Priručnik - zaštita od požara

. . - ,

Prirudnik za osposobljavanje za za5titu bd poZara

U cilju zastite osoba i imovine od poZara, poduzimaju se mjere i radnje za otklanjanje uzrokaplara, sprijedavanje nastajanja i Sirenja polara, za otkrivanje i gaSenje polara, za uWrdivanjeuzroka pozara kao i za pruZanje pomo6i kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih poZarom.

PoSto je dovjek osnovni i najvaZniji dimbenik u svim navedenim mjerama i radnjama glede

zaStite od poZara, potrebno mu je osigurati osnovna znanja koja bi rabio u odredenoj situacijipoZarne opasnosti koja ga moZe zadesiti kod ku6e, u stanu, na radnom mjestu i u drugim situaci-jama.

Osposobljavanje zaposlenih u pravnim osobama,te strudnim sluZbama tijela drZavne vlasti,t'rjelima drZavne uprave, tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave, upravnim tijelima jedinica

lokalne samouprave i uprave te udenika srednjih Skola provodi se temeljem Pravilnika o programu

i nadinu osposobljivanja pudansWa za provedbu preventivnih mjera zaitite od poZara, ga5enje -

polan i spa5avanje ljudi i imovine ugroZenih poZarom, ('Narodne novine'i broj 6L19fl.

Nadin ostvarivanja programa: '

ATEST-KONTROLA d.o.o. iz Zagreba kao ovlaitena Wrtka za ostvarivanje programa os-posobljavanja osigurava sva potrebna sredstva. Folazilicima se 4estavlja Primjerak Prirudnika zaosposobljavanje pomo6u kojeg samostalno svladaraju program, a pi€davadi provode praKiEni dioprogmma i provjeru znanja.

Polaznicima se izdaje Uvjerenje o osposobljenosti.

Program se oswaruje u prostorijama poduzeda ili u vaSem prostoru i u vrijeme koje vamaodgovara glede angaZiranja zaposlenika, a obrazovne skupine (definirane pravilnikom o os-posobljavanju) su do 30 polaznika,

Ovaj prirudnik izraden je u skladu s navedenim programom te obuhva6a sve one elementekoji 6e uz praktidnu obuku biti potrebni da se pudanstvo, djelatnici i uienici osposobe za izvriavaniesvojih obveza glede zaStite od poZara. ,

U Zagrebu 10. travnja 2004.

{F.i -

t - -

Prirudnik za osposobljavanje za za5titu od poZara

SADR:ZA' PROG RAMA OSPOSOBL]AVANJA

1.1. Osnovni pojmovi o gorenju1.2. Uvjeti potrebni za nastavak gorenja

a) Goriva Warb) Kisikc) Temperatura paljenja

1,3. PoZar i eksplozija1.4; Produkti gorenja1.5. Osnove gaSenja1.6. Mjere zaitite pri gaSenju poiara

2.1. Voda2.2. Pjena2.3. Prah2.4. Ugljidni dioksid (CO2)2.5. Halon2.6. Prirudna sredsWa

3.1. Uzroci nastanka polara3.2. Uvjeti za Sirenje poZara3.3. Mjere zaStite od poZara3.4. Evakuacija

4.1. Aparati za podetno gaSenje4.2. Hidranti i oprema za ga5enje polara

6.1. GaSenje vodom iz hidrantske mreZe6.2. Ga5enje rudnim aparatima za gaSenje poZara

I

ii

I)l\--_

ATEST-KONTROIA d.o.o. - ZAGREB, Kneza Mislava 11

- > '

Priruinik za osposobljavanje za zaStitu od poZara

1.1. Osnovni pojmovi o gorenju

Gorenje ili vatra je burni kemijski proces, kod kojeg se muenjaju bitna svojstva gorive tvari.

Definicija:Gorenje ili vatra je takav kemijski proces, kod kojeg se goriva War spaja s kisikom uzisbdobnu pojavu svjetlosti i topline.

Do gorenja (vatre) dolazi kada su nazodni: goriva War, kisik i temperatura paljenja. Prematome ako ho6emo gorivu War zapaliti, odnosno dovestije do gorenja, potrebno je dovoditi toplinu,odnosno moramo je zagrijati na temperaturu paljenja. Ako u tijeku gorenja oduzmemo samo jednu

od tri navedene komponente gorenje 6e prestati.

1.2. Uvjeti potrebni za nastavak gorenja

Gorenje je kemijski proces, kod kojeg se mijenjaju bitna svojsWa gorive Wari, a da bi do istogdo5lo, potrebna su tri uvjeta:

1. goriva tvar

2. kisik (zrak)

3. temperatura paljenja

Goriva tvar sama od sebe ne6e podeti gorjeti,ve6 je za to potreban daljnji uvijet. Treba je upaliti,5to znadi dovesti stanovitu kolidinu topline nekojWari da se ona ugrije do odredene temperature nakojoj 6e dalje nastaviti gorjeti,

Proces gorenja moZe se razv'rjati u duiem ili kra6em vremenskom razdoblju. Brzina gorenja

ovisi o brzini spajanja Wari s kisikom (zrakom), odnosno o brzini oksidacije i o temperaturi.

Glede navedenih dimbenika razlikujemo:

a) tihu oksidaciju,

b) obidno gorenje i

c) eksploziju.

a) Goriva *"t ,

Sve ono Sto zauzima neki prostor, ima oderedenu teZinu i Sto primje6ujemo na5im osjetilima,zovemo Warima ili materijama, Neke Wari imaju svojsWo da se pri odredenim uvjetima spajaju skisikom (zrakom) - to su gorive Wari.

, t: -I

I

\ |I

{ -

Uvijeti nastajanja poiara

I1Ii

T

+i

iATEST-KONTROLA d,O.O, - ZAGREB, KNCZA M|SIAVA 11

|\

Prirudnik za osposobljavanje za zaStitu od poiara

Medutim neke Wari nemaju svojsNo da se spajaju s kisikom (zrakom) ili drugim oksidacijama.Tvari moZemo podijeliti u dvije grupe i to: 1) negorive tvari 2) gorive Wari.

1) Negorive Wari:

Negorive Wari su one Wari koje se ne mogu zapaliti u obidnim uvjetima, niti na viSim temper-aturama. Negorivim tvarima smatramo samo one tvari koje se ne spajaju s kisikom (zrakom), nitise ne raspadaju na gorive tvari (vatrostalni materijali), ga5eno vapno i sl, Voda je negoriva, ali pododredenim uvjetima moZe se raspasti na kisik (zrak) i gorivi plin (vodik).

2) Gorive tvari:

Gorive Wari mogu se podijeliti u dvije grupe i to: teiko gorive Wari i gorive Wari. Goriva Warje svaka tvar koja ima sposobnost brzog vezanja s kisikom (zrakom). Prema agregatnom stanjupodijeljene su na zapaljive plinove, zapaljive teku6ine i gorive krutine.

Krute gorive Wari su: drvo, papir, tekstil, ugljen i sl.

Teku6e gorive tvari su: naftni derivati (benzin, petrolej, ulja.), alkohol, boje, lakovi i sl.

Plinovite gorive Wari su: acetilen, zemni plin, butan, vodik, metan, propan i sl.

1t

AGREGATNO STAruE TEMPERATURAPAL'ENJA

GORIVE KRUTINE KOKSPAPIRMAGNEZIJFOSFOR BIJELIMRKI UGLJENDRVO OMORIKEBENZIN

440"C180-300"c

500"c30-50"c

250"C280'C

280-530'C

PARE GORIVIH TEKUCINA ACETONPETROLEJDIETILETERETILNI ALKOHOLUGLJI.NI DiSULFID

540"C420"C175'C425"C102"C

GORIVI PLINOVI VODIKBUTANMETANPROPANACETILENUGLJICNI MONOKSID

560"C405'C650"C470"C305"C610'C

ATEST-KONTROLA d.o.o. - ZAGREB. Kneza Mislava 115


b) Zrak (kisik)

Trakjesmjesa plinova od kojih su neki medusobno u stalnom a neki u promjenjljivom omjeru.U stalne sastojke zraka ubraja se kisik s 20,95 o/o, duSik s 78,08 o/o, drQotl s 0,93 % te u neznatnimkolidinama neki drugi plinovi (ksenon, kripton, neon, helij i dr.). U promjenj$ivim kolidinama dolazeugljidni dioksid, ozon, radon i vodena para.

Za praktidna i teoretska razmatranja o gorenju dovoljna je todnost ako zrak smatramo smje-som samo dva plina u odnosu 2l o/o kisika i 79 o/o duSika. Kisik je jedan od potrebnih uvjeta dabi moglo nastati gorenje. U slobodnom stanju nalazi se u zraku, a puno je vezan i u spojevima.Osobito opasni spojevi kisika su oni koji kod poviSenih temperatura ili u reakciji s drugim Warimaotpu5taju kisik.

