Priručnik za mlade - migrantservicecentres.orgmigrantservicecentres.org/userfile/Prirucnik za mlade_complete.pdf · Priručnik za mlade povratnike iz dijaspore 7 1. Uvod Razmišljate

Priručnik za mlade povratnike iz dijaspore

Sadržaj

1. Uvod ...................................................................................................................... 7

2. Kako prijaviti boravak u BiH................................................................................... 9

3. Boravišna i radna dozvola za povratnike sa stranim državljanstvom ................. 11

4. Kako pribaviti lične dokumente ........................................................................... 15

5. Kako nabaviti radnu i zdravstvenu knjižicu ........................................................ 21

6. Kako se prijaviti na zavod za zapošljavanje ......................................................... 26

7. Kako nostrificirati/priznati strane visokoškolske isprave/kvalifikacije ............... 31

8. Kako nostrificirati osnovno i srednje obrazovanje ............................................. 37

9. Kako tražiti posao ............................................................................................... 40

10. Kako sklopiti ugovor o radu sa poslodavcem .................................................... 45

11. Kako volontirati ................................................................................................ 50

12. Penziono i invalidsko osiguranje ....................................................................... 53

13. Kako platiti porez .............................................................................................. 56

14. Kako se učlaniti u sindikat ................................................................................. 58

15. Kako pokrenuti biznis ........................................................................................ 60

16. Kako do vozačke dozvole ................................................................................. 63

17. Ukoliko se odlučite migrirati iz bih ................................................................... 65

7Priručnik za mlade povratnike iz dijaspore

1. Uvod

R a z m i š l j a t e l i o p o v r a t k u u B i H ? Dobrodošli na stranice „Priručnika za mlade povratnike iz dijaspore“ čiji je cilj da

Vas upozna sa važnim činjenicama vezano za tržište rada u BiH i da Vas osnaži korisnim informacijama kako bi Vaša integracija, ukoliko ste se vratili u BiH ili razmišljate o povratku, bila što uspješnija.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u sklopu programa „Zapošljavanje i zadržavanje mladih (YERP)“ je provela istraživanje među mladim ljudima u dijaspori vezano za njihove namjere o povratku u BiH. Putem ovog prvog mapiranja mlade dijaspore dobili smo početno razumijevanje o njihovoj percepciji o povratku i stvarnošću sa kojima se povratnici u BiH susreću. Rezultati istraživanja su objavljeni u izvještaju „BiH ili ne BiH-izvještaj o povratku mlade dijaspore na tržište rada u BiH“ koji je dostupan na b/h/s i engleskom jeziku, a koji možete pruzeti na web-stranici IOM-a, http://www.iom.ba/Publications.html.

Jedan od ključnih nalaza istraživanja je bila veoma loša informiranost mladih u dijaspori i povratnika o tržištu rada u BiH. Mandat IOM-a u projektu YERP je informiranje mladih migranata o tržištu rada u BiH te drugim pitanjima relevantnim za povratak. Pored toga pod pokroviteljstvom YERP-a otvoreni su Centri za informisanje, savjetovanje i obuku (CISO) u 16 lokacija širom BiH. Između ostalog nadležnost CISO-a je da pomognu mladim povratnicima pri povratku na tržište rada u BiH.

Svrha ovog Priručnika je da na jednostavan i konkretan način upozna čitaoce sa praktičnim informacijama vezanim za povratak u BiH. Informacije navedene u ovom Priručniku su dobijene putem direktnih kontakata sa relevantnim institucijama ili putem njihovih pravilnika. Gdje je bilo potrebno informacije su podijeljene u odjeljke: Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt.

Priručnik slijedi ciklus zapošljavanja, podijeljen je u 17 poglavlja i govori o cijeloj BiH.

8 Priručnik za mlade povratnike iz dijaspore

K o s e v r a ć a i z d i j a s p o r e ? U uzorku od 847 osoba širom svijeta koje su ispitane putem istraživanja u sklopu

projekta YERP 51% je izjavilo da razmišlja o privremenom ili stalnom povratku u BiH. Profi l potencijalnih povratnika pokazuje da su to pretežno mladi ljudi u ranim trideseti m, na početku svoje radne karijere koji su iz BiH migrirali u ratnom ili poslijeratnom periodu. Mnogi su naveli da bi se tokom eventualnog povratka vrati li u BiH sa supružnicima i djecom. 38% ima samo bh. državljanstvo dok 51% ima bh. državljanstvo i strano državljanstvo. 11% ima samo strano državljanstvo i u slučaju povratka u BiH se smatra strancem.

U BiH se dakle žele vrati ti mladi iz dijaspore koji se po vrsti državljanstva mogu podijeliti na tri kategorije.

Migranti koji imaju bh. državljanstvo, a koji su u inostranstvu boravili na osnovu studentskih, radnih ili boravišnih viza. Obzirom da imaju bh. državljanstvo oni se u BiH treti raju kao bh. državljani.

Nosioci dvojnog državljanstva se na teritoriji BiH treti raju kao samo bh. građani i imaju sva prava i dužnosti koje imaju bh. državljani.

Treća kategorija su migranti porijeklom iz BiH sa samo stranim državljanstvom koji se tokom svog boravka u BiH treti raju kao strani državljani.

Struktura Priručnika slijedi ciklus povratka sa svrhom pronalaska zaposlenja u BiH. Podijeljen je u 17 poglavlja u kojima su navedene najvažnije informacije te su u kvadrati ćima ispod teksta navedeni kontakt podaci nadležnih insti tucija i linkovi gdje možete pronaći više informacija.

M i n i s t a r s t v o z a l j u d s k a p r a v a i i z b j e g l i c e , s e k t o r z a i s e l j e n i š t v o

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Sektor za iseljeništvo putem svoje web stranice građanima BiH u inostranstvu pruža informacije o načinu rješavanja njihovih statusnih pitanja i ostvarivanju prava u BiH, uključujući i pristup tržištu rada u BiH. Upit se može postaviti na e-mail adresu [email protected], nakon čega Sektor za iseljeništvo prikuplja potrebne informacije kroz saradnju sa nadležnim insti tucijama različiti h nivoa vlasti u BiH i odgovor direktno šalje osobi koja je postavila upit. Odgovori na neka od najčešće postavljenih pitanja mogu se naći u arhivi rubrike Pitajte - mi odgovaramo na htt p://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Pitajte/Archive.aspx?template_id=18&pageIndex=1“

Č�� !Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Sektor za iseljeništvohttp://��.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/aktuelnosti/?id=820


P o v r a t n i c i s u p o d o l a s k u u B i H d u ž n i p r i j a v i t i s v o j b o r a v a k

Ukoliko promijenite svoje boravište u BiH dužni ste prijaviti promjenu adrese. Također ste dužni odjaviti svoj boravak u BiH ukoliko se iselite iz BiH.

G d j e s e p r i j a v l j u j e b o r a v a k u B i H ?U Federaciji Bosne i Hercegovine (Federaciji BiH) obratite se policijskim upravama

pri kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova. Kontakt podatke možete naći na webstranici Federalne uprave policije http://www.fup.gov.ba/

U Republici Srpskoj obratite se centrima javne bezbjednosti, stanicama javne bezbjednosti i policijskim stanicama. Kontakt podaci centara bezbjednosti se nalaze na naslovnoj strani MUP-a Republike Srpske gdje su centri obilježeni na karti Republike Srpske http://www.mup.vladars.net/index_lat.php

U Brčko distriktu obratite se Vladi Brčko distrikta, Javnom registru-odjeljenje za lične dokumente. http://www.bdcentral.net/index.php/ba/odjeljenja-vlade-brko-dsitrikta-bih/javni-registar

D o k u m e n t i p o t r e b n i z a p r i j a v u b o r a v k a Dokumenti koji su potrebni za prijavu boravka su lična karta ili pasoš - dokument

koji potvrđuje Vaš identitet i zahtjev za prijavu-odjavu prebivališta, boravišta i promjenu adrese stana koji se popunjava u dva istovjetna primjerka od kojih se jedan nakon evidentiranja i ovjeravanja od strane službene osobe vraća podnositelju i istom služi kao dokaz da je izvršio prijavu-odjavu prebivališta ili boravišta, odnosno kao dokaz da je nadležni organ omogućio odjavu njegovog ranijeg prebivališta ili boravišta.

2. Kako prijaviti boravak u BiH


U k o l i k o s e p r o m i j e n i p r e b i v a l i š t e i l i p o n o v n o m i g r i r a i z B i H

Osoba može neposredno odjaviti svoje prebivalište ili boravište, ali je dužna da odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od dana odjave prebivališta ili boravišta podnese zahtjev za prijavu novog prebivališta ili boravišta kod nadležnog organa. Državljanin koji se stalno nastani u inostranstvu ili koji u inostranstvu boravi duže od jedne godine odjavljuje svoje prebivalište neposredno ili putem diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH (DKP BIH) u zemlji u kojoj se stalno nastani. Kontakt podaci DKP-ova se mogu naći na webstranici Ministarstva vanjskih poslova http://www.mfa.gov.ba/HTML/Bos/BiH_Ambasade.htm

S t r a n i d r ž a v l j a n i s u p o d o l a s k u u B i H d u ž n i p r i j a v i t i s v o j b o r a v a k

Strani državljani su obavezni prijaviti boravište Službi za poslove sa strancima u jednom od njenih 16 terenskih centara širom BiH ukoliko imaju namjeru boraviti duže od tri dana, u roku od osam dana od dana dolaska u mjesto prebivališta ili od dana promjene adrese stanovanja. Kontakt podatke svih terenskih centara možete naći na web-stranici Službe za poslove sa stancima pod rubrikom „Organizaciona struktura” – http://www.sps.gov.ba/bosanski/organizacija.php


B o r a v a k s t r a n i h d r ž a v l j a n a u b i h

Ko se smatra strancem u BiH?Stranac je svako lice koje nema državljanstvo BiH, ali je državljanin neke druge

države prema njenim propisima. Strancem se na teritoriji BiH ne smatra državljanin BiH koji ima i državljanstvo neke druge države.

Radna i boravišna dozvola za strance koji namjeravaju raditi u BiHAko stranac namjerava boraviti u BiH s ciljem plaćenog rada, mora imati radnu

dozvolu koju je izdao organ nadležan za poslove zapošljavanja stranaca osim kad je ovim zakonom ili međunarodnim sporazumom određeno da za pojedine vrste rada radna dozvola nije potrebna. Radna dozvola daje strancu ista prava, obaveze i odgovornosti po osnovu rada koja imaju zaposleni državljani BiH. Dobivanjem radne dozvole stranac podnosi zahtjev za boravišnu vizu u BiH bez koje ne može raditi u BiH. Listu vrsta poslova za koje u BiH nije potrebna radna dozvola možete naći na web-stranici Službe za poslove sa strancima pod rubrikom „Osnovne informacije o ulasku, boravku i međunarodnoj zaštiti stranaca u Bosni i Hercegovini“ – http://www.sps.gov.ba/bosanski/informacija.php.

Postupak odobrenja/produžavanja privremenog boravka u svrhu rada u BiH

Zahtjev za odobrenje prvog privremenog boravka kao i zahtjev za produženje privremenog boravka podnosi se Službi za poslove sa strancima, a podnosi ga svako lice koje se smatra strancem, a koje ima namjeru da boravi u BiH.

3. Boravišna i radna dozvola za povratnike sa stranim državljanstvom


Procedura apliciranja za odobrenje/produžavanje privremenog boravka

1. Ispuniti zahtjev za odobravanje/produžavanje privremenog boravka 2. Uz zahtjev za odobrenje/produženje privremenog boravka priložiti:a. fotografiju, b. ovjerenu fotokopiju pasoša sa otiskom ulaznog štambilja ili unesenom vizom –

D/naljepnicom prethodno odobrenog privremenog boravka. Pasoš mora imati rok važenja najmanje tri mjeseca duži od perioda na koji se traži odobrenje privremenog boravka,

c. potvrdu o prijavi boravišta,d. dokaz o osiguranim sredstvima za izdržavanje,e. ljekarsko uvjerenje, izdato najkasnije tri mjeseca prije dana podnošenja zahtjeva, f. dokaze o nekažnjavanju i nevođenju krivičnog postupka iz države porijekla,g. te ovisno o osnovu boravka dokaz kojim se opravdava osnovanost zahtjeva za

boravak; u slučaju zapošljavanja u BiH to može biti pozivno pismo poslodavca ili institucije koja poziva stranca da radi u BiH.

Osoba koja podnosi zahtjev za odobravanje privremenog boravka mora također imati osiguran odgovarajući smještaj u BiH i imati osigurano zdravstveno osiguranje u BiH. Procedura odobrenja privremenog boravka traje približno 30 dana od dana dostavljanja kompletne dokumentacije uključujući i odobrenu radnu dozvolu.

Odobrenje privremenog boravka može se izdati najduže na period do jedne godine pod uslovom da je stranac u BiH ušao zakonito i da ispunjava opće uslove za odobrenje boravka. Zahtjev za produženje privremenog boravka podnosi se u BiH nadležnoj organizacionoj jedinici Službe za poslove sa strancima ili izvan BiH, putem DKP BiH najkasnije 15 dana prije isteka važećeg perioda boravka. Ukoliko se zahtjev za odobrenje boravka podnosi u BiH, strancu se izdaje potvrda koja se smatra odobrenjem boravka, dok se o zahtjevu ne donese konačna odluka. Odobrenje stalnog boravka stranim državljanima se može odobriti pod uvjetom da na osnovu odobrenja privremenog boravka neprekidno boravi na teritoriji BiH najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva za odobrenje stalnog boravka. Prekidom boravka ne smatra se boravak stranca van BiH u trajanju do 90 dana u periodu od jedne godine u toku odobrenog privremenog boravka u BiH.

Posljedice boravka u BiH bez dozvole boravka Svaki strani državljanin bez reguliranog boravka u skladu sa zakonima BiH, smatra

se iregularnim migrantom kojem u konačnici prijeti deportacija iz BiH sa izricanjem mjere zabrane povratka u trajanju od minimalno jedne do pet godina.

