ODJEL ZA ORGANIZIRANJE I PRUŽANJE PODRŠKE

SVJEDOCIMA I ŽRTVAMA

Priručnik za rad

službenika i volontera

Priručnik za rad službenika i volontera

ãBranka i Daniela

Sadržaj

P O G L A V L J E 1

Upoznavanje sa sudom 2

O sudu 2

Tko su suci? 2

Tko su porotnici? 2

Sastav suda 3

Što je DSV? 3

Tko može biti sudac? 3

Kada sudac može biti razriješen sudačke dužnosti?

3

Kako se imenuju suci porotnici? 3

Tko je tužitelj? 4

Koje su vrste tužitelja? 4

Tko je državni odvjetnik? 4

Tko je privatni tužitelj? 4

Tko je oštećenik kao tužitelj? 4

Što je državno odvjetništvo? 5

Da li je državno odvjetništvo dio sudbene vlasti? 5

Što je USKOK? 5

Tko je oštećenik? 5

Tko je okrivljenik? 6

Tko je optuženik? 6

Tko je osuđenik? 6

Tko je branitelj? 6

Tko može biti branitelj? 6

Tko su pravni zastupnici? 6

Tko je zakonski zastupnik? 7

Tko je opunomoćenik? 7

Što je odvjetništvo? 7

P O G L A V L J E 2

Upoznavanje sa pojmovima vezanim uz kazneni

postupak 8

Što je kazneni postupak? 8

Što su to procesne radnje? 8

Što je ročište? 8

Tko je tumač? 8

Što je dopis? 9

Što je podnesak? 9

Što je zapisnik? 9

Što je uhićenje? 9

Što je pritvor? 9

Što je presuda? 9

Što je rješenje? 10

Što je formalna pravomoćnost? 10

Što je materijalna pravomoćnost? 10

Što je izvršnost sudskih odluka? 10

Što je redoviti kazneni postupak? 10

Što je skraćeni kazneni postupak? 10

Što je kazneni postupak prema maloljetnicima? 11

Koji je tijek redovnog kaznenog postupka? 11

Što je predistražni postupak? 11

Što je kaznena prijava? 11

Što je istraga? 12

Što je glavna rasprava? 12

Što su to pravni lijekovi? 12

Kako se dijele pravni lijekovi? 12

Što je tjeralica? 12

Što je ekstradikcija? 13

P O G L A V L J E 3

Svjedočenje pred sudom 14

Tko su svjedoci? 14

Tko se ne može ispitati kao svjedok? 14

Pozivanje svjedoka? 15

Postupak pred sudom 15

Glavna rasprava 15

Imovinsko pravni zahtjev 17

Sankcije vezane uz svjedoke 17

P O G L A V L J E 4

Pomoć i podrška žrtvama i svjedocima 19

Odjel za organiziranje i pružanje podrške

svjedocima i žrtvama 19

1

Poglavlje

1

Upoznavanje sa sudom

O sudu

Sud je tijelo državne vlasti koje sudbenu vlast obavlja samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.

Neovisnost i samostalnost sudova znači da sudac sudi u skladu sa svojim pravnim znanjem i na temelju Ustava, zakona i drugih propisa, neovisno od svakog drugog vanjskog utjecaja.

U sudovima se predmeti raspoređuju prema abecednom redu sudaca, tako da svaki sudac dobije po jedan predmet od svake vrste, sve dok se svi predmeti ne raspodjele sucima. U pojedinim sudovima postoje sudski odjeli formirani za pojedinu vrstu predmeta.

U kaznenim predmetima sude općinski sudovi, županijski sudovi i Vrhovni sud Republike Hrvatske

Općinski sudovi, kao prvostupanjski sud djeluju za područje jedne ili više općina, jednog ili više gradova ili dijela gradskog područja.

Županijski sud ima u svojoj nadležnosti područja više općinskih sudova.

