H D B M B – 4 0 G O D I N A

HRVATSKO PRIRODOSLOVNO DRU[TVO (OSNOVANO 1885.) Mjese~nik za popularizaciju

prirodnih znanosti

Godina 106., Broj 1049

25 KUNAPriroda izlazi od 1911. godine

ISSN 0351-0662

1–2/16.

Priroda

PRIRODA • SIJE�ANJ/VELJA�A • 2016. 35

L I J E K O V I

Jerka DUMI�, Zagreb

Još su drevne civilizacije prije 2500 godina poznaval e ljekovi-ta svojstva vrbine kore (Salix alba) i cvjetova suru�ice (Spiraea ulmaria), ali tek su kemi�ari u 19. stolje�u otkrili da je aktiv-

na tvar koja snižava vru�icu i ublažava bolove salicilna kiseli-na. Kemijski je modificiraju�i dobili su spoj, acetilsalicilnu kise-linu koju je 1899. godine dr. Kurt Witthauer, u klini�koj studiji, opisao kao »lijek u�inkovit protiv boli, upale i vru�ice«. Godine 1915. Aspirinâ tablete, koje je proizvodila tvrtka Bayer, postale su komercijalno dostupne. Premda se koristila desetlje-�ima, tek je 70.-ih godina prošlog stolje�a otkriven mehanizam kojim djeluje, a za to je otkri�e Johnu Robertu Vaneu dodijelje-na Nobelova nagrada 1982. godine. No, kada bi danas bila ot-krivena molekula koja, kao acetilsalicilna kiselina, ima razli�i-ta djelovanja vjerojatno nikad ne bi postala lijek. Zašto? Zato što današnja farmaceutska regulativa ima zada�u prije svega brinuti se za sigurnost osoba koje koriste lijek! Acetilsalicilna kiselina, kao što je to ispravno opisano pred stotinu godina, snižava tjelesnu temperaturu (antipiretik), ublažava bol (anal-getik), smanjuje upalu (antiupalno djelovanje), ali i sprje�ava zgrušavanje krvi (antiagregacijsko djelovanje na trombocite).

Zbog toga osobe �ija je koagulacija usporena ne bi smjele kori-stiti acetilsalicilnu kiselinu, jer to može dovesti do krvarenja. Uz to, acetilsalicilna kiselina jest kiselina, i može oštetiti želu-�anu sluznicu. Stoga farmaceutska regulativa danas traži da se svojstva i djelovanja lijeka, ne samo kemijska ve� i biološka, što detaljnije opišu, kao i to�an molekularni mehanizam djelova-nja, poznavanje na�ina apsorpcije i distribucije lijeka u orga-nizmu, metaboli�kih puteva kojima podliježe, kao i na�ina eli-minacije. Stoga je put, koji potencijalno aktivna molekula mora pro�i kako bi postala lijek, dug i vrlo skup. Laboratorij-skim pokusima, ispitivanjima na životinjama, pa studijama na zdravim i bolesnim ljudima, potrebno je potvrditi ne samo da molekula može posti�i željeno djelovanje, ve� da ne izaziva ne-željene u�inke. Smatra se da od 10 000 takvih potencijalno aktivnih molekula na tržište, kao lijek, do�e samo jedna, a taj put može trajati i više od 10 godina, uz cijenu od barem pola milijuna dolara.

To putovanje potencijalne aktivne tvari, od trenutka kad je izolirana iz prirodnog izvora (biljke, životinje, gljive, mikroor-ganizma) ili kemijskim ili biološkim postupcima proizvedena u laboratoriju do kad se na�e na polici ljekarne kao lijek, neizo-stavno prate biokemija i molekularna biologija. Danas je far-maceutsku industriju nemogu�e zamisliti bez vlastitih bioke-mijskih i molekularno-bioloških laboratorija, no ona se uvelike služi i postignu�ima biokemi�ara i molekularnih biologa koji u znanstvenim laboratorijima diljem svijeta, svojim radom ra-svjetljavaju tajne molekularnih mehanizama koji dovode do razvoja bolesti i time otkrivaju koje su to molekule koje bi zbog toga što su promijenjene, mogle biti ciljevi terapije. Neki drugi, pak pokušavaju opisati to�nu strukturu takvih ciljnih moleku-la kako bi se bioinformati�kim pristupima mogle dizajnirati molekule koje bi se na njih mogle vezati te sprije�iti ili pota-knuti njihovo djelovanje. Tre�i, nastoje razumjeti kako se ak-tivna molekula veže na stanicu i kakve reakcije u stanici uzro-

O AUTORICI �LANKA

Dr. sc. Jerka Dumi� je redovita profesorica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu. Voditeljica je kolegija Fizikalna biokemi-ja, Analiti�ka biokemija, Imunologija, Molekulske osnove bolesti i terapi-je i Personalized Healthcare. Podru�je njezina znanstveno-istraživa�kog interesa je glikoimunobiologija, molekularni mehanizmi djelovanja lije-kova i farmakogenomika. Aktivna je �lanica Hrvatskoga društva za bio-kemiju i molekularnu biologiju. U dva mandata (2009. – 2013.) obna-šala je dužnost predsjednice Društva. Od 2010. do 2014. bila ja �lanica Radne grupe za integraciju Federacije europskih biokemijskih društava (FEBS).

PutOD MOLEKULE DO LIJEKA

PRIRODA • SIJE�ANJ/VELJA�A • 2016.36

L I J E K O V I

kuje te na koji se na�in stanica nakon toga ponaša. Neki pridonose razumijevanju biokemijskih procesa kojima strane tvari (ksenobiotici u koje ubrajamo i lijekove) u organizmu pod-liježu ili pak, osmišljavaju na�ine kako stvoriti proteine koji po-mažu u lije�enju bolesti (specifi�na antitijela) ili u organizmu

nedostaju (inzulin), dok neki traže na�ine kako mati�ne stanice potaknuti da postanu stanice hrskavice ili kože koje �e nadomje-stiti ošte�eno tkivo. Jednom rije�ju, biokemi�ari i molekularni biolozi nastoje na molekularnoj razini razumjeti zdravlje i bolest te izna�i na�in kako o�uvati jedno, a sprije�iti i lije�iti drugo.

SLIKA 1. Kora vrbe (Salix alba) izvor je sa-licilne kiseline �iji je derivat acetilsalicilna kiselina, jedan od najkorištenijih lijekova današnjice

KAKO ]ETE POSTATI PRETPLATNIK »PRIRODE«?

1. Po{aljite nam svoju adresu obi~nom po{tom (̂ asopis Priroda, Hrvatsko prirodoslovno dru{tvo, Trg žrtava fašizma 10, 10000 Zagreb), telefo-nom (01-468-0240) ili elektroničkom po{tom (priroda hpd.hr).

2. ̂ ekajte da vam do|e prvi broj Prirode s uplatnicom. Kada je uplatite, postali ste na{ pretplatnik!

ŽELITE LI KUPITI OVAJ BROJ »PRIRODE« JAVITE NAM SE TELEFONOM (01-468-0240)

ILI ELEKTRONIČKOM POŠTOM (priroda hpd.hr). POŽURITE BROJ PRIMJERAKA JE OGRANIČEN.

ŽELITE LI PODRŽATI ČASOPIS »PRIRODA«, JEDAN OD STARIJIH ČASOPISA ZA POPULARIZACIJU

ZNANOSTI U SVIJETU, POSTANITE NAŠ PRETPLATNIK!