RAD U CRKVENIM ARHIVIMA - ODJECI I PREPORUKE KAO PLOD RASPRAVE

O ARHIVSKOM OPISUI

Francesca CAVAZZANA ROMANELLI Archivio Storico del Patriarcato di Venezia Venezia, Castello 4312

UDK 930.251 : 006 : 26 (450) Pregledni rad

Primljeno 21. veljače 2003. godine

Autorica se u ovom radu bavi inventariziranjem arhivskoggradiva u crkvenim arhivima. Ovo - crkvenim može se uzeti samo u vjetn o) jer sve što se navodi u upu­tama može se mutatis mutandis primijeniti i na državne i druge arhive. Predmet rada su medunarodne norme za opis arhivskoga gradiva - ISAD i ISAAR) što ih je donijelo Medunarodno arhivsko vijeće. Autorica donosi nekoliko primjera primjene ISAD(G) norme u crkvenim arhivima nastalim djelovanjem različi­tih crkvenih ustanova (arhiv nadbiskupije) arhiv menze) arhiv župe i sl.). Donosi takoder dva primjera uzeta iz prvih pripremnih obrada Unificiranog informacij­skog sustava Glavnih uprava za arhiv (SIUSA).

1. Dvostruki odnos Oni koji su prije svega nekoliko godina imali prigodu raditi na izradi popisa ili in­

ventara crkvenih arhiva, ili su radili na razgraničenju skupnih opisa ili uvođenju infor­matičkih sustava koji se tiču biskupijskih, župnih, kaptolskih, samostanskih i drugih arhivskih fondova, a istodobno su pozorno pratili raspravu koja je više nego ikad bila otvorena i živa, na nacionalnoj i međunarodnoj razini, o kompilaciji i korištenju arhiv­skih instrumenata pretraživanja kao i o takozvanim opisnim standardima, zasigurno su mogli uočiti najmanje dva aspekta jasno izražena međusobnog odnosa između rada u cr­kvenim arhivima u okviru njihovih različitih tipologija, i nekih glavnih značajki aktual­nog promišljanja ovih aspekata koji nipošto nisu sporedni u obnašanju zvanja arhivista.

Naime, s jedne strane, ono što se uglavnom izrađuje u arhivima kada je riječ o kri­terijima i modalitetima prikazivanja strukture arhivskog gradiva, mogućnosti usvajanja konvencija glede opisivanja i klasificiranja dokumenata, uz dužnu pozornost prema svim onim aspektima koji se povezuju s arhivima koji su tek u fazi stvaranja - bilo da je riječ o dokumentaciji na klasičnim podlogama ili elektroničkim medijima, vrlo je značajno i korisno prilikom postavljanja i rješavanja brojnih problema s kojima se susrećemo u smislu izoliranosti ili improvizacije, obnašajući našu djelatnost crkvenih arhivista: mnogi aspekti

I Priopćenje održano na 21. Kongresu Udruge crkvenih arhivista (Associazione Archivistica Ecclesiastica) u Tren­tu 16-20. rujna 2002. god ine. Izvorni naz iv priopćenja glasi Illavoro negli archivi ecclesiastici: echi e suggestioni dal dibattito sulla descrizione a/'chivistica (op. ur. ).

47

F. CAVAZZANA ROMANELLI . Rad II crb-enim arhivima ... / VIA svezak 8-1 0

ove djelatnosti, poglavito kada je riječ o području tehnika opisivanja izvora, trebali bi se

otvarati za potpuno slobodnu konftontaciju s najširim znanstvenim arhivskim krugovi­

ma_ U eri difuzne informacije i informatičkih mreža, ova nužnost usvajanja zajedničkog

jezika i postupaka, koji ni u kojem slučaju ne remete niti ugtožavaju karakteristike crkve­

nih arhivskih fondova i njihove specifičnosti, arhivist djeluje u cilju njegova što boljega i

učinkovitijeg očuvanja i valoriziranja, kao i omogućavanja što boljih mogućnosti pristu­

pa. Identitet crkvenog arhivista u konačnici mora voditi računa i o tim aspektima, iako su

oni na prvi pogled snažnije tehnički obilježeni, pazeći pritom da specifičnosti crkvenog

arhiva uđu u plodonosni dijalektički odnos s nužnom standardizacijom i, štoviše, da tim

odnosom one budu jasnije naglašene. S druge pak strane, primjećujemo kako složenost koja je odlika mnogih, ako ne i ve­

ćine crkvenih arhivskih fondova, artikulacija njihove strukture, složene epizode njihove

unutarnje i vanjske povijesti, povezane s onom, isto tako složenom poviješću ustanova,

pravnih subjekata ili pojedinačnih osoba koje su te dokumente proizvele - spajanja, iz­

dvajanja, gubici, odbacivanja, koncentriranja, promjene naziva, pripadnosti, pravnog svoj­

stva itd. - zapravo predstavljaju ogromni laboratorij, odnosno, svojevrsni ispitni poligon

za primjenu i verifikaciju najsuvremenijih i najsofisticiranijih rješenja koja nudi arhivska

teorija. Iz svijeta crkvenih arhiva, dakle, može čitavoj arhivističkoj zajednici, u svjetlu ova­

kvog vrednovanja karizmi i iskustava svakog od njih u suradnji na zajedničkome putu

a rhivis tičkih disciplina, doći važan doprinos u pripremi i praktičnome testiranju.

N eka područja na osobit način danas sile arhivista, a poglavito onoga crkvenog, na

veću profesionalnost u obnašanju njegovih zadaća. Ovdje ćemo nastojati prikazati barem

neke od glavnih aspekata, nastojeći štoviše jasnije naglasiti - u svjetlu ovoga dvostrukog izlaganja - odjeke u svezi s crkvenim arhivima.

2. Opisivanje arhivskih fondova i njihove podjele: norme ISAD i crkveni arhivi

Prva tema razmatranja odnosi se na takozvane standarde opisivanja arhivskog gra­

diva, č ij a je opća načela tijekom posljednjih godina prikupila ICA-CIA (International

Council on A rchives - Conseil International des Archives - Međunarodno Arhivsko

Vij eće : rij eč je o nadnacionalnoj organizaciji u okviru koje djeluje Odbor za standarde

opisivanja) , nakon opsežnih višegodišnjih konzultacija i po završetku zanimljiva doktri-

11a rI1og razvoja2 u okviru normi ISAD (International Standard Archival Description) ,

Među najzn ačajnij e doprinose na talijanskom jeziku svakako treba uvrstiti: S. VITAL! , "II dibattito interna­

ziona le su lla no rmalizzazione della descri zione arch ivistica: aspetti teorici e prospettive in Italia", u: Standard, voctlboltlri controlItlti, liste di tluto/'ita, Atti del seminario, Milano 25. svibnja 1994, priredila Regione Lom­

ba rdia-Servizio biblioteche, beni librari e documenti , ANAI-Sez. regionale Lombardia , Archivio di Stato di

Milano et al. , Mi lano, 1995; povijesna rekonstrukcija razvoja rasprave unutar Uprave državnog arhiva II A.