Vrhovni sud RH je najviši sud u Republici Hrvatskoj i ima sjedište u Zagrebu.

Tko su suci?

Suci su profesionalci – diplomirani pravnici, kojima je obavljanje sudačke dužnosti glavno, a u pravilu i jedino zanimanje, od kojega ostvaruju svoju plaću.

Tko su suci porotnici?

Suci porotnici – laici su građani koji se, pored svoga zanimanja, samo povremeno pozivaju radi obavljanja sudačke dužnosti u sastavu sudski vijeća na temelju Zakona o kaznenom postupku.

2

Sastav suda

Za suđenje u konkretnom kaznenom postupku može biti nadležen sudac pojedinac ili sudsko vijeće.

Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrješuje Državno sudbeno vijeće – DSV, koje odlučuje i o njihovoj odgovornosti. U postupku imenovanja i razrješenja sudaca DSV dužno je pribaviti mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog sabora.

Što je DSV?

Državno sudbeno vijeće ima jedanaest članova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor na način i u postupku koji su određeni zakonom. Biraju se na vrijeme od 4 godine.

Tko može biti sudac?

Za suca može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit, radno iskustvo na određenim poslovima, stručnu sposobnost i iskazane radne sposobnosti, prema čl.74. Zakona o sudovima ("Narodne novine" broj 150/05, 16/07)

Kada sudac prestaje biti sudac (Kad može biti razriješen sudačke dužnosti)?

a) ako sam to zatraži

b) ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost

c) ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti

d) ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenog teškog stegovnog djela, tako odluči Državno sudbeno vijeće

e) kad navrši sedamdeset godina

Kako se imenuju suci porotnici?

Suce porotnike općinskih i županijskih sudova imenuje županijska skupština odnosno Gradska skupština Grada Zagreba na prijedlog općinskog odnosno gradskog vijeća sindikata, udruženja poslodavaca i gospodarske komore.

3

Suce porotnike Vrhovnog suda Republike Hrvatske imenuje Hrvatske sabor, na prijedlog ministra pravosuđa, tako da se osigura zastupljenost svih županija. Suci porotnici imenuju se na 4 godine.

Tko je tužitelj?

Tužitelj je stranka u postupku - procesni subjekt koji je ovlašten na pokretanje kaznenog postupka i progon počinitelja kaznenog djela. On smatra da postoje dokazi da je neka osoba počinila određeno kazneno djelo i stoga traži od suda da toj osobi, na temelju propisa materijalnog kaznenog prava, izrekne sankciju (kaznu ili drugu mjeru). Na tužitelju leži teret dokazivanja u kaznenom postupku, što znači da je dužan iznositi i dokazivati odlučne činjenice odnosno predlagati dokaze za te činjenice.

Koje su vrste tužitelja?

1. Državni odvjetnik

2. Privatni tužitelj

3. Oštećenik (supsidijarni tužitelj)

Tko je državni odvjetnik?

On je ovlašteni tužitelj za kaznena djela za koja se kazneni progon poduzima po službenoj dužnosti. To je velika većina kaznenih djela u našem kaznenom zakonodavstvu. Za zakonom određena kaznena djela državni odvjetnik pokreće kazneni postupak samo na prijedlog oštećenika.

Tko je privatni tužitelj?

Privatni tužitelj je ovlašteni tužitelj za kaznena djela koja se u skladu sa zakonom progone na temelju njegove inicijative, privatnom tužbom. Radi se o manjem broju lakših kaznenih djela kod kojih o volji osobe čije je kakvo pravo povrijeđeno kaznenim djelom, ovisi hoće li biti pokrenut te proveden kazneni postupak.

Tko je oštećeni kao tužitelj?

