PRIRUČNIK ZA KOMUNIKATORE

Projekat implementira konzorcijum AgrotecSpA / NIRAS / IZSve

Kampanju finansira Evropska unija

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Evropske unije. Odgovornost za sadržaj ove publikacije snosi isključivo konzorcijum koji predvodi AgrotecSpA i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

Kampanja za odgovorno držanje pasa www.ubh.gov.me

Evropska unija

Crna GoraMinistarstvo poljoprivredei ruralnog razvojaUprava za bezbjednost hrane,veterinu i fitosanitarne poslove

Kampanja za odgovorno držanje pasa – uvod u pri-ručnik za komunikatorePrema nedavno sprovedenim istraživanjima, pas je omiljeni kućni ljubimac u Crnoj Gori. Za mnoge ovo nije iznenađenje, ali sigurno jeste činjenica da su većina napuštenih pasa nekadašnji vlasnički psi. Nakratko su bili voljeni, ali se ispostavilo da je to zapravo bilo pomodarstvo vlasnika ili ispunjavanje želje djetetu. Svaki od njih ima svoju tužnu priču i rezultat su impulsivne ku-povine potrošačkog društva. Pas, kao i čovjek osjeća bol, patnju, strah, stres i želi da bude voljen. Nabavka psa nije isto što i kupovina patika, odjeće ili igračke za dijete. To je odluka ko-joj prethodi detaljno razmišljanje i pozitivan odgovor na ključno pitanje: Da li si spreman da vodiš brigu i budeš pažljiv prema psu tokom cijelog njegovog života? Pored toga, imati psa znači imati i vrijeme za njega, kao i novac za njegovo držanje (hrana, zdravstvena zaštita, liječenje). Biti odgovoran vla-snik znači raditi i na sebi - postaćeš bolja osoba i uživaćeš u bezuslovnoj lju-bavi najodanijeg čovjekovog prijatelja - do posljednjeg laveža!U naporima da na najbolji način riješimo pitanje kontrole napuštenih pasa u Crnoj Gori, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslo-ve u saradnji sa projektom EU „Podrška veterinarskom sektoru Crne Gore“ pripremila je ovaj Priručnik za komunikatore za sprovođenje kampanje za odgovorno držanje pasa.Za uspjeh kampanje neophodno je uključiti brojne zainteresovane strane (državne institucije, lokalne samouprave, veterinarske organizacije i civilno društvo) kako bi se uspostavila dugoročna i efikasna saradnja u narednim godinama, koja bi rezultirala boljim rješavanjem pitanja napuštenih pasa.Svrha ovog priručnika jeste da pruži osnovne informacije o aktivnostima i ciljevima kampanje i on sadrži važne napomene koje se tiču kontrole napu-štenih pasa. Ovaj materijal mogu koristiti pojedinci ili organizacije javnog, privatnog i civilnog sektora.Nadamo se da će vam ovaj materijal biti od koristi, kao i vašim partnerima unutar i van veterinarskog sektora. S poštovanjem, Vesna Daković, direktorica Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove

Priručnik za komunikatore – pitanja i odgovori

Poglavlje 1 – Držite li psa ili želite da ga imate? Trebalo bi da znate sljedeće stvari i o ovome treba razmisliti…„Voljeti pse“ i „imati psa“ su dvije različite stvari. Mnogim ljudima je pas simpatičan i vole da se nakratko poigraju s njim. Međutim, postoji niz oba-veza kojih svaki odgovorni vlasnik treba da se pridržava, a tu su i zahtjevni vremenski, prostorni i finansijski aspekti koje treba proučiti prije nego se odlučite da udomite ili kupite psa.

Psa možete kupiti, ali preporučujemo vam da razmotrite opciju udomljava-nja psa iz skloništa za napuštene kućne ljubimce. Mnogi od pasa iz skloništa su već imali dom, ali su ih neodgovorni vlasnici napustili i ostavili na ulici. Raspitajte se u skloništu ili preko relevantnih NVO u vašem mjestu o moguć-nostima udomljavanja psa.

U svakom slučaju, nabavka psa je odluka cijele porodice, jer se u život uvodi još jedno živo biće, sa svojim potrebama i specifičnostima.

Vlasnik psa svog ljubimca treba da drži u skladu sa propisima o zaštiti dobro-biti životinja, veterini, zaštiti prirode i javnom redu.

1. Koji su uslovi koje kao odgovorni vlasnik psa treba da ispunim?Vlasnik psa mora osigurati uslove za držanje kućnog ljubimca u skladu sa potrebama psa, što naročito podrazumijeva:

•• obezbijediti mu prostor za boravak i higijenske uslove života u skladu sa njegovim potrebama;

•• obezbijediti mu hranu i vodu u potrebnim količinama;

•• učiniti sve djelove prostora dostupnim za održavanje i čišćenje;

•• obezbijediti mu redovnu šetnju;

•• onemogućiti mu bijeg;

•• voditi računa o razmnožavanju;

•• obezbijediti mu odgovarajuću preventivnu veterinarsku zaštitu i lječe-nje i njegu bolesnog ili ozlijeđenog psa.

2. Da li mogu držati psa koji nije čipovan i vakcinisan protiv bje-snila?

Ne, nije dozvoljeno. Zakonska obaveza je:

•• identifikacija pasa – čipovanje, registracija vlasnika i upis u jedinstveni Registar kućnih ljubimaca;

•• posjedovanje pasoša za kućnog ljubimca;

•• da je pas stariji od 3 mjeseca vakcinisan protiv bjesnila. Vakcinacija se ponavlja jednom godišnje.

