Miralem Brkić

LIKOVNA KULTURA ZA 5. RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA

PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE

NAM Tuzla, 2007.

Sadržaj:

UVOD

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA 5. RAZRED

Okvirni program likovn kulture za 4. razred Tematske cjeline/tematske oblasti, Motivi- teme, Metode rada, Načini rada, Oblici rada, Ocjenjivanje,

ZNAČAJ LIKOVNOG IZRAZA

Likovna kultura i razvoj čovjeka, razvoj stvaralačkih sposobnosti, Psiho-motorički razvoj, Intelektualno-estetski razvoj.

RAZRADA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA Uzrasne specifičnosti Linija, Boja, Ploha, Masa, volmen i prostor, Površina,

POJAŠNJENJA PRIMJERA IZ UDŽBENIKA

OKVIRNA ŠEMA ZA IZRADU GODIŠNJEG PLANA

2

Poštovani učitelji i nastavnici,

Ovaj priručnik za udžbenik likovne kulture za 5. razred devetogodišnjeg obrazovanja zamišljen je kao pomoćno sredstvo za vaš rad i korištenje udžbenika. Priručnik daje okvirni nastavni plan i program llikovne kulture za peti razred devetogodišnjeg obrazovanja odobren od strane Koordinacijskog tijela za provođenje i praćenje obrazovne reforme u FBiH, metodičke savjete, pojašnjenja primjera iz udžbenika i prijedlog godišnjeg makro plana. Izbjegavao sam da ponavljam stvari koje su već rečene u ranijim razredima i posv etim malo više pažnje posmatranju samih likovnih djela, bez namjere da djeca uče imena umjetnika i njihove biografije, želio sam spomenuti barem rečenicu, dvije da djeca i na taj način shvate da se zadovoljan, uspješan i priznat može postati zahvaljujući svom radu.Na načine malo drugačije nego su to zvijezde koje svakodnevno gledamo na televiziji.

Kao što sam naveo uz udžbenik za četvrte razrede, moja želja je da pružim udžbenik koji će osvježiti veze učenik – udžbenik, učitelj – udžbenik i učenik-učitelj, ali i učitelj-autor udžbenika te vam se zahvaljujem za dosadašnje sugestije i molim vas da ih šaljete na e-mail adresu miki@tesanj.net.

P.S. Ovdje je prilika da barem donekle ispravim grešku koja se potkrala u udžbeniku gdje nisam naveo našeg velikog umjetnika Safeta Zeca kao autora crteža na naslovnoj stranici udžbenika.

Puno uspjeha u vašem radu,

Miralem Brkić

3

UVOD

Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodišnjeg obrazovanja predstavlja osnovu za izradu udžbenika i priručnika, ali kako sam želio ponuditi više mogućnosti za korištenje udžbenika i korelaciju sa ostalim predmetima, odlučio sam se za ovaj pristup. Naravno, kako se nalazimo na početku još jedne reforme, ni udžbenik niti ovaj priručnik neće moći u potpunosti dati sva rješenja za probleme koji se mogu javiti u nastavi. Dovoljno je samo spomenuti nepotrebno dugu neizvjesnost o samom izboru predavača nastave likovne kulture u 5. razredima. U konačnici je odlučeno da nastavu i dalje izvode učitelji razredne nastave ili, samo uz odobrenje rukovodstva škole, nastavnici likovne kulture. Koliko se ovakva odluka i može pravdati potrebom da učitelji i učiteljice ne ostanu bez norme časova, razumljivo je negodovanje nastavnika likovne kulture koji već godinama bivaju žrtve svake reforme. Kao posmatrač ovih procesa u obrazovanju mogu samo izraziti žaljenje zbog ukupnog zapostavljanja ovog predmeta u kojem se na jedninstve način oblikuje kulturno, kreativnoi duhovno ljudsko biće. Pri tome posebno žalim za vjerovatno na dugo vrijeme izgubljenim blok časom likovne kulture kao nezamjenjivim uslovom da se u radnom procesu kreira i preispita ideja i na sistematičan način provede proces izrade likovnog djela. Kako u svakoj reformi prvo prepoznajemo negativne strane ipak nam samo preostaje da u učionici izvučemo maksimum koristi u datom vremenu i prostoru. Pozitivna strana novog pristupa je podjela na tematske cjeline koje se kontinuirano obrađuju kroz sve razrede, ali lično vidim problem u uzrasnoj neprilagođenosti planova za prva tri razreda tako da nastavnik ne može kvalitetno procijeniti očekivane rezultate. Ukojem stepenu se može oslanjati na ranije usvojena znanja, na koji način najbolje savladati do tada nepoznate pojmove i vršiti pripremu za razumijevanje složenijih pojmova koji će se obrađivati u kasnijim razredima. Kako niko od nas nema ni na nivou očekivanih ciljeva predstavu o tome šta ćemo tražiti od djece u 6. razredu nastavnici su prepušteni čistom instiktu da procijene kako sa djecom obrađivati probleme likovne forme i terminologije.

Učitelji i učiteljice koji i u 5. razredu predaju likovnu kulturu moraju biti svjesni da pred sobom imaju sasvim novi zadatak. To jesu djeca čiji uzrast odgovara njihovim nekadašnjim četverogodišnjacima, alil osim što je broj časova smanjen na 35 i pristup radu već sada treba biti usmjeren na složenije oblike izražavanja, ali i doživljaja umjetnosti. Već uz priručnik za 4. razred istakao sam potrebu da učenici koriste i svesku A4 formata u koju će koristiti ne samo da zapisuju usvojene pojmove već i za izradu skica, piktograma, krokija, lijepljenje reprodukcija umjetničkih djela i primjera dizajna. Nastavnik i djeca svake godine mijenjaju udžbenik, ali njihov udžbenik koji samostalno pišu treba biti sveska čiju izvedbu i dizajn nastavnik kontinuirano treba ocjenjivati.

To nipošto ne znači da sada naglasak treba staviti na usvajanju likovne terminologije i teorije forme, kreativni rad je osnova nastave likovne kulture, ali nastavnik nakon četiri godine školovanja mora otvarati nove puteve , ne samo u teoriji već i shvatanju i doživljaju umjetničkih djela. Analiza kao verbalizacija onoga što se vidi na slici veoma je bitan dio cjelokupnog odgoja. Ako to i može predstavljati poteškoću za dijete, nastavnik mora biti spreman da pokaže primjerom da se u likovnim djelima može otkriti i ono što je nevidljivo prvom pogledu. Koliko god to tražilo dodatni trud, učitelj treba shvatiti da u ovoj oblasti treba biti spreman na dodatno obrazovanje i nove metodičke postupke.

4

Programski sadržaji u udžbeniku su obrađeni kroz likovne priloge iz bosanskohercegovačke umjetnosti tako da čas započinje analizom izdvojenog primjera dok se na susjednoj stranici, pomoću dodatnih primjera, objašnjavaju likovni pojmovi. Povod za postavljanje samo likovnih priloga iz naše domovine našao sam u želji da ostvarim maksimalno moguću korelaciju sa predmetima Društvo i Kultura življenja.Drugi povod za ovaj izbor dijela, za mene kao autora veoma bitan (i sretan sam što su i recezenti to uočili, nazivajući udžbenik „najbosanskohercegovačkijim“) bila je želja da naglasim bogatstvo i ljepotu bosanskohercegovačke likovne umjetnosti. Mada je danas izraženija želja da se govori o posebnostima i razlikama kultura naroda Bosne i Hercegovine, postoji i značajan broj djela velike kulturne vrijednosti koja se mogu proučavati samo kao naše zajedničko naslijeđe (npr prethistorijska ili antička umjetnost). Kao što su i naši narodi na ovom prostoru dodira različitih civilizacija uticali jedni na druge razvijajući specifične umjetničke forme. Učenici trebaju shvatiti da je patriotizam pozitivna vrijednost koja se ne dokazuje svađom sa drugima već kroz razvijanje pozitivnih radnih navika i očuvanje kulturnih i prirodnih ljepota naše domovine. Istovremeno, moram priznati, da su pojedini recezenti imali zamjerke na skučenost i isključivost ovog pristupa u koji nisu uvrštena reprezentativna djela svjetske umjetnosti. Mada sam istakao dovoljno razloga za svoj izbor moram priznati da se mogu javiti slične dvojbe. Učitelji na časovima mogu podsjetiti učenike da govoreći o našoj umjetnosti obrađujemo djelić svjetske historije umjetnosti. Također, ukoliko ima vremena, kada govori o djelima iz određenog razdoblja bilo bi dobro da predstavi barem jedan primjerak iz tog vremena izvan naše zemlje.Želja mi je da ovim tekstovima doprinesem motivaciji nastavnika i učenika bez čije saradnje i nadopunjavanja nema načina da nastava likovne kulture rezultira planiranim ciljevima i zadacima.

5

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM

za 5. razred devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja

LIKOVNA KULTURA(jedan sat sedmično - 35 sati godišnje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO – OBRAZOVNOG RADAPROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

TEMATSKE CJELINE

MOTIVI I TEHNIKE

Obrazovni ciljevi

Odgojni i socijalizirajući ciljevi

6

7

8

9

OČEKIVANI REZULTATI

Sa učenicima se radi na daljem usvoju i proširivanju znaja o upotrebi materijala i sredstva kojise koriste u oblasti tačka i linija:- da znaju razlikovati vrijednosti linija, po intenzitetu /jačini/, po prostirnoj orijentaciji,- da mogu prepoznati ritam i upotrebljavati ga u svom likovnom izrazu,- da mrlju i tačku koriste kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura iosmišljavanju kompozicije, organizacije kompozicije: statična i dinamična, vodoravna/horizontalna/, okomita /uspravna/, kružna, piramidalna, slobodna- da znaju da je površina omotač nekog oblika /objekta, predmeta/ u prostoru- da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke građevine/- da usvoji termine, elementi građenja, arhitektura, konstrukcija, zid, stub, stup, krov- da dalje usavršavaju tehniku korištenja; olovke, tuša i drvceta, tuša i kista, da savladajutehniku laviranog tuša,za oblast slikarstva:- da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvašu, temperi, kolažu,pastelu, flomasterima u boji, mozaiku- da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da jedna boja može bitisvjetlija i tamnija/ da se miješanjem mogu dobiti tonovi drugih boja- da proširuju znanje o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu, a nalaze se usuprotnosti/,- usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis /teksturu/, lazurno ipastuozno, rukopis autoraza oblast ploha/grafika:- da usvoje pojam kliše, šablon /matrica/, grafički otisak, grafičar, štampanje- da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za visoki tisak, linorez, papir grafika- da znaju osmišljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst, izrada stripa,naslovne strane knjige…za oblast površina, masa i prostor:- da uočavaju odnose u prostoru, uočavaju proporcije, prepoznaju karakter oblika- da su sposobni organizovati kompoziciju po principu pokretne ravnoteže /mobili/,- da znaju šta je simetrija i asimetrija,- da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/- da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedena sa nekim oblikovnimmaterijalom/- da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/, a šta reljef: plitki, meco i visoki reljef- da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna, odnos plohe i teksta /naslovna stranaza knjigu, plakat, papir za pakovanje…../- da kreiraju kadar stripa ili strip, TV spot….- da usvoje pojmove, vizuelna informacija, kadar, strip, fotografija

10

STRUKTURA PROGRAMA

1. TAČKA I LINIJALikovno područje crtanje:Organizacija kompozicije, smještanje rada u zadati format, dinamična i statična kompozicija,horizontalna /vodoravna/ kompozicija, vertikalna /uspravna/ kompozicija, kružna,piramidalna /trougaona/, slobodna /raspršena/, dominacija

2. BOJALikovno područje slikanje:U slikanim radovima primjenjivaće se kao izražajna sredstva pri realizaciji kompozicije:mrlje, potezi, lazurni /tanki/ nanos boje, pastuozni /debeli/ nanos boje, harmoničan /skladan/odnos boja, ritam, dominacija

3. PLOHAKroz tematsku oblast PLOHU realizovaće se sve likovne oblasti koje se u svojoj konačniciiskazuju u dvodimenzionalnoj formi; crtež, slika, grafika.U petom razredu, pored navedenih organizacija kompozicije, dalje će se raditi na potpunijojprimjeni odnosa slike i teksta, s obzirom na uzrast interes učenika biti će usmjeren premadaljem savladavanju oblasti grafike, jednobojne i višebojne /visokog tiska/, u tehnici papirgrafike i linoreza.

4. POVRŠINATematska oblast Površina realizuje se kroz likovne oblasti; dizajna, grafičkog dizajna,industrijskog dizajna, primijenjene umjetnosti, kompjuterske grafike, spot, TV poruka, plakat,navedenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija,horizontalna /vodoravna/ kompozicija, vertikalna /uspravna/ kompozicija, kružna,piramidalna /trougaona/, slobodna /raspršena/, dominacija.Znakovi vizuelnih komunikacija, kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost. Učenicirade na izradi stripa, znakova vizuelnih komunikacija, anlizi fotografije, uočavanju irazumijevanju spota, vizuelne medijske poruke.

5. MASA I PROSTORTematska cjelina, masa i prostor obuhvata likovne oblasti:Oblikovanje, građenje, primijenjenu umjetnost i dizajn.I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru, koje djecadoživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. U kreativnom procesukoriste se svi materijali pristupačni uzrastu i psihofizičkim mogućnostima djeteta. Definišu sepojmovi i realizuju radovi u punoj plastici, mobili /pokretne forme u prostoru/ kao i reljefi/niski reljef, meco reljef, visoki reljef/. Arhitektonski elementi /elementi gradnje/:konstrukcija, zid, stub, stup, krov.

11

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE

Likovna kultura u V razredu, podrazumijeva početak sintetičkog koncipiranja vizuelnogdoživljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem,bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenogdoživljavanja likovne umjetnosti.Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacijekompozicije:1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formiOve dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realizuju se kroz

LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.

Za oblikovanje na plohi kroz područja:- CRTANJE- SLIKANJE- GRAFIKA

- PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA

Oblikovanje u prostoru kroz područja:- PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE- PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA

Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se krozformu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sverazrede od 1-9. razreda.

1. TAČKA I LINIJA2. BOJA

3. PLOHA4. POVRŠINA

5. MASA I PROSTOR

Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu, što značida bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. Ovakav pristupzaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi većupreglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja.Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku.Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisuznali, prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. Taj proces kod učenika

12

razvija kreativno mišljenje, sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnihtemelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema ukomponovanju osmišljenih likovnih kompozicija.Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan procesvizuelnog istraživanja, doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnostivrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu, iinterakciju umjetnosti, nauke i društva, novih medija i okruženja.

