Upravno pravo s obzirom na stvari

Javno dobro – izvadak iz predavanja

Priredila: dr.sc. Marijeta Vitez Pandžić, v.pred.

Javna dobra opće upotrebe (stvari u vlasništvuRH) karakteriziraju 2 elementa:

1. - prema načelu jednakosti, dobrom se možekoristiti svatko, na način koje je odredilo tijelo iliustanova kojoj su stvari dane na upravljanje, no nena način da se drugome onemogući ili ometakorištenje

- kod pojedinog dobra neki oblici korištenja mogubiti isključeni, ali takvo isključenje mora bitipredviđeno pravnom normom,

2. izuzeće iz građanskopravnog prometa

- javna odnosno dobra u općoj upotrebi su izvanprometa i imaju poseban pravni režim, regulirannormama upravnog prava.

Javna dobra u javnoj upotrebi premačlanku 35. stavka 5. ZV-a su stvari uvlasništvu RH koje su namijenjeneneposrednom izvršenju prava i dužnosti RH,njezinih tijela i ustanova i rabe se u skladu stom namjenom (pr. ministarstva, sudovi itd.čije nekretnine i stvari služe za izvršavanjeprava i dužnosti RH).

Članak 52. Ustava RH utvrđuje posebnukategoriju dobara odnosno dobra odinteresa za Republiku koja imaju njenuosobitu zaštitu (more, morska obala, otoci,vode, zračni prostor itd.)

4. Pojedine vrste dobara

A) Vrste dobara opće upotrebe sobzirom na objekt jesu zemljišno dobro,vodno dobro, pomorsko dobro, zračnodobro

zemljišno dobro – čine javni putovi, ceste,mostovi, trgovi, parkovi, groblja

Javnu cestu (državna, županijska, lokalna) čine:cestovna građevina, građevine za odvodnjuceste i pročišćavanje vode, zemljišni pojas uzcestu, građevina na cestovnom zemljištu itd.

Vodno dobro – je dobro od interesa za RH iima njezinu osobitu zaštitu. Prema Zakonu ovodama, VODNO DOBRO je skup zemljišnihčestica koji obuhvaća: vodonosna inapuštena korita površinskih kopnenih voda,uređeni i neuređeni inundacijski pojas, otokekoji su nastali ili nastanu u vodonosnomkoritu presušivanjem vode njezinom diobomna više rukavaca, naplavljivanjem zemljišta ililjudskim djelovanjem.

Prema Zakonu o lukama unutarnjih voda,luka unutarnjih voda je vodeni prostorrijeke, kanala i jezera i s njima neposrednopovezani kopneni prostor s izgrađenimlučkim građevinama.

Pomorsko dobro – je opće dobro odinteresa za RH te ima njenu osobituzaštitu, a upotrebljava se i koristi samopod uvjetima i na način propisan zakonom(Pomorski zakonik). Pomorsko dobro čineunutrašnje morske vode i teritorijalnomore, njihovo morsko dno i podzemlje tedio kopna koji je po svojoj prirodinamijenjen javnoj pomorskoj upotrebi ilije proglašen takvim (luke, pristaništa,sidrišta)

(pogledati morska obala i luka)

Suverenitet RH (glede pomorskoga dobra)prostire se na unutrašnje morske vode iteritorijalno more, zračni prostor iznad njihte na morsko dno i podzemlje tih morskihprostora. RH ostvaruje suverena prava ijurisdikciju i u svom gospodarskom teepikontinentalnom pojasu.

Unutrašnje morske vode:

- luke i zaljevi na obali kopna i otoka

- dijelovi mora između crte niske vode naobali kopna i ravne polazne crte za mjerenješirine teritorijalnog mora.

Teritorijalno more:

- morski pojas širok 12 morskih milja,

računajući od polazne crte u smjeru

gospodarskog pojasa.

Gospodarski pojas:

- obuhvaća morske prostore od

vanjske granice teritorijalnog mora u

smjeru pučine do njezine vanjske granice

dopuštene općim međunarodnim pravom.

Epikontinentalni pojas:

- obuhvaća morsko dno i podzemlje izvanvanjske granice teritorijalnog mora RH u smjerupučine do granica epikontinentalnog pojasa sasusjednim državama.

Zračno dobro - označava se uglavnom zračniprostor iznad državnog teritorija.

Zakon o zračnom prometu – ZRAČNIPROSTOR RH je prostor iznad kopna iteritorijalnog mora RH. Uz zračno dobro dolazei aerodromi (civilni i vojni). Aerodrom jeodređeno područje na zemlji ili vodi (uključujućisve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno upotpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje,slijetanje i boravak zrakoplova.

B) Podjela javnih dobara prema načinunastanka

PRIRODNA javna dobra – javna dobranastala prirodnim putem (rijeke, mora,prirodna jezera, zrak i sl. ),

UMJETNA javna dobra – javna dobranastala ljudskim djelovanjem. Svojstvojavnog dobra ova dobra stječu, u pravilu,na temelju posebnog pravnog akta (općegili pojedinačnog) i zadržavaju ga zbogsvojstva koje imaju i namjene kojoj služe;npr. pristaništa, putovi i sl.