Identifikacija psa (čipovanje) vrši se jedinstvenom identifikacijskom ozna-kom (mikročipom) koji veterinar aplikuje ispod kože, a koji je trajan i ostaje do kraja života psa. Za svakog psa, vlasnik mora da posjeduje i pasoš za kuć-ne ljubimce koji sadrži podatke o vlasniku i psu, kao i podatke o zdravstvenoj zaštiti psa.Vakcinacijom svog ljubimca štitite njega, druge pse i ljude. Virus bjesnila je smrtonosan ne samo za životinje već i za ljude. Odlazak kod veterinara zbog vakcinacije jednom u godinu dana, mali je napor u odnosu na rizike koje bje-snilo predstavlja.Čipovanje, vakcinaciju psa protiv bjesnila, izdavanje pasoša i upis u Registar kućnih ljubimaca vrše veterinarske ambulante.

3. Šta da radim ako posumnjam da je moj pas bolestan?U slučaju da vlasnik psa posumnja da je životinja oboljela, dužan je da se obrati veterinaru koji će ga uputiti o eventulanom pregledu i liječenju.

4. Šta da radim ako se moj pas izgubi ?Ukoliko vam se pas izgubi, kontaktirajte sklonište za napuštene kućne lju-bimce u vašem mjestu, obavijestite lokalne veterinarske ambulante i zamoli-te relevantne NVO da postave obavještenje na društvenim mrežama.

5. Koja je pravilna ishrana pasa?Mišljenje da pas može sve da jede je netačno, on treba da ima adekvatnu i kvalitetnu ishranu, kao i čovjek. Organizam i probavni sistem pasa razlikuje se od čovjekovog, pa ne treba da konzumira isto što i ljudi.Potrebe pasa za hranljivim materijama mijenjaju se kroz cijeli njegov život i zavise prvenstveno od starosti, reproduktivnog i zdravstvenog statusa, ni-voa fizičke aktivnosti, uslova okoline i dr.

Mnogo je zabluda o ishrani pasa, a najčešće su: psi zahtijevaju isključivo me-snatu hranu, kosti, povrće im ne treba davati jer je štetno za njih, dok je mli-jeko neophodno u svakom obroku. Bez obzira da li se radi o hrani iz domaće kuhinje ili o već pripremljenoj komercijalnoj hrani, osnovno je da obroci sa-drže sve potrebne sastojke u dovoljnim količinama, da ne budu pretjerano hladni, začinjeni ili podgrijani. Kompletan obrok podrazumijeva potrebnu količinu hrane sa uravnoteženom energetskom, proteinskom, mineralnom i vitaminskom komponentom. Kvalitetna hrana za pse je siguran put do kvalitetnijeg i dužeg života vašeg psa.Vaš pas će biti najzadovoljniji kada jede hranu na koju ste ga navikli, i to iz iste posude, u isto vrijeme i na istom mjestu.Preporučeni broj obroka u zavisnosti od starosti psa:

štenci do 6 nedjelja starosti: 5-6 obroka dnevno štenci od 2 do 3 mjeseca: 4-5 obroka dnevno štenci od 3 do 6 mjeseci: 3-4 obroka dnevno štenci od 6 do 10 mjeseci: 3 obroka dnevno odrasli psi: 1-2 obroka dnevno

Svježa i čista voda trebalo bi uvijek da bude na raspolaganju psu. Prosječne dnevne potrebe organizma psa su 60 ml po kilogramu tjelesne mase. Ne ustručavajte se da se konsultujete sa veterinarom koji je stručan o pra-vilnoj ishrani pasa i može dati savjet ukoliko pas izgubi apetit, dobije višak kilograma ili izgubi na težini, ukoliko pati od zatvora ili učestalih dijareja.

6. Koju hranu ne treba davati psu?Psu naročito ne treba davati: sirovo svinjsko meso (samo termički obrađena svinjetina je bezbjedna), peciva (sadrže pekarski kvasac koji nije zdrav za psa), crni luk (sadrži sulfokside i disulfide koji mogu da oštete krvne ćelije i izazovu anemiju), grožđe i suvo grožđe (štete bubrezima), čokoladu, čaj, kafu, alkoholna pića i jela koja u sebi imaju alkohol (mogu da izazovu trova-nje, komu i smrt), hranu bogatu šećerom (dovodi do gojaznosti, problema sa zubima i dijabetesa).

7. Šta treba da znam ako držim psa u stanu?Vlasnik psa je dužan da stvori uslove da pas ne ometa utvrđeni kućni red i mir građana. Zajedničke prostorije koje je pas uprljao, vlasnik je dužan da odmah očisti. Bez prethodno pribavljene saglasnosti skupštine etažnih vla-snika nije dozvoljeno držati psa u zajedničkim djelovima stambene zgrade, kao ni na zemljištu na kojem je stambena zgrada izgrađena. U stambenoj zgradi nije dozvoljeno držati psa na balkonu, terasi ili lođi. Vla-

snik je dužan da nadoknadi svaku štetu koju njegov pas učini i nije dozvolje-no da se on uvodi u liftove, kada lift koriste stanari.Ukoliko pas čestim i dugotrajnim lajanjem ili zavijanjem remeti mir građana, vlasnik je dužan da preduzme odgovarajuće mjere i spriječi dalje uznemira-vanje građana.Lokalna samouprava donosi propise o uslovima i načinu držanja kućnih ljubi-maca, o kojima se svaki vlasnik psa mora upoznati i poštovati ih.