Oštećenik kao tužitelj (tzv. supsidijarni tužitelj) je osoba oštećena kaznenim djelom za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, koji je stupio na mjesto državnog odvjetnika i postao ovlašteni tužitelj, zbog toga što državni odvjetnik uopće neće započeti

4

kazneni progon (odbacio je kaznenu prijavu) ili je u tijeku postupka odustao od daljnjeg progona, procijenivši da ne postoje zakonski uvjeti za kazneni progon po službenoj dužnosti.

Što je državno odvjetništvo?

Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo, ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.

Da li je državno odvjetništvo dio sudbene vlasti?

Ne, državno odvjetništvo nije dio sudbene vlasti. Riječ je o dva samostalna i neovisna tijela. Sudbenu vlast obavljaju sudovi, a funkcija državnog odvjetništva u kaznenim postupku je progon počinitelja kaznenih djela za koja se progoni poduzima po službenoj dužnosti.

Što je to USKOK?

USKOK je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta je posebno državno odvjetništvo koje se ustanovljuje za područje Republike Hrvatske i ima sjedište u Zagrebu. Budući da je riječ o specijaliziranom tijelu unutar državnog odvjetništva, na ustrojstvo i djelatnost Ureda primjenjuju se odredbe Zakona o državnom odvjetništvu (NN br. 51/01, 58/06, 16/07), ako u Zakonu o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta - ZUSKOK-u nije drukčije propisano(NN br. 88/01, 12/02, 33/05, 48/05, 76/07).

Tko je oštećenik?

Oštećenik je osoba (fizička ili pravna) čije je kakvo osobno ili imovinsko pravo kaznenim djelom povrijeđeno ili ugroženo. Pravo, dakle, može biti osobno (npr. pravo na život, slobodu i integritet osobnosti pravo na nepovredivost doma) ili imovinsko. Pravo može biti kaznenim djelom povrijeđeno (nastupila je povreda prava) ili samo ugroženo (postojala je konkretna opasnost da nastupi povreda prava).

Za određena kaznena djela propisana zakonom državni odvjetnik pokreće kazneni postupak samo na prijedlog oštećenika. Oštećenik mora podnijeti prijedlog u roku od tri mjeseca od dana kad je saznao za kazneno djelo i počinitelja

5

Tko je okrivljenik?

Okrivljenik je osoba protiv koje se vodi kazneni postupak. Okrivljenik može biti i fizička i pravna osoba.

Tko je optuženik?

Optuženik je osoba protiv koje je optužnica postala pravomoćna ili protiv koje je podnesen optužni prijedlog ili privatna tužba te je zakazana glavna rasprava.

Tko je osuđenik?

Osuđenik je osoba za koju je pravomoćnom presudom utvrđeno da je kriva za određeno kazneno djelo.

Tko je branitelj ?

Branitelj je stručna osoba koja pomaže okrivljeniku u kaznenom postupku prilikom pripreme i sastavljanja obrane. Njegov je zadatak poduzimati radnje u korist okrivljenika te štiti njegova prava i interese.

Tko može biti branitelj ?

Branitelj može biti samo odvjetnik. Odvjetnički vježbenik s položenim pravosudnim ispitom može zamijeniti odvjetnika u postupku za djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora do pet godina. Pred Vrhovnim sudom RH branitelj može biti samo odvjetnik, kao i u postupcima prema maloljetnicima.

Tko su pravni zastupnici?

Pravni je zastupnik u kaznenom postupku osoba koja poduzima procesne radnje u tome postupku u tuđe ime i za tuđi račun, s neposrednim pravnim učinkom tih radnji za zastupanog. Pravni zastupnik nije stranka. On samo poduzima procesne radnje u ime i za račun onoga koga zastupa. Podvrste pravnog zastupnika u kaznenom postupku su zakonski zastupnik i opunomoćenik.

6

Tko je zakonski zastupnik?

Zakonski zastupnik je osoba, podvrsta pravnog zastupnika, čije se ovlaštenje za zastupanje temelji na zakonu. (npr. zakonski zastupnici djece su njihovi roditelji ili skrbnici).

