PRIRUNIK ZA NOVINARE I MEDIJSKE DJELATNIKE

100 prvih pitanjao pravima medijskih djelatnika u BiH

Udruga/udruenje BH novinari Prosinac, 2010.

Potovani kolege i kolegice, Ovaj prirunik, koji su BH novinari pripremili u suradnji sa sindikalnim aktivistima i medijskim strunjacima, namijenjen je novinarima, ali i drugim medijskim djelatnicima. Stvoren je kao odgovor na jednostavna pitanja, a radi lakeg rjeavanja svakodnevnih problema koji se odnose na struno obavljanje zadataka, zatitu slobode izraavanja i radno-pravnog statusa medijskih djelatnika. Prirunikom ne namjeravamo rjeavati probleme s kojima se suoavate. Taj put je dug i mukotrpan, a esto i skup. Prirunik nudi osnovne upute to treba uraditi u sluajevima radno-pravnih sporova, ugroavanja slobode izraavanja, primjene zakona o slobodi pristupa informacijama, te zakona o kleveti. On upuuje novinare i ostale medijske djelatnike na institucije i organizacije kojima se mogu obratiti prije, tijekom i nakon zahtjeva za sudskom zatitom. U priruniku smo odgovorili na najee postavljana pitanja, uvjereni da ih ima mnogo vie od 100. Odgovori mogu posluiti kao polazite da se nadlenim institucijama i organizacijama postavi jo 1000 novih pitanja, jer vi na to imate pravo. BH novinari e nastaviti tragati za odgovorima nadlenih na ve postavljena i neka nova pitanja, zahtijevajui utvrivanje odgovornosti vlasnika medija, njihovih upravljakih struktura i ravnatelja, ali i dravnih institucija zbog nepotivanja vaih prava, krenja i/ili ignoriranja vaeih zakona. Borka Rudi, glavna tajnica BH novinara

PRISTUP INFORMACIJAMA 1. Jesu li zakoni o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini vani za novinare/ke i zato? U Bosni i Hercegovini postoje tri zakona o slobodi pristupa informacijama (svi zakoni se mogu nai na http://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?jezik=Bos &URL=22). Meu ovim zakonima nema bitnih razlika. U njima se novinari/ke i mediji ne spominju nijednom rijeju. To su zakoni koji svima graanima ove zemlje, kao i strancima, domaim i stranim pravnim licima i organizacijama daju pravo na pristup informacijama u posjedu javne vlasti na svim razinama. Dakako, uz ogranienja koja su u zakonima precizno odreena (lanovi 5. do 8. sva tri zakona, http://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?jezik=Bos &URL=22). Novinari/ke i mediji, dakle, nemaju nikakve prednosti kad se pozivaju na prava iz ovih zakona, jer je pravo na pristup informacijama izvorno ljudsko pravo zajameno svim ljudima u Europskoj konvenciji o zatiti ljudskih prava (lan 10.). 2. Znai li to da ovi zakoni nisu vani novinarima? Naravno, ne znai. Za javnost i za novinare/ke ovi su zakoni bitni jer obvezuju vlast na svim razinama na potpunu transparentnost u radu. Za svakodnevno

dobivanje informacija novinari/ke ne trebaju upuivati pisani zahtjev i pozivati se na ove zakone. Ali, ovi zakoni novinarima/kama omoguuju traenje i dobivanje podataka i informacija u pripremi istraivakih tema do kojih nisu mogli/e doi na uobiajeni nain. Dobijanje vjerodostojnih dokumenata i esto skrivanih informacija na ovaj nain doprinosi uvjerljivosti objavljenih priloga, podie ugled medija i titi novinare/ke i urednike/ce od tubi i suenja za klevetu. 3. Kako novinari/ke mogu znati i provjeriti koje su informacije u posjedu nekog javnog organa? Svi su javni organi vlasti obvezni su donijeti i objaviti indeks/registar informacija u njihovom posjedu. Taj registar, naravno, ne donosi sve pojedinane informacije ve samo popis informacija po odreenoj klasifikaciji i po svim oblastima. Taj popis mora biti dostupan javnosti i, ukoliko javni organ posjeduje svoju internetsku stranicu, takoer treba biti postavljen na internet. 4. to ako odgovorna osoba i javni organ odbiju dati traenu informaciju? Javni organi obvezni su donijeti odgovarajue rjeenje u sluaju odbijanja pristupa informacijama i dati pravnu pouku o mogunosti podnoenja priziva viem javnom organu u zakonskom roku. Ovo je obveza svih javnih organa na razini drave BiH i javnih organa u Federaciji BiH. Ukoliko novinar/ka ne bude zadovoljan(na) rjeenjem njegova/njenog priziva, mogue je pokrenuti upravni postupak tubom pred nadlenim sudom.

Javni organi u Republici Srpskoj, na alost, po Zakonu RS-a nisu duni donijeti rjeenje ve samo pisanu obavijest. Pisana obavijest, meutim, nije upravni akt i na osnovi nje ne postoji mogunost ulaganja albe. KADA POSTOJI I KADA NEMA KLEVETE? 5. U emu je osobitost naih zakona o zatiti od klevete u odnosu na sline zakone u Europi i u svijetu? U Bosni i Hercegovini postoje dva zakona o zatiti od klevete u dva entiteta (http://www.vzs.ba/ba/?ID=71 i http://www.vzs.ba/ba/?ID=114) i meu njima nema bitnijih razlika. Oni su na snazi od 2001. godine u Republici Srpskoj, i od 2002. godine u Federaciji BiH. Oba ova zakona potpuno su dekriminalizirala klevetu i po tome je BiH bila prva u Europi. Zakoni su napravljeni na temelju preporuka Vijea Europe i normi Europskog suda za zatitu ljudskih prava. Potpuna dekriminalizacija klevete znai da su potpuno iskljueni krivini sudski postupci za klevetu i mogunost izricanja novanih ili zatvorskih kazni za novinare/ke i urednike/ce, odnosno vlasnike medija na temelju krivinog zakonodavstva. 6. Ako je iskljuen krivini postupak, ta je onda ostalo?

U Bosni i Hercegovini na temelju zakona o zatiti od klevete mogue je voditi iskljuivo parnini (graanski) postupak u sluajevima tubi za klevetu i dobiti novano obeteenje. U parninom postupku nema kazni, postoji samo mogunost dobivanja novanih obeteenja. Novane kazne se uvijek uplaaju u proraun, a novana obeteenja iskljuivo osobama koje su trpjele tetu i tuile. U veini europskih zemalja i danas postoji mogunost pokretanja krivinih postupaka, ali ona se veoma rijetko koristi, jer se kanjavanje novinara/ki novanim i zatvorskim kaznama smatra nedemokratskim inom. 7. Destimuliraju li zakoni o zatiti od klevete medije i iskljuivo tite privatnost i ugled osoba o kojima mediji piu? Ne. Oba zakona u Bosni i Hercegovini zapravo ohrabruju medijske slobode i uspostavljaju potrebnu ravnoteu izmeu zatite prava na slobodu izraavanja i zatite privatnosti i ugleda svake osobe. Za razumijevanje ove ravnotee vaan je lan 2. Zakona FBiH, odnosno lan 3. Zakona RS-a. U njima se, naime, naglaava da pravo na slobodu izraavanja titi sadraj izraavanja, kao i nain na koji je (on) iznesen i ne primjenjuje se samo na izraavanja koja se smatraju pohvalnim ili neuvredljivim, nego i na izraavanja koja mogu uvrijediti, ogoriti ili uznemiriti (u Zakonu RS-a pie: uvrijediti, uznemiriti ili okirati).

Navedeni stav u naim zakonima preuzet je iz nekoliko presuda Europskog suda, meu kojima su najznaajnije presude u predmetima Handyside protiv UK (1991. godina), Observer i Guardian protiv UK (1992.) i Oberschlick protiv Austrije (1995.).Europski sud pri tome naglaava da je ovo nuno zbog pluralizma, tolerancije i irokogrudosti bez kojih nema demokratskog drutva (sve o primjeni lana 10. Europske konvencije i presudama Europskog suda za zatitu ljudskih prava u Priruniku moe se nai na internetskoj stranici: http://www.google.ba/#hl=bs&q=Observer+i+Guardian+ protiv+UK+%281991.+godina&fp=46dc445969af4068). Istodobno, zakoni o zatiti od klevete na vie naina tite privatnost i ugled kako fizikih tako i pravnih lica. 8. to je, u stvari, kleveta? Zakon o zatiti od klevete FBiH daje obrazloenje u lanu 4. u stavu (d) u kojem se istie da je kleveta radnja nanoenja tete ugledu fizike ili pravne osobe iznoenjem ili pronoenjem izraavanja neistinitih injenica identificiranjem te fizike ili pravne osobe treoj osobi. Zakon o zatiti od klevete RS-a to obrazloenje pojma klevete sadri u lanu 5. stav 1. (... svaka poslovno sposobna osoba koja uzrokuje tetu ugledu fizike ili pravne osobe iznoenjem ili pronoenjem izraavanja neeg neistinitog, identificirajui tu osobu treem licu, odgovorna je za klevetu, ako je ta osoba prouzroila tetu u svojstvu autora, urednika ili izdavaa izraavanja...).

Iako ova formulacija u oba zakona izgleda prilino zamreno, ipak se mogu izdvojiti kljuni elementi koji ine klevetu. To su, dakle, teta, iznoenje ili pronoenje izraavanja, neistinite injenice i tree lice. 9. Kada nema klevete? Ne ulazei u raspravu o pojmu neistinita injenica, koja je na neki nain contradictio in adjecto, zadrimo se na bitnom. Sva etiri elementa moraju biti ispunjena da bi neto bilo kleveta. Nema klevete ako nema tete, nema klevete ako nema neistinitih injenica, nema klevete ako nema iznoenja ili pronoenja i, konano, nema klevete ako ona nije priopena treim licima. Svi ovi elementi klevete moraju se dokazati pred sudom; podnositelji tube moraju pruiti dokaze da su izneseni podaci neistiniti, da trpe tetu itd. 10. Tko moe biti tuen za klevetu? Za klevetu su, u medijima, odgovorni autor/ca, odgovorni urednik/ca, izdava, kao i osoba koje je na drugi nain vrila nadzor nad sadrajem tog izraavanja. To znai da svatko od njih moe biti tuen pojedinano, ali mogu biti tueni i zajedno. Ali, za klevetu u medijima mogu biti tuene i osobe koje nisu profesionalni novinari/ke i urednici/ce ve su autori/ce izjava i govora koji moe imati elemente klevete, koje su prenesene/objavljene u medijima.