8. Šta treba da znam ako držim psa u dvorištu kuće?U dvorištu porodične stambene zgrade psa je dozvoljeno držati u ograđe-nom dvorištu ili drugom ograđenom prostoru, tako da ga pas ne može na-pustiti. Pas koji se drži u dvorištu ne mora biti vezan, uz uslov da ograda visinom i čvrstoćom osigurava sigurnost građana.Pas se drži i u neograđenom dvorištu, uz uslov da je obezbijeđena odgova-rajuća zaštita i način držanja u skladu sa propisima, ne ugrožavajući dobrobit psa, kao ni sigurnost građana i imovine.Kućica za psa koja je postavljena u dvorištu mora psu da obezbijedi zaštitu od vlage i visokih i niskih temperatura. Vlasnik psa dužan je na vidnom mjestu da postavi oznaku koja upozorava na psa. Iz dvorišta i posebnih djelova stambene zgrade psi se izvode samo na povo-cu koji odgovara veličini i snazi psa.

9. Šta treba da znam kada izvodim psa u šetnju?Vlasnik psa je odgovoran i mora da preduzme odgovarajuće mjere kako bi spriječio da njegova životinja ugrozi bezbjednost ljudi i drugih životinja. To znači da pri svakom izvođenju pas mora biti na povocu odgovarajuće dužine i jačine. Prilikom izvođenje i šetnje psa, vlasnik je obavezan da nosi sa sobom pribor radi uklanjanja izmeta psa sa javne površine i dužan je da odmah očisti javnu površinu koju kućni ljubimac zagadi. Pas se, izuzetno, može uvoditi u trgovačke, ugostiteljske i turističke objekte, samo uz saglasnost vlasnika objekta ili osoblja.Vlasnik psa ne može biti lice mlađe od 16 godina. Opasni psi se mogu izvoditi na javna mjesta samo vezani i pod neposrednim nadzorom držaoca. Psa u šetnju ne smiju izvoditi lica mlađa od 16 godina, a pse koji su označeni kao opasni ili određene rase pasa u šetnju mogu izvoditi samo punoljetna lica.

10. Kako da obezbijedim kontrolu razmnožavanja?Kontrola razmnožavanja psa ključna je za kontrolu populacije pasa i izbjega-vanje dobijanja neželjenih štenadi.

Vlasnik je dužan da obezbijedi kontrolu razmnožavanja svog kućnog ljubim-ca (izolacija ženke u vrijeme tjeranja, kontracepcija, sterilizacija ili kastracija životinje), čime će spriječiti rođenje neželjenog potomstva.

Kontrola razmnožavanja pasa je pokazatelj odgovornog vlasništva.

11. Šta treba da znam o sterilizaciji i kastraciji mog ljubimca?Sterilizacija, odnosno kastracija je hirurški zahvat koji može da obavi isklju-čivo veterinar.Hirurškom sterilizacijom sprečava se rađanje neželjenih štenaca i poboljšava zdravlje i kvalitet života kućnog ljubimca.Pogrešno je mišljenje da graviditet poboljšava ponašanje ženki pasa. Instin-kt za parenje može dovesti do neželjenih oblika ponašanja koji mogu rezulti-rati stresom i vlasnika i životinje. Tokom graviditeta, vlasnik mora uložiti do-datne napore i posvetiti se praćenju graviditeta kod ljubimca, njezi štenaca, kao i nalaženju dobrih domova za njih.Za vrijeme hirurške sterilizacije odnosno kastracije, veterinar odstranjuje određene reproduktivne organe, čime se trajno sprečava dalje razmnoža-vanje.Ženke pasa postaju polno zrele sa 6 do 24 mjeseca starosti (prosječno 9 do 10 mjeseci), što zavisi od rase psa i spoljašnjih faktora. Polna zrelost se ma-nifestuje estrusom (polnim žarom, tjeranjem) koji se ponavlja na oko šest mjeseci, zavisno od rase. “Polni žar” može trajati i do 21 dan i za to vrijeme kuja ostavlja krvave mrlje po kući, može biti razdražljiva, plahovita, aktivno će tražiti mužjaka i biće agresivna prema ostalim ženkama pasa.Zapamtite, prije donošenja odluke o sterilizaciji neophodno je konsultovati veterinara koji će dati preporuke za pravovremenu sterilizaciju! Sterilizacija može pomoći da se zaštiti od kasnijih ozbiljnih zdravstvenih problema, kao što su urinarne infekcije i tumori mliječne žlijezde.Sposobnost za parenje mužjaka javlja se u uzrastu od 6 do 9 mjeseci. Mladi mužjaci će tada imati izražen nagon da pobjegnu od kuće i lutaju, u potrazi za ženkom i mogu postati agresivni. Kastracija mužjaka pasa umanjuje polni instinkt i ima umirujući efekat, čineći da su manje skloni lutanju, a takođe smanjuje rizik od razvoja bolesti prostate i tumora testisa.Operacija ne utiče na inteligenciju ili sposobnost učenja, igru, rad ili lov kod vašeg kućnog ljubimca. Mnogi ljubimci se bolje ponašaju poslije operacije, postajući poželjniji prijatelji. Iako nakon ove operacije postoji kod određe-nog broja pasa sklonost ka gojenju, izbalansiranom ishranom i redovnom dozom kretanja i vježbanja, vlasnik će psu pomoći da održi optimalnu težinu i spriječi zdravstvene rizike gojaznosti.

Pored ovih, postoji i hemijska kastracija, kao i privremene metode, a to je pri-mjena metode, poput hormonske kontracepcije koja se ne primjenjuje prije prvog polnog žara. O prednostima i manama pojedinih metoda treba se posavjetovati sa vete-rinarom, koji će vlasniku dati najbolji savjet za kontrolu razmnožavanja psa.Ukoliko niste još uvijek sigurni u to da li treba izvesti operaciju, uzmite u obzir trošak koji snosi cijelo društvo za prikupljanje i njegu svih neželjenih, zlostavljanih ili napuštenih životinja, koje su smještene u skloništima.

