Prirucnik Za Izviđače

7/21/2019 Prirucnik Za Izviae

1/89

1

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

IZVI!A"KI POKRET


2/89

2

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

IZVI!A"I SU...

U#enje ivotaIzvi!a"i dopunjuju kolu i porodicu i zadovoljavaju potrebe koje se ne sre#u stalno.Izvi!a"i razvijaju vlastito znanje, potrebu za istraivanjem, otkrivanjem i volju za znanjem.Izvi!a"i otkrivaju svijet vie od u"ionice prenose#i znanje i vrline na druge.

Pokret za omladinuIzvi!a"ki pokret je pokret za mlade.Razvijanje i prilago!avanje na svakom mjestu u skladu sa datim uslovima i potrebama.

InternacionalanIzvi!a"ka organizacija je priznata u vie od 150 zemalja.

RazvojIzvi!a"i se nisu prestali razvijati jo od svog osnivanja 1907. godine. Danas ima vie od 25

miliona "lanova, dje"aka i djevoj"ica.Izvi!a"i su uduplali svoj broj u zadnjih 20 godina. Ve#i rast je u zemljama u razvoju.

Otvoren za sveIzvi!a"ka organizacija je otvorena za sve, bez obzira na rasu ili vjeru, u skladu sa svrhom,

principima i metodama kako je zamiljeno od strane Robert Baden Powella.

Zabava sa ciljemKroz rekreaciju, Izvi!a"i postie svoju svrhu da pomae mladim ljudima u psihi"kom,

intelektualnom, socijalnom i duhovnom razvijanju.

Tako$e i izazov za odraslePrilika za pomo#mladima. Na"in da se pobolja razumijevanje izme!u generacija. Starije vo!e

dobivaju odgovaraju#u obuku i sti"u iskustvu dopunjavaju#i individualni razvoj.

VolonterskiIzvi!a"i i vo!e mogu izabrati da li da se priklju"e pokretu.

Nepoliti#ka, nevladinaIzvi!a"i ne predstavljaju i ne smiju predstavljati ni jednu politi"ku organizaciju.

Izvi!a"i su podsticani da prave jednu konstruktivnu saradnju sa svojom zajednicom,drutvom i zemljom.

Metodjednostavan na"in ivota - obe#anje i zakon.u"enje radom - aktivno u"e#e sa drugima.rad u malim grupama - druinama, da se razvijaju grupne vjetine i individualna odgovornost.stimulativni program napredne aktivnosti bazirane na interesima mladih. Aktivnost u

kontaktu sa prirodom, bogato u"enje ivotne sredine gdje jednostavnost, kreativnost i otkri#ezajedno obezbje!uju avanturu i izazov.

Na#in ivotaduhovna dimenzija - obaveza da se istrai duhovna vrijednost iza materijalnog svijeta.


3/89

3

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

socijalna dimenzija - u"estvovanje u razvijanju drutva, potovanje dostojanstva drugihi cjelokupnost prirodnog svijeta. Promoviranje lokalnog, nacionalnog i internacionalnog mira,razumijevanje i kooperacija. osobna dimenzija - razvijanje osje#aja vlastite odgovornosti i stimuliranje elje za

odgovornim samo-izraavanjem.

Susreti kao prava potrebaIzvi!a"i su uklju"eni u ogroman broj teku#ih tema u zajednici gdje ive.Izvi!a"i rade sa drugima u zajednici da postignu obostrane ciljeve. Rade sa prijateljima,

komijama, vo!ama zajednice i drugim organizacijama.Mnogi rade na projektu literarne koorperacije izme!u Izvi!a"a u razvijenim i industrijaliziranim

zemljama.

IZVI!A"I SU UKLJU"ENI U...

Zdravlje djece.Prevencija od droge.Sanitacija i "i#enje vode. Prikladna tehnologija. Pismenost.Mirovna edukacija.U"enje ivotnih vjetina Integracija hendikepiranih osoba.Edukacija porodi"nog ivota.Prava djece. Proizvodnja hrane.$uvanje ivotne sredineU"enje.


4/89

4

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

SVJETSKI SKAUTSKI ZNAK

Svjetski skautski znak, koga je nosilo oko 250 miliona skauta od nastanka Pokreta, a danasga koristi oko 20 miliona "lanova u 160 zemalja i teritorija, jedan je od najpoznatijih simbola usvijetu. Skauti i javnost se "esto pitaju kako je on nastao.

Sam lord Baden - Pauel je dao odgovor, na znak smo preuzeli od oznake sjevera koja se

koristila da orijentie mape u pravcu ove strane svijeta. Gospo!

a Baden - Pauel je kasnijerekla, On pokazuje pravi put.Ovaj znak podsje#a izvi!a"e da budu tako ispravni i pouzdani kao kompas u pridravanju

svojih skautskih ideala i ukazivanju drugima na pravi put.Mi u izvi!atvu koristimo tri kraka na znaku da ukaemo na tri osnovna dijela Zavjeta. Dvije

petokrake zvijezde u nekim zemljama zna"e istinu i znanje.U Svjetskom skautskom znaku, osnovni motiv je okruen kanapom vezanim u "vor.

Povla"enjem konopca, bez obzira kako snaan bio, niko ga ne moe razvezati. Isto tako iPokret ostaje jedinstven.

Znak je bijele boje na kraljevsko ljubi"astoj pozadini. I tu ima simbolike. Bijela boja uheraldici predstavlja "isto#u, a kraljevska ljubi"asta ozna"ava vo!stvo i pomo#drugima.

Istorija crteaOsnovni dio znaka se koristi ve#vijekovima za ozna"avanje sjevera na kompasima. Poznato

je da su ga Kinezi koristili za pokazivanje pravca jo 2.000 godina prije nove ere. Larusovaenciklopedija biljei da ovaj znak nose neke Etrurske plo"ice i Rimski ornamenti, a prona!en jei na starim spomenicima u Egiptu i Indiji.

Njegova upotreba u navigacijske svrhe u Evropi vjerovatno datira od kraja 13. vekakada je Marko Polo iz Kine donio kompas. Velika enciklopedija ukazuje po"ast italijanskommoreplovcu Flaviju%oji iz Amalfija, za njegovo ucrtavanje na pravac sjevera na primitivnomkompasu koji je sam izradio.

Enciklopedija Britanika daje drugu zanimljivu verziju porijekla simbola. Po njoj on poti"e odRue vjetrova koja je mnogo starija od magnetnog kompasa i po prvi put se javlja nakartama mediteranskih moreplovaca.

Osam glavnih pravaca vjetra prikazivano je gr"kim slovima a sjever je ozna"avan sa T odTramontana. Vremenom, to T je dotjerivano i kombinovano sa strelicom te se vie nije

moglo raspoznavati kao slovo.Simbol se uveliko koristi i na drugim mjestima. Javlja se u kitnjastoj verziji nakoricama oruja i u mnogim dekorativnim izvedbama. Ponekad predstavlja koplje ili njegovvrh, ljiljan pa "ak p"elu ili abu.


5/89

5

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

KAKO SU NASTALI IZVI!A"I

Prije mnogo godina bio je jedan mladi dje"ak, koji je imaoestero bra#e. Volio je ivot pod otvorenim nebom i obi"no

je iao u etnje, kampovanje, pecanje, traganje i veranje podrve#u.

Taj dje"ak se zvao Robert Baden-Pauel. Kad je zavrio kolu,odlu"io je da pristupi armiji.Postao je oficir a volio je da svoje ljude obu"ava kroz

takmi"enja i igre. $ak je upotrijebio i jedan trik da bi spasiograd zvani Mafeking u Junoj Africi. On je napravio lutkekoje su li"ile na vojnike i postavio ih po vrhu zidova grada.Oni koji su napadali grad su uplaeni pobjegli, jer su lutkevojnika bile vjerno izra!ene.

Poto je Baden-Pauel imao samo nekoliko vojnika u Mafe-

kingu, obi"no je koristio dje"ake iz mjesta da mu pomau uprvoj pomo#i, prenoenju poruka i izvravanju nare!enja.

Kada se vratio u Englesku shvatio je da su ga nazvaliherojem zbog hrabrosti u Junoj Africi. Ubrzo po povratkuu Englesku, Baden Pauel je napisao knjigu o obu"avanju uarmiji pod nazivom Prilozi za izvi!atvo. Otkrio je da dje"aci vole da "itaju te pri"e i sami da

provjeravaju te vjetine.Kao eksperiment, izveo je 1907. godine kamp za 20 dje"aka razli"itog porijekla, u mjestu

zvanom Braunsi Ajlend u Dorsetu. Ti dje"aci su se toliko uivili u igre, sportove i ostaleaktivnosti, da je Baden-Pauel odlu"io da napie sve svoje ideje u drugoj knjizi koju je nazvaoSkautstvo za dje"ake. Ova knjiga je napisana u est dijelova kao magazin, i ubrzo su sedje"aci iz cijele Velike Britanije organizovali u grupe "skauta" trae#i od odraslih da im organi-zuju aktivnost.

Ne zadugo poslije toga, mla!a bra#a tih novih skauta po"ela su da trae da se uklju"e uzabavu koju nosi skautstvo. Baden-Paul je 1916. godine za"eo posebnu kategoriju zvanu"vu"i#i" za dje"ake od osam do jedanaest godina. Oni su u"ili razne i zanimljive korisne stvarikao to su prva pomo#, traganje, odravanje sopstvene spremnosti i zdravlja, kako da upale vatru

i skuhaju jelo.Skautstvo je raslo pa je Baden-Pauel 1920. godine postao Vrhovni skaut svijeta. Devetgodina kasnije, postao je Lord Baden-Pauel od Gilvela.

Nakon njegove smrti 1941. godine, skautstvo je natavilo da se razvija u skladu sa vremeni-ma. Vu"i#i su postali poletarci (mladunci), roveri (lutalice) postali su izvi!a"i i seniori skauti su

proizvedeni u smjele skaute -ven"eri (radi se o kategoriji br!ana).U 1986. godini za punopravne "lanove skautskog udruenja primljeni su dabrovi, a 1990.

godine i djevoj"icama je dozvoljeno da postanu p"elice i planinke.Ko zna kakve druge izmjene #e se desiti dok ti pro!e kroz skautski pokret?

Robert Baden-Pauel


6/89

6

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

OBE#ANJE I ZAKON POLETARCA

Svi "lanovi Skautskog pokreta daju poseban Zavjet. Kod prijema u poletarce, mora znatiZakon poletaraca a mora da da i Obe#anje pred jatom.

Obe$anje poletaraca:Obe#avam,

Da #u obavljati dunost prema Bogu,Da #u voljeti svoju domovinu,Da #u svakog dana u"initi dobro djelo, iDa #u potovati zakone poletaraca.

Zakoni poletaraca:1. Poletarac je poten,2. Poletarac pomae drugima,3. Poletarac je vrijedan.

Lako je nau"iti i izgovoriti ove rije"i, ali je stvarno vano da pokua da odri svojeobe#anje svakog dana. Pomo#drugim ljudima zna"i pomaganje u svako doba, ne samo ondakada se tako osje#a.

$initi najbolje to moe zna"i dati najvie sve vrijeme, i u svemu to radi. Obavljaju#i svoju dunostprema Bogu, svijetu u kojem ivimo, drugim ljudima i zakonima nae zemlje.

BITI POLETARCAPoletarac uvijek "ini najbolje misli na druge prije nego na sebe i "ini dobro djelo svakoga

dana.To zna"i ponaati se kako treba prema svima koje sretne svakog dana.Dobar poletarac nije sebi"an ve#pokuava da na!e put da pomogne drugima. Dobro djelo

je ono to radi da pomogne nekom drugom. Pred svakim poletarcem je izazov da u"ininajmanje jedno dobro djelo svakog dana.

Ako ho#e da bude dobar poletarac nema drugog na"ina, jednostavno mora da "ininajbolje to moe.

CEREMONIJASvi "lanovi Skautskog pokreta koriste isti pozdrav, sem Dabrova koji nemaju nikakav

pozdrav, pozdrav se daje desnom rukom, obavezno u stavu mirno. Ovo je u isto vrijeme ipozdrav i znak respekta.

Tri prsta u pozdravu podsje#aju te na tvoje Obe#anje da #e ispunjavati svoju obavezuprema Bogu, drugim ljudima i sebi.

SKAUTSKI STAVSkautski stav je skoro isti kao i pozdrav, s tim to ruku treba da dri u visini ramena. On se

upotrebljava samo kada neko daje ili obavlja Obe#anje.

MOTO SKAUTADok si poletarac, uvijek #e eljeti da bude spreman za bilo koju situaciju. Treba da budespreman da pomae drugim ljudima, odrava sopstvenu spremnost i zdravlje, upoznanove prijatelje, se pridrava Obe#anja i Zakona poletaraca.


7/89

7

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

RUKOVANJEKada se Skauti sretnu, oni se pozdravljaju na specijalan na"in. Rukuju se lijevom rukom!