Novinar/ka, naravno, nije osloboen/a odgovornost kad sam/a pie o nekome to eventualno sadri elemente klevete, ali nije osloboen/a odgovornosti ni kad prenosi (pronosi, kako pie u zakonu) izjavu neke osobe ukoliko ta izjava takoer sadri elemente klevete. Osim kad izvjeuje iz Parlamenta, Vlade ili suda. 11. Kad su novinari/ke osloboeni/e odgovornosti za klevetu? Novinar/ka je oslobaen/a odgovornosti svaki put ako je po zakonu obvezan/na da iznosi ili pronosi izraavanja, ili je iznosio(la) odnosno pronosio(la) izraavanja u tijekom zakonodavnog, sudskog ili upravnog postupka. Znai, kad izvjeuju sa sjednica Vlade, Parlamenta ili iz suda, novinari/ke nee odgovarati za klevetu, iako taj sadraj moe sadravati elemente klevete. Zato? Zato to poslanici, ministri, suci i drugi u tim tijelima uivaju zakonski imunitet koji se u ovim sluajevima prenosi i na novinare/ke. Ova je zatita u interesu javnosti. Novinari/ke nemaju apsolutnu zatitu po ovoj zakonskoj osnovi, jer zakoni obvezuju sudove da u obzir uzmu i druge okolnosti (nain, oblik i vrijeme pronoenja itd). To bi se, na primjer, moglo odnositi na izjave stare due vrijeme, koje su utemeljene na neistinama i u kojima ima elemenata klevete. U takvim sluajevima sudovi najvjerojatnije nee uvaiti pozivanje na ovu zakonsku odredbu, jer bi se takvo preuzimanje neprovjerenih izjava (koje su se pokazale netonima) moglo protumaiti kao neprofesionalno postupanje.

SLOBODA MILJENJA I KLEVETA 12. Postoje li jo neki izuzetci od odgovornosti za klevetu? Postoje. U oba zakona oslobaanje od odgovornosti je mogue ako je izraavanje u biti istinito, a netono samo u nebitnim elementima (Zakon RS-a: Ako se radi o izraavanju miljenja, ili kada je izraavanje u biti istinito); i ako je bilo razumno (oba zakona). Zakoni navode da pri tome sud uzima u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito nain, oblik i vrijeme iznoenja ili pronoenja izraavanja, prirodu i stupanj prouzroene tete.... U nizu drugih okolnosti (o kojima e kasnije biti napisano neto vie), dodaje se i da e sud ocijeniti da li se izraavanje odnosi na pitanja iz privatnog ivota oteenika ili na pitanja od politikog ili javnog znaaja. Za ocjenu ta je od politikog ili javnog znaaja kljuan je koncept slobode tiska kako ga je definirao Europski sud u vie predmeta, od kojih vrijedi navesti samo neke. 13. Koje su presude Europskog suda vane u ovom kontekstu i zato? U predmetu Observer i Guardian protiv UK (1991. godina, http://www.google.ba/#hl=bs&q=Observer+i+Guardian+ protiv+UK+%281991.+godina&fp=46dc445969af4068), Europski sud je zakljuio: Obaveza je tiska, odnosno tiskanih i audiovizualnih medija, prenoenje informacije

i ideje s kojima javnost ima pravo biti upoznata. U protivnom, tisak ne bi bilo u mogunosti igrati kljunu ulogu psa uvara. U predmetu Haes Gijsels protiv Belgije (1977. godina), Europski sud istie da novinarske slobode sadre i mogunost pribjegavanja odreenom stupnju pretjerivanja, ak i provociranja..., dok u predmetu Obeschlick protiv Austrije (1997. godina) kae: Opi interes u javnoj raspravi koja ima ozbiljnu svrhu znaajniji je od zakonske zatite ugleda drugog, ak i ako se u toj raspravi koristi govor koji vrijea.... Presude Europskog suda uspostavljaju pravne norme za sudove u svim europskim zemljama, pa i u Bosni i Hercegovini, te ih zato nai sudovi povremeno navode, ili citiraju njihova obrazloenja. 14. Je li svako miljenje zatieno od odgovornosti za klevetu? I da, i ne! Pozitivni odgovor se odnosi na sadraj, drugi na formu. Svaki sadraj u kojem se iznosi vrijednosni sud (miljenje), naelno uiva tu zakonsku zatitu i tu ne moe biti iznimki, osim, naravno, ako nisu u pitanju sadraji koji su zasnovani na neistinitim injenicama. Potvrdu ovoga nalazimo u presudi Europskog suda za zatitu ljudskih prava (predmet Lingens protiv Austrije, 1986. godina) u kojoj Sud istie da je potrebno napraviti paljivu razdiobu izmeu injenica i vrijednosnih procjena. Postojanje injenica je mogue dokazati, dok istinu o vrijednosnim sudovima nije. Sud je

primijetio da su injenice na kojima je gospodin Lingens izgradio svoje vrijednosne procjene neosporne, takoer kao i njegova dobra volja. Da bi autor/ica, urednici/ce i izdavai mogli raunati na potpunu zatitu prava na miljenje, onda je najbolje da objavljeni tekstovi i prilozi i po novinskom obliku budu posebno oznaeni. Dakle, kao komentar, osobni stav, kolumna, pogledi i miljenja i slino. U tiskovinama se za takve rubrike ponekad izdvajaju cijele stranice, koje imaju posebne oznake ili grafiki izgled. Uobiajeno je i grafiko uokviravanje samo komentara i osvrta, kao i radijsko i televizijsko izdvajanje takvih sadraja. Ovo je dobro i za publiku, jer bi ona, u protivnom, mogla biti u zabludi o tomu jesu li u pitanju tek informacije ili stav autora(ice). 15. to ako je miljenje izneseno u informaciji? Objavljivanje miljenja u samim informativnim sadrajima i u informativnim tekstovima (izvjea), u naelu, si ne moe priskrbiti ovu vrstu zakonske zatite. Nekada, meutim, ni po formi naglaeno izdvajanje miljenja nee biti dovoljno. U kojim sluajevima je rije o iznoenju miljenja, a u kojim o kleveti ukoliko ima elemenata klevete uvijek je pitanje koje ovisi od danih okolnosti koje e utvrivati i ocjenjivati sud. 16. Kada je ministar ili bilo koji drugi obnaatelj javnih funkcija idiot, sudac pristran, direktor korumpiran ili lijenik nestruan?

Novinarska tvrdnja da je netko nestruan, neprofesionalan, pristran ili ak idiot ne mora biti kleveta ve zakonom zatieno pravo na miljenje. Svaku takvu tvrdnju sud e ocijeniti prema objektivnim kriterijima, a ne samo prema subjektivnom osjeanju osobe koja se smatra oteenom. Ovo je stajalite i Europskog suda za zatitu ljudskih prava, koji takoer u obzir uzima i neke druge elemente. Primjer: Europski sud je ponitio presudu jednog austrijskog suda koji je osudio na plaanje naknade tete politiaru J. H. zato to ga je novinar u svom tekstu nazvao idiotom (predmet Oberschlick protiv Austrije, 1997. godina), jer se uvreda odnosila primarno na sadraj govora, a ne na govornika lino.

NAJVEE GREKE I NAJBOLJA OBRANA 17. Mogu li se novinari/ke obraniti i kad objave neistinite injenice? Mogu. Ali, ne treba se unaprijed radovati. Da bi se mogli obraniti, oni/one moraju dokazati svoju dobronamjernost i postupanje u skladu sa opeprihvaenim profesionalnim normama (lan 7. stav (2) Zakona FBiH i lan 6. stav (c) Zakona RS-a), (oba zakona: http://www.vzs.ba/ba/?ID=71 i http://www.vzs.ba/ba/?ID=114).

Zakon, znai, trai da se dokae dobronamjernost i postupanje sukladno s opeprihvaenim profesionalnim normama. Zaklinjanje nee pomoi. 18. Kako se profesionalnost? dokazuju dobronamjernost i

Kako se odreuju kriteriji za dobronamjernost, a kako za postupanje po najviim profesionalnim normama odgovor je u novinarskim kodeksima: u Kodeksu za tisak i u Kodeksu Regulacijske agencije za komunikacije o emitiranju radijskih i televizijskih programa, koji na ovaj nain dobivaju na vanosti. Sudovi u BiH navodili su ove kodekse u svojim presudama u dijelu u kojem su procjenjivali dobronamjernost i postupanje u skladu sa opteprihvaenim profesionalnim standardima novinara(ki). Dobronamjernost i profesionalni postupak cijene se, ne samo do objavljivanja spornih priloga, ve i nakon toga. Sud uvijek trai opipljive dokaze da je, recimo, u kontroverznim priama pruena mogunost iznoenja stavova svim stranama, da je autor/ica imao/la puno razloga vjerovati u istinitost prikupljenih injenica, ili da je nakon objavljivanja priloga dana ispravka, isprika ili novi podatci u sluaju kad su naknadno otkrivene nove injenice. 19. Da li je pouzdana obrana dokazivanjem uvjerenja o istinitosti objavljenih podataka? Kako dosad nema znaajnijih iskustava u primjeni ovakve obrane pred sudovima u Bosni i Hercegovini,

moe se navesti praksa novinara i sudova u Velikoj Britaniji i u Francuskoj. Prema izvjeu organizacije Article 19 (http://www.article19.org/), ovakva obrana utemeljena na solidnim dokazima dobro prolazi pred sudovima u Francuskoj, dok je prava rijetkost da britanski sudovi uvae takvu obranu. Zapravo, sve se svodi na dokazivanje profesionalnog postupanja koje jedino moe predstavljati osnovu za ovakvu obranu. 20. to su najvee mogue greke novinara/ki? Namjera i nepanja! Oba ponaanja, i namjera i nepanja, osnovna je odgovornost za klevetu po ovim zakonima. Novinar/ka, odgovorni urednik/ca i izdava snosit e odgovornost za klevetu kad je znao/la (namjera) da su prikupljene injenice neistinite, ili je to mogao/la znati da se rukovodio/la profesionalnim normama (nepanja). U biti, ponovno smo na terenu Kodeksa za tisak i Kodeksa za emitiranje radijskih i televizijskih programa. Dakle, profesionalno ponaanje utemeljeno na potivanju i primjeni obaju kodeksa najbolje su jamstvo za zatitu i obranu novinara/ke u sudskim postupcima. U nekoliko sluajeva sudovi u Bosni i Hercegovini su navodili odredbe obaju kodeksa u obrazloenju presuda u kojima se cijeni namjera i nepanja u postupcima novinara/ki, odnosno strunost njihova postupanja.