Pokrenuti žalbu protiv odluke Službe za poslove sa strancima Sve odluke Službe za poslove sa strancima podložne su provjeri pred Ministarstvom

sigurnosti/bezbjednosti Bosne i Hercegovine, kao i pred Sudom BiH.


R a d s t r a n i h d r ž a v l j a n a u B i H

Ko izdaje radnu dozvolu?Radna dozvola može se izdati strancu na zahtjev poslodavca koji ga namjerava

zaposliti. Zavisno od mjesta prebivališta, odnosno sjedišta poslodavca, radnu dozvolu izdaje Zavod za zapošljavanje Federacije BiH, Republike Srpske ili Brčko distrikta na osnovu utvrđene kvote radnih dozvola (Godišnja kvota radnih dozvola) ili kao radnu dozvolu koja se ne računa u kvotu (Radne dozvole koje se ne računaju u kvotu). Administrativna taksa za izdavanje radne dozvole plaća se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje radne dozvole i trenutno iznosi približno 150 KM.

Godišnja kvota radnih dozvola Kvota radnih dozvola je broj radnih dozvola koje se u BiH mogu izdati u jednoj

godini za strance određenih zanimanja, odnosno za strance koji obavljaju određene djelatnosti, a kojima je radna dozvola za rad u BiH potrebna i ulazi u kvotu.

Radne dozvole koje se ne računaju u kvotuRadne dozvole za strance koje se ne računaju u kvotu se izdaju:

a. strancu koji ima obrazovanje koje odgovara visokom obrazovanju, završenom postdiplomskom ili doktorskom studiju u BiH;

b. strancu čiji se rad u BiH zasniva na međunarodnom sporazumu;c. strancu koji obavlja ključne poslove u poslovnom subjektu, a koji nije izuzet od

potrebe posjedovanja radne dozvole na osnovu međunarodnog sporazuma;d. učiteljima ili nastavnicima koji izvode ili pomažu u nastavi u obrazovnim

ustanovama zbog svog specifičnog znanja;e. profesionalnim sportistima ili sportskim radnicima koji na osnovu valjano

zaključenog ugovora rade u BiH;f. strancu koji je u bračnoj ili vanbračnoj zajednici sa strancem s odobrenim stalnim

boravkom u BiH ili je dijete stranca s odobrenim stalnim boravkom u BiH.Potpunu listu radnih dozvola koje se ne računaju u kvotu možete naći u „Zakonu

o kretanju i boravku stranaca i azilu” na web-stranici Službe za poslove sa strancima: http://sps.gov.ba/bosanski/zakon_kretanje.php#zak21.

Vrsta poslova za koje važi izdata radna dozvolaRadna dozvola je dozvola za plaćeni rad stranca na određenom radnom mjestu ili za

određenu vrstu poslova, u određenom vremenskom periodu, a najduže do jedne godine, koju na zahtjev poslodavca izdaje organ nadležan za poslove zapošljavanja u BiH.


Postupak dobivanja radne dozvole u BiH1. Stranac pronalazi posao ili biva pozvan da radi;

2. Poslodavac pribavlja stranom državljaninu radnu dozvolu u zavodu za zapošljavanje, a strani državljanin ulazi u Bosnu i Hercegovinu tek nakon pribavljene radne dozvole;

3. Stranac u Službi za poslove sa strancima, po osnovu izdate radne dozvole podnosi zahtjev za odobrenje boravka u BiH (van BiH zahtjev se Službi podnosi putem DKP-a u zemlji boravka, a u BiH zahtjev se podnosi direktno nadležnoj organizacionoj jedinici Službe);

4. Ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor sa strancem poslodavac ne može zaključiti prije nego što je strancu odobren privremeni boravak. Poslodavac je dužan Službi dostaviti primjerak zaključenog ugovora o radu ili drugog odgovarajućeg ugovora najkasnije u roku od tri dana od dana zaključivanja ugovora.

Radna dozvola se gubi u slučaju otkaza boravka ili raskida ugovora sa poslodavcem. Posljedica rada bez radne dozvole je otkaz boravka uz koji je moguće izreći i zabranu ulaska u BiH u trajanju od jedne do pet godina.

K��:S�� .sps.gov.baT�� S�� http://��.sps.gov.ba/bosanski/organizacija.php

Z�� F�� B�H��.fzzz.baR�� S��.zzrs.orgB�� http://��.zzzbrcko.org/

P�� :P�� http://��.sps.gov.ba/bdokumenti/Pravilnik_novi_BA.pdfZ�� http://��.sps.gov.ba/bdokumenti/bzakon.pdf


L i č n a k a r t a z a B H . d r ž a v l j a n e

Ko vrši izdavanje lične karte u BiH?Izdavanje ličnih karata u okviru svoje nadležnosti vrše:

Federacija BiH Kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova

Republika Srpska Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske

Brčko distriktVlada Brčko distrikta, Javni registar

Svi organi u BiH nadležni za izdavanje ličnih dokumenata se mogu naći na webstranici “Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu dokumenata” na linku http://www.iddeea.gov.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=92&Itemid=90&lang=bs

Dokumenti potrebni za izdavanje ličnih dokumenataZa izdavanje lične karte licu koje prvi put dobija ličnu kartu potrebno je sljedeće:

a. zahtjev – koji dobijete na lokaciji za izdavanje dokumenata bez naknade;b. izvod iz matične knjige rođenih (ne stariji od šest mjeseci); izvod se dobiva u

općini u kojoj ste rođeni;c. uvjerenje o državljanstvu (ne starije od šest mjeseci); uvjerenje se dobiva u

općini u kojoj ste rođeni;d. taksa u iznosu od 4-10 KM.

4. Kako pribaviti lične dokumente


Svi dokumenti moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Prilikom svakog podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte, državljanin u zahtjevu mora navesti tačne i isti nite podatke. Nadležni organ je dužan da najkasnije u roku od 15 dana nakon podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte, izda ličnu kartu podnositelju zahtjeva, ako utvrdi da podnositelj ima pravo na istu. Ličnu kartu građanin preuzima lično. Tek nakon izdavanja lične karte lice može da podnese zahtjev za izdavanje putne isprave i vozačke dozvole.

I d e n t i f i k a c i o n i d o k u m e n t z a s t r a n c e s a o d o b r e n i m p r i v r e m e n i m b o r a v k o m u B i H

Stranci sa odobrenim privremenim boravkom nemaju pravo na ličnu kartu BiH. Oni se koriste svojom putnom ispravom ili stranim ličnim dokumentom dok su na teritoriji BiH.

L i č n a k a r t a z a s t r a n c e s a o d o b r e n i m s t a l n i m b o r a v k o m u B i H

Za izdavanje lične karte su nadležni isti organi kao za izdavanje lične karte državljanima BiH. Strancu kojem je odobren stalni boravak nadležni organ u mjestu u kojem stranac ima prebivalište izdaje ličnu kartu za stranca. Stranac je dužan podnijeti zahtjev za izdavanje lične karte za stranca nadležnom organu u roku od osam dana od dana prijema odluke o određivanju jedinstvenog mati čnog broja (JMB).

Dokumenti potrebni strancu sa odobrenim stalnim boravkom u BiHZa izdavanje lične karte stranom državljaninu potrebno je sljedeće:

a. dokaz o odobrenom stalnom boravku,b. dokaz o identi tetu stranca (putna isprava),c. dokaz o uplati takse,d. trenutna taksa iznosi približno 50 KM.

Č�� : A�� , �� http://��.iddeea.gov.ba

Unazad nekoliko godina, mnoge općine širom BiH su postale dijelom Projekta upravne odgovornosti - GAP, koji građanima omogućuje lakše korištenje opšti nskih usluga. U nastavku teksta dostavljamo više informacija o samom projektu.


O p ć i n s k e u s l u g e n a j e d n o m m j e s t u 1

Iako obim usluga koje se pružaju građanima varira od jedne općine do druge (moguće je da uključuje neke od dolje navedenih), postoji veliki broj općina u BiH koje imaju mogućnost pružanja usluga na jednom mjestu (na engleskom: One Stop Shop – OSS). Uobičajeni OSS se sastoji iz dva sastavna dijela – Informacije i Servisni centar (pultovi) gdje se pružaju usluge koje obično uključuju sljedeće (ispod ovog odjeljka se nalaze linkovi svih općina koje su inkorporirale OSS u svoj rad).

Pult Informacije 3 Informacije građanima koje su vezane za rad svih službi (djelokrug rada,

odgovornosti, metodologiju rada itd). 3 Prikaz važnijih dokumenata, kao što su: statut općine, pravilnik ponašanja

općinskog vijeća, odluka o formiranju radnih tijela općinskog vijeća, lista vijećnika i članova komisija formiranih od strane općinskog vijeća, općinski budžet, instrukcije općine vezano za: žalbe, prigovore, prijedloge i korisne sugestije koje se odnose na rad službenika, lista pravnih tijela u općini, lista institucija iz oblasti: obrazovanja, kulture, sporta, nevladinih organizacija registrovanih u općini, lista članova odbora lokalnih zajednica.

3 Prikaz bianco-formulara koji se trebaju popuniti, između 80 i 150, zavisno od veličine općine, (pitanja matične evidencije, komunalne infrastrukture, veterana, zdravstva, socijalnih pitanja, urbanističke i građevinske dozvole, građevinske inspekcije, pitanja vezana za djelovanje lokalnih zajednica, raseljenih osoba, malog poduzetništva i turizma).

3 Brošure, jednostranični i razni drugi priručnici o procedurama kako ostvariti određene usluge i realizaciju građanskih prava.

3 Administrativni pravni savjeti (koji su besplatni). 3 Knjiga utisaka.

Servisni centar – pultovi (mjesta gdje općinske službe pružaju usluge građanima)

3 Opći zadaciIzdavanje povrda iz matičnih knjiga građana (kao što su: rodni list, umrli list, vjenčani

list, uvjerenje o državljanstvu itd.); pružanje informacija; obrada zahtjeva za izmjenu ličnih podataka; razmjena podataka vezanih za postupke izdavanja biometrijskih pasoša i ličnih karata 2.

1 GAP (Governance Accountability Project – Projekat upravne odgovornosti) sponzoriše U.S. Agencija za međunarodni razvoj, Švedska agencija sa međunarodni razvoj i saradnju, ambasadea Kraljevine Nizozemska

2 “Provjera i potvrđivanje podataka iz matičnih evidencija u vezi sa postupkom za izdavanje biometrijskih pasoša i biometrijskih ličnih karata”.


3 Zašti ta veteranaPotvrde iz domena prava boraca i obrada zahtjeva iz ove oblasti , kontrola

dokumentacije, pružanje informacija i savjetovanje

3 Prava iz socijalnog i radnog prava, zdravstvo, izbjeglice i raseljene osobePotvrde i obrada zahtjeva iz ove oblasti , kontrola dokumentacije, pružanje

informacija i savjetovanje.

3 FinansijeObrada dokaza o uplatama od značaja za upravljanje zemljištem, najmu nekretnina,

taksama za sklapanja braka izvan zgrade općine, transakcije administrati vnih taksi itd.

3 Ovjera potpisa, kopija i pisamaObrada brojnih zahtjeva za dupliciranje raznih vrsta dokumenata (npr. fotokopija

potvrda iz ureda registra značajnih za upis studenata na fakultet).

3 Urbanizam i katastar („Centar za urbanizam“)Primanje zahtjeva i molbi vezanih za dozvole, izdavanje kopija iz katastarskog

registra (zemljišnog katastra) itd.

Pružanje informacija i savjeta vezanih za: procedure potrebne za dobivanje urbanisti čke saglasnosti (informacije o lokacijama unutar općine), izdavanje građevinske dozvole, tehnički preduslovi komunalnih preduzeća, dostupnost građevinskog zemljišta u skladu sa regulacionim planom i drugom prostornom dokumentacijom.

Prikaz regulacionog plana i karti vezanih za isti .

3 Bankarski ili poštanski pultovi (za uplate različiti h administrati vnih taksi)

PARTNERSKE OPĆINE GAP-�

��.opcina-banovici.com.ba

��.banjaluka.rs.ba

lin.bihac.org/

��.opcinabosanskakrupa.ba

��.opcinabosanskipetrovac.ba

��.bosanskograhovo.ba

��.opcina-bugojno.ba

��.opcinabuzim.ba

��.opcinacazin.com

��.capljina.ba

�p.celic.com.ba

��.citluk.ba

��.dobojistok.org/

��.opcina.domaljevac.net/

��.domaljevac.ba

��.opstinadrvar.org/

��.opstinafoca.rs.ba

��.fojnica.ba

��.gorazde.ba

��.opcina-gracanica.ba

��.gradacac.ba

��.opstina-gradiska.com/

��.grude.info/

��.opcinailidza.ba


��.ilijas.ba

��.jablanica.ba

��.kakanj.com.ba

��.kalesija.ba

��.kladanj.ba

��.opstinaknezevo.rs.ba

��.konjic.ba

��.opstinakostajnica.rs.ba

��.opstinakotorvaros.org/

��.livno.ba

��.opstinalopare.com/

��.ljubuski.ba

��.mostar.baodluka.htm

��.mrkonjic-grad.rs/

opstinanevesinje.rs.ba

��.novi-travnik.com/

��.novosarajevo.ba

��.petrovo.ba

��.posusje.net/

��.prozor-rama.org/

��.opstinaribnik.org

��.sanskimost.gov.ba

��.opcinasapna.ba

��.srbac-rs.com/

��.srebrenica-opstina.org/

��.opstina-sekovici.com/

��.sipovo.net/

��.sirokibrijeg.ba

��.teslic.ba

��.tomislavgrad.gov.ba

��.opcinatravnik.com.ba

��.trebinje.rs.ba

��.trnovo-rs.com/

��.tuzla.ba

��.vares.info/

��.velikakladusa.gov.ba

��.visoko.co.ba?go=opcinavisoko

��.opcinavitez.info/info.html

��.opstina-vlasenica.org/

��.vogosca.bastream/

��.vukosavlje.rs.ba

��.zepce.ba

��.opcinazivinice.org/

opstina Rudo


R a d n a k n j i ž i c a

Radna knjižica za nezaposlene i zaposleneSvi radnici u BiH moraju posjedovati radnu knjižicu. Radna knjižica sadrži podatke o

obrazovanju, stručnoj spremi i priznatom stažu. Njome se dokazuju podaci o zaposlenju i staž radnika. Također osobe sa stranim državljanstvom kojima je odobrena radna dozvola moraju da imaju radnu knjižicu.