M ULE', "Le iniz iative dell 'Ufficio centrale per i beni archivistici in materia di standard descrittivi ", ll: G. PEN­

ZO DOR IA (gl. u r.) , Univmitd degli Studi di Padova, Thesis 99, Atti della 2' Conferenza organizzativa degli archivi delle universica italiane, 11 - 12. srudenoga 1999, Padova, 2001 , str. 224-238.

48

F. CAVAZZANA ROMANELLI, Rad u cr~-yenim arh ivima ... / VIA svezak 8- 10

koje su prevedene na više jezika i prezentirane u njihovom drugom izdanju prigodom međunarodnog skupa u Sevilji u rujnu 2000. godine.3

Jasno se razabiru neka temeljna načela arhivističkog opisivanja, među kojima su i ona koja su zasigurno već dio dobro konsolidirane baštine praktičnog rada. Definira­nje jednoga općenitog modela prikazivanja arhiva odražava prije svega narav arhivskih fondova kao složenih struktura, artikuliranih po odjeljcima, serijama, podserijama itd., u vidu hijerarhije opisnih razina promjenljivog broja kombinacija ovisno o fizionomiji specifičnih dokumentarnih cjelina. Neka pravila osiguravaju međusobno povezani ra­zvoj načela višerazinskog opisa duž čitavog slijeda opisa: što će se realizirati od općeni­tog prema specifičnom, uz dodjelu svakoj pojedinoj razini svih onih informacija koje se na tu razinu odnose.

Dio normi ISAD je i jedan zanimljivi glosar termina kao preliminarno sredstvo za razmjenu i diobu informacija. Upravo u svezi s takvim definicijama spomenut ćemo kako je pojam fond povezan s nekim od dvadeset i šest opisnih elemenata raspoređenih u sedam područja koja tvore pravila (samo šest je zaista nužno potrebno: signatura, naslov, subjekt stvaratelj, datum, sadržaj, razina opisa) . Talijanski su arhivisti ponudili neke prijedloge integracije s namjerom da se osigura prostor za neke tipične elemente složene i slojevite tradicije kakva je ona talijanska.4

U svezi s time željeli bismo spomenuti kako velik broj slučajeva i primjera korištenih tijekom rasprave o ovim temama dolazi upravo iz područja crkvenih arhiva, poglavi­to onda kad određenoj problematici treba dati povijesnu dimenziju, odnosno kad na osobit način valja istaknuti kulturološke aspekte procesa sedimentacije i prenošenja ar­hivskih fondova, tj . njihov odnos - koji je ponekad vrlo jednostavan i linearan a češće složen, zbrkan i višeznačan - sa subjektima i ustanovama koji su dokumente stvorili, s tehnikama arhiviranja i kriterijima uređivanja, sa značenjem eventualnih ponovnih uporaba. Sve bi to mogla primjereno obuhvatiti brižljiva definicija višerazinske struktu­re fondova koja jasno pokazuje odnose između različitih podjela od kojih se arhiv sasto-

J Internarional Council on Archives, ISAD (G) General International Standard Archival Description, Madrid

2000. Prvo izdanje na engleskom jeziku o normi ISAD objavljeno je u: Rassegna degli Archivi di Stato, LIV,

1994, srr.1 33-153; sl ij ed io je ralij anski prijevod Srefana Viralija, rakoder u: Rassegna degli Archivi di Stato, LV,

1995 , srr. 392- 413.Jedna jasna i sažera prezentac ija osnov nih elemenara ISAD i ISAA R srand arda i problema­

rika koje se povezuju s njihovim upravljanjem i održavanjem, u: S. VITAL!, "Srandard d i descr izione degli ar­

chivi a livel Io internaz ionale e nazionale: real izzazioni , problemi, prospcrrive", Univenitd degli studi di Padova,

Thesis 99, n. dj., m. 209-221. 4 VITAL!, "La revisione dell"International standard of Archival Description (General)' e il conrriburo italiano", u :

Gli standard intemazionali per la descrizione tl/'chivistica: le regole ISAD (G). Incontl'O seminariale sulle proposte di

revisione elaborate dal gruppo di lavoro ANAI, Bologna ll. veljače 1998, obrada A. CAMPANINI i I. GERMA­

N I, Bologna, 1998, str. 5- 14; ISTI, "Le proposte italiane per la revisione dell'International Standard of Archival

Description (General)", Rassegna degli Archivi di stato, LVIII / I , siječanj - travanj 1998, str. 89-95; "Proposte di integrazione e modifica dell'ISAD (G) formulate dell'amminisrrazione archivistica italiana e dall'ANAI in occa­

sione della revisione quinquennale", Isto, str. 11 4-121 .

49

F. CAVAZZANA RO MA N ELLI , Rad u crkvenim arhivima ... / VIA svezak 8-10

ji, U sprezi s pažljivom kompilacijom deskriptivnih podataka na različitim razinama, i

individualiziranje nekih mjera - na što ćemo se vratiti kasnije - izdvojenih opisa, koji su ipak relacijski povezani, fondova i ustanova koje su te fondove stvorile,

Neki primjeri višerazinskog prikaza crkvenih arhiva po shemi " izvrnutog stabla" ka­kav nude norme ISAD, izvedeni iz projekata inventarizacije provincija Puglia, Toscana

i Veneto, daj u nam predodžbu o učinkovitosti i djelokrugu takvog načina opisivanja.5

Prvi se pri mjer tiče artikuliranja arhiva bazilike Svetog Nikole u Bariju, onako kako je to prezentirano u kontekstu sustava crkvenih fondova biskupija provincije Puglia što ga je uvela Glavna arhivska uprava za provinciju Puglia,6