21. Moe li vas tuiti javna vlast (Vlada, Parlament, ministarstvo, sud ili javno poduzee i ustanova)? Zakonom u obama BiH entitetima izriito je zabranjeno njihovo podnoenje tube za klevetu. Smatra se da javna vlast na raspolaganju uvijek ima dovoljno zakonskih sredstava za objavu tone i provjerene informacije. Javni slubenik (ministar, premijer, zastupnik, sudac, predsjednik itd.) moe privatno, i iskljuivo u svoje ime, podnijeti tubu i zahtjev za naknadu tete zbog klevete. 22. Imaju li novinari/ke neka posebna prava po zakonima o kleveti? Da. Zakoni daju mogunost i pravo novinarima/kama, urednicima/cama i izdavaima, kao i svim drugim licima koja sudjeluju u prikupljanju informacija (kamermani, fotografi itd.), ne otkriti identitet povjerljivog izvora. 23. U emu se sastoji to pravo? To je pravo na neotkrivanje podataka koji se odnosi na identitet povjerljivog izvora (ime, bilo koji dokument, ili injenicu) a naroito usmeni, pismeni, audio, vizualni ili elektroniki materijal. Sud ne moe narediti novinarima/kama da u sudskom postupku za klevetu preda sudu svoju biljenicu, CD ili DVD ili bilo kakav drugi dokumenat na temelju kojeg bi se mogao otkriti identitet povjerljivog izvora. Kao to to ne moe narediti novinaru/ki, sud takav nalog ne moe

dati ni uredniku/ci, izdavau ili drugim licima koja takav materijal posjeduju. 24. Zato novinari/ke imaju ovu privilegiju? Ustvari, ovo je ustupak novinarima/kama da bi mogli doi do podataka koje vlast posjeduje i koje esto krije. Taj je ustupak napravljen u interesu javnosti, jer je to esto jedini nain da se doe do takvih podataka. Ne zaboravite, po nekim definicijama novinarstva jedine su prave vijesti ono to vlasti kriju, sve drugo su promiba i propaganda! 25. Jesu li novinari/ke osloboeni/e za klevetu u takvom sluaju? Nisu. U sluaju zatite povjerljivog izvora, oni su osloboeni samo obveze otkrivanja identiteta svog izvora. I nita vie. Mogua odgovornost za klevetu, ako je ima, uvijek je na novinarima/kama, urednicima/cama, izdavau...

POSTUPCI I OBETEENJA ZA KLEVETU 26. Koliko iznose dosuene naknade tete? Zakoni u BiH nisu odredili najmanji i najvei iznos obeteenja, ali su odredili dva uvjeta o kojima sud mora voditi rauna da (1) obeteenje treba biti srazmjerno

nanesenoj teti ugledu oteenog i odreuje se iskljuivo radi naknade tete i dodatno obvezuje sud da u obzir uzme (2) injenicu bi li iznos dodijeljene tete mogao dovesti do velikih materijalnih potekoa ili steaja tetnika (lan 10. Zakona FBiH http://www.vzs.ba/ba/?ID=71 i lan 11. Zakona RS-a http://www.vzs.ba/ba/?ID=114). Veina dosuenih naknada tete po tubama za klevetu u BiH kree se u iznosima od jedne do pet tisua KM. Najvei dosueni iznosi u iznimnim sluajevima iznosili su 20.000 KM. 27. Imaju li tuitelji/ke ikakve obveze po ovim zakonima? Da. Po oba entitetska zakona tuitelj/ica je duan poduzeti sve da ublai tetu prouzroenu izraavanjem neistinite injenice, a naroito podnijeti zahtjev za ispravku tog iskaza. Po oba zakona ispravak je ak uvjet za podnoenje tube. U sudskoj praksi u BiH, meutim, nema puno sluajeva odbijanja tube zbog toga to prethodno nije traen ispravak. Mediji nisu uvijek obvezni objaviti ispravak ukoliko imaju argumente i dokaze za ono to su objavili. Ukoliko objave ili ne objave traeni ispravak ili ispriku, sud e takav potez ocijeniti i o tome e ovisiti kakvu e presudu donijeti i koliki e biti iznos eventualno presuene naknade tete.

Tuitelj/ica je u naelu duan/na predoiti dokaze za svoju tubu i dokazati da su o njemu/njoj objavljene neistinite tvrdnje i da su mu/joj nanijele tetu. Novinar/ka i mediji mogu dokaziti objavljene tvrdnje, pogotovo kad imaju dokumente, ali najbolju obranu pruit e im dokazi o dobronamjernom i profesionalnom postupanju (skladno obama navedenim kodeksima). 28. to novinar/ka ili urednik/ca trebaju poduzeti po primitku tube za klevetu? Tubu, ma kakva bila, i ma tko je podnio, treba shvatiti ozbiljno. Pri tomu treba imati na umu da su rokovi sudskih postupaka za klevetu skraeni i da u stvari postoje samo dva roita pred sudom pripremno (kad svaka strana nudi svoje dokaze) i glavno roite kad se predoavaju dokazi. Poto je rije o parninom postupku, sud ne utvruje po slubenoj dunosti ve samo vrijednost dokaza svake strane i svoju presudu temelji na tome. Prvi korak nakon dobivanja tube traite pomo odvjetnika. Ukoliko je tubu podnio/la politiar/ka ili obnaatelj/ica javnih dunosti, obratite se Liniji za pomo novinarima/kama i oni e vam osigurati odvjetnika koji e preuzeti predmet u vae ime. Linija za pomo novinarima/kama i odvjetniki tim zadravaju pravo ne snositi trokove sudskog postupka i naknadu tete ukoliko su novinar/ka i medij prekrili profesionalne norme (Kodeks).

ZATITA PRAVA NA SLOBODU IZRAAVANJA 29. to novinari/ke mogu poduzeti u sluaju fizikih i verbalnih napada i prijetnji? Najvanije je traiti zatitu od poslodavca/uprave medija u kojem radite. Sluaj treba prijaviti policiji i Liniji za pomo novinarima. Mada nije oblik izravne zatite, izuzetno je vano da organizacije poput Udruga BH novinara o tome izvijeste meunarodne organizacije koje se bave zatitom novinarskih prava. Aktivnosti domaih i meunarodnih organizacija, njihova javna reagiranja, kao i upozorenja na fizike napade na novinare pomau sprijaavanju takvih sluajeva i/ili potiu primjerene reakcije nadlenih policijskih i sudskih tijela. Na internatskoj stranici Linije za pomo novinarima (http://www.bhnovinari.ba/linija) nalazi se upitnik za prijavu napada, treba ga ispuniti i dati u proceduru izvjeivanja javnosti, strukovinih medijskih udruga i meunarodnih institucija za zatitu prava novinara/ki i slobode izraavanja. 30. to je interes javnosti sukladno Kodeksu za tisak Bosne i Hercegovine i pravilima i kodeksima RAK-a? Interes javnosti, po tumaenju ovog Kodeksa, definiran je kao - postupak i/ili informacija kojima je namjera pomoi javnosti u donoenju osobnog miljenja i odluka o pitanjima i dogaajima, ukljuujui i napore otkrivanja krivinog djela ili prekraja, te sprijeavanje

obmanjivanja javnosti nekom izjavom ili postupkom pojedinca ili organizacije. Jedan od najznaajnijih primjera potivanja interesa javnosti je objavljivanje snimke u kojem ondanji ombudsman za ljudska prava BiH, Vitomir Popovi, prijeti novinaru Federalne televizije Damiru Kaletoviu metkom u elo. 31. Kako odluiti to je u javnom interesu? Najjednostavniji test moe napraviti svaki novinar/ka ako odgovori na sljedea tri pitanja: jesu li podaci vani za javnu raspravu? govore li oni o nezakonitosti i o nepravdi? mogu li doprinijeti odgovornosti i transparentnosti u drutvu? Osnovna ideja je da je u javnom interesu to uvijek neto to predstavlja zajedniku dobrobit i koristi za ope blagostanje! 32. Kakve su sankcije za medije koji potiu diskriminaciju i netoleranciju? Poticanje na diskriminaciju i netoleranciju krivina su djela. (http://www.sudbih.gov.ba/files/docs/zakoni/ba/Krivicni _zakon_BiH_-_precisceni,_nezvanicni_tekst.pdf, http://www.tuzilastvobih.gov.ba/, http://www.ombudsmen.gov.ba/materijali/Zakonozabran idiskriminacijeSlGlasnikBiHbroj2059-09.pdf ). Osim krivine odgovornosti, kad je rije o tiskanim medijima, na temelju prijave, Vijee za tisak duno je reagirati upozorenjem, a Regulacijska agencija za

komunikacije, kad je rije o elektronikim medijima, ima mogunost izrei sankciju mediju - od upozorenja, financijske kazne do oduzimanja frekvencije (http://rak.ba/bih/index.php, http://www.vzs.ba). 33. Kakva je obveza novinara/ke prema osobama koje su podatke dale u povjerenju? Kad god je to mogue, novinari/ke se trebaju oslanjati na otvorene, pouzdane izvore podataka. Ovakvi izvori trebaju biti pretpostavljeni nepoznatim izvorima, ije potenje i tonost javnost ne moe procijeniti. Novinari/ke, meutim, imaju obavezu tititi identitet onih koji daju podatke u povjerenju, bez obzira na to jesu li, ili nisu, te osobe izriito zahtijevale povjerljivost. Novinari/ke imaju obavezu tititi povjerljive izvore podataka i ukoliko budu predmet policijske istrage. Novinari/ke, kao i graani, imaju pravo angairati odvjetnika tijekom policijskog ispitivanja. (http://rak.ba/bih/index.php, http://www.vzs.ba). 34. Je li novinar/ka obvezan, na zahtjev policije, predati snimljeni materijal na uvid? Ne, osim ako policija nema posebno sudski nalog za to. Ukoliko policija ima nalog, tada moe privremeno oduzeti materijale kao dokaz u krivinom postupku. Ovi materijali moraju se predati sudu na uvanje, ili uvanje na neki dugi nain, o emu odluku donosi sud. U svakom sluaju, taj se materijal ne bi trebao rabiti za izvjetavanje dok se ne dobije pravno miljenje.