Izdavanje radne knjižice je besplatno. Radnu knjižicu uz svjedočansto ili diplomu završene škole, prvo popunjava opštinski organ. Sa popunjenom radnom knjižicom nezaposlena osoba se prijavljuje na Zavod za zapošljavanje, ili u slučaju zasnivanja radnog odnosa istu predaje poslodavcu nakon popunjavanja od strane opštinskog organa.

Radna knjižica pri nezaposlenostiNezaposlena osoba podnosi zahtjev za izdavanje radne knjižice zbog prijave na

evidenciju kod Zavoda za zapošljavanje i ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje koje ostvaruje kao nezaposleno lice.

Radna knjižica pri zaposlenju 3 Radnu knjižicu izdaje nadležni opštinski organ uprave a popunjava je poslodavac. 3 Na dan kada počne da radi, zaposlenik predaje radnu knjižicu poslodavcu.

Poslodavac izdaje zaposleniku pismenu potvrdu o tome. 3 Za vrijeme radnog odnosa radnika, radna knjižica se nalazi na čuvanju kod

poslodavca. 3 Na zahtjev radnika, poslodavac je dužan da radniku, uz potvrdu vrati radnu

knjižicu.

5. Kako nabaviti radnu i zdravstvenu knjižicu


3 Prilikom prestanka radnog odnosa radnika, poslodavac je dužan da u radnu knjižicu upiše vrijeme koje je radnik proveo u radnom odnosu i da to ovjeri svojim potpisom i pečatom, i da mu preda radnu knjižicu. Zaposlenik je dužan poslodavcu vratiti potvrdu koju je dobio od poslodavca pri predavanju radne knižice.

Ko izdaje radnu knjižicu?Radna knjižica se izdaje nezaposlenima prema mjestu prebivališta/boravišta, a za

zaposlenika koji je zaključio ugovor o radu, prema sjedištu poslodavca.

Federacija BiH Zahtjev se podnosi prema opštini prebivališta/zaposlenja. Na web-stranici Saveza općina

i gradova u Federaciji BiH možete naći kontakt podatke svih općina: http://www.sogfbih.ba

Republika SrpskaZahtjev za izdavanje radne knjižice nezaposleno lice podnosi opštinskom organu

uprave nadležnom za izdavanje radne knjižice prema mjestu prebivališta, a zaposleni radnik prema mjestu zaposlenja.

Na slijedećoj web stranici možete pronaći više podataka o općinama u Republici Srpskoj - http://www.sls.ba/amcs_1.html.

Brčko distriktU Brčko distriktu poslovi izdavanja radnih knjižica su u nadležnosti Odjela za javni

registar „Pododjeljenje za matičnu evidenciju“ http://www.bdcentral.net/index.php/hr/odjeljenja-vlade-brko-dsitrikta-bih/javni-registar/matina-evidencija

Dokumenti potrebni za izdavanje radne knižicea. Radna knjižica (kupuje se u knjižari i košta 5-7 KM),b. Lična karta,c. Svjedočanstvo ili diploma o završenom školovanju.Strani državljani moraju također podnijeti stranu putnu ispravu ili ličnu kartu

za strance te zavisno od vrste dozvole na osnovu koje borave u BiH, radnu dozvolu i potvrdu o privremenom boravku.

Organ uprave je dužan da radnu knjižicu izda podnosiocu u roku od 5-7 dana od dana podnošenja zahtjeva iako se u mnogim slučajevima izdaje istoga dana kada se podnese zahtjev.

Z d r a v s t v e n a k n j i ž i c aNezaposlena osoba koja je prijavljena na zavod za zapošljavanje ima pravo na

zdravstveno osiguranje putem Zavoda za zdravstvo.

Federacija BiHU Federaciji BiH ostvarujete pravo na zdravstveno osiguranje ako se prijavite u Zavod

za zapošljavanje u roku od 30 dana po povratku iz inostranstva i ako ste prije odlaska


u inostranstvo bili zdravstveno osigurani. Nezaposlena osoba koja ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu se mora prijaviti na Zavod najmanje jedanput u roku od 60 dana.

Republika Srpska U Republici Srpskoj ostvarujete pravo na zdravstveno osiguranje ako se prijavite u

Zavod za zapošljavanje pri povratku u BiH. Nezaposlena osoba koja ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu se mora prijaviti na Zavod najmanje jedanput u roku od 60 dana.

Brčko distriktU Brčko distriktu ostvarujete pravo na zdravstveno osiguranje ako se prijavite u

Zavod za zapošljavanje pri povratku u BiH. Nezaposlena osoba koja ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu se mora prijaviti na Zavod najmanje jedanput u roku od 60 dana.

P r a v o n a z d r a v s t v e n o o s i g u r a n j e z a z a p o s l e n e

Pravo na zdravstveno osiguranje imaju također i zaposlena lica te osobe koje žele vršiti samostalne uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje. Zdravstvena knjižica Vam daje mogućnost besplatnog ili reduciranog liječenja te naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad za zaposlene. Prava iz zdravstvenog osiguranja obezbjeđuju se i članovima uže i šire porodice ako ih osiguranik izdržava.

Osiguranici mogu biti i drugi članovi porodice ukoliko ih osiguranik izdržava ili su nesposobni za samostalni život i rad, te ako nemaju sredstava za izdržavanje, pa ih osiguranik izdržava.

P r o c e d u r a p r i j a v e n a Z a v o d z d r a v s t v e n o g o s i g u r a n j a

Kada se osoba prijavi na Zavod za zapošljavanje, Zavod popunjava prijavu za zdravstveno osiguranje koja se podnosi poreznoj upravi prema mjestu prebivališta. Stranka se tada obrati Zavodu zdravstvenog osiguranja gdje dobiva zdravstvenu knižicu. U Zavodu zdravstvenog osiguranja će Vam biti traženo da pokažete ličnu kartu te da u poslovnici kupite zdravstvenu knjižicu koja će biti ovjerena od strane Zavoda.

Z d r a v s t v e n o o s i g u r a n j e z a s t r a n e d r ž a v l j a n e

Strani državljani koji žele aplicirati za privremeni/stalni boravak u BiH po bilo kojoj osnovi moraju imati zdravstveno osiguranje koje važi na području BiH tokom svog cijelog boravka u BiH. Na osnovu tog zdravstvenog osiguranja stiču pravo na liječenje tokom svog boravka u BiH.


Federacija BiHNaknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad koja se refundira od

Zavoda je 80% neto isplaćene plaće na koju je plaćen doprinos i ne može biti veća od 80% od prosječne neto plaće ostvarene u Federaciji BiH prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku. Pravo na naknadu osigurana lica mogu ostvariti pod uslovom da je obveznik doprinosa izmirio obavezu uplate doprinosa. Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad osigurano lice ima u trajanju od 14 mjeseci. Kontakt podatke kantonalnih zavoda ćete naći na webstranici http://www.for.com.ba/zavodi.htm

Republika SrpskaPravo na naknadu neto plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad imaju

osiguranici zaposleni u državnim i privatnim preduzećima i ustanovama. Osnov za obračun naknade plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad je neto plata koju bi radnik ostvario da je bio na radu, s tim što ne može biti veći od neto plate koja služi kao osnov za obračun i uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje. Naknada plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad određuje se najmanje na 70% od osnova za naknadu, s tim da ne može biti veća od 90% od plate koju bi osiguranik ostvario da je bio na radu. Naknadu plate za prvih 120 dana privremene nesposobnosti za rad obezbjeđuje poslodavac iz svojih sredstava, a nakon toga najduže do 12 mjeseci naknadu neto plate obezbjeđuje Fond zdravstvenog osiguranja. Regionalne jedinice u Republici Srpskoj ćete naći na webstranici http://www.zdravstvo-srpske.org/ Sve kancelarije fonda za zdravstveno osiguranje u Republici Srpskoj se nalaze na webstranici http://www.zdravstvo-srpske.org/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=10&Itemid=50

Brčko distriktOsiguranici u smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju Brčko distrikta imaju pravo na

naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad ako su privremeno spriječeni za rad zbog povrede ili bolesti. Osiguraniku se isplaćuje naknada plate samo za dane za koje bi mu pripadala plata ili kompenzacija plate u smislu propisa o radnim odnosima i drugih propisa kojima se to reguliše. Naknada plate u ranije navedenim slučajevima, osiguraniku pripada i isplaćuje se na teret poslodavca do 42-og dana privremene spriječenosti za rad, a dalje na teret Fonda zdravstvenog osiguranja, ali ne duže od 12 mjeseci od početka privremene spriječenosti za rad. Naknada plate se utvrđuje u visini od 80% od osnovice za naknadu, s tim da ne može biti ispod minimalne plate za mjesec za koji se naknada obračunava, niti iznad određenog maksimuma. Naknada plate iznosi 100% od osnovice za naknadu u slijedećim slučajevima: za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu/profesionalnog oboljenja; za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem i u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog transplantacije organa i živog tkiva u korist neke druge osobe. Regionalne jedinice Zavoda zdravstvenog osiguranja u Brčko distriktu ćete naći na http://www.fzobrcko.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=5&Itemid=43&lang=ba


Č�� : F�� B�H Zakon o zdravstvenom osiguranju u Federaciji BiH http://��.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/1997/zakoni/o%20zdr%20osig(bh).html

R�� S��Zakon o zdravstvenom osiguranju u Republici Srpskojhttp://��.vladars.net/sr-SP-C�rl/Vlada/Ministarstva/mirl/DJEL/Documents/Zakon%20o%20zdravstvenom%20osiguranju.pdf

B�� Zakon o zdravstvenom osiguranju u Brčko distriktu http://��.skupstinabd.ba/zakoni/39.Zakon%20o%20zdravstvenom%20osiguranju%20Brcko%20distrikta%20BiH/Zakon%20o%20zdravstvenom%20osiguranju%20B/1.Zakon%20o%20zdravstvenom%20osiguranju%20Brcko%20DC-Sl.glasnik%20Brcko%20DC,br.1-02.pdf


z a v o d i z a z a p o š l j a v a n j eZavodi za zapošljavanje su državni organi koji rade na smanjenu stope nezaposlenosti u

BiH. Kroz evidentiranje nezaposlenih lica, pružanje obrazovanja i informacija zavodi pružaju nezaposlenim licima pomoć pri pronalasku posla, druge povlastice tokom nezaposlenosti te ih podstiču da aktivno traže posao. Svako lice sposobno za rad koje se može zaposliti prema propisima o radu se može prijaviti na zavod za zapošljavanje. Da bi se lice registrovalo kao nezaposleno ne smije biti registrovano u Poreznoj upravi kao poreski obveznik, ne smije imati zaključen ugovor o radu niti po nekom drugom osnovu biti radno angažovano. Također je potrebno imati registrovano prebivalište u području koje pripada tom zavodu za zapošljavanje.

Sve usluge zavoda su besplatne za nezaposlena lica koja se nalaze na evidenciji zavoda. U Federaciji BiH se javljate kantonalnim službama za zapošljavanje, čije ćete kontakt podatke naći na naslovnoj stranici www.fzzz.ba. U Republici Srpskoj se javljate Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske i njihovim filijalima dostupnim na sljedećoj webstranici http://www.zzzrs.net/index.php/kontakt/kat/centralna_strucna_sluzba/.

U Brčko distriktu se javljate Zavodu za zapošljavanje Brčkog http://www.zzzbrcko.org/

Mogu li se prijaviti povratnici sa stranim državljanstvom? Ne. U slučaju da strani državljanin želi da boravi u BiH po osnovu rada mora

aplicirati za radnu dozvolu. Osnova po kojoj stranac ulazi u zemlju mora biti ista osnova do kraja boravka u BiH. Tim pravilom osobama kojima je odobren boravak po drugim osnovama nije dozvoljeno koristiti usluge Zavoda za zapošljavanje.

6. Kako se prijaviti na zavod za zapošljavanje


P r i j a v a n a z a v o d z a z a p o š l j a v a n j e p o p o v r a t k u u B i H

Prijava na evidenciju zavoda za zapošljavanje je lično pravo svakog pojedinca, što znači da se osoba ne mora prijaviti na evidenciju nezaposlenih ukoliko to ne želi. U Republici Srpskoj i Brčko distriktu nisu određeni rokovi u kojima se povratnik treba prijaviti Zavodu da bi ostvario pravo na zdravstveno osiguranje dok u Federaciji BiH osoba koja želi ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje mora da se prijavi na Zavod u roku od 30 dana pri povratku te ispuniti uslov da je prije odlaska u inostranstvo bila zdravstveno osigurana. Osobe koje su ostvarile pravo na zdravstveno osiguranje, te usluge o informisanju traženja posla, se trebaju javljati na zavod svakih 60 dana.

D o k u m e n t i p o t r e b n i z a p r i j a v u n a z a v o d z a z a p o š l j a v a n j e

Pri povratku u BiH povratnik je dužan prijaviti svoj boravak. Iz potvrde o prebivalištu povratnik može saznati kojoj općini pripada te shodno toj informaciji može saznati u koji zavod za zapošljavanje je potrebno dostaviti sljedeća dokumenta:

a. lična karta na uvid,b. radna knjižica,c. diploma o stečenom zvanju na uvid.U slučaju da zavod nije povezan sa registrom porezne uprave, dodatni uslov može

biti da osoba dostavi uvjerenje iz poreske uprave da nije poreski obveznik. Da bi se u radnu knjižicu upisala Vaša kvalifikacija morate je nostrificirati. Dok ne dobijete rješenje o nostrificiranoj diplomi u Zavodu se vodite prema obrazovanju prethodno stečenom u BiH prije migracije ili kao nekvalifikovani radnik.

P r a v a k o j a o s t v a r u j e t e p r i j a v o m n a z a v o d z a z a p o š l j a v a n j e

1. Pravo na obavještavanje o mogućnostima i uslovima zapošljavanjaZavod prati stanje na tržištu rada i ima obavezu da, na osnovu prikupljenih podataka dobijenih od poslodavaca vezano za potrebe za zapošljavanje, obavještava javnost i lica koja traže zaposlenje o mogućnostima i uslovima za zapošljavanje.