Motivi – teme /likovni sadržaji/

Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. Motive premasvojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na:1. Vizuelne motive2. Nevizuelne motive3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/

- iz neposrednog okruženja djeteta; porodica, škola, mjesto stanovanja, prostori, objekti,pojave u prirodi, biljke…..- sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /priča, bajka,poslovica, basna, pjesmica, matematike, prirode i društva, glazbene kulture, tjelesne izdravstvene kulture i kulture življenja- iz narodnih običaja /tradicije/; značajni datumi, praznici, etnografsko nasljeđe- značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti- likovni i kompozicioni elementi; shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadatakakroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenatanevizuelni poticaji; emocije /osjećanja/, čula, muzika...

POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI

CRTANJE : usvojiti pojmove organizacije kompozicije: statično-dinamično, vodroravnouspravno,kružno, piramidalno i slobodno

SLIKANJE: uočavanje značaja obogaćivbanja izraza uvođenjem više valerskih vrijednostiboje, usvojeni pojmovi mrlja, ploha, potez, pastuozni namaz, lazurni namaz, kompozicijaboja, harmonija, ritam, dominacija

GRAFIKA: malo-veliko, statično-dinamično, svijetlo-tamno, kliše za visoki tisak linorez,karton grafiku, inicijal, kaligrafija, minijatura

PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: masa, prostor, gradnja, arhitektura, građenje,elementi građenja, zid, stub, stup, krov, niski /plitki/ reljef, meco reljef, visoki reljef, mobili/skulptura u pokretu, pokretne forme/

VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn, vizuelna informacija /poruka/, industrijskidizajn, spot, TV poruka, statično, dinamično

13

OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika, sobzirom na činjenicu da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti iosobina djeteta, upornosti i iskustva, stečenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog inegativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanihu likovne elemente. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata:1. estetskog2. psihološkog3. pedagoškog.Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet, svojeviđenje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduševljenja, onda su svi ti radovi“stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. Predmet Likovna kultura složen je izdva segmenta;

1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i2. Likovnih sadržaja

Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principekomponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti.Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu.Učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima dausvajaju likovni jezik i njime se izražavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenikatreba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti, stepen zalaganja i želje da se realizujepostavljeni zadatak, napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat,aktivnost na časovima likovne kulture. Nema loših dječijih radova.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doživljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini.Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovnokreativni rad djece. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano, dadoživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture neodgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred njupostavljaju.

14

ZNAČAJ LIKOVNOG IZRAZA

* Ovo poglavlje je objavljeno u priručniku za četvrti razred, ali ga ovdje ponavljam jer se nije naodmet podsjetiti pojedinih razmišljanja o značaju obrazovanja učenika u oblasti likovne kulture.

Naš doživljaj svijeta se prvenstveno odvija preko čula vida. Najveću količinu informacija iz okruženja (posebno u današnjem digitalnom dobu) primamo posredstvom očiju. Također, i ljudi oko nas informacije i stavove koje izgovaramo procjenjuju posmatrajući našu mimiku, pokrete tijela i cjelokupni izgled. Tako da je razumno pretpostaviti da likovno izražavanje predstavlja jedan od prvih ljudskih pokušaja da opiše i izrazi svoj odnos ka svijetom putem čulno razumljivih zapisa. Razvojem intelektualnih sposobnosti, moralnih obrazaca i tehnika bilježenja dostignuća u društvenim odnosima, kao bitan segment opšte kulture cjelokupne civilizacije razvija se i LIKOVNA KULTURA. Veliki broj teoretičara likovne kulture u novijem dobu ističu da je izraz VIZUELNA KULTURA mnogo prikladniji jer ona danas ne podrazumjeva samo likovno stvaralaštvo i zanatsku likovnu naobrazbu profesionaliziranih pojedinaca već bitan dio opšteg cjelovitog vaspitanja ljudskog bića kroz cijeli njegov život. Razvijanje svijesti o bitnosti stvaranja estetski kvalitetnog urbanog i arhitektonskog životnog okruženja od ulice, radnog mjesta i doma do odijevanja, šminkanja i danas sve rasprostranjenijih internet i poslovnih prezentacija.

LIKOVNA KULTURA I RAZVOJ ČOVJEKA

Koliko god možemo pratiti trag očuvanih artefakta u početke ljudskog oblikovanja svijeta, svjedočimo o potrebi da se prirodni oblik preoblikuje u novi oblik mijenjan fizičkom snagom ruke praćene kontrolom oka i usmjeravane umnom idejom. To i jeste ono što nas izdvaja od ostalih živih bića, sposobnost i potreba da stvorimo novu vrijednost, ne instiktivno poput ptičijeg gnijezda ili mravinjaka, već progresivnim putem iznalaženja varijacija i stvaranjem sasvim novog oblika. Razvoj oruđa pokazuje taj progresivni slijed ljudske sposobnosti oblikovanja. Mada će mnogi, sa pravom, upozoriti na probleme otuđenja čovjeka u današnjem automatiziranom dobu i problem sve veće ovisnosi o mašinama, ipak je neosporno da je današnje čovjeku mnogo lakše i da duže živi nego naš predak koji je koristio kremene alatke.

Uporedo sa oruđima i oružjem čovjek stvara i oblike koji nemaju čisto funkcionalnu svrhu. Crteži u spiljama i rezbarene figurice vjerovatno prvobitno nastaju kao dio složenih animističkih rituala, ali i kod njih od samog početka primjećujemo želju za preoblikovanjem i stvaranjem novih odnosa. I kod ovog oblika stvaralaštva očigledan je tehnički napredak koji se ogleda u iznalaženju novih tehnika i materijala. Dugo se smatralo da i kvalitet likovnog izraza prati ovu progresivnu tendenciju što je posebno izraženo od vremena renesanse kada se naglašava prosvjećenost novog doba u odnosu na varvarsku sirovost srednjovjekovnog izraza. Tek u XX st. umjetnici postaju svjesni izražajne snage djela iz davnih epoha i sve češće se inspirišu umjetnošću drevnih civilizacija. Istovremeno se počinje veća pažnja posvećivati dječijem likovnom izrazu gdje se kao poseban kvalitet ističe spontanost oblikovanja.

15

Tako i u obrazovanju djece likovna kultura dobija drugačiji tretman nego u ranijem dobu. Dok se ranije insistiralo na reproduktivnom savladavanju tehnika i razvoju vještine bez slobode izraza i mašte, sada se sve veća pažnja posvećuje očuvanju neposrednog doživljaja svijeta. Metodika likovnog vaspitanja je veoma kompleksna i puna zamki jer objedinjuje nastojanje da se razvija motorika i vještine, oblikuje estetska svijest i očuva svježina dječije spontanosti. Nastavnik nema empirijski način da obavi procjenu već mora zajedno sa učenicima da procjenjuje dosege u radu i traga za estetskim vrijednostima. Tako i ovaj priručnik nastaje kao želja autora udžbenika da olakša ovo istraživanje i podsjeti nastavnika u neposrednoj nastavi na bitne pojmove i postupke u obrazovanju učenika u ovoj oblasti.

RAZVOJ STVARALAČKIH SPOSOBNOSTI

Kao kreativno biće čovjek svoje puno ispunjenje pronalazi u stvaralačkom procesu. Potvrdu svojih vrijednosti i opravdanje svrhe vlastitog postojanja pronalazimo u sposobnosti stvaranja novih oblika. Psihički poremećaji koji su sve češći u savremenom dobu između ostalog su rezultat automatizacije, mehanizacije i fragmentacije radnog procesa gdje se radnik ne realizira kao samostalni zanatlija ponosan na kvalitet i cjelovitost svog rada već tek kao segment procesa proizvodnje koji se sve lakše mijenja mašinama. Vrijednost i značaj nastave likovne kulture ostvaruje se upravo u nastavi kreativnog stvaralačkog rada kroz koji se razvijaju vještine, samostalnost i duševno zadovoljenje.

¨Otkrivati kod djeteta i mladog čovjeka one spontane pokrete koji karakteriziraju njihovu psiho-motoričnu prirodu, razvijati ih i pretvarati u sisteme svjesnih aktivnosti, pedagoški angažovati njihovu bujnu, pokatkad i burnu emocionalnu prirodu, estetski oblikovati njihove najintimnije misli i osjećanja, posredstvom linije, boje, oblika, materije, zvuka, tona, formiratinjihove izražajne sposobnosti i usmjeravati ih u pravcu naprednih aktivnosti, osposobljavati mladu generaciju za stvaralački rad, to je pravi sadržaj savremene umjetničke pedagogije.¨

Hakija Kulenović16

PSIHO-MOTORIČKI RAZVOJ

Kao što smo već rekli, nametanje likovne kulture kao čisto tehničkog procesa u kojem učenik kroz zadane vježbe uči već zacrtana rješenja predstavlja najgori put u likovno izražavanje, ali nastavnik je taj koji treba da oblikuje i razvija motoričke sposobnosti i usmjerava učenike da shvate odnose u prirodi. Od toga da nastavnik treba pratiti način na koji učenik sjedi na stolici i načina na koji se drži pribor i gdje ga učenik razmješta na stolu, preko kontrole rada sa oštrim nožićima za linoleum i gips, nastavnik pazi na dječija tijela i odjeću razvijanjem kulture rada i učenjem o organizaciji radnog prostora. Kod vježbi po posmatranju nastavnik treba posvetiti malo veću pažnju onome što učenik stvara na svom crtežu iz jednostavnog razloga što kratka sugestija na početku rada može rezultirati kvalitetnim iskorakom u ovladavanju likovnim izrazom. Tako će kod opisa pojedinih vježbi biti naglašeni očekivani ishodi. Normalno je da sva djece ne pokazuju istu sklonost i mogućnost likovnog doživljaja i izraza i da ne treba kažnjavati ocjenom one koji teže postižu zadovoljavajući rezultat, ali kroz podučavanje osnova likovne forme nastavnik može procjeniti trud koji učenik ulaže u ovladavanju osnovama LIKOVNE FORME i individualni napredak svakog učenika sa obzirom na početni stadij. Poznavanje obrađenih likovnih pojmova, karakteristike tehnika i upotreba pribora te ovladavanje prostorom crteža (šta je lijevo-desno, gore-dole, ispred-iza, dimenzije oblika i produbljivanje prostora) su segmenti likovnog obrazovanja u kojima se može u ovom uzrastu, uz obostrani trud učenika i nastavnika, postići značajan napredak.

INTELEKTUALNO-ESTETSKI RAZVOJ

Kao što se danas izbjegava govoriti o empirijski mjerljivoj intelegenciji, a sve više se ističe značaj tzv. emocionalne intelegencije tako se nastava likovne kulture treba tretirati kao bitan segment razvoja cjelovite ličnosti. Dugo vremena kroz cijelo XX st. forsiran je kult spontanog dječijeg crteža i podsticalo prepuštanje eksperimentalnom izrazu. To je bila posljedica naglašenog interesa umjetnika u čijim istraživanjima podsvjesnog i simboličkog oblikovanja svijet dječijeg crteža biva otkriven kao dotad nepoznat svijet. U to vrijeme shvatanje vrijednosti nesputanog dječijeg crteža predstavljalo je veliki iskorak u proučavanju ljudske psihologije, ali i obogaćenje likovnog jezika novim poimanjem kvaliteta i nivoa doživljaja, izraza i tumačenja. Za likovnu pedagogiju to je predstavljalo nerješiv problem: da li pristupiti korektivnoj analizi učeničkih postignuća i sputati čisti nekalkulativni izraz ili postati samo posmatrač koji ima zadatak da se

17

oduševljava rezultatima koje postiže dijete eksperimentišući sa likovnim tehnikama i stvarajući bez uzora i upute.

Nažalost, kao u svemu ostalom, nastavnik se ne može apriori opredjeliti za jedan od ovih puteva. Ako se učenje u cjelokupnom živom svijetu zasniva na primjeru i imitaciji ni likovna edukacija ne može zaobići te principe. U nastavi je neophodno posmatranje djela renomiranih umjetnika pa i kopiranje određenih rješenja ako je to opravdano shvatanjem određene vrijednosti, a ne usvajanja tuđeg rukopisa. Igra je, također, bitna kao tehnika razvijanja motorike, intuicije i originalnih rješenja. Stoga je veoma bitno njegovanje igre u svakom obliku rada pa i u likovnom izražavanju, ali nastavnik mora shvatiti da ovo nije čas odmora i zabave (mada je divno postići da se djeca raduju času), posebno ne za njega.

Njegovati slobodu izraza, ohrabrivati eksperiment, podsticati i isticati spontan i subjektivan izraz – sve su to zadaci likovnog pedagoga. Ali još je veća njegova obaveza da ono što je postignuto nesvjesno prevede u zonu svjesnog i pohrani u iskustvo tako da to znanje učenik zna i upotrebiti u situaciji kada otkriveni likovni efekat bude mogao poslužiti tome da se preko njega likovno uobliči neka misao. Jer tek kada materijalizaciju ideje na likovnom djelu učenik postigne zahvaljujući aktivnom misaonom procesu, a ne pukim eksperimentom on može osjetiti puno kreativno ispunjenje i zadovoljstvo te steći samopouzdanje u vlastitu inteligenciju i sposobnost izražavanja, odnosno komuniciranja sa svijetom.

Istovremeno dijete tiče pouzdanje u vlastiti ESTETSKI SUD za koji zaista ne vrijede naučne norme mjerljivosti već se uvijek iznova potvrđuje ona stara izreka da o ukusima ne vrijedi raspravljati. Ipak, treba biti svjestan da je estetski sud nešto više od ukusa pojedinca. Estetika teži pronalaženju opštih principa koje opisujemo pojmom LIJEPO. Učenik treba shvatiti razliku između prirodno lijepog i umjetnički lijepog koje nastaje kao rezultat djelovanja ljudskog stvaralaštva. Ljudsko oblikovanje se prepoznaje kao bezinteresno sviđanje, što podrazumjeva da umjetničko djelo nema drugu funkciju do da kroz likovnu formu (raspored likovnih elemenata) predstavi interesantnu vizuelnu estetku senzaciju, a kroz likovni sadržaj (teme i motive) motivira naš intelektualni i duševni doživljan hraneći našu dušu i razvijajući moralne i pozitivne društvene osobine. Poseban oblik estetike predstavlja estetika industrijskog oblikovanja. U današnjem industrijsko-potrošačkom vremenu zadatak dizajnera predmeta za svakodnevnu upotrebu često se doživljava kao osnovna karakteristika na osnovu koje se neki predmet procjenjuje. Pored toga što dati oblik treba odlikovati funkcionalnost i prilagođenost ergonomiji tijela, oblik svojim likovnim karakteristikama doprinosi humanizaciji rada i života.