U sluaju tubi za klevetu ni sud ne moe narediti novinaru/ki, niti mediju, otkrivanje povjerljivog izvora, to ga/nju ne oslobaa odgovornosti za mogue uinjenu klevetu. 35. Pod kojim uvjetima novinari/ke mogu otkriti identitet poinitelja ili rtava krivinog djela u medijskom predstavljanju? Identitet osoba mlaih od 18 godina, bile to rtve ili poinitelji krivinog djela, treba se uvati dok policija ne otkrije imena. Identitet rtava silovanja i drugih oblika seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja ne se smije otkriti bez rtvinog doputenja. Identitet preminulih rtava smije se otkriti uz odobrenje ue obitelji ili nakon formalne identifikacije. 36. Kada se moe otkriti identitet maloljetne rtve krivinog djela? U tretiranju djece i maloljetnika novinari/ke su duni postupati krajnje obazrivo, potujui dobre obiaje i Konvenciju o pravima djeteta, polazei od interesa djeteta. Novinari/ke su duni zatititi identitet djeteta u postupcima u kojima je inae iskljuena javnost. Novinari/ke, oprezno i s odgovornou, smiju identificirati djecu mlau od 15 godina u sluajevima kada su rtve krivinih djela.

Novinari/ke ne smiju ni pod kakvim okolnostima identificirati djecu mlau od 15 godina koja su umijeana u kriminalne sluajeve kao svjedoci ili optueni. 37. Kakve su obveze novinara/ke u slubenom kontaktu s policijom? Novinari/ke trebaju biti spremni otkriti svoj identitet u slubenom kontaktu s policijom. Profesionalna kartica koja sadri ime, fotografiju, kao i naziv, adresu, logo i slubeni peat medija dovoljna je za utvrivanja profesionalnog identiteta. Novinari/ke imaju pravo fotografirati, snimati, praviti biljeke, posmatrati, raditi razgovore i/ili praviti izvjea a da pri tome ne moraju traiti doputenje vlasti ili policije. Policija moe od novinara zahtijevati otkrivanje samo svoje novinarske kartice kada trai pristup mjestima ili dogaajima otvorenim za novinare, ali zatvorenim za javnost. To praktino znai da novinari/ke mogu prilaziti mjestima zloina koja su zakonski i jasno ograena ili obiljeena kako bi obavili svoje profesionalne zadae. Meutim, novinar/ka ili foto-reporter/ka ne smiju svojim profesionalnim djelovanjem ometati rad policije (ulaziti u prostor oznaen utom trakom, ruiti dostojanstvo rtve ili njezine obitelji....) Policija se ne moe mijeati ili kazniti novinara/ku tijekom obavljanja njihovih profesionalnih zadaa, niti im smije oduzimati opremu ili materijal osim ako nije

rije o sudskom nalogu ili naredbi. Materijali koji se otuuju pod Krivinim zakonom ili koji mogu posluiti u sudskom pocesu mogu se privremeno oduzeti i predati sudu na uvanje. (iri pregled uputa policiji u radu sa novinarima i obveze novinara u kontaktu s policijom nalaze se na internetskoj stranici www.bhnovinari.ba )

KAKO POSTUPATI S ISPRAVKAMA

38. Kakve su obveze medija nakon to dobiju ispravak? Pravo na odgovor regulirano je lanom 19. Kodeksa o emitiranju RTV programa, te Smjernicama u svezi prava na odgovor Regulacijske agencije za komunikacije BiH, kao i l.5 Kodeksa za tisak BiH. (www.rak.ba ; www.vzs.ba) Radijske i televizijske postaje omoguit e pravo na odgovor kada emitiraju program koji stavlja neku osobu u nepovoljnu poziciju, ili pod drugim okolnostima, ukoliko tako zahtijevaju naela pravednosti i nepristrasnosti. Ukoliko je ikako mogue, na raspolaganje e biti stavljena mogunost neposrednog odgovora u izdanju publikacije u kojoj je objavljena optuba i/ili netono

navedeni podaci, ne due od cjelovito objavljenog teksta, navodi se u Kodeksu za tisak BiH. , 39. Jesu li obvezni u cijelosti objaviti ispravak? Ne. Ispravak/odgovor e biti ogranien na ispravljanje injenica koje se dovode u pitanje. Ukoliko medijska kua odbije objavu odgovora, javno e navesti razloge takve odluke. Odgovor nee biti popraen protivodgovorom ili dodatnim komentarom postaje, pogotovo ako je rije o informativno-politikim programima. Ovo se ogranienje ne odnosi na pripremu i emitiranje dodatnih informacija u svezi s temom na koju se odgovor odnosi, s tim da te informacije ne smiju ugroziti samu svrhu emitiranog odgovora. U tiskanim medijima, ukoliko je ispravka previe opirna, prelazi duinu teksta na koji se odnosi ili nije u izravnoj vezi s onim o emu je medij izvjeivao, urednik ima pravo odbiti objaviti tu ispravku ili je ima pravo skratiti prema vlastitoj procjeni. 40. to uraditi s ispravkom koja se odnosi na izjave sugovornika u prilozima? Sve sluajeve, kad je rije o elektronikim medijima (radijskim i TV postajama) Regulacijska agencija za komunikacije zasebno ocjenjuje, ali kao primjer moemo navesti da, ako je vie osoba davalo odvojene izjave za prilog, nezadovoljna strana moe traiti ispravku, ali nije sigurno da e biti prihvaena, jer je rije o praenju

jedne prie s vie motrita, tako da su sueljena miljenja oekivana. lanom 7. Kodeksa za tisak BiH predvieno je da pravo na odgovor moe biti proireno na relevantne osobe ukoliko tiskovina, koja je u pitanju, procijeni da takav korak doprinosi tonosti i nepristranosti izvjeivanja. 41. U kojem vremenskom roku ispravak mora biti objavljen kad je rije o elektronikim medijima? Osoba ili organizacija koja trai pravo na demanti duna je poslati odgovor u razumnom vremenu. Radiotelevizijska postaja objavit e odgovor u prvom narednom izdanju programa u kojem je emitirana informacija na koju se daje odgovor, a ukoliko to nije mogue, odgovor e biti objavljen u terminu u kojem je najvjerojatnije da e biti dostupan istoj publici kojoj je bio namijenjen i program koji se demantira. Za dnevne tiskovine, rok za objavljivanje demantija je 7 dana od dana kada je ispravka upuena, a za periodine tiskovine su to dva sljedea izdanja, u ovisnosti o tomu je li rije o tjedniku ili dvotjedniku. 42. Nakon to se stranka (pojedinac ili pravna osoba) obrati RAK-u i Vijeu za tisak BiH traei reakciju u sluajevima u kojima stranka smatra da je odreeni medij povrijedio neki od Kodeksa i pravila RAK-a, to Agencija odnosno Vijee mogu poduzeti? Ukoliko ocijeni da je prigovor iz njezine nadlenosti, Agencija ga prosljeuje postaji na izjanjenje uz zahtjev za dostavljanje snimaka spornog programa. Nakon analize spornog programa, ocjenjuje se postoji li osnova

za dalje voenje postupka - ukoliko ne, Agencija se obraa podnositelju prigovora s obavjetenjem u kojem se ukratko navode razlozi takve odluke. Ukoliko smatra da postoje elementi za dalje voenje postupka, postaji alje dopis u kojem se navodi da je Agencija prethodno zakljuila da je dolo do povrede kodeksa, uz navoenje preciznih odredbi, te se od postaje trai izjanjenje o navodima o moguem krenju. Nakon primitka odgovora, cijeli se sluaj ponovno ispituje - ukoliko se utvrdi krenje donosi se rjeenje o sankciji, ukoliko ne, postupak se obustavlja zakljukom. O ishodu se izvjeuje i podnositelj prigovora. Kad je rije o tiskanim medijima, stranka se moe obratiti Vijeu za tisak BiH, ali samo pod uvjetom da je demanti, odnosno reakciju, uputila i mediju na koji se ali. Vijee za tisak analizira svaki pojedini sluaj i utvruje je li uinjena povreda Kodeksa za tisak. Ako utvrdi povrede Kodeksa, Vijee za tisak donijet e odluku koju e uiniti javnom objavljivanjem na svojoj internetskoj stranici, te e odluku o povredi uputiti mediju iji je novinar izvrio povredu. Medij je obvezan objaviti ovu odluku, mada u sluaju neobjavljivanja ne postoje sankcije, osim to povrijeena stranka moe svoja prava traiti u sudskom postupku. 43. Kakve su obveze novinara/ke, odnosno odgovornog lica u mediju u sluajevima albe zbog povrede Kodeksa i pravila Regulacijske agencije za komunikacije i koji su vremenski rokovi? Novinar/ka nije odgovorna osoba prema Agenciji i Vijeu za tisak BiH. Sva prepiska u postupku obavlja se

s osobom ovlatenom za zastupanje - to je najee ravnatelj medija, mada ima sluajeva kada se druge osobe, posebnim ovlatenjem, odrede kao zastupnici u sluajevima pred Agencijom. 44. Koje sankcije moe izrei RAK? Agencija je ovlatena primjenjivati izvrne mjere razmjerno prekrajima i to su: usmena ili pismena upozorenja; inspekcijski pregled sredstava za koje je izdana dozvola; konkretan zahtjev za poduzimanje odreene radnje ili obustavu, koja se mora ispuniti u zadanom roku; novana kazna do 150.000 KM ovisno o teini prekraja; u sluaju da se povrede ponove, izreena novana kazna ne smije biti veom od 300.000 KM; nalog za obustavu emitiranja ili pruanja javnih telekomunikacijskih usluga na razdoblje ne due od tri mjeseca; oduzimanje dozvole. Na zahtjev Agencije, sve institucije za provoenje zakona u Bosni i Hercegovini pruaju pomo u izvrenju odluka Agencije. (www.rak.ba) 45. Izriu li se sankcije mediju ili novinaru/ki koji je prekrio/la Kodekse ili pravila Agencije? RAK uvijek sankcije izrie samo mediju, nikada novinarima/kama, niti urednicima/ama unutar medija.

46. U kojim situacijama RAK reagira po slubenoj dunosti? Pravilnik propisuje da Agencija moe pokrenuti postupak po slubenoj dunosti kada utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino stanje, treba radi zatite javnog interesa pokrenuti postupak. Dakle, RAK e pokrenuti postupak po slubenoj dunosti uvijek kada ima saznanja da je moda dolo do krenja pravila. Potrebno je posebno napomenuti da Agencija i po primitku prigovora dalji postupak vodi po slubenoj dunosti, dakle u cilju zatite javnog interesa, a ne pojedinanog. Podnositelj prigovora moe zahtijevati da bude tretiran kao stranka u postupku, u tom sluaju mora dostaviti dokaze o postojanju pravnog interesa. Dosad je RAK u oblasti emitiranja imao zahtjeva, gdje su podnositelji prigovora smatrali da su negativnim izvjeivanjem o njima stekli pravo biti stranke u postupku, meutim, Agencija nije prihvatila takve zahtjeve jer naela nepristranosti, prema pravilima i nadlenosti Agencije, nemaju cilj zatite pojedinca, nego zatitu javnog interesa. Pojedinani interesi u takvim sluajevima mogu se ostvarivati sudski, podnoenjem tubi za klevetu.