2. Pravo na posredovanje pri zapošljavanjuPod posredovanjem se smatraju aktivnosti i mjere kojima se uspostavlja veza između lica koja traže zaposlenje i poslodavaca, u cilju zasnivanja radnog odnosa ili zaključivanja ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova.

3. Pravo na savjetovanje o izboru zanimanja i profesionalnoj orijentaciji


Savjetovanje i informisanje radi pružanja pomoći nezaposlenima u izboru zanimanja i zaposlenja, pružanje pomoći mladima, nezaposlenima i zaposlenima, pojedinačno ili grupno, pri izboru ili promjeni zanimanja, odnosno posla, u obrazovanju, obuci i profesionalnoj rehabilitaciji. Pravo na informisanje o zakonima, podzakonskim propisima, kolektivnim ugovorima, pravima i obavezama poslodavaca koji se odnose na zapošljavanje i osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, kao i pomoć u popunjavanju i dostavljanju zavodu obrazaca i dokumenata.

4. Pravo na stručno osposobljavanje, obuku i pripremu za zapošljavanjePružanje mogućnosti nezaposlenima i zaposlenima da prema posebnom programu steknu dodatna znanja i vještine za obavljanje poslova u okviru svog zanimanja, prekvalifikacije, dokvalifikacije, neophodna znanja i vještine za rad na određenim poslovima, za rukovanje sredstvima zaštite na radu.

5. Pravo na novčanu naknadu u slučaju nezaposlenosti Pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti stiče nezaposleno lice kome je radni odnos prestao bez njegovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice i pod uslovom da je poslodavac uplatio doprinose za slučaj nezaposlenosti za sve zaposlene.

N o v č a n a n a k n a d a u F e d e r a c i j i B i HPravo na novčanu naknadu ima nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka

radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci.

Visinu novčane naknade čini 40% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku.

Novčana naknada isplaćuje se nezaposlenoj osobi tijekom 3 mjeseca ako je osoba provela na radu od 8 mjeseci do 5 godina, a najduže tijekom 24 mjeseca ako je osoba provela na radu više od 35 godina. Nezaposlena osoba koja ostvaruje pravo na novčanu nadoknadu dužna je da se u roku od 30 dana najmanje jedanput javi zavodu.

N o v č a n a n a k n a d a u R e p u b l i c i S r p s k o j Pravo na novčanu naknadu ima nezaposleno lice koje u trenutku prestanka radnog

odnosa ima osam mjeseci neprekidnog radnog staža u posljednjih 12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci.

Novčana naknada za nezaposleno lice koje ima do 10 godina staža iznosi 35% od prosječne plaće koju je to lice ostvarilo u posljednja tri mjeseca rada. Za nezaposleno lice koje ima više od 10 godina staža naknada iznosi 40% od prosječne plaće koju je to lice ostvarilo u posljednja tri mjeseca rada. Iznos novčane naknade iz prethodnog stava ne može biti niži od 20% prosječno isplaćene neto plaće u Republici Srpskoj, niti


više od iznosa jedne prosječno isplaćene neto plaće u Republici Srpskoj, u mjesecu koji prethodi donošenju rješenja. Novčana naknada se mjesečno usklađuje sa kretanjem prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Srpskoj.

Novčana naknada isplaćuje se nezaposlenoj osobi tijekom 3 mjeseca ako je osoba provela na radu 5 godina, a najduže tijekom 24 mjeseca ako je osoba provela na radu više od 25 godina. Nezaposlena osoba koja ostvaruje pravo na novčanu nadoknadu dužna je da se u roku od 30 dana najmanje jedanput javi zavodu.

N o v č a n a n a k n a d a u B r č k o d i s t r i k t uNezaposleno lice koje aplicira za novčanu naknadu mora imati najmanje osam

mjeseci neprekidnog radnog staža u posljednjih 12 mjeseci ili 12 mjeseci s prekidima u posljednjih 18 mjeseci.

Najniži iznos novčane naknade ne može biti niži od 20% prosječno isplaćene neto plaće u Brčko distriktu, niti viši od iznosa jedne prosječne neto plaće u Distriktu, utvrđene prema posljednjem podatku koji je objavila nadležna institucija za poslove statistike u Distriktu. Novčana naknada nezaposlenom licu koje ima do 10 godina staža iznosi 35%, a u slučaju kada lice ima preko 10 godina staža naknada iznosi 40% prosječne neto plaće koju je to lice ostvarilo u posljednja tri mjeseca rada.

Dužina primanja povlastica je od tri mjeseca, za lica koja su provela na radu do 5 godina; do najduže 12 mjeseci, za lica koja su preovela na radu preko 25 godina. Dužnost primaoca novčane naknade je da se javlja zavodu svakih 30 dana i da u roku od osam dana prijavi svaku promjenu koja utiče na ostvarivanje prava.

P r a v o n a n o v č a n u n a k n a d u s e m o ž e i z g u b i t i Nezaposlena osoba gubi pravo na novčanu naknadu kad:

a. je svjesno doprinijela prestanku radnog odnosa, kad se utvrdi da je dobrovoljno napustila posao bez opravdanog razloga, ako se utvrdi da je pravo stekla na osnovu neistinitih podataka ili na osnovu falsifikovanih isprava;

b. zasnuje radni odnos, samostalno ili sa drugim osnuje preduzeće, radnju ili drugi oblik obavljanja samostalne djelatnosti, stekne status redovnog učenika ili redovnog studenta;

c. postane potpuno nesposobna za rad, stupi na izdržavanje kazne zatvora, mjere bezbjednosti, zaštitne mjere ili vaspitne mjere, u trajanju dužem od tri mjeseca;

d. neopravdano odbije da prihvati ponuđeno zaposlenje u mjestu prebivališta ili na udaljenosti 50 kilometara od mjesta prebivališta, koje odgovara njenim stručnim kvalifikacijama i radnoj sposobnosti, neopravdano odbije ili samovoljno prekine stručno osposobljavanje, neopravdano se dva puta uzastopno ne javlja zavodu u rokovima utvrđenim opštim aktom zavoda, neopravdano odbije da se odazove na poziv zavoda radi informisanja o mogućnostima zaposlenja;


e. ne obavijesti zavod u roku od osam dana o promjeni koja je uslov ili osnov za sti canje, ostvarivanje ili prestanak prava;

f. ako se sama odjavi sa evidencije nezaposlenih;g. ako nadležni organ utvrdi da nezaposlena osoba radi kod poslodavca bez ugovora

o radu ili da je poslodavac nije prijavio na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje, kao i u slučaju da nadležni organ utvrdi da nezaposlena osoba obavlja samostalnu djelatnost koja nije registrovana u skladu sa zakonom.

Više pojedinosti o novčanoj naknadi možete naći na web-stranicama zavoda za zapošljavanje.

P o v r a t n i c i k o j i s u s t e k l i r a d n o i s k u s t v o p r i j e m i g r a c i j e i z B i H

Osoba koja je prije odlaska u inostranstvo radila u BiH, može se prijaviti na evidenciju nezaposlenih lica u zavodu pod isti m uslovima pod kojima se prijavljuju i druge osobe. Da bi aplicirala za novčanu naknadu osoba mora ispunjavati uslov o stečenom stažu u BiH u proteklih 12 ili 18 mjeseci. Ukoliko želi ostvariti pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba se mora prijaviti na zavod u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.

P r i s t u p i t i u s l u g a m a z a v o d a o n - l i n eNezaposlena osoba može pristupiti uslugama zavoda on-line i ti me se informisati o:

a. oglasima poslodavaca za slobodnim radnim mjesti ma, b. javnim pozivima poslodavaca za dodjelu sredstava za podsti caj zapošljavanja;c. kao i o svim drugim aktuelnim dešavanjima u zavodu objavljenim na web-stranici

zavoda.

K��: F�� B�H��.fzzz.baR�� S��.zzrs.orgB�� .zzzbrcko.org

�� !P�� „P�� “ http://��.fzzz.ba/publikacije/Prvi%20koraci%20u%20potrazi%20za%20poslom.zipP�� http://��.abecedakarijere.ba/��.facebook.com/abecedakarijere


Z a š t o p o k r e n u t i p o s t u p a k n o s t r i f i k a c i j e /p r i z n a v a n j a u B i H ?

Da bi Vaše obrazovanje stečeno u inostranstvu bilo priznato tokom Vašeg boravka u BiH, morate obaviti nostrifikaciju/priznavanje inostrane isprave/kvalifikacije stečene u inostranstvu. Vaša stručna sprema se unosi u radnu knjižicu i plata koju Vam može isplatiti poslodavac zavisi od priznatog obrazovanja. U BiH nije zvanično dozvoljeno raditi ni u jednom sektoru bez priznate isprave/kvalifikacije koja Vam je potrebna za rad. Ipak se mnogi povratnici zapošljavaju u strane firme ili međunarodne organizacije gdje se ne postavlja uslov nostrificirane/priznate diplome.

V a ž n i k o r a c i p r i j e n o s t r i f i c i r a n j a /p r i z n a v a n j a v a š e d i p l o m e

a. Pročitajte pasus o nostrifikaciji naspram priznavanja da biste utvrdili koji postupak sa Vašom ispravom/kvalifikacijom želite i možete pokrenuti u mjestu Vašeg prebivališta.

b. Ukoliko željeni proces nije moguć u mjestu Vašeg prebivališta istražite mogućnost nostrifikacije/priznavanja pri drugom ministarstvu/univerzitetu gdje se ne postavlja uslov da imate registrovan boravak.

c. Pristupite podacima o traženim dokumentima da bi se pokrenula nostrifikacija/priznavanje, pravilniku o troškovima te vremenskom roku u kojem procedura nostrifikacije/priznavanja treba biti okončana.

Jednom nostrificirana/priznata diploma vrijedi vremenski neograničeno i u cijeloj BiH.

7. Kako nostrificirati/priznati strane visokoškolske isprave/kvalifikacije


N o s t r i f i k a c i j a n a s p r a m p r i z n a v a n j a

NostrifikacijaPriznavanje istovrijednosti i istovjetnosti inozemne obrazovne isprave/kvalifikacije

s odgovarajućom domaćom ispravom/kvalifikacijom. Tokom nostrifikacije se vrši poređenje stranog studijskog programa sa sadržajem, opsegom i trajanjem domaćeg studijskog programa. Nostrifikacija može podrazumijevati i polaganje dodatnih ispita.

PriznavanjePostupak potvrđivanja vrijednosti inozemne obrazovne kvalifikacije s obzirom na

omogućavanje pristupa obrazovanju i/ili zapošljavanju, koju je izdalo nadležno tijelo, bez usporedbe i izjednačavanja studijskih programa i bez dodjeljivanja nacionalne kvalifikacije, zvanja ili titule.

Sprovođenjem Lisabonske konvencije - Konvencije o priznavanju kvalifikacija o visokom obrazovanju u Europskoj regiji, mnoga su nadležna ministarstva usvojila sistem priznavanja koji je kraći i brži. Ukoliko želite pokrenuti postupak priznavanja, a u mjestu Vašeg prebivališta se samo nudi nostrifikacija možete provjeriti mogućnost pokretanja priznavanja u dijelu BiH koji ne zahtijeva registrovano mjesto prebivališta.

Regulirana profesijaUkoliko želite nostrifikovati/priznati kvalifikaciju koja Vam omogućuje pristup

formalnim pravima stečenim u inostranstvu putem Vaše isprave/kvalifikacije možete se obratiti nadležnom ministarstvu u Vašem mjestu prebivališta koje će Vam dati dodatne informacije o postupku nostrifikacije/priznavanja Vaše diplome. Obavljanje nostrificiranja/priznavanja određenih isprava/kvalifikacija poput doktora medicine je regulirano posebnim propisima, te se provodi u skladu sa tim propisima i kriterijima i postupcima za priznavanje.

P r i z n a v a n j e u s v r h u z a p o s l e n j a u B i HPovratnici ili migranti u dijaspori koji žele pristupiti bh. tržištu rada moraju izvršiti

priznavanje stranih kvalifikacija u svrhu zaposlenja. Za nastavak školovanja u BiH potrebno je akademsko priznavanje stranih kvalifikacija. Ukoliko je osnovno, srednje i univerzitetsko obrazovanje stečeno u dijaspori izvršit će se samo priznavanje svjedočanstva i/ili diplome sa kojim će povratnik ili migrant iz dijaspore željeti da radi u BiH.

K o j e z a d u ž e n z a n o s t r i f i k a c i j u d i p l o m a u B i H ?

U Bosni i Hercegovini je nadležnost za obrazovanje, pa samim time i nostrifikaciju odnosno priznavanje stranih kvalifikacija na različitim nivoima vlasti. U Federaciji BiH ta


je nadležnost na kantonalnoj razini, u Republici Srpskoj na entitetskoj, dok je u Brčko distriktu na razini Odjela za obrazovanje Vlade Brčko distrikta. U svrhu zaposlenja nadležnost za priznavanje stranih kvalifikacija u Federaciji BiH je na kantonalnim ministarstvima obrazovanja i/ili na univerzitetima. U Republici Srpskoj to radi Komisija za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja koja je u sastavu Ministarstva za prosvjetu i kulturu. U Brčko distriktu je za te aktivnosti nadležan Odjel za obrazovanje pri Vladi Brčko distrikta koji još uvijek ne radi nostrifikaciju, odnosno priznavanje inostranih dokumenata. Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja ima nadležnost informiranja o priznavanju u području visokog obrazovanja te također nadležnost kod vrednovanja visokoškolskih kvalifikacija na zahtjev ministarstva ili visokoškolske ustanove. Na sljedećoj webstranici možete naći zakone i propise koji važe u mjestu Vašeg prebivališta ili mjesta gdje ste odlučili pokrenuti postupak nostrifikacije/priznavanja http://cip.gov.ba/index.php?option=com_content&view=section&id=19&Itemid=78&lang=bos

K a k o p o k r e n u t i p o s t u p a k n o s t r i f i k a c i j e , o d n o s n o p r i z n a v a n j a s t r a n i h k v a l i f i k a c i j a

Postupak priznavanja stranih kvalifikacija mogu pokrenuti sve osobe koje su državljani BiH, strani državljani i osobe bez državljanstva ukoliko za to postoji pravni interes. U slučaju nostrifikacije osoba može biti pozvana da polaže dodatne ispite kako bi cijela diploma bila priznata. To se radi u roku u kojem odlučuje visokoškolska ustanova koja vrši priznavanje. Jednom priznata diploma vrijedi vremenski neograničeno i na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. U slučaju da osoba pohađa dodatni studij u inostranstvu morat će se pokrenuti ponovni postupak nostrifikacije, odnosno priznavanja stranih kvalifikacija, ali samo u slučaju da dodatno stečeno znanje mijenja prvobitnu kvalifikaciju.