$esto #e vidjeti vo!u kako se rukuje lijevom rukom posebno kada se dodjeljuju zvanja.Razlog za rukovanje lijevom rukom je veoma jak.

Kada je Baden - Pauel bio vojnik u Africi, susretao je mnogo plemenskih vo!a koji su nosilikoplja i titove. On je primjetio da je znak velikog povjerenja kada se rukujete lijevom rukom.

Ovo zbog toga to su tada morali da spuste svoj tit, a onaj ko se s njima rukuje ostaje sakopljem u ruci.

CEREMONIJE

KAKO STAJATIPoletarci se trude da izgledaju to ljepe kada nose uniformu. Da bi izgledali to ljepe,

imaju dva posebna na"ina stajanja, jedan se zove Pozor a drugi "Na mjestu voljno".

Kad predvodnik ili estak komanduje, probaj da to urednije izvrava komande.

Kada predvodnik ili estak komanduje "jato mirno' ili "estina mirno" treba da stoji uspravno sarukama priljubljenim uz tijelo i pomjera svoju lijevu nogu da bi sastavio stopala.Kada predvodnik komanduje "jato, na mjestu voljno" treba da pomjeri svoju lijevu nogu

na dovoljnu daljinu od desne, sa sakupljenim rukama na le!ima.

TVOJA UNIFORMATvoja uniforma pokazuje svakome da si poletarac i kome jatu pripada.Uniforma "lana Saveza izvi!a"a BiH se sastoji iz slijede"ih dijelova:- kapa- izvi!a"ka koulja- pantalone - suknja- opasa"- izvi!a"ke marame- dokoljenice- "lanski trak

OZNAKE I ZVANJA POLETARACA

Dok si poletarac, bi#e puno stvari o kojima #ete pri"ati ili koje #ete raditi u malim grupamaili u cijelom jatu. Aktivnosti u kojima #e u"estvovti su dio Programa obuke poletaraca a kakose ti bude kretao kroz nju, mo#i #e da osvaja oznake koje #e nosti na svojoj uniformi.

Znanja koja moe ste#i poletarac i p"elica su letovi.Oznake 1,2 i 3 leta su krugovi pre"nika 20 mm ,ljubi"aste boje,u kojoj je prikazana ptica u

letu. Lik ptice je za prvi let bronzane, drugi srebrne i tre#i zlatne boje.Oznaka lastinog leta je lik laste u letu zlatne boje.

OZNAKE VJETINAOznake vjetina poletaraca su ravnostrani trougli ljubi"aste boje,stranica duine 25 mm,u

kojima su prikazani simboli pojedinih vjetina.Oznake letova se nose na "lanskom traku, a vjetina iznad lijevog depa.


8/89

8

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Za ste"ena znanja i vjetarstva izvi!a"i i planinke prema programu sti#u pravo na nazivizvi!a"a-planinke prve, druge i tre#e zvijezde i izvi!a"vitez.

Oznake zvijezde je petokraka zvijezda veli"ine 15 mm, u "ijoj sredini je znak Saveza izvi!a"aF BiH.

Za prvu zvijezdu oznaka je bronzane, drugu srebrne i tre#a zlatne boje.Oznaka izvi!a"vitez je oblika tita visine 35 mm, a irina 25 mm zlatne boje, u "ijem je

sreditu znak Saveza izvi!a"a F BiH u boji.Oznake vjetarstva su oblika istostrana"nog estougla, irine 18 mm. Podloga je svjetlo

zelene boje sa rubom boje grupe vjetarstva, u "ijoj je sredini simboli"no ozna"eno vjetarstvokojeg predstavlja.

Oznake zvijezdi i oznaka izvi!a"vitez se nose na donjem dijelu "lanskog traka, ispodoznake funkcije, a vjetarstva iznad lijevog depa.

Zavjet izvi$

a#aDajem "asnu rije",

da #u u"initi najvie to mogu da budem vjeran Bogu i domovini,da pomaem drugima, ida #u ivjeti i raditi u skladu sa izvi!a"kim zakonima.

Zakoni izvi$a#a1. Izvi!a"u je "ast da mu vjeruju.2. Izvi!a"je odan.3. Izvi!a"je koristan, nesebi"an i pomae drugima.

4. Izvi!a"je svima prijatelj i brat svakog drugog Izvi!a"a.5. Izvi!a"je u"tiv.6. Izvi!a"upoznaje prirodu, voli je i "uva.7. Izvi!a"potuje svoje roditeije i odrasle.8. Izvi!a"je vedar i drutven.9. Izvi!a" je tedljiv i vrijedan10. Izvi!a"je "ist u misli, rije"i i djelu.

RADNE I ORGANIZACIONE JEDINICE- radne jedinice: jato poletaraca i p"elica, vod mladih izvi!a"a ili planinki, klub izvi!a"a i

planinki.- organizacione jedinice: "eta (koje "ine najmanje dvije radne jedinice), druina i klub

starijih izvi!a"a, samostalna "eta-druina ili posada.

OZNAKE I ZVANJA IZVI!A"A


9/89

9

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

IZVI!A"I I PRIRODA


10/89

10

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Kodeks prirode glasi:1. Uivaj u prirodi i potuj njen ivot i rad.2. $uvaj je od mogu#eg poara.3. U"vrsti sve kapije.

4. $uvaj svoje pse pod kontrolom.5. Kre#i se javnim stazama kroz obra!eno zemljite.6. Koristi kapije i prolaze kroz ivice i ograde.7. Ostavi ivotinje, usjeve i opremu na miru.8. Ponesi svoje sme#e ku#i.9. Pomozi da voda ostane "ista.

10. Zatiti divlja", biljke i drve#e.11. Brini o seoskim putevima.12. Ne pravi nepotrebnu buku.

Ne ote%uj drve%e!Ne igraj se bacaju#i sjekiru u stablo, ne urezuj u koru "spomen" na uspjeli izlet.Ranjavanje kore drve#a izaziva znatnu tetu, jer omogu#ava gljivicama i kukcima da se

uvla"e pod koru te da polako ali siguro razaraju drveno tkivo!

Ne rei grane, ne sijeci drve%e bez potrebe!Okani se "dobrog" izletni"kog obi"aja da pri polasku u planinu odree palicu koja #e ti

"pomo#i" prilikom uspinjanja.

Vatru loi samo suharcima koje na!e na tlu i suhim, "mrtvim" granama koje #e odlomiti sdrve#a! Vai vodni i "etni atori neka budu opremljeni montanim motkama i aluminijskimkol"i#ima, kako ne bi svaki put iznova rezali svjee grane!

Sje#u drva za pionirske radove na taboru vrite samo u dogovoru s lugarom.

^uvaj zelene povrine!Na izletima hodaj utabanim stazama i putevima!Na terenu gdje taborujete, kol"i#ima ili na drugi na"in ozna"ite "ulice", zbirno mjesto i

igralite, kako bi bilo gaeno to manje travnatog zemljita!Kopaju#i kine jarke oko atora, izvadi aov"i#em blokove zemlje zajedno s busenjem

trave, koje #e na kraju taborovanja staviti natrag na njihovo mjesto! To isto vrijedi za vatrite!

Ostavi cvije%e na miru!Poneki izletnici upravo gramezljivo poseu za raznobojnim cvije#em to ni"e po umskim

"istinama i proplancima, to ponekad dovodi do potpunog istrebljenja pojedinih vrsta cvije#ana odre#enom terenu. Ubrani cvijet ve#je idu#eg dana uvenula biljka, mrtvac poput ustrijeljeneivotinje. Zato, ostavi prirodi njen najljepi ukras!

"uvaj umu od poara!Svake godine kompleksi uma stradavaju u poarima koje dobrim dijelom izazivaju nepaljivi

izletnici.Zato budimo krajnje oprezni kad na izletu ili taborovanju loimo vatru!U taboru neka stalno budu pripravna sredstva za gaenje poara: lopate i metle, kante s

vodom, sanduci s pijeskom, vre#e za gaenje.

KODEKS PRIRODE


11/89

11

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Uvedite u taboru poarno deurstvo!

Sme%e!Ne zaga!uj prirodu otpacima!Kad s izleta po!e ku#i, nemoj da iza tebe ostanu masni papiri, lupine od jaja, odba#ene

konzerve: sve otpatke ponesi u plasti"noj vre#ici ku#i, gdje #e ih baciti u sme#e.Misli i na one koji #e poslije tebe do#i na izletite!

Ne kotrljaj kamenje!Kamen gurnut niz strminu ote#uje drve#e, moe izazvati lavinu kamenja (ili snijega) i

smrtno raniti nedunog "ovjeka koji se naao ispod nas.

Ne ubijaj ptice i ne razaraj gnijezda!Ptice su zna"ajan faktor u odravanju prirodne ravnotee!

GLJIVE

Najjestivija samonikla biljka jeste gljiva.Gljiva ima u svako doba godine. Samo treba znati kada i gdje koju gljivu treba traiti.

Postoje i sezone i razdoblja u kojima istovremeno javlja najve#i broj vrsta gljiva. Tako da ihtada netreba ni traiti one se same nude. U naim krajevima razlikujemo dvije takve sezone.

Prva neto slabija, pada u drugu polovinu prolje"a i u po"etak ljeta, a druga glavna u prvupolovinu jeseni.

U predsezoni , tokom marta i aprila, dominiraju najve#i delikatesi, mjeinarke: hr"ci, smr"cii plo"arice. Ove gljive se rijetko pojavlju iza prolje#a.

U ovom razdoblju "esto se mogu na#i i: martovka, !ur!eva"a, ljivova"a, te velikagnjojitarka, redua i jablanova"a.

Po"etkom ljeta ovim gljivama se pridruuju i jesenski vrganj, peni"nik, te razne vrsteotrovnih gljiva, razni korali, gove!i jezik, zec gljive itd.

Ako ljeto kino i ne prevru#e, ve"ina navedenih nastavljaju svoj ivotni vijek , a pridruujuim se i neke tipi"no jesenske gljive kao to su crna truba, kostanjev"ica i jeevica te puno

puhara.U jesen ,koje je i najbolje razdoblje za gljive, uz gljive koje se javljaju po drugi ili tre#i put

javljaju dolaze jo i muhare i capice sa mnotvo predstavnika.to se ti#e vremenskih prilika gljivama najvie odgovara to vie kie. Kada je dosta vlage i kadje temperatura umjerena (optimalna temperatura je od 110do 220C), gljiva ima posvuda.

Najpovoljniji period za gljive je kada se smjenjuju obilna kia i sunce, kada zemlja isparava.

Deset savjeta za sakupljane i prehrani sa gljivama

1.Nikad ne jedite gljive koje ne poznajete!2.Dobro upoznajte znake po kojima se otrovne gljive razlikuju od jestivih!3.Gljive treba brati zajedno sa osnovnom drke, da bi se moglo utvrditi da li imaju vre"icu!4.Pri branju ne treba mijeati gljive ranih vrsta!


12/89

12

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

lososova rujnica vrganj

kestenjasti vrganj ciganka

tur!in mrtva!ka truba

5.Odbacite gljive gorkog i ljutog ukusa!6.Ako meso gljive na prijelomu ili prijeseku poplavi, pozeleni i sl. to nije znak da su

gljive otrovne. Veliki broj jestivih gljiva ima ovu osobinu, a ba najotrovnije nemaju!7.Prije upotrebe odbacite sumnjive gljive, prezrele, vodnji"ave, natrule ili crvljive!8.Gljive treba jesti pe"ene, prene ili kuhane. Prvu vodu od gljiva baciti!

9.Jelo od gljiva treba jesti odmah, ne "uvati dugo na toplom mjestu, ne ostavljati gljive za slijede#i obrok!

10.Gljive, koje se odmah ne troe treba konzervirati putem suenja ili kieljenja i sl.


13/89

13

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

blagava listopadna vitezovka

sun!anica lisi!ica

smr!ak puza


14/89

14

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Brzina vjetraU meterologiji se brzina vjetra izraava u "vorovima.Izraz"vor preuzet je iz pomorstva: to je mjera za brzinu broda koja odgovara broju prevaljenih

nauti"kih milja u jednom satu (1 nauti"ka milja = 1852 m).

Dakle, brzina od, na primjer, 3"vora, zna

"i brzinu od 3 nauti

"ke milje na sat.Tiina,brzina manja od 1 "vora - potpuno tiho, dim se die uspravno.

Lahor,1-3 "vora - Dim se ne die posve uspravno, ve#se otklanja u smjeru gibanja zraka.Li#e i zastave miruju. Vjetrokaz ne reagira. More je malo naborano. (Srednja brzinaukilometrima: 3 km/h)

Povjetarac,4-6 "vorova - Zastave lagano trepere. Li#e se povremeno pokre#e. Vjetrokazreagira. (Srednja brzina 9 km/h).

Slab vjetar,7-10 "vorova - Pomalo se razvijaju zastave. Li#e se neprekidno mi"e. Mi"u segran"ice. (Srednja brzina: 16 km/h).

Umjeren vjetar,11-16 "vorova - Njiu se gran"ice. Ve#ina zastava je potpuno razvijena. Sazemlje se diu praina i komadi#i papira. (Srednja brzina: 26 km/h).