18

RAZRADA OKVIRNOG PLANA LIKOVNE KULTURE

Planom i programom za predmet likovna kultura predviđeno je proučavanje sadržaja kroz 5 tematskih cjelina koje se obrađuju i produbljuju kroz svih devet godina školovanja. Predviđeni koncept je pozitivna novina jer obezbjeđuje kontinuiet i ravnopravan tretman svih pojmova i tehnika čije se poznavanje produbljuje kroz faze primjerene uzrastu učenika. Istovremeno, nastavnik mora pažljivo razraditi načine realizacije kroz svaku godinu da ne bi došlo do zasićenja ponavljanjem već savladanog i neinventivnim reproduciranjem poznatih tema i rješenja. Fleksibilan pristup realizaciji zadataka otvara i veći prostor za korelaciju sa ostalim predmetima tako se kroz ovaj udžbenik i razradu operativnog godišnjeg plana teži konkretnoj povezanosti posebno sa predmetima: Društvo, Priroda, BHS jezik i književnost, Muzička kultura, Tehnička kultura, ali i ostalim nastavnim sadržajima.

Poznat je stav da u prvom razredu skoro sva djeca postižu likovno zanimljive rezultate ¨znaju crtati¨ dok na kraju osnovnog školovanja samo rijetki pojedinci dostižu relevantne rezultate. To i možemo prihvatiti kao tačno samo ako podrazumjevamo da je zadatak nastave likovne kulture proizvodnja umjetnika i u tom kontekstu bi rezultati bili očajni i trebalo bi se pitati šta to uništava tolike talente sa početka školovanja. Na svu sreću cilj ovog predmeta je mnogo širi od selekcije talenata čije individualne potencijale možemo podsticati kroz rad u sekciji. Opšteobrazovni ciljevi nastave i razvoj likovne pismenosti stvara kreativnu osobu koja kroz niz zadataka razvija odnos prema likovnoj umjetnosti, ali i shvatanje o prožimanju umjetnosti sa historijom, naukom, religijom i drugim oblastima savremenog života.

Uzrasne specifičnosti:

Tokom 20. vijeka dječija psihologija kao sredstvo anallize dječijih intelektualnih i motoričkih sposobnosti posebnu pažnju posvećuje dječijem crtežu. Uočavanjem različitih faza razvoja dječijeg crteža utvrđene su određene zakonitosti preko kojih se očituje intelektualni razvoj djeteta, kulturološki uticaji, polne specifičnosti, uočavanje talentovanih pojedinaca od najranije dobi i, ne najmanje bitno, crtež koristi kao terapijsko sredstvo u dječijoj psihologiji.

Naravno, različiti pedagozi su, u zavisnosti od pristupa , definisali više podjela na razvojne faze u dječijim crtežima. Tako pojedini u zavisnosti od vještine realističkog predstavljanja uočavaju faze: slučajnog realizma, neuspjelog realizma, intelektualnog realizma i vizuelnog realizma., dok drugi naglasak stavljaju na sposobnosti ovladavanja šemama i simboličkim izražavanjem. Pošto na ovom mjestu nismo u prilici podrobnije govoriti o pojedinim teorijama, potrebno je barem navesti neke od karakteristika većine djece uzrasta između 10. i 12. godine:Većina pedagoga ovo razdoblje smješta u prelomnu fazu kada simboli i intelektualni doživljaj prepuštaju primat vizuelno-optičkom realizmu. Sve veća pažnja se posvećuje postizanju tačnosti forme, veličina i perspektivne tačnosti. Sveukupni intelektualni razvoj, racionalizacija i logičko promišljanje omogućuju učeniku da tačnije uočava odlike oblika i odstupanja u likovnoj predodžbi. Praktičan rad treba pratiti razvoj učenika tako se nastavnik može, više nego ranije, bazirati na rad po posmatranju modela ili prirode.

19

Očekivani rezultati su: kosa linija kao perspektivno sredstvo, preklapanje oblika, želja da se predstavi trodimenzionalnost variranjem linije, valerskim sjenčenjem i traganje za načinima da se crtačkim sredstvima imitira tekstura. U likovnoj kompoziciji smjer se planski organizuje sa osjećajem za dominantni oblik i njegov položaj, koloristički kontrasti se usložnjavaju nastojanjem da se kreiraju tercijarne boje, otkrivaju se valerski prelazi postignuti miješanjem boje sa bojom, a ne samo crnom i bijelom, želja da se boji da simbolički karakter. Kod oblikovanja mase učenik dodaje i oduzima masu tražeći ravnotežu, oblik se formira iz mase, a ne spajanjem segmenata. Razvija se interes za konstrukciju oblika i logička međuzavisnost dijelova (arhitektonski elementi). U grafičkom izrazu, nnpr. Kartonskom tisku iz šablona, učenik ne traži samo jedno rješenje već shvata mogućnosti likovne igre i ljepotu eksperimentalnog otiskivanja mijenjanjem ploha i boja. U visokom tisku sa linoleuma ili gipsa , crna i bijela linija se nadopunjuju već sa težnjom ka apstrakciji. Ukoliko u nastavi postoji mogućnost izvođenja bakropisa, već sada se može primjenjivati jer djeca pokazuju interes za složene tehnološke postupke i uživaju u neizvjesnoj igri na matrici i iznenađujućem rezultatu.

Ukratko rečeno, nastavnik se u ograničenom vremenu 35 časova susreće sa djecom čiji je intelekt sada sazrio za nove vrijednosti i on ga mora pratiti dajući nove problemske poticaje jer ako zadaci ostanu kao u nižim razredima dobiće pasivnog učenika kojem je dosadno. Takođe se nastavnik suočava sa povećanom nesigurnošću kod učenika i prekritičnim (potcjenjivačkim) odnosom prema vlastitom radu. Lično ovo ne bih nazvao padom kreativnosti, već rezultatom ovisnosti o šemama i šablonskim predstavama čijih nedostataka sada učenik postaje svjesniji doživljavajući sebe kao nekoga ko „ne zna“ u odnosu na učenike koji nadrastaju šablon. Ako

bi se htio našaliti, možda je i pošteno da učitelji koji su djecu vodili u nižim razredima i sada, u najosjetljivijem periodu za učeničko likovno samopouzdanje, nastave rad sa njima. Ukoliko je nastavi likovne kulture ranije pristupao površno i nemotivirajuće, puštajući šablonski rad, sada će imati razred u kojem je većina učenika nesamostalna i u radu vidi problem i prije nego povuče liniju. Naravno, i kod najpredanijeg učitelja pojaviće se djeca nesklona likovnom izrazu i čiji likovni izraz kaska za očekivanim postignućima, zbog toga i govorimo o individualnom pristupu. Posebno govoreći o učenicima sa posebnim potrebama i izradom posebnog plana za takve učenike nastavnik pažljivo određuje startnu osnovu i postavlja ciljeve. Nepotrebno je da ja kao autor udžbenika teoretišem o inkulzivnoj nastavi učiteljima koji već petu godinu rade sa djecom vodeći posebne evidencije i planove. Samo moram spomenuti da i u okviru likovne kulture ovoj djeci treba posvetiti posebnu pažnju insistirajući na tome da ne posustaju i vrednovati svaki napredak. Likovno izražavanje ima snagu da otvori mnoge nedorečenosti u njihovim mislima i osjećajima, pokaže im osjećaj zadovoljstva kreativnog stvaraoca, pa i talenat koji može nadrasti sva očekivanja. Ako svi oko djeteta ustraju u otkrivanju njegovih mogućnosti nagrada je sigurna.

20

TEMATSKE CJELINE/TEMATSKE OBLASTI

Tematske cjeline koje su strukturirane kroz sve razrede osnovne škole programski su podjeljenje na:

1. TAČKA I LINIJA2. BOJA3. PLOHA4. MASA I PROSTOR5. POVRŠINA

Ovako organizirane oblasti omogućavaju da u toku svake školske godine učenik prođe raznolike likovne tehnike prilagođene njegovom uzrastu, razumije specifičnosti crteža, slikarstva, grafike i kiparstva kroz dvodimenzionalno oblikovanje na plohi i trodimenzionalno oblikovanje u prostoru. Treba biti jasno da je nemoguće obrađivati pojedine oblast strogo ih razgraničavajući. Kada govorimo o liniji, ona je prepoznatljiva zbog svoje obojenosti, ima svoje prostorno usmjerenje itd. Kao što se ni likovni izrazi u crtežu, slikarstvu, grafici i kiparstvu danas nemaju samo svoje linearno, kolorističko ili prostorno određenje već se područja i tehnike stalno prožimaju.

Razrada programa u ovom udžbeniku zamišljena je kao upoznavanje sa primjerima iz bosanskohercegovačke umjetnosti i uočavanjem osnovnih likovnih karakteristika kroz analizu djela što treba poslužiti kao uvod i motivacija u razradi zadatka koji je naglašen na narednoj stranici. S tim da se znanje o likovnom elementu (linija, boja, ploha,...) proširuje sa uočavanjem kompozicionih odnosa (simetrija, ritam, smjer, dominanta,...). Tako da se udžbenik ne koristi stranicu za stranicom već svaku tematsku cjelinu ppovezuju višestruke veze sa ostalim primjerima. Na taj način se pocrtava veza umjetnosti sadašnjosti, prošlosti i budućnosti i pokazuje da je umjetnička kreativnost nešto što ne zavisi od tehnološkog napretka već od imaginacije pojedinca autora u svim vremenima.

TAČKA

Tačka je matematički pojam koji označava položaj u prostoru bez mase i dimenzija. U likonoj kulturi, tačka je najjednostavniji likovni elemenat. Međutim, kako je tačka samo statična vrijednost ona ne omogućava veći raspon izražajnih mogućnosti i vrijednosti osim što gušćim rasporedom tačaka možemo dočarati valersku vrijednost. Naše oči teže povezivanju tačaka u prostoru i tako nastaje linija.

LINIJA

Linija je osnovni elemenat preko kojeg dijete prvo zakoračuje u svijet likovnog izraza. Putovanje u čudesni svijet stvaralaštva obično započinje slučajnim otrkićem da ruka u pijesku ostavlja trag ili da neki predmeti ostavljaju trag boje na podlozi. Prve spontane šare nastale u igri već zarana mogu ukazivati na karakter ¨malog umjetnika¨. Pa i kasnije kada se likovni izraz počne usložnjavati bojama i oblicima linija dugo u dječijem crtežu ostaje temelj iz kojeg se izvode ostale vrijednosti. Kroz tehnike kolaža, mozaika, plošne grafike... djete će postajati svjesno i drugih načina gradnje slike uvijek se iznova vraćajući liniji.

21

U teoriji je linija trag kretanja tačke u prostoru. Matematika je tretira kao osnovni pojam koji se ne definiše. U prirodi ne postoji osim kao oblici različitog volumena tj. deblji ili tanji. Stoga se može slobodno reći da je linija proizvod našeg nastojanja da se izrazimo kao psiho-motorična bića. U likovnoj umjetnosti linija opisuje oblik, definira mjesta dodira i preklapanje oblika te različitosti u osvjetljenosti i obojenosti. Ali je još bitnije što linijom izražavamo svoje emocije i komuniciramo. Kako rekosmo da je linija trag kretanja, ona je koncentracija energije te je doživljavamo kao aktivniju ili pasivniju. Uočavamo je kao vodoravnu/horizontalnu, uspravnu/vertikalnu, kosu, kratku, dugu, isprekidanu, ravnu, valovitu i zakrivljenu liniju. Osjećamo nemirnu i smirenu, nervoznu i opuštenu, tešku i laganu. Shvatamo da linijom opisujemo i komuniciramo. Razlikujemo ritmične odnose među linijama..

Predznanje o liniji

U prva četiri razreda učenici su usvojili znanje o osnovnim odlikama linija. Razlikuju linije po dužini, debljini, geometrijskom obliku, konturnu liniju i strukturnu liniju, upoznali su predstavljanje tekstura linearnim sredstvima, prostorne položaje linije (uspravna, kosa, vodoravna) i shvatili pojam ritam.

Ciljevi i očekivani rezultati

U petom razredu ponavljaju i razvijaju vještine upotrebe linija. Uočavaju prostorne kompozicije (vodoravna, okomita, kosa, kružna, piramidalna, slobodna...) i primjenjuju u predstavljanju prostora (perspektive) i proporcija oblika u prostoru. Kombinuju liniju sa drugim likovnim elementima upoznavajući nove mogućnosti izražavanja. Kombinuju tamne i svijetle linije (grafika i grataž). Koristimo liniju kao dekorativnu vrijednost.

Zaključak: linijom opisujemo svijet oko sebe, izražavamo svoje osjećaje i prenosimo poruke kroz prostor i vrijeme.

BOJA

Svaka linija je prije svega boja, različitost od podloge, tako da linija i boja čine osnovne i neodvojive elemante likovnog iskaza. Ipak, na svakom djelu je prepoznatljiva sklonost umjetnika ka linearnom ili kolorističkom izrazu. Kroz historiju umjetnosti stalno pratimo smjenjivanje razdoblja u kojima se prednost daje jednom ili drugom načinu likovnog izražavanja pa ne možemo govoriti o tome da li je linija ili boja presudna u likovnoj umjetnosti niti da više vrijede djela rađena jednim ili drugim stilom. Ostaje činjenica da upotrebom boje otvaramo mnogo više mogućih varijacija tonova i valera. Onaj ko zna šta želi može stvoriti čarobne odnose zvonke poput najljepših melodija kao što boje mogu zavesti i uništiti i najljepši crtež. Pored optičke, boje imaju psihološku i simboličku snagu. O značenjima boje razgovaraćemo kroz sve razrede. Poseban značaj ima boja u primjenjenoj umjetnosti i arhitekturi i jedan od ciljeva nastave likovne kulture jeste kako osposobiti učenike da nauče vladati bojom u svom životnom prostoru. Ničim se kič i neukus brže ne objave kao što to može boja (pogledajte samo kroz prozor svo šarenilo fasada naših domova).