P r i z n a t a d i p l o m a v r i j e d i s a m o u n u t a r g r a n i c a B i H

Nostrificirana diploma se ne može koristiti pri zapošljavanju u inostranstvu jer svaka od država ima svoje propise. BiH trenutno nema potpisan sporazum o automatskom priznavanju diplome bez formalnog postupka priznavanja ni sa jednom zemljom. U BiH se također mora pokrenuti postupak nostrifikacije, odnosno priznavanja stranih kvalifikacija iz susjednih država ukoliko su stečene nakon 06.04.1992. godine.

I z a b r a t i g d j e n o s t r i f i c i r a t i / p r i z n a t i s t r a n e k v a l i f i k a c i j e

Pri razmatranju mjesta gdje će se pokrenuti postupak nostrifikacije, odnosno priznavanja stranih kvalifikacija treba uzeti u obzir da neki od zakona koji tretiraju postupak nostrifikacije, odnosno priznavanja stranih kvalifikacija kao uslov za pokretanje


tog postupka propisuju da osoba ima prebivalište na tom području ili da postoji pravni interes, odnosno da se osoba želi zaposliti i/ili aplicirati za radna mjesta u tom području.

U k o j i m s e k t o r i m a i m a m p r a v o r a d i t i b e z n o s t r i f i c i r a n e d i p l o m e ?

Ni u jednom. Posljedica rada u BiH bez nostrificirane diplome je da možete biti kažnjeni od strane Ministarstva civilnih poslova-Sektor za rad, zapošljavanje, socijalnu zaštitu i penzije.

U k o l i k o j e d o n e š e n o n e g a t i v n o r j e š e n j eSvako rješenje o nostrifikaciji, odnosno priznavanju sadrži pouku o pravnom lijeku,

tj. informaciju o postupku koji se može poduzeti nakon donešene odluke ukoliko se jedna od strana u postupku ne slaže s donešenom odlukom. Ukoliko dođe do novih saznanja/dokumenata, može se pokrenuti revizija postupka. Postoje strane kvalifikacije koje u BiH nemaju pravnu snagu te samim tim ne podliježu nostrifikaciji, odnosno priznavanju.

P r o c e d u r a n o s t r i f i k a c i j e / p r i z n a v a n j a u 7 k o r a k a

1. Saznati ko je nadležan za nostrificiranje/priznavanje stranih kvalifikacija u mjestu prebivališta ili u mjestu gdje postoji pravni interes za priznavanje stranih kvalifikacija.

2. Ispuniti zahtjev za nostrificiranje/priznavanje stranih kvalifikacija koji se može preuzeti u uredu nadležnog ministarstva, odnosno univerziteta i/ili na njihovoj web-stranici (ako postoji).

3. Priložiti tražene dokumente uz zahtjev za nostrificiranje/priznavanje stranih kvalifikacija koji mogu biti kako slijedi:

a. ovjerena fotokopija strane diplome,b. ovjerena fotokopija dodatka diplomi (ukoliko su izdati stranki),c. originalno uvjerenje/potvrda o položenim ispitima,d. original ili ovjerena fotokopija sažetka studijskog programa ili nastavnog plana, e. primjerak završnog rada (dodiplomskog, diplomskog, magistarskog ili

doktorskog) na CD-u ili uvezan primjerak istog,f. potvrda o prebivalištu, g. izvod iz matične knjige vjenčanih (za lica koja su promijenila prezime),h. prijevod dokumenata iz stava a), b), c), d) i e) ovog člana koji je sačinio stalni

sudski tumač u BiH na jedan od jezika u službenoj upotrebi u BiH.


4. Uplati ti naknadu zа troškove postupkа i priložiti dokaz o uplati uz zahtjev za nostrifi kaciju/priznavanje stranih kvalifi kacija.

5. Predati zahtjev za nostrifi kaciju/priznavanje stranih kvalifi kacija lično ili isti poslati poštom na adresu insti tucije koja vrši nostrifi kaciju/priznavanje.

6. Rok za donošenje rješenja je 30-60 dana od dana dostavljanja zahtjeva. Nostrifi cirani/priznati dokument vrijedi neograničeno na teritoriji cijele BiH. Na dokumentu je napisano od kojeg datuma isti počinje važiti .

7. Proti v konačnog rješenja se može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja.

Svaka ustanova i insti tucija koja provodi postupak nostrifi ciranja, odnosno priznavanja stranih kvalifi kacija ima pravilnik ili odluku o visini naknade za izvršenje ovog postupka kojem se može pristupiti prije nego se odluči započeti postupak nostrifi kacije/priznavanja stranih kvalifi kacija. Naknada za troškove postupka može da varira i može biti od 100 do 1.500 KM, ovisno od mjesta u kojem se postupak pokreće.

K��!

F�� B�HU�� , P�� U�� B��, http://��.unbi.ba/bos/inde�.php?option=com_content�vie�=article�id=46�Itemid=66

Ž��-��, M�� , ��, �� http://��.zupanijaposavska.ba/nova2/inde�.php?option=com_content�vie�=article�id=1482:kontakt-vlada-p�catid=67:kontakt�Itemid=278

T�� , M�� , ��, �� T�� , http://��.monkstk.ba/

Z��-�� , U�� Z�� , http://��.unze.ba/ba/kontakti.htm

S�� , M�� , ��, �� http://��.sbk-ksb.gov.ba/inde�.php?option=com_contact�catid=21�Itemid=27S�� , M�� , ��, �� http://��.sbk-ksb.gov.ba/inde�.php?option=com_contact�catid=21�Itemid=27

H��-�� , �� S�� M�� http://sve-mo.ba/kontakt/; Univerzitet Džemal Bijedić http://��.unmo.ba/kontakti.asp�, vrše nostrifikaciju u svrhu zapošljavanja

Ž�� Z��, M�� , ��, �� , http://��.minpro-zzh.gov.ba/kontakt.html


K��!

K�� S��, U�� S�� ,http://��.unsa.ba/s/inde�.php,

K�� 10, M�� , ��, �� , http://��.vladahbz.com/pages/ministarstva

B��-�� , K�� , ��, �� , �� . K�� M�� C�� http://cip.gov.ba/

R�� S��R�� S��-M�� R�� S��, K�� http://��.vladars.net/sr-SP-C�rl/Vlada/Ministarstva/mpk/visoko/Stranice/splash.asp�

B�� B�� , V�� B�� , O�� O�� http://��.bdcentral.net/inde�.php/ba/odjeljenja-vlade-brko-dsitrikta-bih/obrazovanje

Č�� :

C�� http://cip.gov.ba/


Za povratnike sa djecom je nostrificiranje započetog/završenog razreda ili obrazovanja u inostranstvu prvi korak ka integraciji djeteta u školski sistem u BiH. Kako dijete ne bi izostajalo iz škole većina ministarstava koja vrše nostrifikaciju omogućavaju pristup obrazovanju djeteta uz predočavanje potvrde da je pokrenut postupak nostrifikacije/ekvivalencije. Ovo poglavlje sadrži također informacije o nostrifikaciji osnovnog i srednjeg obrazovanja za povratnike koji su završili taj nivo obrazovanja u inostranstvu.

P r o c e d u r a n o s t r i f i k a c i j e u 7 k o r a k aProcedura nostrifikacije/ekvivalencije osnovnog i srednjeg obrazovanja je najčešće

identična u cijeloj BiH. Ukoliko se osoba odluči za nostrifikaciju/ekvivalenciju treba slijediti sljedeće korake:

1. Saznati ko je nadležan za nostrifikaciju/ekvivalenciju osnovnog/srednjeg obrazovanja u mjestu prebivališta.

2. Ispuniti zahtjev za nostrifikaciju/ekvivalenciju koji se može preuzeti u prostorijama nadležnog organa.

3. Uz zahtjev osoba možda bude obavezna priložiti neke ili sve od dole navedenih dokumenata:

a. obrazovnu ispravu o obrazovanju u inostranstvu u originalu ili ovjerenoj kopiji,b. prijevod na jedan od službenih jezika u BiH ovjeren od strane stalnog sudskog

tumača,c. prijepis ocjena,d. nastavni plan i program obrazovanja u inostranoj obrazovnoj ustanovi,e. obrazovna isprava o obrazovanju u BiH ukoliko je stečena prije obrazovanja u

inostranstvu,

8. Kako nostrificirati osnovno i srednje obrazovanje


f. rodni list.4. Uplati ti naknadu zа troškove postupkа nostrifi kacije/ekvivalencije koji mogu

iznositi od 7 do 50 KM zavisno od mjesta prebivališta.

5. Predati zahtjev sa dodatnom dokumentacijom lično ili putem pošte nadležnom ministarstvu.

Postupak nostrifikacije/ekvivalencije: 3 prijem dokumentacije, 3 utvrđivanje da li je dokumentacija potpuna, ako nije traži se dopuna, 3 sektor za nostrifi kaciju/ekvivalenciju obrazovne isprave o završenom

osnovnom obrazovanju uzima u obzir sistem obrazovanja zemlje u kojoj je obrazovna isprava stečena, nastavni plan i program ustanove koja ju je izdala, trajanje i druge uslove obrazovanja pod kojim je obrazovna isprava stečena, prava koja daje obrazovna isprava u zemlji u kojoj je stečena i druge činjenice od značaja za nostrifi kaciju,

3 izrada rješenja.Rješenje se donosi u zakonskom roku od 30 do 60 dana od dana prijema zahtjeva,

ali osoba može nastaviti školovanje uz predočenje potvrde o pokrenutom postupku nostrifi kacije/ekvivalencije stranih kvalifi kacija u BiH.

Rješenja o nostrifi kaciji/ekvivalenciji su konačna u upravnom postupku i proti v isti h nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

Više informacija osobe mogu dobiti lično u prostorijama nadležnih ministarstava, putem njihovih telefona ili web-stranica.

K��!F�� B�HU�� , M�� , ��, �� U��-�� http://��.vladausk.ba/v2/inde�.php?stream=kontakt

Ž��-��, M�� , ��, �� http://��.zupanijaposavska.ba/nova2/inde�.php?option=com_content�vie�=article�id=1482:kontakt-vlada-p�catid=67:kontakt�Itemid=278

T�� , M�� , ��, �� T�� , http://��.monkstk.ba/

Z��-�� , M�� , ��, ��

O�� - http://��.zdk.ba/ministarstvo-za-obrazovanje/ministarstvo-za-obrazovanje-nauku-kulturu-i-sport


S�� - F�� M�� - http://��.fmon.gov.ba/inde�.php?option=com_content�task=blogcategor��id=13�Itemid=96

S�� , �� -M�� , ��, �� http://��.sbk-ksb.gov.ba/inde�.php?option=com_contact�catid=21�Itemid=27


H��-�� , M�� , ��, �� http://��.vlada-hnz-k.ba/home.php?mod=ministarstva�mod2=mpzks

Ž�� Z��, M�� , ��, �� http://��.minpro-zzh.gov.ba/kontakt.html

K�� S��, O�� - M�� K�� S��, http://portal.monks.ba/start/Default.asp�?tabid=62

S�� - F�� , http://��.fmon.gov.ba/inde�.php?option=com_content�task=blogcategor��id=13�Itemid=96

K�� 10, M�� , ��, �� , http://��.vladahbz.com/pages/ministarstva

B��-�� , K�� , ��, �� , �� . K�� M�� F�� , http://��.fmon.gov.ba/inde�.php?option=com_content�task=blogcategor��id=13�Itemid=96

R�� S��M��

O�� - http://��.vladars.net/sr-SP-C�rl/Vlada/Ministarstva/mpk/osnovno/Stranice/splash.asp�

S�� - http://��.vladars.net/sr-SP-C�rl/Vlada/Ministarstva/mpk/srednje/Pages/splash.asp�

B�� O�� : V�� B�� - O�� http://��.bdcentral.net/inde�.php/ba/odjeljenja-vlade-brko-dsitrikta-bih/obrazovanje



Pronalazak posla u BiH je izazovan i zahtjeva dosta truda, maštovitosti i sposobnosti snalaženja. U ovom poglavlju možete naći informacije o traženju posla u BiH i kontakt podatke institucija koje pomažu pri pronalasku posla u BiH. Jezik koji se službeno koristi u BiH se često razlikuje od jezika u svakodnevnom životu. U slučaju da smatrate da biste željeli obnoviti poznavanje b/h/s jezika postoji mogućnost pohađanja kurseva jezika koji će Vam omogućiti da bez komplikacija komunicirate za poslovne potrebe. Na webstranici Mladih lingvista ćete naći više informacija o kursevima jezika

http://www.lingvisti.ba/sta-radimo/kurs-bosanskog-jezika facebook.com/Udruženje mladih lingvista i prevodilaca

C e n t r i z a i n f o r m i s a n j e , s a v j e t o v a n j e i o b u k u ( C I S O )

Pod pokroviteljstvom programa „Zapošljavanje i zadržavanje mladih - YERP“ otvoreni su Centri za informisanje, savjetovanje i obuku (CISO) u čijoj je nadležnosti pomaganje mladim povratnicima sa orijentacijom pri povratku na tržište rada u BiH.

CISO-i su dio Zavoda/Službi za zapošljavanje i otvoreni su u 16 lokacija širom BiH. Ovi centri nude razne vidove obuke, karijerno usmjeravanje, pomoć u pisanju CV-a i pripremu za razgovor sa poslodavcem. CISO-i pružaju navedene usluge mladima (od 15 do 30 godina) koji aktivno traže posao i žele

9. Kako tražiti posao


poboljšati svoje znanje i vješti ne, a u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu rada. Putem Facebook profi la i e-mail adresa se može stupiti u kontakt sa CISO uposlenicima što omogućava pristup važnim informacijama o tržištu rada u BiH prije ili bez fi zičkog povratka u BiH.