Tko je to opunomoćenik?

Opunomoćenik je osoba, podvrsta pravnog zastupnika, čije se ovlaštenje za zastupanje temelji na punomoći koja predstavlja ugovor s oštećenikom ili njegovim zakonskim zastupnikom.

Što je odvjetništvo?

Odvjetništvo je samostalna i neovisna služba koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa

Upoznavanje sa pojmovima vezanim uz kazneni postupak

Što je to kazneni postupak?

Skup sustavno obavljenih radnji određenih državnih tijela i nekih drugih osoba koje su pravno normirane, u cilju utvrđivanja je li počinjeno kakvo kazneno djelo te ako jest, tko je počinitelj tog djela u svrhu njegovog kažnjavanja prema propisima materijalnog kaznenog prava.

Poglavlje

2

7

Što su to procesne radnje?

Procesne radnje su postupanja procesnih sudionika koja neposredno proizvode učinke u kaznenom postupku. Pretpostavke za poduzimanje tih radnji, njihova forma (oblik) i učinak normirani kaznenim procesnim pravom.

Što je ročište ?

Ročište je određeno vrijeme (termin) kad se pred sudom poduzimaju stanovite procesne radnje uz sudjelovanje stranaka (tužitelja i okrivljenika) i drugih procesnih sudionika.

Tko je tumač ?

Tumač je osoba koju sud poziva da pomogne u sporazumijevanju sa sudionicima u postupku koji ne znaju službeni jezik suda, odnosno s kojim normalno sporazumijevanje nije moguće iz drugih razloga (gluhi, nijemi). Tumač nije vještak.

Što je dopis?

Pisani tekst – pismeno koje služi kao službeno sredstvo komunikacije u postupku između suda i stranaka kao i stranaka međusobno (podnesci, pozivi…).

Što je podnesak ?

Podnesak je dopis koji stranke i drugi sudionici postupka upućuju sudu ili drugom tijelu kaznenog postupka (privatne tužbe, pravni lijekovi…).

Što je zapisnik ?

Zapisnik je javna isprava, dio sudskog spisa, kojom su zabilježene odlučne okolnosti o poduzetoj procesnoj radnji a sastavlja ga sud ili drugo tijelo s javnim ovlastima.

8

Što je uhićenje?

Po ZKP-u pod uhićenjem smatra se svako postupanje ili radnja koja rezulitra prisilnim zadržavanjem neke osobe pod sumnjom da je počinila kazneno djelo.

Što je pritvor ?

Procesna radnja kojom se pod zakonom propisanim uvjetima oduzima osobna sloboda određenoj osobi i koja se izvršava u zatvoru.

Što je presuda ?

Presuda je vrsta zaključne odluke koju donosi samo sud. Presudom se optuženik proglašava krivim, a u pojedinim slučajevima, slijedom rezultata provedenog postupka optuženik može biti oslobođen optužbe ili optužba može biti odbijena.

Što je rješenje?

Rješenje je vrsta odluke kojom se odlučuje o pojedinim pitanjima poduzimanja procesnih radnji (npr. rješenje o isključenju javnosti na glavnoj raspravi), te zaključuje pojedini procesni stadij (npr. rješenje o obustavi istrage).

Što je pravomoćnost ?

Pravomoćnost u formalnom smislu znači da sudsku odluku (presudu ili rješenje) nije više moguće pobijati redovitim pravnim lijekom, tj. žalbom.

U materijalnom smislu, pravomoćnost formalno pravomoćne sudske odluke onemogućava ponovno suđenje u istom predmetu u novom postupku.

Što je izvršnost sudskih odluka ?

Izvršnost sudske odluke znači da se u skladu s tom odlukom mora postupati. Nastupom pravomoćnosti presude ne nastupa automatski i njezina izvršnost. Izvršnost pravomoćne presude nastupa kad je uredno dostavljena i kad za njezino izvršenje ne postoje zakonske smetnje. Rješenja se izvršavaju kad postanu pravomoćna, ako Zakonom o kaznenom postupku nije drukčije propisano.