B a 'M!lIIlJ!SI&'NHHIII;JDJ ; E1 .. a 8ari · 8ilonlo

B ·· a 8ari ·a Archivio diocesano

ItI .. a Archivio Capilolo metropolilana [calledrale) i· a Archivi parrocchiali

B a Archivi basiliche e sanlu",i B .. · a Basilica ponlilicia S. Nicola

i±J. a Fondo pergamenaceo El a Fondo carlaceo

B a Archivio priorie ! .... ·Ll Priorile

a Processi della curia priorile , a Acla benelic;"lio

EJ a Archivio capilolare j .... a Concu siani capilolari j .. -· a Volumi di privilegi. bolle e rescriHi , a Pia lee. inver~ari e libri di memarie

s ·· a Geslione edeudi

' .. ·a Sannicandro '.. a Ruligliano

aConlralli , ·· LJ T erraggiela~ esazione censi, servenie · .... a Fabbrica

a Ospizio Ll Sacro allare

, .. ··a Libri di messe ' .. ·a Gabelle L. a Procure ! .... ·a Alli giudiziari

LJ Archivi conf,aternali -LJ Archivi ordin; religiosi

Itl a Bilonlo rB a Allamura . Gravina . Acquaviva delle Fonl, l+J· Ll Mollella· Ruvo· Giovinazzo . Terlizzi [±J LJ Conversano . Monopoli (+1 D Nardo · Gallipoli m DUgenio· S.M. di Leuc"

5 Zahva lna sam D anijel i Ba ndell i, Eugenij i Vantaggiaro, Adrianu Zatrarinu i Mass imilianu Sabbad inu za drago­cjenu suradnj u u uredivanju slika i grafičkih prikaza.

6 Srrukrura s r~bl a crkvenih arhiva provincije Puglia izvedena je iz eksperimentalnog projekta nazvanog Pergamo, kOJI JC rea ltzlrala G la~na arhivska uprava za provinciju Puglia, a cilj mu je konstru iranje digiraInog arhiva perga­

menski h fondova kOJI su pohranjen i u crkvenim arh ivima ove regije. Projekt koji koo rdin ira D omen ico Porcaro Massafra vod ili su Carla Palma, G iovanni Barri sra L'Abbare i Riccarda M arino.

50

F. CAVAZZANA ROMANELLl, Rad II crkvenim arhivima ... / VIA svezak g· IO

Drugi primjer predstavlja izvadak iz sheme arhivskog fonda Nadbiskupske menze u Nadbiskupijskom arhivu u Pisi?

- . ~sezione: Diplomatico ~fondo: "Curia Arcivescovile" ~fondo: "Mensa Arcivescovile" ~ serie: "Contr atti" ~ serie: Contratti . Appendice ~ serie: "luramenta fidelitatis" ~ serie: "Libri di possessi" ~serie: "Registri di livellari" R1'l serie: " Spogli di livelli" R1'l serie: "Dazzaioli di livelli" ~ serie: Atti relativi alivelli ~ se rie: "Porta te di beni" ~ serie: "Denunzie di beni" ~serie: "I scrizioni ipotecarie" R1'l serie: "Dazzaioli di censi e cambi" R1'l serie: "Mastro" ~ serie: "Giornale" ~ serie: "Documenti del giornale" ~serie : "Entrata e uscita"

f

R1'l sottoserie: "E ntr ata e uscita di grasce" R1'l sottoserie: "Entrata e uscita di livelli" R1'l sottoserie: "Entrata e uscita di laudemi" ~ sottoserie: "Entrata e uscita della Magona" R1'l sottoserie: "Entrata e uscita di boschi" R1'l sottoserie: ''Ristretti dei conti"

~ serie: "Scartafacci di entrata e uscita" R1'l serie: "Prime note di entr ata e uscita" R1'l se rie: "E ntr ata e uscita, debitori e creditori" ~serie : "Debitori e creditori" R1'l serie: "Libri di ricordi"

7 Pr ikaz je uzet iz banke podataka Arhiva, realiziran je pomoću softvera Arianna a operater i su bili Daniela

Bondiell i i Elisa Carrara. Napominjemo kako će struktura ovako kako je utvrdena vjerojatno doživjeti značajne promjene jer je prigodom nedavnog preseljenja sjedišta Nadbiskupijskog arhiva utvrdeno kako neke dokumen­tarne jezgre imaju drukčiju organizacijsku strukturu u usporedbi s onim što je utvrdeno tijekom faze popisiva­nja.

51

F. CAVAZZANA ROMANELLI , Rad u crkvenim arhivima ... / VIA svezak 8- 10

Treći primjer prikazuje jedan sektor sustava arhivskih fondova Biskupijskog arhiva u Padovi, gdje uz glavni fond Kurije imamo i brojne pripojene i pridružene arhive, među kojima i arhiv Sapienza del dero, čije se "stablo" razvija sve do najviše razine: s njime će se u serijama povezivati opisi pojedinih arhivskih jedinica, 8

e-~, iAAC~~D DELLA CUAIAVESCDVlLE DI PADOVA

Convniuione centrale ecclesiadea Entc dIocesđI'lO aui,.tenul cacefdoti Meru" ve,covile Sooien.za del aetO di Padova

! AcIOlumOe,; Ce.tallici delle SCf~tu.e

8 SCl~tUle del 'eveu~odo Cleto di Padova " Vok.m segNIi ~abeticemente " V~ e ,egislli Plivi ci cegnah.JI<!J afđbelica

I § SCl~tUle del rev&~n~o Clefo di PaOOvđ non comprcse nel catMtieo Re~ltOfi de9ii eslml

e Estirni dtl C\efo (i' E.,,,,, del 1421 . 1422 " E ,Im dei ,eeol! XIV -XVI (p EatmogeneMledellS14 · 1626

B ~ Mond.,; (j Lb<; mand .. OIUM

I· " Mandati "a C ... lđ" (j F".

! Q. Aegi3hi di arsegMzione dele QUOIe di coaa 8 Q. Regi,I,i di esazione dele irroosle pobbiche

(p CamPaIiCO Mg.