Kisik se uporabljuje za zavarivanje i rezanje metala jer s acetilenom i vodikom daje plamen

vrlo visoke temperature. Zatim se uporabljuje u aparatima za disanje, kao sredsWo za oksidacijui dr. Premda je nezapaljiv kisik moZe biti uzrokom poZara jer se lako spaja s drugim elementimauz razvijanje velike topline. Kompromirani kisik u dodiru s nekim tvarima, koje lagano oksidiraju(mineralna ulja i masti) izazivaburno gorenje pa dak i eksploziju. Gorenje 6e prestati ako koncentracijakisika u nekom zatvorenom prostoru padne ispod 15 vol. % (kisik se troii tijekom gorenja).

c) Temperatura paljenja:

Temperatura paljenja je najniZa temperatura tvari kod koje tvar podinje gorjeti. Da bi segoriva War zapalila nije potrebno ditavu kolidinu tvari zagrijati do temperature paljenja nego je dovo-ljno do te temperature zagrijati samo jedan dio Wari. Glede navedenog mogude je da se postigne

zapaljenje tvari s vrlo malom kolidinom topline kao naprimjer iskrom, uZarenim tijelima, trenjem,isijavanjem i drugo. Medutim, u praksi se najdeS6e i najlaKe postiZe zapaljenje tvari otvorenimplamenom. Toplina kojom se postiZe temperatura paljenja, predstavlja jedan od potrebnih uvjetaza podetak gorenja. Svaka materija ima svoju temperaturu paljenja i minimalnu energiju paljenja.

S vatrogasnog glediSta to je jedan od najvaZnijih podataka o zapaljivosti neke tvari. Svaka Warima svoju temperaturu paljenja, a i ta desto varira s obzirom na neke faktore, kao 5to su vlaZnost,usitnjenost i disto6a.

1.3. POZAR I EKSPLOZIJA

a) Poiar

Kad vatra poprimi takav razmjer da se njome ne moZe vi5e vladati niti upravljati govorimo onastalom poZaru.

U taktidkom pogledu, nastali poZari se klasificiraju na viSe nadina:

a) po fazama razvitka gorenja odnosno obujmu,

b) mjestu gdje se razvijaju,

c) vrsti gorive materije. a

i


Prirudnik za osposobljavanje za zaStitu od poZara

Najuobidajenija podjela polara je prema mjestima gdje se razvija i po fazama njihovarazvoja.

Prema mjestima gdje se poiar razvija, dijele se na poZare u zaWorenim prostorima (objekti)i na poZare na otvorenom prostoru,

Podetnim poZarom smatra se onaj polar dije gorenje materije karakterizira mali intenzitetizgaranja i sporo Sirenje vatre.

Razbuktali polar je karakteristidan po maksimalnom intenzitetu izgaranja, po dostignutojmaksimalnoj temperaturi i po brzini Sirenja, Ovu fazu izgaranja prate i druge posljedice kao 5to jeruSenje konstrukcija, jako zradenje topline, sWaranje puno dima i zaguSljivih te otrovnih plinova.Razbuktali polar moZe biti mali, veliki i katastrofalni.

Zivo zgrariSte podrazumijeva poslijednju fazu po?ara. Intenzitet izgaranja materije je mini-malan, ona je gotovo potpuno izgorlela, a ruienjem konstrukcija i drugih negorivih materijaladjelomidno zatrpana. U navedenoj fazi ostaju skrivena ZariSta vatre koja se mogu ponovno raz-buktati.

b) Eksplozija

Vatru koja se Siri velikom brzinom i kodkoje uz toplinu i svjetlost (plamen) osjetimo iprasak zovemo eksplozijom. Materije koje moguproizvesti eksploziju su:

a) eksplozivi

b) pare zapaljivih teku6ina

c) zapalj ivi plinovi

d) praSine (metalne i organske)

Pojava eksplozije se sprijedava ako se: iskljude svi mogu6i izvori paljenja, kao 5to su otuorenayatra, iskre, statidki elektriciteti, trenja, udari i drugo,

POZAR PREMA MJESTU NASTAJANJA

U ZATVORENIM PROSTORIJAMAPREMA FAZAMA GORENJA

NA OTVORENIM PROSTORIMAPREMA INTEZITETU GORENJA

Poietni poZar( mali, veliki, katastrofalni )

mali intezitet, polagano (sporo) Sirenje vatre,ma ksima la n i ntezitet izgaranja, tem peratu re pa ljenja

Razbuktali poiar Sirenja, ruSenje konstrukcija, veliko zradenje topline,nastajanje dima i zaguSljivih plinova

Zivo zgariSte intezitet izgaranja manji, goriva tvar je izgorjela,malo dima, skrivena ZariSta vatre

ATEST-KONTROLA d.o.o. - ZAGREB, Kneza Mislava 11


1.4. PRODUKTI GORENIA

Gorenje moZe biti potpuno ili nepotpuno, 5to ovisi o kolidini kisika. Ako se gorenje odvija

uz potrebnu t otidin, kisika, sagorijevanje 6e biti potpuno, a glavni je produkt gorenja ugljidni

dioksid (co-2). Ako nema dovoljno kisika, ili se kolidina istog smanjuje tijekom procesa gorenja

(u zatvorenom prostoru), uz ugljidni dioksid, sWara se i ugljidni monoksid (CO). U takvom sludaju

sagorijevanje je nepotpuno odnosno djelomidno.

pri sagorijevanju, uz glavne produKe gorenja (CO-2 i CO), nastaje jo5 i vodena para i oksidi

elemenata od kojih se sastoji goriva War.

Tijekom gorenja Wari sparaju se novi kemijski spojevi koje zovemo produkti gorenja. Gorenje

je proces oksidacije, te kao produkti gorenja nastaju spojevi-oksidi.

Potpuno gorenje:

potpuno gorenje nastaje u nazodnosti potrebne kolidine zraka (kisika) kada goriva War moZe

u potpunosti izgorjeti, U praksi je to najdeS6e na oWorenom prostoru kada vatra dobiva najvedu

mogu6u kolidinu zraka.Goriva War oksidira i tada nastaju oksidi onih elemenata iz kojih je goriva

War sastavljena.. Gorive Wari kao 5to su papir, drvo, benzin i sl. pripadaju grupi organskih spojeva

(sadrZe vodik i ugljik) te kod potpunog gorenja nastaju oksidi: vodena para (H2O) i ugljidni dioksid

(CO2), Nastaje manja kolidina dima, a plamen ne sadrZi dade i skoro je bezbojan' Ugljidni dioksid

(CO2) je plin bez boje, malo kiselkastog okusa i mirisa, teZi je od zraka (kisika) za oko 1,5 puta i

nije zapaljiv (inertni plin), nije otrovan te slabo provodi elektridnu energiju, alije veoma zaguSljiv

plin, te stoga pr'rjeti guSenjem u zaWorenim prostorima (jame, bunari spilje i sl.)' Prisutan je u

veoma velikoj mjeri u atmosferi, a moZe se dobiti i industrijskim postupcima iz dimnih plinova, ili iz

plinova koji nastaju tijekom alkoholnog vrenja.

Nepotpuno gorenje:

Nepotpuno gorenje znadi da goriva War n'rje u potpunosti oksidirala glede nedovoljne kolidina

kisika izzraka. Organska War izgori tek djelomice, te uslijed poviSene temperature War se raspada

i nastaje puno dade, a umjesto ugljidnog dioksida (CO2) nastaje ve6a kolidina ugljidnog monoksida

(CO).Ugljidni monoksid (CO) je veoma otrovan plin, bez boje, okusa i mirisa te time predstavlja

veliku opasnost. Kada ga udahnemo s zrakom u kolidini od cca 0,2 o/o volumena nakon kratkog

vremena isti uzrokuje smrt, a cca 10 (deset) puta manja koncentracija nesvjesticu'

1.5. OSNOVE GASENJA

Da bi se poftar svladao, poduzima se nizakcija koje nazivamo, gaSenje poZara. Kod gaSenja

po2ara uvijek nastojimo, prekinuti gorenje kao kemijski proces spajanja Wari s kisikom' Glede

navedenog prekinuti kemijski proces gorenja znadi - ugasiti poaar.

GaSenje nastalog poZara postiZe se na razlidite nadine. Gorenje moZemo prekinuti uklanjanjem

jednog od potrebnih uvjeta za nastanak poZara ili u sam t'rjek (proces) gorenja uvesti druge Wari

koje svojom prisutnoS6u djeluju na gaSenje poZara. Takve Wari nazivamo sredstvom za gaienje.

