kristalne no�i 1938.

Poljska 19. travanj odre�en kao Dan sje�anja na žrtve holokausta i sprje�avanje zlo�ina protiv �ovje�nosti. Datum ozna�ava po�etak ustanka u Varšavskom getu 1943.

Rumunjska 9. listopad odre�en kao Dan sje�anja na holokaust. datum ozna�ava po�etak masovne deportacije Židova u Transnistriju, 1941.

Sjedinjene Ameri�ke Države

Yom HaShoah (27. dan mjeseca Nisana u Židovskom kalendaru) odre�en kao nacionalni Dan sje�anja na holokaust.

Slova�ka 9. rujna odre�en kao Dan žrtava holokausta i rasnog nasilja. Datum obilježava uvod u Židovski kod 1941.

Srbija i Crna gora 22. travanj odre�en kao Dan sje�anja na žrtve genocida. Datum ozna�ava ustanak zarobljenika u Jasenova�kom logoru 1945. (to je primjenjivo samo u Srbiji:u Crnoj gori nema dana sje�anja na holokaust.)

Španjolska 27. sije�anj odre�en kao Dan sje�anja na holokaust Švedska 27. sije�anj odre�en kao Dan sje�anja na holokaust Švicarska 27. sije�anj odre�en kao Dan sje�anja na holokaust Ujedinjeno kraljevstvo

27. sije�anj odre�en kao nacionalni Dan sje�anja na holokaust

Država sudionica OSCE-a

Nacionalni dan sje�anja i komemoracija za žrtve holokausta

Armenija Nacionalni dan sje�anja na genocid utjelovljuje dan sje�anja. Holokaust se ne obilježava posebno.

Gruzija Žrtve holokausta uklju�ene su u komemoraciju za one koji su pali u dva svjetska rata. Holokaust se ne obilježava posebno.

Kazahstan 31. svibanj je datum komemoracije za žrtve politi�ke represije. Žrtve holokausta su uklju�ene u komemoraciju.

Holandija Komemoracija za holokaust je povezana u nacionalni dan sje�anja na holandske žrtve rata, 4. svibnja.

Slovenija Komemoracije se održavaju 9. svibnja, kao sje�anje na žrtve fašizma i nacional-socijalizma.

Uzbekistan Komemoracija za žrtve holokausta održava se u sklopu nacionalnog dana sje�anja i slave za žrtve koje su pale za neovisnost majke domovine, 9. svibnja. Nema posebnog dana sje�anja na holokaust.