12. Šta treba da znam ukoliko moj pas dobije mladunčad?Vlasnik psa je odgovoran za mladunčad kućnog ljubimca. Prilikom planiranja razmnožavanja psa, vlasnik je dužan da vodi računa o broju potomaka psa radi obezbjeđenja prostornih i drugih uslova držanja. Ako vlasnik psa ne želi ili nije u mogućnosti da brine o mladunčadima kućnog ljubimca, dužan je da snosi troškove njihovog zbrinjavanja u skloništu.

13. Mogu li sam da brinem o zdravlju mog ljubimca?Neki ljudi vjeruju da mogu sami dijagnostikovati zdravstvene probleme svo-ga psa bez pomoći veterinara. Bez obzira što vlasnik istražuje putem inter-neta čitajući brojne savjete koje smatra korisnim za svog ljubimca, ne treba zaboraviti jedno od osnovnih pravila odgovornog vlasništva – redovne po-sjete veterinaru. Ovo je od izuzetne važnosti za zdravlje psa, ali i za ograničavanje prenošenja bolesti (zoonoza) na ljude. Vakcinacijom se pas štiti od bjesnila, štenećaka i drugih bolesti. Pored toga, neophodan je i redovan tretman protiv parazita (krpelji, buve, gliste). Ukoliko primijetite da se pas ponaša neuobičajeno ili pokazuje simptome pogoršanog zdravstvenog stanja, odlazak veterinaru je obavezan.

14. Koliko košta držanje psa?Jedna od najbitnijih stvari koje prethode donošenju odluke o držanju psa jeste koliko sve to košta.

Treba uzeti u obzir sljedeće troškove:

•• Kupovina rasnog psa: cijena zavisi od toga koliko je rasa rijetka u zemlji i tržišta. Ukoliko ste odlučili da udomite psa, to je besplatno!

•• Vakcinacija i veterinarske usluge za pse: u veterinarskoj ambulanti vlasnik će dobiti informaciju o cijeni: vakcinacije protiv zaraznih bo-lesti, vakcinacije protiv bjesnila (zakonska obaveza), zaštite od ekto i endo parazita, čipovanja psa (zakonska obaveza) i izdavanja pasoša za psa. Takođe, treba uzeti u obzir i cijene opšteg zdravstvenog pre-

gleda psa i sterilizacije kućnog ljubimca.

Obavezna zdravstvena zaštita psa podrazumijeva:

o četiri puta godišnje tretman protiv endoparazita (“čišćenje od glista”);

o jednom godišnje vakcinacija protiv bjesnila;

o jednom godišnje vakcinacija polivalentnom vakcinom protiv za-raznih bolesti;

o tretman protiv ektoparazita: postoje različiti preparati o kojima će vas informisati veterinar; ova sredstva isključivo treba kupo-vati kod veterinara.

•• Sterilizacija i kastracija

•• Hrana za pse: cijena varira u zavisnosti od načina ishrane, proizvo-đača hrane, kvaliteta, a psu se daju i različiti dodaci hrani (vitamini, poslastice).

•• Pansion za pse (ako vlasnik ide na putovanje i ne vodi svog kućnog ljubimca).

•• Putovanje s psom: ukoliko vodite psa na putovanje, na vrijeme se raspitajte o zahtjevima zemlje u koju putujete da biste pribavili ne-ophodan sertifikat za putovanje. Ako koristite avionski prevoz, pro-vjerite da li avio-kompanije transportuju ljubimce i ako je to slučaj, treba najaviti ljubimca i platiti mu kartu.

•• Oprema za psa: posude za hranu i vodu; prostirka; jastuk; povodac; ogrlice – obične ili “pametne” ogrlice koje rade uz pomoć interneta i SIM kartice i prate kretanje psa.

•• Odjeća, dresura: nije obavezno, a takođe iziskuje troškove.

•• Sredstva za higijenu: šamponi; četke; trimer i druga oprema za nje-gu pasa; sredstva za čišćenje zuba; skidanje kamenca.

•• Sredstva za zaštitu od parazita: sprejevi, praškovi ili tečnosti; češalj za buve; ogrlice protiv buva i ostalih parazita; preparati za čišćenje od unutrašnjih parazita.

•• Frizer za psa: cijena zavisi od rase, veličine psa, kvaliteta i stanja dla-ke i slično.

15. Šta znači pojam „udomiti psa“?Udomiti psa znači uzeti ga sa ulice ili skloništa za napuštene životinje i vo-diti brigu o njemu: obezbijediti mu dom, njegu, zdravstvenu zaštitu i dobar život. Neki psi se brzo naviknu na nove uslove, a nekima je potrebno više vremena. Imajte na umu da je udomljavanje veliki korak i za vas i za vašeg novog prijatelja.

16. Kada se pas iz skloništa može udomiti?Nakon što ih uhvati i smjesti služba koja radi u okviru skloništa, psi moraju u njemu provesti 15 dana prije nego uđu u proces udomljavanja. To je period pred-viđen kako bi se mogući vlasnik psa pojavio i uz validne dokaze preuzeo psa.

17. Kako se sprovodi proces udomljavanja pasa iz skloništa za na-puštene životinje?

U nekoliko koraka, možete udomiti psa iz skloništa:

•• Zainteresovani građani posjećuju sklonište u terminima koji su odre-đeni kućnim redom skloništa;

•• Potencijalni udomitelj podnosi zahtjev i ispunjava upitnik (informa-cije o njegovom iskustvu sa kućnim ljubimcima i drugim životinjama, kao i okruženju koje bi udomljena životinja imala);

•• Zaposleni i volonteri iz skloništa obilaze potencijalnog udomitelja i provjeravaju tačnost podataka i uslove koje on nudi;

•• Ukoliko udomitelj zadovoljava kriterijume, potpisuje se Ugovor o udomljavanju koji sadrži informacije o udomitelju, kućnom ljubimcu i obaveze budućeg vlasnika prema udomljenom psu. Ovaj ugovor potpisuju poslovođa skloništa, veterinar i volonter;

•• Psa obavezno prije udomljavanja pregleda i čipuje veterinar;

•• Pas se predaje udomitelju u prisustvu veterinara koji ispunjava zdravstveni karton sa informacijama o vakcinisanju – to je potvrda da je pas zdrav i spreman za udomljavanje.