Umjereno jak vjetar,17-21 "vor - Njie se manje drve#e. Vrhovi drve#a se vidljivo kre#u.Velike zastave vijore vodoravno. Stvaraju se vali#i na staja#im vodama. (Srednja brzina: 34km/h).

Jak vjetar,22-27 "vorova - Njie se vie i tanje drve&e. Mi"u se ve#e grane. "uje se kakohu"i iznad ku#a i drugih "vrstih predmeta. Fijukanje u telefonskim icama. Koibrani gotovoneupotrebljivi. Pjenuavi valovi na mirnim vodama. Na moru se pojavljuje vodena praina.(Srednja brzina: 44 km/h).

Vrlo jak vjetar,28-33 "vora - Povija tanja stabla. Na staja#im vodama prebacuje valovekoji se pjene. Oteava hodanje. (Srednja brzina: 55 km/h).

Olujni vjetar,34-40 "vorova -Povija cijela ja"a stabla. Otkida gran"ice s drve#a. Osjetnozadrava "ovjeka koji hoda porotiv vjetra. Na moru se pojavljuju bijele pruge pjene. (Srednja

brzina: 68 km/h).Oluja, 41-47 "vorova - Lomi ve#e i ja"e grane. Pomi"e lake predmete, obara drvene ograde.

Nanosi tetu krovovima, otkida crjepove. (Srednja brzina: 82 km/h).estoka oluja,48-55 "vorova - Obara i lomi drve#e, obara slabe dimnjake, nanosi ve#e tete

zgradama. Na moru vodena praina smanjuje vidljivost. (Srednja brzina: 96 km/h).Orkanska oluja,56-63 "vora - Rui krovove na zgradama. Visoki valovi na moru. (Srednja

brzina: 110 km/h).Orkan,64 "vora i vie - Unitavaju#e djelovanje. povrina mora izgleda potpuno bijela.

(Srednja brzina: 125 km/h).

OblaciOblaci su vrlo pouzdani glasnici vremena i gledaju#i ih, moemo s prili"nom sigurno#u

predvidjeti kakvo nas vrijeme o"ekuje narednih sati. Oblaci se razlikuju po izgledu i visini.

Skupinu visokih oblaka sa"injavaju oblaci kojih se visina kre#e oko 6000 metara nad zemljom,a sastoje se iz ledenih iglica. To su:

Cirusi - lagani tanki oblak to izgleda poput pramena uli kovr"ice.Cirokumulus- pojavljuje se u obliku bijelih pahuljica ili kuglica poredanih u skupine.

METEOROLOGIJA


15/89

15

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Izgled mu se mijenja na o"igled, a narod ga, zbog sli"nosti sa stadom koje pase u pokreltu,naziva "ov"icama".

Cirostratus- tanka bjelkasta koprena koja obi"no pokriva cijelo nebo (moe biti i rastrgana),ali ne slabi sjaj sun"anih zraka.

Svi ti oblaci najavljuju pogoranje vremena - me!utim ono moe uslijediti u razmaku od 24sata, pa i vie.

Skupina srednjih oblaka formira se na visinama od 2000 - 6000 metara.Altokumulus- sloj oblaka sastavljen od uskih brazda ili pravilno poredanih gruda

koje su djelomi"no osjenjene. Pojava altokumulusa predskazuje poja"anje vjetra u donjemdijelu atmosfere, a samim tim i lijepo vrijeme.

Altostratus-sivkasta obla"na koprena razli"ite gusto#e. Sunce se kroz nju vidi kao okruglaplo"a. Altrostratus rijetko daje oborine, a i ove ve#inom ne stignu do zemlje.

Skupina niskih oblaka razvija se na visinama ispod 2000 metara.Stratokumulus -sastoji se iz tamnih kuglasnih gruda.Nebo tada ima obi"no izgled ustalasanog mora.

Stratus- jednoli"an sloj oblaka sli"an magli. Ako i daje oborine, onda je to samo sitna kia. Me!utim,nebo pokriveno stratusom govori da je blizu prava kia, najvjerojatnije je da#e prokiiti za 6-7 sati, za koje#e se vrjeme oblaci stratusa zgusnuti u nimbostratus.

Nimbostratus- gust i taman obla"ni sloj koji daje dugu kiu (zimi snijeg).Me!u niske oblake ubrajaju se i takozvani oblaci vertikalnog razvitka. Njihova je osnovica

na nekih 500 metara, ali se proteu u visinu do 6 kilometara. Nastaju kad se mase hladnog zrakadiu u vie slojeva i tamo ohla!uju.

Kumulus - bijeli ljetni oblak, nalik na grude pamuka, na goleme, bregove ili tornjeve.Znak je lijepog vremena! Me!utim, kumulus moe polako prerasti u kumulunimbus.

Kumulonimbus- razlikuje se od kumulusa po tome, to mu je vrh vlaknastog izgleda i to se ugornjem sloju proiruje poput nakovnja. Kumulonimbus zna"i jak pljusak ili grad uz grmljavinu.

cirrocumulus cirrostratuscirus

altocumulus altostratus

nimbostratus cumulus cumulonimbusstratus

stratocumulus


16/89

16

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

PadavinePadavine ili oborinesu proizvodi kondenzacije vodene pare, koje zbog gravitacionih

sila padaju na zemlju.Kiapada u obliku vodenih kapljica promjera 1-7 mm, nastalih u oblacima sakupljanjem

manjih kapljica u ve#e.Rosuljapada ravnmjerno i polagano u obliku sitnih kapljica promjera 0,1-1mm. ^esto

pada iz magle.Snijegse sastoji od pravilnih estokrakih kristali#a, koji zdrueni stvaraju pahuljice. Nastaje

kada je temperatura oblaka ispod 00C. Razlikujemo novi i stari snijeg. Novi snijeg je onaj kojije tek napadao i nije pretrpio nikakve modifikacije. Ovisno o temperaturi razlikujemo pranjasti,sipki i mokri snijeg.

Solikanastaje kad snjene pahuljice pro!u kroz sloj zraka iznad 00C gdje se zaobljuju uneprozirne kuglice.

Sugradicanastaje kad kine kapi do!u u sloj zraka iznad zemlje gdje je temperatura ispod00C. To su prozirna zrna zale!enih kapljica vode.

Tu#a ili gradsu neprozirne ledene kuglice promjera 5-50 mm. Naj"e#e pada za ljetnihpopodneva pra#ena grmljavinom.

Poledicaje gladak i jednoli"an slij leda koji nastaje kad kia padne na tlo ohla!eno ispodili 00C. Poledica nije isto to i smrznuto tlo na kome se naknadno odvija smrzavanje teku#ineili snijega.

Rosanastaje za vrijeme mirnih i vedrih no#i kad se zbog ohla!ivanja tla viak vlage izprizemnog sloja zraka kondenzira na razne predmete u obliku kapljica.

Mraz ili slana nastaje za vrijeme mirnih i vedrih no#I kad zrak, zasi#en vodenom parom,

dodiruje predmete ohla!

ene ispod 00

C. Vodena para direktno prelazi u kruto stanje u oblikukristali#a leda.Injenastaje kad se vlani zrak sudara s hladnim predmetima. Sitni kristali#i hvataju se na

isturenim plohama i rastu u smjeru suprotnom od smjera vjetra.Maglanastaje kad se prizemni sloj zraka ohladi ispod ta"ke rosita tj. zrak postane hladniji

od zemljita. Magla se obi"no gubi s izlaskom sunca.Maglamjeanja nastaje mijeanjem razli"itih temperaturnih slojeva zraka u niim slojevima.

Zadrava se cijeli dan.Vjetarje horizontalno strujanje zraka koje nastaje zbog razlike u tlaku zraka, odnosno

u temperaturi zraka. Razlika temperature izme!u ekvatora i polova uzrokuje vjetrove u smjerujug-sjever ili sjever-jug, koji onda skre!u prema istoku ili zapadu ovisno o hemisferi i rotacijiZemlje. Na sjevernoj hemisferi vjetrovi skre#u prema istoku, a na junoj prema zapadu.Vjetrovi nikad ne struje pravilno u jednom smjeru jer na njih djeluje rotacija Zemlje i trenje o

povrinu Zemlje. Zbog toga u atmosferi postoji stalna cirkulacija zraka, pa se stvaraju maserotiraju#eg zraka (vrtloenja) i to anticiklonske jezgre visokog pritiska i ciklone jezgreniskog pritiska. Vjetrovi uvijek puu od podru"ja niskog pritiska ka podru"ju niskog pritiskatj. od anticiklona k ciklonima.

Izbje%i udar groma.Jedna od najve#ih opasnosti u prirodi su udari gromova: u naojh zemlji svake godine

odnesu desetine ljudskih ivota! Udari gromova "esti su za vrijeme oluja, napose u prolje#e iljeti. Ako se za grmljavine zatekne na otvorenom, vodi ra"una o opasnosti i ponaaj se na


17/89

17

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

odgovaraju#i na"in - pridravaju#i se sljede#ih pravila:1. Imaj na umu da u planini najve#a opasnost od udara groma prijeti na vrhovima, na

hrptovima i grebenima, na stijenovitim liticama. U dolini grom naj"e#e udara u osamljenastabla (napose ona koja imaju duboko korijenje, a nalaze se na tlu gdje se skuplja mnogo

podzemne vode) te u razli"ite predmete koji osamljeni stre uvis. Opasni su i rubovi uma ibreuljaka, obale rijeka i neposredna blizina izvora i mo"vara.

2. Za nevremena s grmljavinom nastoj se to prije udaljiti s izloenih mjesta, kao i odusamljenih stre#ih predmeta koji mogu privu#i grom.

Skloni se u neko udubljenje (jarak, unutranjost spilje i sl.) ili u umu u kojoj su stablapodjednake visine. Ako je u blizini zgrada, nastoj se skloniti u nju (ve#ina "vrstih objekata imagromobrane), a isto se tako moe skloniti u automobil.

3. Ako u blizini nema zaklona, #u#uri se na tlu. Ako te nepogoda zatekne nasred livade ili polja,legni potrbuke na zemlju. Nipoto nemoj stajati poput osamljenog drveta u ravnici!

4. Ako sa sobom nosi neki masivniji metalni predmet (npr, sjekiru, planinarske klinove ilicepin), odloi ga i udalji se od njega. Metalna masa privla"i gromove!

5. Ne sklanjaj se:a) nigdje gdje #e biti najvia ta"ka u okolici;

b) pod hrastove, topole ili brijestove (jer su iskustva pokazala da u njih naj"e#e udaragrom, dok u smreke, jele i borove udara znatno rje!e, a u bukvu gotovo nikada);

c) pored stupova dalekovoda i sli"nih visokih objekata;d) na ulaze spilja i tunela (jer je zrak na ulazim a naj"e#e ioniziran);e) na strme obronke, pod stjenovite izbo"ine ili pukotine u stijenama ("ak ako ti se i u"ini da

su izvrstan zaklon);f) u blizini metalne mase;g) u naputene tagljeve i kolibe, ukoliko je njihov krov vii od okolnih stabala.6. Za grmljavinskog nevremena nemoj se kupati u rijeci ili jezeru, jer je to vrlo opasno!7. Ako te jaka grmljavina zatekne u atoru, ne doti"i metalnu konstrukciju i mokre stijenke

atora; ugasi tranzistorski prijemnik; izbjegavaj upotrebu plinskog kuhala. Najbolje je sjeditiili leati u gumiranom zra"nom jastuku u sredini atora.

8. Ako si se sklonio u automobil, zatvori prozore, spusti antenu za radio i mirno sjedi.U automobilu si siguran.

9. Ako se za jake grmljavine zatekne u ku#i koja nema gromobran, ugasi televizor, nemoj telefonirati

ni uklju"ivati elektri"ne aparate i plinske ure!aje; nemoj stajati blizu dimnjaka, kao ni blizu lijeba zakinicu. Najbolje je sjediti na drvenoj stolici u sredini sobe.

Zvjezdano neboDa biste nau"ili neto o sazvjez!ima potrebna vam je prikladna po"etna ta"ka. Najbolja

polazna ta"ka je sazje!e Velikog Medvjeda.Velikog medvjeda sa"injavaju "etiri zvjezde koje tvore tijelo medvjeda i tri koje predstavljaju

vrat i glavu. Ta"nije druga zvijezda u vratu medvjeda sa"injena je od dvije zvijezde, jednevelike i jedne male. Indijanci su ove dvije zvijezde koristi da bi provjerili vid u svoje djece.Veliku zvijezdu nazivali su Sqaw (ena) a malu su nazivali dijete.

Najudaljenije zvijezde Velikog Medvjeda dove#e nas do Sjevernja"e. Sjevernja"apredstavlja glavu Malog Medvjeda (Ursa Minor). To je novo sazvje!e.