I (R Oad~ : g ~~,:~ d; ~C.rtOlM. t (:p Rata 3lr~dinalia deI"Adige ~ Rda sllac.wdinali4 milie ''P Rata palazzo ~ Aeoittri deDe riscossioni

" Resti di d.,Qe Pallocchie. AeoisI,i canorici ClIttedale Pallocci"fe lM~ e ,uburb.!lne. Regitlfi delo stato eMe COfqeg.!lzione dei palloci e vicai Azione ca\tollca ~Iepomuceno

CtMW delrhhtulo deg. e'po,!r Opelc!J del $OCCOlSO per i ~si devc!J,tc!J!i dola gvt!ua Cdlte Angelo FontMc!Jfosc!J Cdlte G ..... eppe Mr.eb Calle Rizieri Zanocco Cdlte Antonio Bdlwn e Giuteppe Rocco Au:ogr~1

l ellere di san Gregotio Ba.-i>ali90

~ Prikaz jc uze t iz inventara A1'c/;ivio della Curia vescovile di Padova, a obrad ile su ga Paola Benussi, Carla Lesta­

ni, Ermanno Orlando uz savjetodavnu pomoć msgr. C laudija Bellinatij a. Izrađen je u okviru projekta Ecclesiae

Venelae Što ga je pokrenula Državna arh ivska uprava za regiju Veneto. Voditeljica je bila Francesca Cavazza na

Roma nclli uz surad nju s don Luciom Bonora i Ci ldom Mantovan i. Podaci unijet i pomoću softvera Anagrafi

prcn~seni su, kao i sv i ostali podaci u okviru projekta Ecclesiae Venetae i projekta Arca - Arc/;ivi storici della Chiesa

llfllez iana , o čemu će kasnije biti više govora, u najkomunikativn ijem programu Arcana koji omogućuje jasno

strukturalno č ita nje . Usp. F. CAVAZZANA ROMANELLI , "Ecclesiae Vene tae", Confirenza nazionale degli Ar­

cIJivi (a lti della Coriferenza), Roma 1-3. srpnja 1998, Roma, 1999, str, 596-597; ISTA , "Il progen o Ecclesiae Ve­

netae. L'i nvemariazione di cinque arch ivi diocesani del Veneto", Reti Medievali. Materia li, (\V\V\V,retimedievali.it);

E. ORLANDO, "La memoria delle C hiese venete. Archivi diocesani e storiografia", A1Thivi & Computer, 1999, IX /3, str. 22 1-23 1; ISTI. "Cronaca del convegno di stud i 'La memoria delle C hiese venete. Archivi diocesiani e

sto riografia', Padova, 29. s iječnja 1999", R assegna degli Archivi di Stato, s ij ečanj - travanj 2000, LXI l , str. 50-60; CAVAZZANA ROMANELLI, P. BENUSS I, "Recupero di banche dati e creazione di sistemi archivistici locali,

Esperienze di lavOto dai progeni Arca, Ecclesiae Venetae e Anagrafe", Atti del Seminario nazionale sulla descrizione

ardJivislica e leenologie injol7lJatica etelematica, Erice 3-5. svibnja 2000, izdanje je u tisku.

52

F. CAVAZZA NA ROMANELLl, Rad II crh<nim arhivima ... / VIA svezak 8-10

Četvrti primjer svjedoči o uključivanju u jedan venecijanski župni arhiv, arhiva dvi­ju župa Sv. Rafaela arh anđela i Sv. Nikole od prosjaka (San Nicolo dei mendicoli) koje su u jednom dijelu njihove povijesti bile objedinjene, mnogih drugih arhiva pojedinih bratovština te arhiv crkvene uprave. Svi se oni dijele na serije i podserije: riječ je o svje­dočanstvu o samoj strukturi arhiva kao i o živom religijskom i vjerskom djelovanju u toj zajednici.9

3. Opisivanje ustanova stvaratelja arhivskog gradiva: norme ISAAR i crkveni arhivi Jedno područje razmišljanja koje je sada otvorenije nego ikada, koje u nekim sekto­

rima integrira i osuvremenjuje reprezentativni model iz normi ISAD, odnosi se i na

istraživanje koje je također pokrenuo Odbor ad hoc CIA i koje je još u tijeku, s ciljem definiranja standarda za opisivanje takozvanih "subjekta stvaratelja" arhiva kao što su ustanove, obitelji, osobe. U definiranju ovih normi, nazvanih ISAAR/CPF (Interna­tional Standard Archival Autority RecordslCorporat Bodies, Persons, Families)IO su­

djeluje, kroz vrlo žive konzultacije na nacionalnoj razini velik broj arhiva i arhivista, a među njima i određeni broj crkvenih. Jedan od najvažnijih aspekata ISAAR normi i njihove uporabe odnosi se na njihovu mogućnost davanja opisa koji mogu i odstupati od onih opisa koji se koriste unutar samog fonda. Time je ostvarena mogućnost postave višestrukih odnosa između fonda i njegovih dijelova, s jedne strane, i subjekata koji su ga proizveli, s druge strane, a to odgovara zahtjevima institucionalne i arhivističke slo­ženosti o čemu je već ranije bilo govora. Naime, za pretežito crkvene arhive - a ovdje mi­slimo na arhivske fondove kurija, kaptola, župa, samostana, kongregacija, bratovština ... - u potpunosti odgovara ono što je u spomenutoj raspravi rekao Stefano Vitali:}edan proces prenošenja dokumentacije) koji je često i više nego svjetovni i obiiježen složenim pre­

nošenjem kompetencija i arhiva s jedne institucije na drugu) intervencijama uredivanja i

preuredivanja (...) i) 'last but non least: slijevanjem arhiva u specifične institucije za sabi­ranje gradiva) odražava se kao struktura arhivskih fondova koju karakterizira nazočnost)

na različitim razinama) dokumentacije proizvedene od različitih subjekata) kao i velikim

brojem slučajeva prožimanja različitih fondova i subjekata stvarateija. 1I Kako, dakle, prikazati ovakvu situaciju koja je zasigurno tipična za arhivističku panoramu poput one

9 Invenrar dviju župa izvršila je i redigirala Paola Benussi u okviru projekta Arca - Archivi storici della Chiesa

venez iana pod vodstvom Francesche Cavazzana Romanelli. uz pomoć i potporu Gladys Delmas Foundation (Save Venice Inc. iz New Yorka, program UNESCO - Privatni odbori za spas Venecije).

10 Izvorni tekst i francuski prijevod, "ISAAR (CPF): Inrernational standard Archival Authority Record for Cor­porate Bodies, Persons and Families". Rassegna degli Archivi di Stato. svibanj - prosinac 1998, LVIII/2-3, str. 443-447; preveo na talijanski S. VITAL!. Isto, siječanj - prosinac 1999, L!X/l-3. str. 225-252.

I I VITAL!. "Documenro sulle regole ISAD". Rassegna degli Archivi di Stato. rujan - prosinac 1996, LVl/3. str. 615; Str. 614-620. na što se pozivamo i u smislu sljedećih napomena.