ATEST.KONTROLA d.O.O. - ZAGREB, KNEZA M|SIAVA 11

Gorenje 6e prestati ako uklonimo bilo koji od bitnih uvjeta potrebnih za gorenje, a isto sepostiZe na slijede6e nadine:

a) sniZavanjem temperature gorive tvari ispod todke temperature paljenja,

b) oduzimanjem kisika potrebnog za gorenje;

c) odvajanjem gorive tvari od vatre

Da se onemogu6i Sirenje poZara (vatre), poduzima se niz preventivnih mjera gledeonemogu6avanja Sirenja poiara (vatre), s tim da se izgraduju vatrobrani (zidovi), Sumski prosjeci,preorava zemljiSte i sl.

Oduzimanje. poZaru potrebnog elementa za gorenje (kisika), provodi se na razlidite nadine.Gorenje moZemo prekinuti i ohladivanjem tako da gorivoj Wari smanjimo temperaturu ispod todkepaljenja, a to postiZemo hladenjem gorive tvari.

Oduzimanjem navedenih uvjeta potrebnih za gorenje, dolazimo do dva nadina ga5enja:gaSenje uguSivanjem i gaienje ohladivanjem.

Osnovno pravilo ga5enja poiara (vatre) glasi: PoZar sa Zarom gasi se ohladivanjem a plamenuguSivanjem.

1.5.1. Gaienje poiara u posebnim uvjetima:

a) Gaienje poZara na elektriinim instalacijama i uredajima

Temeljno pravilo ga5enja u navedenoj situaciji glasi: Odmah iskljuditi dotok elektridne struje(sklopke ili osiguradi), i tada moZemo pristupiti gaSenju upotrebom vode ili pjene. Ako vr5imogaienje pod naponom tada moiemo uporabiti samo ona sredsWa koja ne provode elektridnu struju(uglj idni dioksid, prah i l i halon).

b) GaSenje poZara zapaljivih teku6ina

PoZare zapaljenih teku6ina u posudama ili male kolidine razlivenih teku6ina dije povriinemirno gore moiemo gasiti prahom i/ili pjenom.

GORENJE Ce pnesnrr POZAR sE GASI NA sLIJEDecr rundrnr

Odstranjivanjemgorivih tvari od vatre

odstraniti sve gorive tvari (predmete) od vatre ili postav-ljanjem barijera koje onemogu6uju Sirenje poZara nagorive tvari (zidovi, Sumski presjeci, preoravanje zemlje,prekid dotoka gorive tvari

Oduzimanjem zrakapotrebitog za gorenje

sredstuima za ga5enje prekinuti spajanje gorivih tvari ikisika iz zraka - uguiivanjem i antikatalititkim djelovanjem

SniZavanjem temperaturegorivih Wari ispodtemperature paljenja

gorivoj tvari sniziti temperaturu ispod todke paljenja- hladenjem gorive tvari


fiPrirudnik za osposobljavanje za zaStitu od poZara

Manji poZari u zatvorenim prostorima mogu se gasiti ugljidnim dioksidom (CO2) ili halonima.

. Voda se najdeS6e rabi samo za hladenje posuda (rezervoara), osim poZara teikih ugljiko-vodika kada se rabi aparat na rasprSenu vodu.

c) Gaienje poiara na loiiSnim objektima

PoZar pe6i na kruta goriva (drvo, ugljen) i pedina loZ-ulje moZe se gasiti na nekoliko nadina. Vatra kojanastaje izvan loZiSta takvih pe6i (odje6a, papir, drvo) gasise vodom dok se poZar na samoj pe6i (ulje, mast) gasiprirudnim sredstvima (pokrivadi, krpe i sl.)

PoZar instalacija i plinskih troSila predstav-lja veoma veliku opasnost jer osim polara moZe do6i ido eksplozije. Nekontrolirana ve6a kolidina izaSlog plina,posebice u zatvorenoj prostoriji veoma lako se pali te i

najmanjim izvorom paljenja (prekidad za svjetlo) prvo dolazi do eksplozije, a zatim i poZara.

PoZar na plinskoj boci gasimo uguSivanjem (vlaZnom krpom ili dekom). Ako se polardogodio u trenutku rukovanja bocom, isti se moZe ugasiti tako da uporabom mokre krpe na rucizaWorimo ventil i tako spr'rjedimo isticanje plina, plamen 6e nestati i samim zaWaranjem ventila,Kada ugasimo poZar tada bocu trebamo iznijeti iz zatvorene prostor'rje te je ohladivati mokrim krpa-ma ili mlazom vode.

d) GaSenje poZara u objektima

Na objektima poZarom su najdeS6e zahva6enipodrumi, prostorije za stanovanje odnosno radneprostorije, krovovi i dimnjaci.

Poiar krova predstavlja veoma velikuopasnost glede brzine Sirenja poiara na drvenimkonstrukcijama te je potrebita intervencija vatro-gasne postrojbe.

Poiar dimnjaka takoder predstavlja velikuopasnost posebice jer se isti ne smije gasiti vodomglede mogu6nosti nastanka eksplozije zbog toga 5tose voda na visokoj temperaturi raspada na vodik i kisik. Zato je svrsishodno pridekati da nataloZenadada sama izgori drie(i pod kontrolom gorenje radi spredavanja Sirenja vatre iz dimnjaka.

PoZar na stubi5tima je sloZen'lja polarna opasnost jer se kod njega pojavljuje kretanjevru6ih dimnih plinova prema gore, takozvani efekt dimnjaka. Stoga je potrebito pokuiati ugasitipodetni polar, a posebice zbog njegovog brzog Sirenja potrebno je zatraZiti intervenciju vatrogasnepostrojbe, Pri poZaru stubiSta potrebno se je (obvezno) za5tititi od dima i to zaWaranjem prozora ivrata te se pripremiti za evakuaciju.

+

i

LATEST-KONTROIA d.o.o. - ZAGREB, Kneza Mislava 11

Prirudnik za osposobljavanje za zaStitu od polara

e) Poiar na motornim vozilima

Nastanak porara na motornim vozilima velika jezbog prisustva goriva, elektridnih instalacija,topline, predmeta i putnika kojise prevoze, neispravnosti, kvarova isudara. Ako je vo2ilo u kretanjupotrebno ga je odmah zaustaviti i ugasti motor te svi koji se nalaze u njemu napustiti ga. Ve6ibroj takvih polara dogada se na motoru, te je stoga potrebno osoboditi poklopac motora ali ga niu kojem sludaju ne otvoriti u potpunosti zbog naglog pristupa zraka i rasplamsavanja vatre, ve6odmah uporabiti aparat za gaSenje prahom C'S') ili neko od prirudnih sredsava kao 5to su deka,pijesak, zemlja isl.

f) GaSenje poiara na zapaljenoj osobi

GaSenje poZara na zapaljenoj osobi

Svakodnevno se susre6emo s mogu6noS6u nastanka poZara a posebice tijekom rada s za-paljivim tekuiinama kad moZe do6i do po?ara na odje6i,

Zapaljena osoba posebice u strahu i panici reagira pogreSno traZedi pomo6 trdanjem, pridemu se vatra jo5 viSe rasplamsava. Stoga pravilan postupak za samogaienje je "baciti se na 1o izakotrljati se po istom",

Ako gasimo poiar na drugoj osobi, tada 6emo to udiniti pomo6u pokrivada, tako dazapaljenu osobu zamotamo i polegnemo na zemlju.

L.5.2. Uoiavanje i dojava poiara

Sustav dojave polara moZe biti automatski, gdje se permanentnim pra6enjem jednog ili kombi-nacije javljada polara (toplina, dim, svjetlost, plamen i sl.) osigurava nadzor prostora i signalizacijuna mjestu gdje je organizirano deiurstvo (recepcija, pofta, vatrogasna sluZba i sl.). Takoder postojii rudna oprema za dojavu nastanka polara (tipkala), Dojava se proslijeduje vatrogascima ili drugim

X

IATEST-KONTROLA d.o.o. - ZAGREB, Kneza Mislava 11

t(

sluZbama koje su u mogudnosti organizirati i sprovesti akciju gaSenja nastalog polara- U sludaju

uodavanja po1ara, potrebno je saduvati prisebnost i poduzeti radnje kojima je cilj umanjivanje

posljedica ve6 nastalogpoiara, spaSavanje osoba i imovine te lokaliziranje igaSenje poZara'

Na(on ito uoiimo Poiar Potrebno je:

. doiaviti poiar vatrcgasnoj postrojbir poduz€ti mjere za spaiavanje osoba i imovine

@x. iskuljuiiti dotok plina. iskliuiiti dotok elektriine energijer zatvoriti prozore. zaWoriti vratar zapoieti s akcijcm gaSenja poiara

$F3

Tijekom dojave vatrogasnoj postrojbi neophodno je dati 5to viSe korisnih obavijesti kako

bi osoba koja prima dojavu bila u stanju izvrSiti prosudbu potrebne snage u ljudsWu, te ih s

odgovaraju6om opremom uputiti na mjesto dogadaja, a posebnu pozornost skrenuti na postajanje

opasnosti od eksplozija (boce s komprimiranim plinovima i sl,) kao i na ugroZenost osoba i potrebu

spaSavanja (osobe u uruSenim djelovima objekta, na viSim katovima i sl.)