22

Linija je imaginarna i rekli smo da je čovjek zamišlja i koristi da opiše (racionalizira) svijet. Boja je realna fizikalna pojava koja posjeduje svoje mjerljive vrijednosti. Stoga bi moglo biti neobično što boja ima tako snažan emocionalni uticaj na čovjeka. Međutim, kao što možemo objasniti da cvjetovi imaju intenzivne boje da bi privukli insekte i ptice koje ih oprašuju, tako nema načina da objasnimo čaobne boje pojedinih vrsta koje žive u najmračnijim morskim dubinama. O fizikalnoj prirodi boje razmišljamo tek zadnjih dvjestotinjak godina, a od postanka čovjeka stojim zadivljeni pred raskoši boja koje nas okružuju. Rađamo se sa većim ili manjim kolorističkim senzibilitetom niti možemo mnogo uticati na sposobnost našeg oka da prepozna boje ili nijanse boje, ali možemo razviti svijest i estetskoj harmonji boja i njihovom uticaju na našu svakodnevnicu.

Predznanje o boji

Učenici poznaju da je boja prozvod svjetlosti i da se u sunčevoj svjetlosti nalazi spektar duginih boja. Znaju da se miješanjem osnovnih dobijaju ostale boje. Da miješanjem sa drugim boja postaje tamnijaili svjetlija, toplija ili hladnija. Da postoje ahromatske (neutralne) boje. Razlikuje tople i hladne boje. Poznaje komplementarni kontrast. Materijalno i optičko miješanje boja. Zna da boja posjeduje ton i valer. Da postoji više tonova boje. Da su crna, bijela i siva ahromatske boje. Da načinom nanošenja boje stvaramo utisak teksturalnih vrijednosti. Poznaje kolorističke osobine tehnika pastela, akvarela, tempere.

Ciljevi i očekivani rezultati

Obogatiti lokalni ton sve bogatijim međutonovima i valerskim razlikama. Naučiti razlikovati i koristiti lazurni i pastuozni nanos boje (faktura). Intenzitet boje se mijenja njenim miješanjem sa drugim bojama (oslabljenost). Tehnike grataža i kolaža. Kompozicioni značaj boje (harmonija, ritam, dominacije). Mogućnosti valerskog predstavljanja trodimenzionalnosti oblika. Valersko obogaćenje u grafičkom izrazu. Boja kao dekorativna vrijednost, boja u vajarstvu i arhitekturi.

PLOHA

Ploha je dvodimenzionalni oblik. Geometrijski pravilna ili nepravilna površina neke boje.

Nastala opcrtavanjem linijom ili kao bojena mrlja, ploha je likovni elemenat koji proizilazi iz osnovnih likovnih elemenata. Njen značaj je u tome što omogućava svođenje složenih trodimenzionalnih predstava na dvodimenzionalnu plohu. Egipatska, japanska, islamska i mnoge druge kulture su cijelim svojim postojanjem njegovale plošni likovni izraz. Plošno oblikovanje posjeduje naglašenu dekorativnu crtu i izražajnost čistih površina u kojima su zanemareni nepotrebni detalji. Tako je posebno podesno za oblikovanje znakova, simbola i vizuelnih informacija.I u 5. razredu plošno oblikovanje će biti uglavnom posmatrano u grafičkom izrazu i primjenjenoj umjetnosti oblikovanja teksta.

Predznanje o plohi23

Sama ploha nije posebno komplikovan pojam i sve njene likovne i psihološke vrijednosti proističu iz oblika i boje, tako da su o samom pojmu plohe učenici već naučili dovoljno. Sada se to znanje može potvrditi zapisivanjem u svesku i repetirati kroz vježbe o geometrijski pravilnim i nepravilnim plohama. Uglavnom je veliki broj vježbi zamišljen kao realizacija plošnih odnosa što omogućava najjednostavnije shvatanje kompozicionih odnosa. U području grafičkog dizajna ploha će ponovo imati najznačajniju ulogu.

Ciljevi i očekivani rezultati Razvijanje senzibiliteta prema grafici, svođenje oblika na osnovne karakteristike, oblikovanje simbola, stvaranje zanimljivih odnosa između teksta i slike.

MASA, VOLUMEN I PROSTOR

Masa i volumen su likovne vrijednosti koje označavaju prelazak likovnog problema iz dvije dimenzije plohe u tri dimrnzije prostora. Trodimenzionalni oblici imaju masu, volumen i površinu. U fizici masa označava pritisak ili težinu kojom tijelo vrši pritisak na podlogu. Volumen označava prostor koji neko tijelo zauzima, a površina je granica oblika sa prostorom. Svaka od ovih vrijednosti je likovno neodvojiva od ostalih. Mada naše oko najlakše percipira površinu te volumen, a masu ne možemo vizuelno precizno odrediti, svaki od ovih pojmova određuje konačno likovno djelo bio to ukras na odjeći, skulptura ili zgrada. Umjetnik je dužan poštovati zakonitosti materijala. Likovne umjetnosti skulpture i arhitekture određene su masom i volumenom.

Predznanje o masi, volumenu i prostoru

Trodimenzionalno oblikovanje je djeci intuitivno razumljivo. Tako se i oblikovanje u nižim razredima razvija u skladu sa motoričkim razvojem. Učenik predmet analizira i sastavlja iz dijelova. U četvrtom razredu usvojeni su osnovni pojmovi vajarskih tehnika. Poznaju pojmove simetrija i asimetrija i teksturalne vrijednosti trodimenzionalne površine. Poznaju pojam arhitektura, maketa i tlocrt.

Ciljevi i očekivani rezultati

Sada učenici produbljuju znanje o vajarskim tehnikama pune plastike i reljefa. Oblikuju cjelinu iz kompaktne mase, oblikuju trodimenzionalne crteže žicom, uvode nove materijale u vizuelno oblikovanje, shvataju vajarsku kompoziciju, usvajaju pojmove mobil i instalacija. Poseban naglasak je na proširenju znanja o arhitekturi i elementima građenja. Shvataju komponovanje građevine u prostoru, nosive i nošene elemente, razlikuju stup i stub, vrste stropova. Shvataju značaj urbanističkog sklada i simboličkog značaja građevina.

POVRŠINA

24

Površina je likovni pojam koji smo upotrebljavali kroz sve tematske cjeline, ali ovdje je, prije svega, istaknuta kao obilježje primjenjenih umjetnosti u smislu dekorativne opreme površine upotrebnih predmeta. Realizujemo je kroz primjenjene umjetnosti (grafički i industrijski dizajn), strip, fotografiju, film, računarsku grafiku i animaciju. Istovremeno, u ovoj oblasti govoreći o upotrebi linije, boje, plohe i volumena u dizajnu, rekapituliramo naučeno u prethodnim cjelinama. Površinu određuju dimenzije i može se javiti kao ravna ili zakrivljena. Površina određuje estetizirani prostor koji zauzima oblik i prostor oko oblika.

Predznanje o površini

Učenici su do sada naučili da postoje različite površine koje se razlikuju po teksturi (glatke,hrapave, ravne i zaobljene, sjajne i nesjajne, prozirne i neprozirne), po boji i po dimenzijama. Sada produljuju naučeno i usvajaju nove pojmove. Usvojili su pojmove: dizajn, primjenjena umjetnost, grafički dizajn, maska, scena, scenografija, zaštitni znak, film, fotografija, kadar, strip, video.

Ciljevi i očekivani rezultati

Nastavlja se upoznavanje sa karakteristikama i procesom nastajanja djela primjenjene umjetnosti, savremenih likovnih izraza i TV poruka. Kompozicija u ovim izrazima. Razumjevanje ovih izraza kao složenih postupaka u čijem nastanku učestvuje više kreatora. Razlikovanje složenih umjetničkih izraza od onih koji se služe jednom vrstom čulnog izraza.Pojmovi: kadar, plan, scenograf,sinopsis, sinhronizacija.

MOTIVI-TEME

25

1. VIZUELNI MOTIVI2. NEVIZUELNI MOTIVI3. LIKOVNA FORMA (ODNOSI LIKOVNIH ELEMENATA)

U programu je naglašeno da djete najlakše razumije teme vezane doživljaje i spoznaje iz vlastitog iskustva tako da vizuelni poticaji iz neposrednog okruženja (događaji, porodica, škola, prostori i objekti te poticaji iz drugih predmeta) zauzimaju naveći broj predloženih likovnih sadržaja. U svakoj tematskoj cjelini predviđene su i jedna do dvije vježbe zasnovane na nevizuelnim poticajima (čula, osjećanja, muzika...) na koje nastavnik mora obratiti posebnu pažnju jer kroz njih učenik shvata da likovno izražavanje nije samo preslikavanje oblika iz realnog svijeta već i specifičan način izražavanja stavova, misli i osjećaja. Problemi likovne forme se posebno pocrtavaju na časovima estetskog procjenjivanje. Nastavnik kroz analizu ukazuje na likovne karakteristike, a zatim traži i od samih učenika da uoče kompozicione osobenosti na primjerima iz udžbenika i vlastitim radovima. U petom razredu nastavnik sve više teži verbalizaciji vizuelno uočenog jer na taj način viđeno ne postaje samo informacija već postaje znanje.

METODE RADA

1. ANALIZA2. DEMONSTRACIJA3. RAZGOVOR4. USMENO IZLAGANJE5. SCENARIJ6. RAD SA TEKSTOM7. KOMBINOVANJE8. VARIRANJE9. GRAĐENJE (SINTEZA)

Kao i svaki predmet likovna nastava ima svoje specifične zadatke. Pojedina likovna područja i tematske cjeline postavljaju različite metodske zadatke. Naravno, metodski pristup je prevashodno uslovljen uzrastom cjeline i individualnim specifičnostima pojedinih učenika. Tako se i izdvaja osnovni problem pristupa radu sa učenicima: Kako opštim pristupom podstaći da svi učenici postignu individualni napredak i izbjegne ukalupljivanje. Nastavnik mora odabrati metodu koja će stimulirati iskren izraz karaktera i svijest da, ukoliko je proživljen, niti jedan rezultat nije pogrešan. Stvoriti uslove da učenik želi pokušati nešto novo, da ima hrabrosti izraziti svoju ideju i uslove da izabere meterijal koji želi, znači stvoriti mogućnost da se javi kreativnost. Iz nje dalje se javlja želja za samostalnim radom i samopotvrđivanjem. Otvara se put ka formiranju cjelovite iskrene osobe kao u malo kojoj drugoj oblasti. Pošto je čas likovne kulture najčešće usmjeren na samostalan rad učenika i individualne korekture, za klasične didaktičko-metodičke pristupe preostaje samo uvodni i završni dio časa. Metode demonstracije i analize umjetničkih likovnih djela koja odgovaraju uzrastu i cilju časa, pošto potencira vizelno razmišljanje često je najbolji način za shvatanje problema s tim da broj primjera ne bi smio biti manji od 3 niti veći od najviše 6 primjera. Estetski procjenjivanje umjetničkih djela do skora nije imalo značajno mjesto u likovnoj metodici jer nije bilo moguće doći do kvalitetnih reprodukcija. Današnja štampa udžbenika

26

omogućuje prezentiranje umjetničkih djela te skoro bezgraničnu dostupnost primjera putem interneta, nastavnik mora izabrati primjere koji jasno ukazuju na zadatak, izbjeći površnost, ali i znati da održi koncentraciju na primjere i podstakne angažovanje. To i nije veliki problem kada se savladava određeni likovni problem (npr, valerske vrijednosti laviranim tušem), međutim, kod kreativnih zadataka primjeri ne smiju pokazivati moguće rješenje već iznenaditi vizuelni aparat, izazvati emocionalnu reakciju i kreativnu glad za nečim novim i drugačijim od već viđenog. Primjeri u udžbeniku izabrani su i raspoređeni upravo da slijede ovako višestran pristup svakoj tematskoj cjelini, ali nastavnik treba stalno tragati (i zbog sebe i zbog učenika) za novim primjerima i nastojati da ih prezentuje na različitim tehničkim pomagalima uz svijest da je uvijek najbolja prezentacija originalnog djela ili njegove kvalitetne reprodukcije na papiru. Pri svakom primjeru je potrebno odvojiti vrijeme za posmatranje u tišini, zatim se pristupa određivanju teme i motiva te tehnike, kao treći korak dolazi prepoznavanje i analiza elemenata koji su bitni za naš zadatak, a na kraju još jednom usmjeriti na cjelinu (sintetizirati) i pokušati definisati utisak i doživljaj djela. Utvrđeno je da učenici koji posmatraju umjetnička djela na časovima postižu mnogo brži napredak i nastavnik se treba posebno pripremati za ove časove jer će rezultati biti vrijedni uloženog truda.

Zanimljivi rezultati se mogu postići pri kopiranju nekog umjetničkog djela ili likovne senzacije tako da se djelo posmatra nekoliko minuta, a zatim se pokušava ponoviti viđeno. Te vježbe se ne trebaju izvoditi često, ali mogu podstaći razvoj vizuelne memorije i približiti principe komponovanja na slici.Demonstracija problema metodom pokazivanja je često neophodna pri definisanju zadatka, ali nastavnik na tabli koristi ideogramsku stilizaciju (jer ne pokazuje kako treba crtati već pojašnjava

postupakkoji je potreban pri realizaciji), pazeći da što manje vremena bude okrenut leđima ka učenicima. Uvijek treba nacrtati format dječijeg lista iz bloka i uvijek potpuno izbrisati svoj crtež na tabli.Verbalne metode poput razgovora, izlaganja i rada sa tekstom uvijek su prisutne, a posebno kod rada sa nevizuelnim podsticajima. Mada je metoda izlaganja brža, što je često bitno da bi se dobilo što više vremena za rad, potrebno je maksimalno koristiti razgovor, posebno pri analizi djela jer se samo tako vizuelno prenosi iz utiska u razumjevanje.Rad sa tekstom predstavlja čest vid korelacije sa drgim predmetima, ali ga ne treba svesti samo na ilustrovanje određenih tekstova već pokazati zavisnost teksta od likovne opreme cijele knjige.Likovna kultura podstiče kreativnost i eksperiment, ali oni ne smiju sebi biti svrha već svakoj eksperimentalnoj metodi treba prilaziti više sa tehničkog aspekta i upoznavanja tehničkih mogućnosti nego kao konačnog rezultata.

NAČINI RADA

27

1. RAD PO POSMATRANJU2. RAD NAKON POSMATRANJA3. RAD PO SJEĆANJU4. RAD PO ZAMIŠLJANJU 5. RAD PO IZMIŠLJANJU

Uz svaku oblast predložen je skup vježbi u kojima se potenciraju raznovrsni načini rada. Nastavnik planira vježbe prema mogućnostima i uslovima rada, ali obavezno mora paziti na zastupljenost različitih pristupa jer samo na taj način ravnomjerno razvija vještine, maštu i kreativnost. Svaki od pristupa podstiče različite nivoe vizuelnog doživljaja svijeta. Posmatranjem razvijamo pecepciju, rad nakon posmatranja – vizuelnu memoriju, sposobnost analize i sinteze, maštu ... Kod svake predložene vježbe naglašen je način rada i pristup temi koji treba omogućiti kvalitetne rezultate.