53

F. C AVA ZZA NA ROMANELLI , Rad u crkven im arh ivima ... / VIA svezak 8-10

fi' PblIOC(-ha dl S R.,tfđele ~cangelo

54

~ Q Ptlf rocc"'bdiS . Ralfoele df~1o (J Ae9:111 der Mtlesm

" 'SQWIIZl" del ~tetm " ' S QUđf:::( ~ "'ll dl NI,;cll.!J

" Lb ,. deO~ cll !1 di na~ct" " Reper lOlI de!)( tJ(l r dl flđSC~đ " P/oceu I \ferba' di bdteu'h " ReQt.IJI del e cresl'J'le

" Fize dele cle:rne " Aeot tu der IMtl1rT;oni (I 'Squ",:::i' d~ matJlfI"IO(lI

" Fi:e det m~llmot'II " Loi de9' bih di m~r~ " Aeperloft degt ~I I 6 rnćt UrTlClr\tO " Pt.bbicblioni e cor-"rad:hziorW di malrimon e pe! Otooandi

(J 'SI,ido' CJ .. Stude !MlllrrlOnl p(O!'llI$CU,

" Reostll dei morti " l b l de~ 61.11 dt I'fIO(le

" Repe/IOfI de~ 61.11 dl morle

~ Anogrofo

" (đlatlQ dl alil

" ClorutChe e lfoef'OOie ttOf lChe " ( onira/e/nite e astOCldzio,.. Bvefi e

" COIII:JX)0den2a del pat roco " C«>,tolo Ar:co .. tioni (,I Rt9Is11I del~ men e nerOr~ollo den'OsDizio della MaddaJe.N ~ v .... (j RepertOli nw pu' ethil:ubl

E Q FabLllcefla ci S R aff~ dfCdl'lgeb

" Inventari ~ At"oe.,.. ..

B " Alti genefall. Seconda sefle C] cPosr;:: ioni d a1chMo, CJ ( omtpcr'ldenza

" COO! lM1IM

" COO1un1 M Mnule

" RegI ;:11I dl ca:3a " ParIlIa,. dl leod~e e ,pe.s~ " ReO:1I1 dl Of1'lI'nII'lI~ tl đ:tOnf!' " 811",,,(.1 tJ (.Ot\!\ .Ir'll1Vl opeltJ rJl~

8 " l ev()I, e l e .. t-'Ul1

8 Co •• I:POOden .:e BololtNt

" Pu:)l ocol, c OIlIsponden::a

l~ " G I()I 'le~ dell!!! n",. ,,~ Q M !'!~se n S an R6ir"el!'! đfcb~1o Q Mene 11"1 Sbn NicalO dei Mef"'ldtcoli O M<e)l'e nelrQlbtOlio d<et S br"II.l Gitolamo e Fillppo N eu

" Reg slt. ti me::e dive' ''e " ~.hscelćt'le .!l

b Q. S CucMđ del S~ S~đrMT"lto If"! S R ..,II~ arcangela ~ S l dl.Jl

" Reglstfl del eontriMeI~

" Verbbll '" Ae~~tfl ea: .. ..,

E Q. Confralerrvt" dt S AlII t.!lele lIfcangelo . , S Adfaele đlcangm " S latuh " ReQlSlll del conf. al.cI~ " ArrvnIf'M) lrazlOfle

b ... Corl' a' eu""' a dda Bea'a V efglf"le del RO:đl io ln S R Čllr ~k: đlc.&ngdo " S ld uh

- Q ConI .. !!l !!' I"III" del S~ CIIX:tiU O.' S AlII l "ele đl cćr.gelo " SI&l ~" 1

_1 Q. [O(" . "t~U'll' " de9~ A901'11 =-':.'lnr l lrl 5 Aa!IM:1.! .. 'II C "119~1t".t r;, $lo)IUlI

'- ~ C()nI'đterl'lll " dl M arI.!! Ve. gule A:~unta Irl S R.stae le ć1c"noelo " Arr..,r ... "IIU ' '':x.o~

- Q. Coniraler,..'" tklrAddok;)Iđl đ n S R~I~ arc angelo

" Aeo .. ul dele con301e1e EJ liii. P", Ul'OoO S""\I ·A, oI. (lrlio n $ A 6if~ lIIc"rY.)e1o

" Alnrrw'\I, hal lOOe &' ti6. Cont • .!lIeulI' a del S lICI o CUOf e dt Gel\.1 in S A al r~ c!III C'~

" R~lfI de. coroi,~eA. " R egll l! I dt eđU<'I

1::3 '" Ope,,, deI4 S ant<'ll ntđOZla n S R~laete .,..c~1o " Aeo-.. tfl deoh ItCftlh

" BoIett .!ll l

8 Q, Scuola l~rnrnirWle dela DoUrina cri ' liana in S. Rafl.!lele Ql cangelo (I Regi!"i delle iscnlle

" Regfstll delle di. pli:e 8 Q CMglegazlOne delđ Dourir\d cmliona 105. Raflaele ~c~ngelo

" Regis!!i d~ i .. cllui El Q. l ega contro I~ bestemrJ'li.!l in S. A "(I ~ele alCangelo

" Regi:b; degli IselitIl 8 ~ Ariane ~lI oIlC.e pallocchi.ele in S Ral /ćele arcangela

(J P,otocc.>llo li cOllisponderua EJ ~ CM /latelnlla di S. Sebastiana in S. Sebastiana

(I S, ..... ; EJ Q, P.e(fOCC~ dr S. NlColO dei MendicolI

" R eQi~t" del bćtte~irnt @ RegisIII dei ma!I~TIOnl

" Pubblicđzloni di I'MtllmoOl . ~ ContraddcltVli di m" tirmoni

" Fille dl fedl vaie cica batte~imi e mabirnoni (J ReQi .. tr i de-i mOtli

" ' S QU~z r ' del rflOfti (I Ae~QU" " Capitolo E I~zione dei PlOCUI'atori (I C.~pitolo . llbrj 'parhdo,i' (# Capitolo. libri de-i 'partIdolI' degli incerti

" CapIlolo 'Riceveri'

" Capilolo. At'Qdri dt ~pe$e (J Regist/l ca.s sa f~blica

.. " Regisl.ri di c.asta delle cele

" 'Aieeveri' (J Pobz:e e ricevelI

" ' Comrrvssori Č" " Ouel lue " Mćfl!~rie e legati (# SOltlUle diverse speltanli ala cbret a (p Repe!tori dE-Ue sC I ~tl.Se

" Vor,. ~ l egatUlerT'KJte @ lIbri .hsgc i e deVOIIDrt411

El Q. SufhćQio di S. Nicheta mđrtire in S. NicolO dei Mendicoli ~ Staluti

El Q. OlatOlio di S. Gllolamo e S. Filippo Neri n S, Nicolo dei Mendicoli @ Regis!l ! c6l1ch~