OSNOVNA RADNA PRAVA MEDIJSKIH DJELATNIKA 47. K su temeljna radna prava novinara/ki i drugih djelatnika/ca u medijima? Sukladno zakonima o radu i kolektivnim ugovorima, osim prava na rad, redovitu plau, uplatu doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, djelatnici/e u medijima imaju pravo na naknadu za godinji odmor, pravo na naknadu za javni prijevoz, pravo na dnevni, tjedni i godinji odmor, pravo na slobodu sindikalnog organiziranja i kolektivno pregovaranje, i socijalni dijalog s poslodavcem uz posredovanje izabranih predstavnika - sindikata, udruenja novinara, te pravo na trajk i druge zakonom propisane oblike izraavanja radnikog nezadovoljstva. 48. Jesu li ista prava novinara/ki i ostalih djelatnika/ca u privatnim i javnim medijima? Sukladno meunarodnim propisima i domaim zakonodavstvom, prava djelatnika/ca su izjednaena, neovisno o tomu rade li u privatnom ili javnom mediju. 49. Koje meunarodne institucije i kojim aktima tite radno pravo u BiH? Radno pravo u Bosni i Hercegovini titi Meunarodna organizacija rada (International Labour Organization). Naa zemlja je prihvatila 14 meunarodnih propisa koji su sastavni dio Ustava BiH, ustava entiteta, te Zakona o

radu. (www.fuzip.gov.ba/doc/zakoni/zakonoradufederacije.pdf , www.narodnaskupstinars.net/cir/zakoni/zakon.php) 50. Koja je radno-zakonodavna odredba i koji su zakoni u funkciji zatite radno-pravnog statusa djelatnika/ce u tiskanim i elektronikim medijima u BiH? Zakoni i akti koji ureuju zatitu prava u BiH su: zakoni o radu s odobrenim meunarodnim propisima, opi kolektivni ugovori ili granski kolektivni ugovori, zakoni o vijeu zaposlenika /savjetu zaposlenih RSa, zakoni o trajku, krivini zakoni, statut tvrtke, pravilnik tvrtke o radu, sa sistematizacijom. Skup zakona iz ove oblasti moete pronai na www.bhnovinari.ba. PRIMJENA UGOVORA U MEDIJIMA 51. to je ugovor o radu? Ugovor o radu je pravni temelj za zasnivanje radnog odnosa. Zakljuuje se u pisanoj formi i moe biti zakljuen na odreeno ili neodreeno vrijeme. Ugovor o

radu novinara/ke na odreeno vrijeme ne moe se zakljuiti na period dui od dvije godine. Istekom roka od dvije godine ugovor na odreeno vrijeme prerasta i smatra se ugovorom na neodreeno vrijeme pod uvjetom da kolektivnim ugovorom nije drugaije odreeno. Novinar/ka se moe obratiti i nadlenoj inspekciji rada. Ugovor o radu na odreeno vrijeme moe se zakljuiti u sluajevima: izvravanje posla koji traje do 6 mjeseci, privremeno poveanje obujma posla, zamjena odsutnog radnika do godinu dana, obavljanje posla ije je trajanje unaprijed odreeno prirodom i vrstom posla. Radni odnos utemeljen na ugovoru o radu na odreeno vrijeme prestaje istekom odreenog roka ako se djelatnik i poslodavac drukije ne dogovore. 52. to je ugovor o autorskom djelu? Ugovorom o autorskom djelu medijski djelatnik/ca se obvezuje da e obaviti odreeni posao, dok se poslodavac (naruitelj posla) obvezuje isplatiti naknadu za obavljeni posao. Ugovorom se utvruje obujam i kvaliteta posla, a trajanje ugovora nije vremenski ogranieno. Medijski djelatnici/ce trebaju pozorno proitati ugovor prije no to ga potpiu kako ne bi prihvatili poslove pod uvjetima koji nisu sukladni potivanju osnovnih prava djelatnika/ca i strunih medijskih norma.

53. to je ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova? Ovim ugovorom jasno se odreuje koje poslove angairani honorarni suradnik treba obavljati u odreenoj medijskoj kui, a ti poslovi ne mogu trajati due od 60 dana tijekom jedne godine. Ugovor se zakljuuje na poslove koji nisu obuhvaeni ugovorom o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme. Honorarni suradnik za svoj rad prima honorar iju visinu odreuje poslodavac. Poslovi koje obavljaju honorarni suradnici najee nisu obuhvaeni pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta u medijskoj kui. Prilikom potpisivanja ugovora o povremenim i privremenim poslovima medijski djelatnici trebaju biti oprezni, budui da poslodavci esto kre zakonom propisano vrijeme trajanja ovog ugovora, odnosno, ovakva vrsta ugovora postaje izgovor za izbjegavanje trajnog zapoljavanja medijskih djelatnika, osobito novinara/ki. 54. to je volonterski rad i to je pripravniki status u medijima? Zaposleni u medijima mogu raditi kao volonteri na odreenim poslovima. Volonterski rad je dobrovoljan i obino besplatan rad, osim ako ga poslodavac drugaije ne definira. Novinari mogu raditi i kao pripravnici. Pripravnik je onaj tko prvi put zasniva radni odnos u odreenom zanimanju za koje se kolovao, radi strunog osposobljavanja za samostalan rad. Pripravnici potpisuju

ugovor s poslodavcem na odreeno vrijeme i u trajanju od godinu dana. 55. Moe li se ugovor o radu sklopiti s nepunim radnim vremenom? Zaposlenik/ca moe sklopiti ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, ali pritomu moe sklopiti vie takvih ugovora kako bi na taj nain ostvario puno radno vrijeme. Zaposlenik/ca s nepunim radnim vremenom ostvaruje prava iz radnog odnosa jednako kao zaposlenici s punim radnim vremenom, osim prava koja ovise o duini radnog vremena (plaa, naknada i sl.). 56. Jesu li sva prava koja zakon jami zaposlenicima/ama jednaka za one u stalnom radnom odnosu kao i za one koji nisu u tom statusu? Prava zaposlenika/ca u radnom odnosu na odreeno vrijeme trebala bi biti ista kao prava stalno zaposlenih. Zakoni ipak u nekim stvarima ograniavaju prava onih koji nisu u stalnom radnom odnosu. Naprimjer, neke kategorije zaposlenika/ica (poput onih koji su primljeni u radni odnos na odreeno vrijeme) koji nisu u tom statusu, po zakonu, tijekom trajka mogu dobiti otkaz. 57. Moe li i u kojim sluajevima poslodavac traiti od zaposlenika/ica da radi due no to je predvieno njegovim/njenim radnim vremenom? U izvanrednim okolnostima, kao to su elementarne nepogode, poari itd. ili zbog posebnog poveanja obujma posla zaposlenik/ica je, na zahtjev poslodavca,

duan raditi prekovremeno i to najvie do deset sati tjedno. Ukoliko taj prekovremeni rad traje due od tri tjedna neprekidno, ili vie od deset tjedana tijekom kalendarske godine, poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada. Trudnice, majke, odnosno usvojitelji s djecom do tri godine i samohrani roditelj, odnosno usvojitelji s djetetom do 6 godina mogu raditi prekovremeno samo ako daju pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku. Zaposlenik/ica ne treba pristati na prekovremeni rad bez pisanog naloga poslodavca, bez obzira na situaciju i okolnosti. 58. Postoji li zakonski okvir za preraspodjelu radnog vremena? Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje due, a tijekom drugog razdoblja krae od punog radnog vremena, s tim da prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od 52 sata tjedno, a za sezonske poslove najdue 60 sati tjedno. Treba rei kako se prerasporeeno radno vrijeme ne smatra prekovremenim radom. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno radno vrijeme tijekom kalendarske godine ili drugog perioda odreenog kolektivnim ugovorom ne moe biti dulje od 40 sati tjedno. 59. Kako je zakonski ureeno pitanje prekovremenog rada? U sluaju nepredvienih okolnosti (poar, potres, poplava) i iznenadnog poveanja obujma posla, kao i u drugim slinim sluajevima neophodne potrebe,

zaposlenik je, na zahtjev poslodavca, obvezan raditi due od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najvie do 10 sati tjedno. Prekovremeni rad se plaa vie nego rad ostvaren u redovitom radnom vremenu. Prekovremeni rad nedjeljom i dravnim praznicima i blagdanima takoer se plaa vie u odnosu na redovan rad. Ako zaposlenikov prekovremeni rad traje due od tri tjedna neprekidno ili vie od 10 tjedana tijekom kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac je duan izvijestiti organ nadlean za poslove inspekcije rada. 60. Zato je u kontekstu ispunjavanja prava zaposlenika/ica na plau vana presuda Vrhovnog suda FBiH broj: Rev-794/04 od 06.09.2005.g. u ostvarivanju prava zaposlenika/ice-novinara/ke? Poslodavac ne moe izbjei obveze iz Zakona o radu l. 69 i l. 111 u svezi s isplatom plaa, dodacima na plau i drugim primanjima zbog teke financijske situacije. U presudi Vrhovnog suda FBiH se navodi: Kolektivni ugovori su neposredni izvori radnog prava u naem pravnom sustavu, kako to nedvojbeno proistie iz odredbe l. 11 Zakona o radu i u odnosu na individualne ugovore o radu djeluju kao Zakon. To znai, poslodavac ne moe samoinicijativno uskratiti nijedno pravo zaposlenika/ice zbog bilo kakvih okolnosti nastalih unutar tvrtke. Ovo pravo, koje proistie iz presude Vrhovnog suda FBiH, imaju samo zaposlenici/ice u Federaciji BiH.