OBLICI RADA

1. FRONTALNI OBLIK RADA2. INDIVIDUALNI OBLIK RADA3. RAD U PAROVIMA4. GRUPNI OBLIK RADA Svaki čas likovne kulture u sebi može objediniti skoro sve oblike rada. Kao svi oblici kretivnog izražavanja inividualni pristup daje najpotpunije ispunjenje zadovoljstvom i rezultira utiskom jedinstvenosti i cjelovitosti rada. I nastavnik kroz individualni rad ostvaruje najbolji uvid u razvoj učenika i specifičnosti njegovog karaktera. No, nemoguće je pobjeći od činjenice da je rad u današnjem svijetu, skoro u svim oblastima, doživio potpunu fragmentaciju ida se traži razvijanje sklonosti ka grupnom radu. Stoga nastavnik u pojedinim vježbama gdje je veći naglasak na tehnici i likovnoj formi (npr. zasićenost boje) može biti izvedeno u parovima ili većim grupama. Kroz vlastito iskustvo preferiram rad u skupinama od 4 do 6 učenika Svaki učenik radi svoj rad, ali ima neposredan uvid u ono što drugi rade, mogu razmjenjivati pribor i zajedno istraživati efekte. Dok nastavnik vrši korekciju pojedinog rada ostali učenici prate i upoređuju. U takvoj organizaciji disciplina vrlo lahko može popustiti i zbog toga mora često posjećivati skupine, ali kada se postigne puna radna atmosfera i kada se učenici posvete radu rezultati mogu biti iznenađujući.

Preds nastavnicima se sada javlja problem manjka vremena. I djeca i nastavnik sada se po prvi put sreću sa izvođenjem nastave jedan čas sedmično. Čak mislim da će djeca lakše prihvatiti ovo ograničenje dok će njihovi učitelji morati na mnogo brži način organizovati uvodni dio časa i motivaciju za rad, održavati radnu atmosferu i tragati za temama koje se mogu obraditi u ovako kratkom vremenu. Još jednom bih želio izraziti vlastiti stav (bez nade da će biti prihvaćen): Za nastavu likovne kulture za djecu je važnije da imaju po dva časa u četvrtom, petom i šestom razredu nego u prva tri razreda.

OCJENJIVANJE

28

Ocjenjivanje je specifični problem kod nastave likovne kulture. Jedino u ovom predmetu ne postoji nikakva mjerljiva metoda ocjenjivanja nečijeg rada i rezultata osim da ocjenjujući subjektivni izraz učenika i nastavnik zađe u zonu subjektivnosti. Da to ne postane jedino mjerilo, nastavnik treba voditi evidenciju o sklonostima, talentu i dostignućima svakog učenika. Zbog toga je bitno da ima oformljen neki tip dosjea sa radovima svakog učenika da bi nakon ocjenjivanja pojedinačnih radova mogao da procjeni i sveukupni rezultat. Također je veoma bitno pokazati da se cijeni trud i da je razumljivo da se do nekih rezultata može doći uz više poteškoća.

Kao što je već rečeno analizi dječijeg crteža pristupamo sa estetskog, pedagoškog i psihološkog aspekta.

- Estetski kriterij: Estetika je grana filozofije koja proučava naš doživljaj lijepog. Likovnim djelovanjem učenik stvara likovni rad koji posjeduje određene estetske vrijednosti. Tu vrijednost prepoznajemo u vladanju elementima likovnog jezika i njihovim odnosima. Naravno da se estetska vrijednost jasnije očituje kroz napredak učenikovog vladanja materijalom. Vještina da likovni cilj postigne na što jednostavniji način, bez utiska nesigurnosti i lutanja, doprinosi kompozicionoj cjelovitosti. Koliko je učenik zainteresovan da vlastita dostignuća iznova preispituje i oblikuje izbjegavajući ponavljanje već viđenog, tolika će biti njegova estetska nadogradnja.

- Psihološki kriterij: označava poštivanje uzrasta i individualnih mogućnosti učenika, kao i drugih faktora koji utiču na učenikovu psihu. Motorika, predispozicije za likovno izražavanje i razumjevanje likovnog jezika, kao i maštovitost, kreativnost te sklonost ka ekspresivnom izaražavanju su glavni od kriterija koje nastavnik prati i vrjednuje (uvijek procjenjujući postignuća na osnovu stepena ranije usvojenih vještina i individualnih mogućnosti učenika). Na samo likovnoj kulturi svojstven način, pratimo emotivni i racionalni razvoj ličnosti. Na ovim časovima ulazimo u svijet umjetnosti, nastavnik je tu da djeci odškrine ta vrata i da zaviri u njihove duše puštajući da svoje emocije (nekada i najskrivenije i najbolnije) oblikuju i izraze. Svaki uspjeh da se dopre do djeteta i njegova izražena želja da nam prenese svoje doživljaje rezultat je nemjerljiv sa bilo kojom vrstom ocjene i nesvakidašnja je nagrada likovnom pedagogu.

- Pedagoški kriteriji: Kao što je vidljivo iz prethodna dva kriterija, likovna pedagogija danas naglašava potrebu za individualiziranim pristupom. Takođe, pedagoško djelovanje može uzročiti pozitivne, ali i negativne efekte na učenika i njegov pristup likovnom izražavanju. Pored predavanja likovne teorije i objašnjavanja pojmova, nastavnik je tu da pomogne kod savladavanja tehnike (medija), ukaže na izražajne vrijednosti i mogućnosti likovnih elemenata. Pri tome mu najveći neprijatelj može postati vlastiti estetski sud.Kada na učeničkim izložbama vidite da dominiraju radovi na kojima su naglašene konturne linije ili nepotrebni sladunjavi valerski prelazi, ili bilo koji likovni efekat u nesrazmjernoj većini, tu je pedagog onaj ko je izgubio sam od sebe. Istovremeno pedagog likovne kulture mora biti svjestan da njegov rad sa učenicima mlađe dobi nema za osnovni cilj stvaranje budućih umjetnika (u pojedinačnim slučajevima biće veliko dostignuće i čast za nastavnika da razvije ljubav kod učenika da izabere put likovnog stvaranja). Nastavnik obrazuje cjelovitu kulturnu i humaniziranu ličnost, kreativnog i upornog stvaraoca (na blio kojem polju), ljubitelja umjetnosti svjesnog značaja očuvanja kulturnih dobara, osobu širokih pogleda ...

29

Uz priručnik za 4. razred naveo sam da je kod usvajanja likovne terminologije najvažnije da nastavnik što češće koristi predviđenu likovnu terminologiju nego da kroz usmeno ispitivanje provjerava stepen usvojenih pojmova kod djece. Već sada u 5. razredu potrebno je aktivnije vladanje likovnom terminologijom inače učenici ne mogu sa razumjevanjem koristiti udžbenik i pratiti nastavu. Lično ne preferiram da nastavnik cijeli čas izdvoji za usmeno ispitivanje, već u uvodnom dijelu časa nastavnik može podsjetiti učenike na prethodno usvojene pojmove ili na kraju časa tražiti da se ponove usvojeni pojmovi i to ocijeniti.

Takođe, kroz test nastavnik može podstaknuti aktivnije vladanje likovnim pojmovima. Za ovaj uzrast broj pitanja bi se trebao kretati oko10-15. Ukoliko se nastavnik odluči za test, ocjena iz testa ne smije imat ništa veći značaj od bilo koje ocjene, naprotiv. Čas ranije sva pitanja treba preraditi zajedno na času i objasniti tačne odgovore.

Nastavnik treba objasniti i roditeljima i djeci da ukoliko stariji članovi porodice dovršavaju dječije crteže to nije vid pomoći već kazna kojom se kod djeteta razvija nesamostalnost i pasivnost. Časovi analize su najbitniji segment ocjenjivanja učeničkih postignuća i prepoznavanja vrijednosti likovnog jezika. Mada će i tu učenički dojam o pojedinom crtežu biti subjektivan u vrednovanju rada svojih drugova ipak će kroz njega shvatati osnove likovnog komponovanja. Barem bi svaki 4. čas trebao biti posvećen analizi rezultata i upoznavanju sa djelima iz historije umjetnosti.

Primjeri iz udžbenika bi trebali biti samo uvod u temu koja će biti obogaćena mnoštvom drugih prezenacija kroz koje se mogu pokazati i dosezi tehnike te dokumentarni filmovi o poedinim umjetnicima ili djelima (npr. danas lako dostupni filmovi sa snimanja dugometražnih crtanih filmova).

POJAŠNJENJA PRIMJERA IZ UDŽBENIKA

30

Stranice 6-7

Udžbenik započinje sa prikazom najstarijeg pronađenog likovnog djela na teritoriji naše domovine. Gravura konja iz pećine Badanj kod Stoca je sačuvana samo u fragmentu leđa i zadnjih nogu konja. Ovo je crtež iz vremena kada ljudi nisu poznavali pismo pa su crtežima često i davali neki simbolički značaj, a ne samo predstavu oblika iz prirode. Pojedine linije predstavljaju strelice što može simbolizirati muški i ženski princip u prirodi. Za početak je bitno uočiti linije različite debljine, dužine, ritam linija. Razgovarajmo o tome kako linije mogu biti smirene, nemirne, grube, fine ...Primjer sa drevnim oruđem, ukrasno oblikovanim predmetima iz prethistorije i primjerima savremene keramike da uočimo kako se ritmičnim nizanjem linija stvara zanimljiva cjelina.

Prvi čas započinjemo sa crtanjem postavke predmeta ugljenom na hrapavom papiru da bi se vidjelo kako tačka prerasta u liniju.

Bilo bi dobro na času ili likovnoj sekciji izraditi glinenu kopiju crteža iz Stoca.

Stranice 8-9

Glinena posuda iz Butmira nam pokazuje napredak čovjeka u vremenu kada se počeo baviti zemljoradnjom. To je podstaklo i razvoj primjenjenih umjetnosti jer sada zemljoradnik mora praviti alate, posude od pruća i gline, obrađuju se metali peče glina ... Javlja se i višak proizvoda nego što je potrebno za preživljavanje, razvija se trgovina i nastojanje da predmeti kojima se trguje budu što funkcionalniji i ukrašeniji. I sada lilnije imaju simbolički karakter pa spirala na posudi nije samo ukras ili ojačanje stijenke već ima značenje. Na narednoj stranici više govorimo o simbolu. Šta sve znači simbol srca? Razgovarajmo. Šta je prijateljstvo? Kako ga predstaviti?

Izvodimo vježbu dekorisanja glinamolom i temperom (vunica, žica i drugi materijali). Dekorišemo plastičnu ili staklenu posudu.

Stranice 10-11

Oblikovanje predmeta od metala je slijedeći korak u razvoju umjetnosti. Predmeti sada postaju prefinjeniji nego u kamenim dobima, ukrasi su sve složeniji i nakit postaje skupocjenjeniji i često se pokojnici ukrašavaju da ga nose na drugi svijet. I danas se nakit proizvodi od skupocjenih metala, ali i od jeftinijih materijala i veoma se cijeni originalnost i vještina izrade. Mnogi ljudi žive od izrade unikatnih ukrasa.

Nakit koji radimo treba biti prilagođen obliku ljudskog tijela, previše šarenila je neukusno, bolje diskretan nego nametljiv.

Stranice 12-13

Primjer dekorativne zidne površine izvedene u tehnici mozaik služi kao primjer da nas uvede u kompozicioni pojam simetrije. O simetriji je već ranije bilo govora i rečeno je da je ona sveprisutna u prirodi i da bi slika djelovala skladno mora postojati određena ravnoteža. Likovni umjetnik obično teži tome da ravnotežu postigne kroz aktivan raspored različitih elemenata. Međutim, na dekorativnim zidnim površinama uklopljenim u arhitektonski okvir, kada se velika površina želi učiniti zanimljivom,a li ne previše napadnom, umjetnik koristi geometrijsku ravnotežu.Od učenika tražimo da pažljivo osmotre i prepoznaju oblike predstavljene na mozaiku. Opišimo ih, da li su u prirodi stvarno takvi ili ih je umjetnik pojednostavio.

31

Uradimo mozaik na polovini lista iz bloka. Pazimo na razmake između kvadratića (moraju biti najmanje 1mm).

Stranice 14-15

I ovdje govorimo o pojmu koji je već obrađen u četvrtom razredu. Namjerno nije data zasebna definicija niti je objašnjavana razlika između plitkog, srednjeg (meco) i dubokog reljefa. Ako nije ranije uvedena sveska za likovnu kulturu te pojmove sada treba objasniti i zapisati. I ovdje moram naglasiti da je sveska A4 formata neophodna za izvođenje nastave. Učenike podstaknimo da je ilustruju skicama primjera, zalijepe fotografije vezane za pojmove koje nađu u novinama i koriste tu svesku kroz sve razrede jer je gradivo kasnije još opširnije i nećete imati vremena svaki put objašnjavati štaje reljef, šta je valer i sl.Na ovim stranicama izdvojeni su primjeri velike i male mase. Na časovima predmeta Duštvo biće govora o srednjovjekovnom bosanskom kraljevstvu, najznačajnijim banovima i kraljevima. Ovdje želimo pokazati da je Bosna tada bila snažno i bogato kraljevstvo u kojem se cijenila ljepota i umjetničko oblikovanje (i danas kujundžije na Baščaršiji u bakru iskucavaju reljefne oblike). Sa stećcima smo se već sretali. Ovi nadgrobnici sa romaničko-gotičkim reljefnim predstavama većinom se nalaze na tlu BiH i predstavljaju naše najznačajnije kulturno naslijeđe.

Blagim lupkanjem po ravnoj površini izravnamo glinamol i u njega utisnemo predmet sa reljefnom površinom. Nakon sušenja glinamola, premažemo ga kistom umočenim u malo ulja, a zatim ulijemo gips ili dlet masu. Nakon sušenja pažljivo odvajamo.

Stranice 16-17

Ovim stranicama sa prikazom Jajca želim potaknuti da se školska ekskurzija organizuje u taj grad ili posjetom u Zemaljski muzej u Sarajevu. Stari dio Jajca je urbana cjelina sa mnoštvom nacionalnih spomenika i savršeno uklopljena u prirodni ambijent.Urbanizam je planska organizacija arhitektonskih elemenata sa sadržajima koji su neophodni, ali i onim koji čovjeka oblikuju kao kulturno, humano i socijalizirano biće.Podstaknimo razgovor o tome šta naše mjesto čini urbanim, a šta mu nedostaje.