9

Što je redoviti kazneni postupak?

Vodi se za kaznena djela za koja je kao glavna kazna propisana kazna zatvora duža od pet godina. Taj se postupak obavlja, u pravilu, uz pridržavanje svih zakonom propisanih instituta i pravila sadržanih u Zakonu o kaznenom postupku.

Što je skraćeni kazneni postupak?

Vodi se za kaznena djela za koja je kao glavna kazna propisana novčana kazna ili zatvor do pet godina. Ovaj se oblik postupka naziva skraćeni kazneni postupak s obzirom da Zakon o kaznenom postupku određuje da se pojedini instituti iz redovitog postupka ne primjenjuju.

Što je kazneni postupak prema maloljetnicima?

To je postupak koji se na temelju Zakona o sudovima za mladež vodi prema osobama koje su u vrijeme počinjena kaznenog djela navršile četrnaest, a nisu navršile osamnaest godina života te koje u vrijeme pokretanja postupka, odnosno suđenja nisu navršile dvadeset tri godine života.

Koji je tijek redovitog kaznenog postupka?

A. Prethodni postupak

1. Predistražni postupak

2. Istraga i istražne radnje

3. Optužnica i prigovor protiv optužnice

B. Glavna rasprava i presuda

1. Pripreme za glavnu raspravu

2. Glavna rasprava

3. Presuda

C. Postupak o pravnim lijekovima

1. Redoviti pravni lijekovi

2. Izvanredni pravni lijekovi

10

Što je predistražni postupak?

Riječ je o postupanju, radnjama i mjerama koje su u neposrednoj vezi s kaznenim postupkom. Svrha je otkrivanje kaznenog djela, pronalaženje počinitelja te prikupljanje obavijesti i dokaza potrebnih za pokretanje i dalje vođenje kaznenog postupka.

Što je kaznena prijava ?

Pisana ili usmena obavijest državnom odvjetniku da je počinjeno kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti.

Što je istraga ?

Istraga započinje kada istražni sudac donese rješenje o provođenju istrage.

Što je glavna rasprava?

Glavna rasprava je središnji stadij kaznenog postupka. U njoj leži težište kaznenog postupka Na temelju rezultata glavne rasprave sud rješava o glavnim, suštinskim pitanjima kaznenog postupka, tj. o postojanju kaznenog djela navedenog u optužbi, krivnji optuženika i kazneno pravnoj sankciji, te donosi odluku o predmetu optužbe – presudu kojom se optuženik proglašava krivim ili presudu kojom se oslobađa od optužbe. U slučaju odustanka ovlaštenog tužitelja od optužbe za trajanja rasprave, sud će donijeti presudu kojom optužbu odbija.

Što su to pravni lijekovi?

Pravni lijekovi su sredstva kojima ovlaštene osobe (tužitelj, optuženik, branitelj, opunomoćenik) pobijaju odluke suda u kaznenom postupku (presude i rješenja) te predlažu da se te odluke ukinu ili preinače drugom za njih povoljnijom sudskom odlukom.

Kako se dijele pravni lijekovi?

Dijele se na redovite i izvanredne. Redoviti se pravni lijekovi podnose protiv nepravomoćnih sudskih odluka, a izvanredni protiv pravomoćnih. Prema našem kaznenom procesnom pravu redoviti pravni lijekovi jesu: 1. Žalba protiv presude i 2. Žalba protiv rješenja, a izvanredni pravni lijekovi jesu: 1. Zahtjev za obnovu kaznenog

11

postupka, 2. Zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne, 3. Zahtjev za zaštitu zakonitosti, i 4. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.

Što je tjeralica?

Tjeralica je mjera izdana na temelju naloga suda sa ciljem obavljanja potražne djelatnosti za određenom osobom.