18. Hoće li pas koji je već imao vlasnike moći da prihvati i voli no-vog vlasnika?

Da, osobe koje su udomile odrasle pse mogu potvrditi da oni mogu zavoleti novog vlasnika i da su mu jako privrženi. Ipak, treba naglasiti da neke rase pasa lakše, a neke teže, prihvataju novi dom. Uvijek treba imati na umu da su psi poslušni onoliko koliko uložite napora u njihovu obuku i odgoj.

19. Kome da prijavim nestanak kućnog ljubimca?Držalac izgubljenog psa dužan je da prijavi nestanak:

•• Komunalnoj policiji;

•• Skloništu za napuštene pse;

•• Veterinarskoj organizaciji ili nevladinoj organizaciji za zaštitu životinja.

Komunalna policija donosi rješenje o zbrinjavanju napuštenog ili izgubljenog psa.Vlasnik napuštenog i izgubljenog psa dužan je da nadoknadi svaku štetu koju učini kućni ljubimac od trenutka nestanka ili napuštanja do trenutka vraća-nja vlasniku ili zbrinjavanja u sklonište. Troškove sakupljanja, prevoženja i zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih kućnih ljubimaca u sklonište, kojima je držalac poznat, snosi držalac kućnog ljubimca. Poglavlje 2 – Činjenice i podaci o psima u Crnoj Gori U Crnoj Gori trenutno nema preciznih podataka o broju pasa u vlasništvu i uličnih pasa. Takođe, nedostaju podaci o veličini, dinamici i kompoziciji po-pulacije pasa. Trenutno, 20 od 25 opština ima odluke koje se odnose na vla-sništvo nad psima. Opštine nemaju usvojene lokalne programe za kontrolu populacije napuštenih pasa. Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosa-nitarne poslove uz podršku EU projekta „Podrška veterinarskom sektoru Crne Gore“ radi na izradi Nacionalne strategije za kontolu populacije pasa u Crnoj Gori, Komunikacione strategije za kontrolu populacije pasa, a usvoje-na je i Metodologija za procjenu populacije napuštenih pasa.

1. Koji su najveći izazovi Crne Gore u oblasti kontrole populacije pasa u Crnoj Gori?

Imajući u vidu trenutno stanje kontrole populacije pasa i preporuke Svjetske organizacije za zdravlje životinja OIE (Poglavlje 7.7) najveći izazovi Crne Gore u ovoj oblasti su:

•• Smanjenje i kontrola populacije napuštenih pasa i pasa bez nadzora;

•• Poboljšanje zdravlja i dobrobiti populacije vlasničkih pasa i pasa bez nadzora;

•• Izgradnja sistema za kontolu populacije pasa, jačanje tehničkih ka-paciteta i poboljšanje uslova u skolništima;

•• Promocija odgovornog vlasništva i podizanje svijesti stanovništva;

•• Smanjenje rizika od bjesnila i drugih zoonoza;

•• Smanjenje broja ujeda i drugih negativnih pojava i situacija (saobra-ćajne nesreće, buka i slično);

•• Sprečavanje šteta za okolinu i druge domaće i divlje životinje.

2. Koji su najvažniji nalazi istraživanja koja su sprovele nevladine organizacije za zaštitu životinja?

Prema nedavno sprovedenim istraživanjima koja su sprovele nevladine or-ganizacije za zaštitu životinja u šest gradova (Podgorica, Cetinje, Kolašin, Nikšić, Kotor i Tivat), pas je omiljeni kućni ljubimac u Crnoj Gori. Čak 65% vla-snika kućnih ljubimaca drži pse, a neki od rezultata ovog istraživanja su da je:

•• Više od 90% ispitanika primijetilo u svojoj okolini napuštene pse;

•• Oko 73% ispitanika ima pozitivan stav o napuštenim psima;

•• Više od 70% ispitanih građana bi tolerisalo u svojoj okolini psa koji je prošao tretman u skloništu;

•• Više od 72% ispitanika je izjavilo da niko iz njihovog domaćinstva nije imao problem sa napuštenim psima, a oko 18% je prijavilo da ima pro-blem sa lavežom pasa, 9,5% se plaši pasa, 6% je prijavilo nered pasa, oko 5% agresiju pasa i oko 4% ujed psa;

•• Više od 29% ispitanih građana ne zna da postoji Zakon o zaštiti do-brobiti životinja u Crnoj Gori, dok preko 13% misli da on ne postoji;

•• Gotovo 69% ispitanika smatra da se Zakon o zaštiti dobrobiti životi-nja ne sprovodi u praksi;

•• Više od 59% ispitanih građana ne zna koga treba kontaktirati ukoliko imaju probleme sa napuštenim psima;

•• Više od 63% ispitanika bi, ukoliko bi nabavljali psa, udomili psa iz sklo-ništa;

•• Oko 17% ispitanika je primijetilo zlostavljanje napuštenih pasa u nji-hovoj okolini;

•• Oko 42% ispitanih građana bi riješilo problem pasa lutalica tako što bi ih smjestili u sklonište, 31% odgovornim vlasništvom, a 20% kroz aktivnosti uhvati-steriliši-pusti.