18/89

18

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Izme!u dva Medvjeda njie se Zmaj, duga lutaju#a linija ne naro"iti sjajnih zvijezda.Vratimo se opet do Velikog Medvjeda. Krenimo od njegovih zvijezda do Sjevernja"e, pa u

savinutoj liniji preko neba sve dok ne do!emo do iskrivljenog slova W, formiranog od petzvijezda. To je Kasiopeja (Kraljica). Njen mu Kralj je u blizini. On izgleda kao ku#a s trouglimkrovom.

A sada zamislimo liniju koja se kria s linijom to spaja Velikog Medvjeda i Kraljicu, a prolazi

kroz Sjevernja"u. U jednom pravcu te linije (u istom pravcu u kojem se nalazi glava VelikogMedvjeda) na#i #e te sjajnu zvijezdu o koju je objeen pravokut sa"injen od "etiri manjezvijezde. Ta sjajna zvijezda je Vega, u sazvje!u Lire. U suprotnom pravcu od Sjevernja"e jedruga sjajna zvijezda, a odmah do nje tri nejasne zvijezde. To je Koza (Capella), s djecom. One

pripadaju Ko"ijau (Auriga), prili"no nejasno, peterostranom liku.Prate#i Velikog Medvjeda, preko Sjevernja"e i Kraljice nailazimo na tri zvijezde koje

sa"injavaju Andromedu. Zvijezde na kraju linije s jo tri zvijezde prave poznati kvadrat Pegaza(Pegasus). Drugi kraj Andromeda pokazuje prema Perzaju (Perseusu).

Najljepa grupa zvijezda na nebu je Orion, u pravcu juga. Irci kau: ORyan je najve#i irac

na nebu.Dvije sjajne zvijezde prave njegova ramena, tri male "ine trokutastu glavu, a jo dvije noge.

Tri zvijezde su mu pojas, a jo tri ma".Preko Orionova pojasa dolazimo do crvene zvijezde Aldebran, do oka poput slova V

oblikovane glave Bika. Idu"i dalje nalazimo Plejade ili Sedam Sestara. Ako imamo dobre o"inabroja#emo ih est a ako gledamo kroz teleskop bi#e ih preko dvije stotine.

Vratimo se Orionu. Ovaj put gledajmo na drugu stranu njegovog pojasa i ugleda#emoSirius. Odmah poslije Sunca, on je najsjanija zvijezda na nebu koje vidimo.


19/89

19

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

IZLETNITVO


20/89

20

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Cipelesu jedan od najvanijih dijelova izletni"ke opreme. Najbolje su visoke cipele koje"uvaju i fiksiraju zglob, "iji je !on od profilisane gume. Nove cipele nisu za dua pjea"enja.Cipele poslije svakog izleta treba odmah osuiti, otkloniti ne"isto#e (blato) "etkom ili vlanom

krpom i premazati ih vazelinom ili ribljim uljem. Na cipele ne treba nanositi debele slojevemaziva, jer to prouzrokuje irenje pora na cipeli, pa onda proputaju vodu. Cipele sa konim!onom bar jedanput godinje treba premazati lanenim uljem, jer su tada otpornije i elasti"nije.Pertle treba da budu duga"ke, "vrste i kon"ane.

^arapetreba da dobro prijanjaju uz nogu kako nabori ne bi uljali i prouzrokovali plikove.Guma na "arapama ne smije biti prejaka, jer ometa normalnu cirkulaciju krvi. Najbolje je prvoobu#i tanke pamu"ne, a preko njih debele vunene ili deblje pamu"ne "arape. arape treba da

budu "itave.

Kouljatreba da bude iroka i mora leati na tijelu. Dobro je imati ko"ulju sa dva depa nazakop"avanje. Lagana pamu"na koulja omogu#ava po toplom vremenu lako hla!enje tijela,a po hladnom ispod jakne dobro izolira, jer dri sloj vazduha. Ispod koulje obavezno trebanositi majicu, jer upija znoj. Oznojenu potkoulju na cilju ili dum odmoru obavezno skinuti iosuiti, a obu#i suhu - rezervnu.

Pantalonene smiju biti preuske, jer tada smetaju u kretanju. Najbolje su farmerke ili hla"eod gusto tkanog pamuka i sa dosta depova. Zimi se preporu"uju vunene hla"e.

Dempertiti od hladno#e, a nosi se prema potrebi. Prilikom pjea"enja najbolje je vezatiga oko pasa, a na odmoru ga obavezno ogrnuti ili obu#i.

Kina kabanica je bitan dio li"ne opreme na izletu. Najbolje je nositi stari ukavac,atorsko krilo ili polivinilsku kabanicu. Treba izbjegavati vindjakne od polivinila ilidrugog materijala koji ne proputaju vazduh.

Kapaje dobra ako pokriva glavu, ui i vrat na niskim temperaturama, a ostavlja vanisamo o"i i nos. Na narod kae da "izma glavu "uva, a ubara je kvari, no nikada ne trebazaboraviti da se preko glave gubi polovina ukupne toplote koju gubi tijelo. Najbolje suvunene kape.

OPREMA ZA IZLET

Jednodnevni izlet je najbolja kola za sve ostale ve#e akcije, jer na njemu dolazi do izraajaorganizacija samostalnog ivota. Ve##emo tu ustanoviti funkcije koje nam u jedinici zapinju iizvriti potrebne korekcije.

Svaki izlet mora biti doivljaj: potrebno je da sadri neto novo, neto originalno o "emo #e

se pri"ati po povratku ku

#i i u kolu. Svaki vodnik i na

"elnik se mora pobrinuti da svaki izletbude jedna cjelina, da se jasno vidi ta je to bilo specifi"no, ta je bilo odre!uju#i element. O

tome treba voditi ra"una tokom priprema izleta.

IZLET


21/89

21

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Ostala li#na oprema.No, ue, depna baterija, kutija sa hranom, salveta, rezervna majica, rezervne "arape,

pekir, sapun, igla, konac, ibica, tablete za umirenje bolova, hanzaplast, sterilni zavoj isl. su oprema koja nosi na svaki izlet.

Dosta sitnica stane u kutiju od ibica, a dobro do!u na izletu. ibice treba unaprijedpripremiti umakanjem glavica u rastopljeni vosak i zatitom kutije odnosno plohe po kojoj se

pale ibice.Ovakvih ideja i korisnih poljanja #e sigurno svakom izvi!a"u na slijede#em izletu doprinositi

da izlet bude to ugodniji.


22/89

22

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Kretanje kroz prirodu ima svoja pravila kojih se treba pridravati kako bi savladavanjeuspona i nizbrdica proteklo bez problema:

-Pred polazak noge treba sapunicom oprati u mlakoj vodi,-Na izlet treba i#i umjerenom brzinom, ni brz ni prespor hod dovest #e nas najdalje. Umjerenim

hodom se najbolje "uvaju srce i plu#a. Svi u"esnici izleta nisu istih fizi"kih mogu#nosti ipodjednake kondicije. Zato umjeren hod treba da odgovara i najmla!im i najslabijim.

-Kod hodanja uzbrdo treba stajati cijelim stopalom. Ako je teren previe strm, bolje sekretati serpentinama.

-U planini se treba drati ozna-"enih staza (planinarska marka-cija) i postoje#ih staza i puteva.-Treba posti#i ritam disanja i koraka da bi se organizam to manje umarao.-Po dolasku na cilj, kada se tijelo hladi, dobro je oprati noge u toploj vodi i presvu#i "arape.-U toku kretanja ne treba kvasiti noge, jer su tada uljevi vrlo vjerovatni.-Na strmim usponima, kondi-ciono spreman izvi!a"savla!uje 300 metara visinske razlike

za jedan sat, dok na nizbrdici savladava 400-600 metara visinske razlike.-Cestom se kolona kre#e lijevom stranom

(da bi se vidjelo vozilo koje dolazi u susret).No#u "elni i posljednji u koloni moraju biti

osvijetljeni ili nositi svijetlu odje#u.

U zimskom periodu za izlet u prirodutreba znati:

- na snijeg se ide u visokoj obu#i. Na nogamamoraju biti bar dva para "arapa, tanke pamu#ne

i deblje vunene,- ne treba obla"iti tijesne cipele niti prejako

vezati pertle, jer to oteava cirkulaciju krvi idovodi do ozeblina nogu, a time #e cijelo tijelo

biti hladno,-nogama #e biti znatno toplije ako se u cipele

stave uloci. Odli"an izolator su uloci izrezani

od obi"nog vieslojnog novinskog papira,- najosjetljiviji dijelovi tijela na hladno#u sustopala, ake, ui i nos. Stoga ih treba zatitisuhom obu#om, dobrim vunenim rukavicama,kapom i alom. Vlana odje#a ne grije ve#hladi.

- na zimski izlet treba po#i u lakoj vieslojnojodje#i. Potrebno je nuno, imati pamu#numajicu koja #e upiti znoj i koju #e te prvom

prilikom zamjeniti suhom, zato u rancu treba

imati rezervnu majicu, topliju koulju, suhe"arape i rukavice. Ako se ide u planinarskidomobavezno treba ponijeti patike,

- zimi se energija bri troi i zato je dobro

KRETANJE NA IZLETU


23/89

23

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

imati pri ruci nekoliko kocki e"era i komadi#a "okolade,- za mjesto odmora treba na#i zavjetrinu,- nikada se na odmoru ne sjeda na zemlju ili snijeg. Osim to hladi i vlai, usljed umora moe

do#i do sna i smrzavanja.

Odmaranje u toku kretanjaOdmori u toku kretanja kroz prirodu su sastavni dio izleta, a i oni kao i kretanje

imaju svoja pravila:-pri umjerenom ritmu hoda i blagom usponu odmor se uzima na svakih 50-60 minuta

u trajanju od 10-ak minuta.-Na velikim strminama odmori su "e#i .-Za odmor treba odabrati mjesto koje je zaklonjeno od vjetra i jakog sunca.-Na svakom odmoru treba ogrnuti i obu#i topliju odje#u.-Ne smije se sjedati ne vlanu zemlju, ve#treba na#i oboreno stablo, panj ili neto prostrti

na zemlju.

-Noge se najbolje odmaraju ako se za vrijeme odmora legne na le!

a, a noge naslonimo naruksak, panj i sl. Noge, lee#i na le!ima treba nekoliko puta protresti i pokrenuti kao da se vozibicikl.

-Za vrijeme odmora je dobro osvjeiti se sokom, vodom i vo#em, slabo zasla!enim "ajem isl. Ne treba uzimati ve#e koli"ine te"nosti.

-Odmore treba iskoristiti za podeavanje odje#e i opreme.


24/89

24

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Voda na izletu.Na izlet ne po!i edan. Za vrijeme samog hodanja treba piti to manje. Ve#e koli"ine popijene

teku#ine op#enito smanjuju tjelesnu sposobnost, oteavaju kretanje i izazivaju jo ve#u e!.Zato je najbolje ne piti za vrijeme hodanja, ve#samo za vrijeme kratkih odmora - po nekolikogutljaja.

- Prilikom svakog gutljaja zadri malo vodu u ustima i zatim je polako progutaj.

- Dobro se napij tek na kraju hodanja, nakon to si se ohladio i odmorio.Pij polako i pomalo ("na rate").

- Pij samo "istu izvorsku i bunarsku vodu odnosno vodu iz vodovodnih slavina! Povrinskavoda (teku#a i staja#a), voda iz raznih zaputenih bunara i svaka druga voda sumnjive "isto#emoe biti zaga!ena te opasna po zdravlje!

U krakim krajevima i izvorska voda moe biti zaga!ena!- U planinskim krajevima i u krajevima gdje nema druge pitke vode, mogu se za pi#e uzimati

kinica, snijeg i led.- U slu"aju potrebe moe se piti i bistra poto"na i jezerska voda - ali ju je potrebno prethodno

prokuhati ili dezinficirati odnosno pro"istiti filtriranjem. Jednako treba postupati sa svakomvodom sumnjive "isto#e!

- Mnogo puta treba vodu za pi#e ponijeti sa sobom. Za noenje vode najpogodnija jealuminijska "uturica obloena pustom ("filcom") ili laka "uturica od "vrste plastike. Staklene

boce i "termosice" nisu pogodne, jer se mogu razbiti. uture od gume nisu prikladne zato tovodi daju neprijatan okus.

- Za duga i naporna hoda po vru#ini, kad tijelo znojenjem gubi mnogo teku#ine, dobro jepiti lako zasoljenu vodu (1 gram soli na "uturicu vode). Umjesto toga, moe se na cilju izleta,

prilikom obroka, pojesti tanjir slane juhe, a zatim se napiti vode, limunade ili"aja!- Za vrijeme pjea"enja smanjit #e osje#aj e!i siu#i slamku, travku ili "isti kamen"i#. U

istu svrhu moe ponijeti na izlet kisele bombone.Sisanjem slamke, kamen"i#a, bombona i sl. podrauje ljezde u ustima na ja"e lu"enje

pljuva"ke, pa se e!manje osje#a.- Za vjetrovita vremena ne "hvataj" vjetar iroko otvorenim ustima - jer#e ih tako jo vie

osuiti i jo vie trpjeti e!!