Što je ekstradicija?

Ekstradicija (izručenje) jest predaja stranca (ili osobe bez državljanstva) stranoj državi da bi mu se tamo sudilo za kazneno djelo ili da bi se tamo nad njim izvršila kazna ili druga kaznenopravna sankcija. – Pasivna ekstradicija

Ekstradicija također predstavlja sredstvo kojim se traži predaja određene osobe od strane države da bi joj se u Republici Hrvatskoj sudilo za kazneno djelo ili da bi se nad njom izvršila kazna ili druga kaznenopravna sankcija koje su izrekli sudovi u RH. – Aktivna ekstradicija.

Svjedočenje pred sudom

Tko su svjedoci?

Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje je vjerojatno da će moći dati obavijesti o kaznenom djelu i počinitelju i o drugim važnim okolnostima.

Svaka osoba koja se kao svjedok poziva dužna je odazvati se pozivu, a ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, obvezna je i svjedočiti.

Poglavlje

3

12

Tko ne može biti ispitan kao svjedok?

Ne može biti ispitan kao svjedok:

1) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila obvezu čuvanja službene državne ili vojne tajne, dok je nadležno tijelo ne oslobodi te obveze,

2) branitelj okrivljenika osim ako to sam okrivljenik ne zahtijeva,

3) okrivljenik u postupku u kojem su primijenjene odredbe članka 29. Zakona (pravila o spajanju i razdvajanju postupka koja se odnose na sudionike, tj. supočinitelje, poticatelje i pomagače)

4) vjerski ispovjednik o onome što mu je okrivljenik ispovjedio.

Oslobođeni su obveze svjedočenja:

1) bračni ili izvanbračni drug okrivljenika,

2) rođaci okrivljenika u uspravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećega stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugoga stupnja zaključno,

3) posvojenik i posvojitelj okrivljenika,

4) odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici, liječnici, zubari, ljekarnici, primalje i socijalni radnici o onome što su u obavljanju svoga zanimanja saznali od okrivljenika,

5) novinari i njihovi urednici u sredstvima javnog priopćavanja o izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svoga zanimanja i koji su uporabljeni prilikom uređivanja sredstava javnog priopćavanja, osim u kaznenom postupku zbog kaznenih djela protiv časti i ugleda počinjenih putem sredstava javnog priopćavanja.

Osobe navedene u točki 1. do 5. ne mogu uskratiti iskaz ako se radi o kaznenom djelu kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika iz članka 117. Zakona o sudovima za mladež.

Pozivanje svjedoka

Svjedoka se poziva dostavom pisanog poziva, u kojem je navedeno ime, prezime, zanimanje pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, kazneni predmet u vezi kojeg se poziva, naznaka da je pozvan kao svjedok i upozorenje o posljedicama neopravdanog izostanka.

Pozivanje maloljetne osobe koja nije navršila šesnaest godina kao svjedoka, obavlja se preko njezinih roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije moguće zbog potrebe da se hitno postupa ili zbog drugih okolnosti.

Ako svjedok unatoč urednom pozivu neopravdano izostane, vijeće može naložiti da se prisilno dovede.

13

Postupak pred sudom

Glavna rasprava

Glavna rasprava može biti javna ili zatvorena za javnost (u slučajevima predviđenim Zakonom.

Glavnoj raspravi koja je javna mogu prisustvovatipunoljetne osobe.

Predsjednik vijeća upravlja glavnom raspravom, održava rad u sudnici te ispituje svjedoke.

U sudnici se ne smiju obavljati fotografska, filmska, televizijska i druga snimanja tehničkim uređajima. Iznimno, predsjednik županijskog suda može dopustiti fotografsko, a predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, televizijsko i drugo snimanje na pojedinoj glavnoj raspravi.