Tijekom dojave nastanka polara potrebno je priop6iti:

. ime i prezime, adresu i telefon osobe koja dojavljuje poZar',

. lokaciju polara (adresa),

o prosudbu velidine polara i materijala koji gori',

. poznate opasnosti.,

. ugroZenost osoba i

. visinu objekta,

L2 ATEST-KONTROLA d.o.o. - ZAGREB, Kneza Mislava 11

Prirudnik za osposobljavanje za zaititu od poZara

Znakovi uzbunjivanja i prestanka poZarne opasnosti

poZlnrl oPAsNosr

I zo sek. I ts set<. | 20 sek. I ts set. I zo sek. l'

OglaSava se za opasnost od poZara jednolidnim tonom sastankama sveukupno u trajanju 90 sekundi u tri jednolidnatona po 20 sekundi i dvije stanke po 15 sekundi

PRESTANAK OPASNOSTI

Oglasava se za prestanak najavljene opasnosti tonom u trajanjuod 60 sekundi

1.6. Mjere zastite tijekom ga5enja

Gorenje polara moZe biti veoma opasno za zdravljei zaiivot. Glede toga moraju se poduzetimjere zastite i pozornosti na mjestu nastalog polarc.Isto je posebice vaZno u zatvorenoj prostoriji,zadimljenoj prostorui, te pri nailasku na elektridne i plinske instalacije. Pozornost treba obratitina pravilnu upordbu sredstava za gasenje nastalog poZara, jer pogreSno odabranim sredsWom,posljedice mogu biti veoma teike, pa i smftonosne,

Poiari u zaWorenim prostorijama

PoZari u zaWorenim prostorima razvijaju veoma visoku temperaturu i veliku kolidinu dima.Smanjenjem koncentracije kisika stvara se ugljidni monoksid (CO) te drugi otrovni i zaguSljiviplinovi. Osobe koje gase nastali poZar u takvim prostoruama moraju rabiti zaStitne sprave zadisanje. Zbog sWaranja plinova i dima, specifidno lakiih od zraka, potrebno je i6i u pognutomstavu.

ZaWorite vrata i prozore !

ATEST-KONTROLA d.o.o, - ZAGREB. Kneza Mislava 11

Prirudnikzaosposob|javanjezaza5tituodpoZara

Otvaranje vrata, kada se ulazi u prostor, mora biti s pozornosdu jer se omogu6avanjem brzogulaska zraka (kisika) naglo pove6ava gorenje i dovode u pogibelj osobe koje gase polar.

Glede navedenog, pristupanjem akciji gaSenja polara 'potrebno je s pozornoS6u uoditi sve

mogu6e opasnosti i u svezi s time poduzeti odgovaraju6e mjere kao 5to su:

. Iskljuditi dotok elektridne energije prije gaSenja vodom ili pjenom,

. Poku5ati prona6i najpogodnije mjesto i prekinuti dotok gorivih Wari do mjesta polara,

. Poduzeti mjere za zaStitu tijela tijekom gaienja, posebice otkrivene dijelove tijela (ruke,glavu i noge),

. Pri uporabi aparata za gaSenje pridrZavati se uputa proizvodada za rukovanje"istim,

. U zaworenoj prostoriji posebnu pozornost obratiti na stvaranje otrovnih plinova pri gaSenju

bez zaStitnih sredstava za disanje, te u sludaju poteSko6a u disanju odmah napustiti pro-

storiju,

. Obvezno pruiiti prvu pomo6 ozlijedenima te zatraliti l'rjedni6ku pomod (tel. 94).

Sredstva za gaSenje poZara predstavljaju: one Wari koje imaju svojsWo prekidanja kemijskogprocesa gorenja,

Sredstva za gaSenje po2ara dijele se, prema agregatnom stanju, i prema nadinu gaSenjapoZara,

Prema agregatnom stanju d-tjelimo ih na:

kruta sredsVaza gaSenje: zemlja, pijesak, pepeo, prah isuhe kemikalije,

teku6a sredstva za gaSenje: voda i pjene,

o plinovita sredsWa za gaSenje: haloni i ugljidni dioksid (CO-2),

Prema nadinu gaSenja, d'rjelimo ih na:

sredsWa koja ohladuju: voda i pjena,

sredsWa koja uguSuju: pjena, prah i ugljidni dioksid,

sredsWa koja gase antikatalitidki: pojedine vrste praha i haloni.

?

I

i

iI,+.

ATEST-KONTROI-A d.o.o. - ZAGREB, Kneza Mislava 11

' ':: ' : Prirudnik za osposobljavanje za zaStitu od poZara

VRSTE POZARA . UPORABA SREDSTAVA ZA GASENJE

A POZARI KRUTIH TVARI

PoZari krutih Wari gore plamenom ili Zarom (iskljudivSi metale), kao drvo, tekstil,ugljen, biljne tvari, plastika, sijeno, papir i sl. Za gaSenje polara vrste "A" voda je

najefikasnije sredstvo, a uspjeSno se rabe prah i pjena, dok se ugljidni dioksid i haloni rabe iznimnoza manje povrSinske poZare,

I^lErmR . B PoZART zAPAUrvrH TEKUcrnnl L ^vPoZari zapaljivih teku6ina su poZari benzina, benzola, ulja, masti, lakova, asfalta,

smole, voska, etera, alkohola i drugih. Za gaSenje polara vrste "B" najefikasnija sredstva za ga5enjesu: pjena, prah i haloni.

ffire c PozARr PLTNOVTTIH TVARr@r

r:r Poiari plinovitih Wari su poiari metana, butana, propana, vodika, acetilena, gradskogplina i drugih. Za gaSenje polara vrste "C" najefikasnija su sredstva za gaienje prah i haloni. MoZese rabiti i voda, ali samo za ohladivanje,

D POZARI LAKIH METALA

PoZari lakih metala gore jakim larom, kao aluminij, magnezij i njihove legure, titan,elektron i drugi izuzev natrija i kalija. Za gaienje polara vrste "D" moZe se rabiti samo specijalniprah. Kao zamjenu za isti moZemo rabiti suhi pijesak ili strugotine sivog lijeva.

tt

i

SredsWa za gaSenje i njihova uspjeinost ga5enja poZara

VRSTEPOZARA

PRAH HALON co2 PJENA VODA

AKRUTE: gore plamenom ili Zarom(osim metala) - drvo, tekstil, ugljen,biljne tvari, plastika, slama, papir i dn

uspJesno tzntmno lzntmno uspJesno najbolje

BZAPALJIVE trXUCrrue: benzin,benzol, ulje, mast, lak, asfalt, smola,vosak, eter, alkohol i dr.

najbolje najbolje u zawo-renom najbolje samo s

pjenilom

c PLINOVITE: metan, butan, propan,vodik, acetilen, gradski plin i dr. najbolje najbolje u zaWo-

renom ne samo zahlatlenje

DLAKI METAL: gore jakim Zarom kaoaluminij, magnezij i njihove legure, ti-tan elektron idr. osim natrija i kalija

samospecijalni

prahne ne ne ne

Temperaturno podrudje djelovanja u oC -20 do +60 -20 do +60 -20 do +43 0 d o 6 0 0 d o 6 0

ATEST-KONTROLA d,o,o. - ZAGREB. Kneza Mislava 1115

FNtI

i

I

I

Prirudnikzaosposob|javanjezaza5tituodpo2ara

2.1. Voda

Voda je najznadajnije i najefikasnije sredsWo za gaSenje polara. Za vodu moZemo re6i da je

kemijski spoj izmedu vodika i kisika. Voda gasi tako 5to se toplina koja se oslobada pri poZaru troSina njezino isparavanje, a posljedica toga je smanjenje topline na mjstu polara. Manje kolidine vodene smiju se bacati na uZareni koks, Zeljezo, aluminij ili magnezij jer zbog velike uZarenosti i visoketemperature dolazi do rastavljanja vode i stvaranja zapaljivih eksplozivnih smjesa. Voda se rabi zagaSenje poiara, hladenje posuda, apsorpciju plinova, razrjedivanje kiseline, alkohola i slidnog.