25/89

25

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

BIVAK

Bivak je viednevni izlet u prirodi. Iz definicije se vidi da je to sloenija aktivnost koju trebaplanirati puno dodatnije od izleta, jer zahtjeva vie odgovora u organizovanju od jednodnevnogizleta.

Pripreme za bivak traju bar 15-ak dana, od momenta kada vod ili "eta donesu odluku o

odlasku na bivak, pa odabira mjesta, na"ina prevoenja, obezbje

!enja opreme, obavjetavanjaroditelja, organizacija ishrane, plana boravka, do poravratka ku#i.

Bivak organizuje naj"e#e vod, rje!e "eta, a samo iznimno odred. Razlog: za ve#e grupetee je obezbjediti prijevoz, no"enje, kuhinju i dr.

Zavisno od godinjeg doba mjesto bivaka moe biti u nekom planinarskom domu ili podatorima. Za boravak u nekom planinarskom domu obavezno se treba najaviti planinarskomdrutvu koje je vlasnik doma. Boravak pod atorima prua puno vie mogu#nosti za provo!enjeizvi!a"kog programa od zatvorenog objekta, ali zahtjeva vie angaovanja, od obezbje!enja atora,vre#a za spavanje, prostira"a, su!a za kahanje, podizanje tabora, no#nog obezbje!enja i niza drugih

detalja. Sve ovo obavezuje vodnika i na"elnika "ete da angauju to ve#i broj izvi!a"a u organizacijibivaka. Starjeina"ete treba da kontaktira sa planinarskim domom oko rezervacije doma, blagajnikda prikupi potrebna sredstva i evidentira njihov utroak, vodnik ili na"elnik da napravi plan

boravka i aktivnosti itd.

KolibaIzvi!a""esto boravi u prirodi i treba da zna napraviti sebi i svojim "lanovima preno#ite i

bez atora i atorskih krila. Postoji niz kombinacija pravljenja improvizovanih koliba - zaklonaod priru"nog materijala. Moe se napraviti krov nad glavom koji ne prokinjava. Sutina je dase grane sa li#em postavljaju od zemlje prema vrhu. Kod pravljenja ovakvih zaklona trebakoristiti i priru"na sredstva koja se nalaze u ruksaku (kine kabanice, komade polivinila,

polivinilske kese i sl.).

Kolibe


26/89

26

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

POSTUPAK PALJENJE VATRE

-Upali vatru na otvorenomprostoru i skuhaj neto na njoj.

-Prije nego to otpo"ne ovu

aktivnost, ne zaboravi da kada palivatru treba da u blizini bude nekostariji da se ne bi desilo da vatra

plane i da izgubi kontrolu njom.

1. Sakupi dosta suhog granja i na!i"ist komad zemljita (budi paljiv da ne

bi otetio travu i drve#e).

2. Postavi nekoliko cigli ili ve"i kamenoko zemljita koje si odredio.

3. Postavi hrpu suvaraka (suhu travu,papir itd.) u sredini.

4. Stavi nekoliko veoma tankihgrana na tu hrpu u obliku piramide.


27/89

27

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

5. Zapali hrpu ibicom i odravaj vatrutankim pru#em.

6. Kada se tanko pru#e upali,postepeno dodaj i deblje grane navatru. Nastavi da ih redovno dodaje.

7. Moe da sprema kobasice,govede nicle, jabuke ili grah u tankojfoliji ili da stavi reetku preko vatre iupotrebi lonac da bi pripremio jelo.

-Upamti da se ne kuha na plamenu.Tek kada oslabi vatra i ostane ar, moeda pristupi kuhanju.

Ne zaboravi da ugasi vatru kadazavri sa kuhanjem. Vrati busenje namjesto provijeri da li je sve "isto, kaoto je i bilo kada si doao.


28/89

28

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

VATRE I OGNJITA

Boravak u prirodi iziskuje vrlo "esto loenje vatri za razli"itu upotrebu. Dobar izvi!a"treba da znapripremiti vatru u svim vremenskim uslovima, voditi brigu o bezbjednosti, urediti loite za pripremanjehrane itd.Na crteima su prikazani razni tipovi vatre i ognjita , a da bi vatra uspjela evo nekoliko prakti"nih

savjeta:

-za potpalu vatre treba na#i tanke gran"ice,-drva koja gore moraju imati zraka, to zna"i da drva ne smiju biti jedno uz drugo, ali ni predaleko da ihpalmen ne dosee,-cijepana drva bolje gore od oblica sa korom,-prije paljenja vatre, pripremiti drva onoliko koliko smo planirali za tu potrebu,-ne uzimaj drve#e ispod li#a, jer je vjerovatno ve#po"elo truliti i od njega nema koristi.

polinezijska na panju

piramidaameri"ki kamin

pagoda

od kamena


29/89

29

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

od kamena lova"ko od lima

za pe"enje poga"ica reflektorsko u zemlji

Ognjite u zemlji

Noem ili aovom obiljei mjesto gdje eli praviti ognjite.Paljivo podigni busen i po"ni kopati rupu za ognjite. Iz ognjitaizvadi svu zemlju i naloi vatru. Kad se vatra razgori i ostane armoe po"eti sa kuhanjem jela. Nakon zavrenog kuhanja u ognjitevrati zemlju i pokri zemlju busenom. Ovakvo ognjite ne tetiprirodi.


30/89

30

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

PUTNI ZNACI

Putni znaci su oznake kojima se izvi!a"i slue u prirodi (iznimno i u naseljenim mjestima), dabi onima koji #e do#i iza njih ozna"ili smjer kretanja, upozorili ih na razli"ite okolnosti, izdaliodre!ene zapovijedi i sl.

Putni znaci se crtaju otrim predmetom na vlanoj zemlji, pijesku ili snijegu, odnosno

kredom na kori drveta, asfaltu, drvenim ogradama. Mogu se i slagati od gran"ica, kamen

"i#a,iarki i sl. materijala, odnosno utiskivati stopalom u mekom tlu. Znakovi se, u pravilu ostavljaju

sa desne strane puta - ili, po dogovoru, samo na odre!enim mje stima (kako bi ih uo"io jedinoonaj kome su namijenjeni).

Onaj kome su znaci namijenjeni, treba da ih - nakon to se upoznao s porukom -izbrie ili uniti (osim znakova koji su stavljeni kao trajna upozorenja).


31/89

31

IZVI!A"KI PRIRU"NIK


32/89

32

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

ZALUTATI U UMI

I pored planinarske markacije, putnih znakova koje postavljaju izvi!a"i u prethodnici,busole i karte ipak se deava da se izgubimo i ne znamo da li smo na pravom putu. Vo!a izletapo svakom vremenu treba da vodi ra"una o orjentaciji u putu. U svakom trenutku mora znatiu kojem pravcu ide, kojim putem, gdje se trenutno nalazi i koliko mu jo treba do cilja. Magla,

mrak, guste ume ipak znaju doprinijeti da se zaluta, a ako se to ve#desi, treba preduzetislijede#e:

-panici ne smije biti mjesta, treba sjesti, odmoriti se i ako ima hrane okrijepiriti se,-mirno razmisliti o poloaju u kojem se nalazimo i razmotriti ta se moe uraditi da se

situacija prevazi!e. Najvanije je na#i pravi put. Ako se posjeduje karta i busola analizirati putdo posljednje poznate ta"ke i otprilike odrediti rejon gdje se nalazimo. Tek tada treba utvrditidaljnji pravac kretanja. Taj pravac treba da vodi prema nekoj ve#oj saobra#ajnici, naselju,rijeci itd.

-Ako nema topografske karte, treba se prisjetiti kuda se polo, gdje se moglo skrenuti

s pravog puta. Ako ima mogu#nosti sa nekog uzvienja treba prepoznati teren kojim se polo,uo"iti neki markantan objekat pored kojeg se ilo i vratiti se do njega.

-Kada se prvi put ide nepoznatom stazom na izlet, na vie mjesta, a obavezno na rask#imaputeljaka treba ostavljati putne znakove, slomljene gran"ice ili druge oznake.

-Ako se ne uspije vratiti na poznati put, grubo se orjentisati i i krenuti ka naselju.-U situacijama izuzetno loe vidljivosti, ako ne postoji nikakav bolji na"in odre!ivanja

smjera kretanja, najbolje je krenuti nizbrdo, do#i do potoka i krenuti smjeru toka vode. Poredpotoka #e se do#i do naselja ili neke komunikacije

-Ako se do no#i ne do!e do naselja, kretanje treba prekinuti, treba na#i pogodno mjesto i

pripremiti zaklon za no#enje, prikupiti suvih drva, naloiti vatru, ako ima mogu#nosti skuhati"aj i organizovati no#enje

-Od atorskih krila pripremiti ator ili zaklon, a od priru"nih sredstava napraviti leaj zaspavanje. Ako nema odgovaraju#e opreme i dobrog zaklona, bolje je ne spavati pogotovo ako

je hladno vrijeme.-Cijelo vrijeme, od momenta saznanja da se izgubio pravi put pa dok se ne iza!e iz te

situacije mora se biti miran, sabran, strpljiv i trezven. Sve odluke moraju biti osmiljenesa jasno odre!enim ciljem i na"inom njenog ostvarenja. Izlaz iz svake situacije postoji, alitreba biti strpljiv i nikad ne odustajati


33/89

33

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

TABOROVANJE


34/89

34

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Izvi$a#i na taboru trebaju da:

se igraju sti#u nova znanuja

ire prijateljstva ja"aju

stvaraju upoznaju okolinu


35/89

35

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

TABOROVANJE

Taborovanje izvi$a#kih jedinica je oblik boravka u atorima ili kolibama (koje saminaprave) u prirodi, due od sedam dana, gdje potpuno samostalno spremaju sve to im je

potrebno.Taborovanje je vrhunac izvi!a"kog ivota. Viednevni boravak pod atorima zahtijeva od

izvi!a"a razli

"ita prakti

"na znanja i vjetine, a i odgovaraju

#e pripreme.U svim poslovima oko podizanja taborskog kruga, svih potrebnih objekata za ivot na

taboru, za pojedina"no i kolektivno koritenje nuna je marljivost, ozbiljnost i disciplina.ator-na dom odmah na po"etku treba da podignemo kvalitetno, a njegovu unutranjost

i okolicu ure!ivat #emo narednih dana. U isto vrijeme gradit #emo druge objekte za zajedni"kepotrebe.

TABORSKI OBJEKTI

Zajedni#ki taborski objektiZajedni"ki taborski objekti su objekti od interesa za zajedni"ki ivot na taboru.U zajedni"ke taborske objekte spadaju:1.Jarbol i jarbolite2.Ulaz-kapija3.Osmatra"nica4.Mostovi5.Vatrite6.Ograde

7.Putokazi8.Oglasna plo"a

Jarbol i jarboliteJarbol za podizanje zastave ne

mora na umskom taborovanju uvijekbiti od vitke i visoke jele. Jarbol moebiti od bilo kojeg tanjeg i vieg drveta

koje na!emo na terenu gdje taborujemo.Jarbolite je teren neposredno okojarbola. Budu#i da je to sve"ano mjestouredimo ga "im ljepe i prigodnije. iri

prostor oko ili jarbolita je zborite gdjese sudionici taborovanja postrojavaju

prilikom sputanja i dizanja zastave,"itanja dnevne zapovijesti i za nekedruge sve"ane prilike.

Ulaz u tabor-kapijaKapija je ulazni objekat u taborite i

moe se graditi na nekoliko razli"itih


36/89

36

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

na"ina i kombinacija. Osnovne kobinacije su:-samostalna ulazna kapija-kombinacija kapija-most-kombinacija kapija-osmatra"nicaMaterijal za izradu kapije je je drvo koje na!emo na terenu gdje taborujemo, a moe biti o

doneeni materijal tj. prera!eno industrijsko drvo, metalne ili plasti"ne konstrukcije.

Dobro je prije odlaska natabor pripremiti skicu ili crteeljene kapije. Na samomtaboru moemo je prilagoditiraspoloivom materijalu. Nazemlji spojimo osnovnedijelove i iskopajmo

poloajne jame za ukapanjenosa"a kapije, dovoljne

irine i dubine. Nakon togauz snagu ruku u"esnikatabora, ili ako se radi ove#em objektu uz pomo#uadi i drvenih kara, pristupimo dizanju kapije. Ako je kapija

jednodijelna posao je brzo gotov, a ako je viedjelna, onda podiemo dio po dio a sklapomo ihu zraku.

Osmatra#nicaOsmatra"nicu upotrebljavamo za

osmatranje okoline tabora i vjebanjesignalizacije na daljinu pomo#u signalnihzastavica danju i baterije no#u. Moe segradit samostalno ili u kombinaciji s nekimdrugim objektom.

Materijal za izradu osmatra"nice je jedrvo koje na!emo na terenu gdjetaborujemo, a iznimno se gradi metalnimcijevima.