Na času možemo slikati svoj grad tako da na list zalijepimo izrezanu fotografij značajnog objekta ili njegovu sjenku ili konture dok okolni prostor i objekte dovršavamo tehnikom tuš-pera.

Stranice 18-19

Primjeri stranica rukopisnih knjiga izabrani su zbog različitog odnosa teksta i slike. Danas koristimo ćirilično i latinično pismo, ali nekada su se kod nas koristile i druge vrste pisama.Posmatrajući primjere podsjetimo se šta znače pojmovi pismo, minijatura, inicijal, kaligrafija, ilustracija.

Učenici imaju zadatak da na list prepišu pjesmu „Bosanske rijeke“ od Branka Ćopića ili „Bosna žubori“ od M.M. Ćatića. Linijarom mogu izvući pomoćne linije ukoliko žele utrdniji rad ili mogu pokušati da riječi nižu u valovite nizove. Neka izvedu inicijal od prvog slova pjesme ili svake strofe. Tekstualni i slikovni dijelovi se mogu smjestiti u različite dijelove lista ili preklapati.

Možemo ivesti crtež od slova svoga imena ili napraviti inicijal prvog slova svog imena.

32

Stranice 20-21

Islamsko slikarstvo je najčešće vezano za minijature u knjigama i ukrašavanje upotrebnih predmeta. Ovo slikarstvo više naglašava bojene plohe i njihove međuodnose nego proporcije i perspektivu. Na minijaturi iz Hunername vidimo da umjetnik želi opisati događaj, ne izdvajajući pojedinačan trenutak već sve spaja u prostor slike. Ali on najviše od svega traži harmoniju slike. Crvena se nadopunjava zelenom, plava se valerski stepenuje, Dijagonala topova povezuje dijelove slike ... Tako i savremeni umjetnik oblikujući ilustraciju bojenim plohama stvara čarobne oblike.

Planirano je da ove primjere učenici posmatraju na času estetskog procjenjivanja boje u likovnom djelu, ali je moguće da posluže i kao uvod u vježbu ilustrovanja teksta iz lektire. Npr.“Patuljak vam priča“ od A. Hromadžića.

Stranice 22-23

Bizantsko slikarstvo je, kao i islamsko, više ilustrativno i dekorativno nego što insistira na realističnosti. Mada slike rađene u ovom stilu najčešće nalazimo u pravoslavnim crkvama, pošto katoličko stanovništvo nije lako prihvatalo renesansno i barokno slikarstvo, u katoličkim crkvama i danas nalazimo slike rađene u tradiciji vremena kada su bizantijski slikari izbjegli iz poražene Bizantije radili za naručitelje iz zapadne crkve. Pored uvezenih ikona i onih koje su radili pozvani ikonopisci, veliki broj ikona radili su monasi i ostali sveštenici pravoslavne crkve.I danas postoje škole u kojima se obrazuju slikari da rade crkve u ovom starom stilu. U crkvama slike imaju počasno mjesto uz oltar u pregradi zvanoj ikonostas. Za neke slike se vjeruje da su čudotvorne. Za vrijeme Bizantijskog carstva čak je izbio rat između onih koji su bili za obožavanje ikona i onih koji su ih htjeli zabraniti. Nas ovdje zanima da vidimo kako se organizira kompozicija u prostoru različitih slika. Ukoliko ste u mogućnosti organizujte posjetu izložbi slika, muzeju ili pravoslavnoj crkvi.

Napravimo izložbu radova u našoj učionici. Pokušajmo uspostaviti ravnotežu radova na zidu. Razgovarajmo o tome kako bi mogli oplemeniti našu učionicu.

Stranice 24-25

Razgovaramo o arhitekturi, po čemu se razlikuju stare i nove građevine, koji materijali se koriste. Pojam stil. Šta je stil u odjevanju, kakav stil može imati građevina? Primjetite da se građevina može predstaviti kao cjelina sastavljena od više trodimenzionalnih geometrijskih oblika. Kako prepoznajemo kompoziciju elemenata na građevini?

Ukoliko se odlučimo raditi maketu crkve sv. Ive ili neke druge građevine na većem papiru pripremimo tlocrt te građevine, a zatim od pripremljenih kutija i kartona tražimo oblike koji najproporcionalnije odgovaraju. Lično bih volio da učenici rade maketu vjerskog objekta konfesije koja je najmalobrojnija u njihovom mjestu. U svakoj sredini u našoj domovini, ljudi su pomagali jedni drugima i postoje svjedočanstva o tome da su ljudi davali svoju zemlju za gradnju vjerskih objekata drugih konfesija, davali priloge ili učestvovali u gradnji ne strahujući od toga da će time oštetiti svoju vjeru već naprotiv.

Stranice 26-27

Nekada su ljudi sve predmete za kuću koje mi kupujemo u salonima namještaja izrađivali unikatno, sami za sebe. Djevojke su rano počinjale pripremati svoje ruho za udaju. Koliko

33

smo mi i naši roditelji danas osposobljeni da kreiraju neki predmet ili smo postali samo korisnici i potrošači. Pojmovi za usvojiti: unikat, industrijska proizvodnja, dizajn.

Radimo dizanersko rješenje za kompletnu odjeću. Dobro bi bilo da unaprijed pripremimo komade različitih platna i da djeca prvo izaberu platna od kojih će raditi svoju kombinaciju i da ta platna u uglu zalijepe na list. Kakvo je primjereno oblačenje za godišnja doba, radno mjesto, izlet, kulturni događaj ...

Stranice 28-29

Sarajevska Vijećnica je prikazana u nizu: reprezentativni objekat – uništavanje – ruševine – obnova.Želim predstaviti da je snaga stvaranja veća nego snaga destrukcije. Ukoliko učenici posjete Sarajevo organizujte posjetu i Vijećnici. Uočimo elemente građevine. Nosivi: zid, stup, stub; nošeni: strop, svod i krov.

Posjetimo građevinu u našoj blizini i uočimo njene građevne elemente. Crtajmo unutrašnjost građevine.

Stranice 30-31

Djela Gabrijela Jurkića na ovim stranicama predviđena su za čas esteskog procjenjivanja.Uočimo karakteristike likovne kompozicije. Posmatrajmo oblike likovne kompozicije i na našim radovima.

Možemo uraditi pejzaž akvarelom i opisati kompoziciju koju smo kreirali.

Stranice 32-33

Govorimo o načinu na koji umjetnik nanosi boju na podlogu. Usvajamo pojam fakture kao rukopisa umjetnika. Uz primjer Mazalićeve slike i ostalih umjetnika na ovim stranicama govorimo o pastuoznoj fakturi u kojoj su potezi energični i gusti. Sve ove umjetnike karakteriše slobodan, dinamičan i ekspresivan potez.Tako su i teme njihovih slika dinamične: voda u pokretru, vjetar, pokret ... Tako da slika postaje pravi zapis karaktera umjetnika koji ju je stvarao. Uočimo načine valerskog oblikovanja u tempera tehnici.

Temperama slikamo oluju. Pustimo da naši kistovi budu nošeni tom olujom. Oluja je nemirna, vlažna, snažna, prljava, ali samo na našem listu, a ne oko njega.

Stranice 34-35

Lazurnu fakturu postižemo akvarelom . Boje se nanose u tankim i prozirnim slojevima, boja se nazire ispod sloja druge boje. Kažemo da su boje transparentne. Na taj način dobijamo razlike u valeru i intenzitetu boje. Ukoliko dodajemo više vode boja će biti svjetlija, a sa manje vode tamnija. Boja svoju svjetlosnu vrijednost mijenja ukoliko je pomiješamo sa tamnijom ili svjetlijom bojom.Potezi kista se stapaju i teško ih je razlikovati. Akvarel je veoma prefinjena i zahtjevna likovna tehnika u kojoj umjetnik ne smije lutati i cijela slika treba biti urađena u jednom mahu. Zato akvarel daje najljepše nijanse boja podesan je za stvaranje utiska snene atmosfere i svježine. Akvarel možemo raditi na dva načina:

Mokro na suho je način na koji najčešće slikamo u školi. Tada slikamo po suhom papiru. Možemo ranije blago skicirati suhom olovkom, ali samo naznake oblika. Ne smijemo pritiskati olovkom jer je kasnije treba obrisati, a da se ne ošteti slika. Tema neka nam bude jesenje drvo ili plodovi jeseni. Da bi pokazali mogućnosti miješanja boja možemo postaviti zadatak da se smiju koristiti samo osnovne boje i njihovim miješanjem dobiijati ostale nijanse. Slika Seada Čerkeza.

34

Mokro na mokrom je istinska akvarelna vještina u kojoj slikamo po zategnutom navlaženom papiru.U početku nanosimo tonove pozadine i fine kolorističke prelaze, a kako se papir suši možemo slikati preciznije detalje, teksturalne efekte i konkretne obrise. Slikaćemo slušajući muzičku kompoziciju. Slika Ljube Laha.

Stranice 36-37

Uz primjere rađene pastel tehnikom analiziramo likovnu komoziciju i pojam dominante u likovnom djeli. Znamo da je dominanta elemenat koji se ističe, ali moramo naglasiti da isticanje nije samo položajem i veličinom već i isticanje drugih likovnih elemenata poput boje. Pastel je zrnasta, konturno neoštra tehnika u kojoj se teško izvode detalji. Podesna je za izraze u kojima se naglašava maglovitost, svjetlost, sumrak i teme sa čisto likovnim problemima.

Voštanim pastelima ćemo slikati postavku predmeta. Izaberimo neki predmet koji će se koloristički isticati u postavci (jabuka). Predmeti neka stoje na platnu svjetlije boje. Slikamo i prostor neposredno oko postavke.

Stranice 38-39

Sjetimo se naučenog o simetričnoj i asimetričnoj ravnoteži. „Navijači“ A. Hozića su rađeni u nesimetričnoj ravnoteži. Podsjetimo se značenja pojma tekstura. Pogledajmo još neke primjere karikatualnih crteža ili skulptura. Zapišimo osobine kompozicija prema ravnoteži, utisku i orjentaciji. Skulptura sastavljena iz više različitih dijelova naziva se prostorna kompozicija.

Radimo skulpturu od papirne mase kao što je navedeno u udžbeniku. Možemo raditi skupinu domaćih životinja. Npr. koka sa pilićima.

Stranice 40-41

Na ovim stranicama su skulpture čije površine imaju glatku teksturu. Na Jurićevim skulpturama primjećujemo da je bijela najprozirnija, srednja je prozirnija, a desni oblik je više mat od ostala dva. Na srednjoj je postolje geometrijski pravilno. Ovdje spominjemo pojam apstrakcija kao nešto što ne postoji u prirodi već je umjetnik stvorio oblik koji smatra zanimljivim, neobičnim i skladnim. Organska apstrakcija i geometrijska apstrakcija se mogu spomenuti i pokazati primjeri, ali će se ti pojmovi kasnije pažljivije proučavati.

Koristeći žice, raznobojne kamenčiće i ljepilo pravimo pahuljice iz mašte koje ćemo objesiti na konac i napraviti mobilne skulpture koje se vrte.

Stranice 42-43

Grafika je vrsta likovnog izražavanja u kojem se obradom (drvene, metalne, plastične...) ploče dobija MATRICA čijim se nabojavanjem i otiskivanjem može dobiti više identičnih otisaka (grafičkih listova). U grafici dobijamo više multioriginalnih otisaka, ali sa jedne ploče dobijamo otisak samo jedne boje. Ako želimo raditi višebojnu grafiku moramo uraditi onoliko ploča koliko je boja. Prednost grafike je u mogućnosti mijenjanja, dorade i eksperimentisanja sa bojama i otiscima. Ploče su teške za obradu i treba dosta fizičke snage i vještine u postupku izrade. Grafika zbog svega toga njeguje specifičan likovni izraz sa naglašavanjem bitnih karakteristika i izražajnosti oblika. Grafike su nekada koristile kao

35

ilustracije u prvim štampanim knjigama. Grafika Marine Finci urađena je za vrijeme opsade Sarajeva u sklopu izložbe grafika umjetnika u okruženju.

Radimo grafiku u tehnici kartonskog tiska kao na primjeru.

Stranice 44-45

I na ovoj stranici posmatramo djela grafičke umjetnosti. Grafika se najčešće izvodi na jednoj ploči sa ahromatskim kontrastima. Za sada ne moramo govoriti o posebnim grafičkim tehnikama, ali samo spomenimo da je Draguljeva grafika urađena u tehnici mezzotinte (objašnjeno u udžbeniku), Obralićeva je u tehnici bakropisa, Dugonjićeva u savremenoj sito štampi, Šotrina je drvorez, a grafika Safeta Zeca u tehnici akvatinte. Oosobenostima tih tehnika biće govora u kasnijim razredima, sada samo primjetimo da je u pojedinim tehnikama kontrastcrno-bijelo izraženiji, a u nekim možemo postići više sivih valerskih prelaza. Umjetnik i ovdje mora uskladiti svoju ideju i karakter sa izražajnim sredstvima tehnike koji je odabrao.

Slikamo laviranim tušem. Tema neka nam bude oblik iz prirode.(kamen, staro drvo ili drvena ograda ...). Radimo skicu na polovini lista bloka i možemo slobodno eksperimentisati i prskati sa četkica, crtati perom po mokroj podlozi i posmatrati dobijene efekte. Skica tome i služi.

Stranice 46-47

Ovdje se upozanjemo sa slikarskom tehnikom kolaž. Dati su primjeri upotrebe različitih materijala (papir, platno, karton, drvo, novinski papir). Posmatrajmo i razgovarajmo šta bi se još moglo koristiti za kolaž tehniku. Nastavnik je u mogućnosti da izabere između dva zadatka:

Klasična kolaž tehnika, lijepljenjem raznobojnih papira stvarati plošnu kolirističku kompoziciju. Tema može biti pijetao.

Fotokolaž radimo izrezivanjem dijelova sa različitih fotografija i sklapanjem detalja u novu, neobičnu cjelinu.

Stranice 48-49

Grafički dizajn je umjetničko oblikovanje štampanih materijala i drugih površina kojima se prenose vizuelne informacije. Takođe, grafički dizajn je osmišljavanje simbola (npr. ideogrami za sportove na OI), zaštitnih znakova proizvoda i maskota raznih organizacija. Ovdje naglašavamo vezu pisma i grafičkog dizajna. Na stranici 18. smo već spominjali različite vrste pisma ovdje možemo spomenuti različite tipove slova (fontove) pomoću kojih dizajner oblikuje vizuelno zanimljiv tekst. Pogledajmo plakat D. Karić, po čemu je neobičan i šta on znači?