PRAVA NA BOLOVANJE/RODILJNI DOPUST 61. Kakva prava ima zaposlenik/ca u vrijeme bolovanja/rodiljnog dopusta? Ova prava radnika ureena su zakonima o radu i zakonima o zdravstvenom osiguranju (http://www.fuzip.gov.ba/doc/zakoni/zakon%20o%20rad u%20federacija.pdf, http://www.svos.org.rs/pdfs/zakon_o_radu.pdf, http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/1997/zako ni/o%20zdr%20osig(bh).html, http://www.vladars.net/srSPCyrl/Vlada/Ministarstva/mirl/DJEL/Documents/Zakon% 20o%20zdravstvenom%20osiguranju.pdf. Za vrijeme trudnoe, poroda i njege djeteta ena ima pravo na rodiljni dopust od jedne godine neprekidno, a za blizance, tree, i svako sljedee dijete ena ima pravo na rodiljni dopust od 18 mjeseci neprekidno. Otac djeteta, odnosno posvojitelj, moe koristiti ova prava u sluaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako je majka, iz opravdanih razloga, sprijeena koristiti to pravo. Prijelaznim odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju (lan 125. stav 4.) utvreno je da e se sredstva za naknadu plae po osnovi rodiljnog dopusta osigurati u proraunu upanije i isplaivati u visini i na nain koji odredi zakonodavno tijelo upanije. Pravo na novanu nadoknadu u vrijeme rodiljnog dopusta u

Republici Srpskoj odreeno je Zakonom o radu i drugim pravnim aktima, koji predviaju da porodilje imaju pravo na nadoknadu u visini prosjene plae u RS-u u tri protekla mjeseca. 62. Moe li poslodavac otkazati ugovor o radu zbog trudnoe? Poslodavac ne moe odbiti zaposliti enu zbog njene trudnoe, ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu. ena za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta, moe biti rasporeena na druge poslove samo ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio nadleni lijenik. 63. to treba raditi novinarka ako je dobila otkaz za vrijeme trudnoe ili rodiljnog dopusta? Trudnoa ene ne smije biti razlogom za otkaz i to je protuzakonit in. Ukoliko poslodavac zbog trudnoe odbije zaposliti enu, otkae joj ugovor o radu ili joj onemogui koritenje rodiljnog dopusta, poinio je prekraj. Osoba koja je za vrijeme rodiljnog dopusta dobila otkaz, a da pri tome nije povrijedila nijednu od toaka ugovora o radu, moe se obratiti nadlenoj inspekciji rada, sindikatu ili podnijeti tubu nadlenom sudu radi zatite svojih prava.

NAJEI PRIMJERI KRENJA RADNIH PRAVA U MEDIJIMA 64. Koji su najei primjeri krenja radnih prava medijskih djelatnika u BiH? Najei primjeri krenja prava iz radno-pravnog odnosa su: rad na crno, neplaeni prekovremeni rad, zloporaba ugovora o radu na odreeno vrijeme, privremenih-povremenih poslova, autorskih ugovora, ugovora o djelu, volonterskih i pripravnikih ugovora, (http://www.fuzip.gov.ba/doc/zakoni/zakon%20o%2 0radu%20federacija.pdf, http://www.svos.org.rs/pdfs/zakon_o_radu.pdf, http://www.bhnovinari.ba/) Ukoliko poslodavac ne provodi zakone iz radno-pravne oblasti i kolektivnog ugovora, i na bilo koji nain kri prava iz rada novinara/ki, novinari/ke se za zatitu svojih prava trebaju obratiti sindikatu i Liniji za pomo novinarima, koji e angairati institucije i organizacije za zatitu prava. 65. Kako poslodavci potiu rad na crno i izbjegavanje zakonskih obaveza? Poslodavci ne prijavljuju poreze i doprinose koje razliitim fondovima trebaju uplaivati za zaposlenike/ice i na taj nain ostvaruju dobit od

neplaenih doprinosa, a na temelju zakljuenih ugovora o djelu, privremenih i povremenih poslova, te ugovora o radu na odreeno vrijeme plaaju znatno manje poreze. U medijskoj zajednici Bosne i Hercegovine postala je gotovo praksa da poslodavci, posebno vlasnici privatnih medija, prijavljuju uposlenike/ce na prosjena ili minimalna osobna primanja, a ostatak plae isplauju u gotovini ili u bonovima koji se mogu koristiti u razliitim marketima, prodavnicama... Na tako umanjena osobna primanja poslodavci uplauju zakonom propisane poreze i doprinose, ime trajno oteuju zaposlenike/ce, a sebi priskrbljuju meterijalnu korist. Preporuka Linije za pomo novinarima, sindikata i organizacija za zatitu ljudskih prava je da medijski djelatnici/djelatnice ne bi trebali pristajati na takvu vrstu ucjena poslodavca, te da odmah izvijeste inspekciju rada i medijske organizacije za zatitu radnih prava. 66. Kako izbjei rad na crno? Uposlenici i sindikat moraju inzistirati na zakljuivanju ugovora o radu. Ako to poslodavac ne eli, djelatnik/ca ne bi trebao/la pristati na takav angaman, te s tim u svezi i djelatnici i sindikat mogu podnijeti prijavu nadlenom organu za inspekciju rada. Suradnja s inspekcijom rada i poreznom upravom mora biti trajna obveza sindikata, a prijave ovim institucijama mogu biti pojedinane i kolektivne. Nadlenost porezne uprave odnosi se na kontrolu plaanja doprinosa.

67. Kako se zatititi od izrabljivanja na radnom mjestu? Izrabljivanje zaposlenika/ica najee nastaje zbog nezakonitog ponaanja poslodavaca/uprave. Prilikom zakljuivanja ugovora uposlenik/ca treba pozorno prouiti sadraj ugovora, izvriti konzultacije, te nakon toga pristupiti potpisivanju. Zaposlenik/ca se moe zatititi dobrim poznavanjem internih zakonskih akata, odnosno pravilnika o radu. Zaposlenik/ca ima pravo i obvezu upoznati se sa sadrajem Pravilnika o radu, a poslodavac/uprava duan mu je to omoguiti (javnim oglaavanjem na oglasnoj ploi ili internetskoj stranici, dostupnou u pravnoj slubi...). Samo dosljednom primjenom svih zakona iz radnopravne oblasti i kolektivnih ugovora zaposlenici/ce mogu zatititi svoj radno-pravni status. A primjena zakona je primarna obveza i odgovornost nadzornih tijela, odnosno inspekcija rada. NAINI OSTVARIVANJA PRAVA IZ RADNOPRAVNOG ODNOSA 68. Kad medijski djelatnik/ca moe traiti zatitu radnih prava? U svim sluajevima naruavanja prava iz radnog odnosa (otkaz ugovora o radu, rasporeivanje na druga radna

mjesta, izricanje disciplinskih mjera) djelatnik/ca moe podnijeti zahtjev poslodavcu/upravi da mu/joj osigura ostvarivanje tog prava i o svom zahtjevu obavijestiti upravno tijelo (upravni, nadzorni odbor), te nadlenu inspekciju rada, kao i nadleni sud. Novinar/ka, te ostali djelatnici/e u medijima mogu se obratiti i inspekciji rada. U sluaju donoenja odluke o otkazu ugovora o radu, inspekcija rada moe samo novano kazniti poslodavca ukoliko nije postupao sukladno zakonu, ali je njen uvid jako koristan na sudu, jer se utvruju sve nepravilnosti, i to od nadlene i strune slube. Kada je rije o drugim povredama prava iz radnog odnosa, inspekcija moe poduzimati druge upravne mjere upozorenje, rjeenje o otklanjanju nedostataka... 69. Pod kojim uvjetima djelatnici/e u medijima mogu organizirati trajk? Zakonima o trajku odreuje se pravo zaposlenika/ica na trajk, pravo sindikata da pozove na trajk, pravo poslodavca da iskljui zaposlenika/icu s rada i druga pitanja u vezi sa trajkom. Sindikat moe sukladno ovom zakonu donijeti i svoja pravila o trajku, kojima e preciznije definirati pitanja koja nisu ureena zakonom. Zakoni o organiziranju trajka, kao i pravila istovjetna su na cijelom teritoriju BiH po pitanju organiziranja trajka.

trajk se moe organizirati ako postoje konkretni zahtjevi i rokovi za njihovo ispunjenje. Potrebno je odrediti tono vrijeme i mjesto odravanja trajka, te izabrati trajkaki odbor, koji je istodobno i pregovaraki tim s poslodavcem (upravom). Obvezno je odrediti naine obavljanja minimuma procesa rada, jer mediji spadaju u djelatnosti od posebnog drutvenog interesa. 70. to novinari/ke i drugi djelatnici/e u medijima trebaju poduzeti u sluaju krenja bilo kojeg prava iz radnog odnosa? Trebate obavijestiti sindikalnu organizaciju i Liniju za pomo novinarima. Osim toga, djelatnik se treba obratiti i vijeu zaposlenika. Novinar se, takoer, moe i treba obratiti ombudsmanu, ali i nevladinim organizacijama (udrugama) koje se bave zatitom radnih i openito ljudskih prava, kao to je Helsinki odbor za zatitu ljudskih prava, NVO Vaa prava itd. Dobar primjer zakonite borbe za zatitu radnih prava jeste sluaj djelatnika s Radija Herceg-Bosne iz Mostara, koji su dobili otkaz ugovora o radu. Oteeni radnici su se obratili Udruzi BH novinara i Sindikatu grafikih i medijskih djelatnika koji su angairali odvjetnika, a on je pokrenuo sudski postupak zatite radnih prava. U roku od mjesec dana, uposlenici su se, na temelju mjere osiguranja (tzv. privremena mjera povratka na posao do okonanja sudskog postupka), koju je donio Sud, mogli vratiti na posao. Udruenje novinara i sindikat (BH novinara i Sindikat grafiara i medijskih djelatnika FBiH) izvijestili su Helsinki odbor za ljudska prava u BiH, ombudsmane, nadleno Ministarstvo rada,

te inspekciju rada. Protiv odgovornog lica podignuta je prekrajna i krivina prijava (l. 211 Krivinog zakona FBiH). 71. Kad novinar/ka moe traiti zatitu prava od inspekcije rada? Neovisno o postupku za zatitu prava koji je pokrenuo kod poslodavca, nadlenog suda ili pred arbitraom, novinar/ka moe traiti zatitu prava od nadlenog tijela za inspekciju rada. Novinar/ka se moe obratiti inspekciji rada radi zatite prava u roku tri mjeseca od dana saznanja o uinjenoj povredi, a najdalje u roku od 6 mjeseci od dana uinjene povrede u Republici Srpskoj. Kad je rije o Federaciji BiH, rok za zatitu prava je godinu od dana dostavljanja odluke kojom je povrijeeno pravo zaposlenika, odnosno dana saznanja o povredi prava iz radnog odnosa. Prijavu inspekciji rada mogu podnijeti u ime zaposlenika/ce i Linija za pomo novinarima i sindikat. 72. Kad medijski djelatnik/ca moe pokrenuti radni spor? Ako smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa, osim obraanja sindikatu i navedenim nevladinim organizacijama, novinar moe podnijeti tubu nadlenom sudu. Tuba se podnosi radi zatite individualnog prava, povrijeenog pojedinanim aktom ili faktikim ponaanjem.