Krug taborske vatreKrug taborske vatre je stalni taborski

objekat u "ijem je sreditu vatrite.Prvo moramo na mjestu vatrita o"istiti

teren od trave, bunji#a i ostalog raslinja,zatim iskopamo udubljenje za vatru dubine15-20 cm i ogradimo kamenjem. Naudaljenosti 3-5 metara od vatrita

postavimo ukrug debele oblice ili klade, amoemo napraviti sjedala ili klupe.To je krug taborske vatre. Dobro je na jednom mjestu ostaviti prazan prostor za izvo!enje

programa. Uz krug taborske vatre treba urediti i drvljanik s uredno sloenim drvima za loenje

kapija

osmatra"nica


37/89

37

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

vatre.Poslije svake taborske vatre vatrite moramo o"istiti od pepela i ara, a u sredinu vatrita

obi"no postavljamo ukrasnu pagodu.

OgradeNajljepa je ograda oko tabora ona prirodna no rijetko #emo na#i tako lijep teren. Zato

obi"no gradimo ili postavljamo ukrasne ograde od savinutih ili pletenih iba, pru#a, motki ioblica.

PutokaziPutokazima u taborskom krugu obiljeavamo pravce kretanja, ka mjestu pojedinog objekta

ili terena, gdje se to izvodi. Materijal: pru#e, kora, rasje"ena oblica, doneene da#ice i sl.

Oglasna tablaI za vrijeme taborovanja moramo razmiljati o propagandi i razmjeni dnevnih informacija, a

za to nam slui oglasna tabla. Moe biti smjetena bilo gdje, a najbolje na mjestima gdje senaj"e#e okupljamo.

Naj"e#i materijal su daske, pri#e, isprepletena paga "paukova mrea", razapeta koa,karton i sl.

tabor izvi!a"a


38/89

38

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

LI"NA OPREMA

Oprema koju#e ponijeti na taborovanje treba zadovoljiti tri osnovna uvjeta:1. treba da je lagana i spretna za noenje.2. da nita od potrebnog ne nedostaje, a da ni#eg nema previe.3. da je dobro pakovana, slagana u naprtnja"u.

POPIS OPREME

Obavezno- naprtnja"a ili ranac (putna vre#a)- torbica- kaputi#za kiu ili toplija vjetrovka ("vintjakna")- kratke hla"e- duge hla"e- visoke cipele- papu"e, niske cipele ili sandale- 2 koulje- 2 majice bez rukava- 2 ga#e- poluver- pidama ili spava#ica- kupae ga#ice- sportske ga#ice

- 2 para"arapa- 2 depne maramice

- 2 deke (#ebeta) ili vre#a za spavanje i zra"ni madrac- depni no- porcija za jelo- lica i viljuka- krpa za brisanje posu!a- "ealj, pasta za zube i "etkica za zube- sapun i ru"nik

- pribor za "i#enje cipela- kapa- rezervne vezice za cipele (niranci)- olovka i notes- nekoliko metara konopca- pribor za ivanje

Po volji- trenerka

- ogrta"za kiu- depna lampa

- foto-aparat- "uturica za vodu


39/89

39

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

- kompas i topografska karta- pribor za pisanje- ibice- knjige za "itanje- pribor za pisanje

- pribor za crtanje

- muzi"ki instrumenti

vre"a za spavanje

kabanica

sendvi"

porcija

pekir i pribor zali"nu higijenu

majice

pantalone

koulje

donji ve

cipeledemp

er

term

osboca

PAKOVANJE OPREME

Ns slici je prikazan redoslijed pakovanja opreme.Kod pakovanja stvari u ranac treba se pridravati i nekih od ovih pravila:1. Svaki predmet u rancu mora imati svoje stalno mjesto.2. Na dio ranca koji dolazi na le!a treba staviti jednu deku, torbicu s odje#om i rubljem,

dakle meke stvari - da ranac ne ulja le!a,3. Na dno ranca stavljajuse stvari koje na putovanju nisu potrebne, a naro"ito su teke.

4. U sredinu ranca stavljaju se torbice s raznim priborom.5. U depove ranca treba staviti stvari koje su sitne, ali uvijek potrebne na putu.6. Na rancu mora biti sve dobro pritegnuto i "vrsto zakop"ano, tako da on "ini kompaktnu

cjelinu.7. Poeljno je da osim ranca i putne torbe objeene preko ramena ne nosimo nikakvu drugu

prtljagu. Obje ruke treba da su nam potpuno slobodne.


40/89

40

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

atori za smjetajatori za smjetaj u"esnika tabora mogu biti razli"itih veli"inama i tipova. Naj"e#i

upotrebljavani tip atora je ator "ku#ica" koji se na tritu pojavljuje u razli"itim veli"inama.Ima oblik ku#ice, a proizvodi se za dvije ili vie osoba s dnom ili bez njega. Zatvaraju se

pomo#u patent-zatvara"a ili uzicama. Na stranjem dijelu imaju apsidu (polukruni prostor)koja pove#ava korisnu povrinu atora.

Naj"e#i naziv atora "ku#ica" raznih veli"inasu: "Izvi!a"", "Planinka", "Tabornik", "Romanija","Sutjeska", "Kozara" ili sl.

Poloaj atora na terenu prilago!avamokonfiguraciji terena, a u toku taborovanjamoramo voditi brigu o odravanju i "uvanju atora.

Potrebno je da u kolektivnoj opremi imamo drvenibat za zabijanje kol"i#a, te neto rezervnih kol"i#a iabica s konopima.

atore nikad ne podiemo:ator IZVI"A^

ator PLANINKAator ROMANIJA

a) neposredno uz grmlje, baru ili pod drvetom,b) u osuenom koritu potoka ili rijeke,c) na mjestima nezati#enim od vjetrova. Prije podizanja tabora nastojimo otkriti s koje

strane naj"e#e puu vjetrovi, te odakle nailaze pljuskovi i oluje.

Dobra mjesta za podizanje tabora su:a )rubovi uma i blagi proplanci. Tabor podiemo na onoj strani koja je zati#ena od jakih

vjetrova.b) u velikim umama traimo livade i "istine, koje su zati#ene grmljem i manjim drve#em.

Pazimo da na tim mjestima nema propuha, te da je mjesto u odnosu na drve#e zati#eno odudara groma.

c) pjeskovita zemljita s niskim rastinjem vrlo su povoljna radi dobre propusnosti vode izadravanja dnevne toplote.

d) zemljita i livada s niskim i prorije!enim rastinjem te blagim nagibima, ako ve#nisu ravna,

najpogodniji su tereni. Eventualna voda brzo oti"e. Ako ustanovimo da je u nevelikoj dubinipijesak ili ljunak, pa je propusna mo#jo ve#a onda smo pronali idealan teren.e)tereni uz koje je voda teku#ica (potok ili rje"ica) i izvor pitke vode imaju veliku prednost

pred drugima. Mogu#nost koritenja vode jedan je od najvanijih elemenata prilikom odluke


41/89

41

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

o mjestu gdje #emo podi#i tabor.f)blizina ume omogu#uje laku nabavu gra!evnog i ogrijevnog drveta, te i otome moramo

voditi ra"una.g)nikada ne smijemo smjesti tabor daleko od mjesta snabdijevanja, prometnica, lije"nikla,

pote i ostalih potrebnih ustanova.

Vana atorska pravila:-Na ve"e prije padanja rose, lagano opustimo konopce , a ujutro po ustajanju ponovo ih

napinjemo.-Ne dirajmo krov atora za vrijeme kie, poto #e ator na mjestu dodira po"eti proputati

vodu.-Pred kiu olabavimo atorske konopce. Kia zatee platno i konopce, pa ako je ator bio

napet, moe se dogoditi da se i"upaju kol"i#i i da se ator srui.-Svako jutro provjetrimo ator, rastvorimo "vrata", a prema potrebi i mogu#nosti podignimo

stijenke (zidove) atora. Neka u ator u toku dana ulazi to vie sunca i zraka.

-Ne slaimo i ruimo vlaan ili mokar ator. Upakirani mokar ator brzo trune.-Pri slaganju atora dobro o"istimo platno od ne"isto#e, te kukaca i muica, koje se smjetajupo stijenkama atora.

-Kol"i#e prije pakiranja o"istimo od blata, suimo i tek onda spremamo u vre#icu za kol"i#e.

No%u atoruNo#pod atorom nije isto to i no#prospavana u sobi.Zato pokuaj usvojiti sljede#e logorske navike:- Sjekira, no i ostali alat neka "spavaju' s tobom! Ne ostavljaj ih napolju - ali ni u atoru na

goloj zemlji. Umotaj ih u neku tkaninu ili plasti"nu foliju i dri na nekoj polici.

- Prije spavanja osui ru"nik i sapun. Sapun stavi u kutiju ili ga omotaj ru"nikom.- Cipele unesi u ator. Stavi ih na suhu podlogu (posebno izra!eni nosa"ili polica), a ne na

golu zemlju - kakobi ih o"uvao od vlage.- Nao"ale, ru"ni sat, kemijsku olovku i sli"no stavi pred spavanje u cipele. Tako se ne#e

izgubiti niti #e ujutro sjesti ili nagaziti na njih.- Foto-aparat, kazetofon i slij"ne predmete stavi pred no#u plasti"nu vre#icu.- Pred no#spremi hranu: neka bude pokrivena ili zamotana i po mogu#nosti podignuta u

zrak - kako bi je o"uvao od mieva i sli"nih "zvjeri".- Pokriva"s kojim si doao na logorsku vatru, moe prij epolaska na spavanje malo

prigrijati uz vatru. Bit #e ti toplije u atoru!- Spavaj u pidami ili trenerki (odnosno u majici ili ga"icama, ako je toplo) - a nikako u

koulji poluveru i drugoj odje#i koji si nosio preko dana. Skini sve to stee i sp;re#avap;ravilnu cirkulaciju krvi.

- Majice, potkoulje i ostalo rublje stavi pred no#u krevet ili vre#u za spavanje, odnosno u naprtnja"u.Pamuk navla"i vlagu - pa#e - ukoliko ne bude zati#eno - rublje kroz no#postati vlano.

- Depnu svjetiljku odnosno ibice ostavi pred spavanje nadohvat ruke.- Ako ti je no#u u atoru hladno, stavi na krevet (izme!u gornje stranice kreveta i slamarice

odnosno vre#e za spavanje) nekoliko listova novinskog papira. To je odli

"na izolacija odhladno#e koja dolazi od tla!


42/89

42

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

ATOR OD ATORSKIH KRILA

Najjednostavniji ator moemo izraditi od 6 atorskih krila. Od 4 krila napravi se kvadrat.Ostala dva krila savijemo po dijagonali i postavimo ih tako da vrhovi trougla budu na spojuatorskih krila. Sada preko atorskih krila postavimo "etiri konop"i#a. Prvo formiramo krst

preko sredine kvadrata, a ostala dva konop"i#a poloimo na prednju i zadnju ivicu. atorska

krila po"injemo spajati od sredine tako da vrh konop

"i#a provla

"imo kroz rupice oba atorskakrila i to odozgo nadole. Tada se na zadnjoj rupici napravi "vor da se konop"i#ne bi izvla"io.

Krajnje konop"i#e provla"imo kroz dijagonale na jednoj strani po cijeloj duini, a na drugojsamo jednu polovinu, jer druga nam slui za ulaz.

Za postavljanje ovakvog atora od atorskih krila potrebne su nam motke "ija visina iznosipolovinu dijagonale atorskih krila (140 cm) i na tu duinu dodati 5-10 cm za pobijanje u zemljuukoliko to teren dozvoljava. Uz motke treba pripremiti 8 ko"i#a duine 20-25 cm. Kada je sveovo spremno, tri izvi!a"a uzimaju po motku i preko njih nabacuju ator. Na vrhove motkidolaze velike ugaone rupe atorskih krila. Ko"i#i koji dolaze ispred i iza atora, zabadamo ih na

udaljenosti od atora oko 150 cm i odmah za njih veemo konop"i#e.Ostalih 6 ko"i#a zabijamo 5-10 cm od ivice dobijenog atora. Tako dobijeni ator potrebno

je tako zategnuti da:-motke stoje uspravno i u jednoj liniji,

-krov bude ravan, a ne talasast i-krilo se na ulazu moe potpuno

zatvoriti bez deformacije atora.Pri zatezanju atora u"vr#ujemo

sve konop"i#e za ko"i#e. Ko"i#i se

zabijaju pod uglom od 45 stepeni, takoda im krajevi vire 3-4 cm.

Podizanje ovakvog atora sapriru"nim materijalom (motke, ko"i#i)traje 20-25 minuta, a sa standardnim

priborom daleko kra#e.


43/89

43

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

TEHNI"KA ZNANJA


44/89

44

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

OSNOVNI ALAT I PRIBORPila

Pila je u sastavu svakog kompleta osnovnog pionirskog alata, a ovisno ovrsti moe se na#i u opremi svakog voda ili "ete, pa "ak i u osobnom alatu za nekavjetarstva.