2.2. Pjena

Pjena je masa koja dini mnoSNo mjehuri6a ispunjenih plinom. Prema nadinu dobivanja po-stoji kemijska i zradna ili mehanidka pjena. Kemijska pjena nastaje reakcijom otopine natrijevoghidrogenkarborata (sode bikarbone), aluminijeva sulfata i saponina, pri demu se oslobada ugljidnidioksid (CO-2) kojim su ispunjeni mjehuri6i kemijske pjene. Kod zradne pjene mjehuri6i su ispu-njeni zrakom. Kao sredsWo za gaSenje ima osobito znadenje kod poZara lako upaljivih teku6ina(benzina, nafte, ulja i slidno). Danas se pouzdano s pjenom mogu gasiti i najvedi poZari u rafineri-jama, skladiStima upalj ivih teku6ina, laboratorij ima i sl idno.

2.3. Prah

Prah je danas jedno od najpoznatijih sredstava za suho gaSenje, a poznat je oko 50 godina,Prah je prema osnovnom kemijskom sastavu natrijev bikarbonat a oboga6en je raznim dodacima,kao 5to su silikati, fosfati, ili karbonati, 5to ga dine sipkim i nakon duZeg stajanja u aparatima, Prahje sredswo koje gasi poZare na principu antikatalitidkog i uguSivaju6eg djelovanja a jedno je odnajboljih sredstava za gaSenje gotovo svih vrsta poZara, Najbolji mu je efekt kod gaSenja zapaljivihtekuiina, plinova, elektridnih uredaja, instalacija pod naponom kao i predmeta osjetljivih na vlagu(novac, dokumenti, slike i slidno). Kao pogonsko sredsWo u aparatima za gaSenje prahom rabi seugljidni dioksid (CO-2), a kod ve6ih aparata i specijalnih vatrogasnih vozila i komprimirani duSik podtlakom cld cca 150 do 200 atmosfera,

2.a. Uglj i ini dioksid (CO-2)

Ugljiini dioksid je plin bez boje, mirisa i kiselog okusa, a jedan i pola puta teZi je od zraka,koji se jo5 javlja i u obliku teSko hlapljive teku6ine ili krute tvari (suhi led). Ugljidni dioksid polargasi uglavnom uguSivanjem koje se postiZe istiskivanjem zraka iz zone gorenja (znatno manjeohladivanjem). Narodito je dobar za gaSenje u zaWorenom prostoru , polare na elektridnim insta-

. lacijama i uredajima pod razliditim naponima elektroludne energile, polara zapaljivih teku6ina iplinova. Ugljidni dioksid ne gori s obzirom da je u potpunosti zasi6en kisikom, pa se zbog togane spaja s daljnjom kolidinom kisika. Goriva se War u ugljidnom dioksidu upravo gasi zbog poma-njkanja potrebne kolidine kisika. Ugljidni dioksid nastaje punim sagorijevanjem gorivih tvari kojesadrZe kemijski vezani ugljik.

2.5. Haloni

Haloni su po kernijskom sastavu halogenirani ugljikovodici. U grupu halogenih elemenataspadaju elementi fluor (F), klor (CI), brom (Br), jod (J), pa stoga takove pojave nazivamo skradeno

I : :--,::.: 1.,1 ATEST-KONTROI-A d,o,o. - ZAGREB. Kneza Mislava 11

r3l

h

t

I


haloni. Haloni su efikasna sredstva za gagenje poZara istog intenziteta i potrebno je dak nekoliko putamanje halona nego ugljidnog dioksida. Prema nadinu gaSenja halone moZemo rabiti kod gaSenjaonih tvari koje gore plamenom kao 5to su zapaljivi plinovi i tekudine, te neke krute tivari koje goreplamenom. Haloni ne provode elektridnu energiju, te se moEu rabiti i za gaSenje poZara razliditihuredaja pod razliditim elektridnim naponom.

Haloni se primjenjuju za ga5enje, na nadin 5to pare fratona dodu na visoku temperaturuplamena pa se njihove molekule raspadaju na halogene elemente, njihove kiseline i druge spo-jeve. Navedeni raspadni produkti u goru6oj smjesi zapaljivog plina i zraka djeluju usporavaju6e nakemijski tok oksidacije, koja se odvija u plamenu. Osim navedenog, pod utjecajem topline halonise raspadaju na vrlo otrovne spojeve.

2.6. Priruina sredsWa za gaSenje

Osim glavnih sredstava za gaSenje, mogu se, rabiti neka prirudna (pomo6na) sredswa zagaienje kao 5to su zemlja i pijesak.

Zemlja, pijesak i druge dvrste materije, koje ne gore, spadaju u kruta (pomo6na) sredstva zagaSenje pohra.

Zbog pomanjkanja odgovaraju6ih sredstava i spravaza gaSenje poZara desto se moraju rabiti i pomo6nasredstva,

" Pijesak, zemlja i druge dvrste materije rabese za razne povriinske poZare i vrlo su efikasni zagaSenje manjih polara razlivenih i zapaljivih teku6ina iplinova te nekih zapaljivih pirotehnidkih sredstava kao5to su termit, napalm, elektron i slidno.

Tekstilni pokrivadi se rabe za ga5enje manjih poietnih poiara, primjerice zapaljivih teku6inau posudama, za gaSenje plinova (boca) , motornih vozila. Posebice je dobra njihova primjera uga5enju zapaljenih osoba.

Zbog postojanja raznih poZarnih opasnosti kod ga5enja poZara mogu6e su ozljede, opekline,trovanja i slidno. Ozljede mogu biti uzrokovane mehanidkim putem (uruSavanjem), djelovanjemagresivnih Wari i elektridnom energijom. Veoma opasno i pogibeljno je ga5enje polara u blizini ilina elektridnim instalacijama i postrojenjima.

Prije nego se podne gasiti poZar, treba s pozornoS6u razmotriti koje su sve opasnosti mogu6ei u svezi s tim poduzeti odgovaraju6e mjere:

. iskljuditi dotok elektridne energije prije gaSenja vodom odnosno pjenom,

. zaustaviti dotok gorivih Wari do mjesta polara,

T

a


Prirudnik za osposobljavanje za zaititu od polara "' " ' ' " :

. rabiti za5titnu opremu za glavur tijelo, ruke i noge te organa za disanje,

. tijekom ga5enja pridrZavati se uputa za uporabu aparata za gasenje,

3.1. Uzroci nastajanja poZara

Uzroci glede kojih nastaju pozari su vrlo razliditi, a najdeS6i uzrok nastajanja polaraje "dovjek'i

i to zbog:

. puSenja,

. neadekvatnog postupanja s vatroopasnim Warima,

. neStovanja znakova pozornosti (zabrana) o uporabi oWorenog plamena,

. zamora ili neznanja pri rukovanju s izvorima paljen;a,

o pogreSaka prilikom izrade projekata,

. neadekvatne uporabe opreme, uredaja i strojeva

Uzroci nastajanja poZara

tzvor paljenja je svaki toplinski dimbenik (impuls) koji moZe zapaliti gorivu War. NajdeS6e

uzroke i izvore paljenja moZemo svrstati u nekoliko grupa:

. direktni dodir s plamenom ili uiarenim predmetom: je svakodnevna opasnost kojase pojavljuje u svim sredinama, gdje se radi ili rabi otvoreni plamen, varenje, lemljenje, za-grijavanje plamenom, loZenje pe6i na kruta i teku6a goriva, puSenje, opu6ci cigareta,radijatori, paravodi, elektridne grijalice, glatala, Zarulje i drugo,

. eksplozija: najde56i uzrok je plin ili para zapaljivih teku6ina u dodiru s oWorenim pla-

menom i/ili uZarenim predmetom,

. kemijske reakcije,

. samozagrijavanje i samozapaljenje: kemijske, fizikalne i bioloSke reakcije,

. atmosfersko praZnjenje elektriciteta (grom, munja),


Prirucnik za osposobljavanje za zaititu od ooiara' elektridna struia i statidki elektricitet: neodgovaraju6a izvedba elektridnih instalacija,osigurada, preoptere6enost instalacija i neispravna iroSila, nekontrolirano gorenje tro5ila (el,Stednjaci, kuhala, gladala, gri jalice i sl.)