CISO-i, između ostalog, pružaju sljedeće usluge:

3 Opće informacije o tržištu rada, 3 Informacije o pravima i obavezama nezaposlenih osoba prijavljenih na

evidenciju kao i o postupku prve prijave na evidenciju 3 Pristup bazi podataka o poslodavcima, 3 Pregled oglasne table ažurirane na dnevnoj bazi koja sadrži javne pozive,

oglase i konkurse, 3 Informacije o aktualnim programima zapošljavanja, 3 Informacije o pravima nezaposlenih osoba, 3 Informacije o regularnim migracijama i opasnosti ma neregularnih migracija, 3 Mogućnosti ma za volonti ranje 3 Pohađanje besplatnih kurseva engleskog jezika i informati vne tehnologije (IT)

K��:facebook.com/Ciso Zenicafacebook.com/Ciso Tuzla facebook.com/Ciso Mostarfacebook.com/Ciso Goraždefacebook.com/Ciso Uskfacebook.com/Ciso Livnofacebook.com/Ciso Odžakfacebook.com/Ciso Doboj

facebook.com/Ciso Brčkofacebook.com/Ciso Istočno Sarajevo facebook.com/Ciso Sarajevofacebook.com/Ciso Trebinjefacebook.com/Ciso Banja Lukafacebook.com/Ciso Bijeljinafacebook.com/Ciso Vitezfacebook.com/Ciso Prijedor

p r i v a t n e a g e n c i j e z a p o s r e d o v a n j e p r i z a p o š l j a v a n j u

U BiH trenutno postoje dvije veće privatne agencije za posredovanje pri zapošljavanju. To su privatne agencije koje posreduju pri zapošljavanju, odnosno pronalaze slobodna radna mjesta za nezaposlena lica ili lica koja su zaposlena, ali su u potrazi za drugim uposlenjem. Također ove agencije pružaju usluge poslodavcima, odnosno traže adekvatan kadar. Mnoge od ovih agencija imaju bazu podataka kadrova gdje se može registrirati osobni CV. Nezaposlena osoba može biti pozvana kada se pojavi potreba za kadrom odgovarajućeg profi la. Za ovaj Priručnik smo izabrali dvije vodeće agencije u BiH sa bazom u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj iako obje djeluju na cijelom području BiH. On-line ponuda poslova omogućava praćenje potražnje kadrova određene stručne spreme i iz inostranstva.


P o s a o . b a

• Ko se može prijaviti na Posao.ba?Na Posao.ba se može prijaviti svaka osoba koja je u potrazi za zaposlenjem ili

promjenom posla. Prilikom registracije na Posao.ba ne postoje nikakva ograničenja što omogućava svima da budu korisnici njihovih usluga.

• Koji dokumenti su potrebni da se osoba prijavi na portal Posao.ba? Posao.ba nudi svoj obrazac za registraciju gdje svi korisnici putem prijave na

Posao.ba popunjavaju sve neophodne podatke o svojim radnim iskustvima, edukaciji, interesima, kompetencijama i drugim informacija koje su bitne za poslodavce. Nakon popunjavanja prijavnog obrasca svaki korisnik dobija korisnički račun i generičku biografiju koju može proslijeđivati klijentima.

• Mora li osoba biti registrovana pri zavodu za zapošljavanje da bi koristila usluge portala Posao.ba? Posao.ba je samostalna privatna agencija koja posreduje pri zapošljavanju, čiji

korisnici mogu biti svi, bez obzira da li su prijavljeni na zavod za zapošljavanje.

• Besplatne usluge i one koje koštaju za tražioce poslaPosloprimci odnosno korisnici usluga Posao.ba besplatno koriste servis portala.

• Kakve usluge se nude za zaposlene koji traže bolje radno mjesto?Korisnicima portala Posao.ba koji imaju zaposlenje se nudi mogućnost prijave

u internu bazu portala Posao.ba na osnovu koje se pružaju headhunting usluge gdje korisnici mogu biti pozvani na razgovore koji se organizuju za klijente portala Posao.ba.

• Dodatne informacije vezane za trzište Informacije o tržištu rada u obliku statistika ili istraživanja su dostupne svim

korisnicima portala Posao.ba bez naknade. Posao.ba je također razvio alat koji koristi poslodavcima i posloprimcima koji žele provjeriti prosjek svoje plaće ili plaća u određenom sektoru, u određenom regionu upoređujući ih sa rezultatima istraživanja plaća u Srbiji, Slovačkoj, Mađarskoj i Češkoj. Posao.ba je razvio i portal Edukacija.posao.ba koji služi za promociju edukativnih kuća i edukativnih programa sa ciljem promocije neformalnog obrazovanja gdje mnogi njihovi korisnici pretražuju opcije prekvalifikacije ili stručne edukacije kako u BiH tako i inostranstvu.


• Načini na koji se može stupiti u kontakt sa Posao.ba: Ponude poslova, prijava u bazu podataka, savjeti pri zapošljavanju, izvještaji

o tržištu rada, posjete portalu Plata.ba, Edukacija.ba, Posao.ba sve se može naći na adresama:

www.posao.bawww.edukacija.posao.bawww.plata.bafacebook.com/posao.ba

A g e n c i j a S p e k t a r

• Ko se može prijaviti u Agenciju Spektar? U Agenciju Spektar se mogu prijaviti svi građani koji traže posao tj. nezaposlene

osobe i osobe koje žele promjenu posla.

• Mogu li se povratnici sa stranim državljanstvom prijaviti u Agenciju Spektar?Mogu. Međutim, ukoliko nemaju bh. dokumente, a zadovolje kriterije i dobiju

ponudu za posao, moraju dobiti adekvatnu dozvolu za radni angažman od institucija koje ovu oblast regulišu u Federaciji BiH i Republici Srpskoj (Zavod za zapošljavanje odobrava radni angažman nakon što poslodavac dokaže da postoji potreba za određenim profilom radnika).

• Koji dokumenti su potrebni za prijavu u Agenciju Spektar? 3 Lična karta, 3 Uvjerenje o nezaposlenosti (ukoliko je osoba nezaposlena), 3 Dokaz o obrazovanju (samo na uvid) koji se ne zadržava.

• Mora li osoba biti registrovana pri zavodu za zapošljavanje kako bi koristila usluge Agencije Spektar? Ne. Korisnik može biti registrovan pri zavodu za zapošljavanje, ali nije nužno.

• Besplatne usluge i one koje koštaju za tražioce poslaAgencija Spektar naplaćuje administrativnu taksu prilikom prijave u bazu podataka.

Posredovanje pri zapošljavanju za nezaposlene osobe je potpuno besplatno i nikad se ne naplaćuje.


• Kakve se usluge nude za zaposlene koji traže bolje radno mjesto?Zaposlenima se nude različite obuke koje im mogu pomoći da dodatno usavrše

svoja znanja i vještine kao i besplatno karijerno savjetovanje.

• Može li se saznati kolika je potražnja u određenoj struci po regionima ili uopšte u BiH?Da. Agencija Spektar raspolaže sa službenim statistikama (koje ponekad nisu

relevantne) i sopstvenim uvidom u stanje u zemlji kroz svakodnevni rad.

• Dodatne informacije vezane za tržište rada koje povratnici mogu dobitiZa Agenciju Spektar svi klijenti imaju istu važnost te će s tim u vezi svi građani

zainteresovani za radni angažman dobiti sve informacije o tržištu rada.

• Načini na koje se može stupiti u kontakt sa Agencijom Spektarwww.agencijaspektar.comfacebook.com/agencija spektar

D o d a t n i i z v o r i p r o n a l a s k a r a d n o g m j e s t a u B i H

Agencija za državnu službu je dužna da obavještava javnost o slobodnim radnim mjestima u državnoj službi na nivou BiH. Oglase možete naći na web-stranici:

http://www.ads.gov.ba

Drugi načini praćenja tržišta rada u BiH su:

3 Dnevne novine putem kojih mnogi poslodavci oglašavaju slobodna radna mjesta,

3 Direktni kontakt sa željenim poslodavcem, 3 Privatni kontakti/mreže poznanstava.

Kroz istraživanje o povratku mladih ljudi iz dijaspore gdje su mladi migranti u dijaspori i mladi povratnici u BiH pitani o najpouzdanijim načinima pronalaska zaposlenja u BiH, mnogi su naveli direktne kontakte sa poslodavcima te preporuke od strane prijatelja i porodice kao dva najpouzdanija načina. Osobe se mogu obratiti firmama u BiH i pokušati ostvariti kontakt sa odjeljenjima za ljudske resurse kako bi saznali njihovu prognozu potrebe za radnom snagom vezano za pojedine struke i kako bi uspostavili direktne kontakte. Neformalne mreže kontakata mogu biti veoma efektivan način traženja posla u BiH. Web-stranice firmi, institucija i organizacija mogu biti efektivan način stupanja u kontakt sa poslodavcima i istraživanja tržišta rada bez ili neposredno pred fizički povratak u BiH.


Zakonima o radu u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu se regulišu pojedinosti radnog odnosa između poslodavca i posloprimca. U poglavlju koji slijedi imate najvažnije karakteristike radnog odnosa. Za više informacija možete detaljno istražiti zakone o radu i raspitati se u Vašem Zavodu za zapošljavanje.

K a k v e p o d a t k e p o s l o d a v a c n e m a p r a v o d a t r a ž i ?

Prilikom zaključivanja ugovora o radu poslodavac nema pravo da traži od zaposlenika podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa prirodom radnih aktivnosti koji zaposleni obavlja. Lični podaci zaposlenika ne mogu se prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim licima, osim ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa.

K o l e k t i v n i u g o v o rKolektivni ugovor je poseban ugovor radnog prava koji u pisanom obliku dobrovoljno

sklapaju poslodavci ili udruženja poslodavaca (izuzetno i Vlada kao ‘poslodavac’ u javnim i državnim službama) te sindikati ili udruženja sindikata s druge strane. Radnici bez sindikata ne mogu sklopiti važeći kolektivni ugovor. Kolektivni ugovor sadržava odredbe kojima se reguliraju prava i obveze stranaka koje su sklopile kolektivni ugovor, tj. sindikata i poslodavca te pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa radnika kod tog poslodavaca, pitanja radničkog vijeća, socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnih odnosa ili u vezi s radnim odnosima .

10. Kako sklopiti ugovor o radu sa poslodavcem


P r a v i l n i k o r a d uPoslodavac koji zapošljava više od 15 zaposlenika donosi i objavljuje pravilnik o

radu kojim se uređuju plate, organizacija rada i druga pitanja značajna za zaposlenika i poslodavca u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Interna pravila poslovanja poslodavca kojim se regulišu plaće, organizacija rada i ostala pitanja od važnosti za odnos između poslodavca i zaposlenih, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, ako takav postoji, se također uređuju pravilnikom o radu.

P u n o r a d n o v r i j e m e / p o l a r a d n o g v r e m e n aPuno radno vrijeme zaposlenika traje najduže 40 sati sedmično. Ugovor o radu

može se zaključiti i za rad sa nepunim radnim vremenom. Zaposlenik koji je zaključio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, moze zaključiti više takvih ugovora kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeme. Zaposlenik koji radi sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i zaposlenik sa punim radnim vremenom, osim prava koja zavise od dužine radnog vremena (plata, naknada i sl.) u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

P r i v r e m e n i / p o v r e m e n i p o s l o v i Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o

obavljanju privremenih i povremenih poslova ili ugovor o radu na određeno vrijeme.

Privremeni i povremeni poslovi bi trebali biti utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu. Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uslovima kao i za zaposlenike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

P r o b n i r a dPrilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad koji može da

traje maksimalno tri mjeseca. Prava zaposlenika tokom probnog rada su ista kao i zaposleniku koji je zaposlen po ugovoru na neodređeno vrijeme.

O d r e đ e n o i n e o d r e đ e n o r a d n o v r i j e m ePoslodavac je dužan sa zaposlenikom zaključiti ugovor o radu u pismenoj formi.

Ukoliko mu ne uruči ugovor smatra se da je sa zaposlenikom zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na određeno vrijeme može se zaključiti u slučajevima

3 sezonskih poslova 3 zamjene privremeno odsutnog zaposlenika 3 rada na određenom projektu


3 privremeno povećanog obima poslova i 3 drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom

P l a t aPlate uposlenika regulišu se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i

ugovorom o radu. Poslodavac kojeg obavezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu ne može zaposleniku obračunati i isplatiti plaću manju od utvrđene pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom. Periodi isplate plaće su regulisani kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu, ali ne smiju biti duži od 30 dana. Zaposlenik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

P r e k o v r e m e n i r a dU slučaju više sile ili iznenadnog povećanja obima posla zaposlenik je na zahtjev

poslodavca dužan da radi prekovremeno, ali najviše do 10 sati sedmično. Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavještava organ nadležan za poslove inspekcije rada kantona.

P l a ć e n i g o d i š n j i o d m o rZaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u

trajanju od najmanje 18 radnih dana.

Z a š t i t a n a r a d u Poslodavac je dužan omogućiti uposleniku da se upozna s propisima o radnim

odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja uposlenika na rad. Poslodavac je dužan osposobiti uposlenika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja uposlenika, te sprečava nastanak nesreće.

Pravna i fizička lica obavezna su da za svaki slučaj povrede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti radnika dostave zavodu osiguranja prijavu. Uposlenik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu i o tome je dužan odmah obavijestiti inspekciju rada kantona.

Osiguranici imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad (u daljem tekstu: naknada plaće), ako su privremeno spriječeni za rad zbog bolesti ili povrede; odnosno ako su radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješteni u zdravstvenu ustanovu. Uposleniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne


može otkazati ugovor o radu. Ozljeda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne može štetno utjecati na ostvarivanje prava uposlenika iz radnog odnosa.