Danas se upotrebljavaju pile:

-univerzalna ru"na pila-motorna pila-umska pila-lu"na pila-ru"na pila-stolarska pila

Univerzalna ru%na pila i motorna pila, slue za ve#inu radova i mogu prikladnomkombinacijom zadovoljiti sve potrebe.

umska pila, s listom pile poputkrunog odreska i dvije ru"ke, najbolje sluiza obaranje stabala piljenjem, kao i za piljenjetrupaca i ve#ih oblica. Morala bi biti diosvakog pionirskog pribora.

Lu%na pilaslui za ve#inu pionirskih

radova. Podesna je za piljenje oblica, a moesluiti za piljenje dasaka i sl. S njom radijedan ili dvojica.

Ru%na pilaima vrlo iroku primjenu, asnjom radi jedan izvi!a". Najprikladnija jeza rezanje letvica i precizno rezanjematerijala.

Stolarska pila sastoji se od drvenogokvira i lista pile nategnutog izme!u dvijeru"ice. Napetost lista postie se zatezanjemkonopca ili ice na gornjoj strani okvira, akod nekih tipova tu se nalazi i uteg. listse moe mijenjati, a mogu se nabavitirazli"iti profili. List se moe podeavatida stoji ukoso s raznim nagibom, ovisnoo vrsti materijala i na"inu piljenja. kad se

pila nekoristi potrebno je list olabaviti.

umska pila

Lu"na pila

Ru"na pila

Stolarska pila


45/89

45

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

SjekiraPrvo pravilo za sjekiru, a vai i za drugi pionirski

alat, glasi: "Ne ostavljaj sjekiru na zamlji ili u zemlji,niti zabijenu u stablu". Objesi je na dva eksera ilizabij u panj za cijepanje. Ako je nosi, nosi je takoda otrica bude okrenuta prema dole, ili prema

natrag.Tupa sjekira nije nam ni od kave koristi. No

sjekiru treba znati naotriti, jer i kod tog posla nespretan moe stradati.Kad se sluimo sjekirom, moramo paziti da je ne drimo blizu glave sjekire, ve#pri kraju

drke. Treba je drati "vrsto, prstiju obavijenih oko drke tako da palac prezali preko njih. Pricijepanju zamahujemo cijelom rukom i to tako da i sama teina sjekire pomae pri udarcu. Otri,"vrsti udarci vie pomau nego sitno kratko sjeckanje. Ne treba uriti, budi sigaran da stojitako, da te sjekira ne pogodi u nogu, ako se oklizne ili ako promai.

Kako%emo sije

%i?Kad sije#e tap ili granu, sijeci je na rubu panja. Budi najmanje sedamdeset centimetara

udaljen od ta"ke na koju udara. Sijeci dijagonalnim udarcima i nikad nemoj pokuavati dasije"e popreko. Da zaotri tap, dri ga ukoso na panju. Sijeci pod uglom i okre#i tap, takoda dobije iljak.

Kada sije"e drvo za vatru, kala oblicu, zabij sjekiru u nju i zatim je digni zajedno skomadom drveta i udari o panj. Ponovi to, ako je potrebno.

Ho#emo li kome pruiti sjekiru, uhvatimo je za uku tako da je otrica blia nama, a drakokrenut prema naem drugu.

Velike sjekire za dvije ruke.Sjekiru drimo rukama, desna ruka je blie glavi, a lijeva pri kraju drke. Kad presijecamo

drvo stojimo okrenuti prema drvetu, rairenih nogu, udaljeni od drveta toliko da ga moemosjekirom dosegnuti kad ispruimo ruke. Provjerimo da se nigdje na dohvatu sjekire, iznad ili

pokraj ne nalaze grane za koje bi sjekira mogla zapeti. Najprije blago iskuamo udarac tektoliko sa sjekira padne na drvo. Kad smo sigurni da na putu sjekire nita ne smeta i da #emootricom udariti o predvi!eno mjesto, po"injemo sje#i.

No

^esto na izletu ili na taborovanju trebamo i no. Ali ta #e nam no ako ne znamo s njimbaratati. No iako malen, moe u nespretnim rukama i uz nepanju po"initi zla. Zato zapamtimosve ono to trebamo znati o nou.

Kao i svago drugo oru!e i alat i no moramo njegovati i paziti, ako elimo da nam dugoslui. Kapnimo neto strojevog ulja na onaj kraj na kojemu se sje"ivo noa okre#e. Nekoliko

puta ga zatvorimo i otvorimo, tako #emo razmazati ulje. Otricu noa "istimo krpom i kapljicomulja. Ako je zahr!alo, upotrijebimo finibrusni papir. Nikad ne zabadajmo no u zemlju, jer gatime moemo otetiti.

Za otrenje noa upotrijebit #emo brus, ali neka ne bude grub.

Ako je otrica na jednom mjestu okrnuta, upotrijebimo grub brus i vu"emo tako dugo, dokne dobijemo jednoli"an brid. Tek tada uzimamo fini brus.

Mnogi su se porezali samo zato to nisu znali otvoriti ili zatvoriti no kako treba. Dakle,prihvatimo no lijevom rukom, noktom palca desne ruke zahvatimo u usjeklinu, povu"emo

Sjekira


46/89

46

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

sve dok no nije posve ispruen. Zatvaranjenoa je sli"no, samo obrnuto. No zatvaramo

polako, a kad je otrica ve# skoro u svojojudubini, tek tada je pustimo i ona #e samausko"iti na svoje mjesto.

Kada reemo, drimo drak cijelom akom i

guramo ga u pravcu rezanja. Reemo uvijek odsebe, ali to nije dovoljno. Treba paziti da se nekoili neto ne nalazi ispred nas.

Dok "istimo granu od gran"ica, reemo noem u smjeru kojim rastu grane, a po"injemo odnajdebljeg dijela.

Reemo li mladicu, "init #emo to u ikari, a nikad ne na mjestu gdje bi se ona mogla razvijati.iblje reemo tik uz zemlju. Ako je stabljika predebela, reemo je s dvije strane u obliku slovaV, s jedne strane odozgo prema dole, a zatim isto tako s druge strane, suprotne strane.

Kada no nije u optrebi, bit #e najbolje da je zatvoren. No, ako smo ga odloili samo na

trenutak, ostavimo ga da lei postrance, a nikako na le!ima s otricom okrenutom prema gore.Dodajemo li no nekome, pruimo ga tako da drimo otricu, a drugi #e prihvatiti drak.

êki%êki#se ubraja u osnovni alat. Naj"e#e se upotrebljavaju bravarski i stolarski "eki#i, koji

se tek neznatno razlikuju po obliku glave (koja je kod bravarskog neznatno zaobljena) i vrha.Za izvi!a"ke potrebe najprikladniji je "eki#od 250 do 300 grama.êki#treba da ima izbrueno "elo (udarnu povrinu) od kovanog i zakaljenog "elika, a

glava mora biti neokrnjena i glatka. Drak "eki#a (obi"no od jasenovine) u"vr#en je kroz

otvor na glavi pomo#u drvenog ili metalnog klina.Osnovna namjena "eki#a je zabijanje (ukucavanje) Eksera. Glavom"eki#a udaramo okomito na "avao koji zabijamo, a praqvilan i dobroodmjeren udarac najbolje postiemo dre#i "eki#za kraj drke ( a ne usredini ili blizu glave ). Ekser se zabija tako da ga se najprije laganimudarcem zabije da nemoe ispasti, a zatim se udari s nekoliko ja"ihudaraca. Za "vrsto vezivanje nije vana debljina eksera ve#dubinado koje prodire. Ako je ekser malen najprije se prikuca udaranjemvrhom "eki#a, a zatim udarnom povrinom. Kod zavrnih udaraca

treba paziti da se ne oteti povrina drveta (ili zida) te da se ekser nezabije do kraja ako postoji mogu#nost da #emo ga morati vaditi.

Kod tankih letvica, oblica ili dasaka deava se "esto da ekseriraskole drvo. To se moe sprije"iti tako da se prethodno djelimi"noizbui rupa pomo#u svrdla, ili da se ekser prije upotrebe malo zatupi.

KlijetaUpotreba "eki#a (i eksera) dovodi do potrebe poznavanja i

koritenja stolarskih klijeta, koja slue za va!enje eksera, ali i za

presijecanje meke ice, dranje, hvatanje i stezanje. Pogodna su klijetakovana od alatnog "elika s drkama dugim 16 do 18 cm.Klijeta ne valja upotrebljavati za udaranje i zabijanje, niti valja po njima udarati.Prilikom va!enja eksera klijeta treba uhvatiti to blie kraju drke, a ekser treba hvatati to

Noi#

êki#


47/89

47

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Klijeta

Aov!i#

blie rubu drveta, te u vie mahova "principom poluge" izvla"iti ekser. U praksi #emo osimstolarskih klijeta upotrebljavati kombinirana klijeta i papagaj klijeta.

Odvija#Za odvijanje i pritezanje vijaka "ije glave imaju prorez u pravilu se sluimo samo odvija"em,

a odvija"u pravilu i ne slui ni"em drugom.Otrica odvija"a mora ta"no odgovarati prorezu na glavi vijka, po irini proreza, promjeru

glave i dubini proreza. Zato postoje razli"iti odvija"i, ili se moemo korostiti odvija"em sizmjenjivim vrcima. U svakom slu"aju, naj"e#e #e namtrebati odvija"s otricom 6 do 8 mm irine, te elektri"niodvija"s otricom oko 3 mm.

U osnovi razlikujemo dvije vrste vijaka: za drvo i za lim, noprincip koritenja odvija"a je isti.

Ru#na builicaPrilikom izrade taborskih objekata ustalila se praksa

da sve spojeve spajamo ekserima razli"itog profila, azaboravila se stara praksa spajanja pomo#u drvenihklinova. U tome nam pomae ru"na builica kojih imarazli"itih veli"ina.

Aov#i%Kod nas su naj"e#e u upotrebi dvije vrste aov"i#a:-jednostavni aov"i#, duine oko pola metra (s drkom)-sklopivi aov"i#, koji se koristi i kao moti"ica.Oba ova alata tipske su proizvodnje, te je dobro poznavati njihove osnovne dimenzije radi

primjene u nedostatku drugog mjerila za duinu.Aov"i#je obi"no opskrbljen i navlakom, koja "uva alat i omogu#ava njegovo noenje o

pasu.Aov"i#slui za kopanje zemlje prilikom ure!enja atora, a kad se dobro odrava njegovi

otri rubovi omogu"avaju i sje"u busenja, korijenja i sl.


48/89

48

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

PATENTIPatentom nazivamo sve ono to izvi&a%i sami izmisle i naprave u prirodi a u cilju uljepa-

vanja bivaka i cilju olakavanja samog boravka u prirodi.Na slikama su prikazani neki od taborskih patenata.

klupa

svije!njak

patent za obu#u

kanta za sme#e

sun!ev satza odlaganje posu$a za suenje rublja


49/89

49

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Krevet u atoruNi u kom slu"aju ne dolazi uobzir da za vrijeme taborovanju spava na leaju ure!enom na

zemlji. Na taborovanju je obavezan krevet! Sve vie naih jedinica odlazi na taborovanje sasklopivim (montanim) krevetima, no moda #e ipak biti primoran da sam izradi umskikrevet iz drvene gra!e. Crtei prikazuju nekoliko tipova logorskih kreveta koje moe izraditi.

Vre%a za spavanje od pokriva#aIz dva pokriva"a (deke,#ebeta) moe na brzu ruku sastaviti jednotavnu vre#u za spavanje,

Osim pokriva"a, za tu improvizaciju potrebno ti je 8 - 12 igala sigurnica ("ziherica").

Postupak izrade:1. Presavij prvi pokriva"na tri dijela, a zatim slobodni rub najgornjeg dijela spoji "zihericama"

s donjim dijelom.

2. Donji kraj presavijenog pokriva"a uvij prema gore, pa i to pri"vrsti iglama sigurnicama.Tako pripremljeni prvi pokriva"poloi na drugi pokriva", na jednu njegovu polovicu.


50/89

50

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Ue ima dugu istoriju i od samog po"etka vrlo dobro slui "ovjeku. Ue je pomagalo"ovjeku da ulovi razne ivotinje da vu"e teret i da se snabdijeva hranom.

I savremeni "ovjek ima svakodnevnog posla sa uetom koje ni danas nije izgubilo svojuvrijednost. Ue najvie cijene i koriste ljudi koji imaju dodira sa prirodom, drvosje#e, izvi!a"i,alpinisti, istraiva"i, i mornari nikud neidu bez ueta.

Ue duine 5 m i debljine 0,5 cm je jedan od najvanijih dijelova izvi!a"ke opreme iupotrebljava se u svim poslovima u taboru. Za pravilnu upotrebu ueta moramo poznavatinjegove osobine i nau"iti da vezujemo razne vrste "vorova.