3. Da li postoje uzgajivačnice pasa u Crnoj Gori?Prema podacima Kinološkog saveza Crne Gore, postoji 81 uzgajivačnica re-gistrovanih u Međunarodnoj kinološkoj federaciji FCI, od kojih je oko 30 uz-gajivačnica aktivno. Ukupan broj legala uzgojenih u 2017. godini iznosi 132 sa 583 štenca. Ukupan broj legala uzgojenih u 2018.godini je 97 sa 401 štencem.

4. Koliko postoji registrovanih skloništa u Crnoj Gori?Ne teritoriji Crne Gore postoji 8 registrovanih skloništa koja su u vlasništvu sljedećih 9 opština: Podgorica, Herceg Novi, Budva, Berane, Kotor, Nikšić, Pljevlja i Ulcinj (privremeno rješenje za rad). Sklonište u Kotoru su osnovale i fi-nansiraju dvije opštine, Kotor i Tivat. Sedam opština koje nemaju skloništa imaju ugovore sa drugim opštinama za sakupljanje i tretman napuštenih pasa.Na osnovu dostupne evidencije, skloništa u Crnoj Gori su u 2018. godini pri-hvatila 2063 psa, udomljeno je 419 pasa, a izvršene su 241 eutanazije.

5. Koliko su česti ujedi napuštenih pasa u Crnoj Gori?Budući da su lokalne samouprave odgovorne za kontrolu populacije pasa na javnim površinama, na tim mjestima se dešavaju i situacije da napušte-ni psi napadaju i ujedaju ljude. U periodu od 2015. do 2017. opštine u Crnoj Gori su isplatile na ime odštete za ugrize pasa ukupno 457.447 eura. Prema informacijama Instituta za javno zdravlje, u 2018. godini su određena 262 postekspozicijska tretmana.

Poglavlje 3 – Uspostavljanje i sprovođenje sistema kontrole populacije pasa U skladu sa Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja, precizno su definisane oba-veze Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja - Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i ostalih nadležnih institucija kada je u pitanju kontrola populacije pasa. Lokalne samouprave su nadležne da done-su odluke o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca, načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima i načinu zbrinjavanja i kontrole njihovog razmnožavanja.

1. Koje su odgovornosti i obaveze Uprave za bezbjednost hra-ne, veterinu i fitosanitarne poslove?

Nadležnosti Uprave ogledaju se u odgovornostima u donošenju i nadzoru nad sprovođenjem zakonodavstva vezanog za zdravlje i dobrobit životinja,

koja uključuje identifikaciju i registraciju kućnih ljubimaca (pasa), mjere kon-trole bjesnila i parazitskih bolesti. Najvažnije obaveze Uprave koje se tiču kontrole pasa su:

•• Utvrđivanje ispunjenosti uslova i načina vođenja registra odgajivač-nica kućnih ljubimaca namijenjenih reprodukciji u komercijalne svr-he sa tri i više rasplodnih ženki;

•• Utvrđivanje ispunjenosti uslova u objektima namijenim za obuku pasa;

•• Utvrđivanje ispunjenosti uslova i način vođenja registra objekata za prodaju kućnih ljubimaca i objekata za eksterijerno uljepšavanje kuć-nih ljubimaca;

•• Utvrđivanje ispunjenosti veterinarsko-sanitarnih uslova i upis u regi-star objekata držanja životinja u zoološkim vrtovima, prihvatilištima, odnosno odgajalištima;

•• Davanje saglasnosti za učešće životinja na izložbama, takmičenjima i cirkuskim i drugim putujućim priredbama sa životinjama.

2. Kakva je uloga lokalnih samouprava u kontroli populacije pasa?

U operativnom smislu, uloga lokalnih samouprava - opština je ključna za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori. Nadležni organ lokalne samouprave propisuje uslove i način držanja kućnih ljubimaca, način postupanja sa napu-štenim i izgubljenim životinjama (kućnim ljubimcima), način zbrinjavanja i kontrole njihovog razmnožavanja.Zakonska obaveza lokalnih samouprava je da izrađuju programe kontro-le populacije pasa, ali do sada oni nisu usvojeni. To su programi čiji je cilj kontrola i smanjivanje populacije pasa na određeni nivo i grupe pasa koji su identifikovani kao izvor uličnih pasa i vlasničkih pasa bez nadzora. Kao glavnu prepreku u donošenju lokalnih planova opštine navode nedostatak infrastrukture i finansijskih sredstava, kao i nedostatak znanja i obučenosti osoblja.U skladu sa potrebama, pojedinačne i više lokalnih samouprava mogu da or-ganizuju rad i funkcionisanje sklonište za napuštene životinje (kućne ljubim-ce), pri čemu one organizuju i finansiraju sakupljanje napuštenih i izgubljenih životinja.

3. Koje su osnovne aktivnosti skloništa za napuštene životinje?Sklonište za napuštene životinje (prihvatilište) je prostor sa objektima u ko-jem se privremeno smještaju pronađene životinje na dalju brigu i moguće udomljavanje. Aktivnosti skloništa su da:

•• Prima prijave o napuštenim i izgubljenim životinjama;

•• Organizuje sakupljanje i prevoženje izgubljenih i napuštenih životi-nja do skloništa;

•• Preuzme napuštenu i izgubljenu životinju i obezbijedi joj smještaj;

•• Obezbijedi veterinarsko-zdravstvenu zaštitu životinja;

•• Traži držaoce napuštenih i izgubljenih kućnih ljubimaca ili udomljava kućne ljubimce;

•• Vodi evidencije o pronađenim životinjama i njihovom zbrinjavanju ili usmrćivanju.

Skloništa moraju ispunjavati veterinarsko-sanitarne uslove koje propisuje nadležni organ veterinarske uprave Vlade Crne Gore.