" Registri dei cc..nt ratd

." Registri caa a lP [OI~Sllntivl

.~ Regi:!li dele messe " Lt lll hlurgicI e devozionali

S Qr. eonlraternila di S. ArYlđ n S. NlCoo dei Mendicoli

" Regithi dele 1.lInin6lie· EJ -. Flatema del povel! in S. NicalO dei MendlCo~

(J Cata: tici l end~e e agglavi

" Conllalernil.!! dl S. NicalO in 5. ~l icolO dei MendlCo~ ~ Armini,t,.riooe

B Q Conhatefrula dl S. Matta in S. ~licolO dei Mendicoil

(I ReQlstll dele comoleIle B Q Scu(~a del mOlil ln S. Nicole, df1' Mendicoll

(J At~flinlSfrazione B Q Conhaternila dell'AddolOlata in S. ~l reolo dei Mendicob

~ RegisI" cassa {-:l {d, Apos: toleto del Mare 111 S. NlColo dei Mendrcoli

(p Ve,b.olr

B Q. Decenia patila/cale dl S. Rćffae le ":'Icangelo (p Protocolli ti corri:.pondenzc

El ~ MisceUaneć dl calte drvefse S. Rb/laele alc.5n~lo ~ ( ćr l e drvelze

F. CAVAZZANA RO MANELLl. Rad II cr,,,enim arhivima ... / VIA svezak 8- 10

crkvene? Odvojeni opis ustanova-stvaratelja, koji se od slučaja do slučaja poziva preko naročitih linkova na potrebnim mjestima unutar sustava opisivanja fondova, nudi se kao odgovor na te zahtjeve a arhivi poprimaju konotacije dinamičkog odnosa prema ustanovama-stvarateljima uz istodobno puno poštivanje ptocesa njihova stvaranja.

I ovdje je riječ o opisu "ustanova" ili "subjekata-stvaratelja" koji, ako se postavi perti­nentno, može doprinijeti postupnom produciranju jednog ili više repetitorija stavki i au­toritativnih popisa (odnosno znanstveno potvrđenih lista danih na zajedničko korištenje operaterima određene discipline), nužnih za pretraživanje i pristup opisnim sustavima, koji su od velike važnosti ne samo za arhiviste nego i za uspostavu komunikacije sa stru­kovnim operaterima iz čitavog svijeta kulture, kao što su knjižničari i sl. Informacije predviđene ISAAR standardom se, naime, ne koriste samo za produciranje, kao u okvi­ru knjižnica, autoriziranih lista, za koje se navodi odabrani oblik naziva s eventualnim usvojenim varijantama, već one i obogaćuju informacijski sustav arhiva novim i drago­cjenim "kontekstualnim" podacima o pravnoj naravi onoga tko je papirnati dokument proizveo, o njegovoj povijesti i evoluciji (ili o njegovoj biografiji odnosno osobnim zna­čajkama), dajući tako čitavom poslu nipošto zanemariv historiografski značaj .

Što se tiče Italije, konzultacija o normama ISAAR koja je u srpnju 2001. stigla do definiranja prvih prijedloga talijanskih arhivista, koordinirana je preko niza sastanaka u organizaciji Glavne uprave za arhive u sprezi s A.N.A.!' - nacionalnom udrugom talijanskih arhivista, što svakako daje osobitu važnost ovome poslu u smislu afirmacije identiteta i korektne profesionalne prakse.12

Tijekom tih konzultacija neke skupine arhivista koji sudjeluju u realizaciji projekata opisa crkvenih biskupijskih, župnih, samostanskih i arhivskih fondova pojedinih bra­tovština dale su kroz raspravu značajan teorijski doprinos formulirajući zahtjeve i oče­kivanja koja proizlaze iz njihova rada. Pritom su se uspoređivali s različitim regional­nim realitetima i tražili usvajanje takvih rješenja koja o spomenutim očekivanjima vode računa. l3 U tom kontekstu su najakutniji problemi formuliranja ovlaštena pristupa i

12 DokumentaC ij a o provedenoj raspravi , materijali i zapisnici regionalnih skupina koje su rad ile na ISAA R, uz

koord inaCiju Antonelle M ule, Slu žbe V. Generalne uprave za arhive mogu se konzu lt irati na site-u www.archivi .

benicu ltu rali.it/ D ivisione_ V lisaar.

I) Vrlo je značajan projekt C IVITA regij e Lombardija, koji je pokrenuo - kao nastavak daljnje faze rada posvećenog

svjetovni m insti tucijama starog režima u Regiji (usp. R. GRASSI, "Il p rogetto C IVITA", Archivi & Computer, 1997,4, str. 211 -21 7; M. G IO RDANO, "Il censimento del le istituzioni lombarde dal X IV al X IX secolo", lsto,

Str. 218-226; S. ALM IN I, "Rifless ioni su ISAAR (CPF): I'apporto di C ivita", www.archivi.beniculturali.it/ D i­

visione_ V/ isaar_ regioni , na stranicama lombardijske skupine ANAli A mministraz ione archivistica) - sustavni

plan opisa institucionalnih pro fila crkvenih institucija lombardijskih biskupija, prema kriterijima sukladnima

ISAAR-u. Rad su koordinirali Roberto G rassi i Severio Almini. Projekt je do danas proizveo preko 1500 kartica.

Vidi i Archivio storico del Patriarcato di Venezia. G ruppo di lavoro per I ' applicazione delle ISAAR agli archivi

ecclesiastici, L o standard ISAAR alla prova. Sperimentazione e casistiche di applieazione sugli enti p roduttori di

archivi eec/esiastici, Venezia 200 l , dostupno na www.archivi.beniculturali.it/ Divisione_V l ecclesie, zajedno s d ru­

gim materijalom što ga je ova grupa proizvela.