' trenje: kod nepodmazivanih radnih dijelova strojeva i uredaja (remenice)

3.2. Uvjeti Sirenja poZara

Na uvjete Sirenja nastalog poZara utjedu vjetar; ki5a, snijeg, temperatu ra zraka,vlaZnost zra-ka, atmosferski tlak i drugo' Neki od navedenih dimbenika bitno utjedu na iirenje po1ara,a neki nanjegovo suzbijanje ili smanjivanje brzine Sirenja (uEuSivanje), Brzina Sirenja po1ara na otvorenimprostorima je desto pove6ana zbog strujanja zraka (vjetar islidno). vtaZnosi ,ruku, r'Sl*'itg ,slidno bitno utjedu na smanjenje brzine gorenja i smanjuju brzinuiirenja nastalog poiara. poZariu prostorijama odnosno objektima gdje postoje razliditi owori, kao Bto su prozori, vrata, otvoriza dizala, stepeni5ta, ventilacijski kanali i slidno Sire se veoma brzo (vertikalno i horizontalno) poprostorijama (objektu)' Radi toga u veiim objektima te objektima povedane opasnosti od nastankapolara izvode se pregradni zidovi izmedu pojedinih prortoru glede sprijedavanja Sirenja poiara.vrata koja sluZe za komunikaciju (prolazi) moraju biti vatrootprna, stubi$ni prostor uvijek mora bitiosiguran napravama i uredajima za odvodenje topline i dima. Na ventilacijskim kanalima morajubiti ugradene zaklopke.

3.3. Mjere zaStite od poZara

Mjere zaitite od poZara (poiarno preventivne) poduzimaju se glede sprijedavanja nastankapoiara' Zbog postojanja razliditih poZarnih opasnosti, potrebno je uvijek i kontinuirano poduzimatimjere glede smanjivanja ili uklanjanja poZarnih opasnosti.

' osnovne mjere u zaStiti od pozara su gradevinske mjere. Gradenje objekata i drugih pro-stora sukladno zakonskim odredbama (propisima) itehnidkim normativima, primjena vatro otpornihmaterijala, pravilno izvodenje i odvajanje poZarnih sektora (vrata, armirano staklo i sl.) te kontrolaispravnosti svih instalacija i uredaja,

Temeljem zakonskih propisa iz za5tite od poiara propisan je program i nadin osposobljavanjapudanstva za provedbu preventivnih mjera zaStite od p,o?aua,za gaSenje poiarai spa5avanje osobai imovine ugroZenih poZarom ("Narodne novine" Republike Hrvatske broj: 6Ilg4J.Takoder navedenim zakonskim

propisom, vlasnici odnosno korisnicigradevina, gradevinskih dijelova i pro_stora, te druge fizidke i pravne osobe istrudne sluZbe tijela drZavne vlasti, tijeladrZavne uprave i tijela jedinica lokalneuprave i samouprave i uprave obvezni suprovoditi mjere zaStite od poZara koje supropisane zakonom, propisima donesen_im na temelju zakona, priznatim pravili_ma tehnidke prakse, planovima za5tite odpolara i drugim odlukama tijela drZavne

ATEST-KONTROLA d,o.o. - ZAGREB, Kneza Mislava t1 19


uprave, lokalne samouprave i uprave te op6im aktima pravnih osoba kojima se reguliraju

osnovna pitanja i mjere zaStite od poZara u toj sredini, te odgovorne osobe su obvezne sa istim

mjerama upoznati sve zaposlenike pri rasporedu na radno mjesto i premjeStanju na drugo.

praktiine mjere kod drianja i rukovanja zapaljivim tekudinama i plinovima u

stambenim objektima:

. uporaba Stednjaka na plin, pe6i, bojlera, grijalica: predstavlja potrebu odrZavanja insta-

lacija u ispravnom stanju (spojevi ventila, cijevi, brWi, gumenih crijeva), pravilno duvanje boca s

plinom (podalje od vedih izvora topline). Posebice pozornost moramo obratiti na nadin paljenja

plina: potrebito je najprije pripraviti plamen, a tek onda oWoriti ventil, a ne nikako suprotno kada

moZe do6i do ve6eg isticanja plina i tijekom paljenja do lokalne eksplozije. Uporaba svih navedenih

uredaja podrazumijeva i de56e provjetravanje prostorija'

. uporaba pedi na loZ ulje: podrazumijeva takoder pridrZavanja temeljnih mjera kojima se

eliminiraju opasnosti od nastanka polara ili eksplozije, kao na primjer: ne nalijevati gorivo u vrudu

pe6, ne drZati posudu sa gorivom u blizini pe6i kada ona gori, prije uporabe provjeriti ventile i insta-

lacije na pe6i i dimnjaku.

. uporaba pe6i na kruta goriva (drvo, ugljen): potrebito je takoder pridrZavati se mjera ko-

jima se sprijedava nastajanje poZara kao na primjer podlaganje pe6i negorivom podlogom, pravilno

postavljanje cijevi dimnjaka, neodlaganje zapaljivih predmeta i materijala u blizini pe6i i/ili cijevi,

osiguravanje tavanskog prostora, pozorno rukovanje i odlaganje pepela, paljenje pe6i oWorenimplamenom.

. Elektridne instalacije i uredaji: posebnu pozornost obratiti na opteredivanje instalacije

sukladno njenoj namjeni i izvedbi, rabiti samo orginalne i dimenzio-nirane osigurade, a kod jadih

potroSada, posebice paziti na pregrijavanje utidnica.

3.4. Evakuaclja

Znano je da poZari nisu uzrodnici samo materijalnih 5teta, ve6 i ljudskih Zrtava. Glede toga,

od velike vaZnosti je da se pristupi organiziranom napuitanju objekta to jest podrudja ugroZenog

poZarom.

Organizirano napuStanje ugroZenog objekta naziva se evakuacija i spaSavanje. U naseljenim

mjestima i gradovima koncentrirani su visoki objekti, koji u sludaju nastanka poZara predstavljaju

veliku opasnost za osobe koje se u njima nalaze'

U viSekatnim objektima (stambenim, poslovnim i drugim) u kojima je prisutan ve6i broj osoba,

izlaznavrata ne smiju biti zakljudana. lzlaziza sludaj opasnosti moraju biti oznadeni iizvedenitako


da se uvijek mogu s lako6om otvoriti a pristup izlazima za sludaj opasnosti mora biti uvijek slobo-dan. Vrata se uvijek moraju oWarati u pravcu izlaza na siguran prostor.

U sludaju nastanka polara u vedim stambenim ili poslovnim, odnosno industrijskim i drugimobjektima, gdje se evakuacija - spaSavanje osoba ne moZe provesti kroz navedene postojeteizlaze,rabi se odgovaraju6a vatrogasna oprema, kao 5to su:

. vatrogasne zaStitne ljestve

. spusnice

mmffiwwrcM WD

4. OPREMA I SPRAVE ZA GASENJE POZARA

Velik broj polara moZe se pravodobno zaustaviti ukoliko se odmah nakon izbijanja polarazapodne s akcijom ga5enja, U tom sludaju biti ie dovoljna mala kolidina sredstava za gaSenje.

Sprijedavanje nastanka i gaienje polara vrlo susloZeni postupci. Uz tehnidko obrazovanje (poznavanjasvojstva materijala i tehnoloSkih procesa) mora se do-bro poznavati i postojeda vatrogasna tehnika. Adekva-tna primjena tehnidke opreme u sprijedavanju i gaSenjunastalog polara postiZe dobre rezultate.

Bez odgovaraju6ih tehnidkih sredstava dovjek sene moZe suprostaviti polaru, neovisno na njegov inten-zitet (velidinu). Koja 6e se tehnidka sredstva rabiti u da-toj situaciji ovisi od poznavanja karakteristika tehnidkeopreme i konkretne prosudbe.

ATEST-KONTROLA d.o,o. - ZAGREB, Kneza Mislava 112L


Neadekvatna prosudba situacije, prije podetka akcije gaSenja polara koja dovodi doneadekvatne primjene tehnidke opreme, moZe imati kobne posljedice, kao 5to je velika materijalnaSteta i/ili gubitak ljudskih Zivota, Pored ratnih razaranja agresora na naiu domovinu, u zonamaratnih djelovanja i zlodinadke srbijanske taktike -spaljena zemlja-, svjedoci smo i velikih poZara napodrudjima naSe Dalmacije i Istre. Svakodnevna briga svekolikog pudansWa je suzbijanje nastankapolara, ali i pored toga, svake godine biljeZimo velik broj poZara u stambenim iposlovnim objekti-ma, ustanovama i prijevoznim sredstvima.

4.1. Aparati za poietno gaSenje poZara

RuEni vatrogasni aparati:

Rudnivatrogasni aparati su sprave koje se lako prenose, a namijenjeni su za ga5enje podetnihpolara.

Glede ogranidene kolidine sredstava za gaienje, aparate treba postaviti blizu potencijalnih

izvora nastanka poZara. Aparati se moraju postavljati na vidljivim i pristupadnim mjestima,

Smatramo da je rudni prijenosni vatrogasni aparat onaj aparat dija ukupna teZina u napu-njenom stanju nije teia od 25 kilograma.