73. Je li obraanje sudu jedini nain ostvarivanja radno-pravnog statusa? Da. Nakon mjera udruenja i sindikata, te nadzora inspekcije rada, ije su nadlenosti ograniene, pokretanje radno-pravnog spora sudskim putem nuno je, mada skupo i mukotrpno rjeenje. Ista praksa primjenjuje se i u drugim europskim zemljama, ali su, za razliku od BiH, u zemljama Europske unije kazne za poslodavce tako stroge da e on uiniti sve da do sudskog postupka ne doe. 74. Kako novinar/ka arbitraom moe rijeiti sporna pitanja s poslodavcem? Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu moe se predvidjeti postupak sporazumnog rjeavanja spornih pitanja izmeu novinara/ke i poslodavca. Sporno pitanje mogu iznijeti pred arbitrau, a odluka arbitrae je konana i obvezujua. Sastav arbitrae i postupak pred arbitraom odreuju se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. 75. Kako se mogu rijeiti kolektivni radni sporovi? Sindikat treba da uputi zahtjev poslodavcu za mirnim rjeavanjem nastalog spora, te imenuje pregovaraki tim koji e kroz pregovore s poslodavcem izbjei materijalne trokove skupih sudskih postupaka, kazne inspekcijskih organa, te individualnu ili kolektivnu tetu.

OTKAZ UGOVORA O RADU 76. Kada poslodavac moe otkazati ugovor o radu? Poslodavac moe otkazati ugovor o radu: ako novinar/ka ili drugi medijski djelatnik/ica tee povrijedi stavke iz radne obaveze, ako se iz ekonomskih, organizacijskih i tehnolokih razloga ukae potreba za prestankom rada novinara/ke, ako novinar/ka, s obzirom na svoje strune i radne sposobnosti, ne moe uspjeno izvravati radne obaveze iz ugovora o radu. 77. Koliko traje otkazni rok? Otkazni rok u Federaciji BiH ne moe biti krai od 7 dana u sluaju da zaposlenik/ca otkazuje ugovor o radu, ni krai od 14 dana u sluaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. Otkazni rok u Republici Srpskoj ne moe biti krai od 15 dana kada zaposlenik/ica otkazuje ugovor o radu. Ukoliko poslodavac otkazuje ugovor o radu, rok za otkaz je tri mjeseca od dana saznanja za injenice koje su temelj za davanje otkaza, odnosno u roku od est mjeseci od dana nastupanja injenica koje su temelj za davanje otkaza. Poslodavac je duan, prije otkaza ugovora, zaposlenog upozoriti o postojanju razloga za otkaz ugovora, te mu dati mogunost izjanjavanja o istom.

78. Kada poslodavac moe pristupiti proglaavanju tehnolokog vika zaposlenika/ica i raskidu ugovora o radu? Poslodavac koji zapoljava vie od 15 zaposlenika/ica, a koji u periodu od est mjeseci ima namjeru iz ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga otkazati ugovor o radu najmanje petorici zaposlenika/ica, duan je izraditi program zbrinjavanja vika zaposlenika/ica. Poslodavac moe pristupiti proglaavanju tehnolokog vika kada izradi program zbrinjavanja tehnolokog vika, koji sadri: razlog nastanka vika zaposlenika; broj i kategorija zaposlenika koji se javljaju kao viak; mogunost promjene tehnologije i organizacije rada; mogunost zapoljavanja zaposlenika na druge poslove; mogunost zapoljavanja kod drugog poslodavca; mogunost prekvalifikacije i dokvalifikacije; mogunost skraivanja radnog vremena. 79. Ima li novinar/ka pravo na otpremninu prilikom raskida ugovor o radu? Ako ima, u kojim sluajevima, odnosno, nakon koliko radnog staa/vremena provedenog u mediju/poduzeu? Zaposlenik/ica koji je s poslodavcem zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a kojemu poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine

neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog krenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreuje u ovisnosti o duini prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Otpremnina se utvruje sukladno kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu, s tim da se ne moe iznositi manje od jedne treine prosjene mjesene plae isplaene zaposleniku/ici u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca. 80. Kada je poslodavac prilikom otkaza obvezan izraditi program zbrinjavanja vika uposlenih? U Federaciji BiH poslodavac koji zapoljava vie od 15 osoba i namjerava dati otkaze najmanje petorici zaposlenika/ica duan je izraditi program zbrinjavanja vika zaposlenih. U Republici Srpskoj poslodavac je obvezan izraditi program zbrinjavanja vika radnika kada otputa 10% ili vie radnika. Taj program mora sadravati i mogunost zapoljavanja na drugim poslovima, prekvalifikacije, zaposlenja kod drugog poslodavca, te mogunost skraivanja radnog vremena. 81. Koja su prava zaposlenika/ica na temelju Pravilnika i Zakona o radu u sluajevima disciplinske odgovornosti?

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili rada zaposlenika/ice, obavezan je omoguiti zaposleniku/ici da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih to nije opravdano oekivati. 82. to je sporazumni raskid ugovora o radu i treba li novinar/ka na njega pristati? Sporazumni raskid ugovora o radu novinar/ka potpisuje slobodnom voljom, dobrovoljno, ukoliko procijeni da je taj ugovor za njega/nju povoljan. Najee novinari/ke potpisuju sporazumni raskid ugovora o radu kada naputaju odreenu medijsku kuu i prelaze u drugu medijsku kuu ili ustanovu. PRIMJERI KRENJA ZAKONA I DRUGIH PRAVA DJELATNIKA/CA U MEDIJIMA 83. Ima li u ovoj brani krenja zakona i kolektivnog ugovora za prekovremeni i noni rad? Da. Naprimjer, odlukom poslodavca se utvruje noni rad od 24 do 6 sati, iako Zakon o radu jasno precizira noni rad od 22 do 6 sati, ime poslodavac eli izbjei plaanje dva sata nonog rada i uveanje po Kolektivnom ugovoru u FBiH 30% od bruto satnice, kao i uveanje na prekovremeni rad od 50% na bruto satnicu. Prekovremeni i noni rad ureeni su Zakonom o radu, i u RS-u i jedan i drugi rad se plaa 30% na plau.

84. Moe li poslodavac zbog svojih ili nekih drugih potraivanja zaposleniku/ci uskratiti plau? Poslodavac ne moe bez suglasnosti zaposlenika/ce svoja potraivanja prema njemu/njoj naplatiti uskraivanjem isplate plae ili nekog njenog dijela. Najvie polovica plae ili naknade plae uposlenika/ce moe se prisilno izdvojiti radi obaveza zakonskog izdravanja (alimentacija), a za ostale obveze moe se izdvojiti jedna treina plae zaposlenika/ce. 85. to je mobbing i na koji nain se najee oituje u medijskim kuama? Mobbing je osobit oblik ponaanja na radnom mjestu, kojim jedno ili vie osoba sustavno, u duem vremenskom periodu, psihiki zlostavlja ili poniava drugu osobu s ciljem ugroavanja njegovog ugleda, asti, ljudskog dostojanstva i integriteta. Mobbing je definiran Zakonom o zabrani diskriminacije BiH, lan 5. Uznemiravanjem se smatra situacija u kojoj doe do neeljenog ponaanja na nekom osnovu iz lana 1. stav 1. ovog Zakona, kojim se osoba ili grupa osoba psihiki uznemirava, poniava, s ciljem ugroavanja ugleda, asti, ljudskog dostojanstva i integriteta, ime im se nanosi teta i stvara zastraujua neprijateljska, poniavajua, prijetea ili slina situacija. U praksi, mobbing je veoma teko dokazati jer poslodavci na razliite naine uznemiravaju i poniavaju zaposlene. Samo neki od oblika su: promjene ugovora o

radu, premjetaj s jednog na drugo radno mjesto pod izlikom da je radnik/ca potreban/na na drugom radnom mjestu radi boljeg procesa rada, uskraivanjem prava na rad, te profesionalnom degradacijom, koja moe biti uraena i bez promjene ugovora i promjene visine plae. Radnici koji smatraju da su rtve mobbinga svoj sluaj trebaju prijaviti inspekciji rada (samo u Republici Srpskoj), sindikalnoj organizaciji, udruenjima novinara ili Liniji za pomo novinarima BiH. Takoer, mogu pokrenuti i sudski spor. 86. to medijski djelatnik/ca moe poduzeti u sluaju mobbinga? Sredinja institucija nadlena za zatitu od diskriminacije je Ombudsman za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Ombudsman prima pojedinane i grupne albe u vezi s diskriminacijom, osobama koje su podnijele albu zbog diskriminacije daje potrebna obavjetenja o njihovim pravima i obavezama, te mogunostima sudske i druge zatite, predlae pokretanje postupka (medijacija) posrednitva sukladno odredbama Zakona o (medijaciji) posrednitvu, te ima pravo pokretati i sudjelovati u postupku zatite od diskriminacije za prekraje propisane Zakonom. Ombudsmani sukladno Zakonu sarauju s organizacijama civilnog drutva u sluajevima diskriminacije, ukljuujui i mobbing. Neovisno od toga, medijski djelatnik/ca moe izvijestiti svoju sindikalnu organizaciju, Liniju za pomo novinarima, Helsinki

odbor za ljudska prava u BiH, te pokrenuti sudski postupak ukoliko smatra da postoji pravna osnova iz Zakona o zabrani diskriminacije BiH. (www.ombudsmen.gov.ba/materijali/Zakonozabrani%20 diskriminacijeSlGlasnikBiHbroj2059-09.pdf) ULOGA VIJEA ZAPOSLENIKA 87. Koja je razlika izmeu sindikata i vijea zaposlenika? Sindikati mogu organizirati trajk, a vijee zaposlenika ne. Ali Vijee zaposlenika ima neke kompetencije koje sindikat nema, na primjer, moe zatraiti financijsko izvjee od uprave i mora ga dobiti makar u usmenom obliku. Vijea zaposlenika (u Federaciji BiH) i savjeti zaposlenika (u Republici Srpskoj) su formirani sukladno zakonu, ali funkcioniranje ovih oblika organiziranja i djelovanja zaposlenika nije na zadovoljavajuoj razini. Vijea zaposlenika na podruju Federacije BiH su aktivnija i snanije djeluju na zatiti prava zaposlenika/ca no to je to sluaj u Republici Srpskoj. 88. Kada je poslodavac obvezan konzultirati Vijee zaposlenika? Poslodavac je obavezan, o pitanjima koja su od interesa za ekonomski i socijalni poloaj zaposlenika, izvijestiti vijee zaposlenika, konzultirati i pribavljati prethodnu

saglasnost Vijea zaposlenika. Prije donoenja odluke znaajne za prava i interese zaposlenika poslodavac se obvezno konzultira s Vijeem zaposlenika o namjeravanoj odluci (Zakon o Vijeu zaposlenika Federacije BiH), a naroito kada se radi o: donoenju pravilnika o radu, namjeri poslodavca da zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga otkae ugovor o radu za vie od 10% zaposlenika, ali najmanje petorici, planu zapoljavanja, premjetaju i otkazu; mjerama u svezi sa zatitom zdravlja i zatitom na radu, znaajnim promjenama ili uvoenjem nove tehnologije, planom godinjih odmora; rasporedu radnog vremena; nonom radu; naknadama za izume i tehnika unapreenja; drugim odlukama za koje je kolektivnim ugovorom predvieno konzultiranje Vijea zaposlenika u njihovom donoenju. Podaci o namjeravanoj odluci dostavljaju se Vijeu zaposlenika najmanje 30 dana prije donoenja odluke. Vijee zaposlenika u roku od sedam dana od dana dostavljanja podataka o namjeravanoj odluci dostavlja primjedbe i prijedloge kako bi rezultati konzultacija mogli utjecati na donoenje namjeravane odluke. Odluka poslodavca donesena suprotno odredbama federalnog Zakona o obavezi konzultiranja s Vijeem zaposlenika nitavna je.