4. Šta znači CNR?CNR (catch neuter release) je engleska skraćenica koja znači „uhvati–ste-riliši–pusti“ i predstavlja jednu od mogućih mjera kontrole populacije pasa kojom se ulični psi nakon sterilizacije i veterinarske obrade vraćaju u sredinu iz koje su uzeti.

5. Kada se sprovodi eutanazija psa u skloništima?Eutanazija je postupak usmrćivanja koji se obavlja sredstvima i metodama određenim u tu svrhu i na propisan način, tako da se psu prouzrokuje najma-nja moguća bol, patnja i strah.Ako se pas ili druga napuštena životinja u roku od 30 dana od dana smještaja u sklonište ne udomi ili ne zbrine na drugi način, može se usmrtiti:

•• Ako je klasifikovan kao “opasan” pas;

•• Ako psu ili drugoj životinji zbog starosti otkazuju osnovne životne funkcije;

•• Ako je opasna po okolinu, odnosno ako se ne može prilagoditi uslo-vima i zatočeništvu;

•• Ako je neizlječivo bolesna, povrijeđena, tjelesno deformisana ili na drugi način patološki deformisana, tako da oporavak nije moguć; ži-vot za nju predstavlja izvor stalnog bola, patnje, straha i stresa.

Psa može usmrtiti samo veterinar ili veterinarski tehničar pod nadzorom ve-terinara. Usmrćivanje se vrši na način kojim se obezbjeđuje trenutna smrt i obavlja se u posebnoj prostoriji skloništa.

6. Koja je uloga veterinarskih organizacija u kontroli populacije pasa?

Uloga stručnih organizacija (Specijalistička veterinarska laboratorija, vete-rinarske ambulante; specijalističke veterinarske ambulante i veterinarske službe) su od presudnog značaja za izazove koji se tiču kontrole populacije pasa u Crnoj Gori.U skladu sa Zakonom o veterinarstvu, veterinarska djelatnost, između osta-log, obuhvata zaštitu i kontrolu zdravlja i dobrobiti životinja, suzbijanje zoonoza, kontrolu bezbjednosti i zdravstvene ispravnosti proizvoda živo-tinjskog porijekla i hrane za životinje i druge poslove veterinarskog javnog zdravlja, unapređenje reprodukcije životinja sa stanovišta zdravstvene zašti-te životinja.Registrovane veterinarske ambulante sprovode mjere za osiguranje zdrav-lja pasa, vakcinaciju protiv bjesnila, zaraznih bolesti, tretiranje protiv ekto i endo parazita, identifikaciju i registraciju pasa i unošenje podataka u Regi-star. Identifikaciju pasa, njihovu vakcinaciju, upis u Registar i izdavanje paso-ša obavlja veterinarska ambulanta ili specijalistička veterinarska ambulanta ili veterinarska služba. 7. Kakva je uloga nevladinih organizacija u zaštiti pasa u Crnoj

Gori?Nevladine organizacije koje se bave zaštitom dobrobiti životinja su važni partneri nadležnih institucija. One daju značajan doprinos u podizanju svije-sti javnosti i sprovođenju mjera kontrole populacije pasa. Takođe, one mogu edukovati građane o odgovornom vlasništvu. Problem napuštenih pasa je povezan sa ponašanjem ljudi i zato treba raditi na podizanju svijesti šire zajednice, u čemu bi veliku podršku mogao dati civilni sektor i osobe koje se bave zaštitom dobrobiti životinja.8. Koje su najvažnije obaveze vlasnika pasa?Vlasnik psa je obavezan da:

•• Obezbijedi identifikaciju i registraciju kućnog ljubimca;

•• Obezbijedi kontrolu razmnožavanja i brigu o mladuncima kućnih lju-bimaca, a u slučaju nekontrolisanog razmnožavanja kada ne želi ili nije u mogućnosti da brine o mladuncima, dužan je da snosi troško-ve njihovog zbrinjavanja. Kontrolu razmnožavanja moguće je osigu-rati putem hemijske kontracepcije ili hirurške sterilizacije psa;

•• Kućnom ljubimcu obezbijedi udoban smještaj, brigu i njegu u skladu sa vrstom, rasom, polom, starošću, fizičkim i biološkim specifičnosti-ma i potrebama u ponašanju i zdravstvenim stanjem životinje;

•• Obezbijedi zaštitu psa od bolesti te sprovođenje preventivnih mjera za suzbijanje bolesti koje su od interesa za Crnu Goru.

9. Ko obavlja vakcinaciju pasa protiv bjesnila?Vakcinaciju pasa protiv bjesnila na zahtjev vlasnika obavljaju veterinarske ambulante. Troškove izvođenja vakcinacije pasa snosi držalac životinje, osim u slučaju vakcinacije po nalogu službenog veterinara. 10. Šta je čipovanje psa ?Čipovanje predstavlja identifikaciju i registraciju pasa jedinstvenim identifi-kacijskim oznakama (mikročipom). Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je zadužena da vodi Registar kućnih ljubimaca na naci-onalnom nivou. Upis pasa u Registar kućnih ljubimaca vrši se nakon identifi-kacije i vakcinacije u registrovanoj veterinarskoj ambulanti ili specijalističkoj veterinarskoj ambulanti.

11. Koji se psi smatraju opasnim?Opasni psi su psi koji:

•• bez povoda napadnu i nanesu čovjeku tjelesnu povredu;

•• bez povoda napadnu i nanesu tjelesnu povredu drugim životinjama;

•• su namijenjeni za čuvanje imovine ili lica.