Prema vrstama sredstava za gaSenje poZara, kojima su napunjeni aparati, razlikujemoih po slijede6im tipovima:

. aparati za gaSenje rasprSenom vodom,

aparati za gaSenje kemijskom pjenom,aparati za gaSenje ugljidnim dioksidom (CO-2),aparati za gaSenje zradnom pjenom,aparati za gaienje vodom i zradnom pjenom,aparati za gaSenje prahom iaparati za gaSenje halonom

I


]

Prirudnik za osposobljavanje za zaititu od poiara

+1.1. Aparat za ga5enje raspt€enom vodom

Aparat za gasenje rasprSenom vodom namijenjen je za gaienjepodetnih polara u drvnoj industriji, industrgi papira, ambalaZe, tektilnoj in-dustriji, pri preradi plastidnih masa, te u trgovinama i skladiStima navedenihmaterijala.

Vrijeme djelovanja aparata V 9 L je 50 sek,, domet mlaza je do 3 me-tra, a temperaturno podrudje djelovanja je od 0 do + 45 oC. Ukupna teZinaaparata iznosi 15 kilograma.

Aktiviranje aparata vrSi se oslobadanjem mlaznice iz svog leZista (1),vadenjem osigurada (2), pritiskom rudke zatvarada (3) te nakon toga rudicemlaznice (4) te usmjeravanjem mlaza na poZar.

Aktiviranje aparata za gaSenje rasprSenom vodom

4.L.2. Napftnjaia za gaSenje Sumskih poiara

Aktiviranje:

Naprtnjada je namjenjena za gaienje Sumskihpolara i podetnih poZara krutih tvari koje gore pla-menom ili Zarom (osim metala) kao 5to su: dro,ugljen, papir itd.

Teh nidke ka ra kteristike :

. domet mlaza je do cca 10 m, vrijemedjelovanja oko 4,2 min., punjenje vode je 25 l, ateZina 2 kg (ukupna teZina 27 kg)

sisaljku sa cijevi preko utikada i spojnice potrebito je prikljuditi na naprtnjadu (voda ulaziu sisaljku iz naprtnjade),

izvaditi sisaljku iz lednih drLaia ili iskopdati iz vje5alice.,

istezanjem i stezanjem sisaljke aktivirati naprtnjadu.,

pomicanjem mlaznice iz srednjeg u jedan krajnji poloZaj dobiva se mlaz (puni ili rasprSeni).

ATEST-KONTROLA d.o.o. - ZAGREB. Kneza Mislava 11

Prirudnik za osposobljavanje za zaititu od polara

4.t.3. Aparati za gagenje kemijskom pienom

Aparat za gaSenje napunjen kemijskom pjenom nam'rjenjen je za gaienje poZara zapaljivihteku6ina kao 5to su: benzin, petrolej, ulja, masti, smole i sl.

Uz neito manji efekt aparat za gaSenje kemijskom pjenom gasi i poZare krutih Wari kao 5tosu: papir, drvo, ugljen, biljne Wari i sl.

Vrijeme djelovanja aparata PK 10 L je 60 sek.,domet mlaza je do 5 metara, a temperaturno podrudjedjelovanja je od 0 st.C do + 45 st.C. Ukupna teZinaaparata iznosi 17 kilograma.

Aktiviranje aparata vrii sel okretanjem ventila (1) ul'rjevo do kraja, te okretanjem aparata za 180 stupnje-va (2) i usmjeravanjem mlaza na poZar.

Aktiviranje aparata za ga5enje

kemijskom pjenom

4.L.4. Aparat za gaSenje zrainom pjenom:

Aparat za gaienje zradnom pjenom namjenjen Je za ga5enje poZara u kemijskoj indu-striji, skladiStima zapaljivih teku6ina, skladiStima boja i lakova, u lukama, na brodovima,

u industr'rji papira te u drvnoj industriji. Isti se ne sm'rje rabiti zagaSenje poZara elektridnih uredaja i instalacija pod naponom.

Vrijeme djelovanja aparata Pz 9 L je 60 sekundi, domet mlaza je do7 metara a temperaturno podrudje djelovanja je od 0 stupnjeva celzijusa do+45. Ukupna teZina aparata iznosi 15 kilograma.

Aktiviranje aparata vrSi se oslobadanjem mlaznice iz svog leZiSta (1),vadenjem osigurada (2), te pritiskom ruEke zatvarada (3) i usmjeravanjemmlaza na poZar (4).

Aktiviranje aparata za gaSenje zrainom pjenom

il

qJ

fl



4.1.5. Aparat za gasenje vodom i zrainom pjenom

Aparat za ga5enje vodom i zradnom pjenom namjenjen je za gaSenjepozara u drvnoj industriji, industriji papira i amblaZe, tekstilnoj industriji, pre-radi plastidnih masa, te u trgovinama i skladlStima navedenih materijala.

Vrijeme djelovanja aparata je: 120 sek., domet mlaza do 8 metara, atemperaturno podrudje djelovanja je od 0 oC do + 45 oC.

Kod ovog tipa aparata razlikujemo dvije vrste punjenja:

. punjenje za gaSenje vodom: 15 I vode

. za gaSenje pjenom: 14 | vode, 1 | pjenila

. ukupna teZina oko 17 kg.

Aktiviranje aparata vrSi se oslobadanjem mlaznice iz svog leiiSta (1), zatim se vrSi pumpanje(2) ako se gasi s vodom. Kada se gaienje vrii s pjenilom najprije se izmjeni mlaznica, ulije, tepromijeSa pjenilo (3), a nakon tog vrSi se pumpanje (4). Tada je domet mlaza do 6 metara,

Aktiviranje aparata za gaienje vodom i pjenom

4.L.6. Aparat za gaienje prahom:

Aparat za gaienje napunjen prahom namijenjen je za gaienje svih vrstapolara klasa "A" do "E'i a posebice je efikasan za ga5enje polara klasa "8" i

"C'i poZara na neispravnim i preopteredenim elektridnim instalacijama, grijali-cama, kuhalima, gladalima, pe6ima, plinskigm uredajima i sl., a upurabljuje seiu doma6insWima,

Prikladan je za zaStitu automobila, tramvaja i drugih vozila, razlidito oduZini vremena djelovanja koje iznosi 7 sek. za aparat s-1 pa do aparata s-100kojem je vrijeme djelovanja ( zavisno da li ima jednu mlaznicu ili dvije ) od22 sek. do 44 sek.

Aktiviranje aparata vrSi se vadenjem osigurada (1) dime se oslobodirudka zatvarada (2) za aktiviranje. Pritiskom rudke za aktiviranje propu5ta seplin iz bodice, koji stvara radni tlak u aparatu. Zatim se pritisne rudka na mla-znici (3) kod aparata s-6 i s-9, odnosno poluga ventila kod aparata s-1 i s-2.

ATEST-KONTROLA d,o.o. - ZAGREB, Kneza Mislava 11


Aktiviranje aparata za ga5enje prahom

wTaktika gaSenja poiara prahom

4.L,7. Aparat za gaSenie ugliiinim dioksidom CO-2

Aparat za ga5enje napunjen sa ugljidnim dioksidom (CO-2) namiienjenje za gaSenje poZara na eleKridnim postrojenjima kao i za same poZare naelektridnim postrojenjima i instalacijama. Rabi se i zg gaSenje manjih pozara

krutih Wari, a moze se rabiti za gasenje manjih polara zapaljivih tekufina iplinovitih Wari u zaWorenim prostorima.

Vrijeme djelovanja aparata CO-2 (5 kg). je 15 sekundi, domet mlazaje do 3 m, a temperaturno podrudje djelovanja ie od -20 st.C do +43 st.. C.TeZina aparata iznosi 20 kg.

Aktiviranje aparata vr5i se tako da se oslobodi mlaznica (1), izvudeosigurad (2), pritisne poluga ventila (3) prema dolje, a mlaz se usmjeri iznadupaljene mater-tje.

Alrtiviranje aparata za gaSenje CO-2



Aparat zaga5enje halonom

Aparat za ga5enje halonom namfienjen je zagaSenje poZara zapaljivih teku6ina C'8" i "E'), plinovitihWari ['CJ te poZara vrste "A" do "D" u blizini elektridnihinstalacija, elektridnih postrojenja pod naponom kao iza gaSenje poZara na njima. MOgu se rabiti pri gaSenjumanjih povrSinskih poZara krutih Wari IAJ ali nisu prik-ladni za gaSenje poZara lakih metala.