55

F. CAVAZZANA ROMANELLI. Rad u crkven im arhivima ... / VIA svezak 8- 10

utvrđivanja elemenata koji bi takvu formulaciju trebali tvoriti. U tom smislu valja spo­menuti naziv ustanove (opatija, samostan, župa, kaptol, bratovština itd.),14 naslov, mje­

sto (treba li ga vezivati uz sustav koji je izveden iz svjetovnoga ili crkvenog okruženja ili pak uz specifikaciju naslova unutar kojeg se trebaju razabirati ustanove uobičajena

naziva, tako frekventnog u crkvenom okruženju, s imenima blaženika, svetaca) kara­kteri s tične datume. U tom kontekstu je vrlo važno spomenuti izvore koje valja koristiti

kod izvođenja "autoriziranog" oblika naziva (službene crkvene publikacije na temelju

kojih se mogu spoznati crkvene ustanove u svjetovnome okruženju, eruditska tradicija za ustanove koje su prestale postojati ili denominacije koje su bile u stvarnoj uporabi, uz

uvažavanje snage njihovih dijalektainih Reksija i njihove ukorijenjenosti u toponimima

određenog teritorija).15 U svezi s time vrijede mnoge indikacije, poglavito kada je riječ o talijanskoj dimenziji

realiteta crkvenih knjižnica čija je strukovna udruga na značajan način uključena u rad na kompilaciji autoriziranih lista katoličkih autora iliturgijskih djela. 16

4 . Definirati informacijske sustave: slučajevi i problemi crkvenih arhiva Treći sektor obrade koji je tijesno povezan s rješavanjem općih informatičkih sustava

unutar kojih se uključuju pojedinačno, ali u vidu odvojenih i međusobno koreliranih

podjela, opisi arhivskih fondova, opisi ustanova stvaratelja. Štoviše, uključuju se i opi­si institucija zaduženih za čuvanje (i one su u mogućoj relaciji s fondovima, čime se vraća arhivska jedinstvenost u obliku jednoga jedinstvenog fonda koji se čuva na više

lokacija), međusobno analognih tipologija i štošta drugo. Određivanje arhitekture ovih

informacijskih sustava, čiji je razvoj ostvariv zahvaljujući jednom hipertekstuainom je­ziku u odgovarajućim informatičkim programima, sposobnost ovih sustava da pomo­

ću relacijskih jezika na plastičan i trodimenzionalni način, bez ikakvih redundancija a istodobno bez ikakvog ispuštanja, prikazuju višestruke artikulacije arhivskih fondova

i njihovih podjela, njihovo mjesto čuvanja pa i samu njihovu povijest. Time smo danas

postavili fascinantnu granicu za istraživanja na području arhivističkih disciplina: riječ je, dakako, o istraživanju koje i u okviru crkvenih arhiva dopušta, čak i za crkvene arhi-

'·i Popis nap rav ljen za projekt C IVI TA sadrži 136 mogućih odredn ica crkven ih ustanova. od opat do apostolski vizilalor (avale do visilatore aposloliw).

i \ O potrebi zaj e dničkog korištenja autOri zi ranog leksika čak i u okviru crkvenih arhiva. vidi . u izdanju Assoc iation

of Catholic Diocesan Arch ivists. Thesaul'lls o/Catholie Diocesan Terms. completed and produced by R . JOHN­

SON-LALLY. K. PERZYNSKA. M. SANCHE. TAYLOR. sponsored by The Raskob Foundation for Catholic Activities Inc . June 2000. Zahvalna sam ocu Emanuelu Boaga koji mi je dokument stavio na raspolaganje.

i6 ACOLIT. KatO li čki autori i liturgij ska djela. Autoritativna lista i zrađena pod vodstvom M. G uerrinija. vol. I. Bib­

bia. Ch iesa cattolica. Curia romana. StatO pontificio. Vaticano. papi e antipapi. uredili M . GUERRINl, P. PIERI.

F. RUGGER1 . L. TEMPESTINI. Milano. 1988; vol. ll . Ordini religiosi. uredili S. C HISTE ' . L. MOCATTI. M ilano. 2000. Prezentacija rada s pozivom na arhivističku problematiku u recenziji ORLANDO. "Una lista di

autOrica per nom i e titOli di argomcntO religioso". Rassegna degli Archivi di Stato, s ij ečanj - travanj 2000. LXI I. str. 11 5- 11 7.

56

F. CAVAZZANA ROMANELLl. Rad II crkvenim arhivima ... / VIA svezak 8-10

ve, akvizicije velike vrijednosti. Slučaj prikaza sektora informacijskog sustava jednoga biskupijskog arhiva, koji se

odnosi na arhivsko gradivo koje je pridruženo glavnom gradivu Biskupske kurije , na ustanovu stvaratelja, na njihove višestruke odnose, može se vrlo dobto pojednostaviti slj edećim grafičkim prikazima koji se, kako smo već rekli, odnose na arhiv Sapienza del clero pri Biskupijskom arhivu u Padovi. Sheme su uzete iz prvih pripremnih obrada unificiranog Informacijskog sustava Glavnih uprava za arhive (SIUSA).17

l ~ Projekt SIUSA je plod rada radne skupine koju je 2000. godine osnovao Sred išnji ured za arhi vska dobra, O djel

III - Nadzor, uz koordin ac iju Euride Fregni , č ij a je svrha uvrštavanje u nac ionalni in form a ti č ki sus tav Ana­graje injormatizzata degli archivi italiani u dijelu koji se odnosi na institucionalne funkcije G lav nih uprava

arhiva. Ova radn a skupina, koju tvore č l anov i samoga Ureda, dužnosnici G lavne uprave i dužnosnici d ržavnih

arh iva, djeluje uz po tporu i pomoć nekih č l anova Informati č koga is traž ivačkog centra za kulturna dobra pri

Scuola Normale Superiore di Pisa, u dijelu koji se odnosi na Odjel III analize razvoja informati čkog sustava. Za

dodatne in fo rmacije vidi: http ://w ww.cribecu .sns.it/siusa/pub/; http: //www.archivi.ben iculturali.it/d ivisio­

ne_IlI / siusa.html.

Zahvalj ujemo Mariji-Graciji Pastura, ravnateljici Odjela III sadašnje G eneralne up rave za arhive i Danijeli Bon­

dielli iz Informatičkoga istraživačkog centra pri Scuola Normale Superio re d i Pisa na dopuštenju za objavljivanj e

tabele, kao i na suradnji pri ažuriranju podataka za po trebe ovoga teksta.