C) Podjela javnih dobara prema njihovoj namjeni

Javna dobra koja su u OPĆOJ UPOTREBI SVIH, tzv.

dobra opće upotrebe; npr. voda, more, zrak i sl.

Javna dobra koja su namijenjena POJEDINIM

SUBJEKTIMA, državnim tijelima ili drugim javnopravnim

subjektima za posebne svrhe; npr. vojne luke, vojna

zrakoplovna pristaništa, marine športskih društava i sl.

D) Podjela javnih dobara prema kriteriju vlasništva

Ona koja NIKAKO NE MOGU BITI U

GRAĐANSKOPRAVNOM (dalje GP) VLASNIŠTVU –

npr. more, rijeke, javni putovi i sl.

Ona koja MOGU BITI U GP VLASNIŠTVU – predmeti u

muzejima, arhivski dokumenti, uredski pribor ili namještaj

i sl.

5. Upravljanje javnim dobrom

Pravo na upravljanje javnim dobrommogu imati:

a) RH i jedinice lokalne, tj. područne(regionalne) samouprave – npr. pomorskimdobrom upravlja RH neposredno iliposredstvom županija;

b) javne ustanove – npr. muzeji, knjižnice,arhivi i sl.;

c) posebna javna poduzeća – npr. tvrtka“Hrvatske ceste” je društvo sograničenom odgovornošću, za upravljanje,građenje i održavanje državnih cesta.

6. Proglašenje postanka i prestanka

javnog dobra Nije potrebno posebno proglašavati javnim

dobrima dobra koja su u općoj upotrebi po

samoj svojoj prirodi.

Da bi neka dobra postala javna dobra, tj. da

bi mogla služiti za opću upotrebu, treba ih

prethodno kao takva proglasiti posebnim

aktom nadležnog tijela.

Akt o proglašenju jednog dobra javnim

dobrom ima značenje konstitutivnog akta.

Prestanak postojanja jednog javnog

dobra, tj. gubitak svojstva dobra

opće upotrebe može uslijediti:

a) prirodnim putem – deklaratornim

aktom; npr. ako se isuši korito potoka,

b) posebnim aktom – konstitutivnim aktom;

npr. odluka o zabrani daljnjeg korištenja

javnog puta.

7. Razgraničenje javnog dobra

Predstavlja utvrđivanje granica tog dobra, dokleseže i gdje prestaje jedno javno dobro, a počinjedrugo (javno ili privatno dobro); npr.razgraničavanje nasipa i njiva od vode kod riječnogjavnog dobra.

Nadležnost tijela za razgraničavanje javnog dobrautvrđuje se posebnim pravnim normama; uslučaju nedostatka odgovarajućih pravnih normi, uteoriji upravnog prava prevladava mišljenje opresumpciji načelne nadležnosti tijela uprave(primjerice ministra).

Za odlučivanje o određenim spornim pitanjimakoja se jave u svezi s korištenjem i upravljanjemjavnim dobrom može biti propisana nadležnostsuda.

8. Korištenje javnog dobra Treba razlikovati 2 situacije:

a) javno dobro dano je za opću upotrebu svima(npr. more, rijeke, ulice, zrak) – opća upotrebakod ovih dobara ostvaruje se npr. kupanjem,vožnjom, hodanjem, šetnjom i sl.,

b) javno dobro dano je na korištenje samoodređenim subjektima – u ovom slučaju se javnodobro daje na korištenje samo određenimsubjektima posebnim aktom kojim se takvimsubjektima utvrđuje pravo posebnog korištenjajavnim dobrom i definiraju se modaliteti takvogkorištenja; npr. postavljanje kioska ili reklame naulici. Radi se samo o posebnoj pogodnostipojedinih subjekata.

9. Nadzor i evidencija javnih dobara

U poslove nadzora nad javnim dobrom spadaosobito:

1. briga oko pravilnog korištenja javnog dobra,

2. zaštita od ugrožavanja javnog dobra,

3. poduzimanje mjera za svrhovito iracionalno korištenje javnih dobara i sl.

Poslovi nadzora i evidencije povjeravaju seobično tijelima državne uprave (koje oviobavljaju pri obnašanju vlasti) ili za toposebno ovlaštenim drugim tijelima.

10. Zaštita javnog dobra

Zaštita javnog dobra ostvaruje se na više načina:

1. načelna je dužnost svih građana da se zaštitničkiodnose prema javnim dobrima; npr. čuvanjenasada u parku i sl.,

2. javnom dobru osigurava se zaštita posebnimmjerama; npr. ograđivanje zelenila ili rijetkogdrveća u parku i sl.,

3. radi zaštite javnog dobara, osnivaju se osobneslužbe; npr. inspekcijske službe, lovočuvarskaslužba i sl.

Posebno je važna kaznenopravna zaštita javnogdobara koja se utvrđuje posebnim zakonima.