Ukoliko postupi suprotno, nadlena inspekcija rada moe kazniti poslodavca novanom kazno od 1.000,00 KM do 7.000 KM za prekraj. 89. Jesu li svi djelatnici/e u mediju istodobno i lanovi Vijea zaposlenika? Ne, nisu i ne moraju biti svi lanovi, jer Vijee zaposlenika se formira s najmanje deset posto od ukupnog broja zaposlenih, a sastoji se od predstavnika zaposlenika, predstavnika poslodavaca i arbitra kojeg biraju obje strane. 90. Zato je Vijee zaposlenika vrijedna zatita od poslodavca? Vijee zaposlenika je tamo gdje sindikat nije ni organiziran jedina zatita radnika, primjerice u malim redakcijama. Poslodavac, recimo, bez suglasnosti Vijea zaposlenika ne moe dati otkaz lanu Vijea zaposlenika, zaposleniku kod kojega je promijenjena radna sposobnost, zaposleniku/ici koji je stariji od 55 godina i eni starijoj od 50 godina. Poslodavac/uprava je duan osigurati Vijeu zaposlenika potreban prostor, administrativne i tehnike uvjete za rad, to se poblie ureuje sporazumom izmeu poslodavca i Vijea zaposlenika. 91. to je potrebno znati iz krivinih zakona u svezi sa zatitom radno-pravnog odnosa?

Sukladno Krivinom zakonu RS-a, slubeno ili odgovorno lice koje svjesno ne postupi po pravnosnanoj sudskoj odluci kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Krivinim zakonom Federacije predviena je samo zatvorska kazna od 3 mjeseca do 3 godine. ORGANIZACIJE I INSTITUCIJE ZA ZATITU MEDIJSKIH DJELATNIKA/CA 92. Kada i kako se novinari/ke mogu sindikalno organizirati i to mogu oekivati od sindikata? Potrebno je da tri zaposlenika novinara/ke u redakciji pokrenu inicijativu, obrate se uredu sindikalnog povjerenika ili efa sindikalnog sredita i posao formiranja sindikalne organizacije bit e formalnopravno zavren za deset dana. Vano je napomenuti da je sindikat dobrovoljna interesna organizacija i da zakon doputa individualno ulanjivanje u sindikat kao i kolektivno-sindikalne organizacije. Zaposlenik/zaposlenica, pod uvjetom da je njen lan/ica, moe od sindikalne organizacije traiti zatitu i unapreenje svih prava iz rada i po osnovi rada, zajamenih zakonima iz radno-pravne oblasti i kolektivnim ugovorima, te traiti pravne savjete i pravnu zatitu. 93. Zato je vano da novinari/ke budu lanovi/ice sindikata u svom mediju ili medijskog granskog sindikata na razini entiteta/drave?

Prava iz radno-pravnog odnosa bolje su zatiena u medijima gdje djeluje sindikat. Neophodno je da se sindikalne organizacije formiraju u svim medijima usprkos pritiscima pojedinih poslodavaca, posebno u privatnim tvrtkama. U tome su pomo duni pruiti granski sindikati medija i grafikih radnika u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. 94. Koja su prava medijskog djelatnika/ce ukoliko nije lan sindikata? Prava iz rada i na temelju rada ista su za sve novinare/ke kao za ostale zaposlene u RS-u i tu nema nikakve diskriminacije. Novinari/ke koji su sindikalno organizirani u startu su u prednosti u odnosu na one koji to nisu, zato to imaju sindikat kome je primarna zadaa, kroz dijalog s poslodavcem, tititi i unapreivati njihova prava iz rada, kroz strogu primjenu svih zakona i kolektivnih ugovora, koji jame ta prava. 95. Kakva je obveza granskih sindikata medija i medijskih djelatnika/ca u zatiti njihovih prava? Zadatak granskih sindikata je zatititi zaposlenika/cu glede sljedeih stavki: radnog vremena, ostvarivanja prava na osnovi prekovremenog i nonog rada, bolovanja, godinjeg odmora, toplog obroka, drugih naknada i prava. 96. Kakve su nadlenosti Linije za pomo novinarima i Udruge BH novinara?

Skladno svojim aktima, Udruga BH novinara ima obvezu zatite prava na slobodu izraavanja i drugih prava novinara svojih lanova: studenata novinarstva (u oblasti novinarskog djelovanja), profesionalnih novinara i ostalih zaposlenika u medijima, te medijskih strunjaka/strunjakinja. U okviru Udruge djeluje poseban servis za zatitu prava na slobodu izraavanja i prava novinara openito Linija za pomo novinarima. Linija ima formiran Tim za strunu i pravnu pomo novinarima koji prua besplatne pravne i druge savjete novinarima i medijskim djelatnicima/djelatnicama. lanovi Udruge BH novinara mogu koristiti besplatno i paket usluga koje nudi ovo udruenje: reagiranje u sluajevima napada na novinare i krenja prava na slobodu izraavanja, dodjela sredstava iz Fonda solidarnosti BHN, meunarodna press-kartica, pravna i struna pomo Linije za pomo novinarima, struna izobrazba i usavravanje, zastupanje i lobiranje pred domaim i meunarodnim institucijama i organizacijama nadlenim za oblast slobode izraavanja i djelovanja medija, popusti na prijevoz autobusima i vlakovima...). Udruga BH novinara i Linija za pomo novinarima pruaju pravnu i drugu pomo i onima koji nisu lanovi ovog udruenja, posebno u situacijama napada na novinare, krenja radnih i drugih prava medijskih djelatnika, voenja sudskih procesa protiv novinara, podizanja tubi za klevetu od strane javnih radnika, itd... (http://www.bhnovinari.ba/linija)

Udruga BH novinara je lan razliitih meunarodnih udruenja, kao to je Meunarodna federacija novinara (International Federation of Journalists IFJ/ www.ifj.org ). Osim u redovnim godinjim izvjeima, Udruga BH novinara u okviru usluge Sustav ranog upozoravanja i prevencije, koja je pokrenuta 1. prosinca 2010. godine, redovito izvjeuje relevantne meunarodne organizacije o krenjima prava novinara i medijskih djelatnika u BiH i trai njihovu intervenciju. Osim IFJ-a, tu su i Reporteri bez granica, Article 19 i Fredoom Forum(http://en.rsf.org/, http://www.freedomforum.org/, http://www.article19.org). 97. Prua li Linija za pomo novinarima pomo i zatitu medijskim djelatnicima/cama koji nisu lanovi Udruge? Udruga BH novinara i Linija za pomo novinarima pruaju pravnu i drugu pomo i onima koji nisu lanovi ove udruge, posebno u situacijama napada na novinare, krenja radnih i drugih prava medijskih djelatnika, voenja sudskih procesa protiv novinara, podizanja tubi za klevetu od strane javnih radnika, itd... (http://www.bhnovinari.ba/linija) 98. Kakva je uloga Agencije za mirno rjeavanje radnih sporova? U Republici Srpskoj je od lipnja 2010. godine poela sa radom Agencija za mirno rjeavanje radnih sporova, koja je formirana na poticaj Saveza sindikata RS-a, a

osnovala su je tri kljuna socijalna partnera - Savez sindikata RS-a, Unija udruenja poslodavaca i Vlada RS-a. Agencija je putem javnog natjeaja izabrala 20 miritelja i 20 arbitara, iji je zadatak brzo, pravedno i nepristrano rjeavati individualne i kolektivne radne sporove, sporazumom, dogovorom radnika novinara i poslodavaca, to je u njihovom obostranom interesu, kako bi se rasteretili sudovi i skratilo ekanje i na najmanju moguu mjeru smanjili trokovi voenja postupka. 99. Kakvu ulogu u ostvarivanju prava iz radnog odnosa obnaa Helsinki odbor za ljudska prava Bosne i Hercegovine? Helsinki odbor za ljudska prava prima albe o ugroavanju prava iz radnog odnosa, pregovara s naruiteljem prava kako bi izvansudskim putem otklonio nastali problem. Helsinki odbor ima pravo vriti nadzor sudskih postupaka u sporovima iz radno-pravnih odnosa (www.bh-hchr.org ). 100. Koje su nadlenosti ombudsmana u zatiti ustavnih prava, ali i radno-pravnog statusa zaposlenika/ica?TADIMO?

Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH razmatra predmete koji se odnose na slabo funkcioniranje ili na povredu ljudskih prava, ukljuujui prava iz radnog odnosa, poinjenu od strane bilo kojeg

organa Bosne i Hercegovine, njenih entiteta i Brko Distrikta. Predmeti se formiraju na temelju pojedinanih albi pravnih ili fizikih lica i po slubenoj dunosti. Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH, ukoliko utvrdi povredu prava, izdaje preporuke nadlenim tijelima da poduzmu mjere kako bi se ispravile povrede. Institucija savjetuje graane kako iskoristiti najpogodnija pravna sredstva ili ih upuuje na odgovarajue institucije. (www.ombudsmen.gov.ba)

PRIRUNIK ZA NOVINARE I MEDIJSKE DJELATNIKE

100 prvih pitanja o pravima medijskih djelatnika u BiH

Autorica prirunika: Duka Jurii Saradnici: Pejka Medi, Ivica imunovi, Mehmed Halilovi, Amer Toski i Sekul Popovi Za izdavaa: Borka Rudi i Erna Mostarac Izdava: Udruenje/udruga BH novinari Lektorica: dr. sc. Perina Mei Tira: 5.000 Prirunik je tiskan u okviru MEDIA MANIFEST projekta, u kojem su partneri BH novinari i Media Centar Sarajevo. Ovaj primjerak je besplatan