57

F. CAVAZZA NA ROMANELLI. Rad u crkvenim arh ivi ma ... / VIA svezak 8· 10

58

Shema: Arhivske cjeline

Predmet: Stvaratelj

Predmet: Imatelj

Sapienza del Clera di Padova

Biskupijski arhiv Padova (Archivio della Curia Vescovile)

Autor: Paola Benussi

I Obavijesna pomagala:

Autor: Ermanno Orlando

I

Sapienza del Clera ln ven ta rio I--

Bibliografia: p. Saviolo, Compendio

delle origini et relazione delli estimi Arhivska cjelina: I--

Sapienza del Clera '----____ --,----.J

di Padova Sastavljač : t-- I--r------~ Francesca ~ ______ -.J Opći Cavazzana dokumentarni

RomaneIIi Arhivska cjelina profil:

I (2. razina) : Katastar klera

Spisi padovanskog I klera t-----l

Arhivska cjelina (3. razina): Svežnjevi označeni abecednim redom i--------..J

F. CAVAZZANA ROMANELLI. Rad II crhcnim arhivima ... / VIA svezak g· IO

Shema: Predmet Stvaratelj

Tipologija: Crkvena udruga zadužena za upravljanje financijama

Pravni položaj:

Bibliografija:

Crkvena ustanova

Arhivska cjelina:

A. Rigon, Clera e citta I--

Sapienza del Clera di Padova

Pred met I--L--_____ ---'

Sastavljač:

Francesca Cavazzana RomaneIIi

I--

Stvaratelj: Sapienza del Clera t-­

di Padova

Politički

kontekst/status: Područje

djelatnosti: Padova nska biskupija

Padovanska biskupija

Raspon godina: st. XIV-lB l O.

59

F. CAVAZZANA ROMANELLI. Rad u crkvenim arhivima ... / VIA svezak B- lO

U okviru ove strukture uključit će se, po mogućnosti uz poštivanje uvjeta nor­mi ISAD-a i ISAAR-a, opisni podaci različitih zastupanih entiteta i relacije koje se

među njima žele uspostaviti. Informatizirani sustav će sukcesivno preuzeti zadaću predstavljanja sveuku­

pne tako organ izirane informacije. Time će se oživotvoriti svojevrsni pretraživač kOji će se moći koristiti i preko mreže, bit će otvoren za različita i uvijek nova čitanja: trebat će, dakako, odrediti put kojim će se pokrenuti pretraživanje počevši od strukture ar­hivskog gradiva ili istraživanja pojedine arhivske jedinice, što će svakako otvoriti put prikupljanju kontekstualnih podataka o subjektima koji su dokumentaciju proizveli, o njihovoj povijesti ili o povijesti ustanova koje dokumente danas čuvaju . Ujedno će se slijediti i pronalaziti dijelovi istoga arhivskog fonda na drugim lokacijama odnosno u drugim, novim arhivima. IB

Bogatstvo i dragocjenost crkvenoga arhivskog blaga, zajedno sa stručnošću i s trašću odgovornih osoba, potiču, na više frontova, izradu mudrih i kritičkih te sve općenitijih , adekvatnih instrumenata opisa. Razvoj jednog standarda, s druge strane - podsjeća Daniel Pitti: pored toga što je značajan intelektualni i tehnološki pothvat, onje

i ( .. ) aktivnost koja identificira i izgraduje zajednicu. 19 Riječ je, svakako, o svojevrsnom poticaju i ohrabrenju crkvenim arhivistima i njihovu zajedničkome radu.

IS VITA L!, L a revisione, n . dj., str. 7.

19 D. PITTI, "The D evelopment of an Encoding Standard for Archival Finding Aids", u: Encoded A rchivaf D es­

cl'ip.tion, co~text, Theory, an~ case studies, izda:1je ). M. Dooley, Chicago, 1998, str. 8: preuzimam ci tat i njegov prijevod kOJI JC dao MULE, Le In/ZlatlVe deff Ufficio centmle, n. dj., str. 238.

60

F. C AVAZZA NA ROMAN ELLI, Rad II crl-venim arhivima ... / VIA svezak 8· 10

SUMMARY

WORK IN CHURCH ARCHIVES, RESPONSE AND RECOMMENDATIONS, AS OUTCOME OF THE DEBATE ABOUT

ARCHIVAL DESCRIPTION

In this work the author works out the new approaches to inventory-making of ar­chival materials in Church Archives. The Church archivists, as all the others, must be trained for the necessary uniformity of standards,

The so-called descriptive standards of the funds, whose general principles have been recently gathered by the International Council on Archives - Conseil International des Archives ratify some fundamental principles of archival description.

The author reports some examples of pluri-Ievelled representation of Church Ar­chives, according to the scheme of the overturned tree proposed by the ISAD (Interna­tional Standard Archival Description),

The first example concerns the articulation of the Archives of the Basilica of St. Ni­cholas at Bari; the second represents a piece belonging to the structure of funds of the Mess of the Archbishopric Archives at Pisa, the third presents a sector of the system of funds of the Diocese Archives in Padua and eventually the fourth one is evidence of the insertion of numerous Archives of confraternities, not to mention the one of the vestry­board, in one unified Venetian Archives, the one belonging to the parish churches of San Raffaele arcangelo and of San Nicolo dei Mendicoli, which were for a short period kept unified.

This is a way to have applicable examples for numerous identical funds. As a conclusion the author reports two examples of the description of the ISAAR

(International Standard Archival Authority Records).

61

F. CAVAZZANA ROMANELLI, Rad u crkvenim arh ivima .. . I VIA svezak 8-10

RIASSUNTO

IL LAVORO NEGLI ARCHIVI ECCLESIASTICI: ECHI E SUGGESTIONI DAL DIBATTITO SULLA DESCRIZIONE ARCHIVISTICA

ln questo saggio ]' autrice elabora i nuovi modi di invemarizzazione del materiale d 'arch ivio negli archivi ecclesiastici. Gli archivisti ecclesiastici devono, come gli altri, esser istruiti per la necessaria uniformira degli standard.

I cosiddetti standard descrittivi dei fondi, i cui principi generali sono stati negli ul­timi anni raccolti a cura dell'ICA-CIA {International Council on Archives - Conseil

International des Archives} sanciscono alcuni principi fondamemali dellavoro di de­scrizione archivistica.

L' auerice da alcuni esempi di raffigurazione plurilivellare di archivi ecclesiastici, se­condo lo schema ad albero rovesciato, proposti dalle ISAD {International Standard Ar­

chival D escription}. Il primo esempio riguarda l'articolazione dell'archivio della basilica di San Nicola di

Bari, il secondo rappresema un brano della struttura del fondo della Mensa dell 'Archi­vio Arcivescovi le di Pisa, il terzo rip orta un settore del sistema dei fond i dell 'Archivio diocesano di Padova, e finalmeme il quarto testimonia dell' inserimemo in un archivio parrocchiale veneziano, quelle delle due parrocchie di S. Raffaele arcangelo e di San Nicolo dei mendicoli, per un periodo della loro stori a unificate, di numerosi altri archivi di confraternite, olere che di quelle distimo della fabbriceria.

ln questo modo abbiamo esempi applicabili per numerosi fondi idemici. Alla fine l'autrice riporta due esempi della descrizione ISAAR {International Stan­

dard Archival Autority Records}.

62