Pokušajmo napisati neku poslovicu bosančicom. Neka nam slova budu različite veličine. Koristimo tuš-pero i akvarel. Poslužimo se peglom da malo patiniramo naše crteže. Pazimo!

36

Dizajnirajmo zajedno na hamer papiru naše odjeljenske zidne novine. Novine trebaju imati zaglavclje sa simbolom našeg razreda .Lijepimo slike, pišemo tekstove. Možemo neke tekstove urediti na računaru.

Stranice 50-51

Strip je pripovjedanje u slikama. Nekada su stripovi smatrani za zabavu u novinama, ali se danas često nazivaju 9. umjetnošću i štampaju u velikim tiražima. Sa stripom se srećemo još od prvog razreda. Ovdje produbljujemo znanje razgovorom o vrstama planova u stripu. Pojmovi koje učimo razlikovati:strip, karikatura, ilustracija. U stripu stvaramo kadrove, u kadrovima su likovi prikazani u različitim planovima (krupni, srednji, široki). Između kadrova su razmaci, a prostor od ruba papira do ivice kadra naziva se margina.

Radimo strip od jedne stranice prema basni po izboru. Možemo se organizovati u grupe gdje će jedan učenik raditi crtež olovkom, drugi crtati crtne konture tušom ili flomasterom, treći bojiti, četvrti upisivati slova ili da svako radi svoj strip.

Stranice 52-53

Znamo da je fotografija savremeni likovni izraz. Često je svrstavamo u oblast grafičkog dizajna jer se fotografije najčešće objavljuju u novinama. Međutim, u rukama pravog majstora fotoaparat može zabilježiti najčarobnije trenutke. U četvrtom razredu je bilo govora o razvoju fotografije i vrstama fotografija (novinska, modna, sportrska, porodična, naučna...). Ovdje posmatramo fotografije i razgovaramo o njima. Na svim fotografijama je voda u različitim agregatnim stanjima. Negdje je voda u pokretu, negdje u mirovanju. Pokušajmo uočiti kako fotgraf stvara ritam fotografije. Ritam u muzici lako prepoznamo, međutim, svaki umjetnički izraz posjeduje načine da izrazi dinamičan ili statičan ritam. Krstanović i Mulahusić stvaraju asimetrične kompozicije sa dijagonalnom kompozicijom da naglase pokret, dok kod Hadžića i Šišića je kompozicija simetrična sa horizontalnim smjerom da naglase mirovanje vode.

Ovaj čas je predviđen za analiziranje fotografija. Neka učenici donesu i neke fotografije koje su sami radili, a smatraju da su lijepe. Pogledajmo zajedno.

Stranice 54-55

Scdene iz animiranog filma „Hvalisava ptica“ nas uvode u svima drag likovni izraz. Pokušajmo se sjetiti animiranih filmova koji su rađeni klasičnim crtanjem, plastelinom, lutkarski film ili računarskom grafikom. Danas se najveći broj filmova radi pomoću računara. Postoje i umjetnički ili dokumentarni animirani filmovi koji se bave ozbiljnijim temama i namjenjeni su odraslima. U Zagrebu se održava svjetski festival animacije ANIMA FEST, a u našem Neumu NAFF. Možemo potražiti na internetu isječke nekih od prikazanih filmova i pogledati ih (u kasnijim razredima ćemo malo više pažnje posvetiti ovim filmovima). Usvajamo pojmove:sinopsis,scenarij, animacija, sinhronizacija. Značajno je prinjetiti da je animirani film rezultat zajedničkog rada više umjetnika, Animacija je složena umjetnost jer u sebi objedinjuje više umjetničkih izraza (pokret, slika, ton, muzika,...).

Posmatramo animirani film i prilog o nastanku tog filma.

Stranice 56-57

Ova stranica je posvećena našem preminulom filmskom stvaraocu Kemalu Hrustanoviću. Govoreći o filmovima najčešće govorimo o glumcima i režiseru kao najvažnijim ličnostima u

37

nastanku filma. Međutim, kao i animacija i igrani film zahtijeva učešće mnogobrojne ekipe vrhunskih majstora u svojim zanimanjima. Hrustanović je bio scenograf za najveći broj naših nagrađenih filmova. Moramo shvatiti da i ono što podrazumjevamo kao manje važno, ustvari zahtijevalo mnogo truda i da je ambijent i atmosfera u kojoj se glumci kreću veoma važno. Nekada su se za snimanje filmova znali podizati čitavi mali gradovi od filmskih kulisa, a danas, posebno za fantastične filmove, scenografi stvaraju kompjuterske efekte.

Možemo raditi plakat za film koji smo gledali. Nećemo kopirati, budimo originalni.

Stranice 58-59

Djela Mustafe Skopljaka služe nam kao povod za razgovor o savremenim likovnim izrazima. Koje materijale su kipari nekada koristili, a šta sve danas možemo koristiti. Kako nam djela savremenih umjetnika govore o svijetu u kojem živimo? Odgovorimo zajedno na pitanja u udžbeniku.

Za zadaću možemo postaviti zadatak da učenici pronađu neki upotrebni predmet ili njegov dio,a zatim ga oboje ili sastave različite oblike u jednu zanimljivu cjelinu.Djeca još uvijek nisu spremna da potpuno prihvate apstraktni izraz pa će željeti predstaviti figuru. Možemo ih aktivirati da od raznih materijala naprave klovna ili domaću životinju.

Stranice 60-61

Likovna umjetnost nije samo predstavljanje obliak i stvaranje lijepih boja, odnosa i kontrasta. Umjetnost nam služi da izrazimo svoje misli, ideje i osjećaje. Ne osjećamo se uvijek sretnim i veselim. Normalno je da smo ponekada umorni, tužni i neraspoloženi. I to su naši osjećaji. Umjetnik može slikati i ono što ga rastužuje. Osvojim osjećajima treba razmišljati i govoriti jer nas neko možda čini tužnim iako ti ne želi. Pogledajmo Zaimovićeve slike. Crtež iz ciklusa Bol nastao je u toku rata. Po čemu se razlikuje od druge dvije slike.

Radimo crtež tehnikom grataž (voštani zgrafito) kako je objašnjeno u udžbeniku. Možemo slikati tužan ili strašan san. Nakon rada idemo se malo igrati.

Stranice 62-63

Ova lekcija je vezana za lekciju sa stranice 16. gdje smo govorili o urbanoj cjelini grada Jajca. Govrili smo da je urbanitet spoj prošlosti i sadašnjosti u čovjekovom životnom prostoru. Da grad i građevine imaju svoju funkcionalnu važnost, ali su nam potrebni i kao duhovni okviri.Posebno pojmovi rodno mjesto, zavičaj i domovina govore o ljudskoj vezi sa prostorom i objektima u prostoru. Ovdje posebno naglašavamo značaj mosta kao veze među obalama i ljudima. Naša domovina je prepuna prekrasnih rijeka koje čine bogatstvo naše domovine i povezuju razne gradove kroz koje protiči povezujući nas sa dalekim zemljama i morima. Mostovi poput najljepšeg prstenja ukrašavaju naše rijeke i čine ljude bliže jedne drugima. Volimo i čuvajmo svoje mostove. Gradimo nove. Svaki dan družimo se i upoznajimo nove ljude.

Slikamo most tempera bojama.

38

NA

PO

ME

NA

Str

. 6 -

11

Str

. 10

Str

. 6

Str

. 34.

Pap

ir z

alij

epit

i se

lote

pom

na

podl

ogu

i bla

go

nakv

asit

i pri

je

slik

anja

Str

. 35.

Str

. 32.

TE

MA

Upo

znav

anje

sa

plan

iran

im g

radi

vom

, zad

acim

a i n

ačin

om r

eali

zaci

je.

Crt

anje

pos

tavk

e tr

očla

ne p

osta

vke

razl

ičit

ih o

blik

a,

npr.

tikv

a, k

utij

a i

boca

.

Pre

ma

sjeć

anju

Moj

gra

d, S

jeća

nje

na š

kols

ki iz

let,

Sa

ljet

ovan

ja

Obl

ikov

anje

nak

ita

ili o

blik

a iz

pri

rode

(g

nije

zdo,

sta

blo)

Na

času

ili s

ekci

ji iz

radi

ti g

line

nu k

opij

u gr

avur

e ko

nja

iz p

ećin

e B

adan

j kod

Sto

ca

Po

posm

atra

nju

Plo

dovi

jese

ni,

jese

nje

drvo

uk

olik

o je

mog

uće

čas

u pr

irod

i

Nev

izue

lni p

otic

aj,

slik

anje

uz

sluš

anje

m

uzik

e, p

reno

šenj

e ne

vizu

elni

h po

tica

ja u

liko

vni

izra

z

Po

zam

išlj

anju

,O

luja

CIL

JEV

I I

ZA

DA

CI

Pra

viln

o po

stav

ljan

je c

rtež

a u

form

at, u

očav

anje

od

nosa

, pre

klap

anje

i pr

opor

cija

, upo

treb

a cr

taće

g m

ater

ijal

a, u

očav

anje

gra

đe li

nije

Uoč

avan

je o

dnos

a u

okru

ženj

u, li

kovn

o pr

edst

avlj

anje

pro

stor

a, r

itam

lini

ja,

Lin

ija

u op

isu

pros

tora

, dek

orat

ivni

obl

ici,

kara

kter

isti

ke tr

odim

enzi

onal

nih

obli

ka, p

rost

orni

od

nosi

Mij

ešan

je o

snov

nih

boja

, izv

eden

e bo

je, b

oja

prek

o bo

je u

akv

arel

u da

je n

ovu

boju

(va

lers

ku v

rije

dnos

t,

lazu

rnos

t (tr

ansp

aren

tnos

t), i

nten

zite

t boj

e

Mij

ešan

je b

oja,

val

ersk

e vr

ijed

nost

i, ek

sper

imen

t u

liko

vnom

izra

zu, h

arm

onij

a bo

ja, r

itam

kom

pozi

cije

, di

nam

ično

i st

atič

no.

Pas

tuoz

no, n

agla

šen

debe

li n

anos

kis

ta, p

roši

riva

nje

pale

te u

očen

ih b

oja,

val

ersk

e vr

ijed

nost

i u te

mpe

ra

tehn

ici,

eksp

resi

vnos

t, di

nam

ična

kom

pozi

cija

Ana

liza

boj

e na

um

jetn

ički

m d

jeli

ma

i uče

ničk

im

rado

vim

a, v

rije

dnos

ti b

oje

(ton

, val

er, i

nten

zite

t),

harm

onij

a bo

ja, k

ompl

emen

tarn

i kon

tras

ti n

a dj

elim

a, v

erba

liza

cija

liko

vnih

vri

jedn

osti

, sa

mop

ouzd

anje

u v

last

ito

pros

uđiv

anje

NA

ST

AV

NA

JE

DIN

ICA

Vrs

te i

kara

kter

lini

ja

Org

aniz

acij

a li

nija

u

slož

enoj

kom

pozi

ciji

Pro

stor

ni c

rtež

Laz

urna

fak

tura

, ak

vare

l, m

okro

na

suho

Akv

arel

,m

okro

na

mok

ro

Pas

tuoz

na f

aktu

ra,

ruko

pis

auto

ra

Est

etsk

o pr

ocje

njiv

anje

OB

LIK

RA

DA

I

TE

HN

IKE

Indi

vidu

alno

po

smat

ranj

e,G

rafi

tna

olov

ka il

i ug

ljen

i šta

pić

na

hrap

avom

pap

iru

Tuš

-per

o

Žic

a, r

azno

bojn

i ka

men

čići

, lje

pilo

Boj

a, m

iješ

anje

bo

ja, o

slab

ljen

e i

inte

nziv

ne b

oje

Tem

pere

Fro

ntal

no

TE

MA

TS

KA

C

JEL

INA

LIN

IJA

BO

JA

39

MJE

SE

CSEPTEMBAR OKTOBAR

NA

PO

ME

NA

Nak

on s

ušen

ja

glin

amol

mož

e-m

o pr

emaz

ati

ulje

m i

ulit

i svj

ež

gips

. s

tr. 1

4

Str

. 38

Str

. 40

Str

. 18-

21

Zid

ne n

ovin

e se

m

ogu

obli

kova

ti

na k

raju

sva

kog

polu

godi

šta

Str

. 22

Str

. 26.