Z a š t i t a p r a v a i z r a d n o g o d n o s aZaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog

odnosa, može u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtjevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana dostavljanja zahtjeva zaposlenika ne udovolji tom zahtjevu, zaposlenik može u daljem roku od 15 dana tražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu u skladu sa zakonom može se predvidjeti postupak mirnog rješavanja radnog spora u kom slučaju rok od 15 dana za podnošenja zahtjeva sudu teče od dana okončanja tog postupka.

P o r o d i l j s k o b o l o v a n j e Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na plaćeno

porođajno odsustvo od jedne godine neprekidno. Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena.

D i s k r i m i n a c i j a n a p o s l u Lice koje traži zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne može biti stavljeno u

nepovoljniji položaj zbog rase, boje kože, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovinskog stanja, rođenja ili kakve druge okolnosti, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu, te tjelesnih i duševnih poteškoća.

D o b i t i / d a t i o t k a zOtkaz se daje u pismenoj formi. Poslodavac je obavezan, u pismenoj formi,

obrazložiti otkaz zaposleniku. Otkaz se dostavlja zaposleniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje. Otkazni rok varira od 14 dana do šest mjeseci, s tim da se konkretna dužina otkaznog roka uređuje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza zaposleniku odnosno poslodavcu.


K��!F�� B�H Z�� F�� B�Hhttp://��.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/1999/zakoni/zakoni%20�/zak%20o%20radu%20bos.htm

R�� S��Z�� R�� S�� http://��.vladars.net/sr-SP-C�rl/Vlada/Ministarstva/mpb/DJEL/Documents/2000_38.pdf

B�� Z�� B�� http://��.skupstinabd.ba/zakoni/158/h/Zakon%20o%20radu%20Brcko%20distrikta-preciscen-H.pdf


U Bosni i Hercegovini, mnoge lokalne organizacije regrutuju i koriste volontere u svom svakodnevnom radu. Na web-stranici mreže “Volontiram!”, www.volontiram.ba može se provjeriti da li u odabranoj zajednici u kojoj osoba želi volontirati postoji lokalni volonterski servis (LVS). Osim toga, sve češće, lokalna udruženja građana organiziraju međunarodne volonterske akcije koje okupljaju učesnike iz različitih zemalja cijelog svijeta te ih uključuju u aktivnosti obnove zajednice, ekoloških programa, rekonstrukcije objekata i sl.

Z a š t i t a p r a v a v o l o n t e r a t o k o m v o l o n t e r s k i h a k t i v n o s t i

Organizator volontiranja je obavezan:

3 poštovati prava volontera, 3 izdati pismenu potvrdu o volontiranju, 3 osigurati materijale i sredstva za obavljanje volonterskih aktivnosti, 3 osigurati isplatu ugovorenih troškova volontera, 3 zaštiti lične podatke volontera i 3 osigurati volonterima sigurne uslove rada.

S druge strane, jednako važno je znati da su volonteri obavezni volontirati u skladu sa stručnim propisima i primljenim upustvima organizatora volontiranja te čuvati povjerljive i lične podatke o organizatoru i korisniku usluga. Za volontiranje ne postoje starosna ograničenja osim što je za osobe mlađe od zakonom propisane dobi (što je najčešće 15 godina starosti) potrebna saglasnost zakonskog zastupnika, odnosno roditelja ili staratelja kako bi se osoba kao maloljetni volonter mogla uključiti u realizaciju kratkoročnih volonterskih aktivnosti.

11. Kako volontirati


P r o s j e č n a d u ž i n a t r a j a n j a v o l o n t i r a n j aVolontiranje može biti dugoročno i kratkoročno. Najčešće, dugoročnim

volontiranjem se smatra obavljanje volontiranja dužeg od 20 sati sedmično u trajanju od najmanje 3 mjeseca bez prekida prilikom čega se potpisuje ugovor između volontera i organizatora volonterskog rada. Kratkoročno je volontiranje s ciljem podsticanja pozitivnih promjena u zajednici u kratkom vremenskom roku, najčešće par sati sedmično u trajanju od najmanje 3 mjeseca.

K a k o n a ć i p r i l i k u z a v o l o n t e r s t v o U potrazi za volonterskim prilikama koje mogu biti dostupne u lokalnim

organizacijama u određenoj zajednici, kantonu ili regiji potrebno je predstaviti se onima koji bi mogli biti zainteresovani za saradnju i iznijeti svoje potencijale, znanja i vještine dostavljajući ličnu biografiju i motivaciono pismo. Na pojedicima, zainteresovanim volonterima koji dolaze iz bh. dijaspore, je da inicijalno istraže mogućnosti koje se nude u zemlji oslanjajući se na internet i postojeće kontakte.

M o g u ć n o s t i z a v o l o n t i r a n j e i z i n o s t r a n s t v aUNV služba za on-line volontiranje je platforma preko koje volonteri stupaju u

kontakt sa organizacijama širom svijeta. Mnoge volonterske prilike u BiH i u svijetu su dostupne na www.onlinevolunteering.org, što omogućava volonterima da se putem interneta angažuju u razvojnim aktivnostima i pruže on-line podršku radu lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija, vlada i agencija Ujedinjenih naroda.

Ukoliko osoba smatra da bi njeno znanje i vještine mogle pomoći pojedincu i/ili organizaciji u BiH, trebalo bi da pokuša stupiti u kontakt sa nekom lokalnom organizacijom ili udruženjem bh. dijaspore. Vjerujemo da bi mnogim organizacijama civilnog društva u zemlji dobro došla on-line podrška u oblasti dizajna, prevođenja i lektorisanja tekstova, pisanja projektnih prijedloga, pripreme istraživačkih projekata i sl.


K��:P�� V�� U�� B�� H�� .unv.ba

LNVO O�� B�� L�� .volontiram.ba

M�� E�� (SEEYN)��.see�n.org

E�� CEV ��.cev.be

I�� V�� P�� A�� .volunteerinternational.org

P�� U�� N��V�� O�� V�� .onlinevolunteering.org

W�� V�� W�� .�orldvolunteer�eb.org

P�� E�� .mladiuakciji.ba


Fond penzionog i invalidskog osiguranja (PIO) je organ koji donosi i provodi prava vezana za penziono i invalidsko osiguranje.

Penziono i invalidsko osiguranje u BiH razlikuje dva nadležna organa: Fond PIO u Federaciji BiH i Fond PIO u Republici Srpskoj. Brčko distrikt nema svoj nadležni PIO fond i stanovnici u Brčko distriktu mogu da biraju između PIO-a iz Federacije BiH ili iz Republike Srpske.

N a d l e ž n o s t i F o n d a P I O u F e d e r a c i j i B i H i R e p u b l i c i S r p s k o j ?

a. Fond je organ za sprovođenje propisa i ostvarivanja prava u oblasti penzionog i invalidskog osiguranja (PIO). Zakonom je predviđeno obavezno penziono i invalidsko osiguranje kao i dobrovoljno osiguranje koje se sprovodi putem Fonda PIO.

b. Fond prikuplja doprinose za penziono i invalidsko osiguranje i isplaćuje penzije.c. Fond provodi postupak za ostvarivanje prava iz penzionog i invalidskog

osiguranja.d. Fond posluje sredstvima i imovinom. Svi poslodavci u BiH dužni su da uplaćuju doprinose javnim fondovima za penziono

i invalidsko osiguranje. Uplata doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje se vrši prilikom isplate plaće. Doprinos za PIO u Republici Srpskoj iznosi 18% bruto osnove. U Federaciji BiH je taj iznos 23 %. Osoba može sama provjeriti da li poslodavac redovno izvršava uplate Fondu PIO uvidom kod porezne uprave u čijoj nadležnosti je prijava i odjava na osiguranje, odnosno kod organizacionih jedinica tog organa.

12. Penziono i invalidsko osiguranje


U s l o v i p o t r e b n i d a b i s t e m o g l i o s t v a r i t i p r a v o n a p e n z i j u u B i H

Federacija BiHOsiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmanje

20 godina penzionog staža, odnosno kada navrši 40 godina penzionog staža bez obzira na godine života. Osiguranik može steći pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i 30 godina penzionog staža (žena), odnosno 60 godina života i 35 godina penzionog staža (muškarac).

Penzija, odnosno obim prava, zavisi od dužine penzionog staža i visine plaća, odnosno doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje. Zakonom o penzionom i invalidskom osiguranju predviđeno je da osiguranik može sam uplatiti neizmireni doprinos. Uplata se može izvršiti za neograničen broj mjeseci/godina. Iznos doprinosa se tada izračunava prema stručnoj spremi na bazi prosječne neto plaće za prethodnu godinu.

Republika SrpskaUslovi su različiti zavisno od vrste prava. Za starosnu penziju u Republici Srpskoj

potrebno je: 20 godina radnog staža i navršenih 65 godina života (minimalno) ili 40 godina radnog staža i 65 godina života (optimalno).

I n v a l i d s k o o s i g u r a n j e Invalidnost postoji ukoliko je utvrđen:

3 gubitak radne sposobnosti 3 promijenjena radna sposobnost

M I O / P I O F B i H

Gubitak radne sposobnosti Pravo na invalidsku penziju ostvaruje samo osiguranik kod koga je utvrđen gubitak

radne sposobnosti ukoliko ispunjava i uslove staža. Osiguranik kod koga je utvrđen gubitak radne sposobnosti stiče pravo na invalidsku penziju na sljedeći način:

a. Ako je uzrok invalidnosti povreda na radu ili profesionalna bolest bez obzira na dužinu penzijskog staža

b. Ako je invalidnost uzrokovana povredom van rada ili bolešću, onda mora imati penzijski staž koji mu pokriva najmanje 1/3 radnog vijeka (radni vijek se računa kao godine života umanjene za 20). Izuzetak su osobe kod kojih postoji gubitak radne sposobnosti a mlađe su od 30 godina života, koje moraju imati pokrivenost penzijskim stažom 1/3 radnog vijeka i najmanje 1 godina staža osiguranja.


Promijenjena radna sposobnostPrava po osnovu promijenjene radne sposobnosti ostvaruju se kod poslodavca.

F O N D P I O R e p u b l i k e S r p s k e

Gubitak radne sposobnosti Osiguranik kod koga je gubitak sposobnosti za rad prouzrokovan povredom na

radu ili profesionalnom bolešću ima pravo na invalidsku penziju bez obzira na dužinu penzijskog staža.

Pravo na invalidsku penziju ima osiguranik kod koga je gubitak sposobnosti za rad prouzrokovan povredom van rada ili bolešću, nastao prije ispunjena uslova za starosnu penziju, pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima pet godina staža osiguranja ili deset godina penzijskog staža.

Promijenjena radna sposobnostPravo na invalidsku penziju ima osiguranik kome je poslije 58. godine života

utvrđena smanjena radna sposobnost sa pravom na prekvalifi kaciju ili dokvalifi kaciju pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima 5 godina staža osiguranja ili deset godina penzijskog staža.

K��:F�� PIO � F�� B�H ��.fzmiopio.ba

F�� PIO R�� S��.fondpiors.org


Prema poreskom zakonodavstvu, poreski obveznici su: pravna lica, preduzetnici koji obavljaju samostalnu djelatnost i fizička lica koji uplaćuju porez po osnovu ostvarene dobiti, ostvarenog dohodka i od dobiti/dohodka od imovine.

P o r e z n a d o h o d a k Poslodavac je dužan da za svakog novozaposlenog radnika u roku od osam radnih

dana od dana početka rada podnese prijavu za upis u jedinstveni sistem registracije. Prijava fizičkih lica državljana BiH (rezidenata) u jedinstveni sistem se vrši prema jedinstvenom matičnom broju građanina (JMBG), koji je ujedno i njegov poreski broj. Porez na dohodak se plaća u visini od 10%. Stopa poreza je ista i za bh. državljane i za povratnike sa stranim državljanstvom. Poslodavac je dužan uz svaku plaću izdati platnu listu. Na platnoj listi su podaci o vašoj bruto plaći, porezu, doprinosima te umanjenjima.

P o r e z – s a m o s t a l n a d j e l a t n o s tZa prijavljivanje firme u poresku upravu potrebno je dostaviti sljedeću dokumentaciju

Poreznoj upravi:

a. ovjerena kopija rješenja suda o registraciji u sudski registar

a. potvrdu nadležnog zavoda za statistiku o registraciji.

Više informacija o plaćanju poreza na samostalnu djelatnost možete pronaći u FIPA brošuri „Kako pokrenuti poslovanje u Bosni i Hercegovini“ koja se može preuzeti na sljedećoj webstranici:http://www.fipa.gov.ba/FipaFiles/file/Publications/FAQ%202011.pdf

13. Kako platiti porez


P l a ć a n j e p o r e z a z a s t r a n e d r ž a v l j a n e Osobe koja imaju strano državljanstvo, a žele da registruju preduzeće, otvore

samostalnu djelatnost ili se pak zaposle kod nekog poslodavca, dužne su nakon registracije preduzeća odnosno samostalne djelatnosti , nadležnom poreskom organu u mjestu registracije, podnijeti prijavu za registraciju na propisanom obrascu, a strani državljani koji se zaposle kod poslodavca podnose prijavu za registraciju na obrascu nakon čega im poreska uprava dodjeljuje JIB, odnosno poreski broj.

P r o v j e r i t i d a l i p o s l o d a v a c r e d o v n o u p l a ć u j e p o r e z n a d o h o d a k

Svaki poreski obveznik može zahtjevati da mu mjesno nadležan poreski organ izda odgovarajuće uvjerenje iz koga se može vidjeti visina plaćenog poreza po odbitku na njegovo ime (izvod iz poreske karti ce poreskog obveznika).

Poreska uprava je dužna svakom obvezniku doprinosa dostaviti godišnje uvjerenje o uplaćenim doprinosima za predhodnu godinu, a poreski obveznik ima pravo da svakog trenutka u toku godine može zahtjevati izdavanje godišnjeg uvjerenja, što je poreska uprava dužna učiniti odmah ili najduže u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva. Propisano je da se uvjerenje može izdati i na usmeni zahtjev poreskog obveznika, te da se za izdavanje izvoda iz poreske karti ce obvezniku ne naplaćuje administrati vna taksa. Kada fi zičko lice na osnovu uvjerenja, odnosno poreske karti ce koju mu je izdala poreska uprava, utvrdi da isplati lac plaće ili bilo kog drugog dohodka na koji se plaća porez po odbitku nije uplati o pripadajući porez, može zatražiti od nadležnog kontrolnog organa u poreskoj upravi da izvrši odgovarajuću provjeru i ako utvrdi zloupotrebu poduzme mjere u skladu sa zakonom.