Nakon što optuženikova istovjetnost bude utvrđena, predsjednik vijeća uputit će svjedoke na mjesto koje je za njih određeno, gdje će pričekati dok ne budu pozvani radi ispitivanja.

Svjedoke se ispituje svakog posebno i bez ostalih svjedoka. Svjedok je dužan odgovore davati usmeno.

Stranke, svjedoci i ostali sudionici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom.

Ako je maloljetna osoba prisutna na glavnoj raspravi kao svjedok ili oštećenik, udaljit će se iz sudnice čim njezina prisutnost nije više potrebna.

Svjedoka se najprije pita za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravište, mjesto rođenja, godine života i njegov odnos s okrivljenikom i oštećenikom.

Nakon toga svjedoka se upozorava da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo.

Svjedoka će se tahođer upozoriti da nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili svoga bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu.

Nakon općih pitanja svjedoka se poziva da iznese sve što mu je o predmetu poznato, a nakon toga će mu se postavljati pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja. Pri ispitivanju svjedoka nije dopušteno služiti se obmanom niti postavljati takva pitanja u kojima je već sadržano kako bi trebalo odgovoriti.

Svjedoka će se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o čemu svjedoči.

Tijekom ispitivanja svjedoka pitanja mu postavljaju stranke te predsjednik i članovi sudskog vijeća.

Oštećeni, zakonski zastupnik, opunomoćnik i vještaci mogu neposredno postavljati

14

pitanja uz odobrenje predsjednika vijeća.

Predsjednik će zabraniti pitanje ili neće dozvoliti odgovor ako je pitanje već postavljeno, ukoliko je ono nedopušteno ili se ne odnosi na predmet.

Ako je svjedok na prijašnjem ispitivanju naveo činjenice kojih se više ne sjeća ili ako odstupi od svojeg iskaza, predočit će mu se prijašnji iskaz, odnosno upozorit će se na odstupanje i upitat ćega se zašto sada iskazuje drukčije, a prema potrebi pročitat će se njegov prijašnji iskaz ili dio tog iskaza.

Ispitana osoba, osobe koje obvezno prisustvuju radnjama u postupku te stranke, branitelj i oštećenik, ako su prisutni, imaju pravo pročitati zapisnik o ispitivanju te osobe ili zahtijevati da im se pročita. Na to ih je dužna upozoriti osoba koja poduzima radnju.

Svjedok ima pravo na putni trošak a za čiju realizaciju se mora obratiti predsjedniku vijeća netom po završetku davanja iskaza.

Ispitani svjedoci ostaju u sudnici ako ih predsjednik vijeća nakon ispitivanja stranaka sasvim ne otpusti ili ne naloži da se privremeno udalje iz sudnice.

Na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti predsjednik može naložiti da se ispitani svjedoci udalje iz sudnice i da se kasnije ponovno pozovu i još jednom ispitaju u prisustvu ili odsutnosti drugih svjedoka

Ako se kao svjedok ispituje dijete oštećeno kaznenim djelom, ispitivanje se provodi uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe. Sudac će naložiti da se ispitivanje svjedoka snimi video i zvučnom snimkom. Ispitivanje će se provesti bez prisustnosti suca i stranaka u prostoriji gdje se dijete nalazi tako da mu stranke mogu postavljati pitanja putem suca te psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe.

Svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi ne slažu o važnim činjenicama. Suočeni će se o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi međusobno ne slažu svaki posebno ispitati i njihov odgovor unijeti u zapisnik. Istovremeno se mogu suočiti samo dva svjedoka.

Ako se na glavnoj raspravi sazna da svjedok ne može doći pred sud ili mu je dolazak znatno otežan, vijeće može, ako smatra da je njegov iskaz važan, naložiti da ga izvan glavne rasprave ispita predsjednik vijeća ili sudac član vijeća, ili da se ispitivanje obavi preko istražnog suca na čijem se području svjedok nalazi.