Aktiviranje aparata H|-L, HL-z, HL-3 i HL-6 vrSi senadin tako da se izvadi osigurad, a'zatim se pritisne poluga ventila i mlaz usmjeri u poZar takoaparat stoji uspravno i u pravcu vjetra od prednje prema straZnjoj strani.

PRIJ EVOZNI VATROGASN I APARATI

Pod prijevoznim vatrogasnim aparatima za ga5enje polara podrazumijevaju se svivatrogasniaparati koji imaju rudku i kotade za prijevoz i dija teZina kad su napunjeni nije teZa od 250 kg.

4.1.9. Prijevozni aparati za gaSenje napunjeni kemijskom pjenom

Aparati za gaienje kemijskom pjenom izraduju se u velidinama50, 100, 150 litara. Rabimo ih za gaienje zapaljivih teku6ina kao 5tosu: benzin, uljd, masti, smole i dr. dok s manjim efektom gase ma-terijale biljnog podrijetla. Isti nisu namijenjeni za gaSenje poZara nastrojevima, uredajima i elektridnim instalacijama pod naponom,,

Aktiviranje aparata vrii se oslobadanjem mtaznice iz leiiSta odvi-janjem vretena u lijevo. Zatim se dio aparata potisne prema doljenekoliko puta.

Aparati za uporabu moraju gornjim krajem biti okrenuti premadolje (vidi sliku).

4.1.10. Prijevozni aparati za ga5enje s CO-2

Prijevozni apa rati za ga5enje ugljidn im d ioksidom mog ubiti u velidini od 10, 30 i 2x30 kg. SluZe za gaSenje strojeva,uredaja i instalac'rja pod visokim naponom te gaSenja poZarazapaljivih tekudina i plinova narodito u zaUorenim prostori-jama.

Aktiviranje aparata vrSi se: oslobadanjem mlaznice(1), izuladenjem osigurada (2) i zakretanjem poluge ventilaQ). Mlaz se usmjeri iznad upaljene materije, a domet mlaza

do5m.

d.o.o. - ZAGREB, Kneza Mislava 11

Prirudnik za osposobljavanje za zaititu od poZara

4.1.11. Prijevozni aparati za gaSenie prahom

Pr'tjevozniaparatiza gasenje po?araprahom izraduju se u velidinama

od 50 i 100 kg. SluZe za gaSenje poZara benzina, lakova, etera, ulja, masti,

smola, upaljivih plinova (gradski plin, acetilen, vodik, propan' butan,

metan i dr,), elektridnih postrojenja i instalacija pod visokim naponom.

Aktiviranje aparata vrsi se na taj nadin da se spusti prednji dio apa-

rata (1); oslobodi i izravna cuev s mlaznicom, izvude osigurad i zaokrenepoluga ventila (2), nakon toga se povude okidad na mlaznici (3) i mlaz

usmueri u pozar. Domet mlaza je do 15 metara.

4.I.L2, Prijevozni aparati za gaSenje halonom

Prijevozni aparati za ga5enje polara punjeni halonom izraduju se u

velidinama od 25 i 50 kg. Isti sluZe za gaSenje poZara uredaja i instalac$a pod

visokim naponom, kao i poZara zapaljivih tekudina i plinova, kao i poZara krutih

mater'rjala koji gore plamenom i Zarom, ali s neSto slabijim efektom.

Aktiviranje aparata vrii se: oslobadanjem mlaznice i izravnavanjem cijevi

s mlaznicom, izvladenjem osigurada, zaokretanjem poluge ventila u supro-

tan poloZaj, povladenjem okidada na mlaznici i usmjeravanjem mlaza u pozar'

Domet mlaza je do 8 metara.

4.2. Hidranti

Hidranti su uredaji na kojima se iz vodovodne mreZe vrSi opskrba vodom za ga6enje.

Razlikujemo tri vrste hidranata:

a) podzemne hidrante,

b) nadzemne hidrante i

c) zidne hidrante

Aktiviranje aparata za ga5enje CO-2 10kg


Prfu&* za oepcobtjaranje za zaStitu od poiara

a) Podzemni hidranti:

Podzemni hidranti ugr€duju se na gradsku vodovodnu mreZu u nivou terena. Isti se nalazena javnim povriinama, ulicama i u krugu ustanova i poduzeia.

Za njihovu uporabu potrebiti su: hidrantski nastavak, hidrantski kljud te odgovaraju6i brojUainih cijevi i mlaznica.

Podzemni hidranti moraju biti vidno obiljeZeni.

Uporaba podzemnog hidranta:

. pomo6u kljuda skinuti poklopac hidranta,

o postaviti (montirati) hidrantski nastavak,

. postaviti (montirati) cijev i mlaznicu,

. zatvoriti ventil na mlaznici,

o pomo6u kljuda oWoriti vodu,

. otvoriti vodu na ventilu hidrantskog nastavka,

. otvoriti vodu na ventilu mlaznice,

. mlaz usmjeriti u podnoZje plamena.

rY'xt )\

--+a,*:

l: latt \tl )l'T

oprema podzemnog hidranta

b) Nadzemni hidranti

Nadzemni hidranti postavljaju se u krugu poduze6a i ustanova, a poglavito onih, kod kojihpostoji pove6ana opasnost od nastanka poZara (kemijska poduze6a, rafinerije, bolnice, vrti6i i sl.) ito iznad povrSine zemlje u visini do 1m. U urbanim sredinama postavljaju se na mjestima gdje nesmetaju prometu,

Za njihovu uporabu potreban je: kljud, odgovaraju6i broj cijevi i mlaznica.

Uporaba nadzemnog hidranta:

o postaviti cijevinu na hidrant,

o postaviti mlaznicu na cijevinu,

. zatvoriti ventil na mlaznici te

. oWoriti ventil hidranta,

c) Zidni hidrantinadzemni hidrant

Zidni hidranti najdeSde se postavljaju unutar objekta i to na zidovima,stepeniStima gdje su dostupni za svakoga. U stambenim objektima, bolnicama,kudama, kazaliStima i sl, postavljeni su u zidu.

ATEST-KONTROIA d,o.o, - ZAGREB. Kneza Mislava 11

u hodnicima ikinima, robnim


Oprema zidnog hidranta je: c'rjevina, odvodnacijev standardne duZine, mlaznica i ventil za owar-anje vode.

Uporaba zidnog hidranta:

. iskljufiti dotok elektridne energije,

. otvoriti ormari6 i razmotativatrogasnu cijev,

. zaWoritiventil na mlaznici,

o oWoriti ventil u ormari6u,

. otvoriti ventil na mlaznici i mlaz vode usmjeriti u

4.2.t, Ostala oprema za gaSenje poiara

a) Kljuievi za hidrante

podnoZje plamena

Kljudevi za hidrante neophodni su za uporabu podzemnih i nadzemnih hidranata te zi drugetehnidke intervencije, a isti sluZe za otvaranje hidranata. Kljud od podzemnog hidranta izveden jetako da se dijelom njegova drZada moZe podi6i poklopac iznad podzemnog hidranta. Kod nadzemnihhidranata postoji nekoliko izvedbi, pa zbog toga i nekoliko vrsta kljudeva za otvaranje (vidi 4.2.).

b) tlZad

UZad se uporaHjuje za samospaSavanje te spaiavanje osoba iz viSih objekata koji su ugroZenipoZarom, potresom i za razna osiguranja.

c) Mlaznice

Mlaznice su uredaji kojima se voda odnosno neko drugo sredsWo za gaSenje usmjerava namjesto poZara.

Tffi;:: EfATEST-KONTROI-A d.o.o. - ZAGREB, Kneza Mislara 11

Priruhik za osposobljavanje za zaititu od poiara

Razdjelnice i sabirnice

Razdjelnice izavisno o jadini

sabirnice uporabljujuizvora kao io potrebi

tIa

za gaSenje.

c) Cijevi:

cijevi se primjenjuju u dopremi vode od izvorado mjesta nastanka po?ara.Glede namjenecijevi se dijele na: usisne cijevi i iladne cijevi.

Navedene cijevi proizvode se u detiri velidinerazliditih promjera:

"Bli tlaina cUev

a) promjer 110 mm - oznaka "A,i

b) promjer 75 mm - oznaka'.8'i

c) promjer 52 mm - oznaka.'C.,

d)'promjer' 25 mm - oznaka .'D,,.

Usisne cijevi sluZe za usis vode pomoduprijenosne motorne pumpe iz prirodnog izvora,dok tladne cijevi sluZe za transport od pumpedo mjesta potro5nje, odnosno od hidranta domjesta potroinje. Usisne cijevi najded6e suduiine 1,5 metara, dok su tladne cijevi duZine15 metara.

tlaine cijoi

-I(ONTROLA d.o,o. - ZAGREB, Kneza Mislaya 11

Documents

Priručnik - zaštita od požara