TE

MA

Uti

skiv

anje

re

ljef

nih

obli

ka u

sv

jež

glin

amol

Po

zam

išlj

anju

,D

omać

e ži

voti

nje

ili

liko

vni i

z „P

atul

jak

vam

pri

ča“

Maš

tanj

e,P

ahul

jice

Ilus

trac

ija

pjes

me

Bra

nka

Ćop

ića

„Bos

ansk

e ri

jeke

“

Izra

da r

azre

dnih

zi

dnih

nov

ina

Diz

ajne

rska

idej

a za

odj

eću

Po

izbo

ru

CIL

JEV

I I

ZA

DA

CI

Rea

liza

cija

pli

tkog

rel

jefa

, rel

jefn

e fo

rme

(nis

ki,

sred

nji (

mez

zo)

i dub

oki)

, obl

ikov

anje

pro

stor

a,

Pro

stor

na k

ompo

zici

ja, r

avno

teža

, (si

met

rija

i as

imet

rija

),

Shv

atan

je p

rost

ora

i obl

ikov

anje

u p

rost

oru,

ra

vnot

eža

i pok

ret u

pro

stor

u, in

stal

acij

a (u

mje

tnič

ki

obli

k sa

stav

ljen

od

razl

ičit

ih m

ater

ijal

a,

Pis

mo

kao

skup

zna

kova

, um

ijeć

e ka

ligr

afij

e,

pojm

ovi i

nici

jal i

min

ijat

ura,

viz

ueln

a in

form

acij

a,

graf

ički

diz

ajn,

ilus

trac

ija,

ure

đenj

e te

ksta

Uoč

avan

je z

nača

ja li

kovn

og o

blik

ovan

ja u

pr

enoš

enju

viz

ueln

ih in

form

acij

a, p

osm

atra

nje

novi

na i

novi

nski

h te

ksto

va, z

nača

j gru

pnog

rad

a u

obli

kova

nju

novi

na,

Kre

ativ

na r

ješe

nja,

poj

am u

nika

tno,

poj

am d

izaj

n,

skla

d i p

rim

jere

nost

odj

evni

h pr

edm

eta,

poz

itiv

an

odno

s pr

ema

trad

icij

i, sa

mop

ouzd

anje

Est

etsk

o ob

razo

vanj

e, u

ređe

nje

pros

tora

, sim

etri

ja u

pr

osto

ru, o

plem

enji

vanj

e ži

votn

og p

rost

ora,

Usk

lađi

vanj

e te

me

i teh

nike

, kom

pzic

ija,

sa

mos

taln

ost

Pon

avlj

anje

gra

diva

i pr

ovje

ra n

auče

nih

pojm

ova,

NA

ST

AV

NA

JE

DIN

ICA

Sku

lpto

rski

obl

ici,

relj

efne

for

me,

Org

aniz

acij

a ob

lika

u

pros

toru

, tr

odim

enzi

onal

no

obll

ikov

anje

Mob

il -

din

amič

na

skul

ptur

aP

rost

orno

ob

liko

vanj

e

Odn

os s

like

i te

ksta

u

vizu

elno

m

obli

kova

nju

Izra

da r

azre

dnih

no

vina

Vri

jedn

osti

vi

zuel

nog

obli

kova

nja

Pri

mje

njen

a um

jetn

ost

Izlo

žba

izab

rani

h ra

dova

u u

čion

ici,

posj

eta

izlo

žbi i

li

muz

eju

Slo

bodn

a te

ma

Sis

tem

atiz

acij

a gr

adiv

a i

utvr

điva

nje

ocje

na,

OB

LIK

RA

DA

I

TE

HN

IKE

Rad

po

grup

ama

Gli

nam

ol,

novč

ići,d

rugi

re

ljef

ni o

blic

i,gip

s

Indi

vidu

alno

P

apir

na p

ulpa

,te

mpe

ra

Indi

vidu

alno

ili g

rupn

o Ž

ica,

raz

nobo

jni

kam

enči

ći, l

jepi

lo

Indi

vidu

alno

,T

uš-p

ero,

Tem

pera

Gru

pni r

ad,

Kol

až, p

apir

u

boji

, L

jepi

lo m

akaz

e

Indi

vidu

alno

, S

lobo

dni i

zbor

te

hnik

e

Gru

pni r

ad,

Est

etsk

o pr

ocje

njiv

anje

Indi

vidu

alno

,T

ehni

ka p

o iz

boru

Fro

ntal

no

TE

MA

TS

KA

CJE

LIN

A

MA

SA

I

VO

LU

ME

N

PL

OH

A

PO

VR

ŠIN

A

40

MJE

SE

CNOVEMBAR DECEMBAR

NA

PO

ME

NA

Str

. 6-8

Str

. 6-1

1

Str

. 12

Pos

tavi

ti

pred

met

e pr

ozra

čne,

sv

ijet

lih

boja

i pa

stel

nih

tono

va,

a sa

mo

jeda

n da

se

isti

če b

ojom

Str

. 30

Mož

emo

i tač

kati

po

moć

u če

tkic

e za

zub

e, c

rtat

i tu

šem

i na

nosi

ti

vodu

na

svje

ž

Str

. 42

Str

. 50

Str

. 52

TE

MA

Dek

orac

ija

na

upot

rebn

om

pred

met

u

Oti

skiv

anje

te

kstu

ra iz

pri

rode

Izra

da

deko

rati

vnog

m

otiv

a za

zid

nu

povr

šinu

Sli

kanj

e pa

stel

ima

post

avke

pre

dmet

a

Ana

liza

dje

la

Gab

rije

la J

urki

ća i

učen

ički

h ra

dova

Po

zam

išlj

anju

, ob

lici

iz p

riro

de,

Mot

iv p

rem

a že

lji,

Dom

aća

živo

tinj

a

Str

ip p

rem

a ba

sni

po iz

boru

Uko

liko

sm

o u

mog

ućno

sti

urad

imo

i mi

foto

graf

iju

vode

CIL

JEV

I I

ZA

DA

CI

Lin

ija

kao

deko

rati

vni e

lem

enat

na

upot

rebn

im

povr

šina

ma,

sim

bol,

uoča

vanj

e or

nem

enta

na

pred

met

ima

Uoč

avan

je k

arak

teri

stič

nih

lini

ja u

gra

đi o

blik

a ,

inte

nzit

et li

nije

, rit

am li

nija

, raz

vija

nje

spos

obno

sti

kom

bini

ranj

a, u

očav

anje

vri

jedn

osti

poz

itiv

a i

nega

tiva

,

Uoč

avan

je k

ompo

zici

je n

a li

kovn

om d

jelu

, ge

omet

rijs

ka o

rgan

izac

ija

deko

rati

vne

povr

šine

, si

met

rija

kao

pri

ncip

u p

riro

di, s

imet

rija

obl

ika,

boj

a,

supr

otno

sti .

.. , d

ekor

ativ

na p

ovrš

ina,

orn

amen

t,

Uoč

avan

je e

lem

enat

a ko

mpo

zici

je,

liko

vne

vrij

edno

sti i

nji

hovi

međ

uodn

osi,

kolo

rist

ička

do

min

acij

a, is

tica

nje

boje

kon

tras

tim

a,

Ana

liza

boj

e na

um

jetn

ički

m d

jeli

ma

i uče

ničk

im

rado

vim

a, k

ompo

zici

ja b

oja,

har

mon

ija

boja

, obl

ik

kom

pozi

cije

, ver

bali

zaci

ja li

kovn

ih v

rije

dnos

ti,

sam

opou

zdan

je u

vla

stit

o pr

osuđ

ivan

je

Raz

vija

nje

senz

ibil

itet

a pr

ema

graf

ičko

m iz

razu

, ra

zum

jeva

nje

graf

ički

h od

nosa

i ko

ntra

sta,

gra

fičk

i zn

ak, a

hrom

atsk

e bo

je, v

aler

ski o

dnos

i

Shv

atan

je p

roce

sa o

d sk

ice,

obl

ikov

anje

mat

rice

, na

boja

vanj

a i o

tisk

ivan

ja d

o ko

načn

og s

igni

rano

g gr

afič

kog

list

a, e

kspe

rim

ent s

a gr

afič

kim

Izra

žajn

e m

oguć

nost

i str

ipa,

sin

teza

teks

ta i

slik

e,

slik

ovni

pla

novi

, poj

mov

i str

ip, k

arik

atur

a,

ilus

trac

ija,

spo

sobn

ost p

reds

tavl

janj

a sa

drža

ja

Poj

mov

i sta

tičn

o i d

inam

ično

, rit

am i

smje

r ko

mpo

zici

je, v

rste

fot

ogra

fija

, ka

da je

fot

ogra

fija

um

jetn

ost,

NA

ST

AV

NA

JE

DIN

ICA

Dek

orat

ivne

lini

je

Lin

ija

kao

teks

tura

lna

vrij

edno

st

Sim

etri

ja n

a li

kovn

om d

jelu

Dom

inan

ta n

a li

kovn

om e

djel

u

Est

etsk

o pr

ocje

njiv

anje

Gra

fika

, gra

fičk

i zn

ak

Gra

fičk

i pro

ces

Str

ip,

nara

cija

u s

lika

ma

Vri

jedn

osti

fo

togr

afij

e

OB

LIK

RA

DA

I

TE

HN

IKE

Indi

vidu

alno

G

lina

mol

, pl

asti

čne

flaš

e,

tem

pere

Indi

idua

lno

ili p

o gr

upam

a, T

uš,

obli

ci iz

pri

rode

(k

las,

list

, gra

nčic

a)

Indi

vidu

alno

Kol

až p

apir

, kol

or

foto

graf

ije,

m

akaz

e, lj

epil

o

Indi

vidu

alno

,P

aste

l

Fro

ntal

no

Indi

vidu

alno

, L

avir

ani t

uš,

Rad

po

grup

ama,

Kar

tons

ki ti

sak

ili l

inor

ez

Indi

vidu

alno

,T

uš-p

ero,

fl

omas

ter

Fro

ntal

no, a

nali

za

foto

graf

ija

TE

MA

TS

KA

CJE

LIN

A

LIN

IJA

BO

JA

PL

OH

A

PO

VR

ŠIN

A

41

MJE

SE

CJANUAR FEBRUAR MART

NA

PO

ME

NA

Važ

no je

pog

leda

ti

pril

og o

nas

tank

u fi

lma

(dan

as s

u če

sti

na D

VD

) S

tr. 5

4

Uko

liko

je m

oguć

e, p

lani

rati

odl

azak

u b

iosk

op.

Nak

on g

leda

nja

anim

iran

og il

i pri

mje

reno

g ig

rano

g fi

lma

razg

ovar

ati o

fil

mu,

na

broj

ati z

anim

anja

koj

a su

pot

rebn

a za

stv

aran

je f

ilm

a, n

acrt

tari

sce

nu iz

fil

ma

(nag

lasa

k na

sce

nogr

afsk

im d

etal

jim

a)

Vje

žbu

je m

oguć

e re

aliz

irat

i u s

arad

nji s

a na

stav

niko

m

Teh

ničk

e ku

ltur

e.S

tr.2

4.

Pla

nira

ti p

osje

tu

znač

ajno

m o

bjek

tu i

crta

ti u

sam

oj

građ

evin

i, uk

olik

o je

m

oguć

eS

tr. 2

8.

Str

. 62.

Str

. 16

Za

zada

ću, p

reo-

blik

ovat

i upo

treb

ni

pred

met

str.

58.

Po

mog

ućno

sti,

plan

irat

i ško

lsku

eks

kurz

iju

u Ja

jce,

urb

anu

sred

inu

sa m

nošt

vom

nac

iona

lnih

spo

men

ika

, vj

ersk

ih o

bjek

ata,

sim

bolo

m n

aše

drža

vnos

ti „

koli

jevk

a B

osne

i H

erce

govi

ne“

razg

ovor

o v

iđen

om i

crta

nje

grad

a,

TE

MA

Pos

mat

ranj

e an

imir

anog

fil

ma

Mak

eta

crkv

e sv

. Iv

e u

Pod

mil

ačju

, bo

sans

ke k

uće

ili

škol

e

Ana

liza

obj

ekta

Po

posm

atra

nju

Crt

anje

un

utra

šnjo

sti

obje

kta

Pan

o sa

fo

togr

afij

ama

mje

sta,

Sli

kanj

e m

osta

Po

izbo

ru

Ana

liza

dje

la

CIL

JEV

I I

ZA

DA

CI

Shv

atan

je a

nim

acij

e ka

o vi

zuel

ne u

mje

tnič

ke f

orm

e,

ospo

sobl

java

nje

za r

azum

jeva

nje

i kre

iran

je

vizu

elni

h in

form

acij

a, p

ozit

ivan

i kr

eati

van

odno

s pr

ema

savr

emen

oj te

hnol

ogij

i, po

jam

kom

pjut

ersk

a gr

afik

a, m

oguć

nost

i kre

ativ

ne s

arad

nje

više

aut

ora

Raz

voj s

poso

bnos

ti p

ravo

đenj

a 2D

u 3

D o

blik

e,

orga

niza

cija

obl

ika

u pr

osto

ru, k

arak

teri

stik

e po

vrši

ne g

rađe

vine

, gra

đenj

e, p

ojam

tloc

rt, p

roje

kat,

stil

ske

osob

enos

ti u

raz

liči

tim

vre

men

ima

Uoč

avan

je e

lem

enat

a gr

ađev

ine,

raz

voj s

poso

bnos

ti

prav

ođen

ja 3

D u

2D

obl

ike

podj

ela

na n

ošen

e i

nosi

ve e

lem

ente

, naz

ivi d

ijel

ova

građ

evin

e, r

azvo

j lj

ubav

i pre

ma

grad

itel

jsko

m n

asli

jeđu

Shv

atan

je d

a ur

bano

zna

či n

e sa

mo

građ

evin

e ve

ć i

spec

ifič

ni d

uh p

rost

ora,

Urb

ana

je z

grad

a, m

ost,

park

, gr

ađan

in, u

rban

o po

naša

nje,

kul

turn

i živ

ot, s

imbo

ličn

a sn

aga

arhi

tekt

ure,

urb

ani s

imbo

li, š

ta č

ini m

oje

mje

sto

urba

nim

, šta

nam

ned

osta

je, k

riti

čko

prom

išlj

anje

Usk

lađi

vanj

e te

me

i teh

nike

, kom

pzic

ija,

sa

mos

taln

ost

Sav

rem

eni m

ater

ijal

i u u

mje

tnos

ti, u

pozn

avan

je d

jela

M.

Sko

plja

ka, v

redn

osni

sud

i uk

us,

krit

ičko

pos

mat

ranj

e

Est

etsk

o ob

razo

vanj

e, r

eđen

je p

rost

ora,

sim

etri

ja u

pr

osto

ru, o

plem

enji

vanj

e ži

votn

og p

rost

ora,

Pon

avlj

anje

gra

diva

i pr

ovje

ra n

auče

nih

pojm

ova,

NA

ST

AV

NA

JE

DIN

ICA

Ani

mac

ija

Pro

stor

na

kom

pozi

cija

Ele

men

ti g

rađe

nja

Org

aniz

acij

a ur

bano

g pr

osto

ra

Slo

bodn

a te

ma

Sav

rem

eni l

ikov

ni

izra

zi

Izlo

žba

izab

rani

h ra

dova

u u

čion

ici,

posj

eta

izlo

žbi i

li

muz

eju

Sis

tem

atiz

acij

a gr

adiv

a

i utv

rđiv

anje

ocj

ena,

OB

LIK

RA

DA

I

TE

HN

IKE

Fro

ntal

no,

Ani

mir

ani f

ilm

Pos

jeta

bio

skop

u

Gru

pno,

kar

tons

ka

pako

vanj

a,

mak

aze,

ljep

ilo,

te

mpe

re

Gru

pno

– po

sjet

a gr

ađev

ini,

indi

vidu

alno

tu

š-pe

ro c

rtež

gr

ađev

ine

Indi

vidu

alno

,te

mpe

re

Ško

lska

eks

kurz

ija

u Ja

jce

Indi

vidu

alno

,T

ehni

ka p

o iz

boru

Fro

ntal

no,

Ana

liza

dje

la

Gru

pni r

ad,

Est

etsk

o pr

ocje

njiv

anje

Fro

ntal

no,

42

TE

MA

TS

KA

C

JEL

INA

PO

VR

ŠIN

A MA

SA

I

VO

LU

ME

N PR

OS

TO

R

PO

VR

ŠIN

A

MJE

SE

C

APRIL MAJ

43