Opasnim psima smatraju se psi sljedećih rasa: pitbul terijer, američki sta-fordski terijer, bulterijer, srednjeazijski ovčar, tosa inu, kavkaski ovčar, fila brazilijero, šarplaninac, američki buldog, kangal, južnoruski ovčar, tornjak ili mješanci tih rasa ili psi koji su dresirani za borbe.Opasan pas može da se drži u prostoru, odnosno objektu, odgovarajuće ve-ličine i čvrstine koji je ograđen i iz kojeg ne može da pobjegne, a na ulazu u prostor, odnosno objekat u kojem se drži, treba da se vidljivo istakne upo-zorenje: “OPASAN PAS”. Opasni psi se mogu izvoditi iz prostora samo na povocu koji odgovara veličini i snazi psa sa zaštitnom korpom.

12. Ko može držati opasnog psa?Opasnog psa može da drži samo punoljetno lice, pod uslovom da je pas ste-rilisan, da mu je obezbijeđena zdravstvena zaštita i da je pas prošao obuku. Opasni psi mogu se ustupiti na čuvanje i privremeni smještaj samo licu stari-jem od 21 godine.

Poglavlje 4 – Primjeri dobre prakse1. Kako je Holandija riješila pitanje pasa lutalica?Holandija je država u kojoj nema napuštenih pasa i to zahvaljujući mjeri „uhvati–steriliši–pusti“. U devetnaestom vijeku oni su imali ogroman broj pasa, jer je imati psa bio statusni simbol. Međutim, mnogi psi su dobili bjesni-lo, pa su ih ljudi počeli masovno napuštati, a ulice su postale prepune lutalica raznoraznih pasmina. Vlasti su odlučili da se izbore s tim problemom, pa su orga-nizovali dane sterilizacije čije troškove je u potpunosti pokrivala država.Svaki je pas, takođe, dobio i veterinarski pregled i liječenje ukoliko je to bilo potrebno. Osim toga, država je odlučila da povisi porez uzgajivačima pasa, pa je udomljavanje ljudima postalo bolja opcija zbog visokih cijena čistokrv-nih pasa. Pooštrena je i kaznena politika, ljudi su zbog zanemarivanja i zlo-stavljanja pasa mogli da dobiju i do tri godine zatvora i još su morali da plate 16.000 dolara.Kako bi podigli svijest o odbačenim psima, država je pokrenula kampanju u kojoj su ljudi imali priliku da nekoliko dana brinu o štencima lutalicama, a do isteka kampanje 90 posto tih štenaca bilo je udomljeno. Psi su dobili domo-ve, a dozvoljen im je pristup u većini prodavnica, restorana i kafića.

2. Kako je organizovan azil za pse u Sremskoj Mitrovici (primjer iz Srbije)?

Zatvor u Sremskoj Mitrovici napravio je azil za pse lutalice unutar zatvor-skog kompleksa i dodijelio grupi zatvorenika staranje o njima. Ovaj potez je dio projekta opštinskih vlasti, koji je osmišljen da poveća resocijalizaciju zatvorenika, a takođe pomogne u rješavanju gradskog problema s psima lutalicama.Oko 12 zatvorenika pomoglo je da se oko 260 pasa skloni s ulice i udomi u ovom skrovištu, a oni redovno čiste objekat, hrane, šetaju i obučavaju pse. Ideja je da zatvorenici razviju empatiju kroz interakciju sa životinjama i nauče nove vještine koje mogu da koriste kasnije u životu. S psima rade zatvore-nici koji izdržavaju zatvorsku kaznu zbog manjih prekršaja i koji već imaju iskustva s psima. Sklonište se nalazi na poluotvorenom prostoru, a zadaci zatvorenika su da dresiraju pse uz pomoć osnovnih komandi, pod nadzorom profesionalnih trenera pasa.

3. Kako se u Juti (SAD) udomljavaju psi?Napušteni psi u Juti poziranjem pronalaze nove vlasnike! Fotograf Ginevra Šuster unajmljena je od jednog azila kako bi pomogla u stvaranju inovativne metode bazirane na nadaleko poznatom fotografisanju u kabini. Na slikama se mogu vidjeti preslatke kuce iz skloništa, a cijela ideja ima za cilj populari-zaciju udomljavanja. Društvo iz Jute, koje je i pokrenulo ovu akciju, unajmilo je Ginevru kako bi što efektnije objektivom bila uhvaćena ličnost svakog od

pasa, i to u stilu “pasoša”. To se pokazalo kao izuzetno uspješan način za komunikaciju online. Dosadašnji rezultati govore da ove fotografije imaju znatno veći uticaj na ljude da usvajaju od običnih, ustaljenih oglasa ili apela druge vrste.Od početka korišćenja društve-nih mreža na ovaj način postavili su lični rekord u broju udomlje-nih pasa, čak 10.000 je otišlo u novi dom tokom 2014. godine. Ovakva akcija predstavlja pravo osvježenje u odnosu na dosa-dašnje fotografije ljubimaca “iza rešetaka”.

4. Da li postoji spomenik napuštenim psima?Prvi spomenik u čast uličnih i napuštenih pasa osvanuo je u Meksiko Sitiju, glavnom gradu Meksika u julu 2008. godine! Inicijativu su pokrenule lokalne organizacije koje brinu o napuštenim psima, liječe ih i njeguju i pokušavaju da ih udomljavaju. Spomenik je tu, kako bi se podigla svijest kod meksičkog stanovništva u vezi sa uličnim psima kojih u ovoj zemlji ima veliki broj.

PRIRUČNIK ZA KOMUNIKATORE

Projekat implementira konzorcijum AgrotecSpA / NIRAS / IZSve

Kampanju finansira Evropska unija

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Evropske unije. Odgovornost za sadržaj ove publikacije snosi isključivo konzorcijum koji predvodi AgrotecSpA i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

Kampanja za odgovorno držanje pasa www.ubh.gov.me

Evropska unija

Crna GoraMinistarstvo poljoprivredei ruralnog razvojaUprava za bezbjednost hrane,veterinu i fitosanitarne poslove