Kod svakog ueta razlikujemo kraj ueta i njegov glavni dio.^vorovi su sastavljeni iz sljede#ih elemenata: polupetlje, ukrtena ueta, ukrtene polupetlje,

polu"vorova i zamke.Izrazom "vor ozna"avamo splet ueta ili sli"nog gipkog tijela koji upotrebljavamo za

me!usobno povezivanje dva ueta, za skra#ivanje ueta ili, pak za povezivanje ljudi ili

privezivanje uz predmete.Dobar "vor ima tri osobine: moe se brzo razvezati, dri "vrsto i bez poteko#a se mo"erazmrsiti. Me!utim, nema mnogo "vorova koji tim uslovima u potpunosti udovoljavaju. Aliuprkos tome, pojedini "vorovi #e nam dobro sluiti ako ga samo upotrebimo u pravoj prilici ina pravom mjestu. U pogledu upotrebljivosti poznajemo "etiri vrste "vorova i i to: "vorovi zavezanje, "vorovi za skra#ivanje, "vrsti "vorovi i pomi"ni "vorovi.

Vezivanje"vorova je vrlo interesantna vjetina. Pod prstima nastaju sve novi i novi spletovii mi kod nekih "vorova primje"ujemo obilje istovjetnosti. To nas navodi da "vorove vezujemoiz "istog interesovanja i veselja, a ne samo zbog prakti"ne potrebe i upotrebe. Treba upamtiti

jo neto vremenom zaboravimo"vorove i u pam#enju nam ostaju samo oni najjednostavniji.To je razlog da s vremena na vrijeme umemo ue u ruke i obnovimo znanje u vezivanju"vorova.

Da bi nam ue to due potrajalo i ono se mora "uvati i njegovati kao i svaki drugi pionirskialat.

Njega uetaNajvie tete uetu nanosi vlaga. Mokro ue suimo na vazduhu bilo napolju ili u zatvorenoj

prostori. Ue se mora "uvati u prozra"noj i suhoj prostoriji.

Namotavanje uetaPlaninarsko ue namotavamo tako da petlje ovijamo oko koljena i stopala.Ue za suenje namotavamo tako dan petlje budu oko lakta i palca, a moemo da ga

savijamo i oko ,za to, pripremljene da"ice i sl.Kra#a uad namotajemo petljama oko "etiri rairena prsta lijeve ruke. Kada ostane jo pola

metra, onda ovij duge petlje pa kraj ueta provuci kroz jednu od njih.Ue nosi zaka"eno za pas ili na prikladnom mjestu u rancu. Kada ga ustreba samo povuci

kraj i itavo ue #e ti se razmotati.

UE


51/89

51

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Ribarski #vorKrajeve ueta poloi tako da lee uporedo, a zatim sa svakim krajem napravi polu"vor tako

da kroz njega prolazi drugo ue.Ribarski "vor upotrebljavamo za povezivanje glatke u uadi i glatkih kanapa (ribarskog

kanapa, strune), gdje drugi "vorovi ne dre. Napravi ga i onda ako #e privezano ue morati

izdrati trenutno natezzanje (ako prekine ue kojim povezuje"amac ili brod). Upotrebljava juga i za povezivanje uadi razli"ite debljine, kao i ako ue due vremena mora da bude u vodi.

Ako eli da ga razvee, onda prvo povuci za oba kraja ueta, a zatim razvei polu"vorove.

"VOROVI

Ambulantni #vorAmbulantni "vorom je jednostavan i "vrsto dri, pa ga zato "esto upotrebljavamo za

povezivanje dvaju ueta. Poto je pljosnat i ne ulja, svugdje nam slui u prvoj pomo#i(povezivanje sa trouglom maramom, uvezivanje slomljenog uda i sl.).

Odatle i poti"e njegovo pravo ime.Dobro ga pogledaj! Po dva i dva kraja ueta iza!u napolje na istoj strani petlje, aoba kra#a

kraja nalaze se odozgo (ili odozdo).Ambulantni "vor dade se lijepo razvezati, pa i tada kad je star ili jako zategnut. Jednom

ruko uhvati za kra#e krajeve ueta, a drugom za due, snano potegni, pa #e popustiti.

Morski#vor

Osnova je polu"vor. Napravi#e ga kao i ambulantni, samo s tom razlikom to krajeve uetane izvu"e, ve#ih ostavi u obliku polupetlje. Ako potegne za kraj ueta "vor se odrijei.


52/89

52

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Mrtvi #vorMoe ga napraviti na vie na"ina; uvijek sa uetom oko tijela. Prvi na"in. Ovi ue oko pasa

i na lijevoj strani napravi desno ukranu polupetlju. U nju odozdo utakni kraj ueta, ovij njimeue koje vodi do druge petlje, opet ga utakni u ukrtenu polupetlju, a zatim napravi jo isigurnosni "vor.

Drugi na"in. Na desnoj strani napravi labavu zamku i u nju odozgo utakni kraj ueta, a zatim

povuci za ue koje vodi do druga. Pri tome se zamka preobrne i nastane mrtvi"vor.Na tre#i na"in na"ini "vor sa pokretom desne ruke u kojoj dri kraj ueta.Mrtvi "vor slui za navezivanje prvog i zadnjeg u navezu.

"vor za skra%ivanjeU sredini ueta napravi dvije polupetlje tako da dobije trostruko ue. Na desnom uetu

napravi desno ukrtenu polupetlju, natakni je na obi"nu polupetlju i polagano pritegni. Nalijevoj strani u"ini isto, ali ovaj put po"ni sa lijevo ukrtenom polupetljom, koju okreni nadole.

$vor dri "vrsto ako je ue stalno zategnuto. Duinu ueta moe da regulie: ako vu"eza krajnje petlje ue se skra#uje, a ako unutranje polupetlje potiskuje naizvan, ue se

produuje. Potegne li za srednje ue, odmah #e se razvezati.


53/89

53

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Vise%a polica i ljuljaka.Vise#a polica i ljuljaka se pravi

tako to dasku treba vezati uetomkao to je prikazano na slici. Uenajprije tri puta obavij oko daske. Ue

broj 2 provuci ispod ueta broj 1 i

poslije toga povuci preko rubadaske. Odozgo ih zavr mrtvim"vorovima, Isto tako ponoviti nadonjem djelu daske.

Ljestve od uetaZa ljestve su potrebne jakegrane, pre"nika 4 - 5 cm. i duineoko 40 cm. Paliu treba privezatizamkama sa dva paralelna ueta.Zamke se prave na svakih 50 cm.i kroz njih se provla"e grane.

Prizemni dio ljestava se u"vrstiza zabijene kol"eve, tako da se

ljestve ne pomjeraju.

Vise#a polica i ljuljaka

Ljestve od ueta

Tronoac za kotli#

Tronoac za kotli%Da bi se napravio tronoac potrebne su tri jake grane. Na dvije od njih natakni dvije petlje

od ueta, a izme!u njih natakni tre#u granu kao to je prikazano na slici. Tu granu trebaokretati tako da se petlje "vrsto zategnu. Grane se ravnomjerno rasporede u trokut i fiksirajuse na zemlji, a na vrh se prika"i lanac sa kukom za koji se vjea kotli#.


54/89

54

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Paralelno vezivanjeUpotrebljava se za povezivanje dvaju tapva koji lee paralelno. Ukrtenu polupetlju nekoliko

puta zasu"i oko njene osovine pa zatim poloi izme!u tapova ( a ). Drugi kraj "vrsto ovij okotapova , a zatim ga udjeni kroz petlju i dobro povuci da se stegne. Oba kraja vei ambulantnim"vorom. Dva tapa #e biti jo bolje spojeni, ako ih na mjestima na kojim se spajaju zateemo.

Ukrteno vezivanjeUpotrebljava se za povezivanje dva tapa koji su okomiti jedan na drugi. Kraj ueta na tap

pri"vrsti petlju sa polu"vorom. Ue zatim omotaj kao to je prikazano na slici. Kada su krajevi

"vrsto vezani, krajeve u"eta vei ambulantnim "vorom. tapovi #e biti bolje vezani ako namjestim spoja zateu.

Dijagonalno vezivanjeKraj ueta pri"vrstiti petljom sa polu"vorom.Mjesta gdje se tapovi ukrtaju obmotaj uetom,

najprijevodoravno, a zatim okomito i na kraju kao kod ukrtenog vezivanja krajevu uta veiambulantnim "vorom.

Paralelno vezivanje

Ukrteno vezivanje

Dijagonalno vezivanje


55/89

55

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Privezivanje udiceUdice sa muicama nije teko zavezati z silk, jer tu mo"emo upotrijebiti neki od brojnih

kliu#ih "vorova, to je ve#objanjeno ranije. Ma!utim, ima dosta udica koje nemaju uicenego samo zadebljanje na duem kraku. Njih treba vezati kao to je nacrtano na slici. Najprijese uz gornji dio udice poloi ukrtena polupetlja (a). Sa krajem silka udica se nekoliko puta"vrsto obmota, zajednno sa silkom koji lei uz nju ( b ), a zatim se glavnim djelom silka ( koji ide

na tap ) zategne ( c ). Poslije toga se jo jedamput "vor zategne tako to se oba kraja povla"e,tako da se silk "vrsto stegne oko udice da ne moe iskliuznuti preko zadebljanog dijela udice(d).

Zatezanje uadiKada su oba kraja ueta privezana, elimo zategnuti ue moemo posttupiti na na"in prikazan

na slici.U ukretenu polupetlju na"injenu na sredini ueta ubacimo tap i okre#emo ga tako da se

oba djela petlje ovijaju jedan oko drugog. Kada dovoljno stegnuto kraj ueta priveemo zanjega.

a b c d

Privezivanje udice

Zatezanje uadi


56/89

56

IZVI!A"KI PRIRU"NIK


57/89

57

IZVI!A"KI PRIRU"NIK


58/89

58

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

ORJENTACIJA

Orijentisati se na zemljitu zna#i odrediti svoj poloaj i pravce kretanja u odnosu nastrane svijeta i zemljine objekte.

Dio zemljine povrine, koji sa jednog mjesta moemo pogledom obuhvatiti, naziva se vidik,

obzor ili prirodni horizont., a mjesto sa kojeg posmatramo naziva se stojite.Zemljina ta"ka na nebeskom svodu ta"no iznad naeg stojita nazivamo zenit.Orijentacija na zemljitu moe biti: geografska, takti#ka i topografska.

Navodimo neke od primjera kako se moemo orijentisati u prirodi.

Orijentacija po kompasu.Na kompasu su ozna"ene glavne i sporedne strane svijeta. Postavi kompas u vodoravni

poloaj, pa ga oko okomite osi okre#i sve dotle, dok se oznaka za sjever (S) ne poklopi smagnetnom iglom (obi"no obojena plavom bojom na vrhu). Raspodjela na plo"ici kompasa

pokazuje smjerove svih ostalih strana svijeta.Orijentacija po suncu.

Sunce je svaki dan u godini u 6 sati ujutro na istoku, a u 12 sati na jugu, a u 18 sati nazapadu. Ako sunce izlazi ranije od 6 sati, onda je to neto sjevernje od istoka, ali u 6 sati ipakdo!e ta"no na istok. Ako sunce izlazi neko kasnije od 6 sati - zimi, onda je to neto junije odistoka i u to vrijeme ta"an istok na ovaj na"in ne moemo odrediti. Isto je i sa zalaskom sunca.U 9 sati sunce je ta"no na jugoistoku, a u 15 sati ta"no na jugozapadu. Dakako, u podne jeta"no na jugu! Panja! Imaj na umu pomak satnice za tzv. ljetnog vremena.

Orijentacija pomo%u sunca i sata.Pravac juga (a time i ostale strane svijeta) moemo sa sigurno#u odrediti za sun"ana

vremena, ukoliko nam je pri ruci ta"an sat. Sat postavimo na dlan vodoravno i okre#emo upravcu Sunca. U tom poloaju raspolovi se ugao to ga mala kazaljka "ini s brojkom 12. Linijakoja raspolovljuje taj ugao, kad je produimo, pokazuje smjer juga. Na obratnoj je strani, daklesjever.


59/89

59

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Po panjevima:godovi (prstenovi koji pokazuju godinje naslage pri rastenju drveta) uisu na sjevernoj, a iri na junoj strani panja.

Po mahovini:na sjevernoj strani stabla su, u pravilu, ja"e obrasla mahovinom, nego najunoj; za odre!ivanje sjevera treba promatrati ne jedno, ve#vie drve#a.

Po kori stabla:pored toga to je vie obrasla mahovnom, kora na sjevernoj strani drve#aje hrapavija i tmnija, "esto i puna raznih gljivica, dok je juna strana glatka i svjetlija.

Po kronjama:kronje drve#a su na junoj strani obi"no bujnije nego na sjevernoj.

Po vjerskim objektima:oltari katoli"kih crkava naj"e#e su okrenuti prema zapadu, a oltaripravoslavnih crkava prema istoku; ulazi su na suprotnim stranama od oltara; kod damija,minaret (toranj) obi"no se nalazi na jugu.

Po grobovima:kod kr"anskih grobova, spomenik se obi"no nalazi na zapadnoj stranigroba, a kod muslimanskih na jugozapadnoj strani.


60/89

60

IZVI!A"KI PRIRU"NIK

Orijentacija po Sjevernja#i

Documents

Prirucnik Za Izviđače