Ispitivanje svjedoka koji ne može doći pred sud ili mu je dolazak znatno otežan, moguće je provesti putem video konferencijeska veze, neovisno da li se svjedok nalazi u RH ili u inozemstvu.

Imovinsko pravni zahtjev

Imovinskopravni zahtjev koji je nastao zbog počinjenja kaznenog djela, kao materijalna ili ne materijalna šteta, raspravit će se na prijedlog ovlaštenih osoba u kaznenom postupku, ako se time ne bi znatno odugovlačio taj postupak.

15

Imovinskopravni zahtjev može se odnositi na:

1. naknadu štete,

2. povrat stvari

3. ili poništaj određenoga pravnog posla.

Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku može podnijeti osoba koja je ovlaštena da takav zahtjev ostvaruje u parnici.

Sankcije vezane uz svjedoke

Sud će kazniti novčanom kaznom do 20.000,00 kuna branitelja, opunomoćenika, zakonskog zastupnika, oštećenika, privatnog tužitelja, oštećenika kao tužitelja, svjedoka ili vještaka koji u podnesku ili u usmenoj riječi, odnosno na drugi način vrijeđa sud ili osobu koja sudjeluje u postupku.

Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dođe a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti ispitan, može se naložiti da se prisilno dovede a može se i kazniti novčano do 20.000,00 kuna.

Ako svjedok dođe, pa nakon što je upozoren na posljedice neće bez zakonskog razloga svjedočiti, može se kazniti novčano do 20.000,00 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedočiti, može se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti ili dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno, ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najdulje do mjesec dana.

Ako, svjedok, ili druga osoba koja je nazočna na zasjedanju ometa red ili se ne pokorava nalozima pred sjednika vijeća za održavanje reda , predsjednik vijeća će je opomenuti ili novčano kazniti do 20.000,00 kuna. Vijeće može naložiti da se optuženik udalji iz sudnice, a ostale osobe može samo ili kazniti novčanom kaznom do 20.000,00 kuna.

Poglavlje

4

16

Pomoć i podrška žrtvama i svjedocima

Odjel za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama

Svjedočenje pred sudom može biti teško i bolno iskustvo. Da bi se moguće teškoće svele na minimum osnovan je Odjel za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama kojem se svjedoci i žrtve mogu obratiti. Odjel je neutralno tijelo u sklopu sudske uprave, koje se brine o žrtvama/svjedocima prilikom dolaska na sud.

Odjel se sastoji od dva službenika – Voditelja Ureda i pomoćnika voditelja Ureda, a blisko surađuje sa volonterima Udruge volontera za podršku žrtvama/svjedocima u sudskim postupcima.

Glavna načela rada Odjela su – povjerljivost, nepristranost i moralni integritet.

Primarni zadatak Odjela je da osigura okruženje u kojem bi svjedočenje bilo pozitivan događaj a ne daljnji uzrok patnje, stradanja ili traume za svjedoka. Neki od načina pružanja podrške su –

emocionalna podrška svjedocima/žrtvama prije, tijekom i nakon sudskog postupka

pružanje praktičnih informacija vezanim uz rad suda

davanje općenitih informacija o kaznenom postupku

prisutnost u raspravnoj dvorani tijekom davanja iskaza žrtve/svjedoka…

pomoć u naplati troškova (puta, boravka...)

Dodatni zadaci Odjela su produbljivanje suradnje sa sucima i djelatnicima odnosnog suda pri kojem Odjel djeluje. Nadalje, pronalaženje, edukacija i uključivanje u pružanje praktične podrške volontera s odnosnog područja. Također Odjel za područje svoje nadležnosti kontaktira državna tijela i institucije kao i nevladine udruge radi prikupljanja podataka o daljnjoj potrebnoj pomoći i podršci žrtava i svjedocima te izrađuje i redovno ažurira adresar s podacima osoba za kontakt u navedenim institucijama.

17