Sve informacije koje se odnose na poreski postupak, prava i obaveze, registraciju, prijavljivanje i plaćanje poreza možete naći na web-stranicama poreskih uprava koje su navedene u nastavku.

K��: F�� B�H��.pufbih.ba

R�� S��.poreskaupravars.org

B�� http://��.bdcentral.net/inde�.php/ba/poreska-uprava


Sindikat je interesna, jedinstvena, demokratska, nevladina, nestranačka, samostalna, multietnička i multinacionalna organizacija u koju se radi izražavanja, objedinjavanja, zaštite i unapređivanja zajedničkih ekonomskih, pravnih i socijalnih interesa sindikalnog članstva učlanjuju zaposlenici.

Savez i njegove članice su u izražavanju i ostarivanju interesa i ciljeva svoga članstva nezavisni od državnih, entitetskih, kantonalnih i regionalnih organa, institucija, političkih stranaka i udruženja, vjerskih zajednica, organa upravljanja, poslodavaca i njihovih udruženja.

Zaposlenici u BiH imaju pravo po svom slobodnom izboru organizirati sindikat, te se u njega učlaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata. Zaposlenici slobodno odlučuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata. Zaposlenik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu. Sindikati se osnivaju bez ikakve prethodne saglasnosti bilo kog državnog organa.

Sindikat se organizuje na principu grana, djelatnosti i unije, a djeluje i na teritorijalnom principu. Trenutno, Savez samostalnih sindikata BiH čine 24 granska sindikata/unije, a postoji i 7 kantonalnih, odnosno regionalnih odbora.

U č l a n i t i s e u s i n d i k a t u B i H Pojedinci postaju članovi sindikata ispunjavanjem pristupnice sindikatu u osnovnoj

organizaciji sindikata u firmi/kompaniji/instituciji u kojoj su zaposleni, a čija je sindikalna organizacija članica odgovarajućeg granskog sindikata. Time automatski postaju članovi odgovarajućeg granskog sindikata, a samim time i Saveza samostalnih sindikata BiH. Ukoliko u kompaniji/firmi/instituciji ne postoji sindikat ili ukoliko taj sindikat nije član granskog sindikata/unije, onda pojedinac može pristupnicu Savezu samostalnih sindikata BiH ispuniti u nekom od kantonalnih, odnosno regionalnih odbora Saveza. U slučaju da članom sindikata želi postati nezaposlena osoba, najlakši način je da se

14. Kako se učlaniti u sindikat


osoba javi u ured Kantonalnog odbora SSSBiH za kanton u kojem osoba živi i tamo ispuni pristupnicu za članstvo u sindikatu.

Mjesečna članarina je regulisana statutima granskih sindikata i ona u velikoj većini slučajeva iznosi 1% neto plaće člana.

P r a v a i d u ž n o s t i p o j e d i n c a p r e m a s i n d i k a t uPristupanjem sindikatu, koje je na dobrovoljnoj osnovi, pojedinac prihvata prava i

obaveze koje mu kao članu sindikata pripadaju.

Prava člana sindikata su:

3 zaštita prava iz radnog odnosa po osnovu kolektivnog ugovora i drugih akata; 3 besplatna pravna pomoć i zastupanje u postupcima ostvarivanja i zaštita prava

iz rada i po osnovu rada; 3 učestvovanje u štrajku i drugim vidovima sindikalnog djelovanja u skladu sa

zakonom; 3 materijalna pomoć i zaštita u štrajku ili drugim oblicima sindikalne borbe; 3 solidarna pomoć u slučaju nesreće na poslu, teže bolesti, elementarne

nepogode i sl.Dužnosti člana sindikata su:

3 pridržavanje Programa i Statuta granskog sindikata, odnosno Saveza, kao i ostalih sindikalnih akata;

3 sudjelovanje u aktivnostima sindikalne borbe koju provodi sindikat; 3 redovno plaćanje članarine u visini i na način utvrđen aktima sindikata; 3 čuvanje ugleda sindikata.

K a k o č l a n b i v a o b a v i j e š t e n o z b i v a n j i m a u n u t a r s i n d i k a t a ?

Savez samostalnih sindikata BiH ima aktivnu web-stranicu na kojoj se redovno objavljuju vijesti i saopštenja koja mogu zanimati članove sindikata, odnosno radnike u BiH u cjelini. Nekoliko granskih sindikata, također, ima web-stranice putem kojih informiše svoje članstvo. Postoji i nekoliko sindikalnih listova koje izdaju granski sindikati s ciljem informiranja članstva, ali i javnosti o aktivnostima. Još uvijek se najveća količina informacija prenosi usmenim putem na sastancima, okruglim stolovima, konferencijama, putem saopštenja za javnost ili oglasnih ploča u kompanijama/firmama/ustanovama.

Za potpunu listu Saveza samostalnih sindikata BiH i njihovih kontakt podataka možete pogledati web-stranicu Saveza: http://www.sssbih.com.ba/


P o k r e t a n j e b i z n i s a u B i H u 7 k o r a k a 1. osnivački akt (mora biti sastavljen od strane javnog notara);2. uplata osnovnog kapitala;3. prijava kod nadležnog suda;4. izrada pečata firme;5. otvaranje bankovnog računa kod poslovne banke;6. prijava u nadležnoj poreznoj upravi;7. dobijanje dozvole nadležnog organa za otpočinjanje djelatnosti.

K o l i k o i z n o s e t r o š k o v i u s p o s t a v l j a n j a b i z n i s a ?

Troškovi uspostavljanja biznisa podrazumijevaju:

a. administrativni troškovi: oko 50 EUR;b. troškovi advokata i notara: između 500-1000 EURPotrebno je između 30-45 dana da bi se registrovala firma u BIH.

S t r a n i u l a g a č i Pravni okvir za pokretanje biznisa u Bosni i Hercegovini struktuiran je tako da ne

postoji razlika između domaćih i stranih ulaganja. Kada ulagač iz inostranstva želi da osniva ili sudjeluje u osnivanju preduzeća u Bosni i Hercegovini on stiče prava i preuzima obaveze pod istim uslovima, a također ima i isti status kao i domaći ulagač. Prava stranog ulagača stečena u trenutku registracije ne mogu biti pogoršana naknadnim izmjenama zakona i drugih propisa.

15. Kako pokrenuti biznis


V o d i č z a p o k r e t a n j e b i z n i s a i č e s t o p o s t a v l j e n a p i t a n j a

Obzirom da je procedura pokretanja biznisa ista za domaće i strane ulagače, Agencija za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) je izdala priručnik za osnivanje firmi u BiH, a također ima ažuriranu web-stranicu sa često postavljenim pitanjima među kojima se može naći dio odgovora na većinu pitanja. Za više informacija o područjima podobnim za ulaganje i osnivanje poduzetništva moguće je posjetiti www.fipa.gov.ba i pročitati FIPA brošuru „Kako pokrenuti poslovanje u Bosni i Hercegovini“ koja se može preuzeti na sljedećoj webstranici http://www.fipa.gov.ba/FipaFiles/file/Publications/FAQ%202011.pdf

R e g i o n a l n i r a z v o j n i c e n t r i u B i H i d r u g e p o d u z e t n i č k e s l u ž b e p o d r š k e

U BiH postoje regionalni razvojni centri i druge organizacije koje Vam mogu pružiti podršku u započinjanju biznisa. Često ovi centri i organizacije pružaju povoljne obuke, savjetovanje o biznisu, podršku umrežavanju, informacije o biznis inkubatorima, pristup kreditima, tekućim tenderima i ostalim srodnim uslugama.

LiNK Mostar - Udruženje za poduzetništvo i posao


K��!REDAH R�� H�� http://��.redah.ba/NERDA R�� B�H http://��.nerda.ba/REZ R�� C�� B�H ��.rez.ba SERDAS�� http://��.serda.ba/LINKLINK M��-U�� http://��.linkmostar.org/RARSA�� R�� S��http://��.rars-msp.orgINTERAKTIVNA BIZNIS MAPA BIHhttp://map.fipa.gov.ba/ape�/f?p=1601:2:87921084505539

L�� B�HH�� A�� A�� http://��.h�po-alpe-adria.ba/inde�.htmN�� B�� http://��.novabanka.com/I�� S�� http://��.intesasanpaolobanka.ba/INDEX/U�� http://��.unicreditbank.ba/home/�ps/�cm/connect/ucb_ba/utils/inde�/B�� http://��.bobarbanka.com/M�� http://��.moja-banka.ba/

B�� B�� I�� http://bbibanka.com.baI��-�� DD Z��http://ikbze.com.ba/ikbze/bs/K�� AD B�� L��http://��.kombank-bl.comKIB ��http://��.kib-banka.com.ba/MF �� http://��.mfbanka.com/NLB �� http://��.razvojnabanka.com/NLB T�� http://��.nlbtuzlanskabanka.ba/B�� I�� http://��.bib.baP�� I�� http://��.bib.baP�� S�� http://��.pbs.ba/arhiva_aktuelnosti.htmlP�� http://��.procreditbank.baR�� http://��.raiffeisenbank.ba/S�� http://��.sparkasse.ba/T�� B�� http://��.ziraatbosnia.com/B�� http://borbanka.ba/U�� http://��.unionbank.baV�� S��http://vakuba.ba/V�� S�� http://��.volksbank.ba/H�� -��http://��.ebb.ba/proizvodi.html


K o r i s t i t i s t r a n u v o z a č k u d o z v o l u u B i H Državljanin Bosne i Hercegovine koji se iz inostranstva vrati u Bosnu i Hercegovinu

da se u njoj stalno nastani može upravljati motornim vozilima na osnovu važeće strane vozačke dozvole u periodu od šest mjeseci od dana ulaska u Bosnu i Hercegovinu. Stranac kojem je odobren privremeni ili stalni boravak u Bosni i Hercegovini od dana odobrenja može da upravlja motornim vozilima na osnovu važeće strane vozačke dozvole u periodu od šest mjeseci od dana ulaska u Bosnu i Hercegovinu. Poslije 6 mjeseci važeća strana vozačka dozvola zamijeniće se na njegov zahtjev (bez polaganja vozačkog ispita) domaćom ili međunarodnom vozačkom dozvolom za upravljanje onom kategorijom motornih vozila u koju se ubrajaju motorna vozila za čije su upravljanje ovlašćena stranom vozačkom dozvolom.

G d j e s e i z d a j e n o v a v o z a č k a d o z v o l a ? Federacija BiHMinistarstvo za unutrašnje poslove

Republika SrpskaOrgan unutrašnjih poslova, prema mjestu prebivališta. To mogu biti centri javne

bezbjednosti, stanice javne bezbjednosti i policijske stanice ili stanična odjeljenja policije

Brčko distriktVlada Brčko distrikta, javni registar, pododjeljenje za lična dokumenta

16. Kako do vozačke dozvole


P r o c e d u r a i z m j e n e v o z a č k e d o z v o l ePotrebno je priložiti:

3 zahtjev za zamjenu vozačke dozvole; 3 važeću inostranu vozačku dozvolu, original, sa ovjerenim prevodom od strane

sudskog prevodioca; 3 ljekarsko uvjerenje (ne starije od šest mjeseci); 3 ličnu kartu državljana BiH, ličnu kartu za strance ili dokaz o odobrenom

privremenom boravku; 3 dokaz o uplati propisane naknade za izdavanje nove vozačke dozvole (uplatnica).

Izmjena vozačke dozvole košta 40 KM i traje od 10-20 dana.

Osobi kojoj se izdaje bh. vozačka dozvola u zamjenu za inostranu vozačku dozvolu oduzima se inostrana vozačka dozvola i čuva u dosjeu vozača. Inostrana vozačka dozvola vratit će se osobi od koje je oduzeta na njen zahtjev, kad napušta teritoriju Bosne i Hercegovine pod uslovom da vrati bh. vozačku dozvolu, koja mu je izdata u zamjenu za inostranu vozačku dozvolu. Dosje vozača se čuva kod nadležnog organa koji je izdao vozačku dozvolu.


Mnogi povratnici iz dijaspore poslije nekog vremena boravka u BiH ponovo migriraju u prijemnu zemlju ili treću zemlju. Putem istraživanja o povratku mladih iz dijaspore na tržište rada u BiH („BiH ili ne BiH-izvještaj o povratku mlade dijaspore na tržište rada u BiH“, YERP 2011), saznali smo da postoji grupa povratnika koji se poslije ponovnog boravka u dijaspori opet odlučuju za migraciju u BiH što ih čini cirkularnim migrantima. Postoje kratkoročne i dugoročne koristi vezane za povratak mladih iz dijaspore u BiH. Neke od njih su prenos znanja, doprinos izgradnji zemlje te izgrađivanje mreže poznanstava i moguće stvaranje kontakata između branše povratnika u dijaspori i u BiH. Za povratnike koji napuštaju BiH korisno je znati da putem online volonterstva mogu zadržati vezu sa BiH te da je to jedan od mnogih načina kako doprinijeti izgradnji BiH.

Prije odlaska važno je da uradite još nekoliko radnji:

3 Odjavite boravak u općini prebivališta/terenskom centra Službe za poslove sa strancima

3 Nezaposlena lica se trebaju odjaviti iz zavoda za zapošljavanje. Zavod odjavljuje osobu sa zdravstvenog osiguranja. Osoba će zadržati zdravstvenu i radnu knjižicu koje može upotrijebiti ukoliko opet migrira u BiH.

3 Odjaviti djecu koja pohađaju školu i pribaviti svjedočanstvo o započetom ili završenom razredu škole.

3 Zaposlenu osobu koja prekida svoj radni odnos poslodavac odjavljuje sa porezne uprave i fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.

3 Ukoliko ste boravili u BiH duže od šest mjeseci te zamijenili inostranu vozačku dozvolu vraćate Vašu bh. vozačku dozvolu u zamjenu za Vašu inostranu dozvolu.

Sretno!

17. Ukoliko se odlučite migrirati iz bih